17.7.2020   

HR

Službeni list Europske unije

L 230/15


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2020/1048

оd 15. srpnja 2020.

o dopuštanju Austriji da odobri biocidne proizvode koji se sastoje od in situ dobivenog dušika za zaštitu kulturne baštine

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2020) 4724)

(Vjerodostojan je samo tekst na njemačkom jeziku)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda (1), a posebno njezin članak 55. stavak 3.,

nakon savjetovanja sa Stalnim odborom za biocidne proizvode,

budući da:

(1)

Prilog I. Uredbi (EU) br. 528/2012 sadržava aktivne tvari koje imaju povoljniji profil u pogledu okoliša ili zdravlja ljudi ili životinja. Stoga se proizvodi koji sadržavaju te aktivne tvari mogu odobriti prema pojednostavljenom postupku. Dušik je uvršten u Prilog I. Uredbi (EU) br. 528/2012 uz ograničenje da se upotrebljava u ograničenim količinama u spremnicima za neposrednu uporabu.

(2)

U skladu s člankom 86. Uredbe (EU) br. 528/2012 dušik je odobren kao aktivna tvar za upotrebu u biocidnim proizvodima vrste 18, „Insekticidi” (2). Biocidni proizvodi koji se sastoje od tako odobrenog dušika odobreni su u nekoliko država članica, uključujući Austriju, i isporučuju se u plinskim bocama (3).

(3)

Dušik se može dobiti i in situ iz okolnog zraka. Dušik dobiven in situ trenutačno nije odobren za upotrebu u Uniji te nije naveden u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 528/2012 ni uvršten na popis aktivnih tvari obuhvaćenih programom pregleda postojećih aktivnih tvari u biocidnim proizvodima iz Priloga II. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) br. 1062/2014 (4).

(4)

U skladu s člankom 55. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 528/2012 Austrija je 26. lipnja 2019. Komisiji podnijela zahtjev za odstupanje od članka 19. stavka 1. točke (a) te uredbe kojim traži da joj se dopusti da odobri biocidne proizvode koji se sastoje od dušika dobivenog in situ iz okolnog zraka za potrebe kulturne baštine („zahtjev”). Austrija je dodatne informacije o upotrebi dušika dobivenog in situ za potrebe muzeja i nepostojanju odgovarajućih alternativa dostavila u dopisu od 3. rujna 2019.

(5)

Kulturnu baštinu može oštetiti velik broj štetnih organizama, od insekata do mikroorganizama. Prisutnosti tih organizama ne samo da može uzrokovati gubitak kulturnog dobra, već i predstavlja rizik od širenja tih štetnih organizama na druge predmete koji se nalaze u blizini. Bez odgovarajuće obrade moglo bi doći do nepopravljivog oštećenja predmetâ, čime bi se ozbiljno ugrozila kulturna baština.

(6)

Dušik dobiven in situ upotrebljava se za stvaranje kontrolirane atmosfere s vrlo niskom koncentracijom kisika (anoksija) u trajnim ili privremenim hermetičkim šatorima ili komorama za obradu namijenjenima kontroli štetnih organizama koji se nalaze na predmetima kulturne baštine. Dušik se odvaja iz okolnog zraka i ubrizgava u šator ili komoru za obradu, pri čemu se udio dušika u atmosferi povećava na približno 99 %, a time gotovo u potpunosti istiskuje kisik. Vlažnost dušika ubrizganog u prostor za obradu određuje se ovisno o potrebama predmeta koji se obrađuje. Štetni organizmi ne mogu preživjeti u uvjetima stvorenima u šatoru ili komori za obradu.

(7)

Prema informacijama koje je dostavila Austrija, upotreba dušika dobivenog in situ čini se jedinom učinkovitom tehnikom za kontrolu štetnih organizama koja se može bez rizika od oštećivanja upotrebljavati na svim vrstama materijala i kombinacija materijala prisutnih u muzejskim zbirkama i izložbama te mjestima kulturne baštine i učinkovita je protiv svih poznatih organizama štetnih za predmete kulturne baštine u svim fazama razvoja.

(8)

Metoda anoksije ili promijenjene/kontrolirane atmosfere navedena je u normi EN 16790:2016 „Očuvanje kulturne baštine – Integrirano upravljanje zaštitom od štetnika u zaštiti kulturne baštine”, a dušik u toj normi opisan kao „najviše upotrebljavan” za postizanje anoksije.

(9)

Postoje i druge tehnike kontrole štetnih organizama, kao što je obrada niskim temperaturama, toplinska obrada i obrada zagrijanim zrakom kontrolirane vlažnosti, a mogu se upotrebljavati i druge biocidne aktivne tvari. Međutim, prema navodima Austrije, svaka od tih tehnika ima svoja ograničenja zbog štete koju tijekom obrade može uzrokovati na određenim materijalima i zato se nijedna od njih ne može koristiti za obradu svih vrsta materijala i kombinacija materijala.

(10)

Prema informacijama koje je dostavila Austrija, termički postupci, odnosno zamrzavanje ili toplinska obrada, nisu prikladni za obradu mnogih predmeta, kao što su slike, višebojni predmeti s voštanim, uljanim ili proteinskim bojama, lijepljeni predmeti, predmeti od kože ili pergamenta, fotografski materijali, novi neobrađeni drveni predmeti, tek restaurirani predmeti te zategnuti predmeti. K tome, zbog razlike u toplinskoj vodljivosti i toplinskom širenju različitih materijala, mehanički stres uzrokovan širenjem može dovesti do oštećivanja krhkih predmeta izrađenih od miješanih materijala.

(11)

U zahtjevu se dokazuje da upotreba biocidnih proizvoda koji sadržavaju druge aktivne tvari dostupne na tržištu u Austriji može utjecati na kemijski sastav predmeta te ih, ovisno o osjetljivosti njihovih materijala, oštetiti.

(12)

Istodobno, u kontekstu integriranog upravljanja zaštitom od štetnika u zaštiti kulturne baštine, muzeji nastoje prestati s upotrebom opasnijih aktivih tvari.

(13)

Prema informacijama iz zahtjeva upotreba dušika u bocama nije odgovarajuća alternativa za muzeje i mjesta kulturne baštine zbog nedostataka u pogledu praktičnosti njegove primjene. Zbog ograničenog kapaciteta boca potreban je česti prijevoz, a za njihovu pohranu odvojen prostor. Nadalje, prema informacijama iz zahtjeva, zbog težine potrebne količine boca postoji rizik od pretjeranog opterećivanja podova u određenim povijesnim zgradama muzeja.

(14)

Zahtjev da muzeji i mjesta kulturne baštine primjenjuju nekoliko tehnika za kontrolu štetnih organizama, od kojih svaka odgovara određenim materijalima i predmetima, umjesto da primjenjuju jednu već isprobanu tehniku koja odgovara svim materijalima, podrazumijeva dodatne troškove za muzeje i mjesta kulturne baštine te im otežava postizanje cilja prestanka upotrebe opasnih aktivnih tvari u okviru njihova integriranog upravljanja zaštitom od štetnika.

(15)

Rasprave o mogućem odstupanju u skladu s člankom 55. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 528/2012 u pogledu dušika dobivenog in situ održane su 2019. tijekom nekoliko sastanaka (5) Komisijine stručne skupine nadležnih tijela za biocidne proizvode.

(16)

Osim toga, Europska agencija za kemikalije provela je na zahtjev Komisije javno savjetovanje o zahtjevu, čime je svim zainteresiranim stranama omogućeno da iznesu svoje mišljenje. Velika većina zaprimljenih odgovora, od njih 1487, bila je za odstupanje. U brojnim odgovorima istaknuti su nedostaci dostupnih alternativnih tehnika: termička obrada može oštetiti određene materijale; upotrebom drugih aktivnih tvari na artefaktima se stvaraju toksični ostaci koji se postupno oslobađaju u okoliš; upotreba dušika u bocama ne omogućuje kontrolu relativne vlažnosti u prostoru za obradu, što je nužno pri obradi određenih materijala.

(17)

Dvije međunarodne organizacije koje zastupaju muzeje i mjesta kulturne baštine, točnije Međunarodno vijeće muzeja i Međunarodno vijeće za spomenike i spomeničke cjeline, izjavile su da namjeravaju podnijeti zahtjev za uključivanje dušika dobivenog in situ u Prilog I. Uredbi (EU) br. 528/2012, čime bi se državama članicama omogućilo da proizvode koji se sastoje od dušika dobivenog in situ odobre bez potrebe za odstupanjem u skladu s člankom 55. stavkom 3. te uredbe. Međutim, za provedbu ocjene takvog zahtjeva, uvrštavanje tvari u Prilog I., i dobivanje odobrenja za proizvod, potrebno je vrijeme.

(18)

Iz zahtjeva i daljnjih informacija koje je dostavila Austrija vidljivo je da u Austriji trenutačno nisu dostupne odgovarajuće alternative jer trenutačno raspoložive alternativne tehnike imaju nedostatke zbog njihove neprikladnosti za obradu svih materijala ili u pogledu praktičnosti njihove primjene.

(19)

Na temelju svih navedenih argumenata primjereno je zaključiti da je dušik dobiven in situ ključan za zaštitu kulturne baštine u Austriji te da nije dostupna odgovarajuća alternativa. Austriji bi stoga trebalo omogućiti da odobri stavljanje na raspolaganje na tržištu i upotrebu biocidnih proizvoda koji se sastoje od dušika dobivenog in situ za zaštitu kulturne baštine.

(20)

Za evenutalno uvrštavanje dušika dobivenog in situ u Prilog I. Uredbi (EU) br. 528/2012 i naknadno odobrenje država članica za proizvode koji se sastoje od dušika dobivenog in situ potrebno je vrijeme. Stoga je primjereno dopustiti odstupanje za razdoblje u kojem bi se dovršili temeljni postupci,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Austrija može odobriti stavljanje na raspolaganje na tržištu i upotrebu biocidnih proizvoda koji se sastoje od dušika dobivenog in situ za zaštitu kulturne baštine do 31. prosinca 2024.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena Austriji.

Sastavljeno u Bruxellesu 15. srpnja 2020.

Za Komisiju

Stella KYRIAKIDES

Članica Komisije


(1)   SL L 167, 27.6.2012., str. 1.

(2)  Direktiva Komisije 2009/89/EZ od 30. srpnja 2009. o izmjeni Direktive 98/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća radi uvrštenja dušika kao aktivne tvari u njezin Prilog I. (SL L 199, 31.7.2009., str. 19.).

(3)  Popis odobrenih proizvoda dostupan je na: https://echa.europa.eu/fr/information-on-chemicals/biocidal-products

(4)  Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1062/2014 оd 4. kolovoza 2014. o programu rada za sustavni pregled svih postojećih aktivnih tvari sadržanih u biocidnim proizvodima iz Uredbe (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 294, 10.10.2014., str. 1.).

(5)  83., 84., 85. i 86. sastanak Komisijine stručne skupine predstavnika nadležnih tijela država članica za provedbu Uredbe (EU) br. 528/2012, održani redom u svibnju 2019., srpnju 2019., rujnu 2019. i studenome 2019. Zapisnici sa sastanaka dostupni su na: https://ec.europa.eu/health/biocides/events_en#anchor0