EUROPSKA KOMISIJA
Strasbourg, 26.11.2024.
COM(2024) 721 final
Preporuka za
PREPORUKU VIJEĆA
o potvrđivanju nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana Malte
EUROPSKA KOMISIJA
Strasbourg, 26.11.2024.
COM(2024) 721 final
Preporuka za
PREPORUKU VIJEĆA
o potvrđivanju nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana Malte
Preporuka za
PREPORUKU VIJEĆA
o potvrđivanju nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana Malte
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121.,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2024/1263, a posebno njezin članak 17.,
uzimajući u obzir preporuku Komisije,
budući da:
OPĆA RAZMATRANJA
(1)Reformirani okvir gospodarskog upravljanja u EU-u stupio je na snagu 30. travnja 2024. Uredba (EU) 2024/1263 Europskog parlamenta i Vijeća o djelotvornoj koordinaciji ekonomskih politika i multilateralnom proračunskom nadzoru 1 , izmijenjena Uredba (EZ) br. 1467/97 o provedbi postupka u slučaju prekomjernog deficita 2 i izmijenjena Direktiva Vijeća 2011/85/EU o proračunskim okvirima država članica 3 glavni su elementi reformiranog okvira gospodarskog upravljanja u EU-u. Održivost javnog duga te održiv i uključiv rast ciljevi su okvira koji će se ostvariti reformama i ulaganjima. Okvir se odnosi na srednjoročno razdoblje, potiče odgovornost na nacionalnoj razini te djelotvornu i koherentnu provedbu propisa.
(2)Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni planovi koje države članice trebaju dostaviti Vijeću i Komisiji u središtu su novog okvira gospodarskog upravljanja. Dva su cilja tih planova: i. osigurati da se do kraja razdoblja prilagodbe dug opće države uvjerljivo smanji ili da ostane na razboritim razinama te da se državni deficit u srednjoročnom razdoblju smanji i zadrži ispod referentne vrijednosti od 3 % BDP-a i ii. osigurati provedbu reformi i ulaganja kojima se svladavaju glavni izazovi utvrđeni u kontekstu europskog semestra i doprinosi zajedničkim prioritetima EU-a. Zato se u svakom planu treba obvezati na kretanje neto rashoda 4 u srednjem roku i tako u biti uvesti proračunsko ograničenje za trajanja plana, od četiri do pet godina (ovisno o redovnom trajanju zakonodavnog razdoblja u državi članici). Osim toga, u planu treba objasniti kako će država članica provedbom reformi i ulaganja svladati glavne izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra, osobito u preporukama za pojedinu zemlju (što, ovisno o slučaju, uključuje i one koje se odnose na postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža) i kako će doprinijeti zajedničkim prioritetima Unije, a to su: Razdoblje fiskalne prilagodbe traje četiri godine i može se produljiti za najviše tri godine ako se država članica obveže da će provesti relevantne reforme i ulaganja koji ispunjavaju kriterije iz Uredbe (EU) 2024/1263.
(7)Komisija nakon dostave plana ocjenjuje ispunjava li plan zahtjeve iz Uredbe (EU) 2024/1263.
(8)Vijeće na preporuku Komisije treba donijeti preporuku kojom se utvrđuje kretanje neto rashoda dotične države članice i, ako je primjenjivo, potvrđuju obveze provedbe reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe.
RAZMATRANJA O NACIONALNOM SREDNJOROČNOM FISKALNO-STRUKTURNOM PLANU MALTE
(10)Malta je 20. rujna 2024. Vijeću i Komisiji dostavila svoj nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan.
Proces prije dostave plana
(11)Komisija je Malti 21. lipnja 2024. u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2024/1263 dostavila referentni smjer kretanja 5 . Komisija je 20. rujna 2024. objavila referentni smjer kretanja 6 . Referentni smjer kretanja temelji se na rizicima i osigurava da se do kraja razdoblja prilagodbe i bez daljnjih proračunskih mjera nakon razdoblja prilagodbe dug opće države uvjerljivo smanjuje ili da u srednjoročnom razdoblju ostane na razboritim razinama te da se deficit opće države smanji ispod 3 % BDP-a tijekom razdoblja prilagodbe i u srednjoročnom razdoblju zadrži ispod te referentne vrijednosti. Srednjoročno razdoblje definirano je kao razdoblje od deset godina nakon isteka razdoblja prilagodbe. U skladu s člankom 6. točkom (d) i člancima 7. i 8. Uredbe (EU) 2024/1263, referentni smjer kretanja usklađen je i s mjerilom za deficit, zaštitnom mjerom za održivost duga, zaštitnom mjerom za otpornost na deficit. U referentnom smjeru kretanja za Maltu utvrđuje se da na temelju Komisijinih pretpostavki u razdoblju prilagodbe od četiri godine rast neto rashoda ne bi smio premašiti vrijednosti iz tablice 1. To odgovara prosječnom rastu neto rashoda od 5,9 % tijekom razdoblja prilagodbe (2025. – 2028.).
Tablica 1: Referentni smjer kretanja koji je Komisija Malti dostavila 21. lipnja 2024.
|
2025. |
2026. |
2027. |
2028. |
Prosjek 2025. – 2028. |
|
|
Maksimalni rast neto rashoda (godišnje, %) |
6,0 |
5,8 |
5,9 |
5,7 |
5,9 |
Izvor: izračuni Komisije.
(12)U skladu s člankom 12. Uredbe (EU) 2024/1263, Malta i Komisija organizirale su tehnički dijalog od lipnja do rujna 2024. Glavne su teme dijaloga kretanje neto rashoda prema predviđanjima Malte i njegove temeljne pretpostavke (osobito očekivani utjecaj revizije referentnih vrijednosti na BDP), kao i planirana provedba reformi i ulaganja kojima se svladavaju glavni izazovi utvrđeni u kontekstu europskog semestra i doprinosi zajedničkim prioritetima Unije za pravednu zelenu i digitalnu tranziciju, socijalnu i gospodarsku otpornost, energetsku sigurnost i izgradnju obrambenih kapaciteta.
(13)Malta je u rujnu 2024. u skladu s člankom 11. stavkom 3. i člankom 36. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU) 2024/1263 i prema informacijama koje je dostavila u svojem planu započela postupak savjetovanja sa socijalnim partnerima. Prema informacijama koje je Malta dostavila u svojem planu, o mjerama i inicijativama iz plana provedeno je savjetovanje s Malteškim vijećem za gospodarski i socijalni razvoj (MCESD), platformom koja okuplja primarne socijalne partnere u Malti.
Drugi povezani procesi
(14)Vijeće je 26. srpnja 2024. utvrdilo da u Malti postoji prekomjerni deficit jer nije ispunjen kriterij deficita 7 . Ova se preporuka podudara s preporukom Vijeća u skladu s člankom 126. stavkom 7. UFEU-a s ciljem okončanja stanja prekomjernog državnog deficita u Malti 8 . Istodobnim donošenjem tih preporuka, što je prilagođeno i opravdano zbog prelaska na novi okvir gospodarskog upravljanja, osigurava se usklađenost preporučene prilagodbe.
(15)Malta je 15. listopada 2024. dostavila svoj nacrt proračunskog plana za 2025. Komisija je 26. studenog 2024. donijela mišljenje o tom nacrtu proračunskog plana 9 .
(16)Vijeće je u kontekstu europskog semestra 21. listopada 2024. Malti uputilo nekoliko preporuka 10 .
SAŽETAK I KOMISIJINA OCJENA PLANA
(17)U skladu s člankom 16. Uredbe (EU) 2024/1263 Komisija je ocijenila plan kako slijedi:
Kontekst: Makroekonomsko i fiskalno stanje i izgledi
(18)U Malti je 2023. zabilježen rast gospodarske aktivnosti od 7,5 % zbog privatne potrošnje i izvoza. Prema jesenskoj prognozi Europske komisije 2024. očekuje se rast gospodarstva za 5,0 % u 2024. zbog velike domaće potražnje i izvoza. U 2025. predviđa se povećanje realnog BDP-a za 4,3 % jer potrošnja i ulaganja i dalje podupiru rast. Očekuje se da će se u 2026. realni BDP povećati za 4,3 % dok gospodarstvo zadržava dinamiku rasta. Očekuje se da će tijekom razdoblja obuhvaćenog prognozom (2024. – 2026.) potencijalni BDP u Malti rasti stabilnom stopom (u prosjeku) zbog velikog doprinosa rada i, u manjoj mjeri, akumulacije kapitala. Stopa nezaposlenosti u 2023. iznosila je 3,5 %, a Komisija predviđa da će u 2024. iznositi 3,2 %, 3,1 % u 2025. i 3 % u 2026. Predviđa se da će inflacija (deflator BDP-a) u 2024. pasti na 2,6 % s 5,3 % u 2023., da će u 2025. iznositi 2,5 %, a u 2026. 2,1 %.
(19)Kad je riječ o fiskalnim kretanjima, deficit opće države u Malti iznosio je 2023. 4,5 % BDP-a. Prema jesenskoj prognozi Europske komisije 2024., predviđa se da će u 2024. dosegnuti 4 % BDP-a, u 2025. dodatno se smanjiti na 3,5 % BDP-a, a u 2026. bez promjene politika na 3,1 % BDP-a. Jesenska prognoza Europske komisije 2024. uključuje nacrt proračuna Malte za 2025., koji je vlada nacionalnom parlamentu predložila u listopadu. Na kraju 2023. dug opće države iznosio je 47,4 % BDP-a. Prema jesenskoj prognozi Europske komisije 2024., očekuje se povećanje udjela duga u BDP-u na 49,8 % krajem 2024. Predviđa se povećanje na 50,4 % BDP-a krajem 2025. i 50,2 % krajem 2026. Komisija u svojoj fiskalnoj prognozi ne razmatra obveze politike preuzete u srednjoročnim planovima sve dok ne budu vjerodostojno najavljene i dovoljno detaljno razrađene u konkretne mjere.
Kretanje neto rashoda i glavne makroekonomske pretpostavke iz plana
(20)Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan Malte odnosi se na razdoblje 2025. – 2028 i četverogodišnju fiskalnu prilagodbu.
(21)Plan sadržava sve informacije propisane u članku 13. Uredbe (EU) 2024/1263.
(22)Plan obvezuje na kretanje neto rashoda navedeno u tablici 2, što odgovara prosječnom rastu neto rashoda od 5,9 % u godinama od 2025. do 2028. Prosječni rast neto rashoda tijekom razdoblja prilagodbe (2025. – 2028.) naveden u planu općenito je u skladu s 11 referentnim smjerom kretanja koji je Komisija dostavila 21. lipnja 2024. U planu se pretpostavlja da će se potencijalni rast BDP-a smanjiti s 5,1 % u 2024. na 4,8 % u 2025. i dodatno na 4,6 % u 2026. te da će se zadržati na toj razini do 2028. Osim toga, u planu se očekuje da će stopa rasta deflatora BDP-a pasti s 3,1 % u 2024. na 2,6 % u 2025. te da će se zadržati na toj razini u svim godinama do 2028.
Tablica 2: Kretanje neto rashoda i glavne pretpostavke iz plana Malte
|
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
2028. |
Prosjek tijekom razdoblja valjanosti plana 2025. – 2028. |
|
|
Rast neto rashoda
|
7,4 |
6,0 |
5,8 |
5,8 |
6,1 |
5,9 |
|
Rast neto rashoda
|
7,4 |
13,8 |
20,4 |
27,4 |
35,2 |
Nije primjenjivo. |
|
Potencijalni rast BDP-a (%) |
5,1 |
4,8 |
4,6 |
4,6 |
4,6 |
4,7 |
|
Inflacija (rast deflatora BDP-a) (%) |
3,1 |
2,6 |
2,6 |
2,6 |
2,6 |
2,6 |
Izvor: Srednjoročni fiskalno-strukturni plan Malte i izračuni Komisije
Implikacije preuzetih obveza za kretanje neto rashoda iz plana na dug opće države
(23)Ako se ostvare preuzete obveze za kretanje neto rashoda iz plana i temeljne pretpostavke, dug opće države trebao bi se, prema planu, blago smanjivati s 49,2 % BDP-a u 2024. na 48,8 % BDP-a na kraju razdoblja prilagodbe (2028.), u skladu s tablicom u nastavku. Predviđa se da će se nakon prilagodbe u srednjoročnom razdoblju (tj. do 2038.) udio duga dodatno smanjiti te da će 2038. iznositi 42,3 % BDP-a. Zato bi prema planu dug opće države u srednjoročnom razdoblju ostao ispod referentne vrijednosti od 60 % BDP-a iz Ugovora. To je prema pretpostavkama iz plana moguće jer se u svim determinističkim testiranjima otpornosti na stres iz Komisijine analize održivosti duga predviđa da će dug do 2038. ostati ispod 60 % BDP-a. Zato se na temelju obveza provedbe politika iz plana i makroekonomskih pretpostavki kretanje neto rashoda navedeno u planu smatra usklađenim s kriterijem duga iz članka 6. točke (a) i članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) 2024/1263.
Tablica 3 Dug opće države i kretanja salda u planu Malte
|
2023. |
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
2028. |
2038. |
|
|
Državni dug (% BDP-a) |
47,3 |
49,2 |
49,8 |
49,9 |
49,5 |
48,8 |
42,3 |
|
Saldo države (% BDP-a) |
5 |
–4,0 |
–3,8 |
–3,4 |
–3,0 |
–2,6 |
–2,1 |
Izvor: Srednjoročni fiskalno-strukturni plan Malte
Implikacije preuzetih obveza za kretanje neto rashoda iz plana na saldo opće države
(24)Na temelju kretanja neto rashoda i pretpostavki iz plana, deficit opće države trebao bi se postupno smanjivati s 4 % BDP-a u 2024. na 3,0 % BDP-a u 2027. i 2,6 % u 2028. Zato prema planu saldo opće države neće do kraja razdoblja prilagodbe (2028.) premašiti referentnu vrijednost od 3 % BDP-a. Osim toga, državni deficit neće tijekom deset godina nakon razdoblja prilagodbe (tj. do 2038.) premašiti 3 % BDP-a. Zato se na temelju obveza provedbe politika iz plana i makroekonomskih pretpostavki kretanje neto rashoda navedeno u planu smatra usklađenim s kriterijem deficita iz članka 6. točke (b) i članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) 2024/1263.
Vremenski profil fiskalne prilagodbe
(25)Vremenski profil fiskalne prilagodbe iskazane kao promjena strukturnog primarnog salda, kako je opisano u planu, općenito je linearan, kako je propisano u članku 6. točki (c) Uredbe (EU) 2024/1263. Zato se na temelju obveza provedbe politika iz plana i makroekonomskih pretpostavki kretanje neto rashoda navedeno u planu smatra usklađenim sa zaštitnom mjerom kojom se izbjegava prilagodba na kraju razdoblja iz članka 6. točke (c) Uredbe (EU) 2024/1263.
Tablica 4 Kretanja strukturnog primarnog salda u planu Malte
|
2023. |
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
2028. |
|
|
Strukturni primarni saldo (% BDP-a) |
–3,5 |
–2,7 |
–2,2 |
–1,7 |
–1,2 |
–0,8 |
|
Promjena strukturnog primarnog salda (u postotnim bodovima) |
Nije primjenjivo. |
0,8 |
0,5 |
0,5 |
0,5 |
0,4 |
Izvor: Srednjoročni fiskalno-strukturni plan Malte
Usklađenost s postupkom u slučaju prekomjernog deficita
(26)Kretanje neto rashoda utvrđeno u planu u skladu je sa zahtjevima u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita (posebno s minimalnom godišnjom strukturnom prilagodbom utvrđenom u članku 3. stavku 4. trećem podstavku Uredbe Vijeća (EZ) 1467/97).
Usklađenost plana sa zaštitnom mjerom za otpornost na deficit
(27)Zahtjev iz preventivnog dijela iz članka 8. Uredbe (EU) 2024/1263 u pogledu zaštitne mjere za otpornost na deficit, kojom se želi osigurati zajednička margina u odnosu na referentnu vrijednost deficita od 3 % BDP-a, primjenjuje se na Maltu od 2028. jer se predviđa da će deficit od 2027. biti ispod 3 % BDP-a. Stoga godišnja prilagodba strukturnog primarnog salda 2028. ne bi trebala biti manja od 0,4 % BDP-a ako je strukturni deficit 2027. bio veći od 1,5 % BDP-a, kako bi se postigla zajednička margina otpornosti u strukturnom smislu od 1,5 % BDP-a. Fiskalna prilagodba koja je rezultat obveza provedbe politika iz plana i makroekonomskih pretpostavki iznosi 0,4 % u 2028. Zato se na temelju obveza provedbe politika iz plana i makroekonomskih pretpostavki kretanje neto rashoda navedeno u planu smatra usklađenim sa zaštitnom mjerom za otpornost na deficit.
Usklađenost plana sa zaštitnom mjerom za održivost duga
(28)Prema planu će dug opće države u razdoblju prilagodbe ostati ispod 60 % BDP-a. Zato se prema planu ne primjenjuje zaštitna mjera za održivost duga.
Makroekonomske pretpostavke iz plana
(29)Plan se temelji na makroekonomskim i fiskalnim pretpostavkama koje su u skladu s pretpostavkama koje je Komisija 21. lipnja 2024. dostavila Malti. U njemu se uzimaju u obzir dodatne dostupne informacije u usporedbi s referentnim smjerom kretanja te u skladu s tim sadržava ažurirane makroekonomske i fiskalne pokazatelje. To ažuriranje ne utječe bitno na prosječni rast neto rashoda u planu u odnosu na referentni smjer kretanja.
Fiskalna strategija iz plana
(30)U skladu s indikativnom fiskalnom strategijom iz plana, preuzete obveze o neto rashodima bit će ispunjene uglavnom ograničenjem rashoda. Indikativni skup mjera politike uključuje postupno smanjenje oslanjanja na energetske subvencije na temelju strukturnih reformi i strateških ulaganja u energetski sektor u cilju promicanja obnovljivih izvora energije i povećanja energetske učinkovitosti. Točna specifikacija relevantnih mjera politike potvrđuje se ili se prilagođava i kvantificira u godišnjim proračunima. Istodobno je provedba indikativne fiskalne strategije iz plana izložena rizicima koji proizlaze iz još uvijek visokog stupnja nesigurnosti u vezi s točnim specifikacijama mjera. Osim toga, u nacrtu proračunskog plana za 2025. navode se mjere politike koje će pomoći da se ispune obveze o neto rashodima za 2025. 12
Namjeravane reforme i ulaganja u planu kojima se svladavaju glavni izazovi utvrđeni u kontekstu europskog semestra i doprinosi zajedničkim prioritetima Unije
(31)U planu se opisuju namjeravane politike za reforme i ulaganja kojima se svladavaju glavni izazovi utvrđeni u kontekstu europskog semestra, osobito u preporukama za pojedinu zemlju, i doprinosi zajedničkim prioritetima EU-a. Plan sadržava 143 reforme i ulaganja za ostvarivanje zajedničkih prioriteta EU-a, od kojih se za 32 koristi financijska potpora iz Mehanizma za oporavak i otpornost, a za 23 iz fondova kohezijske politike.
(32)Za zajednički prioritet pravedne zelene i digitalne tranzicije, uključujući klimatske ciljeve utvrđene u Uredbi (EU) 2021/1119 i ciljeve iz malteškog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za razdoblje 2021. – 2030., plan sadržava mjere za pojednostavnjenje postupaka izdavanja dozvola za postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (uključeno u plan za oporavak i otpornost) i nastavak programa kojima se potiče uvođenje tehnologija u području obnovljivih izvora energije u kućanstvima i poduzećima. Tim se mjerama, među ostalim, nastoje provesti preporuke o smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima i promicanju obnovljivih izvora energije koje je Vijeće uputilo Malti u razdoblju od 2020. do 2024. Plan sadržava i mjere za promicanje nadogradnje nestambenih privatnih i javnih zgrada (uključeno u plan za oporavak i otpornost) i uvođenje energetskih pregleda od strane MSP-ova, za koje se očekuje da će, zajedno s drugim mjerama, doprinijeti provedbi preporuka za pojedinu zemlju iz razdoblja 2019. – 2023. o energetskoj učinkovitosti. Plan sadržava i velika ulaganja u postrojenja za proizvodnju energije iz otpada i ekološku preradu te reforme iz plana za oporavak i otpornost povezane s građevinskim otpadom i otpadom od rušenja, za koje se, među ostalim, očekuje da će doprinijeti provedbi preporuke za pojedinu zemlju iz 2020. o gospodarenju otpadom. Mjerama za optimizaciju postrojenja za pitku vodu iz plana nastoji se, među ostalim, doprinijeti provedbi preporuke za pojedinu zemlju iz 2019. o upravljanju resursima i učinkovitosti njihova iskorištavanja. Mjerama iz plana koje se odnose na poboljšanje održivih prijevoznih sredstava i infrastrukture za više vrsta prijevoza te drugim mjerama, uključujući one iz plana za oporavak i otpornost, nastoje se provesti preporuke o smanjenju zagušenja i emisija iz cestovnog prometa koje je Vijeće uputilo Malti u razdoblju od 2019. do 2024. Plan sadržava i mjere za povećanje otpornosti, kapaciteta i sigurnosti digitalne infrastrukture vlade (uključeno u plan za oporavak i otpornost), mjere za poboljšanje pristupa digitalnim tehnologijama (djelomično na temelju mjera iz plana za oporavak i otpornost) i druge mjere, kao što je poboljšanje internetskog portala Malteškog poslovnog registra, za koje se očekuje da će, među ostalim, doprinijeti provedbi preporuke za pojedinu zemlju iz 2020. o ubrzanju digitalne tranzicije.
(33)Za zajednički prioritet društvene i gospodarske otpornosti, uključujući europski stup socijalnih prava, plan sadržava mjere kojima se uvode poticajni mehanizmi za produljenje radnog vijeka nakon dobi za umirovljenje i diversifikaciju mirovinskih primanja. Tim se mjerama, uz druge mjere u planu, nastoji provesti preporuka za pojedinu zemlju iz 2019. o održivosti mirovinskog sustava. Plan sadržava i mjere za nabavu ključne medicinske opreme, jačanje primarne skrbi i povećanje održivosti radne snage, među ostalim u okviru reforme iz plana za oporavak i otpornost koja se odnosi na poboljšanje dobrobiti stranih radnika, kojom se, među ostalim, nastoje provesti preporuke za pojedinu zemlju iz 2019. i 2020. o jačanju održivosti i otpornosti zdravstvenog sustava. Mjerama iz plana koje se odnose na jačanje aktivnosti cjeloživotnog učenja, usavršavanja i prekvalifikacije i poboljšanje kvalitete i pristupa obrazovanju te drugim mjerama, uključujući one iz plana za oporavak i otpornost, nastoji se provesti preporuka o uključivom obrazovanju i osposobljavanju koju je Vijeće uputilo Malti 2019., preporuka o poboljšanju vještina i kompetencija za zelenu tranziciju iz 2023., kao i preporuka o kvaliteti i tržišnoj relevantnosti obrazovanja i osposobljavanja upućena 2024. kako bi se riješio problem loših obrazovnih ishoda. Nadalje, plan sadržava mjere za potporu poduzetničkom kapitalu i unapređenje nacionalnog okvira za istraživanje i inovacije, kojima se, među ostalim, nastoji provesti preporuka za pojedinu zemlju iz 2020. o promicanju privatnih ulaganja i preporuke iz 2019. i 2020. o istraživanju i inovacijama. Mjerama za jačanje državnog odvjetništva (uključeno u plan za oporavak i otpornost) i daljnji rad na otkrivanju i kaznenom progonu korupcije (uključeno u plan za oporavak i otpornost) nastojat će se, među ostalim, provesti preporuke o jačanju neovisnosti i učinkovitosti pravosudnog sustava koje je Vijeće uputilo Malti 2019. i 2020. te preporuku o poboljšanju okvira upravljanja koju je Vijeće uputilo Malti 2019. Nadalje, plan sadržava mjere za sprečavanje pranja novca i oporezivanja, kao što su mjere za daljnju provedbu strategije Jedinice za financijsko-obavještajnu analizu (FIAU) za razdoblje 2023. – 2026. i uvođenje novog zakonodavstva o ulaznim i izlaznim plaćanjima (uključeno u plan za oporavak i otpornost), kojima će se nastojati provesti preporuka o napretku u jačanju okvira za sprečavanje pranja novca koju je Vijeće uputilo Malti 2019. i 2020. te preporuke o suzbijanju praksi agresivnog poreznog planiranja koje je Vijeće uputilo Malti u razdoblju od 2019. do 2024.
(34)Kad je riječ o zajedničkom prioritetu energetske sigurnosti, plan sadržava mjere za pojednostavnjenje postupaka izdavanja dozvola za postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, potporu ulaganjima u obnovljive izvore energije i jačanje elektroenergetske mreže i kapaciteta za skladištenje (uključeno i u plan za oporavak i otpornost).
(35)Za zajednički prioritet obrambenih kapaciteta plan sadržava ulaganja u modernizaciju vojne infrastrukture, poboljšanje kibernetičke sigurnosti i usklađivanje s europskom industrijskom strategijom za europsku obranu.
(36)U planu se navode informacije o dosljednosti i, prema potrebi, komplementarnosti s fondovima kohezijske politike i malteškim planom za oporavak i otpornost u raznim područjima, uključujući digitalizaciju i modernizaciju javne uprave, promicanje održive multimodalne gradske mobilnosti, poticanje otpornosti u zdravstvenom sektoru osiguravanjem jake i održive radne snage te jačanje otpornosti tržišta rada, promicanje rodne ravnopravnosti i jačanje vještina.
(37)U planu se daje pregled potrebnih državnih ulaganja u Malti koja se odnose na zajedničke prioritete EU-a, a cilj im je doprinijeti ispunjavanju tih potreba. Kad je riječ o pravednoj zelenoj tranziciji, Malta je utvrdila da postoje potrebe za ulaganjima u obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost, prilagodbu klimatskim promjenama, kružno gospodarstvo, sprečavanje onečišćenja i zaštitu bioraznolikosti. Kad je riječ o pravednoj digitalnoj tranziciji, u planu su utvrđene potrebe za ulaganjima koja se odnose na digitalne vještine, digitalnu transformaciju poduzeća te sigurnu i održivu digitalnu infrastrukturu. U vezi sa socijalnom i gospodarskom otpornosti, uključujući europski stup socijalnih prava, potrebe za ulaganjima utvrđene su u području aktivnih politika rada i socijalnih usluga, ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, cjeloživotnog učenja i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, zdravstvene infrastrukture i održivog turizma. U vezi s energetskom sigurnošću utvrđene su potrebe za ulaganjima u infrastrukturu za energiju iz obnovljivih izvora, posebno solarnu energiju i energiju vjetra, energetsku učinkovitost i razvoj pametnih mreža i rješenja za skladištenje energije. U vezi s izgradnjom obrambenih kapaciteta Malta je utvrdila koje su njezine potrebe za ulaganjima za nacionalnu i europsku sigurnost.
Zaključak ocjene Komisije
(38)Komisija općenito smatra da plan Malte ispunjava kriterije iz Uredbe (EU) 2024/1263.
OPĆI ZAKLJUČAK
(39)Vijeće bi u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) 2024/1263 trebalo Malti preporučiti kretanje neto rashoda kako je navedeno u planu.
PREPORUČUJE da Malta
1.Osigura da rast neto rashoda ne bude veći od maksimuma iz Priloga I. ovoj Preporuci.
Vijeće, osim toga, poziva Maltu da osigura provedbu reformi i ulaganja kojima se svladavaju glavni izazovi utvrđeni u kontekstu europskog semestra, osobito u preporukama za pojedinu zemlju, i doprinosi zajedničkim prioritetima Unije.
PRILOG I.
Maksimalne stope rasta neto rashoda
(godišnje i kumulativne stope rasta, u nominalnom smislu)
Malta
|
Godine |
2025. |
2026. |
2027. |
2028. |
|
|
Stope rasta (%) |
Godišnje |
6,0 |
5,8 |
5,8 |
6,1 |
|
Kumulativno |
13,8 |
20,4 |
27,4 |
35,1 |
|
(*) Kumulativne stope rasta izračunavaju se upućivanjem na baznu godinu 2023.
Sastavljeno u Strasbourgu
Za Vijeće
Predsjednik