(1)

Poduzeće Slovenská pošta, a.s. („podnositelj zahtjeva”) podnijelo je 14. lipnja 2024. zahtjev Komisiji na temelju članka 35. stavka 1. Direktive 2014/25/EU („zahtjev”). Zahtjev je u skladu s formalnim zahtjevima utvrđenima u članku 1. stavku 1. Provedbene odluke Komisije (EU) 2016/1804 (2) te Prilogu I. toj provedbenoj odluci.

(2)

Zahtjev se odnosi na određene poštanske usluge i određene druge usluge osim poštanskih usluga, kako je navedeno u članku 13. stavku 1. Direktive 2014/25/EU, koje podnositelj zahtjeva pruža na državnom području Slovačke. Predmetne usluge opisane su u zahtjevu kako slijedi:

poštanske usluge:

druge usluge osim poštanskih usluga:

(3)

Zahtjev nije bio popraćen obrazloženim i utemeljenim stajalištem koje je donijelo neovisno nacionalno tijelo nadležno za predmetnu djelatnost, koje temeljito analizira uvjete za primjenjivost članka 34. stavka 1. Direktive 2014/25/EU na predmetnu djelatnost u skladu sa stavcima 2. i 3. tog članka. U skladu s točkom 1. podtočkom (a) Priloga IV. Direktivi 2014/25/EU, s obzirom na to da se u predmetnom slučaju pretpostavlja slobodan pristup tržištima na temelju članka 34. stavka 3. prvog podstavka te direktive, Komisija treba donijeti provedbenu odluku o zahtjevu u roku od 105 radnih dana.

(4)

Na temelju zahtjeva Komisije od 2. i 8. srpnja 2024. te 20., 21., 22., 28. kolovoza 2024., 6., 9. i 10. rujna 2024. podnositelj zahtjeva dostavio je dodatne informacije 3., 11. i 12. srpnja, 22., 23. i 27. kolovoza te 1., 11., 12. i 16. rujna 2024.

(5)

Podnositelj zahtjeva je pružatelj poštanskih usluga u Slovačkoj i naručitelj u smislu članka 4. stavka 2. Direktive 2014/25/EU. Podnositelj zahtjeva jedini je naručitelj u Slovačkoj koji pruža poštanske usluge i druge usluge osim poštanskih usluga u smislu članka 13. stavka 2. točaka (b) i (c) Direktive 2014/25/EU (4).

(6)

Direktiva 2014/25/EU primjenjuje se na dodjelu ugovora za obavljanje djelatnosti povezanih s poštanskim uslugama iz članka 13. stavka 2. točke (b) te direktive.

(7)

Direktiva 2014/25/EU primjenjuje se na dodjelu ugovora za obavljanje djelatnosti povezanih s pružanjem usluge rukovanja neadresiranom poštom iz članka 13. stavka 2. točke (c) podtočke ii. te direktive i u smislu drugih usluga osim poštanskih usluga iz članka 13. stavka 1. točke (b) te direktive pod uvjetom da takve usluge pruža subjekt koji ujedno pruža poštanske usluge u smislu članka 13. stavka 2. točke (b) te direktive i pod uvjetom da uvjeti utvrđeni u članku 34. stavku 1. te direktive nisu ispunjeni s obzirom na te usluge.

(8)

U skladu s člankom 34. stavkom 1. Direktive 2014/25/EU ugovori kojima se namjerava omogućiti obavljanje djelatnosti na koju se ta direktiva primjenjuje nisu predmet te direktive ako relevantna država članica ili naručitelji mogu dokazati da je u državi članici u kojoj se ta djelatnost obavlja ona izravno izložena natjecanju na tržištima kojima pristup nije ograničen.

(9)

Izravna izloženost tržišnom natjecanju procjenjuje se na temelju objektivnih kriterija, uzimajući u obzir specifične značajke predmetnog sektora (5). Međutim, to je procjenjivanje ograničeno zbog kratkih rokova koji se primjenjuju te potrebe da se oslanja na informacije dostupne Komisiji. Te informacije dolaze iz već dostupnih izvora ili informacija pribavljenih u kontekstu zahtjeva u skladu s člankom 35. Direktive 2014/25/EU i ne mogu se zamijeniti dugotrajnijim metodama, uključujući posebno javne analize namijenjene gospodarskim subjektima (6). Slijedom toga, procjena izravne izloženosti tržišnom natjecanju koja se može izvršiti u kontekstu Direktive 2014/25/EU ne dovodi u pitanje potpunu primjenu zakona o tržišnom natjecanju (7).

(10)

Smatra se da je pristup tržištu neograničen ako je predmetna država članica provela i primijenila odredbe relevantnih zakonodavnih akata Unije kojima se otvara određeni sektor ili jedan njegov dio. Ti su zakonodavni akti navedeni u Prilogu III. Direktivi 2014/25/EU.

(11)

Izravnu izloženost tržišnom natjecanju na određenom tržištu treba procijeniti na temelju više kriterija, od kojih nijedan nije odlučujući sam po sebi.

(12)

Kako bi se utvrdilo jesu li relevantne djelatnosti izložene izravnom natjecanju na tržištima na koja se ova Odluka odnosi, potrebno je uzeti u obzir tržišni udio glavnih sudionika i broj tržišnih sudionika.

(13)

Ovom Odlukom ne dovode se u pitanje primjena pravila tržišnog natjecanja ni ostala područja prava Unije. Konkretno, kriteriji i metodologija koji su se primjenjivali za procjenu izravne izloženosti tržišnom natjecanju u skladu s člankom 34. Direktive 2014/25/EU nisu nužno istovjetni onima koji su se primjenjivali za procjenu u skladu s člankom 101. ili 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ili Uredbom Vijeća (EZ) br. 139/2004 (8), kako je potvrdio Opći sud (9).

(14)

Cilj je ove Odluke utvrditi jesu li usluge na koje se odnosi zahtjev izložene razini tržišnog natjecanja (na tržištima kojima pristup nije ograničen u smislu članka 34. Direktive 2014/25/EU) kojom će se osigurati da se, i u nedostatku discipline koja proizlazi iz detaljnih pravila o nabavi utvrđenih u Direktivi 2014/25/EU, javna nabava za obavljanje predmetnih djelatnosti provede na transparentan i nediskriminirajući način na temelju kriterija kojima se kupcima omogućuje utvrđivanje rješenja koje je sveukupno ekonomski najpovoljnije.

(15)

Ova Odluka temelji se na pravnoj i činjeničnoj situaciji od lipnja 2024., informacijama koje je dostavio podnositelj zahtjeva i javno dostupnim informacijama. Može biti revidirana ako uslijed znatnih promjena pravnog ili činjeničnog stanja uvjeti za primjenjivost članka 34. stavka 1. Direktive 2014/25/EU ne budu više ispunjeni.

(16)

Smatra se da je pristup tržištu neograničen ako je predmetna država članica provela i primijenila odredbe relevantnih zakonodavnih akata Unije kojima se otvara određeni sektor ili jedan njegov dio. Ti su zakonodavni akti navedeni u Prilogu III. Direktivi 2014/25/EU, u kojem se za poštanske usluge upućuje na Direktivu 97/67/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10).

(17)

Slovačka je prenijela u nacionalno zakonodavstvo (11) i primjenjuje Direktivu 97/67/EZ. Stoga se smatra da je pristup relevantnom tržištu neograničen u skladu s člankom 34. stavkom 3. Direktive 2014/25/EU.

(18)

Komisija je u prethodnim odlukama (12) utvrdila da se tržište usluga dostave pošte može segmentirati na usluge žurne dostave i usluge standardne dostave (koje se nazivaju i „odgođenima”). U toj se segmentaciji uzima u obzir da su usluge žurne dostave brže i pouzdanije od usluga standardne dostave, da je za svaku vrstu usluga potrebna drukčija infrastruktura i da usluge žurne dostave imaju dodatna obilježja usluga s dodanom vrijednošću, kao što su usluge praćenja i sljedivosti, te da su obično skuplje.

(19)

Podnositelj zahtjeva smatra da nije potrebno segmentirati domaće tržište usluga dostave paketa na žurne i standardne usluge. Prema njegovu mišljenju sve usluge koje se nude na domaćem tržištu u Slovačkoj vrlo su slične (tj. zamjenjive) u smislu utvrđenih kriterija, uključujući trajanje tranzita, cijenu i usluge s dodanom vrijednošću. Podnositelj zahtjeva zato smatra da je za potrebe ovog zahtjeva mjerodavno tržište usluga dostave paketa (u cjelini) (13).

(20)

Iako taj pristup nije u skladu s prethodnom praksom Komisije, Komisija u ovom slučaju smatra da zahvaljujući raznim ustrojima pružatelja poštanskih usluga u Slovačkoj postoji mnogo prostora za zamjenjivost na strani ponude (14). Svi pružatelji poštanskih usluga koriste istu mrežu za slanje žurnih i odgođenih proizvoda. Točnije, sve poštanske pošiljke distribuiraju se istim kamionima u istoj mreži (neovisno o tome je li riječ o poštanskom pismu, standardnom paketu, žurnom paketu ili drugim uslugama pružatelja) (15). U tom su smislu sve ključne faze domaćeg lanca dostave paketa, kao što su prikupljanje, prijevoz između mjesta za prikupljanje i čvorišta, razvrstavanje, linijski prijevoz, prijevoz od čvorišta za razvrstavanje do agregacijskih i/ili poštanskih ureda te isporuka, iste za žurne i standardne usluge (16). Osim toga, glavni tržišni operateri korisnicima nude nezajamčenu isporuku sljedećeg dana za sve vrste paketa, dok većina nudi i zajamčenu isporuku sljedećeg dana uz dodatnu naknadu (17). Prema informacijama koje je dostavio podnositelj zahtjeva u okviru nezajamčene isporuke sljedećeg dana pošiljka se obično isporuči u tom roku, što je u skladu s očekivanjima korisnika (18). Dakle, čini se da se za usluge žurne dostave paketa na domaćem slovačkom tržištu nudi slična brzina isporuke kao za usluge standardne dostave paketa na istom domaćem tržištu. Komisija napominje i da su dodatna obilježja usluga s dodanom vrijednošću koja su dostupna potrošačima, kao što su usluge praćenja i sljedivosti, ista za usluge standardne i žurne dostave paketa (19). Zbog toga se ne može smatrati da pružanje usluga s dodanom vrijednošću ide u prilog zaključku da je tržište u Slovačkoj segmentirano na standardne i žurne usluge. Prethodno navedeni čimbenici upućuju na to da postoji jedinstveno cjelokupno tržište koje obuhvaća i žurne i standardne usluge. Komisija stoga zaključuje da nije potrebno razlikovati žurne i standardne usluge.

(21)

U određenim slučajevima mogle bi se predvidjeti uže definicije tržišta (tj. domaće usluge dostave paketa od potrošača do potrošača/poduzeća (C2X) i domaće usluge dostave paketa od poduzeća do potrošača/poduzeća (B2X)). Prema mišljenju podnositelja zahtjeva sva poduzeća koja pružaju domaće usluge u Slovačkoj, uključujući podnositelja zahtjeva, koriste istu infrastrukturu za obradu paketa i pružanje usluga potrošačima (C2X) i poduzećima (B2X) (20). Na temelju informacija koje je dostavio podnositelj zahtjeva mjesta za prikupljanje i preuzimanje, linijski prijevoz, čvorišta za razvrstavanje i poštanski uredi koriste se za sve pakete bez razdvajanja na uža tržišta, tako da se čak i poslovni korisnici mogu služiti poštanskom mrežom za obradu paketa (21). Komisija stoga zaključuje da nije potrebno razlikovati C2X i B2X.

(22)

Komisija je i u prethodnim odlukama (22) utvrdila razliku između domaćih i međunarodnih usluga dostave paketa. Komisija smatra da domaće usluge dostave paketa pružaju poduzeća koja upravljaju nacionalnim distribucijskim mrežama, a da se međunarodne usluge dostave paketa odnose na prikupljanje paketa koje treba prevesti i dostaviti u inozemstvo. Stajalište podnositelja zahtjeva u skladu je s praksom Komisije (23). Kad je riječ o međunarodnom tržištu, podnositelj zahtjeva dodatno razlikuje međunarodno tržište standardnih i međunarodno tržište žurnih usluga dostave paketa (24). To proizlazi iz razlike u vremenu isporuke u okviru međunarodne žurne dostave paketa i međunarodne standardne dostave paketa (25). Isto tako, za razliku od tržišta međunarodnih usluga standardne dostave paketa, tržišni operateri na tržištu međunarodnih usluga žurne dostave paketa korisnicima nude dodatna obilježja dodane vrijednosti kao što su praćenje i sljedivost, zajamčeno vrijeme isporuke, osiguranje paketa ili mogućnost promjene mjesta i vremena isporuke (26). Komisija se slaže sa stajalištem podnositelja zahtjeva.

(23)

Tržište kurirskih usluga odnosi se na pošiljke koje se primaju od pošiljatelja pa izravno prevoze i isporučuju primatelju pod nadzorom iste osobe bez prikupljanja, razvrstavanja ili slične obrade pošiljaka na domaćem tržištu (27). Naime, kuriri preuzimaju pošiljke i izravno ih isporučuju primatelju istog dana (28). U Slovačkoj se kurirske usluge mogu pružati na temelju Zakona o poštanskim uslugama ili Trgovačkog zakonika (29), pri čemu za pružanje kurirskih usluga u skladu s potonjim nije potrebno ishoditi dozvolu za pružanje poštanskih usluga (30). Podnositelj zahtjeva pruža kurirsku uslugu na domaćem tržištu u skladu sa Zakonom o poštanskim uslugama, takozvanu hitnu kurirsku uslugu 60, koja se odnosi na isporuku paketa u roku od 60 minuta. Ta je usluga dostupna samo na određenim područjima za dostavu cvijeća, pisama, darova ili robe. Kurir prikuplja paket s mjesta po izboru pošiljatelja i dostavlja ga na adresu primatelja (31). Zbog posebnosti te usluge (npr. obveza isporuke u roku od 60 minuta, drukčija organizacija i fragmentiranije tržišno natjecanje jer nije obvezno ishoditi dozvolu) Komisija se slaže sa stajalištem podnositelja zahtjeva da lokalne kurirske usluge čine zasebno tržište proizvoda.

Druge usluge osim poštanskih usluga

(24)

Neadresirana promidžbena pošta ne sadržava posebnu odredišnu adresu kojom se pojedinačno označuje konačni primatelj. Ispunjava određene kriterije kao što su jedinstvena težina, format, sadržaj i izgled za distribuciju skupini primatelja. Komisija je u prethodnim odlukama smatrala da se tržište usluga dostave pošte može segmentirati na tržišta adresirane pošte i tržišta neadresirane pošte (32). Podnositelj zahtjeva smatra da je relevantno tržište proizvoda u predmetnom slučaju tržište neadresirane pošte (33). Na temelju informacija koje je dostavio podnositelj zahtjeva te s obzirom na Komisijinu postojeću praksu Komisija zaključuje da je relevantno tržište proizvoda tržište usluga povezanih s domaćom dostavom neadresirane pošte.

(25)

Prema mišljenju podnositelja zahtjeva relevantno zemljopisno tržište za domaće usluge dostave paketa trebalo bi definirati kao nacionalno tržište koje obuhvaća državno područje Slovačke Republike (34).

(26)

Komisija je u svojoj prethodnoj praksi (35) zauzela stajalište da su tržišta domaćih i međunarodnih usluga dostave paketa i svi njihovi segmenti nacionalni, neovisno o razlici između domaćih i međunarodnih usluga. Stajalište podnositelja zahtjeva u skladu je s praksom Komisije.

(27)

Podnositelj zahtjeva pruža domaće i međunarodne usluge dostave paketa u Slovačkoj.

(28)

Budući da nema navoda o nekom drugom opsegu zemljopisnog tržišta, za potrebe procjene u skladu s ovom Odlukom i ne dovodeći u pitanje zakon o tržišnom natjecanju može se smatrati da zemljopisno područje pružanja domaćih i međunarodnih usluga dostave paketa obuhvaća državno područje Slovačke.

(29)

Kad je riječ o kurirskim uslugama, podnositelj zahtjeva smatra da bi relevantno zemljopisno tržište trebalo definirati kao nacionalno tržište (36) jer u svakoj zemlji postoji zasebna organizacija pružatelja usluga. Osim toga, svako nacionalno tržište jedinstveno je zbog posebnih uvjeta tržišnog natjecanja te razlika u cijenama usluga među zemljama i jezicima na kojima pružatelji usluga sastavljaju ponudu za korisnike (37). Podnositelj zahtjeva pruža usluge unutar državnog područja Slovačke. S obzirom na praksu Komisije i budući da nema navoda o nekom drugom opsegu zemljopisnog tržišta, za potrebe procjene u skladu s ovom Odlukom i ne dovodeći u pitanje zakon o tržišnom natjecanju može se smatrati da zemljopisno područje pružanja kurirskih usluga obuhvaća državno područje Slovačke.

Druge usluge osim poštanskih usluga

(30)

Prema dosadašnjoj praksi Komisije dostava geografski neadresirane pošte u načelu je nacionalna jer su dostavne mreže organizirane na nacionalnoj razini, postoje vjerojatne razlike u određivanju cijena među državama članicama te je većina neadresirane pošte promidžbeni materijal, pri čemu je jezik važan čimbenik za ciljnu publiku (adresate) (38). Definicija koju je predložio podnositelj zahtjeva u skladu je s praksom Komisije (39). Budući da pretpostavka šireg ili užeg opsega tržišta nije utemeljena, za potrebe ove Odluke zemljopisno tržište neadresirane pošte je nacionalno tržište.

(31)

Prema navodima podnositelja zahtjeva u Slovačkoj posluje 25 pružatelja usluga dostave poštanskih paketa (40). Na temelju informacija koje je dostavio podnositelj zahtjeva pet pružatelja poštanskih usluga pojedinačno drže više od 10 % tržišta domaćih usluga dostave paketa. Prema dostupnim informacijama tržišni udio podnositelja zahtjeva u tom segmentu tržišta iznosio je [20 – 25] % u 2020., [15 – 20] % u 2021. i [15 – 20] % u 2022. u smislu vrijednosti (41). Prema podacima koje je dostavio podnositelj zahtjeva očekuje se da će se njegov tržišni udio 2023. dodatno smanjiti na [10 – 15] % (42).

(32)

Tržišni udjeli konkurenata podnositelja zahtjeva usporedivi su s tržišnim udjelima podnositelja zahtjeva. Tržišni udjeli najvećih konkurenata u smislu vrijednosti za razdoblje od 2020. do 2022. iznose: za 2020.: SPS [20 – 25] %, DPD [15 – 20] %, DHL [15 – 20] %, GLS [10 – 15] % i Packeta [5 – 10] %; za 2021.: SPS [20 – 25] %, DHL [15 – 20] %, GLS [15 – 20] %, DPD [10 – 15] % i Packeta [10 – 15] %; za 2022.: SPS [20 – 25] %, Packeta [15 – 20] %, GLS [15 – 20] %, DHL [10 – 15] % i DPD [10 – 15] % (43). Tržišni udjeli glavnih konkurenata podnositelja zahtjeva za 2023. iznose: Packeta [20 – 25] %, SPS [15 – 20] %, GLS [15 – 20] %, DHL [10 – 15] % i DPD [5 – 10] % (44).

(33)

Tržišni udio podnositelja zahtjeva u smislu obujma u tom segmentu tržišta iznosio je [25 – 30] % u 2020., [25 – 30] % u 2021. i [20 – 25] % u 2022. (45) Kad je riječ o tržišnim udjelima konkurenata, drugi operater imao je [20 – 25] % u 2020., [20 – 25] % u 2021. i [20 – 25] % u 2022. Treći operater imao je [20 – 25] % u 2020., [20 – 25] % u 2021. i [15 – 20] % u 2022. Četvrti operater imao je [15 – 20] % u 2020., [15 – 20] % u 2021. i [15 – 20] % u 2022. (46) Tržišni udjeli konkurenata stoga su usporedivi s udjelima podnositelja zahtjeva.

(34)

Na temelju informacija koje je dostavio podnositelj zahtjeva postoje neznatne prepreke ulasku na tržište za pružanje domaćih usluga dostave paketa. Jedini formalni zahtjev za ulazak na tržište je prethodni upis u registar poštanskih operatera (47). Upis poduzeća TM INTERNATIONAL s.r.o. i Nova Post SK s.r.o. u registar 2023. dodatna je potvrda da ne postoje prepreke ulasku na tržište (ili barem da nisu velike) (48).

(35)

S obzirom na čimbenike opisane u uvodnim izjavama (31), (32), (33) i (34) za potrebe ove Odluke i ne dovodeći u pitanje zakon o tržišnom natjecanju, Komisija smatra da je djelatnost povezana s pružanjem domaćih usluga dostave paketa u Slovačkoj izravno izložena tržišnom natjecanju. Slijedom toga, budući da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 34. Direktive 2014/25/EU, može se zaključiti da se Direktiva 2014/25/EU ne primjenjuje na ugovore za obavljanje djelatnosti povezane s domaćim uslugama dostave paketa u Slovačkoj.

(36)

Na temelju informacija koje je dostavio podnositelj zahtjeva na tržištu međunarodnih usluga standardne dostave paketa postoji pet pružatelja usluga dostave poštanskih paketa (49). Osim toga, podnositelj zahtjeva smatra da postoje neznatne prepreke ulasku na tržište za pružanje međunarodnih usluga standardne dostave paketa (50). Jedini formalni zahtjev za ulazak na tržište je prethodni upis u registar poštanskih operatera (51). Upis poštanskih operatera, kao što su Fusion trans s.r.o. 2019. i ™ INTERNATIONAL s.r.o. i Nova Post SK s.r.o. 2023., dodatna je potvrda da ne postoje prepreke ulasku na tržište (ili barem da nisu velike) (52).

(37)

Prema informacijama koje je dostavio podnositelj zahtjeva (53) njegov tržišni udio u smislu vrijednosti u tom segmentu tržišta iznosio je [20 – 25] % u 2022., a [25 – 30] % u 2023.

(38)

Tržišni udjeli najvećih konkurenata u smislu vrijednosti za 2022. iznosili su: UPS Slovakia [45 – 50] %, 123kurier [25 – 30] %, Mediaprint - Kapa Pressegrosso, a.s. [0 – 5] %. Tržišni udjeli za 2023. iznose: UPS Slovakia [40 – 45] %, 123kurier [25 – 30] %, Mediaprint - Kapa Pressegrosso, a.s. [0 – 5] %. Tržišni udio podnositelja zahtjeva usporediv je s tržišnim udjelom poduzeća 123kurier, ali je manji od tržišnog udjela poduzeća UPS Slovakia. Tržišni udjeli podnositelja zahtjeva i njegovih glavnih konkurenata u smislu obujma u biti bi odgovarali navedenim udjelima u smislu vrijednosti (54).

(39)

Očekuje se da će se ulaskom poduzeća Nova Post SK s.r.o. na tržište 2023. dodatno povećati konkurencija u tom segmentu tržišta (55).

(40)

S obzirom na čimbenike opisane u uvodnim izjavama (36), (37), (38) i (39) za potrebe ove Odluke i ne dovodeći u pitanje zakon o tržišnom natjecanju, Komisija smatra da je djelatnost povezana s pružanjem međunarodnih usluga standardne dostave paketa u Slovačkoj izravno izložena tržišnom natjecanju. Slijedom toga, budući da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 34. Direktive 2014/25/EU, može se zaključiti da se Direktiva 2014/25/EU ne primjenjuje na ugovore za obavljanje prethodno navedene djelatnosti.

(41)

Na temelju informacija koje je dostavio podnositelj zahtjeva na tržištu međunarodnih usluga žurne dostave paketa postoji 10 pružatelja usluga dostave poštanskih paketa (56). Osim toga, postoje neznatne prepreke ulasku na tržište za pružanje međunarodnih usluga žurne dostave paketa. Jedini formalni zahtjev za ulazak na tržište je prethodni upis u registar poštanskih operatera (57).

(42)

Prema informacijama koje je dostavio podnositelj zahtjeva njegov tržišni udio u tom segmentu tržišta iznosio je [0 – 5] % u 2020., [0 – 5] % u 2021. i [0 – 5] % u 2022. i u smislu vrijednosti i obujma (58). Prema podacima podnositelja zahtjeva očekuje se da će se njegov tržišni udio 2023. smanjiti na [0 – 5] % (59).

(43)

Gotovo 90 % međunarodnog tržišta žurne dostave paketa u Slovačkoj pokrivaju četiri poštanska operatera s tržišnim udjelima većima od 10 % i u smislu vrijednosti i obujma. Podnositelj zahtjeva nije među najvećim pružateljima poštanskih usluga na tom tržištu (60). S obzirom na tržišni udio podnositelja zahtjeva ti konkurenti stoga vrše konkurentski pritisak na njega. Nadalje, valja napomenuti da se na te konkurente za razliku od podnositelja zahtjeva ne odnose pravila o javnoj nabavi, što bi im dalo dodatnu konkurentsku prednost u odnosu na njega.

(44)

Očekuje se i da će se ulaskom poduzeća Nova Post SK s.r.o. na tržište 2023. dodatno povećati konkurencija u tom segmentu tržišta (61).

(45)

Za potrebe ove Odluke i ne dovodeći u pitanje zakon o tržišnom natjecanju, čimbenike opisane u uvodnim izjavama (41), (42), (43) i (44) treba shvatiti kao pokazatelje izravne izloženosti podnositelja zahtjeva tržišnom natjecanju, što je obuhvaćeno odredbama zakona o javnoj nabavi. Slijedom toga, budući da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 34. Direktive 2014/25/EU, može se zaključiti da se Direktiva 2014/25/EU ne primjenjuje na ugovore za obavljanje prethodno navedene djelatnosti.

(46)

Na temelju informacija koje je dostavio podnositelj zahtjeva u Slovačkoj posluje nekoliko poštanskih operatera i svaki ima svoju mrežu (62).

(47)

Na relevantnom tržištu kurirskih usluga djelatnost se može obavljati bez upisa u registar poštanskih operatera (63). U tom smislu nije potrebno dokazivati stručne kompetencije za obavljanje takve djelatnosti. Stoga ne postoje formalni zahtjevi kojima se ograničava ulazak na relevantno tržište kurirskih usluga (64).

(48)

Podnositelj zahtjeva ima iznimno mali udio na tom tržištu. Naime, tržišni udio podnositelja zahtjeva iznosio je [0 – 5] % u 2020., [0 – 5] % u 2021. i [0 – 5] % u 2022. i u smislu vrijednosti (65) i obujma (66). Prema navodima podnositelja zahtjeva očekuje se da će njegov tržišni udio 2023. ostati 0,02 %.

(49)

Tržišni udjeli glavnih konkurenata podnositelja zahtjeva u smislu vrijednosti (67) i obujma (68) za razdoblje od 2020. do 2022. iznose: za 2020.: KOLOS [55 – 60] %, DER KURIER Slovakia spol. [20 – 25] %, GO4 [15 – 20] % i DHL Express (Slovakia), spol. [0 – 5] %; za 2021.: KOLOS [50 – 55] %, DER KURIER Slovakia spol. [25 – 30] %, GO4 [15 – 20] % i DHL Express (Slovakia), spol. [0 – 5] %; za 2022.: KOLOS [40 – 45] %, DER KURIER Slovakia spol. [30 – 35] %, GO4 [20 – 25] % i DHL Express (Slovakia), spol. [0 – 5] %. Tržišni udjeli glavnih konkurenata podnositelja zahtjeva za 2023. iznose: KOLOS [35 – 40] %, DER KURIER Slovakia spol. [35 – 40] %, GO4 [20 – 25] % i DHL Express (Slovakia), spol. [0 – 5] %.

(50)

S obzirom na čimbenike opisane u uvodnim izjavama (46), (47), (48) i (49) za potrebe ove Odluke i ne dovodeći u pitanje zakon o tržišnom natjecanju, Komisija smatra da je djelatnost povezana s pružanjem domaćih kurirskih usluga u Slovačkoj izravno izložena tržišnom natjecanju. Slijedom toga, budući da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 34. Direktive 2014/25/EU, može se zaključiti da se Direktiva 2014/25/EU ne primjenjuje na ugovore kojima se namjerava omogućiti obavljanje prethodno navedene djelatnosti.

(51)

Na temelju informacija koje je dostavio podnositelj zahtjeva na relevantnom tržištu dostave neadresirane pošte djelatnost se može obavljati bez upisa u registar poštanskih operatera. Ne postoje formalni zahtjevi kojima se ograničava ulazak na relevantno tržište neadresirane pošte (69).

(52)

Podnositelj zahtjeva ima relativno mali udio na tom tržištu. Naime, tržišni udio podnositelja zahtjeva iznosio je [0 – 5] % u 2020., [0 – 5] % u 2021. i [0 – 5] % u 2022. u smislu vrijednosti. Prema navodima podnositelja zahtjeva očekuje se da će njegov tržišni udio 2023. približno iznositi [0 – 5] % (70). Kad je riječ o obujmu, tržišni udio podnositelja zahtjeva iznosio je [5 – 10] % u 2020., [5 – 10] % u 2021. i [5 – 10] % u 2022. (71) Očekuje se da će se tržišni udio podnositelja zahtjeva 2023. blago povećati na [5 – 10] % (72).

(53)

Na tom tržištu posluje više od 10 pružatelja usluga koji zajedno drže više od 90 % tržišta (73). Nadalje, valja napomenuti da se na te konkurente za razliku od podnositelja zahtjeva ne odnose pravila o javnoj nabavi, što bi im dalo dodatnu konkurentsku prednost u odnosu na njega.

(54)

Za potrebe ove Odluke i ne dovodeći u pitanje zakon o tržišnom natjecanju, čimbenike opisane u uvodnim izjavama (51), (52) i (53) treba shvatiti kao pokazatelje izravne izloženosti podnositelja zahtjeva tržišnom natjecanju, što je obuhvaćeno odredbama zakona o javnoj nabavi. Slijedom toga, budući da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 34. Direktive 2014/25/EU, može se zaključiti da se Direktiva 2014/25/EU ne primjenjuje na ugovore kojima se namjerava omogućiti obavljanje prethodno navedene djelatnosti.

(55)

Uzimajući u obzir čimbenike ispitane u uvodnim izjavama od (6) do (54) uvjet izravne izloženosti tržišnom natjecanju utvrđen u članku 34. stavku 1. Direktive 2014/25/EU trebalo bi smatrati ispunjenim u Slovačkoj kad je riječ o djelatnosti povezanoj s domaćim uslugama dostave paketa, međunarodnim uslugama standardne dostave paketa, međunarodnim uslugama žurne dostave paketa, domaćim kurirskim uslugama i domaćim uslugama dostave neadresirane pošte.

(56)

Budući da se uvjet neograničenog pristupa tržištu smatra ispunjenim, Direktiva 2014/25/EU ne bi se trebala primjenjivati ni kad naručitelji dodjeljuju ugovore čija je namjena omogućiti obavljanje djelatnosti iz uvodne izjave (55) ove Odluke u Slovačkoj ni kad se organiziraju projektni natječaji za obavljanje takve djelatnosti na tom zemljopisnom području,