(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 14. listopada 2020. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom brezovih šperploča podrijetlom iz Rusije („predmetna zemlja”) na temelju članka 5. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća („osnovna uredba”). Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon što je konzorcij Woodstock („podnositelj pritužbe”) 31. kolovoza 2020. podnio pritužbu. Pritužbu je podnijela industrija brezovih šperploča Unije u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti dostatne za opravdanje pokretanja ispitnog postupka.

(3)

U Obavijesti o pokretanju postupka nenamjerno je izostavljen odjeljak o postupku utvrđivanja interesa Unije. Iako taj propust nije utjecao na pravo zainteresiranih strana da dostave podneske o interesu Unije, radi transparentnosti postupka smatralo se primjerenim ispraviti ga. Stoga je Obavijest o pokretanju postupka izmijenjena 11. prosinca 2020. (3)

(4)

U skladu s člankom 14. stavkom 5.a osnovne uredbe Komisija bi trebala evidentirati uvoz koji je predmet antidampinškog ispitnog postupka tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja, osim ako ima dovoljno dokaza u smislu članka 5. da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 10. stavka 4. točke (c) ili (d). Jedan je od tih uvjeta, kako je navedeno u članku 10. stavku 4. točki (d) osnovne uredbe, da je osim razine uvoza koja je nanijela štetu tijekom razdoblja ispitnog postupka, došlo do dodatnog znatnog povećanja uvoza. Komisija je analizirala kretanje uvoza i utvrdila da nije bilo dodatnog znatnog povećanja uvoza.

(5)

Slijedom toga, Komisija nije uvela obvezu evidentiranja uvoza na temelju članka 14. stavka 5.a osnovne uredbe za brezove šperploče iz Rusije, kako su definirane u odjeljku 2.

(6)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka, kako je izmijenjena, pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka obavijestila podnositelja pritužbe, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike i ruska tijela, poznate uvoznike, dobavljače, korisnike i trgovce, te udruženja za koja se zna da se postupak na njih odnosi, te ih je pozvala na sudjelovanje.

(7)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. Nekoliko strana zatražilo je saslušanje pred Komisijom. Komisija je održala saslušanja s konzorcijem Woodstock, društvom UPM Plywood Oy, društvom UPM Kymmene Otepää OÜ i ruskim proizvođačem UPM Kymmene Chudovo LLC.

(8)

Nekoliko strana tvrdilo je da u otvorenoj verziji pritužbe nisu iznesene dostatne informacije.

(9)

Komisija je smatrala da je verzija pritužbe koja je zainteresiranim stranama dana na uvid sadržavala dostatne bitne dokaze i sažetke povjerljivih informacija u verziji koja nije povjerljiva kako bi zainteresirane strane mogle ostvariti svoja prava na obranu tijekom cijelog postupka.

(10)

Nekoliko strana tvrdilo je da određeni pokazatelji štete navedeni u pritužbi, kao što su proizvodni kapacitet, cijene Unije i potrošnja u Uniji, ne potkrjepljuju nalaz o postojanju štete tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(11)

Komisija podsjeća na to da je za prima facie utvrđivanje postojanja materijalne štete, koje je nužno za pokretanje ispitnog postupka, potrebno ispitati, među ostalim, relevantne čimbenike kako su opisani u osnovnoj uredbi. Međutim, člankom 5. osnovne uredbe ne zahtijeva se izričito da svi čimbenici štete navedeni u članku 3. stavku 5. pokazuju pogoršanje kako bi materijalna šteta bila dostatno potkrijepljena za potrebe pokretanja ispitnog postupka. Naime, u tekstu članka 5. stavka 2. osnovne uredbe navodi se da pritužba mora sadržavati podatke o promjenama obujma navodnog dampinškog uvoza, učinku tog uvoza na cijene istovjetnog proizvoda na tržištu Unije i posljedičnom učinku uvoza na industriju Unije, kako to pokazuju relevantni (ali ne nužno svi) čimbenici. Pritužba je sadržavala te podatke, koji su upućivali na postojanje štete. U skladu s time, Komisija je zaključila da pritužba sadržava dostatne dokaze o postojanju štete.

(12)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(13)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Taj privremeni uzorak sastojao se od triju proizvođača iz Unije u trima različitim državama članicama koji su činili gotovo 40 % procijenjene ukupne proizvodnje i 35 % procijenjenog ukupnog obujma prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji. Odabir tih triju društava temeljio se na najvećem obujmu proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji u razdoblju od srpnja 2019. do lipnja 2020. koji se razumno mogao ispitati, pri čemu je u obzir uzeta i zemljopisna zastupljenost. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku.

(14)

Komisija je zaprimila primjedbe grupe povezanih proizvođača iz Unije, društva UPM, koje je zatražilo da ga se uključi u uzorak. Međutim, nakon pomne analize dostavljenih informacija Komisija je utvrdila da nema uvjerljivih razloga za promjenu privremeno odabranog uzorka. Kao prvo, uzimajući u obzir korporativnu strukturu i prodajne kanale te grupe, dodavanje ili uključivanje bilo kojeg od tih dvaju društava u uzorak onemogućilo bi Komisiji da provede ispitni postupak u zakonskim rokovima zbog znatnog povećanja radnog opterećenja. Osim toga, uključivanjem bilo kojeg od tih društava u uzorak tek bi se neznatno promijenila reprezentativnost privremeno odabranog uzorka u smislu obujma proizvodnje ili prodaje u Uniji ili zemljopisne zastupljenosti. Komisija je stoga odlučila zadržati privremeno odabrana društva kao konačni uzorak.

(15)

Nakon obavijesti o odabiru konačnog uzorka jedno od društava (društvo UPM) ustvrdilo je da su korporativne strukture i prodajni kanali drugih proizvođača u uzorku podjednako složeni ili čak složeniji. Slično tomu, ustvrdilo je da uključivanje jednog od njegovih subjekata u uzorak (društvo UPM-Kymmene Otepää Oü) i provjera tog subjekta ne bi uzrokovali opterećenje te, s obzirom na to da bi se posjet radi provjere proveo na daljinu, ne bi omeli Komisiju u provedbi ispitnog postupka.

(16)

Komisija je napomenula da bi, s obzirom na to da su u uzorak već uključena društva sa složenim strukturama, uključivanje još jednog društva sa složenom strukturom znatno povećalo radno opterećenje i time onemogućilo Komisiji da provede ispitni postupak u zakonskim rokovima. U tom bi smislu uključivanje društva UPM-Kymmene Otepää Oü, zbog njegove organizacije prodaje, zahtijevalo provjeru nekoliko drugih pravnih subjekata grupe UPM, što bi uključivalo prodajne i proizvodne jedinice. Te se subjekte ne bi razumno moglo ispitati u raspoloživom vremenu.

(17)

Komisija je stoga ostala pri svojoj odluci da ne uključi društvo UPM u konačno odabrani uzorak. Privremeni uzorak potvrđen je kao konačni uzorak i reprezentativan je za industriju Unije.

(18)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(19)

Trinaest nepovezanih uvoznika dostavilo je zatražene informacije i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od tri uvoznika na temelju najvećeg obujma prodaje proizvoda iz ispitnog postupka u Uniji. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe svi poznati predmetni uvoznici obaviješteni su o odabiru uzorka, ali nisu dostavili primjedbe.

(20)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u Rusiji zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije Ruske Federacije pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, ako postoje, i/ili da s njima stupi u kontakt.

(21)

Ukupno je petnaest proizvođača izvoznika/grupa proizvođača izvoznika u predmetnoj zemlji dostavilo zatražene informacije i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je na temelju najvećeg reprezentativnog obujma izvoza u Uniju koji bi se razumno mogao ispitati u raspoloživom vremenu odabrala uzorak od tri grupe društava, od kojih jedna obuhvaća sedam povezanih proizvođača izvoznika. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima te s tijelima predmetne zemlje. Uzorak je činio približno 47 % ukupnog izvoza u Uniju u razdoblju ispitnog postupka.

(22)

Dva proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak, ustvrdila su da bi i njih trebalo uključiti u uzorak. Prvi je tvrdio da bi trebao biti uključen u uzorak jer je njegov obujam prodaje u Uniji približno jednak obujmu prodaje trećeg proizvođača izvoznika u uzorku. Drugi je tvrdio da je Komisija u prošlosti ispitivala znatno veći broj proizvođača izvoznika, pa se stoga njegovim uključivanjem ne bi nerazumno opteretili njezini kapaciteti i resursi. Nadalje, isti proizvođač izvoznik tvrdio je da ga činjenica da je povezan s grupom proizvođača iz Unije razlikuje od drugih proizvođača izvoznika. Ponajprije, tvrdio je da ga njegovo upravljanje, struktura prodaje i organizacija logistike razlikuju od nekih ili svih proizvođača izvoznika u uzorku (4).

(23)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 21., Komisija je u uzorak odabrala tri društva/grupe društava. Međutim, broj subjekata koje je trebalo ispitati bio je mnogo veći jer se jedna od grupa sastojala od sedam proizvođača izvoznika. Osim toga, ta društva/grupe imali su i povezane trgovce i jednog povezanog uvoznika koji su bili uključeni u prodaju predmetnog proizvoda. Tvrdnja prvog proizvođača izvoznika o obujmu prodaje temeljila se na otvorenoj verziji odgovora na upitnik za odabir uzorka koja je dostupna svim proizvođačima izvoznicima koji surađuju, dok se odluka o odabiru uzorka temeljila na stvarnom obujmu koji su prijavili svi proizvođači izvoznici. Kad se uzme u obzir obujam prodaje koji su prijavila dva predmetna proizvođača izvoznika, treći proizvođač izvoznik prijavio je obujam prodaje koji je bio [5 %–10 %] veći u usporedbi s četvrtim proizvođačem izvoznikom. Nadalje, argumenti koje je iznio drugi proizvođač izvoznik nisu relevantan kriterij za odabir uzorka na temelju članka 17. stavka 1. osnovne uredbe. Slijedom toga, Komisija je zaključila da je odabrani uzorak reprezentativan na temelju kriterija navedenih u članku 17. stavku 1., a dvije predmetne strane nisu dostavile relevantne podatke koji bi osporavali taj zaključak. Stoga su ti zahtjevi odbijeni.

(24)

Deset proizvođača izvoznika iz Rusije zatražilo je pojedinačno ispitivanje na temelju članka 17. stavka 3. osnovne uredbe. Međutim, samo tri proizvođača izvoznika dostavila su ispunjene upitnike u roku. Ispitivanje tih zahtjeva tijekom privremene faze ispitnog postupka predstavljalo bi neopravdano opterećenje. Komisija će stoga odlučiti hoće li odobriti pojedinačno ispitivanje u konačnoj fazi ispitnog postupka.

(25)

Komisija je upitnike poslala trima ruskim proizvođačima izvoznicima/grupama proizvođača izvoznika u uzorku, proizvođačima iz Unije u uzorku i nepovezanim uvoznicima u uzorku. Ti su upitnici bili objavljeni i na internetu (5) na dan pokretanja postupka.

(26)

Odgovori na upitnik primljeni su od triju ruskih proizvođača izvoznika/grupa proizvođača izvoznika u uzorku, triju ruskih proizvođača izvoznika koji surađuju, proizvođača iz Unije u uzorku, nepovezanih uvoznika u uzorku i devet korisnika.

(27)

S obzirom na izbijanje bolesti COVID-19 i mjere ograničavanja koje su uvele razne države članice, kao i razne treće zemlje, Komisija u privremenoj fazi nije mogla provesti posjete radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe. Komisija je umjesto toga na daljinu provjerila sve informacije koje je smatrala nužnima za svoja privremena utvrđivanja u skladu s Obavijesti o posljedicama izbijanja covida-19 za antidampinške i antisubvencijske ispitne postupke (6). Provela je provjere na daljinu društava/strana u nastavku.

Proizvođači iz Unije:

Uvoznici:

Proizvođači izvoznici u Rusiji:

(28)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2019. do 30. lipnja 2020. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2017. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(29)

Ovaj je predmet pokrenut 14. listopada 2020., tj. tijekom prijelaznog razdoblja dogovorenog između Ujedinjene Kraljevine i EU-a, u kojem se na Ujedinjenu Kraljevinu i dalje primjenjivalo pravo Unije. To je razdoblje završilo 31. prosinca 2020. Stoga se od 1. siječnja 2021. društva i udruženja iz Ujedinjene Kraljevine više ne mogu smatrati zainteresiranim stranama u ovom postupku.

(30)

Komisija je 19. siječnja 2021. bilješkom u dokumentaciji predmeta pozvala subjekte iz Ujedinjene Kraljevine koji i dalje smatraju da su zainteresirane strane da joj se obrate (7). Nije se javilo nijedno društvo.

(31)

Kako bi se skup podataka prikupljenih od zainteresiranih strana uskladio s činjenicom da je prijelazno razdoblje završilo i da Ujedinjena Kraljevina više ne podliježe pravu Unije, dotične zainteresirane strane pozvane su da dostave revidirani odgovor na upitnik za EU s 27 država članica.

(32)

Predmetni proizvod su šperploče koje se sastoje samo od listova drva, debljine pojedinačnog sloja ne veće od 6 mm, s vanjskim slojevima od drva koje je navedeno u podbroju 4412 33, s najmanje jednim vanjskim slojem od brezova drva, prevučene ili neprevučene („brezove šperploče” ili „proizvod iz ispitnog postupka”), podrijetlom iz Rusije, koje su trenutačno obuhvaćene oznakom KN ex 4412 33 00 (oznaka TARIC 4412330010) („predmetni proizvod”).

(33)

Brezove šperploče materijal su od listova drva koji se sastoji od slojeva ili iverja drvenog furnira prešanih s pomoću ljepila u velike, plosnate listove. Koriste se za niz primjena, primjerice, u građevinskom sektoru, ambalažnom sektoru i sektoru namještaja.

(34)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(35)

Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(36)

Jedan korisnik (društvo Emiliana Imballaggi S.p.A.) i dva ruska proizvođača izvoznika (društvo Sveza i društvo Vlas Truda) zatražili su da se brezove šperploče kvadratnog oblika duljine i širine od pet stopa (1 525 x 1 525 mm) isključe iz ispitnog postupka zbog razlika u: i. fizičkim, tehničkim i kemijskim svojstvima i geometrijskim obilježjima; ii. krajnjoj namjeni i zamjenjivosti; iii. kvaliteti proizvoda; iv. percepciji među potrošačima i potrošačkim cijenama i v. zbog nepostojanja tržišnog natjecanja između brezovih šperploča pravokutnog i kvadratnog oblika.

(37)

Komisija je analizirala te zahtjeve i zaključila da se brezove šperploče kvadratnog oblika ne mogu isključiti iz opsega proizvoda zbog sljedećih razloga: imaju ista osnovna fizička, tehnička i kemijska svojstva kao i šperploče pravokutnog oblika. Isto tako, brezove šperploče kvadratnog oblika vrše konkurentski pritisak na brezove šperploče pravokutnog oblika jer između njih postoji određen stupanj zamjenjivosti te je brezove ploče kvadratnog oblika moguće dalje preraditi u brezove šperploče pravokutnog oblika nakon uvoza, zbog čega postoji rizik od zaobilaženja mjera. Osim toga, industrija Unije proizvodi i posjeduje potrebnu opremu za prilagođavanje posebnim potrebama kupaca. Komisija je stoga odbila te zahtjeve za isključenje.

(38)

Jedan ruski proizvođač (Segezha) ustvrdio je da bi opseg proizvoda trebalo proširiti kako bi uključivao ne samo brezove šperploče, već i šperploče od borovine, topolovine i bukovine te šperploče od drva okoumé. Tvrdio je da postoji izravno tržišno natjecanje i zamjenjivost između šperploča od navedenih vrsta drva i brezovih šperploča, čime one čine jedan proizvod.

(39)

Komisija je tu tvrdnju odbacila s obzirom na to da šperploče od borovine, topolovine i bukovine te šperploče od drva okoumé nemaju ista osnovna fizička, tehnička i kemijska svojstva kao brezove šperploče. Činjenica da bi se za neke namjene, koje nisu objašnjene ni navedene u tvrdnji, mogli koristiti alternativni proizvodi i materijali, čiji stupanj zamjenjivosti nije utvrđen, ne mijenja prirodu fizičkih, tehničkih i kemijskih razlika između predmetnog proizvoda i navedenih proizvoda.

(40)

U uzorak su odabrane tri grupe proizvođača izvoznika.

(41)

Grupa Sveza sastoji se od sedam proizvođača i jednog trgovca, koji su svi bili izravno uključeni u proizvodnju i prodaju predmetnog proizvoda. Tih sedam proizvođača prodavalo je proizvode na domaćem tržištu preko povezanog trgovca i izvozilo ih izravno u Uniju.

(42)

Društvo Zheshartsky LPK LLC dio je grupe društava pod nazivom UPG. Taj proizvođač izvozio je proizvode izravno i preko povezanog društva s poslovnim nastanom u Latviji.

(43)

Društvo Syktyvkar Plywood Mill Ltd. dio je grupe društava izravno uključene u proizvodnju i prodaju predmetnog proizvoda. Ta je grupa uključivala četiri povezana trgovca koji djeluju na domaćem tržištu.

(44)

Komisija je radi utvrđivanja uobičajene vrijednosti zatražila od svih proizvođača u uzorku koji proizvode predmetni proizvod da odgovore na upitnik.

(45)

Komisija je najprije ispitala je li ukupni obujam domaće prodaje svakog proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuje bio reprezentativan u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća je prodaja reprezentativna ako je ukupni obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima na domaćem tržištu po proizvođaču izvozniku činio najmanje 5 % njegova ukupnog obujma izvozne prodaje predmetnog proizvoda u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(46)

Na temelju toga ukupna je prodaja istovjetnog proizvoda svakog proizvođača izvoznika u uzorku na domaćem tržištu bila reprezentativna.

(47)

Komisija je naknadno utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu, a koje su bile identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju za proizvođače izvoznike s reprezentativnom domaćom prodajom.

(48)

Komisija je zatim ispitala je li domaća prodaja svakog proizvođača izvoznika u uzorku na njegovu domaćem tržištu za svaku vrstu proizvoda koja je identična ili usporediva s vrstom proizvoda koja se prodaje radi izvoza u Uniju reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća prodaja vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupni obujam domaće prodaje te vrste proizvoda nezavisnim kupcima tijekom razdoblja ispitnog postupka čini najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje identične ili usporedive vrste proizvoda u Uniji.

(49)

Kad je riječ o trima proizvođačima izvoznicima/grupama proizvođača izvoznika, neke vrste proizvoda koji su se izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka uopće se nisu prodavale na domaćem tržištu ili je domaća prodaja te vrste proizvoda bila manja od 5 % obujma i stoga nije bila reprezentativna.

(50)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda definirala udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne uredbe upotrijebiti stvarnu domaću prodaju.

(51)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(52)

U ovom je slučaju uobičajena vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(53)

S druge strane, uobičajena vrijednost stvarna je domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje predmetnih vrsta proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(54)

Analiza domaće prodaje pokazala je da je između 28 % i 93 % ukupne domaće prodaje bilo profitabilno te da je ponderirana prosječna prodajna cijena bila viša od troška proizvodnje. U skladu s time, ovisno o vrsti proizvoda, uobičajena vrijednost izračunana je kao ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka u situaciji opisanoj u uvodnoj izjavi 51. ili kao ponderirani prosjek profitabilne prodaje samo u situaciji opisano u prethodnoj uvodnoj izjavi.

(55)

Ako nije bilo prodaje vrste istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine ili ona nije bila dostatna ili ako se vrsta proizvoda nije prodavala u reprezentativnim količinama na domaćem tržištu, Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. osnovne uredbe.

(56)

Uobičajena vrijednost izračunana je dodavanjem sljedećih vrijednosti prosječnom trošku proizvodnje istovjetnog proizvoda proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(57)

Za vrste proizvoda koje se na domaćem tržištu ne prodaju u reprezentativnim količinama dodani su prosječni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit od transakcija obavljenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu za te vrste proizvoda. Za vrste proizvoda koje se uopće ne prodaju na domaćem tržištu dodani su ponderirani prosječni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit od svih transakcija obavljenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu.

(58)

Proizvođači izvoznici u uzorku izvozili su u Uniju izravno nezavisnim kupcima ili preko povezanog društva, kako je opisano u uvodnim izjavama 40. i 43.

(59)

Za proizvođače izvoznike koji su predmetni proizvod izvozili izravno nezavisnim kupcima u Uniji, izvozna cijena bila je cijena stvarno plaćena ili plativa za predmetni proizvod pri prodaji za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(60)

Za proizvođače izvoznike koji su predmetni proizvod izvozili u Uniju preko povezanog društva koje djeluje kao uvoznik, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put preprodan nezavisnim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe. U tom je slučaju cijena prilagođena za sve troškove nastale između uvoza i preprodaje, uključujući troškove prodaje, opće i administrativne troškove, te za ostvarenu dobit.

(61)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na temelju cijena franko tvornica.

(62)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Izvršene su prilagodbe za troškove prijevoza, osiguranja, rukovanja, utovara, pakiranja i kredita te za bankovne pristojbe, carine EU-a, ostale uvozne naknade i provizije.

(63)

Proizvođač izvoznik UPG tvrdio je da je Vlada Ruske Federacije nadoknadila do 80 % troškova prijevoza koje su proizvođači imali pri prijevozu svojih proizvoda na inozemna tržišta. Taj proizvođač izvoznik tvrdio je da bi trebalo provesti prilagodbu naviše za izvozne cijene u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkama (e) i (k) osnovne uredbe jer slična nadoknada nije dodijeljena za domaću prodaju.

(64)

U skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (k) osnovne uredbe prilagodba se može provesti i za razlike u drugim čimbenicima koji nisu predviđeni točkama od (a) do (j) ako se pokaže da utječu na usporedivost cijena u skladu s tim stavkom, a posebno ako kupci stalno plaćaju drukčije cijene na domaćem tržištu radi razlike u tim čimbenicima. Međutim, proizvođač izvoznik nije dostavio dokaze koji pokazuju da je taj program subvencioniranja utjecao na cijene. Konkretno, proizvođač izvoznik koji je tražio prilagodbu nije dostavio dokaze koji pokazuju da su njegovi kupci stalno plaćali različite cijene na domaćem tržištu zbog navodne razlike između domaće i izvozne prodaje u pogledu nadoknade troškova prijevoza od strane Vlade Ruske Federacije. Ne dovodeći u pitanje prethodno navedeno, Komisija je napomenula i da nadoknada troškova prijevoza za prodaju na inozemnim tržištima, od koje je isključena domaća prodaja, najvjerojatnije čini izvoznu subvenciju u smislu članka 4. stavka 4. točke (a) Uredbe (EU) 2016/1037. Takvim se programima povećava sposobnost izvoznika da se nepošteno natječu na inozemnim tržištima te, posebno, da financijski održavaju dampinške prakse. Oni, kao takvi, nisu čimbenik koji ispunjava uvjete za provedbu prilagodbe na temelju članka 2. stavka 10. osnovne uredbe. Naime, dopuštanje prilagodbe za čimbenike koji izvozniku olakšavaju provedbu dampinških praksi dovelo bi do prikrivanja razmjera stvarno provedenog dampinga. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(65)

Isti proizvođač izvoznik zatražio je i da se provede prilagodba u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom i. osnovne uredbe za provizije plaćene povezanom trgovcu za prodaju na domaćem tržištu. Međutim, proizvođač izvoznik dostavio je i informacije o tome da su se plaćene provizije odnosile i na domaću prodaju i na izvoznu prodaju u Uniju. Slijedom toga, Komisija je iznos provizija plaćenih povezanom trgovcu raspodijelila i na domaću i na izvoznu prodaju na temelju obujma te prodaje.

(66)

Svi proizvođači izvoznici iz grupe Sveza u uzorku izvozili su predmetni proizvod u Uniju preko povezanog domaćeg društva Sveza-Les LLC („Sveza-Les”) sa sjedištem u Sankt Peterburgu. Svi proizvođači izvoznici iz grupe Sveza potpisali su ugovor o trgovačkom zastupanju s predmetnim povezanim trgovcem. Svi proizvođači izvoznici u toj grupi izravno su ili neizravno povezani s tim društvom. Tvrdili su da se provizije plaćene trgovcu ne bi smjele oduzeti od izvozne cijene jer ne utječu na usporedivost cijena zato što je povezani trgovac obavljao potpuno iste funkcije u izvoznoj i domaćoj prodaji. Jedina razlika navodno se odnosi na naknadu za aktivnosti povezanog trgovca: za domaću prodaju to je trgovačka marža, a za izvoznu prodaju provizija na temelju ugovora o trgovačkom zastupanju. Proizvođači izvoznici nadalje su tvrdili da oni i trgovac čine jedinstven gospodarski subjekt, što utječe i na domaću i na izvoznu prodaju.

(67)

Komisija je u odgovoru podsjetila da je svih sedam proizvođača iz grupe potpisalo ugovor u kojem je jasno utvrđena provizija za svaku izvoznu prodaju, koja je stvarno isplaćena. To nije bio slučaj na domaćem tržištu. To otvara pitanje usporedivosti cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. između izvozne cijene i uobičajene vrijednosti, te je Komisija stoga oduzela proviziju plaćenu na temelju članka 2. stavka 10. točke i.

(68)

Nadalje, kad je riječ o postojanju jedinstvenog gospodarskog subjekta, Komisija podsjeća na to da je prema sudskoj praksi Unije postojanje pisanog ugovora o trgovačkom zastupanju koji se odnosi samo na izvoznu prodaju važan element, koji obično pokazuje da, kad je riječ o izvoznoj prodaji, trgovac nije interni prodajni odjel proizvođačâ izvoznika (8). Ugovor sadržava i brojne klauzule, kao što je arbitražna klauzula, koje pokazuju nedostatak solidarnosti među društvima. Te klauzule bilo je teško uskladiti s tvrdnjom da bi se prema proizvođačima izvoznicima i povezanom trgovcu trebalo postupati kao prema jedinstvenom gospodarskom subjektu unatoč tome što su pravno različita društva. Činilo se i da su proizvođači izvoznici zadržali neke prodajne funkcije s obzirom na njihove troškove prodaje te opće i administrativne troškove povezane s tim funkcijama. Naposljetku, Komisija je napomenula da je povezani trgovac izdao račune u ime proizvođačâ izvoznikâ prvim nezavisnim kupcima u Uniji. S obzirom na prethodna razmatranja Komisija je privremeno odbacila tvrdnju da trgovac i proizvođači izvoznici čine jedinstven gospodarski subjekt kad je riječ o izvoznoj prodaji.

(69)

U daljnjem ispitnom postupku otkriveno je da su u određeni dio izvozne prodaje grupe Sveza bili uključeni i nepovezani zastupnici koji se nalaze u Uniji. Ti su zastupnici primali proviziju, koja je evidentirana u računovodstvenoj dokumentaciji društva Sveza-Les u okviru troškova prodaje te općih i administrativnih troškova. Stoga je Komisija za proviziju plaćenu nepovezanim zastupnicima za izvoznu prodaju provela prilagodbu izvozne cijene u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom i. osnovne uredbe. Ta je prilagodba odgovarala iznosu provizije koji se sastojao od naknada zastupniku kako su evidentirane u računovodstvenoj dokumentaciji društva Sveza-Les.

(70)

Naposljetku, ista je grupa tvrdila da bi Komisijina prilagodba izvozne cijene značila da Komisija smatra da proizvođači izvoznici i povezani trgovac ne čine jedinstven gospodarski subjekt. Slijedom toga, tada bi umanjenja trebalo provesti i za troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit povezane s preprodajom istovjetnog proizvoda koji se prodavao na domaćem tržištu.

(71)

Komisija je podsjetila da se, za razliku od izvozne prodaje, u kojoj tvornice izravno izdaju račune prvim nezavisnim kupcima u Uniji, domaća prodaja prvim nezavisnim kupcima obavlja preko društva Sveza-Les. Drugim riječima, društvo Sveza-Les preprodaje predmetni proizvod koji je kupilo od raznih tvornica iz grupe. U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe uobičajenu vrijednost treba utvrditi na temelju te domaće prodajne cijene prvom nezavisnom kupcu. S druge strane, prilagodbom za trgovačku maržu na temelju članka 2. stavka 10. točke i. pretpostavljalo bi se da bi relevantna prodaja za utvrđivanje uobičajene vrijednosti bila prodaja između tvornica i društva Sveza-Les za koju bi se cijena utvrdila nakon odbitka navodne marže koju je društvo Sveza-Les naplatilo pri preprodaji proizvoda. Međutim, prodaja od strane tvornica društvu Sveza-Les nije prodaja prvom nezavisnom kupcu. U tim okolnostima odbitak marže koju naplaćuje društvo Sveza-Les ne bi bio u skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe. Osim toga, u skladu s tekstom članka 2. stavka 10. točke i., prilagodba za maržu koju je primio trgovac zahtijevala bi i dokaz da društvo Sveza-Les obavlja poslove slične poslovima posrednika koji posluje na temelju provizije za domaću prodaju. U spisu nema takvih dokaza. Na temelju prethodno navedenih razmatranja Komisija je privremeno odbacila tvrdnju da je prilagodba za trgovačku maržu za domaću prodaju opravdana.

(72)

Za proizvođače izvoznike u uzorku koji surađuju Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(73)

Za proizvođače izvoznike u grupi Sveza Komisija je prvo izračunala pojedinačnu dampinšku maržu za svakog proizvođača izvoznika, a u drugom je koraku izračunala ponderiranu dampinšku maržu za cijelu grupu Sveza.

(74)

Na temelju toga, privremene ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(75)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak, Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne uredbe. Ta je marža stoga utvrđena na temelju marži proizvođača izvoznika u uzorku.

(76)

Na temelju toga privremena dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak, iznosi 15,7 %.

(77)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz Rusije Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje je obujam izvoza u Uniju proizvođača izvoznika koji surađuju izražen kao udio u ukupnom uvozu iz predmetne zemlje u Uniju u razdoblju ispitnog postupka koji je utvrđen na osnovi podataka Eurostata.

(78)

Razina suradnje u tom je slučaju visoka jer je izvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio oko 81 % ukupnog izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju toga Komisija je odlučila dampinšku maržu za proizvođače izvoznike koji ne surađuju utvrditi na razini pojedinačno ispitanog društva u uzorku koje surađuje s najvišom dampinškom maržom.

(79)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(80)

Istovjetni proizvod proizvodilo je petnaest poznatih proizvođača iz Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(81)

Ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka procijenjena je na oko 849 000 kubičnih metara. Komisija je tu brojku utvrdila na temelju svih raspoloživih informacija o industriji Unije, kao što su odgovori na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Kako je navedeno u odjeljku 1.6., tri proizvođača iz Unije u uzorku činila su više od 39 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(82)

Udio proizvodnje u Uniji namijenjene ograničenoj potrošnji procijenjen je na manje od 0,5 %. Zbog toga što je beznačajna, ograničena potrošnja ne smatra se relevantnom za analizu štete u ovom predmetu.

(83)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila na temelju: (a) podataka o prodaji istovjetnog proizvoda industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji koje je dostavio podnositelj pritužbe, a koji su provjereni usporedbom s obujmom prodaje koji su prijavili proizvođači iz Unije u uzorku i (b) uvoza proizvoda iz ispitnog postupka iz svih trećih zemalja, prema podacima Eurostata (9).

(84)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji u kubičnim metrima (m3)

(85)

Potrošnja u Uniji povećala se za 14 % tijekom razmatranog razdoblja. Detaljna analiza pokazuje stabilno povećanje iz godine u godinu, pri čemu je najveći porast (od 7 %) ostvaren u razdoblju od 2017. do 2018., nakon čega je u sljedećim godinama stopa rasta bila smanjena, ali konstantna.

(86)

Prije pokretanja postupka i naknadnog uvođenja posebne oznake TARIC (10) uvoz predmetnog proizvoda evidentiran je na razini oznake KN (11) koja uključuje i proizvode koji nisu predmetni proizvod. Kako bi procijenila obujam uvoza predmetnog proizvoda tijekom razmatranog razdoblja, Komisija je primijenila isti omjer (TARIC/KN) koji je zabilježen nakon pokretanja postupka između obujma uvoza za cijelu oznaku KN i uvoza predmetnog proizvoda na temelju podataka za oznaku TARIC. Za uvoz iz predmetne zemlje taj je omjer utvrđen na razini od 78 %.

(87)

Rezultati dobiveni primjenom te metodologije potvrđuju kretanje uvoza kako je navedeno u pritužbi.

(88)

Primjenom prethodno navedene metodologije Komisija je utvrdila obujam uvoza na temelju podataka Eurostata. Tržišni udio uvoza utvrđen je usporedbom obujma uvoza i potrošnje u Uniji.

(89)

Uvoz iz predmetne zemlje kretao se kako slijedi:

Tablica 2.

Obujam uvoza (m3) i tržišni udio

(90)

Uvoz iz predmetne zemlje povećao se tijekom razmatranog razdoblja s približno 871 050 kubičnih metara na približno 1 192 712 kubičnih metara, što je povećanje od 37 %. Tržišni udio tog uvoza povećao se tijekom razmatranog razdoblja s 46 % na 56 %, što je povećanje od 20 %.

(91)

Komisija je cijene uvoza utvrdila na temelju statističkih podataka Eurostata o cijeni u eurima po toni na razini oznake KN. Iako je, kako je prethodno objašnjeno u odjeljku 4.3.1., uvoz predmetnog proizvoda evidentiran zajedno sa širim skupom proizvoda, ta metodologija omogućuje pouzdanu procjenu cijena i njihova kretanja tijekom vremena (jer se velika većina uvoza pod tom oznakom KN odnosila na predmetni proizvod) te omogućuje usporedbu kretanja cijena među različitim zemljama izvoznicama.

(92)

Prosječna cijena uvoza u Uniju iz predmetne zemlje kretala se kako slijedi:

Tablica 3.

Uvozne cijene (EUR/tona)

(93)

Prosječne cijene uvoza iz Rusije smanjile su se s 646 EUR po toni 2017. na 584 EUR po toni tijekom razdoblja ispitnog postupka, što je smanjenje od 10 %. Prosječna cijena uvoza povećala se 2018. za 5 % i smanjila u kasnijim razdobljima za 15 %.

(94)

Pri upotrebi ponderiranih prosječnih izvoznih cijena koje su prijavili proizvođači izvoznici u uzorku može se primijetiti isto kretanje te je tijekom razdoblja ispitnog postupka za proizvod iz ispitnog postupka zabilježena cijena od 434 EUR/m3. Stoga su uvozne cijene stalno bile niže od prodajnih cijena proizvođača iz Unije (vidjeti tablicu 7.), pri čemu je razlika u cijenama tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila 38 %.

(95)

Brezove šperploče prodaju se u širokom rasponu dimenzija i kvalitete te u skladu s posebnim specifikacijama kupaca. Zbog širokog spektra vrsta proizvoda koje prodaju industrija Unije i ruski proizvođači izvoznici, u detaljnom sustavu kontrolnih brojeva proizvoda (PCN), koji je uspostavljen pri pokretanju postupka, bilo je teško postići visok stupanj usklađenosti za identične proizvode. Komisija je stoga za potrebe usporedbe cijena provela razumno i tehnički pouzdano usklađivanje razvrstavanjem određenih sličnih vrsta proizvoda u uske skupine, čime je omogućena ispravna usporedba proizvoda koje prodaje industrija Unije s ekvivalentnim vrstama proizvoda koje prodaju ruski proizvođači izvoznici. Na temelju toga razina podudaranja između različitih vrsta proizvoda koje prodaje industrija Unije i vrsta proizvoda koje prodaju ruski proizvođači izvoznici bila je viša od 68 % obujma koji su uvozili ruski proizvođači izvoznici u uzorku.

(96)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila uspoređujući:

(97)

ponderirane prosječne prodajne cijene po vrsti proizvoda proizvođačâ iz Unije u uzorku koje su naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije. Budući da su proizvođači iz Unije predmetni proizvod prodavali izravno, ali i preko povezanih prodajnih društava, prodajna cijena prilagođena je, prema potrebi, za troškove prijevoza, osiguranja i rukovanja na razinu franko tvornica; i

(98)

odgovarajuće ponderirane prosječne cijene po uvezenoj vrsti proizvoda koje ruski proizvođači u uzorku naplaćuju prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije, uz prilagodbe na razini carinske granice Unije. Za prodaju preko povezanog uvoznika izvršena je dodatna prilagodba u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe. Iznos za troškove nakon uvoza i carine zatim je dodan utvrđenoj cijeni na razini carinske granice Unije. Ta je prodaja činila manje od 5 % ukupne prodaje ruskih proizvođača u uzorku.

(99)

Usporedba cijena provedena je za transakcije za svaku vrstu proizvoda, nakon potrebnog usklađivanja s obzirom na rabate i popuste. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(100)

Na temelju prethodno navedenog za dampinški uvoz proizvođača izvoznika u uzorku utvrđena je ponderirana prosječna marža sniženja cijena od 12,6 % (između 9,5 % i 18,5 %). Marže sniženja cijena smatraju se znatnima.

(101)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(102)

Kako je navedeno u odjeljku 1.6.1., odabir uzorka proveden je radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(103)

Pri utvrđivanju štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora podnositelja pritužbe na upitnik u pogledu svih proizvođača iz Unije te ih je prema potrebi provjerila usporedbom s odgovorima na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku. Komisija je mikroekonomske pokazatelje ispitala na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku, a koji su provjereni na daljinu. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(104)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(105)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(106)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 4.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(107)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam proizvodnje industrije Unije smanjio se za 14 % ili za približno 140 000 kubičnih metara. U razdoblju od 2017. do 2018. došlo je do neznatnog povećanja, nakon čega je u sljedećim razdobljima uslijedilo znatno smanjenje.

(108)

Proizvodni kapacitet industrije Unije smanjio se za ukupno 3 % u razmatranom razdoblju. Proizvodni kapacitet industrije Unije neznatno se povećao 2018. i 2019., što se objašnjava vremenskim odmakom između odluke o povećanju kapaciteta i stvarnog povećanja. Međutim, tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvodni kapacitet industrije Unije smanjio se za 10 % u usporedbi s 2019.

(109)

Tijekom razmatranog razdoblja iskorištenost kapaciteta industrije Unije smanjila se za 11 % jer proizvođači iz Unije nisu mogli povećati proizvodnju u skladu s rastom tržišta. U razdoblju od 2017. do 2019. iskorištenost kapaciteta smanjila se za 16 %, nakon čega je uslijedilo povećanje za 5 % u razdoblju ispitnog postupka zbog prodaje i zatvaranja proizvodnih lokacija.

(110)

Obujam prodaje i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Obujam prodaje i tržišni udio

(111)

Tijekom cijelog razmatranog razdoblja ukupni obujam prodaje industrije Unije znatno se smanjio, za 17 %. Obujam prodaje industrije Unije ostao je na istoj razini u razdoblju od 2017. do 2018., ali je 2019. zabilježeno smanjenje od 8 % i daljnje smanjenje od 9 % od 2019. do razdoblja ispitnog postupka.

(112)

Zajedno sa smanjenjem prodaje tržišni udio industrije Unije smanjio se za 27 % uslijed stalnog trenda opadanja, tijekom kojeg se prisutnost industrije Unije na tržištu smanjila s 44 % tržišnog udjela 2017. na 32 % u razdoblju ispitnog postupka.

(113)

U kontekstu širenja tržišta i povećane potrošnje u Uniji, prethodno navedeni podaci pokazuju da je industrija Unije zabilježila znatno smanjenje u smislu proizvodnje, obujma prodaje i tržišnog udjela.

(114)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 6.

Zaposlenost i produktivnost

(115)

Razina zaposlenosti u industriji Unije tijekom razmatranog razdoblja smanjila se za 12 %. Zaposlenost je ostala relativno stabilna u razdoblju od 2017. do 2018. iako se i tijekom tog relativno stabilnog razdoblja broj zaposlenika smanjio za 79. Zaposlenost se dodatno znatno smanjila 2019. i nije porasla u razdoblju ispitnog postupka, već se nastavila smanjivati u manjoj mjeri.

(116)

S obzirom na smanjenje proizvodnje i zaposlenosti, produktivnost radne snage industrije Unije, izmjerena u tonama godišnje proizvodnje po zaposleniku, smanjila se za 2 % u razmatranom razdoblju. U razdoblju od 2017. do 2018. povećala se za 4 %, nakon čega se smanjivala u narednim razdobljima.

(117)

Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na obujam i cijene uvoza iz predmetne zemlje.

(118)

Ovo je prvi antidampinški ispitni postupak u vezi s predmetnim proizvodom. Stoga nisu bili raspoloživi podaci za procjenu učinaka mogućeg prethodnog dampinga.

(119)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku prema nepovezanim kupcima u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Prodajne cijene u Uniji

(120)

Prodajne cijene na tržištu Unije prema nepovezanim stranama smanjile su se sa 717 EUR/m3 na 694 EUR/m3 tijekom razmatranog razdoblja, što je smanjenje od 3 %. Razina cijena 2018. blago se, ali privremeno, povećala za 4 %, što se smanjilo u sljedećim razdobljima.

(121)

Tijekom istog razdoblja jedinični trošak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku povećao se za 10 %. Na trošak proizvodnje utjecala su kretanja cijena glavnih sirovina (brezovih furnirskih trupaca) i poteškoće u pogledu potpunog iskorištavanja ekonomije razmjera zbog smanjenja prodaje i proizvodnje.

(122)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(123)

Prosječan trošak rada po zaposleniku u razmatranom se razdoblju povećao za 1 %.

(124)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Zalihe

(125)

Zalihe proizvođača iz Unije u uzorku u istom su se razdoblju povećale za 22 %. U razdoblju od 2017. do 2018. došlo je do velikog povećanja od 41 %, a 2018. zalihe su dosegnule najvišu razinu. Industrija Unije uspjela je nakon toga smanjiti zalihe za 25 % u 2019. prilagođavanjem svoje proizvodnje, no u razdoblju od 2019. do razdoblja ispitnog postupka zalihe su se ponovo povećale za 6 % zbog daljnjeg smanjenja prodaje industrije Unije. Završne zalihe kao postotak proizvodnje povećale su se s 3,1 % u 2017. na 4,4 % u razdoblju ispitnog postupka.

(126)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(127)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Profitabilnost proizvođača u uzorku tijekom cijelog razmatranog razdoblja naglo je padala i smanjila se s gotovo 10 % 2017. na blizu –3 % u razdoblju ispitnog postupka.

(128)

Kako je objašnjeno u odjeljku 4.4.3.1., troškovi proizvođača iz Unije povećali su se znatno više nego njihove cijene. Industrija Unije nije mogla povećati cijene onoliko koliko su se povećali troškovi zbog pritiska koji je dampinški uvoz iz Rusije vršio na cijene industrije Unije, i količinom i niskim cijenama. Naime, tijekom cijelog razmatranog razdoblja obujam ruskog uvoza bio je velik i postojano rastao, i to po cijenama koje su stalno bile niske i očito se smanjivale tijekom razmatranog razdoblja. Prosječna cijena ruskog uvoza bila je znatno niža od cijena industrije Unije, čime je ograničena mogućnost povećanja cijena, koje bi se očekivalo u kontekstu povećanja troškova sirovina i rasta potražnje. Zbog toga je profitabilnost pala i sve se više smanjivala, u tolikoj mjeri da je industrija Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka poslovala s gubitkom.

(129)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Kretanje neto novčanog toka bilo je negativno tijekom razdoblja ispitnog postupka, u kojem se neto novčani tok svake godine smanjivao, što je dovelo do ukupnog pada od 14 % u razdoblju od 2017. do razdoblja ispitnog postupka. Pad dobiti negativno je utjecao na sposobnost prikupljanja kapitala.

(130)

Razina godišnjih ulaganja smanjila se tijekom razmatranog razdoblja za 1 %, ali se u razdoblju od 2018. do 2019. naglo smanjila za 22 %, a u razdoblju ispitnog postupka jedva se ponovo približila razini iz 2017. Dok se prvotna smanjenja objašnjavaju kretanjima na tržištu i njihovim posljedicama za prodaju i profitabilnost, nedavno povećanje u razdoblju ispitnog postupka bilo je usmjereno na zadržavanje postojećih kapaciteta i odgovarajuće zamjene potrebnih proizvodnih sredstava.

(131)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Povrat ulaganja kretao se negativno tijekom razmatranog razdoblja te je s 20 % u 2017. pao na –2 % u razdoblju ispitnog postupka. Negativno kretanje pokazuje da je, unatoč nastavku ulaganja radi očuvanja konkurentnosti, povrat na ta ulaganja znatno pao tijekom razmatranog razdoblja.

(132)

U kontekstu znatnog povećanja potrošnje u Uniji (+ 14 %) uvoz iz Rusije tijekom razmatranog razdoblja rastao je još više (+ 37 %) i to po cijenama koje su bile znatno niže od cijena industrije Unije. To je ruskim proizvođačima izvoznicima omogućilo da dosegnu tržišni udio od 56 % u razdoblju ispitnog postupka (porast u odnosu na udio od 46 % iz 2017.).

(133)

U tim okolnostima industrija Unije ne samo da je bila spriječena u ostvarivanju koristi od rastućeg tržišta, već se pogoršalo i njezino gospodarsko stanje, što pokazuje činjenica da svi glavni makroekonomski pokazatelji upućuju na negativan trend: proizvodnja (–14 %), prodaja u EU-u (–17 %) i znatno smanjenje tržišnog udjela industrije Unije (s 44 % na 32 %) u razmatranom razdoblju.

(134)

Kako bi odgovorila na pritisak niskih ruskih cijena, industrija Unije pokušala je smanjiti troškove te je provela prilagodbe u pogledu zaposlenosti (–12 %). Međutim, kao posljedica pritiska dampinškog ruskog uvoza u smislu povećanog obujma i niskih cijena, prodaja u Uniji padala je, a zalihe su se brzo povećavale (+ 22 %) u razmatranom razdoblju te su 2018. dosegnule najvišu razinu (+ 41 %).

(135)

Troškovi proizvodnje industrije Unije znatno su porasli tijekom razmatranog razdoblja (+ 10 %), uglavnom zbog velikog povećanja cijena sirovina.

(136)

Troškovi industrije Unije rasli su brže od prodajnih cijena, pa je kao posljedica toga u razmatranom razdoblju naglo pala profitabilnost, sa zdravog stanja (+ 10 %) u 2017. na neodrživ scenarij poslovanja s gubitkom (–3 %) u razdoblju ispitnog postupka.

(137)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(138)

Pogoršanje gospodarskog stanja industrije Unije odvijalo se istodobno sa znatnim i sve većim prodorom na tržište uvoza iz Rusije, čije su cijene stalno bile niže od cijena industrije Unije i u svakom slučaju spriječile rast cijena. U tom pogledu, kretanje obujma i cijena uvoza kako je navedeno u tablicama 2. i 3. spriječilo je rast razina cijena industrije Unije, čime je uspostavljena uzročno-posljedična veza između tih dviju pojava.

(139)

Uvoz iz Rusije povećao se za 37 % tijekom razmatranog razdoblja, s približno 870 050 m3 2017., što je odgovaralo tržišnom udjelu od 46 %, na 1 192 712 m3 u razdoblju ispitnog postupka, što je odgovaralo tržišnom udjelu od 56 %. Povećani uvoz ostvaren je po cijenama nižima od cijena industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja i u svakom slučaju po cijenama koje su dovele do sprečavanja rasta cijena, s obzirom na činjenicu da industrija Unije nije mogla povećati svoje cijene u skladu s povećanjem troška proizvodnje.

(140)

To je imalo snažan negativan učinak na industriju Unije u razdoblju ispitnog postupka. U situaciji porasta troškova i cjenovnog pritiska ruskog dampinškog uvoza industrija Unije bila je onemogućena u određivanju održivih cijena, zbog čega je došlo do vrlo naglog pada profitabilnosti, koja je s razine od 10 % prešla u poslovanje s gubicima (–3 %), i posljedičnog pogoršanja financijskih pokazatelja industrije Unije.

(141)

Stoga je privremeno zaključeno da je dampinški uvoz iz Rusije prouzročio materijalnu štetu industriji Unije u smislu cijene i obujma.

(142)

Kako bi utvrdila obujam uvoza iz trećih zemalja, Komisija je, kako je prethodno objašnjeno u odjeljku 4.3.1., primijenila isti omjer (TARIC/KN) koji je zabilježen nakon pokretanja postupka između obujma uvoza za cijelu oznaku KN i uvoza predmetnog proizvoda na temelju podataka za oznaku TARIC. Jedine treće zemlje sa znatnim obujmom uvoza u Uniju bile su Bjelarus i Ukrajina. U slučaju Bjelarusa taj je omjer utvrđen na razini od 43 %.

(143)

U slučaju Ukrajine Komisija je utvrdila da su neki od dostavljenih statističkih podataka iskrivljeni kad je riječ o dopunskoj mjernoj jedinici (u ovom slučaju to je kubični metar). Stoga je Komisija za potrebe usporedbe odlučila prijavljenu masu (u tonama), koja je pouzdaniji i stabilniji skup podataka, pretvoriti u kubične metre.

(144)

Za pretvaranje tona u kubične metre Komisija je koristila ključ za konverziju, to jest „mod” Rusije i Bjelarusa za obujam i masu na razini oznake TARIC nakon pokretanja ispitnog postupka (mod je definiran kao vrijednost koja se najčešće pojavljuje u skupu vrijednosti podataka). Ključ za konverziju, za pretvaranje uvezenih tona iz Ukrajine u kubične metre, utvrđen je na razini od 0,69.

(145)

Komisija je cijene uvoza utvrdila na temelju cijene u EUR po toni na razini oznake KN, kako je prethodno objašnjeno u odjeljku 4.3.3.

(146)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretao se kako slijedi:

Tablica 11.

Uvoz iz trećih zemalja

(147)

U usporedbi s Rusijom Bjelarus i Ukrajina imaju ograničenu prisutnost na tržištu Unije. U razmatranom razdoblju njihovi tržišni udjeli ostali su stabilni, s minimalnim promjenama ili bez promjena, na razini od 4 %, odnosno 5 %. Sve ostale treće zemlje neznatno su povećale svoju prisutnost, s tržišnog udjela od 1 % na i dalje vrlo nizak tržišni udio od 3 %. Ukupni tržišni udio uvoza iz svih trećih zemalja osim Rusije povećao se za 2 % u razdoblju od 2017. do 2018. te je nakon toga ostao stabilan na razini od 12 %.

(148)

U smislu cijena tijekom razmatranog razdoblja Ukrajina je proizvode prodavala po cijenama neznatno višima od Rusije, a Bjelarus po nižim cijenama. Niže cijene proizvoda iz Bjelarusa objašnjavaju se njegovom ograničenom tehnologijom, koja omogućuje samo proizvodnju vrlo specifičnih proizvoda niže kvalitete za tržište. Za razliku od Bjelarusa uvoz iz Rusije odnosi se na brezove šperploče više kvalitete, zbog čega taj uvoz ima više prosječne cijene.

(149)

Na toj je osnovi Komisija privremeno zaključila da utjecaj uvoza iz drugih zemalja ne umanjuje uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog ruskog uvoza i materijalne štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije.

(150)

Obujam izvoza proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretao se kako slijedi:

Tablica 12.

Izvozni rezultati proizvođača iz Unije u uzorku

(151)

Obujam izvoza proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja povećao se za 4 %. U razdoblju od 2017. do 2019. izvoz se smanjio za 5 %, nakon čega je došlo do porasta od 9 % u razdoblju ispitnog postupka. Prosječne cijene izvoza povećale su se za 2 % tijekom razmatranog razdoblja. U razdoblju od 2017. do 2018. prosječne cijene povećale su se za 10 %, a u sljedećim su se razdobljima smanjivale.

(152)

S obzirom na pozitivno kretanje obujma izvoza i prosječnih cijena tijekom razmatranog razdoblja Komisija je privremeno zaključila da učinak izvoznih rezultata nije mogao pridonijeti šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(153)

Neke strane tvrdile su da industrija Unije u usporedbi s Rusijom trpi štetu zbog ograničene dostupnosti glavne sirovine – brezovih trupaca. Ta ograničena dostupnost sirovina bila bi uzrok nižeg obujma proizvodnje i povećanja troškova, a time i uzrok štete.

(154)

Pristup glavnoj sirovini (brezovi trupci) ne objašnjava štetu jer proizvođači iz Unije imaju dostatne mogućnosti opskrbe brezovim trupcima. Povećanje zaliha dokaz je tomu da problem ne leži u proizvodnji, već u komercijalizaciji proizvodnje. Stoga se smanjenje proizvodnje tijekom razmatranog razdoblja ne može objasniti dostupnošću drvne sirovine.

(155)

Kad je riječ o navodnom nepovoljnom položaju s obzirom na troškove, u ispitnom postupku utvrđeno je da je cijena brezovih trupaca važan čimbenik koji utječe na povećanje troška proizvodnje za industriju Unije. Međutim, trošak sirovina i njegov učinak na ukupno povećanje troška proizvodnje za industriju Unije ne umanjuju uzročno-posljedičnu vezu. Konkretno, to se može primijetiti u činjenici da se u razdoblju od 2019. do razdoblja ispitnog postupka trošak proizvodnje industrije Unije smanjio, ali to nije dovelo do povećanja profitabilnosti.

(156)

Neke strane tvrdile su da je industrija Unije neopravdano ulagala u proširenje kapaciteta u vremenu kad se prodaja usporavala, te da je to bio izvor štete.

(157)

Međutim, proizvodni kapacitet industrije Unije smanjio se za ukupno 3 % u razmatranom razdoblju. Proizvodni kapacitet industrije Unije neznatno se povećao 2018. i 2019., ali se tijekom cijelog razmatranog razdoblja smanjio. Stoga je neutemeljena tvrdnja da su ulaganja u proširenje kapaciteta bila uzrok štete.

(158)

Neke strane tvrdile su da je uzrok smanjenja proizvodnje niz štrajkova u finskim tvornicama u prosincu 2019. i početkom 2020.

(159)

Komisija je privremeno zaključila da štrajkovi u tvornicama u Finskoj ne umanjuju uzročno-posljedičnu vezu jer je njihov učinak bio ograničen zemljopisno (na Finsku) i vremenski (štrajkovi su se odvijali u razdoblju od prosinca 2019. do siječnja 2020.).

(160)

Neke strane tvrdile su da bi Komisija trebala posebno pozorno razmotriti podatke koji se odnose na kraj 2019. i prvu polovinu 2020. kako bi mogla razlikovati učinke pandemije bolesti COVID-19 na gospodarstvo od učinaka navodnog dampinškog uvoza.

(161)

U ispitnom postupku utvrđeno je da je potražnja za brezovim šperpločama ostala relativno stabilna u drugom tromjesečju 2020. Osim toga, nije bilo velikih poremećaja u lancu opskrbe te se izvozna prodaja nastavila i u tom razdoblju. Komisija je stoga zaključila da učinci pandemije bolesti COVID-19 ne umanjuju uzročno-posljedičnu vezu.

(162)

Neke strane tvrdile su da brezove šperploče koje proizvodi ruska industrija nisu konkurencija šperpločama koje proizvodi industrija Unije jer su proizvodi tih industrija različite kvalitete i namijenjeni su različitim segmentima, stoga ruski uvoz nije uzrok štete.

(163)

Međutim, usporedba različitih vrsta proizvoda koje prodaje industrija Unije i vrsta proizvoda koje prodaju ruski proizvođači izvoznici pokazuje da su te vrste proizvoda vrlo slične, a često čak i identične te u znatnoj mjeri zamjenjive. Osim toga, u ispitnom postupku utvrđeno je da i industrija Unije i ruski proizvođači opskrbljuju glavne sektore u kojima se koriste brezove šperploče. U svakom slučaju, kako je objašnjeno u odjeljku 2., u ispitnom postupku pokazalo se da su proizvodi koje prodaje industrija Unije i proizvodi koje prodaju ruski proizvođači izvoznici istovjetni proizvodi jer imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene. Stoga se ta tvrdnja smatra neutemeljenom.

(164)

S obzirom na prethodna razmatranja, Komisija je privremeno utvrdila uzročno-posljedičnu vezu između štete koju je pretrpjela industrija Unije i dampinškog uvoza iz Rusije. Zbog znatnog povećanja dampinškog uvoza iz Rusije industrija Unije bila je onemogućena u određivanju održivih cijena, zbog čega se njezino gospodarsko stanje znatno pogoršalo.

(165)

Komisija je učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije razlikovala i razdvojila od štetnih učinaka dampinškog uvoza.

(166)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je dampinški uvoz iz predmetne zemlje uzrokovao materijalnu štetu industriji Unije, a da ostali čimbenici, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, ne umanjuju uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete.

(167)

Kako bi utvrdila razinu mjera, Komisija je ispitala bi li pristojba niža od dampinške marže bila dovoljna za uklanjanje štete prouzročene industriji Unije dampinškim uvozom.

(168)

Šteta bi se uklonila ako bi industrija Unije mogla ostvarivati ciljnu dobit prodajom proizvoda po ciljnoj cijeni u smislu članka 7. stavaka 2.c i 2.d osnovne uredbe.

(169)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe, Komisija je pri utvrđivanju ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće čimbenike: razinu profitabilnosti prije povećanja uvoza iz predmetne zemlje, razinu profitabilnosti potrebnu za pokrivanje punih troškova i ulaganja, istraživanja i razvoja i inovacija te razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Takva profitna marža ne bi trebala biti niža od 6 %.

(170)

Kao prvi korak Komisija je utvrdila osnovnu dobit, koja pokriva pune troškove u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Komisija je uzela dobit koju su ostvarivali proizvođači iz Unije u uzorku prije nego što se nepošteni uvoz iz Rusije povećao i započeo nanositi štetu industriji Unije. Takva profitna marža utvrđena je na razini od 9,7 %, što odgovara razini dobiti koju je ostvarila industrija Unije 2017.

(171)

Neki proizvođači iz Unije tvrdili su da bi njihova razina ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija tijekom razmatranog razdoblja bila viša u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja.

(172)

Komisija je razmotrila tu tvrdnju, no primijetila je da je unatoč smanjenju prometa razina ulaganja tijekom razdoblja ispitnog postupka bila viša nego u dvjema prethodnim godinama i vrlo blizu razini ulaganja iz 2017., kad je industrija Unije ostvarila prosječnu dobit od 9,7 %. Na toj osnovi, uzimajući u obzir i to da su ulaganja u istraživanje i razvoj te inovacije izgledne prognoze koje se temelje na planovima ulaganja, Komisija privremeno nije prihvatila te tvrdnje.

(173)

Na temelju toga neštetna cijena iznosi 766,33 EUR po kubičnom metru, a dobivena je primjenom prethodno navedene profitne marže od 9,7 % na trošak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(174)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe, kao zadnji korak Komisija je procijenila buduće troškove koje će industrija Unije snositi tijekom razdoblja primjene mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2., a koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu i njihovih protokola kojih je Unija stranka te konvencija Međunarodne organizacije rada (ILO) koje su navedene u Prilogu I.a. Na temelju provjera na daljinu odgovora na upitnike i raspoloživih dokaza koje su dostavili neki od proizvođača iz Unije u uzorku Komisija je utvrdila dodatni trošak od 6,68 EUR po kubičnom metru, od kojeg je oduzela stvarni trošak usklađivanja s takvim konvencijama tijekom razdoblja ispitnog postupka, to jest 5,28 EUR po mjernoj jedinici, čime je dobila iznos od 1,40 EUR po kubičnom metru. Ta je razlika dodana neštetnoj cijeni.

(175)

Na temelju toga Komisija je izračunala da je neštetna cijena istovjetnog proizvoda za industriju Unije 767,73 EUR po kubičnom metru, primjenjujući spomenutu ciljnu maržu dobiti na trošak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka, a zatim dodavanjem prilagodbi na temelju članka 7. stavka 2.d za svaku vrstu proizvoda.

(176)

Komisija je zatim utvrdila razinu marže sniženja ciljnih cijena na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju u predmetnoj zemlji, kako je utvrđeno za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(177)

Razina uklanjanja štete za „ostala društva koja surađuju” i za „sva ostala društva” utvrđuje se na isti način kao dampinška marža za ta društva.

(178)

Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije, iako je utvrđen štetni damping, u skladu s člankom 21. osnovne uredbe. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih različitih uključenih interesa, uključujući interes industrije Unije, uvoznika i korisnikâ.

(179)

Industrija Unije sastoji se od približno petnaest društava. Ona su zemljopisno smještena uglavnom u blizini regija s brezovim šumama u sjeveroistočnoj Europi (Finska, baltičke zemlje i Poljska) i izravno zapošljavaju više od 5 000 radnika. Većina proizvođača iz Unije podržala je pritužbu, dva su zauzela neutralno stajalište, a nijedan se nije protivio pokretanju ispitnog postupka.

(180)

Trenutačne razine profitabilnosti nisu održive. Očekuje se da će se uvođenjem mjera industriji Unije omogućiti da povrati dijelove izgubljenog udjela na tržištu te da odredi cijene na razinama koje barem pokrivaju troškove.

(181)

Izostanak mjera vjerojatno bi imao znatan negativan učinak na industriju Unije u smislu daljnjeg sprečavanja rasta cijena i daljnjeg smanjenja prodaje, što bi dovelo do povećanja gubitaka i vjerojatnog zatvaranja proizvodnih postrojenja i otpuštanja radnika.

(182)

Komisija je stoga zaključila da bi uvođenje privremenih mjera bilo u interesu industrije Unije.

(183)

Javilo se dvadeset i devet uvoznika te je zaprimljen niz podnesaka i primjedaba. Kako je navedeno u odjeljku 1.6.2., Komisija je u uzorak odabrala tri uvoznika, koji su dostavili odgovore na upitnik.

(184)

Nekoliko uvoznika tvrdilo je da bi uvođenje antidampinških pristojbi povećalo materijalne troškove za njih i njihove kupce. Te bi dodatne troškove bilo teško pokriti i stoga bi oni ugrozili njihovu profitabilnost i konkurentnost. Dalje se tvrdilo da industrija Unije nema kapaciteta za zadovoljavanje potražnje u Uniji, koja je procijenjena na 2,1 milijun kubičnih metara, te da bi stoga mjere dovele do nestašice na tržištu. Osim toga, iznesene su tvrdnje o nepostojanju interesa proizvođača iz Unije da opskrbljuju mala poduzeća te o odbijanju isporuke određenih materijala.

(185)

Kad je riječ o gospodarskim posljedicama za uvoznike, u ispitnom postupku utvrđeno je da uvoznici u uzorku, s različitim udjelima brezovih šperploča u svojem asortimanu proizvoda, imaju ponderiranu dobit od 4,7 %. Nadalje, iako bi se udio ruskih šperploča koje distribuiraju uvoznici mogao smanjiti ako se uvedu mjere, ne očekuje se da će razina mjera dovesti do potpunog prekida ruskog uvoza. Budući da postoje i alternativni izvori opskrbe u susjednim zemljama, kao što su Ukrajina i Bjelarus, očekuje se da će učinak mjera na profitabilnost i konkurentnost uvoznika biti ograničen. Interes korisnikâ razmatra se u odjeljku 7.3. u nastavku.

(186)

Kad je riječ o riziku za opskrbu, razina mjera vjerojatno neće dovesti do potpunog zaustavljanja ruskog uvoza, već će omogućiti da se brezove šperploče i dalje dobavljaju iz Rusije po poštenim cijenama. Osim toga, brezove šperploče i dalje se mogu uvoziti iz ostalih trećih zemalja, kao što su Ukrajina i Bjelarus.

(187)

Kad je riječ o opskrbi kupaca malih količina, u ispitnom postupku utvrđeno je da je industrija Unije izgradila opsežnu mrežu trgovaca na malo (povezanih i nepovezanih), što joj omogućuje da dopre do malih kupaca koji nemaju kapaciteta za kupnju cijelih kontejnera. Nadalje, kako je prethodno navedeno, svi kupci mogu i dalje nabavljati proizvode od ruskih proizvođača.

(188)

U ispitnom postupku utvrđeno je i da industrija Unije ima potrebnu opremu i kapacitet da se prilagodi posebnim zahtjevima kupaca u pogledu proizvoda, stoga je sposobna proizvoditi sve potrebne vrste proizvoda.

(189)

Zaključno, antidampinške mjere na razini na kojoj su utvrđene mogle bi negativno utjecati na neke nepovezane uvoznike. Međutim, takav utjecaj u cjelini ne bi trebao biti značajan i uvelike će ovisiti o poslovnom modelu uvoznika, raznolikosti njihovih izvora opskrbe i opsegu u kojem se povećani troškovi prenose na njihove kupce.

(190)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je privremeno utvrdila da se očekuje da će eventualni negativan učinak mjera na nepovezane uvoznike u cjelini biti ograničen i neće premašiti pozitivan učinak mjera na proizvođače iz Unije.

(191)

Javilo se trinaest korisnika. Devet korisnika dostavilo je primjedbe i/ili odgovore na upitnik.

(192)

Komisija je uključena u postupak dopune podataka s većinom korisnika koji su dostavili odgovor na upitnik zbog toga što ne postoje verzije koje se mogu koristiti za savjetovanje sa zainteresiranim stranama. Dosad je samo društvo Emiliana Imballaggi S.p.A., koje kupuje brezove šperploče za potrebe svojeg poslovanja s ambalažom, dostavilo otvorenu verziju odgovora na upitnik.

(193)

Iznesene su tvrdnje o tome da bi uvođenje antidampinških pristojbi povećalo troškove za korisnike, koje bi bilo teško prenijeti na njihove kupce, stoga bi ti troškovi ugrozili profitabilnost i konkurentnost tih korisnika.

(194)

Brezove šperploče koriste se u različitim vrstama sektora. Uvođenje mjera vjerojatno će imati različite učinke na različite korisnike, ovisno o udjelu troškova za brezove šperploče u ukupnim troškovima u tom sektoru i o mogućnosti prenošenja troškova kupcima na nizvodnom tržištu. Detaljne informacije korisnika i otvorenu verziju dostavilo je samo jedno društvo koje koristi šperploče u ambalažnom sektoru. Osim toga, podnositelj pritužbe dostavio je neovisnu studiju u kojoj se analizira očekivani učinak mjera na korisnike na temelju teoretskih stopa pristojbi u rasponu od 20 % do 30 %.

(195)

Glavni sektori u kojima se koriste brezove šperploče u Uniji (prema udjelu u potrošnji) sljedeći su: građevinski sektor (39 %), prometni sektor (27 %), sektor namještaja (10 %) i ambalažni sektor (8 %). Na temelju raspoloživih informacija privremeno je procijenjeno da će učinak mjera na sektore koji obuhvaćaju većinu potrošnje brezovih šperploča biti ograničen ili zanemariv. Pristojbe bi mogle imati najveći učinak u ambalažnom sektoru i sektoru proizvodnje parketa. Međutim, čak je i u tim sektorima učinak mjera ograničen. Kad je riječ o ambalažnom sektoru, procijenjeni učinak približno iznosi od 2 % do 4 % u strukturi troškova i može se očekivati da će biti prenesen na kupce. Kad je riječ o sektoru parketa i podova, za brezove šperploče postoje mnoge zamjene, kao što su druge vrste drva i alternativni materijali, što je još jedan razlog zbog kojeg se očekuje da će učinak mogućih neznatno viših troškova za brezove šperploče biti ograničen.

(196)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je privremeno utvrdila da se očekuje da će eventualni negativan učinak mjera na korisnike biti ograničen i neće premašiti pozitivan učinak mjera na proizvođače iz Unije.

(197)

Kao zainteresirane strane javila su se tri dobavljača.

(198)

Sva tri društva dobavljači su strojeva, opreme za obradu drva ili materijala koji se koriste za proizvodnju brezovih šperploča za ruske proizvođače izvoznike. Ta su društva tvrdila da bi uvođenje mjera značilo smanjenje ruskog uvoza, što bi dovelo do smanjenja ulaganja ruskih proizvođača izvoznika u opremu i stoga imalo negativan učinak na njihovo poslovanje.

(199)

Komisija očekuje da mjere neće znatno utjecati na ruska ulaganja u opremu jer se ne očekuje da će razina mjera dovesti do prekida ruskog uvoza. S druge strane, mjere će vjerojatno omogućiti industriji Unije da ulaže u opremu, što će stoga pozitivno utjecati na dobavljače opreme za obradu drva iz Unije.

(200)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je privremeno utvrdila da se očekuje da će eventualni negativan učinak mjera na dobavljače u cjelini biti ograničen i neće premašiti pozitivan učinak mjera na proizvođače iz Unije.

(201)

Kao zainteresirane strane javila su se tri nacionalna udruženja (iz Francuske, Italije i Španjolske) koja predstavljaju proizvođače šperploča od topolovine, borovine i drugih vrsta drva. Ta su udruženja tvrdila da bi unatoč tome što se predmetni proizvod i njihovi proizvodi razlikuju moglo doći do određene razine zamjene među njima. Tvrdila su da su cijene brezovih šperploča tradicionalno više, a dampinške cijene brezovih šperploča iz Rusije privukle su potražnju koja je tradicionalno bila usmjerena na druge vrste drva, kao što su topolovina, borovina, bukovina i drvo okoumé, i ugrozile lanac vrijednosti uspostavljen u drugim vrstama drvne industrije. Ta udruženja stoga podupiru uvođenje mjera.

(202)

Nekoliko strana tvrdilo je da bi uvođenje mjera moglo prouzročiti istjecanje ugljika zbog zamjene ruskih brezovih šperploča kineskim šperpločama od topolovine ili šperpločama iz drugih zemalja udaljenijih od Europe, čime bi se povećale emisije iz prometa i rizik od toga da zamjenski proizvodi budu manje održivi od ruskih brezovih šperploča. Komisija je napomenula da se ne očekuje da će razina uvedenih mjera dovesti do prekida ruskog uvoza. Nadalje, nije dokazano da bi u slučaju zamjene uvoza iz Rusije uvozom iz druge treće zemlje taj uvoz bio zamijenjen uvozom iz Kine ni da bi druge vrste proizvodnje drva bile manje održive od proizvodnje ruske brezovine. Tvrdnja je stoga odbačena.

(203)

Strane su tvrdile da bi pristojbe pogoršale učinak pandemije bolesti COVID-19 na korisnike. Međutim, kako je prethodno objašnjeno, očekuje se da će učinak mjera na glavne sektore u kojima se koriste brezove šperploče biti ograničen. Osim toga, u ovom trenutku Komisija ne raspolaže dokazima o učinku pandemije na različite sektore korisnika ni dokazima o tome da bi učinak na proizvođače bio drukčiji od učinka na korisnike. U nedostatku takvih dokaza pandemija bolesti COVID-19 smatra se neutralnim čimbenikom u ocjeni interesa Unije.

(204)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da nema uvjerljivih razloga na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje mjera na uvoz brezovih šperploča podrijetlom iz Rusije u ovoj fazi ispitnog postupka nije u interesu Unije.

(205)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije trebalo bi uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koja se industriji Unije nanosi dampinškim uvozom.

(206)

Trebalo bi uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz brezovih šperploča podrijetlom iz Rusije u skladu s pravilom nižeg iznosa iz članka 7. stavka 2. osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže sniženja ciljnih cijena i dampinške marže. Iznos pristojbi određen je na razini dampinške marže ili marže sniženja ciljnih cijena, ovisno o tome koja je niža.

(207)

Na temelju prethodno navedenog stope privremene antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

(208)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te se stope pristojbi primjenjuju isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Taj uvoz ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi antidampinške pristojbe.

(209)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sva ostala društva trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(210)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbi sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjan trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(211)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica moraju provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) radi provjere točnosti pojedinosti navedenih u izjavi te moraju osigurati da je daljnja primjena niže stope pristojbe opravdana, u skladu s carinskim propisima.

(212)

U skladu s člankom 19.a osnovne uredbe Komisija je obavijestila zainteresirane strane o planiranom uvođenju privremenih pristojbi. Te su informacije objavljene i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu (GU TRADE). Zainteresirane strane dobile su tri radna dana za dostavljanje primjedbi o točnosti izračuna koji su im posebno objavljeni.

(213)

Primljene su primjedbe o točnosti izračuna. Društvo UPG dostavilo je valjane primjedbe, koje su uzete u obzir, a primjedbe društava Sveza Group i Syktyvkar Plywood Mill Ltd. nisu utjecale na točnost izračuna. Ruska tijela dostavila su primjedbe na uvođenje privremenih mjera, ali nisu dostavila konkretne pojedinosti u pogledu točnosti izračuna.

(214)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(215)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,