8.6.2022   

HR

Službeni list Europske unije

C 224/2


P9_TA(2021)0463

Politika EU-a u pogledu sporta: ocjena i mogući putevi naprijed

Rezolucija Europskog parlamenta od 23. studenoga 2021. o politici EU-a u pogledu sporta: ocjena i mogući putevi naprijed (2021/2058(INI))

(2022/C 224/01)

Europski parlament,

—

uzimajući u obzir članke 6. i 165. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), kojima se utvrđuju nadležnosti i djelovanja Unije u području sporta, posebno promicanje europskih sportskih pitanja, uzimajući u obzir posebnu prirodu sporta, njegove strukture koje se temelje na dobrovoljnim aktivnostima te njegovu društvenu i obrazovnu funkciju,

—

uzimajući u obzir Program Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i njegovih 17 ciljeva održivog razvoja, a posebno ulogu sporta kao važnog pokretača održivog razvoja i doprinosa miru, promicanju tolerancije i poštovanja te osnaživanju žena i mladih, pojedinaca i zajednica, kao i ciljevima u pogledu zdravlja, obrazovanja i socijalne uključenosti (1),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/817 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o uspostavi programa Erasmus+: program Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1288/2013. (2), a posebno njegovo poglavlje o sportu,

—

uzimajući u obzir Bijelu knjigu Komisije od 11. srpnja 2007. o sportu (COM(2007)0391),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. siječnja 2011. pod nazivom „Razvoj europske dimenzije u sportu” (COM(2011)0012),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 7. srpnja 2020. o provedbi i relevantnosti Plana rada Europske unije u području sporta 2017. – 2020. (COM(2020)0293), a posebno njezine preporuke za budućnost,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2021. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030.” (COM(2021)0101),

—

uzimajući u obzir smjernice EU-a od 16. studenoga 2012. naslovljene „Dvojna karijera sportaša – preporučene političke mjere za potporu dvojne karijere u sportu visokih performansi”,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. veljače 2012. o europskoj dimenziji u sportu (3),

—

uzimajući obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2013. o namještanju utakmica i korupciji u sportu (4),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. lipnja 2015. o nedavno razotkrivenim slučajevima korupcije na visokoj razini u FIFA-i (5),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. veljače 2017. o cjelovitom pristupu sportskoj politici: dobro upravljanje, dostupnost i integritet (6),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. rujna 2020. o učinkovitim mjerama za ekologizaciju programa Erasmus+ i Kreativna Europa te Europskih snaga solidarnosti (7),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. veljače 2021. o utjecaju bolesti COVID-19 na mlade i sport (8),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. svibnja 2021. s preporukama Komisiji o izazovima organizatora sportskih događanja u digitalnom okruženju (9),

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća i predstavnika vlada država članica koji su se sastali u okviru Vijeća o planu rada Europske unije u području sporta (1. siječnja 2021. – 30. lipnja 2024.) (10), a posebno njegova prioritetna područja,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o borbi protiv korupcije u sportu (11),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća i predstavnika vlada država članica koji su se sastali u okviru Vijeća o pristupu sportu za osobe s invaliditetom (12),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća i predstavnika vlada država članica koji su se sastali u okviru Vijeća o učinku pandemije bolesti COVID-19 i oporavku sektora sporta (13),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, pod naslovom „Osnaživanje trenera povećanjem mogućnosti za stjecanje vještina i kompetencija” (14),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o inovacijama u sportu (15),

—

uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o antidopingu od 16. studenoga 1989.,

—

uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe od 18. rujna 2014. o namještanju rezultata sportskih natjecanja,

—

uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe od 3. srpnja 2016. o cjelovitom pristupu u pogledu sigurnosti, zaštite i pružanja usluga na nogometnim utakmicama i drugim sportskim događajima,

—

uzimajući u obzir Kodeks sportske etike, kako je izmijenjen 16. svibnja 2001. i Europsku povelju o sportu Vijeća Europe, kako je izmijenjena 13. listopada 2021.,

—

uzimajući u obzir Međunarodnu konvenciju UNESCO-a od 19. listopada 2005. protiv dopinga u sportu,

—

uzimajući u obzir svoju studiju iz lipnja 2021. naslovljenu „Sportska politika EU-a: ocjena i mogući putevi naprijed” (16),

—

uzimajući u obzir završno izvješće organizacija Ecorys, KEA te Sport and Citizenship upućeno Glavnoj upravi za obrazovanje i kulturu Europske komisije iz lipnja 2016. naslovljeno „Pregled i analiza posebnosti sporta”,

—

uzimajući u obzir izvješće organizacije Ecorys i SportsEcon Austria iz 2020. upućeno Europskoj komisiji naslovljeno „Pregledna studija o mjerenju gospodarskog učinka bolesti COVID-19 na sportski sektor u EU-u”,

—

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje (A9-0318/2021),

A.

budući da sport ima ključnu ulogu u društvenom, kulturnom i obrazovnom životu europskih građana i promiče vrijednosti kao što su demokracija, poštovanje, solidarnost, raznolikost i jednakost;

B.

budući da sport služi kao vektor integracije, posebno za osobe s manje mogućnosti;

C.

budući da sport mora biti uključiv i otvoren za sve neovisno o dobi, spolu, invaliditetu ili kulturnom i socioekonomskom podrijetlu;

D.

budući da je sport rastući gospodarski sektor koji doprinosi rastu i otvaranju radnih mjesta u EU-u, a time i njegovu blagostanju;

E.

budući da sport doprinosi jačanju europske integracije i položaju EU-a u međunarodnoj suradnji;

F.

budući da bolest COVID-19 također ima negativan gospodarski i socijalni učinak na sektor sporta;

G.

budući da bi EU trebao težiti daljnjem razvoju europske dimenzije sporta, poštujući pritom njegovu specifičnu prirodu i autonomiju;

H.

budući da sportska politika EU-a mora podržavati i elitni sport i sport na lokalnoj razini, uključujući oblike aktivne rekreacije;

I.

budući da sport na lokalnoj razini doprinosi razvoju vještina među mladima i promiče građansko sudjelovanje volontiranjem;

J.

budući da se mladi sportaši suočavaju s izazovom usklađivanja svojih sportskih karijera, treninga i profesionalnih aktivnosti;

K.

budući da sport pozitivno utječe na zdravlje i dobrobit građana;

L.

budući da je razvoj sportske infrastrukture važan element u poboljšanju kvalitete života i gospodarskih prilika u udaljenim područjima i područjima u nepovoljnom položaju;

M.

budući da se sport suočava s nizom izazova kao što su pitanja upravljanja, korupcija, namještanje utakmica, doping, financiranje, digitalno piratstvo, modeli koji se temelje isključivo na dobiti, kršenja ljudskih prava, diskriminacija i nasilje te utjecaj na okoliš i pitanja održivosti;

N.

budući da su žene i dalje nedovoljno zastupljene u sportu, kako u upravljačkim tijelima, tako i u medijskom sektoru;

O.

budući da se nezakonitim internetskim prijenosom sportskih događaja ugrožava financijska stabilnost profesionalnog sporta i sporta na lokalnoj razini koji ovise o prihodima od prava na emitiranje sportskih sadržaja;

Jačanje vidljivosti, suradnje i uključivanja sporta u politike EU-a

1.

poziva EU da usvoji cjelovitiji pristup sportskoj politici i pojača napore za njezino uključivanje u druge politike EU-a;

2.

naglašava potrebu za jačanjem međuinstitucijske suradnje i suradnje sa sportskim dionicima;

3.

poziva Komisiju da uspostavi redovitu strukturiranu suradnju na visokoj razini sa svim sportskim dionicima i drugim institucijama kako bi se izradile usmjerenije i odgovornije preporuke za djelovanje u pogledu aktualnih izazova s kojima se suočava sportski sektor;

4.

poziva Komisiju da predstavi komunikaciju o budućnosti sporta povezanu sa strateškim ciljevima EU-a;

5.

poziva Komisiju da ojača vidljivost i perspektivu sporta u svim područjima politika na razini EU-a dodavanjem sporta nazivu portfelja nadležnog povjerenika Komisije;

6.

u tom pogledu također poziva na uspostavu mjesta koordinatora EU-a za sport koji bi bio kontaktna točka Komisije za to pitanje i vidljiva referentna točka;

7.

ustraje na većem sudjelovanju Parlamenta kako bi se osigurao okvir za redovnu političku raspravu i djelovanje u pogledu sporta i parlamentarnog nadzora i praćenja s obzirom na provedbu strateških ciljeva;

8.

ističe ulogu konferencije o budućnosti Europe u raspravama o daljnjim koracima u pogledu sportske politike EU-a i pitanja povezanih sa sportom te potiče aktivno sudjelovanje svih sportskih dionika;

9.

prima na znanje nedavno donošenje revidirane Europske povelje o sportu u Vijeću Europe u kojoj se ističu zajedničke značajke okvira za europski sport i njegovu organizaciju te poziva institucije EU-a da teže dosljednosti, suradnji i solidarnosti na kontinentalnoj razini, uz pokretanje inicijative u području sportske politike;

10.

poziva Parlament da preuzme aktivniju ulogu u sportskoj diplomaciji;

Jačanje načela europskog modela sporta

11.

priznaje važnost europskog modela sporta koji se temelji na zajedničkim vrijednostima, dobrovoljnim aktivnostima i solidarnosti te sa zanimanjem iščekuje njegov daljnji razvoj u interesu građana i dionika;

12.

priznaje raznolikost pristupâ u sportu i zemljama, uzimajući u obzir da zajednički temelj europskog sporta treba dodatno poboljšati i zaštititi, osobito dodirne točke između sporta na lokalnoj razini i elitnog sporta;

13.

poziva na uspostavu europskog modela sporta kojim se prepoznaje potreba za snažnom predanošću integriranju načela solidarnosti, održivosti, uključivosti za sve, otvorenog natjecanja, sportskih zasluga i pravednosti te se u tom smislu snažno protivi odcijepljenim natjecanjima kojima se potkopavaju takva načela i ugrožava stabilnost cjelokupnog sportskog ekosustava; naglašava da bi ta načela trebali poticati svi sportski dionici i nacionalna tijela;

14.

prepoznaje ulogu savezâ u upravljanju njihovim sportom i potiče bližu koordinaciju i suradnju s vlastima i svim relevantnim dionicima;

15.

priznaje da su sportski klubovi temelj europskog modela sporta koji svima nudi mogućnost bavljenja sportom na lokalnoj razini, posebno mladima, bez obzira na njihovo kulturno ili socioekonomsko podrijetlo;

16.

ističe potrebu za usmjerenijom i većom solidarnošću i financijskom preraspodjelom, kao i razmjenom vještina i znanja, posebno između profesionalnog sporta i sporta na lokalnoj razini; poziva sportske saveze da provedu mehanizam solidarnosti utemeljen na pravednoj i obvezujućoj metodi raspodjele kojom se jamči primjereno financiranje sporta amaterske i lokalne razine;

17.

naglašava potrebu za osiguravanjem održive financijske stabilnosti i dobrog upravljanja sportskim klubovima te poziva sportska tijela da u tom cilju uvedu mehanizme ondje gdje još ne postoje, uz pravilan sustav provedbe;

18.

smatra da se njemački model vlasništva klubova koji se temelji na pravilu 50+1 pokazao dobrim za njemački nogomet i trebalo bi ga razmotriti kao mogući primjer najboljih praksi s obzirom na to da druge zemlje nastoje poboljšati vlastite modele;

19.

potiče javne vlasti, sportske saveze i organizacije da poštuju ljudska prava i demokratska načela u svim svojim aktivnostima, posebno pri dodjeli statusa domaćina za velika sportska događanja, kao i u okviru odabira sponzora; ustraje u tome da se velika sportska događanja više ne bi trebala dodjeljivati zemljama u kojima se ta temeljna prava i vrijednosti opetovano krše;

20.

poziva sportske organizacije da poštuju ustaljenu učestalost međunarodnih sportskih turnira, posebno europskih i svjetskih prvenstava, uzimajući u obzir domaća natjecanja i zdravlje sportaša i igrača;

Obnavljanje dobrog upravljanja i integriteta

21.

smatra da je potrebna obnovljena predanost dobrom upravljanju kako bi se ponovno uspostavila ravnoteža između socijalnih i gospodarskih elemenata u sportu te kako bi se zajamčilo poštovanje zastupljenosti dionika u tijelima koja donose odluke;

22.

napominje da bi usmjerenost profesionalnog sporta na komercijalne interese trebala biti uravnotežena s iznimno potrebnim društvenim događanjima; potiče relevantne organizacije da riješe to pitanje kao način da održe svoj položaj uzora u obrani ideala na kojima je izgrađen europski sport;

23.

poziva međunarodne, europske i nacionalne sportske organizacije i predstavničke organizacije dionika da provedu najviše standarde upravljanja;

24.

prepoznaje napore koje su sportske organizacije i savezi uložili kako bi zajamčili provedbu načela dobrog upravljanja u sportu i naglašava potrebu Komisije da sastavi preporuke za smjernice u pogledu organizacije sporta i njegovih upravljačkih tijela u EU-u;

25.

potiče međunarodna, europska i nacionalna sportska upravljačka tijela i dionike da provedu mjere za raznolikost i uključenost, posebno kako bi se riješilo pitanje malog broja žena i etničkih manjina na vodećim položajima i u odborima;

26.

poziva sve organizacije sportskih dionika da postignu odgovarajuću razinu zastupljenosti i profesionalizacije kao preduvjet za uključivanje u postupke donošenja kolektivnih odluka;

27.

poziva institucije EU-a da promiču i štite temeljna prava sportaša, uključujući zastupljenost sportaša u donošenju odluka, slobodu udruživanja, kolektivno pregovaranje i nediskriminaciju;

28.

naglašava da je potrebno da sportska tijela uzmu u obzir zaštitu mentalnog zdravlja sportaša na isti način kao i njihovo fizičko zdravlje;

29.

poziva države članice da preuzmu mjere kako bi zajamčile da svi profesionalni sportaši imaju jednak pristup mehanizmima socijalne zaštite i zaštite rada;

30.

poziva države članice, sportska upravljačka tijela i klubove da priznaju status navijača u sportu njihovim uključivanjem u upravljačka tijela i tijela za donošenje odluka;

31.

poziva Komisiju da nastavi postojeći rad na socijalnom dijalogu i da proširi njegovo područje primjene na sve profesionalne sportove;

32.

pozdravlja reforme i mjere za poboljšanje transparentnosti i odgovornosti na tržištu prijenosa igrača u svim sportovima te apelira na daljnje napore; napominje da su europski okviri potrebni za poboljšanje sustava prijenosa igrača kako bi se ispunili europski standardi i ciljevi, posebno u pogledu tržišta rada i financijskih propisa;

33.

podsjeća na potrebu za regulacijom aktivnosti agenata i potvrđuje da su nedavne reforme na tržištu nogometnih transfera, među ostalim osnivanje klirinške kuće, uvođenje zahtjeva za izdavanje dozvola za agente i gornjih granica za provizije agenata, korak u pravom smjeru; potiče nadležna sportska tijela da se pobrinu za brzu provedbu tih reformi i poziva Komisiju da prati napredak;

34.

ustraje u tome da borba protiv korupcije u sportu, koja je često povezana s pranjem novca i kaznenim djelima, iziskuje transnacionalnu suradnju svih dionika i vlasti;

35.

poziva države članice i relevantna tijela da se odlučno bore protiv zloupotrebe u sektoru igara na sreću, uključujući širenje lažnih internetskih stranica i predatorskih praksi kako bi se zaštitile manjine i ranjive osobe od bilo kakvog rizika;

36.

potiče Vijeće i Komisiju da prekinu zastoj u potpisivanju i ratifikaciji Konvencije Vijeća Europe o namještanju sportskih natjecanja;

37.

ističe potrebu za izgradnjom kapaciteta radi jačanja mjera za sprečavanje i suzbijanje dopinga u sportu putem zajedničke europske strategije koja uključuje blisku suradnju i razmjenu informacija između tijela kaznenog progona u svim zemljama EU-a;

38.

ističe potrebu za informativnim i obrazovnim kampanjama o sprečavanju dopinga, namještanja utakmica, korupcije, nasilja, fizičkog i psihičkog zlostavljanja i drugih pitanja povezanih s integritetom s naglaskom na amaterskom sportu;

Osiguravanje sigurnog, uključivog i ravnopravnog sporta

39.

poziva Komisiju i države članice da uključe sve relevantne dionike u osiguravanje da se sportskom politikom i zakonodavstvom podupire rodna ravnopravnost, s posebnim naglaskom na rješavanje pitanja svih oblika nasilja i uznemiravanja, rodnih stereotipa, niske medijske vidljivosti i pokrivenosti te razlika u plaćama, isplati premija i nagrada;

40.

poziva nacionalne sportske saveze da pristupe ujednačavanju isplata premija za sportašice i sportaše, vodeći se pritom primjerom irskog nogometnog saveza (FAI);

41.

poziva Komisiju da prepozna važnost i podrži socijalnu uključenost osoba s manjim mogućnostima, izbjeglica, etničkih manjina i zajednice LGBTQI+ u sport kako se nitko ne bi zapostavio;

42.

naglašava potrebu za iskorištavanjem značajnog utjecaja elitnog sporta za podizanje javne svijesti u pogledu pitanja s kojima se suočavaju LGBTIQ+ osobe u sportu;

43.

potiče sportska tijela i javna tijela da se učinkovito bore protiv diskriminacije, nasilja i govora mržnje te da zajamče siguran i uključiv sport svim sportašima, gledateljima i osoblju u sportskim objektima i na internetu;

44.

ustraje u pristupu nulte tolerancije u pogledu rasizma i nasilja u sportu te potiče Komisiju, države članice i sportske saveze da osmisle mjere za sprečavanje takvih incidenata i da usvoje učinkovite kazne i mjere za potporu žrtvama;

45.

poziva države članice da pojačaju napore usmjerene na uključivanje osoba s intelektualnim teškoćama i tjelesnim invaliditetom u sportske aktivnosti i programe te da povećaju medijsku vidljivost natjecanja koja uključuju sportaše s invaliditetom;

46.

naglašava potrebu za povećanjem financiranja i uklanjanjem svih prepreka osobama s invaliditetom putem kampanja za obrazovanje i podizanje javne svijesti, specijaliziranog osposobljavanja relevantnih aktera i pristupačne sportske infrastrukture kojom se omogućuje nazočnost na sportskim događanjima i sudjelovanje u sportu;

47.

poziva države članice da svojim olimpijskim i paraolimpijskim prvacima ponude jednake financijske nagrade te da pruže potporu olimpijcima i paraolimpijcima s niskim prihodima;

48.

podsjeća na to da se EU suočava s demografskim izazovima kao što je starenje stanovništva te da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti poticanju aktivnog starenja tjelesnim aktivnostima;

49.

potiče medije u državama članicama da osiguraju veći medijski prostor širem rasponu sportova, a posebno ženskom sportu i sportu juniorskih uzrasta;

50.

poziva države članice da uvedu posebne mjere kako bi djeci u socijalno nepovoljnom položaju omogućile pristup sportu koji uključuje velike troškove opreme i naknade, uključujući zimske sportove;

51.

poziva institucije EU-a, države članice i sportske organizacije da daju prednost politikama koje štite djecu od diskriminacije, uznemiravanja i svih oblika zlostavljanja, podižu razinu osviještenosti i omogućuju pristup pravnim lijekovima, uključujući pravno savjetovanje i pravodobnu zaštitu;

52.

pozdravlja studiju Komisije iz 2019. naslovljenu „Zaštita djece u sportu” i poziva Komisiju da nastavi raditi u tom području, među ostalim, redovitim prikupljanjem i ažuriranjem podataka;

53.

ustraje u tome da mladi sportaši iz zemalja u razvoju moraju biti zaštićeni od prijevare i nezakonite trgovine te bi trebali imati odgovarajući pravni status u Europi i primati potporu u procjeni i praćenju njihovih ugovora;

54.

poziva države članice i sportske saveze da mladima i sportašima osiguraju osposobljavanje u području prve pomoći;

Promicanje zdravog i aktivnog načina života s mogućnostima obrazovanja i razvoja

55.

potiče države članice i javna tijela da razviju sportsku infrastrukturu, posebno u udaljenim regijama i područjima u nepovoljnom položaju te da povećaju količinu tjelesnog odgoja, uključujući svakodnevne tjelesne aktivnosti, aktivnog odmora i izvannastavnih tjelesnih aktivnosti u školama; uz poticanje promjene mentaliteta u prepoznavanju važnosti sporta kao školske discipline;

56.

naglašava potrebu za integriranim pristupom aktivnim gradovima kojim se promiče tjelesna aktivnost u svakodnevici Europljanki i Europljana, među ostalim, na radnom mjestu i kojim se povećavaju i razvijaju aktivna i održiva mobilnost i prijevozna sredstva;

57.

pozdravlja inicijative i kampanje za poticanje tjelesne aktivnosti kao što su Europski tjedan sporta, #BeActive i HealthyLifestyle4All te potiče Komisiju da pojača komunikaciju o tim događanjima u državama članicama, s posebnim naglaskom na škole; naglašava važnost redovitih procjena njihova dosega i učinka;

58.

poziva na to da se smjernice EU-a o dvojnim karijerama sportaša provedu i promiču u svim državama članicama, da se prošire na sve sportsko osoblje koje se bavi strukturiranim sportom te da se uvedu posebne inicijative za prekvalifikaciju;

59.

ponavlja svoj poziv Komisiji, državama članicama, sportskim savezima i klubovima da promiču mogućnosti za dvojne karijere sportaša i poziva Komisiju da razmotri uključivanje prekogranične mobilnosti sportaša u sljedeći program Erasmus+;

60.

ponavlja da je potrebno razviti strategiju za potporu bivšim sportašima kako bi im se zajamčio odgovarajući pristup radnim mjestima, stjecanju vještina ili prekvalifikaciji;

61.

ističe ulogu trenera, sportskog osoblja, nastavnika i osoba koje rade s mladima u razvoju vještina i obrazovanju djece i mladih te naglašava da odgovarajuće osposobljavanje ima ključnu ulogu u poticanju sudjelovanja u sportu i osiguravanju sigurnog okruženja za sve;

62.

pozdravlja uključivanje mobilnosti sportskog osoblja u program Erasmus + za razdoblje 2021. – 2027. te poziva Komisiju, nacionalne agencije i sportske saveze da podižu razinu osviještenosti o toj novoj mogućnosti;

63.

poziva Komisiju i države članice da razviju zajedničke standarde na razini EU-a kako bi se osiguralo da svi treneri imaju odgovarajuće vještine i razinu osposobljavanja za podučavanje djece i mladih;

64.

poziva Komisiju da uspostavi mrežu ambasadora za sport kako bi se iskoristio utjecaj uglednih sportskih uzora za poticanje tjelesne aktivnosti i zdravog načina života;

65.

prepoznaje vrijedne doprinose sportskih volontera društvu i poziva Komisiju i države članice da uspostave sustav u skladu s Programom EU-a za vještine te da na temelju Europskog sustava prikupljanja i prenošenja bodova (ECTS) i Europskog sustava kredita za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (ECVET) priznaju kvalifikacije koje su stekli volonteri, uključujući trenere koji rade kao volonteri;

Pomoć sportu kako bi se osigurao uspješan oporavak

66.

ustraje u tome da su potrebni mehanizmi potpore i namjenskog financiranja kako bi se sektor sporta i svi sportovi vratili na pravi put nakon bolesti COVID-19, među ostalim putem nacionalnih fondova za potporu, Mehanizma za oporavak i otpornost i strukturnih fondova EU-a;

67.

pozdravlja to što su određene države članice uključile sport u svoje nacionalne planove oporavka i otpornosti;

68.

poziva Komisiju da pruži podatke o ulaganjima i reformama povezanima sa sportom u svojem izvješću o preispitivanju provedbe Mehanizma za oporavak i otpornost koje će se predstaviti Parlamentu i Vijeću 2022.;

69.

pozdravlja veći proračun za sport u okviru aktualnog programa Erasmus+ i podržava daljnje sinergije između fondova i programa kao što su „EU za zdravlje” i LIFE; ističe da je uklanjanje svih prepreka u postupku podnošenja zahtjeva na nacionalnoj razini ključno kako bi se ti alati bolje iskoristili za potporu oporavku u sportu;

70.

izražava žaljenje zbog nedostatka izričitog upućivanja na sport u uredbi o programu „EU za zdravlje”;

71.

potiče institucije EU-a da znatno povećaju udio proračuna namijenjenog sportu na lokalnoj razini u okviru programa Erasmus+ u sljedećem financijskom programskom razdoblju;

72.

naglašava da je potrebno dodatno povećati financijska sredstva za sport, i izvan okvira programa Erasmus+, ciljano s naglaskom na socijalnu dimenziju sporta, posebno u sportu na lokalnoj razini;

73.

ističe važnost pripremnih djelovanja i pilot-projekata u području sporta kojima se osiguravaju dodatna sredstva za sport na lokalnoj razini i pružaju obećavajući rezultati;

74.

poziva Komisiju da poveća broj prihvaćenih pilot-projekata i pripremnih djelovanja u području sporta;

75.

ističe da je potrebno podupirati sportski turizam kao jedan od načina za poticanje oporavka i otpornosti sektora sporta nakon bolesti COVID-19;

76.

podsjeća na važnost zaštite tradicionalnih sportova i njihova promicanja uz odgovarajuće financiranje kao dio europske kulturne baštine i regionalnog identiteta;

77.

poziva nacionalne, regionalne i lokalne vlasti da prepoznaju ključnu ulogu sporta i tjelesne aktivnosti u područjima kao što su urbana regeneracija, turizam i teritorijalna kohezija te da potaknu relevantna ulaganja u okviru kohezijske politike EU-a, posebno s obzirom na Europski socijalni fond plus, Europski fond za regionalni razvoj i Mehanizam za oporavak i otpornost;

78.

poziva Komisiju da potakne upotrebu financijskih sredstava iz REACT-EU-a za projekte povezane sa sportskom infrastrukturom, pod uvjetom da je održiva, doprinosi dugoročnom gospodarskom oporavku i podupire turizam;

79.

skreće pozornost Komisije i upravljačkih tijela na važnu ulogu malih sportskih klubova i udruga te ističe nedostatak ljudskih i materijalnih resursa koji su im na raspolaganju za pristup europskim fondovima i ciljanoj potpori;

80.

poziva države članice da razmotre primjenu najniže moguće stope PDV-a u sektoru sporta kao jednog od alata za olakšavanje pristupa njegovim uslugama nakon bolesti COVID-19;

81.

poziva Komisiju da razvije metodologiju za definiranje kriterija za mjerenje i praćenje društvenog učinka projekata povezanih sa sportom, zajedno sa svim relevantnim dionicima, uključujući civilno društvo, socijalne partnere i javna tijela te da redovito ažurira i predstavlja podatke o socijalnom učinku sporta;

82.

potiče Komisiju i države članice da redovito ažuriraju i predstavljaju podatke o gospodarskom učinku sporta;

Potpora prijelazu na održivu i inovativnu budućnost

83.

prima na znanje napore koje su klubovi i savezi poduzeli za osiguravanje okolišne održivosti; međutim, poziva institucije EU-a, države članice i sportske saveze da dodatno podrže i promiču razvoj sporta i organiziranje ekološki ambicioznih sportskih događanja;

84.

ustraje u tome da se sport uskladi s načelima europskog zelenog plana i njegovim doprinosom obrazovanju o okolišu i promjeni ponašanja;

85.

poziva Komisiju i države članice da podupru zelenu tranziciju sportskog sektora, posebno u pogledu izgradnje, proširenja i obnove sportske infrastrukture, uključujući objekte za zimske sportove;

86.

naglašava važnost sporta i tjelesne aktivnosti u okviru novog europskog Bauhausa i prepoznaje potencijal za razvoj aktivnih prostora i promicanje održive sportske infrastrukture; poziva Komisiju da zajamči da se u okviru te inicijative prednost da projektima povezanima sa sportom, posebno u javnom prostoru;

87.

poziva Komisiju i države članice da uspostave usklađene minimalne kriterije pristupačnosti, mjerila održivosti i sigurnosne standarde za sportsku infrastrukturu, uključujući mjere za sprječavanje svih oblika uznemiravanja i da podrže uključivanje te mobilnost sportaša i djelatnika u sportskom sektoru;

88.

poziva na to da se posebna pozornost posveti radnim uvjetima građevinskih radnika uključenih u izgradnju sportske infrastrukture;

89.

ističe važnost inovacija i međusektorske suradnje u sportu, posebno razvoja digitalnih alata za povećanje sudjelovanja u tjelesnoj aktivnosti, s posebnim naglaskom na mladima;

90.

naglašava da bi u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 trebalo predvidjeti nove načine organiziranja sportskih događanja s pomoću dostupnih digitalnih tehnologija;

91.

poziva Komisiju i Europski institut za tehnologiju da stvore zajednicu znanja i inovacija (ZZI) u području sporta kako bi se potaknule inovacije, otpornost i transnacionalna suradnja;

92.

poziva institucije EU-a da pokrenu raspravu o budućnosti i mogućnostima e-sporta te da prikupe podatke kako bi se ocijenio taj sektor i predstavila studija o njegovu društvenom i gospodarskom učinku;

93.

poziva Komisiju da se bez odgode učinkovito uhvati u koštac sa sve većim problemom nezakonitog prijenosa sportskih događaja na internetu;

o

o o

94.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica te europskim, međunarodnim i nacionalnim sportskim savezima i organizacijama.

(1)  Rezolucija naslovljena „Promijeniti svijet: Program održivog razvoja do 2030.” koju je Opća skupština UN-a donijela 25. rujna 2015., A/RES/70/1.

(2)  SL L 189, 28.5.2021., str. 1.

(3)  SL C 239 E, 20.8.2013., str. 46.

(4)  SL C 36, 29.1.2016., str. 137.

(5)  SL C 407, 4.11.2016., str. 81.

(6)  SL C 252, 18.7.2018., str. 2.

(7)  SL C 385, 22.9.2021., str. 2.

(8)  Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0045.

(9)  Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0236.

(10)  SL C 419, 4.12.2020., str. 1.

(11)  SL C 416, 11.12.2019., str. 3.

(12)  SL C 192, 7.6.2019., str. 18.

(13)  SL C 214 I, 29.6.2020., str. 1.

(14)  SL C 196, 11.6.2020., str. 1.

(15)  SL C 212, 4.6.2021., str. 2.

(16)  Mittag, J. i Naul, R. (2021.), EU sports policy: assessment and possible ways forward, Europski parlament, istraživanje za odbor CULT – Odjel za strukturnu i kohezijski politiku, Bruxelles.