EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 12.12.2024.
COM(2024) 569 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
Izvješće o funkcioniranju sustava vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 12.12.2024.
COM(2024) 569 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
Izvješće o funkcioniranju sustava vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u
Sadržaj
1. Uvod
1.1. Razvoj sustava vlastitih sredstava
1.2. Okvir PDV-a do reforme 2021.
1.3. Reforma iz 2021.
2. Djelotvornost sustava vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u
2.1. Kretanje osnovica vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u
2.2. Prikupljanje prihoda od vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u
2.3. Zaštita financijskih interesa EU-a
2.4. Povratne informacije država članica
2.5. Zaključak
3. Kretanje ponderirane prosječne stope od 2016.
3.1. Kretanje ponderirane prosječne stope: 2016. – 2020.
3.2. Kretanje ponderirane prosječne stope: 2021. – 2024. – procjena
3.3. Zaključak analize ponderirane prosječne stope
4. Zaključak
Prilog
1.Uvod
Komisija je dobila zadaću izraditi izvješće o funkcioniranju sustava vlastitih sredstava koja se temelje na porezu na dodanu vrijednost (PDV) do 1. siječnja 2025. Propisano je 1 da to izvješće mora sadržavati „procjenu o tome jesu li sustav vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u i, posebice, višegodišnja ponderirana prosječna stopa učinkoviti i primjereni. Prema potrebi, izvješću se prilaže prijedlog za izmjenu ove Uredbe u cilju izračunavanja konačne višegodišnje ponderirane prosječne stope na osnovi novijih podataka”.
U skladu s tom Komisijinom zadaćom u ovom se izvješću daje pregled izmjena u sustavu vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u i analizira njegova učinkovitost na temelju kretanja relevantnih pokazatelja uspješnosti nakon uvođenja izmjena, a sadržava i ocjene novog sustava koje su provele države članice. U izvješću se ocjenjuje i primjerenost sustava s obzirom na izmjene uvedene 2021., pri čemu se posebna pozornost posvećuje višegodišnjoj ponderiranoj prosječnoj stopi. Usto se navode informacije o broju država članica koje i dalje primjenjuju ponderiranu prosječnu stopu, koja podliježe zadrškama i izmjenama nacionalnih stopa PDV-a.
1.1.Razvoj sustava vlastitih sredstava
PDV je zajednički porez koji plaćaju svi krajnji potrošači kad kupuju robu ili koriste usluge na jedinstvenom tržištu. Primjenjuju ga sve države članice kao opći porez na potrošnju u sklopu zajedničkog okvira utvrđenog direktivama EU-a. Taj zajednički porez bitna je sastavnica jedinstvenog tržišta, koje je i samo po sebi jedno od najvećih postignuća EU-a.
Sustav vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u uveden je 1970. 2 i postupno se počeo primjenjivati, usporedo s postupnim usklađivanjem na temelju direktiva o PDV-u. Nakon njegova uvođenja prihodi koji se temelje na PDV-u, zajedno s carinskim i poljoprivrednim pristojbama, postupno su zamijenili financijske doprinose država članica. Kako bi se proračun EU-a u cijelosti financirao vlastitim sredstvima, prihodi koji se temelje na PDV-u postali su iznos za uravnoteženje prihoda i rashoda utvrđivanjem primjenjive pozivne stope u okviru godišnjeg proračunskog postupka.
Od 1988. doprinosi na temelju bruto nacionalnog dohotka (BND) nova su vlastita sredstva za uravnoteženje. Smatralo se da su ta nova vlastita sredstva uže povezana s gospodarskom aktivnošću na nacionalnoj razini, odnosno da se njihovim uvođenjem doprinosi svake države usklađuju s njezinom sposobnošću plaćanja. S vremenom su vlastita sredstva koja se temelje na BND-u postajala sve važniji dio proračuna EU-a jer je pozivna stopa za vlastita sredstva koja se temelje na PDV-u postupno smanjena s 1,4 % u 1985. 3 na trenutačnu razinu od 0,3 % 4 (grafikon 1).
Doprinos vlastitim sredstvima koja se temelje na PDV-u izračunava se primjenom jedinstvene pozivne stope na osnovice PDV-a država članica. Te se osnovice procjenjuju primjenom usklađenih pravila na stvarne prihode od PDV-a koje prikupljaju države članice i, nakon svih potrebnih ispravaka, dijele se s ponderiranom prosječnom stopom PDV-a pojedinačnih zemalja. S vremenom su uvedene određene prilagodbe. Prvo, kako bi se zaštitile države članice s većim udjelima potrošnje u konačnoj potražnji i smanjili regresivni učinci na siromašnije zemlje, osnovica za vlastita sredstva koja se temelje na PDV-u ograničena je na 50 % BND-a za sve države članice. Drugo, neke su države članice do 2020. imale smanjenu pozivnu stopu 5 .
Udio vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u s vremenom se smanjio. U 2024. čini otprilike 14 % prihoda koji se prikupljaju za proračun EU-a.
Grafikon 1 – Kretanje prihoda 1958. – 2023.
Izvor: službe Komisije
1.2.Okvir PDV-a do reforme 2021.
Do 2021. vlastita sredstva koja se temelje na PDV-u izračunavala su se na složene načine. Na složenost izračuna uglavnom su utjecala dva čimbenika: 1. potreba za utvrđivanjem „indikativne” osnovice PDV-a koja odgovara usklađenoj primjeni direktiva o PDV-u, 2. različite stope PDV-a, zbog čega je trebalo izračunati godišnju ponderiranu prosječnu stopu.
Kad je riječ o prvom čimbeniku, zbog usklađivanja osnovice vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u bili su potrebni brojni ispravci i statističke kompenzacije. Ispravcima su se prihodi od PDV-a prilagođavali za aspekte koji nisu povezani s PDV-om.
Ti su ispravci činili 0,5 % ukupnih prihoda za razdoblje 2016. – 2019. Statističkim kompenzacijama nastojalo se „neutralizirati” nacionalna odstupanja od Direktive o PDV-u. Činile su oko 0,5 % osnovice u istom razdoblju (vidjeti tablice 4 i 5). Popis svih ispravaka i kompenzacija nalazi se u Prilogu 3.
Kad je riječ o drugom čimbeniku, za potrebe izračunavanja osnovice vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u za određenu kalendarsku godinu država članica morala je podijeliti ukupni neto prihod od PDV-a prikupljen te godine sa stopom po kojoj je PDV naplaćen u toj državi članici u istoj godini. Međutim, ako je država članica primjenjivala više stopa PDV-a, usklađena osnovica vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u izračunavala se dijeljenjem ukupnog prikupljenog neto prihoda od PDV-a s ponderiranom prosječnom stopom PDV-a te zemlje. Metodologija je utvrđena u Uredbi Vijeća 1553/89 o konačnom jedinstvenom režimu ubiranja vlastitih sredstava koja proizlaze iz PDV-a.
1.3.Reforma iz 2021.
Pojednostavnjeni izračuni
Radi smanjenja složenosti sustava i administrativnog opterećenja za Komisiju i uprave država članica, vlastita sredstva koja se temelje na PDV-u pojednostavnjena su počevši od višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027.
Prvo, izračuni su lakši jer se većina prilagodbi za odstupanja i izuzeća (ispravci i kompenzacije) više se ne primjenjuje.
Drugo, u novom se sustavu osnovica vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u jednostavnije izračunava, tako da se nacionalni prihodi od PDV-a podijele s ponderiranom prosječnom stopom PDV-a koja se temelji na fiksnoj referentnoj godini, a ne s ponderiranom stopom koja se izračunava za svaku godinu. Referentna godina za tu ponderiranu prosječnu stopu je 2016. i primjenjuje se u cijelom višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. Primjenjivat će se i ubuduće, sve do izmjene Uredbe Vijeća (EEZ, Euratom) br. 1553/89.
Kao i u prethodnom sustavu, osnovica PDV-a zatim se za sve države članice ograničava na 50 % njihova BND-a kako bi se smanjila regresivnost vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u. Naposljetku, od 2021. na osnovicu PDV-a svake države članice primjenjuje se jedinstvena pozivna stopa od 0,3 %.
Prikupljeni prihodi i dalje su početna točka za izračun konačne osnovice vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u. U obzir se uzima sav naplaćeni PDV. Stoga bi trebalo odbiti sve što države članice bilježe kao PDV, a nije po prirodi PDV, kao što su novčane kazne ili zakašnjele kamate. U prilozima 1. i 2. prikazan je financijski izvještaj koji države članice moraju dostaviti svake godine u okviru starog i novog sustava.
Tablica 1 – Usporedba novog i starog sustava vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u
|
2014. – 2020. |
2021. – 2027. |
Razlike |
|
|
Prihodi od PDV-a |
Prihodi od PDV-a država članica umanjeni za povrat PDV-a |
Prihodi od PDV-a država članica umanjeni za povrat PDV-a |
Nema razlike |
|
Ispravci |
Ispravci u skladu s Uredbom 1553/89 6 |
Ispravci samo za teritorijalno područje primjene 7 i odstupanja od Direktive o PDV-u |
Smanjenje broja ispravaka |
|
Ponderirana prosječna stopa (WAR) |
Izračunava se svake godine |
Primjenjuje se fiksni WAR iz 2016. |
WAR se više ne izračunava |
|
Kompenzacije |
Primjenjuju se kompenzacije |
Kompenzacije se ne primjenjuju |
Nema više kompenzacija |
|
Definicija osnovice PDV-a |
Prihodi od PDV-a (+/– ispravci) /WARN + kompenzacije |
Prihodi od PDV-a (+/– ispravci) /WAR2016 |
Jednostavniji izračun |
|
Gornja granica |
Osnovica vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u do 50 % BND-a svake države članice |
Osnovica vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u do 50 % BND-a svake države članice |
Nema razlike |
|
Pozivna stopa |
0,3 % (osim u Nizozemskoj, Njemačkoj i Švedskoj; u tim državama članicama primjenjuje se stopa od 0,15 %) |
0,3 % za sve države članice |
Nema više izuzeća |
Ciljane kontrole
Komisija provodi inspekcije vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u kako je definirano člankom 2. stavkom 4. Uredbe Vijeća 2021/768 o utvrđivanju provedbenih mjera za sustav vlastitih sredstava. Inspekcije se provode kako bi se utvrdilo jesu li pravilno izvedene računske operacije za izračun ukupnog neto naplaćenog PDV-a, jesu li upotrijebljeni podaci primjereni i jesu li izračuni za utvrđivanje iznosa tih vlastitih sredstava točni.
Opća je svrha inspekcija osigurati da svaka država članica u proračun EU-a uplaćuje točan iznos vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u. Tijekom inspekcija Komisija provjerava sve aspekte godišnjih izvještaja o osnovici PDV-a (prihodi, ispravci prihoda, ponderirana prosječna stopa iz 2016. (ako postoji zadrška) itd.). Inspekcijama se ujedno nastoji dobiti razumno jamstvo da su nacionalni sustavi i postupci za utvrđivanje osnovice PDV-a pouzdani, djelotvorni, točni, potpuni i u skladu s primjenjivim pravom EU-a u smislu obuhvata i metode te kvalitete upotrijebljenih podataka.
Promjene koje je donio novi sustav znatno olakšavaju sastavljanje godišnjih izvještaja te pripremu i provedbu inspekcija. Osim toga, državama članicama i Komisiji znatno se olakšava provedba inspekcija i daljnje postupanje na temelju tih inspekcija. Promjene uključuju ukidanje znatnog broja izračuna, kako je prikazano u tablicama 4 i 5. Upotreba postotka ponderirane prosječne stope iz 2016. umjesto izračunavanja nove stope za svaku godinu dodatno pojednostavnjuje postupak.
Tim se izmjenama državama članicama omogućuje da koriste manje resursa za izradu godišnjih izvještaja koje sastavljaju nacionalna tijela i dostavu podataka za različite izračune koji se često dobivaju od drugih državnih agencija i/ili drugih vanjskih pružatelja podataka. Osim toga, nacionalna tijela sad troše manje vremena na pripremu za inspekcije i njihovu provedbu.
Pojednostavnjenjem se smanjilo i radno opterećenje Komisije. Konkretno, znatno je skraćeno vrijeme potrebno za pripremu i provedbu inspekcije. Inspekcije koje se provode u okviru novog sustava (2021. i 2022.) usmjerene su na provjere djelotvornosti i učinkovitosti sustava koje su države članice uspostavile za prikupljanje prihoda od PDV-a te agregiranje podataka i izvješćivanje o prihodima od VAT-a. Međutim, kad se novi sustav tek počeo provoditi, inspekcije su bile usmjerene i na rješavanje, zajedno s državama članicama, otvorenih zadrški iz prethodnih godina koje se odnose na stavke izračuna koje su naknadno ukinute. Budući da će se broj zadrški povezanih s prethodnim sustavom postupno smanjivati, s vremenom će se dodatno skratiti vrijeme utrošeno na inspekcije koje se provode u okviru novog sustava. Očekuje se da će se prosječno vrijeme potrebno za inspekciju, ne uključujući rad na zadrškama iz starog sustava, smanjiti s jednog tjedna na dva do dva i pol dana, ovisno o broju povreda.
Europski revizorski sud pohvalio je u svojem mišljenju br. 11/2020 8 koristi od pojednostavnjenja uvedenih 2021. i potvrdio očekivano smanjenje administrativnog opterećenja i za države članice i za Komisiju bez znatnog utjecaja na točnost doprinosa koji se temelje na PDV-u.
2.Djelotvornost sustava vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u
Kako bi se ocijenila djelotvornost sustava, u ovom se odjeljku analizira u kojoj je mjeri proračun EU-a dovoljno zaštićen i u kojoj se mjeri doprinos na temelju PDV-a pravilno prikuplja. Osim toga, ocjenjuje se kretanje osnovica vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u i njihovih različitih sastavnica kako bi se ocijenilo kako je pojednostavnjenje utjecalo na vlastita sredstva. 9
2.1.Kretanje osnovica vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u
Od 2016. osnovica PDV-a se povećava, osim 2020. 10 , unatoč izmjenama uvedenima reformom iz 2021. 11 Na takvo kretanje utjecalo je nekoliko čimbenika, od kojih su najvažniji bili pandemija bolesti COVID-19 2020. i drugi makroekonomski učinci, kao što su povećanja cijena 2021. i 2022., koji su utjecali na potrošnju i naplaćeni PDV u gospodarstvu (grafikoni 2 i 3).
Do 2019. su se prihodi od vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u povećavali jednakim intenzitetom, a u godinama nakon toga se to povećanje usporilo (tablica 3). Na to je uvelike utjecalo utvrđivanje gornje granice osnovice vlastitih sredstava na 50 % BND-a, međutim, glavni je razlog to što će se potpuna razlika između prognoze i prihoda na temelju konačne osnovice PDV-a moći utvrditi tek u narednim godinama zbog vremenskog odmaka do izračuna salda.
Tablica 2 – Kretanje agregiranih osnovica vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u u EU-27
|
u milijunima EUR |
2016. |
2017. |
2018. |
2019. |
2020. |
2021.* |
2022.* |
|
Osnovica vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u |
5 231 083 |
5 564 631 |
5 838 647 |
6 005 905 |
5 654 042 |
6 355 460 |
7 154 323 |
|
Godišnja stopa rasta |
6,4 % |
4,9 % |
2,9 % |
–5,9 % |
12,4 % |
12,6 % |
Izvor: izvješća o PDV-u.
Metoda izračuna osnovice PDV-a objašnjena je u Prilogu 1. za stari sustav i u Prilogu 2. za novi sustav.
*Od 2021. osnovica se utvrđuje tako da se neto prihodi podijele s ponderiranom prosječnom stopom iz 2016.
Tablica 3 – Kretanje agregiranih prihoda od vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u u EU 27
|
u milijunima EUR |
2016. |
2017. |
2018. |
2019. |
2020. |
2021. |
2022. |
|
Prihodi od vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u |
15 859 |
16 947 |
17 624 |
18 128 |
17 858 |
18 340 |
19 666 |
|
Godišnja stopa rasta |
6,9 % |
4,0 % |
2,9 % |
–1,5 % |
2,7 % |
7,2 % |
Izvor: godišnji računi Europske komisije.
Prihodi se izračunavaju primjenom pozivne stope na osnovicu PDV-a nakon primjene gornje granice. Osnovica PDV-a se potom prilagođava upotrebom rezultata izračuna salda (odjeljak 2.2.) za izračun prihoda od PDV-a. U Prilogu 4. prikazana je i usporedba osnovica PDV-a država članica u kojima se primjenjuje gornja granica.
Kretanje osnovice PDV-a može se dodatno analizirati razmatranjem glavnih uzroka. Među ključnim kategorijama rashoda koje čine osnovicu PDV-a su potrošnja privatnih kućanstava, državne nabave i državne bruto investicije u fiksni kapital. Te kategorije zajedno čine približno 88 % ukupne osnovice PDV-a (2020.), a glavni dio preostalog iznosa čine rashodi poduzeća za intermedijarnu potrošnju. Najznačajnija kategorija među njima je potrošnja privatnih kućanstava, koja čini od 60 % do 80 % rashoda na koje se plaća PDV, ovisno o državi članici.
Na temelju pokazatelja u nacionalnim računima po tekućim cijenama kao približnim vrijednostima za tri glavne sastavnice osnovice PDV-a 12 potrošnja privatnih kućanstava bila je glavni uzrok povećanja osnovice PDV-a u razdoblju od 2016. do 2022., čineći 74 % njezina ukupnog prosječnog povećanja u EU-27 (grafikon 2).
Grafikon 2 – Kretanje makroekonomskih pokazatelja za sastavnice osnovice PDV-a
(od 2016. do 2022.)
Izvor: prognoze ACOR-a. Vlastiti izračuni.
Kad je riječ o kretanju izdataka za privatnu potrošnju na razini EU-27 (grafikon 3.), inflacija je imala važnu ulogu 2021. i 2022.
Grafikon 3 – Kretanje inflacije i privatne potrošnje u tekućim cijenama 2016. – 2022.
EU-27
Izvor: Komisijina jesenska gospodarska prognoza 2023.
Pojednostavnjenje sustava PDV-a nije znatno utjecalo na kretanje osnovice. Ponder svake od glavnih sastavnica izvješća o PDV-u država članica ostao je relativno stabilan, osim ispravaka koji su se nakon reforme povećali u apsolutnom smislu (tablica 4.). Učinak ispravaka koji se više ne primjenjuju nije viši od 0,1 % neto prihoda, a kompenzacije čine najviše 0,6 % ukupne osnovice PDV-a (tablice 5. i 6.). Apsolutna vrijednost kompenzacija povećala se 2019. i 2020. zbog promjena izuzeća koja primjenjuju države članice; na primjer, Italija je uvela viši prag za program za izuzeta mala poduzeća. Određene ograničene kompenzacije (kao što su one povezane s povredama Direktive o PDV-u) bilježe se kao ispravci u novom sustavu, što objašnjava neznatno povećanje pondera ispravaka 2021. i 2022.
Tablica 4 – Kretanje glavnih sastavnica u izvješćima o PDV-u (EU-27)
|
EU-27 |
2016. |
2017. |
2018. |
2019. |
2020. |
2021. |
2022. |
|
Ispravci (u milijunima EUR) |
4 612 |
5 041 |
5 546 |
6 256 |
6 212 |
9 414 |
14 754 |
|
Ispravci kao postotak neto prihoda (%) |
0,53 % |
0,55 % |
0,57 % |
0,63 % |
0,68 % |
0,89 % |
1,24 % |
|
Kompenzacije
|
8 013 |
23 179 |
27 328 |
34 974 |
35 809 |
||
|
Kompenzacije kao postotak ukupne osnovice PDV-a (%) |
0,15 % |
0,42 % |
0,47 % |
0,58 % |
0,63 % |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Izvor: izvješća o PDV-u i vlastiti izračuni.
Tablica 5 – Kretanje ispravaka kao postotak neto prihoda*
|
EU27 |
2016. |
2017. |
2018. |
2019. |
2020. |
|
Oporezovana mala poduzeća (%) |
–0,03 % |
–0,03 % |
–0,03 % |
–0,03 % |
–0,02 % |
|
Stupnjevana porezna olakšica (%) |
0,01 % |
0,01 % |
0,01 % |
0,01 % |
0,01 % |
|
Poljoprivrednici na koje se primjenjuje paušalna odredba (%) |
–0,08 % |
–0,05 % |
–0,06 % |
–0,05 % |
–0,07 % |
|
Ukupno za ukinute ispravke (%) |
–0,10 % |
–0,07 % |
–0,08 % |
–0,07 % |
–0,08 % |
Izvor: izvješća o PDV-u i vlastiti izračuni.
*Ti su ispravci ukinuti 2021.
Tablica 6. – Kretanje kompenzacija kao postotak ukupne osnovice PDV-a*
|
EU-27 |
2016. |
2017. |
2018. |
2019. |
2020. |
|
Izuzeta mala poduzeća (%) |
0,22 % |
0,25 % |
0,27 % |
0,43 % |
0,46 % |
|
Kompenzacije, Prilog X.
|
–0,11 % |
–0,11 % |
–0,10 % |
–0,09 % |
–0,10 % |
|
Kompenzacije, Prilog X. dio B 14 (%) |
0,45 % |
0,48 % |
0,50 % |
0,52 % |
0,53 % |
|
Automobili (%) |
–0,29 % |
–0,29 % |
–0,29 % |
–0,29 % |
–0,29 % |
|
Rashodi za automobile (%) |
–0,22 % |
–0,21 % |
–0,19 % |
–0,23 % |
–0,23 % |
|
Ukupno kompenzacije (%) |
0,15 % |
0,42 % |
0,47 % |
0,58 % |
0,63 % |
Izvor: izvješća o PDV-u i vlastiti izračuni.
* Te su kompenzacije ukinute 2021.
Tablica 7 – Analiza osnovice PDV-a u razdoblju 2016. – 2022.
|
EU-27, u milijunima EUR |
2016. |
2017. |
2018. |
2019. |
2020. |
2021. |
2022. |
|
Prihodi |
868 503 |
917 138 |
959 113 |
992 668 |
913 713 |
1 056 431 |
1 182 601 |
|
Neto prihodi |
873 114 |
922 179 |
964 658 |
998 924 |
919 926 |
1 059 404 |
1 185 813 |
|
Ponderirana prosječna stopa |
16,72 % |
16,64 % |
16,60 % |
16,73 % |
16,37 % |
16,72 % |
16,72 % |
|
Ukupno kompenzacije |
8 013 |
23 179 |
27 328 |
34 974 |
35 809 |
– |
– |
|
Konačna osnovica (na koju nije primijenjena gornja granica) |
5 231 083 |
5 564 631 |
5 838 647 |
6 005 905 |
5 654 042 |
6 355 460 |
7 154 323 |
|
Godišnji rast konačne osnovice |
6,38 % |
4,92 % |
2,86 % |
-–5,86 % |
12,40 % |
12,57 % |
Napomena: ponderirana prosječna stopa za 2021. i 2022. je zamrznuta ponderirana prosječna stopa iz 2016.
Izvor: izvješća o PDV-u.
2.2. Prikupljanje prihoda od vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u
Države članice plaćaju doprinos vlastitim sredstvima koja se temelje na PDV-u na mjesečnoj osnovi, zajedno s drugim vlastitim sredstvima. Komisija prvo prikuplja prihode od PDV-a na temelju procjena osnovica PDV-a koje su Komisija i države članice dogovorile u Savjetodavnom odboru za vlastita sredstva (prognoza ACOR-a) . Doprinosi na temelju PDV-a izračunavaju se i plaćaju na temelju prognoza i stoga ih je naknadno potrebno prilagoditi stvarnim podacima navedenima u izvješćima o PDV-u. Izvješća o PDV-u mogu uključivati i izmjene osnovica PDV-a za prethodne četiri godine. Ako Komisija ili države članice izraze zadrške, mogu se prilagoditi i podaci za prethodne godine.
Komisija za svaku državu članicu izračunava razliku između predviđenih vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u i najnovijih podataka navedenih u izvješćima (salda).
Komisija obavješćuje države članice o rezultatu izračuna salda prije 1. veljače godine koja slijedi nakon godine u kojoj su dostavljeni podaci za izvješće, a države članice moraju staviti na raspolaganje iznose prvog radnog dana u ožujku godine koja slijedi nakon godine u kojoj je Komisija obavijestila države članice o izračunu salda. Ako države članice ne izvrše potrebna plaćanja, mogu se primijeniti kamate (kamate niže od 1000 EUR se ne naplaćuju).
Tablica 8 – Prilagodbe PDV-a (salda)*
|
EU-27, u milijunima EUR |
2016. |
2017. |
2018. |
2019. |
2020. |
2021. |
2022. |
|
Salda PDV-a zbog razlika između prvog izvješća i prognoze |
313 |
418 |
502 |
403 |
–54 |
1011 |
1734 |
|
Salda PDV-a zbog revizija prethodnih izvješća |
87 |
6 |
23 |
–1 |
121 |
97 |
125 |
|
Ukupne prilagodbe EU-27 |
400 |
424 |
525 |
402 |
68 |
1108 |
1859 |
Izvor: godišnji računi EU-a i izračuni Europske komisije. U Prilogu 6. prikazano je kretanje prilagodbi PDV-a po državi članici.
* Izračunom salda podaci se prilagođavaju na godišnjoj razini za posljednju dostupnu godinu i za prethodne godine.
Novi sustav za izračun osnovice vlastitih sredstava nije utjecao na postupak izračuna i prikupljanja vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u ni na njihove prilagodbe (salda). Nepodmirena plaćanja nisu dospjela.
Salda za 2021. i 2022. znatno su viša nego prethodnih godina, a prilagodbe su više u većini država članica (vidjeti i Prilog 6.). Glavni čimbenik koji pridonosi tim razlikama je ispravak predviđenih osnovica PDV-a za 2021. i 2022. koje se upotrebljavaju za financiranje relevantnih proračuna EU-a zbog podcijenjenog povećanja stope inflacije.
Komisija kontinuirano ocjenjuje prikupljanje prihoda od PDV-a u državama članicama i uvođenje mjera za povećanje pravilnog prikupljanja prihoda od PDV-a (okvir 1).
|
Okvir 1: Inicijative za poboljšanje pravilnog prikupljanja prihoda od PDV-a u državama članicama Vlastita sredstva koja se temelje na PDV-u čine otprilike 2 % prihoda od PDV-a koje prikupljaju države članice. Stoga mjere za poboljšanje prikupljanja prihoda od PDV-a prvenstveno doprinose nacionalnim proračunima, ali u određenoj mjeri i proračunu EU-a.
Naplata PDV-a – Deveto izvješće o postupcima za upis u registar obveznika, naplatu i kontrolu PDV-a
Komisija svakih pet godina izrađuje izvješće o poduzetim mjerama i ostvarenom napretku država članica u pogledu naplate PDV-a, kao i o svim poboljšanjima. Nakon procjene koju je Komisija objavila u posljednjem izvješću objavljenom u travnju 2022. 15 Komisija je iznijela 39 preporuka za poboljšanje sustava država članica za naplatu PDV-a. Preporuke uglavnom obuhvaćaju postupke naplate PDV-a u državama članicama, odnosno upis u registar obveznika PDV-a, i analizu rizika, informacijsku tehnologiju i nove tehnologije u području PDV-a, podnošenje prijava i plaćanje, naplatu dugovanog PDV-a, povrate i revizije, računovodstvo u području PDV-a, pitanje odgovornosti i sporove. Brzom provedbom predloženih mjera poboljšat će se primjerenost sustava vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u za proračun EU-a. Zbog toga je Komisija u zaključcima izvješća pozvala države članice da postupe u skladu s njezinim preporukama, ne samo kako bi pomogle prikupljanju poreznih prihoda potrebnih kako bi se odgovorilo na najveće izazove EU-a, nego i kako bi se postigli jednaki uvjeti na unutarnjem tržištu i otvorio put bržem i trajnijem oporavku nakon pandemije. Izmjene zakonodavstva o PDV-u koje se odnose na nedovoljnu naplatu i prijevare. Od 1. srpnja 2021. mini sustav za pružanje usluga na jednom mjestu (MOSS), uspostavljen 1. siječnja 2015., postao je sustav za pružanje usluga na jednom mjestu (OSS) 16 , koji obuhvaća širi raspon isporuka i u okviru kojeg su uvedena dodatna pojednostavnjenja. Taj prošireni sustav za pružanje usluga na jednom mjestu obuhvaća tri posebne odredbe: odredbu za ne-Uniju, odredbu za Uniju i odredbu za uvoz. Područje primjene postojeće odredbe za ne-Uniju i odredbe za Uniju je prošireno, ali odredba za uvoz je nova. Na temelju tih posebnih odredbi porezni obveznici mogu putem internetskog portala u državi članici u kojoj su identificirani (država članica identifikacije) prijaviti i platiti PDV dospio u državama članicama u kojima (općenito) nemaju poslovni nastan. Time se poreznim obveznicima smanjuju troškovi za upis u registar obveznika PDV-a u više država članica. Te se odredbe naširoko primjenjuju. Države članice ukupno su 2022. prikupile više od 17 milijardi EUR putem proširenog portala za pružanje usluga na jednom mjestu koji obuhvaća internetsku prodaju u EU-u. Osim toga, prikupljeni su prihodi od PDV-a u iznosu od 2,5 milijardi EUR na uvoz robe u okviru e-trgovine. To uključuje nove prihode od PDV-a ostvarene ukidanjem izuzeća od PDV-a koje se prethodno primjenjivalo na uvoz robe male vrijednosti koja ne premašuje 22 EUR i koja je bila vrlo podložna prijevarama 17 . Olakšavanjem usklađivanja s pravilima, čime se potiče usklađenost, te odredbe pridonose pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta jer je stopa PDV-a koja se primjenjuje jednaka za sve prodavatelje bez obzira na to gdje im je sjedište. U ožujku 2018. izvješće 18 koje je Komisija predstavila Vijeću i Europskom parlamentu o učinku članaka 199.a i 199.b Direktive 2006/112/EZ u borbi protiv prijevara (izvješće) dovelo je do još jedne važne zakonodavne inicijative kojom se poboljšava primjerenost sustava naplate PDV-a i usklađenost s Direktivom o PDV-u. Prema izvješću države članice i dionici općenito su smatrali da je mehanizam prijenosa porezne obveze utvrđen u članku 199.a Direktive 2006/112/EZ učinkovit alat u sprečavanju i borbi protiv prijevara povezanih s PDV-om u predmetnim sektorima. Stoga je stupanjem na snagu Direktive Vijeća (EU) 2018/1695 i Direktive Vijeća (EU) 2022/890 produljena primjena tih mjera u ograničenom razdoblju do predviđenog stupanja na snagu konačnog sustava PDV-a. Naposljetku, Komisija je u prosincu 2022. predložila niz mjera za osuvremenjivanje i poboljšanje funkcioniranja sustava PDV-a u EU-u za poduzeća te povećanje njegove otpornosti na prijevare provedbom i promicanjem digitalizacije 19 . U trenutku sastavljanja ovog izvješća u Vijeću se pregovara o zakonodavnom paketu. Predložene ključne mjere pomoći će državama članicama da godišnje prikupe do 11 milijardi EUR više prihoda od PDV-a. Cilj je tog zakonodavnog paketa, među ostalim, da se prijeđe na digitalno izvješćivanje u stvarnom vremenu na temelju elektroničkog izdavanja računa za poduzeća koja posluju prekogranično u EU-u, da se ažuriraju pravila o PDV-u za putnički prijevoz i platforme za kratkoročni smještaj i da se uvede jedinstven upis u registar obveznika PDV-a u cijelom EU-u. Prema procjeni učinka 20 očekuje se da će se od 2023. do 2032. na temelju najpoželjnijeg pristupa u okviru politike, odnosno „unaprijeđenog pristupa” (u kojem se kombinira uvođenje zahtjeva za digitalno izvješćivanje na razini EU-a, odredba o pretpostavljenom dobavljaču za sve sektore smještaja i prijevoza te kombinacija opsežnijeg proširenja sustava za pružanje usluga na jednom mjestu, prijenosa porezne obveze i obveznog sustava za pružanje usluga na jednom mjestu za uvoz) ostvariti neto učinci u iznosu od 172 milijarde EUR do 214 milijardi EUR u odnosu na polaznu vrijednost. Unaprijeđenim pristupom uštedjet će se 50,6 milijardi EUR u razdoblju od 2023. do 2032.: 41,4 milijarde EUR izvješćivanjem o PDV-u (11 milijardi EUR ukidanjem obveza izvješćivanja, 24,2 milijarde EUR smanjenjem troškova rascjepkanosti, 4,3 milijarde EUR upotrebom unaprijed ispunjenih prijava PDV-a i 1,9 milijardi EUR zahvaljujući elektroničkom izdavanju računa), 0,5 milijardi EUR pojednostavnjenjem i pojašnjenjima povezanima s ekonomijom platformi, 8,7 milijardi EUR ukidanjem obveze upisa u registar obveznika PDV-a. Stoga se očekuje da će sustav PDV-a EU-a bolje funkcionirati kad države članice donesu i u potpunosti provedu taj skup mjera. Stoga će se očekivanim povećanjem djelotvornosti naplate PDV-a u državama članicama povećati prihodi za proračun EU-a. |
2.3.Zaštita financijskih interesa EU-a
Kretanje neriješenih zadrški od 2016. do 2022.
Zadrške su način zaštite financijskih interesa EU-a dok Komisija ne dobije dostatno jamstvo za vlastita sredstava.
U članku 9. stavku 2. Uredbe Vijeća 1553/89, kako je izmijenjena, navodi se da „[n]akon 31. srpnja četvrte godine koja slijedi nakon dotične financijske godine ne obavljaju se daljnji ispravci izvješćâ iz članka 7. stavka 1., osim ako se ti ispravci odnose na pitanja o kojima je Komisija ili dotična država članica prethodno podnijela obavijest”. Pitanja o kojima se prethodno obavješćuje obično se nazivaju zadrškama. Zadrškom se svako pitanje o metodologiji ili korištenim izvorima podataka koje se odnosi na stavku o kojoj ne postoji dogovor između Komisije i države članice ostavlja otvorenim. Komisija može izraziti zadrške i u slučajevima povreda ili mogućih odstupanja država članica od Direktive o PDV-u. Države članice također mogu izraziti zadrške ako se ne slažu s Komisijom.
Zadrške su sredstvo kojim se državama članicama pruža pravna i proračunska sigurnost. Kad stavka godišnjeg izvješća zastari (tj. kad ne postoji zadrška), ne može se promijeniti i nema financijskog učinka na tu stavku nakon zastare.
Broj zadrški se s vremenom malo smanjio (tablica 9) i očekuje se da će se dodatno smanjiti jer se većina njih odnosi na sustav prije 2021. Velika većina zadrški odnosi se na stavke godišnjih izvješća koje su ukinute u novom sustavu (na kraju 2023. 30 od 37 zadrški koje je izrazila Komisija odnosilo se takve stavke). Te će se zadrške postupno rješavati i ukidati, a zbog uvođenja novog sustava očekuje da će se broj zadrški s vremenom znatno smanjiti.
Krajem 2023. bilo je sedam zadrški koje su se odnosile na godine u kojima se primjenjivao novi sustav (2021. – 2022.). S druge strane, u trenutku sastavljanja ovog izvješća nisu bile dovršene sve inspekcije za 2021. i 2022. i stoga bi se broj zadrški povezanih s novim sustavom mogao neznatno povećati 21 . Zadrške izražene 2021. i 2022. uglavnom se odnose na povrede Direktive o PDV-u i odstupanja od nje 22 . Neke zadrške izražene prethodnih godina odnose se na stavke izvješća koje će se zadržati i riješiti u sljedećim inspekcijskim ciklusima.
Tablica 9 – Broj otvorenih zadrški u vezi s PDV-om
|
|
2016. |
2017. |
2018. |
2019. |
2020. |
2021. |
2022. |
2023. |
|
Zadrške koje su izrazile države članice |
16 |
15 |
12 |
10 |
17 |
17 |
11 |
13 |
|
Zadrške koje je izrazila Komisija |
50 |
53 |
64 |
61 |
61 |
71 |
56 |
37 |
|
Zadrške povezane s povredama |
15 |
14 |
16 |
19 |
19 |
16 |
17 |
16 |
|
Ukupno |
81 |
82 |
92 |
90 |
97 |
104 |
84 |
66 |
|
Zadrške koje se odnose na novi sustav |
7 |
Napomena: broj otvorenih zadrški 31. prosinca svake godine (koje su mogle biti izražene prethodnih godina). U Prilogu 7. prikazana je i raspodjela zadrški među državama članicama.
Tablica 10 – Otvorene dugotrajne zadrške u vezi s PDV-om*
|
|
2016. |
2017. |
2018. |
2019. |
2020. |
2021. |
2022. |
2023. |
|
Zadrške koje su izrazile države članice |
4 |
6 |
6 |
7 |
3 |
2 |
1 |
1 |
|
Zadrške koje je izrazila Komisija |
2 |
6 |
1 |
4 |
5 |
3 |
9 |
7 |
|
Zadrške povezane s povredama |
3 |
2 |
3 |
4 |
6 |
5 |
4 |
3 |
|
Ukupno |
9 |
14 |
10 |
15 |
14 |
10 |
14 |
11 |
Izvor: Europska komisija.
* Dugotrajna zadrška definira se kao zadrška koja je na snazi dulje od pet obračunskih godina.
Za ponderiranu prosječnu stopu iz 2016., koja se upotrebljava od izvješća o vlastitim sredstvima koja se temelje na PDV-u za 2021., tri države članice izrazile su jednu ili više zadrški. To znači da je za te države članice ponderirana prosječna stopa u ovoj fazi privremena i da će postati konačna tek nakon ukidanja zadrške. Te države članice su Njemačka, Hrvatska i Luksemburg 23 .
Kretanje povreda u vezi s vlastitim sredstvima koja se temelje na PDV-a od 2016. do 2022.
Neusklađenost sa zakonodavstvom o vlastitim sredstvima dovodi do povreda. Postupci zbog povrede u vezi s vlastitim sredstvima koja se temelje na PDV-u iznimno su rijetki, a većina razlika u mišljenjima rješava se tijekom ciklusa provjere, čime se omogućuju ispravci i prilagodbe u roku od četiri godine. Komisija je od 2016. do 2022. pokrenula jedan postupak zbog povrede (okvir 2). Uvođenje novog sustava dosad nije imalo utjecaja na povrede. Uvođenjem zamrznute ponderirane prosječne stope i ukidanjem većine kompenzacija znatno je olakšan izračun osnovica PDV-a, a moguće je i da će se ograničiti broj slučajeva neslaganja s državama članicama.
Iako su relativno rijetki, postupci zbog povrede snažan su poticaj državama članicama da poštuju vlastito zakonodavstvo o vlastitim sredstvima i ključni su za vjerodostojnost sustava vlastitih sredstava EU-a. Tim se postupcima osigurava jednako postupanje prema državama članicama i disciplina u načinu prikupljanja prihoda.
|
Okvir 2.: Postupci zbog povrede koji su u tijeku U razdoblju 2016. – 2022. Komisija je pokrenula jedan postupak zbog povrede u vezi s vlastitim sredstvima koja se temelje na PDV-u (postupak zbog povrede u vezi s mini sustavom za pružanje usluga na jednom mjestu protiv Ujedinjene Kraljevine 2020/2316). Mini sustav za pružanje usluga na jednom mjestu (MOSS) uveden je 1. siječnja 2015., a 1. srpnja 2021. proširen je na sustav za pružanje usluga na jednom mjestu (OSS), koji obuhvaća širi raspon isporuka i kojim su uvedena dodatna pojednostavnjenja, kako je opisano u okviru 1. Mini sustav za pružanje usluga na jednom mjestu za PDV neobvezan je sustav koji poreznim obveznicima omogućuje da PDV, koji se obično plaća u više država članica, obračunavaju u samo jednoj državi članici. Usluge uključene u mini sustav za pružanje usluga na jednom mjestu uključuju prekogranične telekomunikacijske usluge, usluge televizijskog i radijskog emitiranja te digitalne usluge. Država članica u kojoj je izvršeno plaćanje mogla bi zadržati 30 % PDV-a plaćenog 2015. i 2016. te 15 % PDV-a plaćenog 2017. i 2018. Taj zadržani PDV trebalo bi uključiti u osnovicu PDV-a za potrebe vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u. Od 2015. do 2018. nacionalna tijela Ujedinjene Kraljevine nisu smatrala zadržavanja u okviru MOSS-a PDV-om te ih stoga nisu uzela u obzir u svojem izvješću za izračun i plaćanje vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u. Nakon što je u studenom 2023. primila obrazloženo mišljenje Komisije Ujedinjena Kraljevina zatražila je produljenje roka za odgovor i blisko je surađivala s Komisijom kako bi se točno utvrdio iznos sredstava koji još treba platiti i riješio predmet. Nakon opsežnih rasprava postignut je dogovor te je Ujedinjena Kraljevina stavila na raspolaganje iznos glavnice s dospijećem u srpnju 2024. (4,016 milijuna GBP). Dospjeli iznos kamata (3,05 milijuna GBP) uključen je u rujanski račun Ujedinjene Kraljevine te će Komisija moći službeno zaključiti taj predmet nakon isplate posljednjeg obroka tog iznosa (prva polovina 2025.). |
2.4.Povratne informacije država članica
Pri pripremi ovog izvješća Komisija je državama članicama poslala upitnik (Prilog 8.) kako bi dobila povratne informacije o njihovoj ocjeni novog pojednostavnjenog sustava vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u. Od država članica zatraženo je da ocijene novi sustav, navedu značajke koje smatraju najkorisnijima / najmanje korisnima i razmotre moguće uštede koje bi novi sustav mogao donijeti (na primjer, u pogledu radnog opterećenja, broja osoblja) te da, ako je moguće, kvantificiraju te uštede.
OCJENJIVANJE NOVOG SUSTAVA
Na ljestvici od 1 do 10 (pri čemu je 10 najviša ocjena) 26 država članica (jedna država članica nije dala ocjenu) dalo je novom sustavu prosječnu ocjenu 8,9. U tablici za ocjenjivanje s pet kategorija (tablica 11) većina (15) od 26 država članica koje su odgovorile na upitnik navela je da smatra da je novi sustav „vrlo zadovoljavajući”, a 11 država članica navelo je da je „zadovoljavajući”, od kojih su samo dvije ocijenile novi sustav ocjenom 7. Države članice u svojim su ocjenama istaknule različite pozitivne aspekte. Istaknule su da je za sastavljanje godišnjeg izvješća o PDV-u i sudjelovanje u inspekcijskom ciklusu potrebno manje vremena i ljudskih resursa, posebice zbog upotrebe zamrznute ponderirane prosječne stope i ukidanja kompenzacija/ispravaka. Kao dodatne prednosti navele su i manje mogućnosti za pogreške i općenito smanjeno administrativno opterećenje.
Tablica 11 – Ocjene novog sustava
|
1 – 2 |
3 – 4 |
5 – 6 |
7 – 8 |
9 – 10 |
|
Vrlo nezadovoljavajući |
Nezadovoljavajući |
Ni zadovoljavajući ni nezadovoljavajući |
Zadovoljavajući |
Vrlo zadovoljavajući |
|
0 |
0 |
0 |
11 |
15 |
Izvor: odgovori država članica na upitnik; jedna država članica nije dostavila ocjenu
Grafikon 4 – Ocjena zadovoljstva novim sustavom na ljestvici od 1 do 10
Izvor: odgovori država članica na upitnik
Najveće koristi od novog sustava
Države članice ocijenile su da je najveća prednost novog sustava to što je jednostavniji jer su kompenzacije i ispravci uklonjeni (16 država članica), a godišnji izračun ponderirane prosječne stope više nije potreban (19 država članica). Neke države članice (sedam) također su istaknule, u različitoj mjeri, da je pojednostavnjeni izračun sad puno usklađeniji sa stvarnim prihodima od PDV-a. Neke su navele da su za dijelove prethodnih izračuna bila potrebna znatna sredstva, a da je učinak na vlastita sredstva koja se temelje na PDV-u bio ograničen. Jedna država članica navela je da je vrlo zadovoljna što novi sustav državama članicama pruža ravnopravnije uvjete jer razlike u metodama i izvorima podataka za izračun ponderirane prosječne stope i kompenzacija više nisu relevantne. Države članice pozitivno su ocijenile i opće uštede vremena, smanjenje radnog i administrativnog opterećenja (na primjer, uključen je manji broj nacionalnih tijela ili drugih vanjskih pružatelja izvora podataka), (očekivane) pozitivne učinke na inspekcijski ciklus (posebno zbog ukinutih ispravaka/kompenzacija) te jasne i sveobuhvatne predloške. Samo je jedna država članica zatražila da metoda izračuna bude još jednostavnija.
Najmanje korisne značajke novog sustava
Iako je novi sustav pozitivno prihvaćen, nekoliko država članica navelo je da ima prostora za poboljšanje. Konkretno, pet država članica istaknulo je da upotreba zamrznute ponderirane prosječne stope možda ne odražava izmjene u nacionalnom zakonodavstvu o PDV-u, posebno izmjene stopa PDV-a, što bi moglo umanjiti točnost izračuna, tri države članice istaknule su opterećenje zbog zadrški povezanih sa starim sustavom, tri države članice ukazale su na neizvjesnost povezanu s novim potencijalnim budućim izračunima ponderirane prosječne stope, jedna država članica istaknula je složene izračune za postojeće ispravke s ograničenim financijskim učinkom, sedam država članica navelo je da je potrebno i dalje izračunavati stopu zbog istraživanja o gubicima prihoda od PDV-a. Trinaest država članica nije izvijestilo o najmanje korisnim značajkama novog sustava vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u.
Utjecaj novog sustava na resurse
Kad je riječ o učinku novog sustava na uštede (na primjer, smanjenje broja osoblja, radnog opterećenja, troškova), 21 država članica dala je očito pozitivan, ali uglavnom općenit odgovor. Države članice općenito su potvrdile da je postignuto znatno smanjenje radnog opterećenja povezanog s izradom izvješća o PDV-u (prije je trebalo više mjeseci za izradu, a sad samo nekoliko dana) i istaknule uštede vremena ostvarene zbog prethodnih ispravaka/kompenzacija, izračuna ponderirane prosječne stope i angažiranja vanjskih pružatelja podataka.
Uštede ostvarene reformom sustava koji se koristi za izradu izvješća o PDV-u te za pripremu i provedbu inspekcija kvantificiralo je 14 država članica. U odgovorima je naveden niz raznih metoda uštede i izračuna koje se koriste. Na primjer, navedena je ušteda ostvarena smanjenjem broja osoblja za od 0,2 do 0,3 EPRV-a (ekvivalenti punog radnog vremena) te u smanjenje radnog opterećenja za 90 % u usporedbi s resursima dodijeljenima u okviru starog sustava.
2.5.Zaključak
Analiza pokazuje da su pojednostavnjenjem sustava vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u općenito ostvareni ciljevi smanjenja administrativnog opterećenja za države članice i Komisiju.
Ukidanjem određenih ispravaka i kompenzacija omogućen je manje složen izračun bez znatnog utjecaja na vrijednost osnovice PDV-a na temelju koje se prikupljaju vlastita sredstva. Učinak ukinutih ispravaka nije viši od 0,1 % neto prihoda, dok ukinute kompenzacije čine najviše 0,6 % ukupne osnovice PDV-a. Vrijednost osnovice PDV-a na koju nije primijenjena gornja granica s vremenom se nastavlja povećavati, pri čemu važnu ulogu imaju makroekonomski čimbenici povezani s pandemijom bolesti COVID-19 posljednjih godina.
S druge strane, novi sustav vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u nije utjecao na prikupljanje vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u jer se pravila o predviđanju, uravnoteženju i prikupljanju nisu promijenila nakon uvođenja pojednostavnjenja 24 .
Broj zadrški se s vremenom malo smanjio jer je većina kompenzacija i ispravaka ukinuta. Većina otvorenih zadrški odnosi se na stavke iz prethodnog sustava koje su ukinute. Nakon rješavanja tih zadrški u budućim inspekcijama očekuje se da će se broj otvorenih zadrški znatno smanjiti, zajedno s administrativnim resursima potrebnima za rješavanje tih zadrški i za Komisiju i za države članice.
Države članice potvrdile su pozitivan učinak reforme na administrativno opterećenje. Prerano je za potpunu procjenu i kvantificiranje administrativnih ušteda ostvarenih izmjenom i za Komisiju i za države članice, ali čini se da je novi sustav donio znatne koristi i istodobno osigurao kontinuiranu djelotvornost sustava vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u. Neke države članice izrazile su zabrinutost u pogledu toga da upotreba zamrznute ponderirane prosječne stope iz 2016. možda ne odražava znatne izmjene nacionalnih stopa PDV-a, čime se umanjuje točnost osnovice PDV-a.
Zamrzavanjem stope na razini iz 2016. mogli bi se stvoriti nepovoljni financijski poticaji, u smislu da bi se svakim naknadnim smanjenjem stope (ili smanjenjem osnovice, ili premještanjem razreda transakcija u niži razred PDV-a) mogao smanjiti doprinos države članice proračunu EU-a.
Pitanje primjerenosti primjene ponderirane prosječne stope iz 2016. razmatra se u sljedećem poglavlju.
3.Kretanje ponderirane prosječne stope od 2016.
3.1.Kretanje ponderirane prosječne stope: 2016. – 2020.
Od 2016. do 2020. ponderirana prosječna stopa ostala je nepromjenjiva za većinu država članica. Samo se u Njemačkoj, Grčkoj i Hrvatskoj stopa promijenila za više od jednog postotnog boda u usporedbi sa stopom iz 2016., uz niže stope u 2019. ili 2020. u usporedbi s 2016., prvenstveno zbog odgovora na pandemiju bolesti COVID-19.
Ponderirane prosječne stope država članica općenito su se mijenjale zbog izmjena ukupnih stopa PDV-a ili primjene različitih kategorija PDV-a za određene proizvode. Njemačka i Irska smanjile su svoje snižene i standardne stope PDV-a, a Austrija je uvela novu sniženu stopu. Mnoge su zemlje također primjenjivale snižene stope ili izrazito snižene stope 25 na posebne kategorije proizvoda. Na primjer, u Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Češkoj, Njemačkoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Irskoj i Litvi stope su snižene za restorane i hotele. U Češkoj i Grčkoj stope PDV-a snižene su u sektoru putničkog prijevoza. u Austriji, Bugarskoj, Latviji, Sloveniji i Slovačkoj stope PDV-a snižene su za knjige i novine.
U sektoru rekreacije i kulture, koji obuhvaća kina, kazališta i koncerte, PDV je smanjen u brojnim državama članicama, uključujući Bugarsku, Njemačku, Grčku, Francusku, Češku, Estoniju, Hrvatsku, Mađarsku, Irsku, Italiju, Luksemburg, Maltu, Nizozemsku, Poljsku, Rumunjsku i Sloveniju. S druge strane, povećanje ponderirane prosječne stope Nizozemske 2019. posljedica je povećanja snižene stope PDV-a. Danska primjenjuje samo jednu stopu PDV-a i u kretanjima njezine ponderirane prosječne stope nema promjena 26
Grafikon 5 – Apsolutna promjena ponderirane prosječne stope u razdoblju 2019. – 2020. u odnosu na 2016. (u postotnim bodovima)
Izvor: izvješća država članica o PDV-u za financijske godine 2016., 2019. i 2020.
|
Okvir 3: Izmjene zakonodavstva o PDV-u koje bi mogle utjecati na ponderiranu prosječnu stopu U travnju 2016. Komisija je izdala Akcijski planu o PDV-u – Put k jedinstvenom europskom području PDV-a – vrijeme je za donošenje odluka 27 . Tim se akcijskim planom utvrđuje put prema stvaranju jedinstvenog europskog područja PDV-a. U tom je kontekstu, od 2016., Direktiva o PDV-u nekoliko puta izmijenjena (doneseno je 16 direktiva o izmjeni – Prilog 10.). Očekuje se da će te izmjene s vremenom imati učinak te da će u nadolazećim godinama i dalje imati temeljni učinak na funkcioniranje sustava PDV-a i unutarnjeg tržišta. U Direktivi Vijeća (EU) 2022/542 od 5. travnja 2022. o izmjeni direktiva 2006/112/EZ i (EU) 2020/285 u pogledu stopa poreza na dodanu vrijednost predviđa se mogućnost zadržavanja povlaštenih stopa za proizvode za koje su za neke države članice već postojala odstupanja kojima se drugim državama članicama omogućuje pristup tim odstupanjima, uvođenje stopa nižih od 5 % (zabranjeno prije izmjene) i mogućnost primjene sniženih stopa na više proizvoda. Te izmjene mogu utjecati na višegodišnju ponderiranu prosječnu stopu, koja je trenutačno utvrđena na razinama iz 2016. Naposljetku, posebno za 2020. i 2021., na primjerenost višegodišnje ponderirane prosječne stope mogle su utjecati i direktive 28 donesene za privremene mjere u vezi s porezom na dodanu vrijednost primjenjivim na cjepiva protiv bolesti COVID-19 i in vitro dijagnostičke medicinske proizvode kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 te privremena izuzeća na uvoz i određene isporuke kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19. |
3.2.Kretanje ponderirane prosječne stope: 2021. – 2024. – procjena
Od 2021. države članice više nisu obvezne izračunavati ponderirane prosječne stope za vlastita sredstva koja se temelje na PDV-u. Stoga se u ovom odjeljku te stope procjenjuju za razdoblje 2021. – 2024. kako bi se ocijenila primjerenost primjene stope iz 2016. u tom razdoblju. Komisija je ponderiranu prosječnu stopu nakon 2020. procijenila jednostavnijom metodom izračuna u usporedbi s izračunima stvarne ponderirane prosječne stope država članica. U toj metodi upotrebljavaju se samo podaci o potrošnji privatnih kućanstava (okvir 4).
|
Okvir 4: Objašnjenje pojednostavnjene metode za ponderiranu prosječnu stopu Za izračun ponderirane prosječne stope do 2020., kako su je izračunavale države članice, bile su potrebne brojne detaljne informacije, primjerice o različitim kategorijama rashoda, njihovim stopama PDV-a ili izuzetim potkategorijama. Većina tih informacija nije lako dostupna, tj. države članice ih moraju detaljno istražiti i izračunati. Ponderiranu prosječnu stopu, koja čini otprilike od 60 % do 80 % rashoda država članica koji podliježu PDV-u, u velikoj mjeri određuje potrošnja privatnih kućanstava. Podaci o potrošnji privatnih kućanstava, koji su dio nacionalnih računa država članica, javno su dostupni putem Eurostata. Pojednostavnjena ponderirana prosječna stopa izračunava se prema procjenama koje se temelje na tim podacima o kućanstvima, ali ne uključuje izračune za druge kategorije, kao što su državne nabave, bruto investicije u fiksni kapital i intermedijarna potrošnja poduzeća (za raščlambu potrošnje po državama članicama vidjeti Prilog 14.). Za izračun pojednostavnjene ponderirane prosječne stope (S-WAR) stopa rasta ponderirane prosječne stope na temelju podataka o potrošnji kućanstava, odnosno ponderirane prosječne stope za kućanstva (HH-WAR) u godini N, primjenjuje se, uz godinu B kao osnovu (referentna godina), na stvarnu ponderiranu prosječnu stopu bazne godine: S-WARN = WARB x HH – WARN HH – WARB Ponderiranu prosječnu stopu za kućanstva (HH-WAR) izračunava Zajednički istraživački centar Europske komisije (JRC). Detaljan opis metodologije naveden je u Prilogu 15. U Prilogu 13. prikazana je usporedba pojednostavnjene ponderirane prosječne stope za 2020. i stvarnih stopa. |
Prema tim procjenama pojednostavnjena ponderirana prosječna stopa u državama članicama od 2021. do 2024. bila je relativno slična stvarnoj ponderiranoj prosječnoj stopi iz 2016. U 13 od 27 država članica pojednostavnjena ponderirana prosječna stopa razlikovala se za najviše jedan postotni bod od stope iz 2016. u svim razmatranim godinama (2021. – 2024.). Značajne promjene ponderirane prosječne stope veće od dva postotna boda utvrđene su samo u nekoliko zemalja: Njemačkoj, Hrvatskoj, Poljskoj i Rumunjskoj.
Općenito, promjene pojednostavnjene ponderirane prosječne stope u razmatranom vremenskom okviru mogu se pripisati promjenama obrazaca potrošnje i stopa PDV-a. Stopa PDV-a često se smanjivala za električnu energiju, plin ili goriva kao odgovor na nestašice u opskrbi energijom i povezana povećanja cijena nakon ruskog napada na Ukrajinu. Takva su smanjenja zabilježena u Belgiji, Bugarskoj, Španjolskoj, Hrvatskoj, Irskoj, Italiji, Poljskoj i Portugalu. Niže stope na prehrambene proizvode, kao što su voće i povrće, također su pridonijele promjenama u Španjolskoj, Hrvatskoj, Italiji i Poljskoj. Neke su zemlje, uključujući Belgiju, Njemačku, Rumunjsku i Irsku, poništile privremena smanjenja stope PDV-a uvedena za vrijeme pandemije bolesti COVID-19, što je dovelo do povećanja njihovih ponderiranih prosječnih stopa. Odbici za stope PDV-a na električnu energiju, plin i goriva također su ukinuti u nekim zemljama, kao što je Poljska, što objašnjava povećanje ponderirane prosječne stope 2023. i 2024.
Kad je riječ o izmjenama nacionalnih stopa PDV-a, u Prilogu 11. prikazan je pregled stopa PDV-a primjenjivih u svakoj državi članici u razdoblju 2016. – 2023.
Grafikon 6 – Apsolutna promjena pojednostavnjenih ponderiranih prosječnih stopa od 2021. do 2024. u odnosu na ponderiranu prosječnu stopu iz 2016. (postotni bodovi)
Izvor: vlastiti izračuni.
Očekuje se da će 2024. većina mjera povezanih s PDV-om koje su države članice poduzele kako bi uzele u obzir gospodarske posljedice pandemije bolesti COVID-19 biti ukinuta. To znači da bi usporedba ponderirane prosječne stope iz 2016. s pojednostavnjenom stopom iz 2024. trebala biti koristan pokazatelj primjerenosti stope iz 2016. za razdoblje nakon pandemije. Za većinu zemalja ponderirana prosječna stopa 2024. bila je niža od stope iz 2016., a u mnogim se zemljama smanjila za 5 % do 10 %. U Njemačkoj, Hrvatskoj i Rumunjskoj smanjenje je bilo najveće te je iznosilo otprilike 10 %.
Grafikon 7 – Relativna promjena pojednostavnjene ponderirane prosječne stope 2024. u odnosu na ponderiranu prosječnu stopu iz 2016. (%)
Izvor: vlastiti izračuni.
3.3.Zaključak analize ponderirane prosječne stope
Zaključno, analiza pojednostavnjene procjene ponderirane prosječne stope pokazuje da se čini da je primjena ponderirane prosječne stope iz 2016. na godine od 2021. do 2024. bila primjerena za većinu država članica. Procjene pokazuju da je broj zemalja čija bi ponderirana prosječna stopa inače bila znatno drukčija (iznad 10 %) vrlo malen.
Na razmatrano razdoblje utjecalo je nekoliko čimbenika koji su mogli utjecati na primjenjive stope PDV-a, a time i na vlastita sredstva koja se temelje na PDV-u. Privremene izmjene stopa PDV-a povezane s mjerama uvedenima zbog pandemije bolesti COVID-19, kao i veća fleksibilnost za utvrđivanje stopa PDV-a u skladu s Direktivom Vijeća (EU) 2022/542, otežavaju samostalnu procjenu učinka primjene zamrznute stope iz 2016. Međutim, analiza pokazuje da je obustava godišnjeg izračuna ponderirane prosječne stope imala ograničen učinak na pravednu raspodjelu doprinosa od PDV-a u proračun EU-a, uz znatno smanjenje administrativnog opterećenja za Komisiju i države članice.
4.Zaključak
U ovom se izvješću procjenjuje funkcioniranje vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u nakon izmjena uvedenih Uredbom Vijeća (EU, Euratom) br. 2021/769, posebno primjerenost zamrznute višegodišnje ponderirane prosječne stope.
Kako je opisano u poglavlju 2., ukidanje većine kompenzacija i ispravaka nije znatno utjecalo na iznos osnovice vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u, a broj otvorenih zadrški je smanjen. Zahvaljujući pojednostavnjenoj metodi izračuna vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u i zamrznutoj ponderiranoj prosječnoj stopi iz 2016. administrativno opterećenje država članica i Komisije znatno se smanjilo.
Trenutačno tri države članice primjenjuju privremenu stopu iz 2016. zbog otvorenih zadrški: Njemačka, Hrvatska i Luksemburg (u Prilogu 9. prikazana je ponderirana prosječna stopa za svaku državu članicu).
Kad je riječ o primjerenosti zamrznute stope, poglavlje 3. pokazuje da odstupanja od stvarne stope na temelju procijenjenog učinka primjene stope iz 2016. u godinama od 2021. do 2024. iznose samo više od jednog postotnog boda za mali broj država članica. Općenito, procijenjena odstupanja smanjila su se 2024. zbog prilagodbi radi ublažavanja gospodarskih posljedica pandemije bolesti COVID-19. Ta odstupanja od procijenjene stope u 2024. kreću se od +4 % do –11 %.
U Prilogu 11. prikazan je pregled stopa PDV-a koje su se primjenjivale u svakoj državi članici u razdoblju 2016. – 2023.
Prilog
Prilog 1. Tablica sažetka izvještaja
Vlastita sredstva koja se temelje na PDV-u u skladu s Uredbom Vijeća 1553/89
|
Šifra |
|
|
Negativno |
Pozitivno |
|
Prihodi |
|
|||
|
R.1 |
Prihodi |
|
||
|
R.2 |
Novčane kazne i kamate |
|||
|
R.3 |
Troškovi naplate |
|
||
|
R.4 |
Oporezovana mala poduzeća (-) |
|
||
|
R.5.1 |
Ostali ispravci (+) |
|
||
|
R.5.2 |
Ostali ispravci (-) |
|||
|
R.6 |
Stupnjevana porezna olakšica |
|
||
|
R.7.1 |
Poljoprivrednici na koje se primjenjuje paušalna odredba (+) |
|
||
|
R.7.2 |
Poljoprivrednici na koje se primjenjuje paušalna odredba (-) |
|||
|
R.8 |
Neto prihodi |
|
|
|
|
W |
Ponderirana prosječna stopa (%) |
|
||
|
IB |
Međuosnovica |
|
|
|
|
|
Kompenzacija osnovice |
|
|
|
|
SE.1 |
Izuzeta mala poduzeća (+) |
|
||
|
E.2 |
Izuzeta mala poduzeća (-) |
|
||
|
|
Dio A Priloga X. Direktivi 2006/112/EZ |
|
|
|
|
XA.1 |
Zubarski tehničari |
|||
|
XA.2 |
Javne radijske i televizijske kuće |
|||
|
XA.3 |
Postojeće zgrade i građevinsko zemljište |
|||
|
XA.4 |
Putnički agenti (izvan EU-a) |
|||
|
XA.T |
Ukupno za dio A Priloga X. |
|
||
|
|
Dio B Priloga X. Direktivi 2006/112/EZ |
|
|
|
|
XB.1 |
Ulaznice za sportske priredbe |
|
||
|
XB.2 |
Slobodna zanimanja |
|
||
|
XB.3 |
Javne telekomunikacijske usluge |
|
||
|
XB.4 |
Kremiranje i pogrebna poduzeća |
|
||
|
XB.5 |
Slijepe osobe |
|
||
|
XB.6 |
Sjećanja na žrtve rata |
|
||
|
XB.7 |
Privatne bolnice |
|
||
|
XB.8 |
Javna vodoopskrba |
|
||
|
XB.9 |
Nove zgrade i građevinsko zemljište |
|
||
|
XB.10 |
Putnički prijevoz (domaća dionica) |
|
||
|
XB.11 |
Zrakoplov |
|
||
|
XB.12 |
Ratni brodovi |
|
||
|
XB.13 |
Putnički agenti (u EU-u) |
|
||
|
XB.T |
Ukupno za dio B Priloga X. |
|
||
|
|
Ograničena prava na odbitak |
|
|
|
|
RD.C |
Automobili |
|||
|
RD.E |
Rashodi za automobile |
|||
|
|
Ostale kompenzacije |
|
|
|
|
OC.1 |
Ostale kompenzacije |
|
||
|
OC.2 |
Ostale kompenzacije |
|
|
|
|
OC.3 |
Ostale kompenzacije |
|
|
|
|
OC.4 |
Ostale kompenzacije |
|
|
|
|
OC.5 |
Ostale kompenzacije |
|
||
|
OC.6 |
Ostale kompenzacije |
|
||
|
OC.7 |
Ostale kompenzacije |
|||
|
C.T |
UKUPNO kompenzacije |
|
|
|
|
Konačna osnovica PDV-a |
|
|
||
Izvor: Europska komisija
Prilog 2. Tablica sažetka izvještaja
Vlastita sredstva koja se temelje na PDV-u u skladu s Uredbom Vijeća 1553/89 kako je izmijenjena Uredbom Vijeća 2021/769
|
Šifra |
Opis |
Upotrijebljena valuta: |
|
R1 |
Prihodi |
|
|
R1.1 |
Svi iznosi PDV-a koji nisu zabilježeni u prihodima (+) |
|
|
R1.2 |
Svi iznosi bez PDV-a zabilježeni u prihodima (-) |
|
|
NR |
Neto prihodi |
R1 + R1.1–R1.2 |
|
A |
Ispravak, članak 3.2. 29 (a) Teritorijalno područje primjene_______(+) |
|
|
B |
Ispravak, članak 3.2. 30 (b) Teritorijalno područje primjene_______(+-) |
|
|
C1 |
Ispravak, članak 3.2. (c) Povreda 1 _________(+) |
|
|
C2 |
Ispravak, članak 3.2. (c) Povreda 2 _________(+) |
|
|
… |
...... |
|
|
Cn |
Ispravak, članak 3. 2. (c) Povreda n _________(+) |
|
|
TC |
Ukupno za ispravke |
A+or–B+C1…Cn |
|
CNR |
Ispravljeni neto prihodi |
NR+or–TC |
|
WAR |
Višegodišnja ponderirana prosječna stopa (%) 31 |
nn.nnnn% |
|
FB |
Konačna osnovica PDV-a na koju nije primijenjena gornja granica |
CNR/WAR |
Izvor: Europska komisija
Prilog 3. Opis kompenzacija i ispravaka
|
Naslov |
Opis |
Svrha |
Pravna osnova |
|
R.2 Novčane kazne i kamate |
ukloniti elemente koji nisu PDV, ali su knjiženi zajedno s PDV-om |
Osnovicu za vlastita sredstva koja se temelje na PDV-u trebao bi činiti samo naplaćeni PDV. |
članak 2. stavak 1. prijašnje Uredbe Vijeća 1553/89 i članak 2. Direktive o PDV-u |
|
R.3 Troškovi naplate |
|||
|
R.4 Oporezovana mala poduzeća |
izuzeti takva mala poduzeća s prometom manjim od 10 000 EUR |
Države članice imaju mogućnost izostaviti ta poduzeća u situacijama u kojima nailaze na poteškoće u primjeni uobičajenih odredbi o PDV-u. |
članak 2. stavak 3. prijašnje Uredbe Vijeća 1553/89 i glava XXI., poglavlje 1., odjeljak 1. Direktive o PDV-u |
|
R.5.1. i R.5.2. Ostali ispravci |
ispraviti druge elemente koji pozitivno ili negativno utječu na stavak R.1 „Prikupljeni prihodi” |
Osnovicu za vlastita sredstva koja se temelje na PDV-u trebali bi činiti samo prihodi od PDV-a. Ispravcima se odbijaju elementi koji nisu povezani s PDV-om i dodaju drugdje zabilježeni elementi PDV-a |
članak 2. stavak 1. prijašnje Uredbe Vijeća 1553/89 i članak 2. Direktive o PDV-u |
|
R.6 Stupnjevana porezna olakšica |
Poduzeća s prometom većim od 10 000 EUR mogu biti oslobođena plaćanja dugovanog PDV-a na temelju klizne ljestvice. |
smanjiti administrativno opterećenje za mala poduzeća pri primjeni uobičajenih odredbi o PDV-u |
članak 5. stavak 1. prijašnje Uredbe Vijeća 1553/89 i glava XXI., poglavlje 1., odjeljak 1. Direktive o PDV-u |
|
R.7.1. i R.7.2. Poljoprivrednici na koje se primjenjuje paušalna odredba |
Budući da određeni poljoprivrednici različito ispunjavaju svoje obveze u području PDV-a, učinak toga treba prikazati kao pozitivan ili negativan učinak na stavku R.1 „Prikupljeni prihodi”. |
smanjiti administrativno opterećenje za poljoprivrednike pri primjeni uobičajenih odredbi o PDV-u |
članak 5. stavak 2. prijašnje Uredbe Vijeća 1553/89 i glava XXI., poglavlje 2. Direktive o PDV-u |
|
SE.1 i SE.2 Izuzeta mala poduzeća |
uključiti takva mala poduzeća s prometom većim od 10 000 EUR koja su izuzeta i stoga ne podliježu uobičajenim obvezama u području PDV-a |
uključiti izuzeta poduzeća s prometom u rasponu od 10 000 EUR do nacionalnih pragova za izuzeće kao da su podlijegala uobičajenim obvezama u području PDV-a |
članak 6. stavak 1. prijašnje Uredbe Vijeća 1553/89 i glava XXI., poglavlje 1., odjeljak 1. Direktive o PDV-u |
|
XA.1 Zubarski tehničari |
izuzeti prihode od PDV-a povezane s određenim isporukama koje su uključene u stavku R.1, ali ne bi trebale biti |
izuzeti isporuke koje se oporezuju u državi članici, ali bi trebale biti izuzete |
članak 2. stavak 2. druga alineja i članak 6. stavak 2. prva alineja prijašnje Uredbe Vijeća 1553/89, članak 370. i dio A Priloga X. Direktivi o PDV-u |
|
XA.2 Javne radijske i televizijske kuće |
|||
|
XA.3 Postojeće zgrade i građevinsko zemljište |
|||
|
XA.4 Putnički agenti (izvan EU-a) |
|||
|
XB.1 Ulaznice za sportske priredbe |
uključiti prihode od PDV-a povezane s određenim isporukama koje su uključene u stavku R.1, ali ne bi trebale biti |
ponovno uvesti PDV na isporuke koje su izuzete u državi članici, ali koje bi trebalo oporezivati |
članak 2. stavak 2. treća alineja i članak 6. stavak 2. druga alineja prijašnje Uredbe Vijeća 1553/89, članak 371. i dio B Priloga X. Direktivi o PDV-u |
|
XB.2 Slobodna zanimanja |
|||
|
XB.3 Javne telekomunikacijske usluge |
|||
|
XB.4 Kremiranje i pogrebna poduzeća |
|||
|
XB.5 Slijepe osobe |
|||
|
XB.6 Sjećanja na žrtve rata |
|||
|
XB.7 Privatne bolnice |
|||
|
XB.8 Javna vodoopskrba |
|||
|
XB.9 Nove zgrade i građevinsko zemljište |
|||
|
XB.10 Putnički prijevoz |
|||
|
XB.11 Zrakoplovi |
|||
|
XB.12 Ratni brodovi |
|||
|
XB.13 Putnički agenti |
|||
|
RD.C Službena vozila |
Ova kompenzacija nije obvezna za države članice. Ako je opće pravo na odbitak ograničeno, potrebna je negativna kompenzacija jer bi stavka R.1 „Prikupljeni prihodi” inače sadržavala prekomjerne vrijednosti u odnosu na druge države članice u kojima pravo na odbitak za takve isporuke nije ograničeno. |
prilagoditi stavku R.1 „Prikupljeni prihodi” radi postizanja sličnosti sa situacijom u kojoj takve isporuke ne podliježu ograničenim pravima na odbitak |
članak 6. stavak 4. prijašnje Uredbe Vijeća 1553/89 i članak 176. Direktive o PDV-u |
|
RD.E Rashodi za službena vozila |
|||
|
OC.1 – OC.n Ostale kompenzacije |
Tipični primjeri „ostalih kompenzacija” odnose se na povrede, odstupanja od Direktive o PDV-u slična povredama ili određene aspekte VAT-a povezane s teritorijalnih posebnostima država članica. |
ponovno uvesti PDV-a na isporuke koje ne podliježu postupku zbog povrede ili s kojima se ne postupa na način koji inače odstupa od uobičajenog postupanja u vezi s PDV-om u drugim državama članicama |
članak 2. stavak 1. prijašnje Uredbe Vijeća 1553/89 i članak 2. Direktive o PDV-u |
Izvor: Europska komisija
Prilog 4. Usporedba osnovica vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u za države članice s gornjom granicom u 2020. i 2023.
|
2020. |
2023. |
|||||
|
Zemlja |
Prije primjene gornje granice |
Nakon primjene gornje granice |
Razlika |
Prije primjene gornje granice |
Nakon primjene gornje granice |
Razlika |
|
u mlrd. EUR |
u mlrd. EUR |
% |
u mlrd. EUR |
u mlrd. EUR |
% |
|
|
Hrvatska |
33,212 |
24,518 |
–26 % |
43,376 |
36,747 |
–15 % |
|
Cipar |
15,360 |
9,834 |
–36 % |
19,320 |
13,391 |
–31 % |
|
Luksemburg |
30,402 |
21,357 |
–30 % |
41,205 |
27,719 |
–33 % |
|
Malta |
9,183 |
5,784 |
–37 % |
9,745 |
8,403 |
–14 % |
|
Poljska |
254,114 |
248,794 |
–2 % |
359,996 |
351,380 |
–2 % |
|
Portugal |
102,256 |
97,793 |
–4 % |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
|
Slovenija |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
31,842 |
31,759 |
0 % |
Izvor: Konačno donošenje (EU, Euratom) 2021/118 izmjene proračuna br. 9 Europske unije za financijsku godinu 2020.; Konačno donošenje (EU, Euratom) 2023/2750 izmjene proračuna br. 4 Europske unije za financijsku godinu 2023.
Napomena: primjena gornje granice ne primjenjuje se na ostale države članice jer njihova osnovica PDV-a iznosi manje od 50 % njihova BND-a.
Prilog 5. Kretanje osnovica PDV-a po državi članici (u milijardama EUR)
|
Država članica |
2016. |
2017. |
2018. |
2019. |
2020. |
2021. |
2022. |
|
Belgija |
177 |
187 |
195 |
196 |
171 |
207 |
222 |
|
Bugarska |
22 |
24 |
26 |
29 |
29 |
34 |
40 |
|
Češka |
70 |
81 |
87 |
92 |
89 |
99 |
118 |
|
Danska |
105 |
110 |
115 |
118 |
114 |
148 |
141 |
|
Njemačka |
1300 |
1357 |
1407 |
1457 |
1432 |
1500 |
1702 |
|
Estonija |
10 |
11 |
12 |
13 |
13 |
15 |
17 |
|
Irska |
78 |
86 |
88 |
94 |
78 |
96 |
117 |
|
Grčka |
70 |
70 |
74 |
79 |
69 |
74 |
89 |
|
Španjolska |
495 |
508 |
564 |
564 |
500 |
578 |
659 |
|
Francuska |
989 |
1057 |
1104 |
1113 |
1043 |
1209 |
1314 |
|
Hrvatska |
28 |
30 |
33 |
37 |
31 |
35 |
40 |
|
Italija |
659 |
702 |
713 |
733 |
645 |
764 |
897 |
|
Cipar |
12 |
14 |
16 |
16 |
16 |
16 |
19 |
|
Latvija |
11 |
11 |
12 |
13 |
13 |
14 |
18 |
|
Litva |
15 |
17 |
18 |
20 |
18 |
24 |
29 |
|
Luksemburg |
27 |
27 |
28 |
30 |
30 |
35 |
40 |
|
Mađarska |
44 |
48 |
54 |
60 |
57 |
60 |
70 |
|
Malta |
7 |
7 |
8 |
9 |
8 |
7 |
9 |
|
Nizozemska |
290 |
303 |
326 |
335 |
329 |
381 |
431 |
|
Austrija |
159 |
168 |
173 |
178 |
173 |
184 |
212 |
|
Poljska |
171 |
224 |
242 |
252 |
238 |
276 |
315 |
|
Portugal |
91 |
99 |
104 |
113 |
103 |
106 |
127 |
|
Rumunjska |
62 |
68 |
78 |
82 |
78 |
86 |
102 |
|
Slovenija |
19 |
20 |
22 |
22 |
20 |
24 |
27 |
|
Slovačka |
28 |
31 |
34 |
36 |
37 |
40 |
45 |
|
Finska |
93 |
96 |
100 |
105 |
102 |
114 |
121 |
|
Švedska |
201 |
205 |
206 |
208 |
219 |
230 |
234 |
|
Ukupno |
5231 |
5565 |
5839 |
6006 |
5654 |
6355 |
7154 |
Izvor: izvješća država članica o PDV-u za financijske godine 2016. – 2022.
Prilog 6. Kretanje salda PDV-a (u milijunima EUR)*
|
Država članica |
2016. |
2017. |
2018. |
2019. |
2020. |
2021. |
2022. |
|
Belgija |
12,33 |
15,02 |
15,37 |
–8,42 |
–57,72 |
31,76 |
–13,23 |
|
Bugarska |
2,32 |
4,58 |
1,92 |
4,68 |
5,46 |
7,14 |
8,46 |
|
Češka |
5,12 |
20,69 |
10,67 |
8,35 |
-4,18. |
9,59 |
20,28 |
|
Danska |
4,54 |
2,63 |
–21,97 |
–9,11 |
25,42 |
71,18 |
4,42 |
|
Njemačka |
–6,57 |
14,07 |
14,67 |
–3,28 |
106,98 |
104,48 |
268,70 |
|
Estonija |
0,14 |
1,09 |
0,49 |
0,65 |
0,32 |
3,08 |
3,00 |
|
Irska |
–9,95 |
0,84 |
17,06 |
2,03 |
–41,81 |
11,46 |
27,42 |
|
Grčka |
–53,43 |
–12,05 |
-4,82. |
14,16 |
0,07 |
–42,82 |
41,17 |
|
Španjolska |
67,71 |
–9,52 |
128,69 |
85,19 |
–73,72 |
78,88 |
160,69 |
|
Francuska |
58,70 |
98,94 |
111,62 |
57,41 |
27,59 |
253,03 |
322,78 |
|
Hrvatska |
2,75 |
2,88 |
2,55 |
2,99 |
11,28 |
9,02 |
11,13 |
|
Italija |
262,80 |
145,51 |
87,06 |
48,96 |
-15,63 |
230,68 |
580,28 |
|
Cipar |
1,49 |
2,37 |
3,49 |
1,48 |
2,32 |
1,96 |
4,63 |
|
Latvija |
1,82 |
1,54 |
2,94 |
3,15 |
3,25 |
1,39 |
6,44 |
|
Litva |
1,13 |
0,71 |
2,26 |
3,08 |
0,74 |
10,26 |
17,26 |
|
Luksemburg |
3,28 |
4,75 |
–8,57 |
-1,97 |
46,02 |
11,57 |
–8,04 |
|
Mađarska |
–1,77 |
–1,54 |
8,47 |
11,37 |
13,65 |
11,04 |
26,90 |
|
Malta |
0,81 |
1,38 |
–0,05 |
2,76 |
2,65 |
2,53 |
3,61 |
|
Nizozemska |
17,27 |
–0,77 |
7,72 |
–1,04 |
17,14 |
136,32 |
48,76 |
|
Austrija |
5,24 |
–1,22 |
5,51 |
1,65 |
2,32 |
16,49 |
39,83 |
|
Poljska |
–21,72 |
100,22 |
100,90 |
117,91 |
–12,60 |
79,52 |
58,82 |
|
Portugal |
9,11 |
6,14 |
9,15 |
11,63 |
2,66 |
1,80 |
20,91 |
|
Rumunjska |
19,50 |
5,60 |
10,15 |
17,41 |
–6,63 |
29,37 |
69,54 |
|
Slovenija |
1,37 |
2,74 |
3,68 |
0,78 |
–4,69 |
5,17 |
2,74 |
|
Slovačka |
4,19 |
5,78 |
12,34 |
10,68 |
8,82 |
10,81 |
9,99 |
|
Finska |
5,12 |
7,82 |
3,68 |
11,69 |
–0,13 |
7,16 |
114,83 |
|
Švedska |
6,85 |
3,54 |
–0,01 |
7,86 |
8,13 |
15,35 |
7,57 |
|
Ukupno |
400,15 |
423,73 |
524,96 |
402,03 |
67,72 |
1108,22 |
1858,89 |
Izvor: godišnji računi EU-a i izračuni Europske komisije.
* Izračunom salda podaci se prilagođavaju na godišnjoj razini za posljednju dostupnu godinu i za prethodne godine.
Prilog 7. Zadrške po državi članici
|
|
Ukupni broj zadrški
|
Zadrške koje obuhvaćaju 2021. i 2022. |
|
Belgija |
1 |
– |
|
Bugarska |
– |
– |
|
Češka |
– |
– |
|
Danska |
7 |
– |
|
Njemačka |
8 |
– |
|
Estonija |
– |
– |
|
Irska |
9 |
– |
|
Grčka |
5 |
2 |
|
Španjolska |
– |
– |
|
Francuska |
2 |
– |
|
Hrvatska |
2 |
– |
|
Italija |
3 |
1 |
|
Cipar |
– |
– |
|
Latvija |
– |
– |
|
Litva |
– |
– |
|
Luksemburg |
5 |
– |
|
Mađarska |
– |
– |
|
Malta |
– |
– |
|
Nizozemska |
4 |
– |
|
Austrija |
5 |
– |
|
Poljska |
– |
– |
|
Portugal |
– |
– |
|
Rumunjska |
11 |
3 |
|
Slovenija |
– |
– |
|
Slovačka |
– |
– |
|
Finska |
2 |
1 |
|
Švedska |
1 |
– |
|
Ujedinjena Kraljevina |
1 |
– |
|
Ukupno |
66 |
7 |
Izvor: Europska komisija
Prilog 8. Upitnik za države članice
Upitnik za izvješće navedeno u članku 13.a Uredbe Vijeća 1553/89 o konačnom jedinstvenom režimu ubiranja vlastitih sredstava koja proizlaze iz PDV-a.
1.Na ljestvici od 1 do 10 (pri čemu je 10 najviša ocjena), koliko ste zadovoljni novim sustavom uvedenim Uredbom Vijeća (EU, Euratom) 2021/769 od 30. travnja 2021. u usporedbi sa starim sustavom u pogledu vremena/resursa potrebnih za sastavljanje godišnjeg izvješća te za pripremu inspekcije i sudjelovanje u njoj (cijeli ciklus)?
2.Koje značajke novog sustava vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u smatrate najkorisnijima?
3.Koje značajke novog sustava vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u smatrate najmanje korisnima?
4.Je li uvođenje novog sustava dovelo do smanjenja broja ljudi, radnog opterećenja, troškova ili drugih resursa?
5.Ako je odgovor na četvrto pitanje potvrdan, možete li kvantificirati uštede ostvarene reformom koje su povezane s pripremom izvješća te pripremom inspekcija i sudjelovanjem u njima (s obzirom na broj ljudi u ekvivalentima punog radnog vremena, radno opterećenje, troškove ili druge resurse, ovisno o tome što je primjenjivo)?
Prilog 9. Postoci ponderirane prosječne stope i stanje 2016.
|
Država članica |
Ponderirana prosječna stopa 2016. (%) |
Broj zadrški |
Stanje |
|
Belgija |
16,1119 % |
– |
Konačno |
|
Bugarska |
19,7258 % |
– |
Konačno |
|
Češka |
18,9045 % |
– |
Konačno |
|
Danska |
25,0000 % |
– |
Konačno |
|
Njemačka* |
16,7396 % |
1 |
Privremeno |
|
Estonija |
19,2187 % |
– |
Konačno |
|
Irska* |
16,2875 % |
2 |
Privremeno |
|
Grčka |
20,3585 % |
– |
Konačno |
|
Španjolska |
14,5883 % |
– |
Konačno |
|
Francuska |
15,3663 % |
– |
Konačno |
|
Hrvatska* |
22,0014 % |
1 |
Privremeno |
|
Italija |
15,5720 % |
– |
Konačno |
|
Cipar |
13,6041 % |
– |
Konačno |
|
Latvija |
19,7217 % |
– |
Konačno |
|
Litva |
19,7924 % |
– |
Konačno |
|
Luksemburg |
13,0210 % |
3 |
Privremeno |
|
Mađarska |
24,3450 % |
– |
Konačno |
|
Malta |
13,5716 % |
– |
Konačno |
|
Nizozemska |
16,4194 % |
– |
Konačno |
|
Austrija |
16,6805 % |
– |
Konačno |
|
Poljska |
17,0229 % |
– |
Konačno |
|
Portugal |
17,7076 % |
– |
Konačno |
|
Rumunjska |
18,6242 % |
– |
Konačno |
|
Slovenija |
17,4687 % |
– |
Konačno |
|
Slovačka |
19,1907 % |
– |
Konačno |
|
Finska |
20,6655 % |
– |
Konačno |
|
Švedska |
21,1007 % |
– |
Konačno |
Izvor: izvješća država članica o PDV-u za financijsku godinu 2016.
*U ovom Prilogu navedeni su podaci iz ožujka 2024. Nakon inspekcija provedenih nakon ožujka 2024. postotak za Irsku postao je konačan (novi postotak iznosi 16,2875). Osim toga, privremeni postotak za Njemačku promijenjen je na 16,7453, a za Hrvatsku na 22,0578.
Prilog 10. Popis direktiva Vijeća o izmjeni Direktive o PDV-u od 2016.
1.Direktiva Vijeća (EU) 2016/856 od 25. svibnja 2016. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost, u pogledu trajanja obveze poštovanja najniže standardne stope;
2.Direktiva Vijeća (EU) 2016/1065 od 27. lipnja 2016. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u vezi s tretmanom vrijednosnih kupona;
3.Direktiva Vijeća (EU) 2017/2455 od 5. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ i Direktive 2009/132/EZ u pogledu određenih obveza u vezi s porezom na dodanu vrijednost za isporuku usluga i prodaju robe na daljinu;
4.Direktiva Vijeća (EU) 2018/912 od 22. lipnja 2018. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu obveze poštovanja odredbe o najnižoj standardnoj stopi;
5.Direktiva Vijeća (EU) 2018/1695 od 6. studenoga 2018. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu razdoblja primjene neobveznog mehanizma prijenosa porezne obveze u odnosu na isporuke određene robe i usluga podložnih prijevari te primjene mehanizma brze reakcije na prijevaru u vezi s PDV-om;
6.Direktiva Vijeća (EU) 2018/1713 od 6. studenoga 2018. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu stopa poreza na dodanu vrijednost koje se primjenjuju na knjige, novine i časopise;
7.Direktiva Vijeća (EU) 2018/1910 od 4. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu usklađivanja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost za oporezivanje trgovine među državama članicama;
8.Direktiva Vijeća (EU) 2019/475 od 18. veljače 2019. o izmjeni direktiva 2006/112/EZ i 2008/118/EZ u pogledu uključivanja talijanske općine Campione d'Italia i talijanskih voda Luganskog jezera u carinsko područje Unije i teritorijalno područje primjene Direktive 2008/118/EZ;
9.Direktiva Vijeća (EU) 2019/1995 od 21. studenoga 2019.o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu odredaba koje se odnose na prodaju robe na daljinu i određene isporuke robe na domaćem tržištu;
10.Direktiva Vijeća (EU) 2019/2235 od 16. prosinca 2019. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost i Direktive 2008/118/EZ o općim aranžmanima za trošarine u pogledu obrambenih napora unutar okvira Unije;
11.Direktiva Vijeća (EU) 2020/284 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu uvođenja određenih zahtjeva za pružatelje platnih usluga;
12.Direktiva Vijeća (EU) 2020/1756 od 20. studenoga 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu identifikacije poreznih obveznika u Sjevernoj Irskoj;
13.Direktiva Vijeća (EU) 2020/2020 od 7. prosinca 2020. o izmjeni Direktive Vijeća 2006/112/EZ u pogledu privremenih mjera povezanih s porezom na dodanu vrijednost koji se primjenjuje na cjepiva protiv bolesti COVID-19 i in vitro dijagnostičkih medicinskih proizvoda za tu bolest kao odgovora na pandemiju bolesti COVID-19;
14.Direktiva Vijeća (EU) 2021/1159 od 13. srpnja 2021. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu privremenih oslobođenja pri uvozu i određenim isporukama kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19.
15.Direktiva Vijeća (EU) 2022/542 od 5. travnja 2022. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ i Direktive (EU) 2020/285 u pogledu stopa poreza na dodanu vrijednost;
16.Direktiva Vijeća (EU) 2022/890 od 3. lipnja 2022. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu produljenja razdoblja primjene neobveznog mehanizma prijenosa porezne obveze u odnosu na isporuke određene robe i usluga podložnih prijevari te primjene mehanizma brze reakcije na prijevaru povezanu s PDV-om.
Prilog 11. Stope PDV-a koje su se primjenjivale u državama članicama
|
2016. |
2017. |
2018. |
2019. |
2020. |
2021. |
2022. |
2023. |
|
|
BE |
6 %, 12 %, 21 % |
6 %, 12 %, 21 % |
6 %, 12 %, 21 % |
6 %, 12 %, 21 % |
6 %, 12 %, 21 % |
6 %, 12 %, 21 % |
6 %, 12 %, 21 % |
6 %, 12 %, 21 % |
|
BG |
9 %, 20 % |
9 %, 20 % |
9 %, 20 % |
9 %, 20 % |
9 %, 20 % |
9 %, 20 % |
9 %, 20 % |
9 %, 20 % |
|
CZ |
10 %, 15 %, 21 % |
10 %, 15 %, 21 % |
10 %, 15 %, 21 % |
10 %, 15 %, 21 % |
10 %, 15 %, 21 % |
10 %, 15 %, 21 % |
10 %, 15 %, 21 % |
10 %, 15 %, 21 % |
|
DK |
25 % |
25 % |
25 % |
25 % |
25 % |
25 % |
25 % |
25 % |
|
DE |
7 %, 19 % |
7 %, 19 % |
7 %, 19 % |
7 %, 19 % |
7 %, 19 % |
5/7 %, 16/19 % |
7 %, 19 % |
7 %, 19 % |
|
EE |
9 %, 20 % |
9 %, 20 % |
9 %, 20 % |
9 %, 20 % |
9 %, 20 % |
9 %, 20 % |
5 %, 9 %, 20 % |
5 %, 9 %, 20 % |
|
IE |
4,8 %, 9 %, 13,5 %, 23 % |
4,8 %, 9 %, 13,5 %, 23 % |
4,8 %, 9 %, 13,5 %, 23 % |
4,8 %, 9 %, 13,5 %, 23 % |
4,8 %, 9 %, 13,5 %, 23/21 % |
4,8 %, 9 %, 13,5 %, 21/23 % |
4,8 %, 9 %, 13,5 %, 23 % |
4,8 %, 9 %, 13,5 %, 23 % |
|
EL |
6 %, 13 %, 24 % |
6 %, 13 %, 24 % |
6 %, 13 %, 24 % |
6 %, 13 %, 24 % |
6 %, 13 %, 24 % |
6 %, 13 %, 24 % |
6 %, 13 %, 24 % |
6 %, 13 %, 24 % |
|
ES |
4 %, 10 %, 21 % |
4 %, 10 %, 21 % |
4 %, 10 %, 21 % |
4 %, 10 %, 21 % |
4 %, 10 %, 21 % |
4 %, 10 %, 21 % |
4 %, 10 %, 21 % |
4 %, 10 %, 21 % |
|
FR |
2,1 %, 5,5 %, 10 %, 20 % |
2,1 %, 5,5 %, 10 %, 20 % |
2,1 %, 5,5 %, 10 %, 20 % |
2,1 %, 5,5 %, 10 %, 20 % |
2,1 %, 5,5 %, 10 %, 20 % |
2,1 %, 5,5 %, 10 %, 20 % |
2,1 %, 5,5 %, 10 %, 20 % |
2,1 %, 5,5 %, 10 %, 20 % |
|
HR |
5 %, 13 %, 25 % |
5 %, 13 %, 25 % |
5 %, 13 %, 25 % |
5 %, 13 %, 25 % |
5 %, 13 %, 25 % |
5 %, 13 %, 25 % |
5 %, 13 %, 25 % |
5 %, 13 %, 25 % |
|
IT |
4 %, 5 %, 10 %, 22 % |
4 %, 5 %, 10 %, 22 % |
4 %, 5 %, 10 %, 22 % |
4 %, 5 %, 10 %, 22 % |
4 %, 5 %, 10 %, 22 % |
4 %, 5 %, 10 %, 22 % |
4 %, 5 %, 10 %, 22 % |
4 %, 5 %, 10 %, 22 % |
|
CY |
5 %, 9 %, 19 % |
5 %, 9 %, 19 % |
5 %, 9 %, 19 % |
5 %, 9 %, 19 % |
5 %, 9 %, 19 % |
5 %, 9 %, 19 % |
5 %, 9 %, 19 % |
3 %, 5 %, 9 %, 19 % |
|
LV |
12 %, 21 % |
12 %, 21 % |
12 %, 21 % |
5 %, 12 %, 21 % |
5 %, 12 %, 21 % |
5 %, 12 %, 21 % |
5 %, 12 %, 21 % |
5 %, 12 %, 21 % |
|
LT |
5 %, 9 %, 21 % |
5 %, 9 %, 21 % |
5 %, 9 %, 21 % |
5 %, 9 %, 21 % |
5 %, 9 %, 21 % |
5 %, 9 %, 21 % |
5 %, 9 %, 21 % |
5 %, 9 %, 21 % |
|
LU |
3 %, 8 %, 14 %, 17 % |
3 %, 8 %, 14 %, 17 % |
3 %, 8 %, 14 %, 17 % |
3 %, 8 %, 14 %, 17 % |
3 %, 8 %, 14 %, 17 % |
3 %, 8 %, 14 %, 17 % |
3 %, 8 %, 14 %, 17 % |
3 %, 7 %, 13 %, 16 % |
|
HU |
5 %, 18 %, 27 % |
5 %, 18 %, 27 % |
5 %, 18 %, 27 % |
5 %, 18 %, 27 % |
5 %, 18 %, 27 % |
5 %, 18 %, 27 % |
5 %, 18 %, 27 % |
5 %, 18 %, 27 % |
|
MT |
5 %, 7 %, 18 % |
5 %, 7 %, 18 % |
5 %, 7 %, 18 % |
5 %, 7 %, 18 % |
5 %, 7 %, 18 % |
5 %, 7 %, 18 % |
5 %, 7 %, 18 % |
5 %, 7 %, 18 % |
|
NL |
6 %, 21 % |
6 %, 21 % |
6 %, 21 % |
9 %, 21 % |
9 %, 21 % |
9 %, 21 % |
9 %, 21 % |
9 %, 21 % |
|
AT |
10 %, 13 %, 20 % |
10 %, 13 %, 20 % |
10 %, 13 %, 20 % |
10 %, 13 %, 20 % |
5 %, 10 %, 13 %, 20 % |
5 %, 10 %, 13 %, 20 % |
10 %, 13 %, 20 % |
10 %, 13 %, 20 % |
|
PL |
5 %, 18 %, 23 % |
5 %, 18 %, 23 % |
5 %, 18 %, 23 % |
5 %, 18 %, 23 % |
5 %, 18 %, 23 % |
5 %, 18 %, 23 % |
5 %, 18 %, 23 % |
5 %, 18 %, 23 % |
|
PT |
6 %, 13 %, 23 % |
6 %, 13 %, 23 % |
6 %, 13 %, 23 % |
6 %, 13 %, 23 % |
6 %, 13 %, 23 % |
6 %, 13 %, 23 % |
6 %, 13 %, 23 % |
6 %, 13 %, 23 % |
|
RO |
5 %, 9 %, 20 % |
5 %, 9 %, 19 % |
5 %, 9 %, 19 % |
5 %, 9 %, 19 % |
5 %, 9 %, 19 % |
5 %, 9 %, 19 % |
5 %, 9 %, 19 % |
5 %, 9 %, 19 % |
|
SI |
9,5 %, 22 % |
9,5 %, 22 % |
9,5 %, 22 % |
9,5 %, 22 % |
5 %, 9,5 %, 22 % |
5 %, 9,5 %, 22 % |
5 %, 9,5 %, 22 % |
5 %, 9,5 %, 22 % |
|
SK |
10 %, 20 % |
10 %, 20 % |
10 %, 20 % |
10 %, 20 % |
10 %, 20 % |
10 %, 20 % |
10 %, 20 % |
10 %, 20 % |
|
FI |
10 %, 14 %, 24 % |
10 %, 14 %, 24 % |
10 %, 14 %, 24 % |
10 %, 14 %, 24 % |
10 %, 14 %, 24 % |
10 %, 14 %, 24 % |
10 %, 14 %, 24 % |
10 %, 14 %, 24 % |
|
SE |
6 %, 12 %, 25 % |
6 %, 12 %, 25 % |
6 %, 12 %, 25 % |
6 %, 12 %, 25 % |
6 %, 12 %, 25 % |
6 %, 12 %, 25 % |
6 %, 12 %, 25 % |
6 %, 12 %, 25 % |
Izvor: baza podataka „Porezi u Europi”; prethodno objavljeni popis stopa PDV-a; javno dostupne informacije.
Prilog 12. Ponderirane prosječne stope u državama članicama, 2016. – 2020., u %
|
Država članica |
2016. |
2017. |
2018. |
2019. |
2020. |
|
Belgija |
16,1119 |
16,0177. |
15,9033 |
16,0603 |
15,9622 |
|
Bugarska |
19,7258 |
19,7290 |
19,7185 |
19,7149 |
19,5845 |
|
Češka |
18,9045 |
18,8680 |
18,8187 |
18,7778 |
18,4913 |
|
Danska |
25,0000 |
25,0000 |
25,0000 |
25,0000 |
25,0000 |
|
Njemačka |
16,7396 |
16,7185 |
16,7355 |
16,7636 |
15,4041 |
|
Estonija |
19,2187 |
19,2257 |
19,1851 |
19,1873 |
19,1596 |
|
Irska |
16,2875 |
16,3228 |
16,5002 |
16,5307 |
16,3979 |
|
Grčka |
20,3585 |
20,6506 |
20,6097 |
19,9687 |
18,4146 |
|
Španjolska |
14,5883 |
14,4696 |
14,3250 |
14,6177 |
14,5594 |
|
Francuska |
15,3663 |
15,2702 |
15,2840 |
15,4303 |
15,379 |
|
Hrvatska |
22,0014 |
21,4101 |
21,5697 |
20,3610 |
21,0095 |
|
Italija |
15,5720 |
15,4768 |
15,4872 |
15,5858 |
15,5942 |
|
Cipar |
13,6041 |
13,2560 |
12,5966 |
12,7172 |
13,5437 |
|
Latvija |
19,7217 |
19,8917 |
19,6934 |
19,7677 |
19,7213 |
|
Litva |
19,7924 |
20,0566 |
19,8387 |
19,8857 |
19,8848 |
|
Luksemburg |
13,0210 |
12,8644 |
13,4055 |
13,2147 |
12,931 |
|
Mađarska |
24,3450 |
23,8176 |
22,9542 |
23,1810 |
22,8911 |
|
Malta |
13,5716 |
13,6878 |
13,5302 |
13,5795 |
13,3496 |
|
Nizozemska |
16,4194 |
16,4882 |
16,1383 |
16,9233 |
17,0848 |
|
Austrija |
16,6805 |
16,6223 |
16,8065 |
16,6780 |
15,892 |
|
Poljska |
17,0229 |
16,9906 |
16,9136 |
17,0331 |
17,1593 |
|
Portugal |
17,7076 |
17,0838 |
17,0488 |
16,8203 |
16,942 |
|
Rumunjska |
18,6242 |
16,9892 |
16,7183 |
16,8408 |
16,4777 |
|
Slovenija |
17,4687 |
17,4037 |
17,2777 |
17,3087 |
17,2753 |
|
Slovačka |
19,1907 |
19,2161 |
19,1329 |
18,9486 |
18,7725 |
|
Finska |
20,6655 |
20,6719 |
20,6995 |
20,6476 |
20,6691 |
|
Švedska |
21,1007 |
21,1800 |
21,2425 |
21,2911 |
21,2327 |
|
Izvor: izvješća država članica o PDV-u za financijske godine 2016. – 2020. |
|||||
Prilog 13. Pojednostavnjena ponderirana prosječna stopa za 2020. u odnosu na stvarnu ponderiranu prosječnu stopu za 2020.
Kako bi se prikazala i ispitala točnost pojednostavnjene ponderirane prosječne stope, u ovom su prilogu prikazani izračuni pojednostavnjene ponderirane prosječne stope za 2020. na temelju ponderirane prosječne stope za 2019.
S-WAR2020 = WAR2019 x HH-WAR2020
HH-WAR2019
Kako bi se provjerila točnost procjene, u tablici je prikazana usporedba sa stvarnom ponderiranom prosječnom stopom za 2020. o kojoj su države članice izvijestile u svojim financijskim izvještajima i koju je provjerila Komisija. Za većinu zemalja vrijednost pojednostavnjene ponderirane prosječne stope približna je vrijednosti stvarne ponderirane prosječne stope, s razlikom manjom od 0,2 postotna boda. Kada se ponderira s osnovicom PDV-a predmetne zemlje, pojednostavnjena ponderirana prosječna stopa u prosjeku se razlikuje za samo 0,10 postotnih bodova od stvarne ponderirane prosječne stope za 2020.
Da je umjesto potpunog izračuna ponderirane prosječne stope upotrijebljena ova pojednostavnjena metoda, financijski učinak bio bi minimalan. Ukupni doprinosi država članica za 2020. bili bi manji za samo 14,9 milijuna EUR. Za većinu država članica doprinosi bi bili niži ili nepromijenjeni zbog mehanizma primjene gornje granice.
|
Država članica |
Pojednostavnjena ponderirana prosječna stopa 2020. |
Stvarna ponderirana prosječna stopa 2020. |
Razlika (u postotnim bodovima) |
Učinak upotrebe pojednostavnjene ponderirane prosječne stope na vlastita sredstva (u milijunima EUR) |
Relativni učinak na vlastita sredstva |
|
Belgija |
16,08 % |
15,96 % |
0,12 % |
3,8 |
0,7 % |
|
Bugarska |
19,70 % |
19,58 % |
0,12 % |
0,0 |
0,0 % |
|
Češka |
18,54 % |
18,49 % |
0,05 % |
0,7 |
0,3 % |
|
Danska |
25,00 % |
25,00 % |
0,00 % |
0,0 |
0,0 % |
|
Njemačka* |
16,66 % |
15,40 % |
1,25 % |
321,9 |
7,5 % |
|
Estonija |
19,19 % |
19,16 % |
0,03 % |
0,1 |
0,1 % |
|
Irska |
16,49 % |
16,40 % |
0,09 % |
1,3 |
0,5 % |
|
Grčka |
17,09 % |
18,41 % |
–1,32 % |
–16,0 |
–7,7 % |
|
Španjolska |
14,59 % |
14,56 % |
0,03 % |
3,1 |
0,2 % |
|
Francuska |
15,42 % |
15,38 % |
0,05 % |
9,2 |
0,3 % |
|
Hrvatska |
19,48 % |
21,01 % |
–1,53 % |
0,0 |
0,0 % |
|
Italija |
15,58 % |
15,59 % |
–0,01 % |
-1,2 |
–0,1 % |
|
Cipar |
12,72 % |
13,54 % |
–0,82 % |
0,0 |
0,0 % |
|
Latvija |
19,79 % |
19,72 % |
0,06 % |
0,1 |
0,3 % |
|
Litva |
19,91 % |
19,88 % |
0,02 % |
0,1 |
0,1 % |
|
Luksemburg |
13,36 % |
12,93 % |
0,42 % |
0,0 |
0,0 % |
|
Mađarska |
22,73 % |
22,89 % |
–0,16 % |
-1,2 |
–0,7 % |
|
Malta |
13,52 % |
13,35 % |
0,17 % |
0,0 |
0,0 % |
|
Nizozemska |
16,94 % |
17,08 % |
–0,15 % |
-8,5 |
–0,9 % |
|
Austrija |
16,66 % |
15,89 % |
0,77 % |
24,1 |
4,7 % |
|
Poljska |
17,05 % |
17,16 % |
–0,11 % |
-4,5 |
–0,6 % |
|
Portugal |
16,79 % |
16,94 % |
–0,15 % |
0,0 |
0,0 % |
|
Rumunjska |
16,70 % |
16,48 % |
0,22 % |
3,0 |
1,3 % |
|
Slovenija |
17,31 % |
17,28 % |
0,03 % |
0,1 |
0,2 % |
|
Slovačka |
18,62 % |
18,77 % |
–0,15 % |
–0,9 |
–0,8 % |
|
Finska |
20,66 % |
20,67 % |
–0,01 % |
–0,1 |
0,0 % |
|
Švedska |
21,29 % |
21,23 % |
0,06 % |
1,7 |
0,3 % |
|
Prosjek EU-a |
0,25 % |
2,9 |
|||
|
Ponderirani prosjek EU-a
|
0,10 % |
||||
|
Ukupno |
14,9 |
||||
|
Izvori: izvješća država članica o PDV-u za financijske godine 2019. i 2020., podaci EUROMOD-a (vidjeti objašnjenje u nastavku) o potrošnji kalibrirani prema podacima Eurostata o potrošnji kućanstava prema troznamenkastoj kategoriji potrošnje COICOP-a (klasifikacija osobne potrošnje prema namjeni) za razdoblje 2017. – 2018., baza podataka „Porezi u Europi”, stope PDV-a prema peteroznamenkastoj kategoriji potrošnje COICOP-a za razdoblje 2019. – 2020. Vlastiti izračuni. *: Velika razlika između vrijednosti za S-WAR i vrijednosti za stvarni WAR-a za Njemačku može se objasniti smanjenjem standardnih i sniženih stopa PDV-a 2020., što se ne odražava u podacima na kojima se temelji S-WAR. Njemačka stoga nije uključena u prosječni i ukupni iznos. |
|||||
Prilog 14. Raspodjela potrošnje koja podliježe PDV-u po kategorijama, 2020.
|
Potrošnja kućanstava |
Državne nabave |
Bruto investicije u fiksni kapital |
Intermedijarna potrošnja |
|
|
Belgija |
61 % |
4 % |
16 % |
18 % |
|
Bugarska |
75 % |
7 % |
5 % |
14 % |
|
Češka |
59 % |
7 % |
13 % |
21 % |
|
Danska |
– |
– |
– |
– |
|
Njemačka |
65 % |
5 % |
16 % |
14 % |
|
Estonija |
64 % |
10 % |
17 % |
9 % |
|
Irska |
66 % |
7 % |
16 % |
12 % |
|
Grčka |
85 % |
7 % |
4 % |
4 % |
|
Španjolska |
74 % |
7 % |
11 % |
8 % |
|
Francuska |
62 % |
3 % |
17 % |
17 % |
|
Hrvatska |
73 % |
8 % |
9 % |
9 % |
|
Italija |
72 % |
7 % |
12 % |
9 % |
|
Cipar |
59 % |
3 % |
14 % |
24 % |
|
Latvija |
75 % |
8 % |
11 % |
6 % |
|
Litva |
81 % |
6 % |
8 % |
5 % |
|
Luksemburg |
56 % |
3 % |
6 % |
7 % |
|
Mađarska |
66 % |
12 % |
15 % |
7 % |
|
Malta |
76 % |
9 % |
9 % |
6 % |
|
Nizozemska |
60 % |
8 % |
16 % |
16 % |
|
Austrija |
77 % |
7 % |
9 % |
7 % |
|
Poljska |
73 % |
7 % |
9 % |
11 % |
|
Portugal |
75 % |
7 % |
6 % |
12 % |
|
Rumunjska |
43 % |
5 % |
14 % |
38 % |
|
Slovenija |
70 % |
9 % |
10 % |
10 % |
|
Slovačka |
69 % |
6 % |
10 % |
15 % |
|
Finska |
62 % |
18 % |
9 % |
11 % |
|
Švedska |
58 % |
12 % |
18 % |
13 % |
Izvori: izvješća država članica o PDV-u za financijsku godinu 2020. Vlastiti izračuni.
Prilog 15. Detaljno objašnjenje izračuna ponderirane prosječne stope za kućanstva (HH-WAR)
U ovom se prilogu detaljno objašnjava ponderirana prosječna stopa potrošnje kućanstava, koja se naziva ponderirana prosječna stopa za kućanstva. To je glavna komponenta u izračunu pojednostavnjene ponderirane prosječne stope, odnosno pojednostavnjena ponderirana prosječna stopa izračunava se primjenom stope rasta ponderirane prosječne stope za kućanstva na (stvarnu) ponderiranu prosječnu stopu referentne godine. Tu ponderiranu prosječnu stopu za kućanstva izračunao je JRC u Sevilli.
Osnovni podaci o izdacima za potrošnju izvedeni su iz modela EUROMOD, koji se temelji na mikropodacima iz statistike EU-a o dohotku i životnim uvjetima (EU-SILC) i Ankete o potrošnji kućanstava (za većinu zemalja to su rezultati anketa provedenih 2019. i 2015.). 32 Ti se rezultati mogu kalibrirati tako da odražavaju podatke Eurostata o nacionalnim računima za kategoriju „Izdaci za konačnu potrošnju kućanstava prema namjeni (COICOP, troznamenkasta kategorija)”. Za izračun ponderirane prosječne stope u godini n države članice upotrebljavaju podatke o potrošnji iz godine n – 2. To znači da su za kalibraciju podataka o potrošnji upotrijebljeni podaci o potrošnji iz nacionalnih računa za godinu n – 2.
Za procjenu ponderirane prosječne stope potrebne su i stope PDV-a po kategoriji potrošnje, koje se prikupljaju iz baze podataka „Porezi u Europi” i provjeravaju s obzirom na nacionalno zakonodavstvo. Svakoj peteroznamenkastoj kategoriji COICOP-a (približno 200 kategorija za većinu zemalja) dodjeljuje se jedinstvena stopa PDV-a. Ako se primjenjuje više stopa (primjerice jer peteroznamenkasta kategorija obuhvaća različite proizvode ili se stope razlikuju tijekom godine), upotrebljava se najčešća stopa 33 .
Izuzete kategorije potrošnje, koje ne čine osnovicu PDV-a, utvrđene su dokumentom GU-a TAXUD „Stope PDV-a koje se primjenjuju u državama članicama Europske unije” za 2019. i Direktivom o PDV-u 2006/112. Pretpostavlja se da se ta izuzeća neće uskoro mijenjati.
Ponderirana prosječna stopa za kućanstva za svaku državu članicu zatim se procjenjuje kao implicitna stopa tako da se obveze u pogledu PDV-a podijele s izdacima za potrošnju privatnih kućanstava:
pri čemu je HH-WAR ponderirana prosječna stopa za kućanstva za određenu državu članicu i godinu, dok su ukupne obveze u pogledu PDV-a, a ukupni izdaci za potrošnju za sve izdatke za potrošnju koji nisu oslobođeni plaćanja PDV-a. Uključene su kategorije potrošnje s nultim stopama. označava da su i kalibrirani prema nacionalnim računima.
Prilog 16. Pojednostavnjene ponderirane prosječne stope za razdoblje 2021. – 2024., pri čemu je 2019. referentna godina
|
Država članica |
2021. |
2022. |
2023. |
2024. |
|
Belgija |
16,04 % |
15,81 % |
15,18 % |
14,97 % |
|
Bugarska |
18,98 % |
19,32 % |
18,69 % |
18,54 % |
|
Češka |
17,62 % |
17,97 % |
17,93 % |
17,55 % |
|
Danska |
25,00 % |
25,00 % |
25,00 % |
25,00 % |
|
Njemačka |
15,76 % |
15,82 % |
15,85 % |
16,24 % |
|
Estonija |
19,18 % |
19,17 % |
19,13 % |
19,88 % |
|
Irska |
15,07 % |
15,67 % |
15,19 % |
16,11 % |
|
Grčka |
17,12 % |
17,46 % |
17,41 % |
17,33 % |
|
Španjolska |
14,24 % |
14,09 % |
13,63 % |
14,46 % |
|
Francuska |
15,40 % |
15,39 % |
15,56 % |
15,98 % |
|
Hrvatska |
19,45 % |
18,06 % |
18,17 % |
18,27 % |
|
Italija |
15,53 % |
15,03 % |
15,06 % |
14,62 % |
|
Cipar |
12,66 % |
12,95 % |
12,76 % |
11,91 % |
|
Latvija |
19,80 % |
19,71 % |
19,81 % |
19,92 % |
|
Litva |
19,84 % |
19,47 % |
19,38 % |
19,92 % |
|
Luksemburg |
13,34 % |
13,46 % |
13,03 % |
13,66 % |
|
Mađarska |
22,63 % |
23,30 % |
23,03 % |
22,50 % |
|
Malta |
13,50 % |
14,31 % |
13,84 % |
14,05 % |
|
Nizozemska |
16,86 % |
17,19 % |
17,31 % |
16,96 % |
|
Austrija |
15,40 % |
16,84 % |
17,11 % |
16,52 % |
|
Poljska |
16,97 % |
12,99 % |
15,47 % |
17,52 % |
|
Portugal |
16,53 % |
16,62 % |
16,25 % |
16,31 % |
|
Rumunjska |
16,73 % |
16,67 % |
16,99 % |
16,84 % |
|
Slovenija |
17,27 % |
17,23 % |
17,52 % |
17,59 % |
|
Slovačka |
18,63 % |
18,54 % |
17,87 % |
17,38 % |
|
Finska |
20,66 % |
20,66 % |
20,78 % |
20,30 % |
|
Švedska |
21,29 % |
21,53 % |
21,78 % |
21,53 % |
|
Jednostavan prosjek |
17,46 % |
17,42 % |
17,40 % |
17,48 % |
|
Prosjek, ponderiran osnovicom PDV-a |
16,34 % |
16,14 % |
16,23 % |
16,45 % |
Izvor: izračuni Europske komisije
Članak 13.a Uredbe Vijeća (EEZ, Euratom) br. 1553/89 od 29. svibnja 1989. o konačnom jedinstvenom režimu ubiranja vlastitih sredstava koja proizlaze iz poreza na dodanu vrijednost, kako je izmijenjena Uredbom Vijeća (EU, Euratom) 2021/769 od 30. travnja 2021.
Odluka Vijeća od 21. travnja 1970., 70/243/EZUČ, EEZ, Euratom.
Maksimalna pozivna stopa 1970. je iznosila 1 %. Nakon pristupanja Španjolske i Portugala EU-u maksimalna stopa povećana je na 1,4 %. Odlukom 2000/597/EZ od 29. rujna 2000. pozivna stopa smanjena je na 0,5 %.
Javne financije EU-a, 2014.
Za razdoblje 2007. – 2013. pozivna stopa iznosila je 0,225 % za Austriju, 0,14 % za Njemačku i 0,1 % za Švedsku i Nizozemsku. Za razdoblje 2014. – 2020. pozivna stopa iznosila je 0.15 % za Njemačku, Nizozemsku i Švedsku. Od 2021. te države članice također primjenjuju jedinstvenu pozivnu stopu 0,3 %.
Prilog 1. sadržava predložak sažetka sa svim ispravcima i kompenzacijama koji su se primjenjivali u starom sustavu.
Kako je opisano u člancima 6. i 7. Direktive 2006/112/EZ (Direktiva o PDV-u).
Podaci upotrijebljeni u odjeljku 2. izvješća izračunati su za razdoblje od ožujka 2024.
U Prilogu 5. prikazano je kretanje osnovica PDV-a po državi članici za razdoblje 2016. – 2022.
Od 2021. osnovice PDV-a izračunavaju se tako da se prihodi podijele sa „zamrznutom” ponderiranom prosječnom stopom iz 2016., dok se prije upotrebljavala stvarna godišnja ponderirana prosječna stopa
Ti makroekonomski pokazatelji upotrebljavaju se i u godišnjem postupku za predviđanje osnovice vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u za godišnji proračun.
Kompenzacije iz Priloga X. dijela A odnose se na zubarske tehničare, javne radijske i televizijske kuće, zgrade i građevinsko zemljište, putničke agente.
Kompenzacije iz Priloga X. dijela B odnose se na ulaznice za sportske priredbe, slobodna zanimanja, javne telekomunikacijske usluge, kremiranje i pogrebna poduzeća, slijepe osobe, sjećanja na žrtve rata, privatne bolnice, javnu vodoopskrbu, nove zgrade i građevinsko zemljište, putnički prijevoz, zrakoplove, ratne brodove, putničke agente (u EU-u).
eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52022DC0137
Vijeće je donijelo ta pravila Direktivom 2017/2455 u prosincu 2017. i Direktivom 2019/1995 (vidjeti Pročišćeni tekst: Direktiva Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost ).
Izvor: Glavna uprava za oporezivanje i carinsku uniju / Priopćenje za medije od 30. lipnja 2023. Pravila EU-a o PDV-u za e-trgovinu dvije godine poslije: Ažurirani podaci o prihodima ponovno upućuju na uspješnu provedbu .
COM(2018) 118 final, 8.3.2018. Izvješće Komisije Vijeću i Europskom parlamentu o učinku članaka 199.a i 199.b Direktive Vijeća 2006/112/EZ u borbi protiv prijevara .
Prijedlog direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu pravila o PDV-u za digitalno doba. Prijedlog uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu dogovora o administrativnoj suradnji u području PDV-a potrebnih za digitalno doba .
Prijedlog provedbene uredbe Vijeća o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 282/2011 u pogledu informacijskih zahtjeva za određene odredbe PDV-a .
Inspekcija izvješća za 2021. provedena je za 22 države članice (BE, BG, CZ, DK, DE, IE, EL, HR, IT, CY, LV, LU, HU, NL, AT, PL, PT, RO, SI, SK, FI i SE), a inspekcija izvješća za 2022. provedena je za 12 država članica (CZ, DK, DE, IE, HR, CY, HU, NL, AT, PL, FI i SE).
Rješavanje zadrški povezanih sa slučajevima povrede može dulje potrajati jer se za neke od njih čeka pravna analiza ili presuda Suda Europske unije.
U Prilogu 7. prikazane su i pojedinosti o postocima ponderirane prosječne stope iz 2016. po državi članici i prema njezinu statusu. Napominjemo da je osnovica PDV-a u Hrvatskoj i Luksemburgu znatno viša od osnovice na koju je primijenjena gornja granica i da se izračunana osnovica PDV-a za te zemlje zamjenjuje vrijednošću koja čini 50 % njihova BND-a. To znači da izmjena postotaka stopa tih zemalja ne bi utjecala na visinu njihovih doprinosa vlastitim sredstvima koja se temelje na PDV-u.
Treba napomenuti da revizija Uredbe o stavljanju sredstava na raspolaganje iz 2021., kojom se odgađa plaćanje preostalog iznosa i ograničava učinak zateznih kamata, nije bila povezana s pojednostavnjenjem koje se analiziralo.
Izrazito snižena stopa niža je od minimalne stope od 5 % i može se primijeniti na ograničen popis robe i usluga (članak 98. stavak 2. Direktive o PDV-u).
U Prilogu 12. prikazano je kretanje ponderiranih prosječnih stopa država članica u razdoblju 2016. – 2020.
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru o akcijskom planu o PDV-u Put k jedinstvenom europskom području PDV-a – vrijeme je za donošenje odluka, COM(2016) 0148 final .
Direktiva Vijeća (EU) 2020/2020 od 7. prosinca 2020. o izmjeni Direktive Vijeća 2006/112/EZ u pogledu privremenih mjera povezanih s porezom na dodanu vrijednost koji se primjenjuje na cjepiva protiv bolesti COVID-19 i in vitro dijagnostičkih medicinskih proizvoda za tu bolest kao odgovora na pandemiju bolesti COVID-19 ;
Direktiva Vijeća (EU) 2021/1159 od 13. srpnja 2021. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu privremenih oslobođenja pri uvozu i određenim isporukama kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 .
Teritoriji navedeni u članku 6. su Planina Atos, Kanarsko otočje, francuska područja iz članka 349. i članka 355. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (Gvadalupa, Francuska Gvajana, Martinik, Reunion, Saint-Barthelemy, Saint Martin), Alandski otoci, Kanalski otoci, Campione d’Italia, talijanske vode Luganskog jezera, otok Helgoland, teritorij Büsingen, Ceuta, Melilla i Livigno.
Teritoriji navedeni u članku 7. su Kneževina Monako, Otok Man i suverene vojne baze Ujedinjene Kraljevine Akrotiri i Dhekelia.
Konačna ili preliminarna ponderirana prosječna stopa iz 2016. iskazana četirima decimalnim mjestima iz sustava vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u prije 2021.
EUROMOD je mikrosimulacijski model poreza i naknada za EU koji istraživačima i analitičarima politika omogućuje da na usporediv način izračunaju učinke poreza i naknada na dohotke kućanstava i poticaje za rad za stanovništvo svake zemlje i za EU u cjelini. Ovdje prikazani rezultati temelje se na verziji modela EUROMOD i6.120. EUROMOD je prvotno održavao, razvijao i vodio Institut za društvena i gospodarska istraživanja (ISER), a od 2021. ga održava, razvija i vodi JRC u suradnji s Eurostatom i nacionalnim timovima iz država članica EU-a. Zahvalni smo svima koji su doprinijeli razvoju EUROMOD-a. Za rezultate i njihovo tumačenje odgovoran je autor. Dodatne informacije: https://euromod-web.jrc.ec.europa.eu/ .
Stope za 2024. preispitali su stručnjaci iz svake države članice. Međutim, u trenutku izračuna (srpanj 2024.) i dalje su bile privremene te stoga podliježu provjerama, revizijama i prilagodbama do sljedećeg stabilnog izdanja EUROMOD-a početkom 2025.