(1)

Allied Irish Banks, plc (AIB) i EBS Building Society (EBS) primili su oboje zasebno državnu potporu, o čemu je Komisija obaviještena u odvojenim postupcima. EBS i AIB spojili su se 1. srpnja 2011. („Banka”), a Komisija je potporu dodijeljenu Banci ocijenila u zasebnom postupku. Stoga povezano s AIB-om, EBS-om odnosno pravnim subjektom nastalim njihovim spajanjem postoje tri postupka pružanja državne potpore.

(2)

Odlukom od 12. svibnja 2009. Komisija je privremeno odobrila (2) injekciju kapitala AIB-u u iznosu od 3,5 milijarda EUR u obliku novih povlaštenih dionica osnovnog kapitala, na temelju nekoliko preuzetih obveza, uključujući i podnošenje plana restrukturiranja u roku od šest mjeseci nakon dokapitalizacije.

(3)

Nakon te početne injekcije kapitala irske su vlasti 13. studenoga 2009. podnijele inicijalni plan restrukturiranja za AIB koji je popraćen brojnim dopisivanjima. Irske su vlasti 4. svibnja 2010. podnijele ažurirani plan restrukturiranja koji su opet popratila brojna dopisivanja između Komisije i Irske.

(4)

Odlukom od 21. prosinca 2010. Komisija je privremeno odobrila (3) sanacijsku injekciju kapitala u iznosu od 9,8 milijarda EUR u obliku redovnih dionica, u iščekivanju odobrenja Komisije za revidirani plan restrukturiranja koji uzima u obzir daljnje potpore dodijeljene AIB-u. Planirano je da se ta injekcija kapitala provede u dvije faze: i. 3,7 milijarda EUR trebalo se injektirati do 31. prosinca 2010., i ii. 6,1 milijarda EUR trebala se injektirati u veljači 2011. (4).

(5)

I dok je irska država plaćanje prvoga obroka odobrene dokapitalizacije provela krajem prosinca 2010., druga injekcija, planirana za veljaču 2011. nikada nije provedena. (5)

(6)

Odlukom od 2. lipnja 2010. (6) Komisija je privremeno odobrila dokapitalizaciju EBS-a kao hitnu potporu u iščekivanju odobrenja Komisije za plan restrukturiranja. Irske su vlasti taj plan podnijele na dan 31. svibnja 2010.

(7)

Komisija je 11. listopada 2010. odlučila započeti postupak utvrđen člankom 108. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („Ugovor”) s obzirom na plan restrukturiranja EBS-a kojega je podnijela Irska („Odluka o pokretanju postupka”) (7) jer je Komisija imala sumnje u usklađenost toga plana restrukturiranja i povezanih mjera potpore s unutarnjim tržištem u svjetlu Komunikacije Komisije o povratu održivosti i ocjeni mjera restrukturiranja financijskog sektora u trenutačnoj krizi prema pravilima o državnim potporama (8) („Komunikacija o restrukturiranju”).

(8)

Komisija je primila primjedbe od EBS-a i dvije druge zainteresirane strane.

(9)

U srpnju 2011. EBS se spojio s AIB-om i postao potpuno integrirano društvo kći Banke. Kao rezultat toga, EBS je prestao postojati samostalno. Stoga je Odluka o pokretanju postupka koja se odnosila na EBS kao samostalni pravni subjekt postala ništavna, a Komisija je odlučila ovaj postupak dalje ne provoditi.

(10)

Na dan 31. ožujka 2011. irski je ministar financija objavio da će se irski bankarski sustav morati reorganizirati oko dvije stožerne banke, Bank of Ireland (dalje u tekstu „BoI”) i AIB (9). Također je objavio da će se, u tome kontekstu, EBS pripojiti AIB-u kako bi se ustrojila ta druga stožerna ustanova.

(11)

Odlukom od 15. srpnja 2011. Komisija je, u iščekivanju odobrenja plana restrukturiranja Banke koji mora uzeti u obzir daljnje potpore koje su se dodjeljivale, odobrila (10) Banci kombinirani sanacijski paket u iznosu do 13,1 milijardu EUR.

(12)

Na dan 28. rujna 2012., Irska je podnijela plan restrukturiranja Banke. (11)

(13)

Između listopada 2012. i ožujka 2014. Komisija i irske vlasti redovito su razmjenjivale informacije. Komisija je informacije više puta tražila, a Irska je podnijela određeni broj dodatnih podnesaka (12).

(14)

Detaljni opis AIB-a nalazi se u odjeljku II.1. odluke Komisije koja se odnosi na prvu dokapitalizaciju Banke od 12. svibnja 2009. (13). U nastavku se daje kratak sažetak.

(15)

U godinama koje su prethodile financijskoj krizi, AIB je bio diversificirana grupa za financijske usluge koja je nudila čitav raspon bankarskih usluga za fizičke osobe i poduzeća. Godine 2008. njegova je bilanca iznosila 182 milijarde EUR. On je bio jedna od dvije najveće banke u Irskoj, s tržišnim udjelom od približno 35 % osobnih tekućih računa, 27 % hipotekarnih kredita, 46 % štednje i 41 % tekućih računa malih i srednjih poduzeća (MSP).

(16)

AIB se prije te krize brzo širio, a osobito se usredotočio na nove kredite na irskom tržištu nekretnina i snažno se oslanjao na pribavljanje sredstava na financijskom tržištu. Kada je izbila globalna financijska kriza, koja je irsko gospodarstvo, a osobito irsko tržište nekretnina iznimno snažno pogodila, ranjivost AIB-ovog modela poslovanja postala je očita, a potreba za državnom potporom neizbježna.

(17)

U srpnju 2011. AIB je spojen s EBS-om.

(18)

Detaljni opis EBS-a nalazi se u odjeljku 2.1.2. odluke Komisije koja se odnosi na hitnu dokapitalizaciju EBS/AIB-a od 15. srpnja 2011. (14). U sljedećim se uvodnim izjavama daje kratak sažetak.

(19)

U godinama koje su prethodile financijskoj krizi EBS je bio najveća irska stambena štedionica i osma najveća financijska institucija s poslovanjem u Irskoj, s ukupnom imovinom u 2009. u iznosu od 21,5 milijarda EUR. Stambene su štedionice organizacije za uzajamnu pomoć koje nemaju dioničare nego su u vlasništvu svojih članova koji su ujedno i njihovi klijenti. Cilj im je sakupljati depozite i davati kredite. Dobit se upotrebljava za prilagodbu kamatnih stopa u korist članova ili se akumulira u obliku rezerva.

(20)

EBS je u skladu sa svojim ciljevima kao stambene štedionice svojim članovima nudio tradicionalne proizvode poslovanja s građanima (štednju i hipotekarne kredite). Imao je i odjel riznice koji je svojim korporativnim klijentima, profesionalnim tvrtkama i kreditnim zadrugama pružao jedinstvene usluge. Od 2005. naovamo, EBS je širio svoje aktivnosti u komercijalnom kreditiranju nekretnina, stvarajući u tome segmentu značajan kreditni portfelj. EBS-u je naškodio općenit pad irskoga gospodarstva, a osobito mu je naškodilo urušavanje tržišnih cijena poslovnih nekretnina. Pristup sredstvima postupno se smanjivao, a velika umanjivanja njegovih portfelja komercijalnih kredita za nekretnine te hipotekarnih kredita dovela su do smanjivanja EBS-ovog kapitala.

(21)

Od 1. srpnja 2011. EBS je kao društvo kći u potpunu vlasništvu AIB-a. On na irskom tržištu nudi uglavnom hipotekarne i depozitarne usluge. EBS nastavlja poslovati pod svojim vlastitim nazivom.

(22)

Rezultat provođenja bonitetne ocjene kapitala/bonitetne ocjene likvidnosti (PCAR/PLAR) (15), provedenih u okviru Programa gospodarske prilagodbe za Irsku („Program”) (16) i objavljenih 31. ožujka 2011., utvrdio je AIB-ovu kapitalnu potrebu u iznosu od 13,3 milijarde EUR te EBS-ovu kapitalnu potrebu u iznosu od 1,5 milijarda EUR (kod obje ove institucije taj iznos uključuje zajedno i osnovni kapital (17) i mogući budući kapital (18)).

(23)

U skladu s uvjetima Programa, kreditne institucije koje u njemu sudjeluju moraju pripremiti planove dokapitalizacije kako bi udovoljile uvjetima dodatnog kapitala koje su utvrdili PCAR/PLAR, a potreban iznos kapitala mora biti na raspolaganju do kraja srpnja 2011.

(24)

Irski ministar financija najavio je 31. ožujka 2011. restrukturiranje čitavog irskog bankarskog sektora. Odlučeno je da će se AIB i EBS spojiti. Novoosnovana Banka trebala je postati stožerna banka reformiranog irskog bankarskog sustava.

(25)

Ministar financija, AIB i EBS potpisali su 26. svibnja 2011. ugovor o preuzimanju kojim se uređuje AIB-ovo preuzimanje EBS-a (nakon njegovog pretvaranja u privatnu tvrtku i dobivanja svih potrebnih propisanih odobrenja). U skladu s odredbama tog ugovora, EBS je društvo kći u potpunom vlasništvu i ima punu podršku AIB-a dok nastavlja poslovati pod nazivom EBS. Spajanjem ta dva pravna subjekta provedeni su prestanak djelovanja EBS-a na principima uzajamne pomoći i njegova pretvorba u banku sa svim licencama, nakon čega je slijedilo preuzimanje njegova temeljnog kapitala od strane AIB-a za nominalnu naknadu. Nakon potvrde kontrole spajanja od 27. lipnja 2011. spajanje je dovršeno 1. srpnja 2011.

(26)

Od 15. srpnja 2011. 99,8 % temeljnog kapitala Banke u vlasništvu je irske države.

(27)

Banka je svoj položaj na tržištu zauzela kao banka koja nudi sve usluge, a primarno je usmjerena na Irsku i ponudu širokog raspona bankarskih proizvoda i usluga kroz opsežnu distribucijsku mrežu. Banka je u ograničenu obujmu prisutna i u Velikoj Britaniji. U drugome dijelu 2012. AIB je svoj unutarnji preustroj započeo prema modelu veće usmjerenosti na klijente, koji se sastoji od sljedećih ključnih segmenata: Domestic Core Bank, AIB UK i Financial Solutions Group (FSG). Izvješćivanje o tom novom segmentu započelo je 2013.

(28)

Domestic Core Bank posluje kroz paletu kanala za distribuciju sredstava koji čine 274 podružnice (19). Ta je mreža podružnica u fazi restrukturiranja, a u tijeku je i zatvaranje određenog broja podružnica. Banka pruža bankarske usluge i kroz nacionalne poštanske urede. EBS-om se upravlja unutar strukture Domestic Core Bank. On zadržava svoju vlastitu bankarsku licencu i posluje kao zasebno društvo kći pod posebnim nazivom koje zadržava i svoju mrežu podružnica. Usredotočen je na hipotekarno i depozitarno poslovanje.

(29)

AIB UK posluje u Velikoj Britaniji i Sjevernoj Irskoj. U Velikoj Britaniji Banka posluje pod poslovnim nazivom Allied Irish Bank (GB) i u svim svojim podružnicama, njih 20, nudi puni raspon bankarskih usluga, a posluje i putem internetskog bankarstva. Glavno se ciljano tržište odnosi na mala i srednja poduzeća (MSP). Pod nazivom Allied Irish Bank (GB) Savings Direct, Banka pruža i depozitarne usluge. (20) U Sjevernoj Irskoj AIB UK posluje u 32 podružnice pod nazivom First Trust Bank (FTB). Poslovnim subjektima i građanima nudi se puni raspon bankarskih usluga.

(30)

Financial Solutions Group osnovan je 2012. kako bi pomogao klijentima MSP-ima i građanima koji se suočavaju s teškoćama pri ispunjavanju svojih kreditnih obveza te kako bi izvršio plan razduživanja imovine Banke.

(31)

Danas je Banka jedna od tri velike domaće banke u Irskoj, zajedno s BoI i Permanent TSB (PTSB). Ukupna imovina Banke iznosila je na dan 31. prosinca 2013. 118 milijarda EUR, u usporedbi s ukupnom imovinom BoI-a u iznosu od 132 milijarde EUR i ukupnom imovinom PTSB-a u iznosu od 38 milijarda EUR na dan 31. prosinca 2013. Banka je diversificirana grupa za financijske usluge koja nudi čitav raspon bankarskih usluga za fizičke osobe i poduzeća, uz naglasak na irsko tržište poslovanja s građanima. Banka je osobito prisutna u segmentu MSP-a.

Tablica 1.

Banka – odabrani financijski podaci za 2013.

Tablica 2.

Bančin udio u tržištu MSP-a, građanstva, hipotekarnih kredita i štednje

(32)

AIB-ova potreba za državnom potporom posljedica je utjecaja globalne financijske krize zajedno s AIB-ovim pretjeranim rastom, snažnim oslanjanjem na pribavljanje sredstava na financijskom tržištu, njegovom izloženošću irskom tržištu nekretnina i neodgovarajućim upravljanjem rizikom.

(33)

U godinama koje su prethodile financijskoj krizi, AIB je odlučio držati korak s ranije nezabilježenim rastom irskoga gospodarstva i irskoga sektora nekretnina. Na apsolutnoj su se razini AIB-ovi krediti za nekretnine i gradnju između 2002. i 2006. povećali za 336 %, a njegova izloženost ovome sektoru porasla je sa 19 % u 2002. na 36 % u 2008. Pokušavajući povećati opseg poslovanja i bez ograničenja u pribavljanju financijskih sredstava, ta je banka preuzela prevelik rizik u smislu izloženosti (to jest koncentriranja na sektor nekretnina i gradnje), ali također i u smislu vrsta hipotekarnih kredita kakve je nudila (drugim riječima, hipotekarnih kredita s niskom kamatnom stopom (21)).

(34)

Propadanje irskog tržišta nekretnina, padovi cijena nekretnina koji su slijedili jedan za drugim, kao i usporavanje irskoga gospodarstva od 2008. godine, doveli su do značajnog opadanja kvalitete AIB-ove aktive i znatnih umanjivanja njegovog kreditnog portfelja, što je umanjilo kapitalne rezerve ove banke.

(35)

Kako bi financirala svoje brzo širenje, ta je banka povećala svoju ovisnost o pribavljanju sredstava na financijskom tržištu s približno 35 % u 2004. na 42 % u 2006., dok je omjer kredita i depozita (LDR) narastao sa 101 % u 2002. na 157 % u 2007.

(36)

Nakon urušavanja tvrtke Lehman Brothers Holdings Inc. u rujnu 2008., zbog turbulencije na globalnim financijskim tržištima ograničio se AIB-ov pristup financijskim sredstvima (jednako kao što se to dogodilo i drugim irskim bankama) i narušila mu se sposobnost za normalan nastavak poslovanja. Stoga je u prvome koraku intervenirala država pružajući jamstva za financijska sredstva. U uvjetima povećanih troškova financijskih sredstava (drugim riječima, visoke cijene depozita i visoke naknade za jamstva) te značajno smanjene osnovne stope Europske središnje banke (22) (ESB), hipotekarni krediti s niskom kamatnom stopom te banke (približno 45 % portfelja hipotekarnih kredita AIB-a u 2011.) doveli su do značajnog smanjivanja neto kamatne marže (NIM) Banke.

(37)

AIB je zbog znatnog slabljenja svojeg financijskog položaja bio primoran sudjelovati u svim poticajnim mjerama koje je irska država provodila radi zaštite financijske stabilnosti u državi. Kako bi očistila svoju bilancu, osim državnih jamstava AIB je primila i državne injekcije kapitala i iskoristila prijenose imovine u irsku Nacionalnu agenciju za upravljanje imovinom (National Asset Management Agency (NAMA)) (23).

(38)

Slično tome, financijska je kriza utjecala na financijski položaj EBS-a, osobito kao posljedica nagla pada vrijednosti nekretnina u Irskoj. Prije te krize EBS je izgradio znatan kreditni portfelj u segmentu komercijalnog kreditiranja nekretnina.

(39)

EBS je bio prisiljen provesti velika umanjivanja svojih portfelja komercijalnih i hipotekarnih kredita. EBS-ov se pristup financijskim sredstvima postupno smanjivao da bi se nakraju i potpuno zatvorio. Kao posljedica toga, kao i njegova ranjiva položaja, EBS je bio prisiljen zatražiti državne poticajne mjere. EBS-u su bila potrebna jamstva za financijska sredstva, prijenosi imovine u NAMA-u i injekcije kapitala.

(40)

Zbog teškoća s kojima su se suočili AIB i EBS, država je morala značajnu potporu osigurati pojedinačno AIB-u i EBS-u, a isto tako i Banci (spojeni pravni subjekt).

(41)

Na pojedinačnom su planu i AIB i EBS dobili jamstva za instrumente iz pasive u skladu s programom financijske pomoći kreditnim institucijama (Credit Institutions Financial Support (CIFS)) (24) odnosno programom jamstva za prihvatljive obveze (Eligible Liability Guarantee (ELG)) (25), kao i mjere financijske pomoći za imovinu umanjene vrijednosti koje se sastoje od prijenosa problematične imovine u NAMA-u.

(42)

Osim toga, AIB i EBS primili su ponovljenu kapitalnu potporu (26).

(43)

Nadalje, država je dala jamstva za hitnu pomoć za likvidnost koju je pružila Central Bank of Ireland.

(44)

Banka je nastavila koristiti program ELG, a u srpnju 2011.dokapitalizirana (27) je plasiranjem kapitala, kapitalnim ulaganjima (28) i kapitalnim obveznicama.

(45)

Iskorištene mjere za dokapitalizaciju Banke (uključujući povlaštene dionice i instrumente mogućeg budućeg kapitala) iznose sveukupno 20,775 milijarda EUR. Kao rezultat različitih injekcija kapitala, irska je država, kroz Komisiju nacionalnog mirovinskog pričuvnog fonda (National Pension Reserve Fund Commission (NPRFC)), vlasnik 99,8 % redovnih dionica Banke.

(46)

NPRFC također ima u vlasništvu i povlaštene dionice u iznosu od 3,5 milijarda EUR, a koje su izvorno injektirane u AIB 2009. i koje su odobrene odlukom Komisije u slučaju N 241/09 (29). O otkupu/ponovnoj kupnji ovih dionica odlučuje Banka. U svibnju 2014. (drugim riječima, pet godina nakon injekcije), na te će se dionice primijeniti uvećanje od 25 % pa će se otkup provoditi po 125 % nominalne vrijednosti.

(47)

U Tablici 3. prikazan je sažetak svih mjera potpore dodijeljenih AIB-u, EBS-u i Banci (spojeni pravni subjekt).

Tablica 3.

Pregled mjera potpore dodijeljenih AIB-u, EBS-u i Banci (spojeni pravni subjekt AIB/EBS)

(odobreni i doista dodijeljeni iznosi u nekim se slučajevima razlikuju)

(48)

U studenome 2009. irske su vlasti podnijele prvi plan restrukturiranja AIB-a u kojemu se iznose prvi prijedlozi o načinima ponovne uspostave održivost AIB-a. Irska je u svibnju 2010. podnijela ažuriranu verziju ovoga plana kojim se, između ostaloga, predviđa daljnja prodaja imovine (AIB-ove podružnice u Poljskoj, UK-u i SAD-u) kojima bi se udovoljilo novim minimalnim regulatornim kapitalnim zahtjevima koje je u skladu s PCAR-om u ožujku 2010. objavilo regulatorno tijelo za financije.

(49)

Plan restrukturiranja EBS-a, podnesen 31. svibnja 2010., predviđao je unutarnje restrukturiranje EBS-a kojim se trebala osigurati održivost, zajedno s brzom prodajom trećoj strani. U skladu s tim planom EBS bi napustio komercijalno kreditiranje nekretnina i svoje aktivnosti ponovno usmjerio na štednju građana i hipotekarne kredite. EBS bi smanjio svoje oslanjanje na (kratkoročno) pribavljanje sredstava na financijskom tržištu i umjesto toga bi se usmjerio na depozite građana.

(50)

Banka je prije podnošenja završne verzije plana restrukturiranja već provela široku paletu mjera restrukturiranja kako bi se postigli ciljevi dugoročne održivosti, vlastitog ulaganja i raspodjele tereta. Te mjere obuhvaćaju napuštanja određenih poslovnih aktivnosti, razduživanje imovine, izvršenje odgovornog upravljanja (31) te mjere smanjivanja troškova, kako slijedi (32):

(51)

Irske vlasti su 28. rujna 2012. podnijele plan restrukturiranja Banke koji pokriva razdoblje od 2012. do 2015. Irske su vlasti taj plan više puta mijenjale i dopunjavale, a razdoblje restrukturiranja na kraju je određeno tako da uključuje godine 2014. do 2017.

(52)

Irske su vlasti podnijele jedan osnovni scenarij, jedan alternativni osnovni scenarij (koji se temelji na razboritijim pretpostavkama) te jedan suprotan scenarij s ciljem demonstriranja sposobnosti Banke da postigne dugoročnu održivost.

(53)

Do kraja toga razdoblja restrukturiranja Banka planira ponovo postati stabilna, profitabilna i kvalitetno financirana institucija dobrih koeficijenata intenziteta kapitala i jednog tradicionalnijeg modela poslovanja. Tim se planom utvrđuje poslovna strategija koja Banku pozicionira kao manju banku čitave palete usluga koja je prvenstveno usmjerena na Irsku, u usporedbi s međunarodno diversificiranom grupom za financijske usluge, što je bila prije doba krize. Poslovna struktura Banke temelji se na tri žarišne točke – Domestic Core Bank, AIB UK (poslovanje u UK-u koje obuhvaća poslovanje u Velikoj Britaniji i Sjevernoj Irskoj) i grupa Financial Solutions Group osnovana 2012.

(54)

Glavni su pokretači Bančinog povratka održivosti:

(55)

U osnovnom se slučaju pretpostavlja da će bruto domaći proizvod (BDP) u Irskoj u 2014. rasti za 2,2 % uz veći rast u 2015., 2016. i 2017. od 2,8 %, 3,2 %, odnosno 3,2 %. Očekuje se da će BDP u Ujedinjenoj Kraljevini rasti za 1,9 % u 2014., za 2,1 % u 2015., 2,5 % u 2016. i 2,5 % u 2017.

(56)

Očekuje se da će tijekom čitavog razdoblja restrukturiranja rasti i zaposlenost, pri čemu je očekivana stopa rasta od 0,8 % za 2014., 1,5 % za 2015., 2 % za 2016. te 2 % za 2017.

(57)

Očekuje se da će se stambena i ostala izgradnja pomaknuti s vrlo niskih razina aktivnosti. Predviđa se da će cijene stambenih prostora narasti za 3 % u 2014., za 3 % u 2015., za 2,5 % u 2016. i 2,5 % u 2017.

(58)

Plan restrukturiranja Banke prema scenariju osnovnog slučaja daje sljedeće financijske projekcije:

Tablica 4.

Financijski rezultati Banke i financijske projekcije prema scenariju osnovnog slučaja

(59)

Važnim razduživanjem sporedne imovine (36) Banka namjerava postati materijalno manja institucija u usporedbi s razdobljem koje je prethodilo financijskoj krizi. Banka je već dovršila važno razduživanje kroz napuštanje nekoliko svojih poslovanja, razduživanje imovine i prijenos imovine povezane s „visokorizičnim vlasništvom” u NAMA-u (21,3 milijarde EUR), što joj je omogućilo znatno smanjivanje veličine bilance. Ukupna imovina grupe AIB smanjila se s 136,7 milijarda EUR na kraju 2011. na 117,7 milijarda EUR na dan 31. prosinca 2013. (smanjenje od 14 %) (37).

(60)

Ovim se važnim programom razduživanja/smanjivanja – koji je Banka poduzela – zajedno s rastućom depozitnom osnovom klijenata (u odnosu na 2011.), pridonijelo poboljšanju portfelja financiranja Banke. Udio depozita klijenata u iznosu ukupnih izvora financiranja (drugim riječima, ukupne obveze (38)) povećao se s 49,7 % krajem 2011. na 61,2 % krajem 2013., dok se LDR smanjio sa 138 % krajem 2011. na 100 % 31. prosinca 2013.

(61)

Projekcijom Banke za razdoblje restrukturiranja predviđa se daljnje povećanje udjela depozita klijenata u ukupnom iznosu izvora njezina financiranja (to jest ukupnim obvezama), dok se za udio sredstava ESB-a kroz razdoblje u kojemu se provodi plan restrukturiranja očekuje značajno smanjivanje, s 20 % u 2012. na [< 10 %] u 2017. (drugim riječima, smanjivanje u iznosu od 15 – 25 milijarda EUR), kao posljedica kombinacije projiciranih nižih masa kreditiranja (39), otkupa obveznica NAMA-e (40) i povećanja depozita banaka.

(62)

Banka postupno ponovo stječe pristup sredstvima na financijskom tržištu. U siječnju i rujnu 2013. Banka je izdala dvije hipotekarne bankarske obveznice, svaku u iznosu od 500 milijuna EUR. U listopadu 2013. Banka je izdala osiguranje kreditnih kartica na iznos od 500 milijuna EUR, što je bilo prvo osiguranje takve vrste koje je izdala jedna irska banka. U studenome 2013. Banka je uspjela bez ikakvih osiguranja plasirati 500 milijuna EUR trogodišnjeg dugovanja. To je bila prva neosigurana transakcija Banke od 2009. U ožujku 2014. Banka je izdala jednu sedmogodišnju osiguranu obveznicu u obliku vrijednosnih papira pokrivenih imovinom, u iznosu od 500 milijuna EUR. To je AIB-ova javna referentna obveznica u obliku vrijednosnih papira pokrivenih imovinom s najduljim rokom od 2007.

(63)

Kada je riječ o prognoziranim stopama likvidnosti, uzimajući u obzir informacije dostupne u ovoj fazi o sastavu koeficijenta likvidnosne pokrivenosti (LCR) koji je na razini Europske Unije još uvijek u konzultacijskoj fazi (41), Banka prognozira da će LCR tijekom razdoblja restrukturiranja biti poprilično iznad minimalnih zahtjeva (vidjeti Tablicu 5).

Tablica 5.

Likvidnosni koeficijenti Banke

(64)

Prema vlastitoj projekciji Banka će vratiti profitabilnost u 2014. godini, uz prognoziranu dobit nakon oporezivanja u iznosu od [0 – 750] milijuna EUR, što će do 2017. doseći do [250 – 1 250] milijuna EUR. Očekuje se da će dobit na uloženi kapital (ROE) biti [0,5 – 10 %] u 2014. i [5 – 15 %] u 2017. To će se postići na sljedeći način.

(65)

Kao prvo, planom restrukturiranja utvrđen je određeni broj mjera koje potiču oporavak NIM-a – iz čega se izuzimaju troškovi ELG-a – s 1,22 % u 2012. na [1,5 – 2,25 %] u 2017. Ove mjere uključuju nova kreditiranja u iznosu od [20 – 30] milijarda EUR od 2014. do 2017. uz više kamatne stope, daljnje poboljšanje u naplaćivanju starih kredita (42) i daljnje smanjivanje troškova depozitnih proizvoda do 2015. (vidjeti Tablicu 6). Nadalje, prema projekciji, udio sredstava niskog prihoda (to jest hipotekarnih kredita s niskom kamatnom stopom i obveznica NAMA-e) u usporedbi s ukupnom imovinom Banke smanjivat će se tijekom razdoblja restrukturiranja s [20 – 30 %] u 2014. na [10 – 20 %] u 2017. kao rezultat otkupa obveznica NAMA-e i amortizacije portfelja hipotekarnih kredita s niskom kamatnom stopom za koji se ne planira novo kreditiranje.

Tablica 6.

Prognozirani razvoj prosječnih prihoda Banke od aktive i pasive

(66)

Kao drugo, prekid programa ELG-a s 28. ožujkom 2013. donijet će poboljšanja NIM-a nakon troškova ELG-a jer će se sniziti naknade za jamstva koje se plaćaju državi. One su u 2012. iznosile do 0,4 milijarde EUR, a prognozira se da će za 2017. iznositi samo 8 milijuna EUR.

(67)

Treće, kako bi se postigla održiva poslovna dobit prije izdvajanja rezerva, Banka planira daljnje smanjenje svojih operativnih troškova s 1,8 milijarda EUR u 2012. na [1,0 – 1,5] milijarda EUR u 2015. i [1,0 – 1,5] milijarda EUR u 2017. Dvije su ključne inicijative koje čine temelj ovog projiciranog smanjenja program umirovljenja i dobrovoljnog odlaska uz otpremninu te revizija osnovnih plaća i naknada najavljena 2012. S obzirom na to Banka predviđa smanjenje broja zaposlenika za [20 – 40] % do 2015. i za [20 – 40] % do 2017., u usporedbi s njihovim brojem iz 2012., što dovodi do ukupnog smanjenja broja zaposlenika za [2 000 do 5 000] osoba.

(68)

Nakraju, kada je riječ o poslovnoj dobiti nakon izdvajanja rezerva, a prije izvanrednih stavaka, Banka planira oštro smanjenje rezerva za pokrivanje kredita umanjene vrijednosti (problematični krediti), s 2,5 milijarda EUR u 2012. na [0 – 0,5] milijarda EUR u 2014. i [0 – 0,5] milijarda EUR u 2017., budući da ovaj plan pretpostavlja gospodarski oporavak Irske. AIB očekuje da će taj oporavak dovesti do padanja udjela novih problematičnih kredita. Plan rezerva ujedno predviđa djelotvornije radnje upravljanja kreditima, što se odrazilo na osnivanje grupe Financial Solution Group, te pokretanje strategije za rješavanje zakašnjelih otplata hipotekarnih kredita (43) (MARS). Te mjere imaju za cilj poboljšati Banci naplatu kredita kao i djelotvornost restrukturiranja, povećavajući time broj kredita nekad umanjene vrijednosti čija je vrijednost sada povećana.

(69)

Očekivanje Banke za vrijeme razdoblja restrukturiranja je održavanje opsežne kapitalne rezerve kroz povišenu zadržanu zaradu i smanjenu rizikom ponderiranu aktivu (RWA). Plan je Banke da poveća svoju dobit, koju planira u cijelosti zadržati, pomoću mjera opisanih u uvodnim izjavama 65. – 68. Očekuje se da će se RWA smanjiti za približno [5 – 10] milijarda EUR od 2013. do 2016., uglavnom kao rezultat neprekidnog smanjivanja kreditnog portfelja (uključujući otpise, restrukturirane kredite umanjene vrijednosti i kreditnu amortizaciju), zatim novoga načina tretiranja odgođenih poreznih imovina (DTA) (44), te planiranog razvoja Banke (a) pristupa EBS-ovom kreditnom portfelju zasnovanog na internim rejting-sustavima (IRB) te (b) ažuriranim modelima IRB-a za AIB-ov kreditni portfelj.

(70)

Nadalje, irske su vlasti dale informacije da će središnja banka Irske (Central Bank of Ireland (CBI)) u skoro vrijeme umanjiti minimalne regulatorne kapitalne zahtjeve (45) sa 10,5 % na […] %, čime će se, bez ikakvih drugih promjena, kapitalne rezerve Banke u 2014. povećati za [0 – 5] milijarda EUR. Stoga više neće biti važan cilj od 10,5 % kojega je CBI postavio u studenome 2010. u kontekstu provedbe PCAR-a.

(71)

Uzmu li se u obzir minimalni regulatorni kapitalni zahtjev od 8 % redovnog osnovnog kapitala (CET1) kroz čitavo to razdoblje, prognozira se da će kapitalne rezerve Banke biti [0 – 5] milijarda EUR u 2014. i približno [5 – 10] milijarda EUR u 2017. Uz kapitalni prag od 5,5 % (46), kapitalne rezerve u 2014. bile bi [5 – 10] milijarda EUR.

(72)

Dodatno tome, Banka ima instrumente mogućeg budućeg kapitala (47) (CoCo) u iznosu od 1,6 milijarda EUR koje se mogu prema potrebi pretvoriti u redovne dionice. Uzimajući u obzir CoCo, kapitalne rezerve u 2014. iznosile bi [5 – 10] milijarda EUR uz minimalni regulatorni kapitalni zahtjev od 8 %, [5 – 10] milijarda EUR uz kapitalni prag od 5,5 %.

(73)

Iznosi koji su navedeni za CET1 u uvodnim izjavama 71 – 72. uključuju odgovarajući postupno uvođen odbitak DTA-a (48). Banka je 31. prosinca 2013. priznala DTA proizašao iz neiskorištenih poreznih gubitaka, u iznosu od 3,9 milijarda EUR.

(74)

Banka je 11. veljače 2014. Komisiji podnijela alternativni osnovni scenarij („alternativni osnovni slučaj”) koji se, u usporedbi sa scenarijem osnovnog slučaja, temelji na razboritijim pretpostavkama. Ovim su se razboritijim pretpostavkama uzeli u obzir razvoj RWA-a, rezultati ocjene bilance (BSA) (49), masa novih kredita, sastav izvora sredstava, više troškove sredstava te veće rezerve, kako je sažeto u tablici 7. Kada je riječ o makroekonomskim pretpostavkama koje čine temelj ovog alternativnog osnovnog scenarija, one su jednake onima na kojima se temelji i osnovni scenarij opisan u uvodnim izjavama 55. i 56.

Tablica 7.

Alternativni osnovni scenarij: glavne promjene u pretpostavkama u usporedbi s osnovnim scenarijem

(75)

U skladu s razboritijim pretpostavkama Banka ne uspostavlja ponovo profitabilnosti prije 2016., pri čemu je iznos prognozirane dobiti nakon oporezivanja [0 – 750] milijuna EUR, što će u 2017. narasti na [250 – 1 250] milijuna EUR. Očekuje se da će ROE iznositi [0,5 – 10] % u 2016. i [5 – 15] % u 2017.

(76)

Prognozira se da će kapitalne rezerve Banke iznositi približno [2 – 6] milijarda EUR u 2014. i [2 – 6] milijarda EUR u 2017., uzimajući u obzir 8 % minimalnih regulatornih kapitalnih zahtjeva. Uzimajući u obzir CoCo, kapitalne rezerve u 2014. iznosile bi [3 – 8] milijarda EUR uz 8 % minimalnog regulatornog kapitalnog zahtjeva (i [3 – 8] milijarda EUR uz kapitalni prag od 5,5 %.

Tablica 8.

Financijske projekcije Banke prema alternativnom osnovnom scenariju

(77)

U nepovoljnom slučaju koji je Banka dostavila očekuje se da će BDP Irske rasti za 1 % u 2014., 1,5 % u 2015., 2,2 % u 2016. i 2,2 % u 2017. Rast zaposlenosti odložen je do 2015., kada se očekuje da će narasti za 0,5 %, zatim 1 % u 2016. i 1 % u 2017. Prognozirano je da će cijene stambenih prostora rasti za 1,2 % u 2014., za 1,7 % u 2015., za 1,9 % u 2016. i za 1,9 % u 2017. Očekuje se da će BDP UK-a rasti za 0,8 % u 2014., za 1 % u 2015., za 1,5 % u 2016. i za 1,5 % u 2017.

(78)

Nepovoljni slučaj temelji na strožim makroekonomskim pretpostavkama u usporedbi i s osnovnim scenarijem i s alternativnim osnovnim scenarijem. Međutim, alternativni osnovni scenarij dovodi do niže profitabilnosti i manjih kapitalnih rezerva u usporedbi sa suprotnim scenarijem jer su pretpostavke koje čine temelj Bančinih financijskih projekcija s obzirom na kretanja njezina poslovanja strože kod alternativnog osnovnog slučaja nego kod suprotnog scenarija.

(79)

Prognozirani prihod poslovanja Banke u suprotnom slučaju povećava se s [1 – 3] milijarde EUR u 2014. na [1 – 3] milijarde EUR u 2017. Projekcije govore da će se poslovna dobit prije izdvajanja za rezerve povećati s [0 – 1] milijarde EUR u 2014. na [0,75 – 1,75] milijarda EUR u 2017. U suprotnom se slučaju očekuje da će Banka ponovo uspostaviti profitabilnost [2014. – 2016.], uz dobit prije oporezivanja u iznosu od [0 – 750] milijuna EUR.

(80)

Prognozira se da će se omjer troškova i prihoda poboljšati sa [60 – 70] % u 2014. na [45 – 55] % u 2017.

(81)

Prognozira se da će u suprotnom slučaju stopa CET1 Banke iznositi [10 – 20] % u 2014., [10 – 20] % u 2015., [10 – 20] % u 2016. i [10 – 20] % u 2017. To bi odgovaralo kapitalnim rezervama u iznosu od [3 – 8] milijarda EUR u 2014., [3 – 8] milijarda EUR u 2015., [3 – 8] milijarda EUR u 2016. i [3 – 8] milijarda EUR u 2017., uzimajući u obzir minimalni regulatorni kapitalni zahtjev od 8 %.

(82)

Prije kraja razdoblja restrukturiranja Banka će započeti državnu potporu otplaćivati plaćanjem dividende ili na druge načine, pod uvjetom da posjeduje najmanje 1 – 4 % viška kapitala iznad regulatorne minimalne stope CET1-a (temeljem u cijelosti provedenog Basela III) koju je 31. prosinca 2016. utvrdio CBI. Otplaćeni iznos bit će jednak višku iznad regulatorne minimalne stope CET1 uvećane za 1 – 4 %.

(83)

Kako bi omogućila takvu otplatu, Banka neće poduzeti nikakve korake koji bi doveli do odljeva kapitala prije […] osim ako […].

(84)

Banka zadržava mogućnost da do 13. svibnja 2014. djelomično ili u cijelosti pretvori povlaštene dionice NPRFC-a po nominalnoj vrijednosti, a nakon toga po cijeni koja iznosi 125 % upisne cijene dionica, prije ili u sklopu prodaje (ili djelomične prodaje) koja se odvija za državu, uključujući privatni sektor.

(85)

U načelu, Banka može državni CoCo prodati bilo kada. Međutim, Irska je nametnula obvezu da Banka ne otplati CoCo sve dok se rezultati procjene kvalitete imovine/testiranja opterećenja (AQR/ST) (51) koje provode ESB i europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) ne objave i ne dobiju propisano odobrenje.

(86)

Irske su vlasti nametnule određen broj obveza kojih će se Banka tijekom razdoblja restrukturiranja pridržavati. Te se obveze odnose na:

(87)

Irska je poduzela korake kako bi osigurala da se plan restrukturiranja podnesen 28. rujna 2012., kako je nadopunjen, provede u cijelosti, uključujući obveze detaljno utvrđene u Prilogu.

(88)

Irske su vlasti na dan 31. svibnja 2010. podnijele plan restrukturiranja EBS-a. Komisija je pokrenula detaljnu istragu jer je sumnjala u spojivost toga plana restrukturiranja s unutarnjim tržištem. Komisija je osobito izrazila svoje sumnje s obzirom na to:

(89)

Komisija je primijetila da je prognoziranje financijskih čimbenika u planu restrukturiranja nedosljedno te da u okviru scenarija nepovoljnog slučaja nedostaje dovoljna količina informacija o makroekonomskim pretpostavkama. Dodatno tome, Komisija je imala sumnje u pretpostavke koje su činile temelj EBS-ovih izračuna o kretanju hipotekarnog kreditiranja u Irskoj u srednjoročnom razdoblju. Komisija je također tražila dodatno pojašnjenje EBS-ovih pretpostavka s obzirom na tržište korporativnih depozita. Komisija je zauzela gledište da plan restrukturiranja EBS-a podcjenjuje razinu umanjenja vrijednosti hipotekarnih kredita u naznačenom razdoblju i da mu nedostaje cjelovita analiza s obzirom na probleme u postupku smanjivanja poslovnog kreditnog portfelja. Konačno, Komisija je izrazila sumnje koje se tiču izračuna EBS-ovog omjera troškova i prihoda te troškova pribavljanja sredstava na financijskom tržištu u srednjoročnom razdoblju.

(90)

S obzirom na ograničavanje potpore na najnižu mogući razinu Komisija je primijetila da nema dovoljno informacija za donošenje zaključka o tome hoće li se taj zahtjev ispuniti, zbog nedosljednosti između cilja dokapitalizacije i prognoza iz plana restrukturiranja kojima se utvrđuje da bi EBS trebao uvelike prijeći minimalni regulatorni kapitalni zahtjev.

(91)

Konačno, Komisija je izrazila sumnje oko toga jesu li mjere za ograničavanje narušavanja tržišnog natjecanja koje su utvrđene u planu dovoljne. Komisija je posebno kritizirala činjenicu da je predloženo smanjenje knjigovodstvene bilance bilo daleko manje no što bi Komisija normalno očekivala od banke koja prima toliko velik iznos potpore, kako u apsolutnom smislu, tako i u smislu rizikom ponderirane aktive.

(92)

Komisija je zaprimila EBS-ove komentare u kojima je EBS pružio dodatne elemente koji podržavaju ovaj plan restrukturiranja. Dodatno tome, dvije su druge zainteresirane strane podnijele komentare koji uglavnom potvrđuju sumnje Komisije s obzirom na adekvatnost mjera predloženih za sprječavanje narušavanja tržišnog natjecanja i raspodjelu tereta. Irska nije dostavila nikakve komentare.

(93)

U srpnju 2011. EBS se spojio s AIB-om i postao potpuno integrirano društvo kći Banke. Kao rezultat toga, EBS je prestao samostalno postojati. Stoga je Odluka o pokretanju postupka koja se odnosila na EBS kao samostalni pravni subjekt postala ništavna, a Komisija je odlučila ovaj postupak dalje ne provoditi. Nadalje, budući da se komentari koje su dostavili EBS i spomenute dvije zainteresirane strane odnose na mjere za sprječavanje narušavanja tržišnog natjecanja te raspodjelu tereta u skladu s planom restrukturiranja koji je podnesen za EBS i koji se dalje neće provoditi, ovi komentari nisu relevantni za plan restrukturiranja koji je podnesen za Banku (spojeni AIB i EBS), pa stoga nema razloga da ih Komisija u okviru ove odluke razmatra. Umjesto toga Komisija u odjeljku 5.2. ove odluke razmatra usklađenost mjera potpore izvorno dodijeljenih EBS-u, zajedno s mjerama izvorno dodijeljenima AIB-u i onima dodijeljenima Banci, u svjetlu plana restrukturiranja podnesenog za Banku, uključujući održivost Banke, ograničavanje ove potpore na najnižu mogući razinu i pogodnost ovih mjera za ograničavanje narušavanja tržišnog natjecanja.

(94)

Irska prihvaća činjenicu da ove mjere čine državnu potporu i smatra da su ove mjere spojive s unutarnjim tržištem na temelju članka 107. stavka 3. točke (b) Ugovora jer su nužne za rješavanje ozbiljnih poremećaja irskog gospodarstva.

(95)

Kao što je opisano u odjeljku 2.7. ove odluke, Irska je nametnula niz obveza koje su detaljno utvrđene u Prilogu.

(96)

Komisija mora prvo ocijeniti čine li mjere dodijeljene korisnicima državnu potporu u skladu sa značenjem članka 107. stavka 1. Ugovora. U skladu s tom odredbom državna je potpora svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku kojim se narušava ili prijeti da će se narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzeća u povoljniji položaj, u mjeri u kojoj se utječe na trgovinu među državama članicama.

(97)

Da bi neka mjera činila državnu potporu, ona mora ispuniti sljedeće uvjete: i. ta se mjera mora financirati državnim sredstvima; ii. ona mora svojem primatelju donijeti neku prednost; iii. ta prednost mora biti selektivna; i iv. ta mjera mora narušavati ili prijetiti narušavanjem tržišnog natjecanja i mora imati mogućnost utjecati na trgovinu među državama članicama. Budući da su ovi uvjeti kumulativni, prije no što će se neka mjera smatrati državnom potporom oni svi moraju biti ispunjeni.

(98)

Komisija je već u prethodnim odlukama (52) ustanovila da sve mjere potpore koje se tiču restrukturiranja, navedene u tablici 3., ispunjavaju uvjete predviđene člankom 107. stavkom 1. Ugovora te da stoga te mjere čine potporu u skladu sa značenjem te odredbe. Komisija taj stav zadržava i napominje kako je izračunato da potpora kroz dokapitalizaciju i mjere koje se odnose na imovinu umanjene vrijednosti ukupno iznosi 22,475 milijarda EUR. Taj iznos obuhvaća dokapitalizacije i AIB-a i EBS-a i spojenog pravnog subjekta u iznosu od 20,775 milijarda EUR te mjere koje se odnose na imovinu umanjene vrijednosti, dodijeljene AIB-u i EBS-u, u iznosu od 1,7 milijarda EUR (procijenjeni iznos). Osim toga, Komisija je uzela u obzir i jamstva dana AIB-u i EBS-u (53).

(99)

Dodatno tome, Komisija smatra da otkup povlaštenih dionica iz 2009. (prije ili nakon uvećanja) i ponovna injekcija istoga iznosa koja je slijedila u obliku redovnih dionica ne čine novu potporu. Komisija je tu mjeru već odobrila u odlukama u predmetima N 241/09 i SA.32891 (N 553/10).

(100)

Člankom 107. stavkom 3. točkom (b) Ugovora propisuje se da se državna potpora može smatrati spojivom s unutarnjim tržištem ako je dodijeljena kako bi „riješila ozbiljne poremećaje u gospodarstvu neke države članice”.

(101)

Usprkos sporom gospodarskom oporavku kakav se bilježi od 2013., Komisija i dalje smatra da su uvjeti potrebni za odobravanje državne potpore u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) Ugovora, s obzirom na trajan pritisak na financijskim tržištima, i dalje ispunjeni. U srpnju 2013. Komisija je to stajalište potvrdila prihvaćajući komunikaciju o primjeni pravila o državnim potporama, počevši od 1. kolovoza 2013., za poticajne mjere u korist banaka u kontekstu financijske krize (54).

(102)

CBI je već ranije potvrdio da je Banka sustavno važna za financijsko tržište Irske (55). Da mjere potpore koje se odnose na restrukturiranje nisu dodijeljene, nadzorno je tijelo moglo Banku, odnosno AIB i EBS prije spajanja, zatvoriti zbog kršenja minimalnih regulatornih kapitalnih zahtjeva.

(103)

Sve mjere koje se smatraju državnom potporom dodijeljene su u kontekstu restrukturiranja Banke (spojeni pravni subjekt). Komunikacijom o restrukturiranju utvrđuju se pravila primjenjiva na dodjeljivanje potpore za restrukturiranje financijskim institucijama u trenutačnoj krizi. U skladu s Komunikacijom o restrukturiranju, da bi restrukturiranje neke financijske institucije u kontekstu trenutačne financijske krize bilo spojivo s unutarnjim tržištem kako je utvrđeno člankom 107. stavkom 3. točkom (b) Ugovora, ono mora i. voditi ka ponovnoj uspostavi održivosti te banke, ii. uključivati dovoljno vlastita doprinosa korisnika (raspodjela tereta) i osigurati da je potpora ograničena na nužan minimum, te iii. sadržavati dovoljno dobre mjere za ograničavanje narušavanja tržišnog natjecanja.

(104)

Svoju ocjenu spojivosti Komisija temelji na alternativnom osnovnom scenariju kojega je predložila Banka, a koji počiva na razboritijim pretpostavkama nego osnovni scenarij.

(105)

Kako je Komisija naznačila Komunikacijom o restrukturiranju, država članica mora dostaviti sveobuhvatan plan restrukturiranja kojim se prikazuje način ponovne uspostave dugoročne održivosti predmetnog pravnog subjekta bez državne potpore u razumnom vremenu i u roku od najviše pet godina. U skladu s točkom 13. Komunikacije o restrukturiranju dugoročna održivost postiže se kada se banka može samostalno natjecati za kapital na tržištu u skladu s relevantnim regulatornim zahtjevima. Da bi neka banka to mogla učiniti, mora moći pokriti sve svoje troškove i osigurati odgovarajuću dobit na uloženi kapital, uzimajući u obzir profil rizičnosti te banke. Točkom 14. Komunikacije o restrukturiranju propisano je da dugoročna održivost zahtijeva da se sve državne potpore ili s vremenom otplate ili da se plati naknada u skladu s normalnim tržišnim uvjetima, čime se osigurava da su svi oblici dodatnih državnih pomoći prekinuti.

(106)

Irske su vlasti podnijele plan restrukturiranja kojim se utvrđuje strategija Banke za ponovnu uspostavu održivosti bez dodatne državne potpore usmjeravanjem na i. preorijentaciju Banke u manju instituciju koja je usmjerena na Irsku i koja ima poboljšani portfelj financiranja; ii. poboljšane razine profitabilnosti kroz povećanje NIM-a, mjere smanjivanja troškova i postupno reduciranog smanjenja vrijednosti; te iii. održavanje opsežnih kapitalnih rezerva.

(107)

Banka je već poduzela dalekosežne mjere restrukturiranja koje su dovele do znatno manje bilance u usporedbi s razinama prije krize koje su bile rezultat nekontroliranog rasta (118 milijarda EUR u 2013. u usporedbi sa 136,7 milijarda EUR u 2011. (56)). Ovo je smanjivanje osobito postignuto kroz napuštanje inozemnih poslova, prijenose „visokorizične imovine” u NAMA-u i druga razduživanja imovine (57). Rezultat toga bilo je smanjivanje trenutačne izloženosti Banke sektoru nekretnina i gradnje, a očekuje se da će se ona i dalje sve do kraja razdoblja restrukturiranja relativno smanjivati. Komisija smatra da je nova strategija razborita i odgovarajuća za uvjete kakvi vladaju poslije krize. Ovoj je Banci nametnuta obveza ograničavanja davanja kredita […] kako bi se time podržala njezina razboritija poslovna strategija.

(108)

Banka također ubrzava svoj povratak u konzervativniji tradicionalni bankarski model u kojemu će svoj kreditni portfelj u značajnoj mjeri financirati iz depozita klijenata uz projicirani LDR na kraju razdoblja restrukturiranja u skladu s alternativnim osnovnim scenarijem ispod [95 – 120] %. Taj je cilj rezultat ambicioznog i dobro ostvarenog plana razduživanja te relativno razboritih pretpostavka s obzirom na kretanja mase depozita. Komisija sa zadovoljstvom primjećuje da Bankine projekcije, u skladu s alternativnim osnovnim scenarijem, podrazumijevaju da ona neće biti pretjerano ovisna o pribavljanju sredstava na financijskom tržištu i izvorima institucionalnog financiranja, kao što su sredstva ESB-a.

(109)

S obzirom na ponovno uspostavljanje profitabilnosti, ovim se planom utvrđuje odgovarajući sastav planiranih mjera. Novi se krediti odobravaju uz više kamatne stope. Dodatno tome, gdje je to moguće, poboljšava se cijena (starih) kredita i depozita. Ovim se mjerama, zajedno s prekidom plaćanja naknada za jamstva u okviru programa ELG-a, Banci omogućuje da postupno oporavlja svoj NIM.

(110)

Nadalje, Bankine planirane mjere, a posebno program odlaska radnika uz otpremnine (58) te revizija osnovnih plaća i naknada – što je usmjereno na smanjivanje njezinih operativnih troškova (za [200 – 600] milijuna EUR do 2015. u usporedbi s razinama iz 2012.) – omogućuju joj da ostvari održiviju bazu operativnih troškova u svjetlu Bančinih izgleda/mogućnosti za stvaranje prihoda. Tim se mjerama, zajedno s planiranim povećanjem prihoda, Banci pomaže da značajno poboljša svoj omjer troškova i prihoda (prognoziran na [45 – 55] % u 2017., u usporedbi sa 123 % u 2012.). U tom smislu Komisija pozdravlja obvezu koju je Irska preuzela u pogledu smanjenja operativnih troškova Banke za [200 – 600] milijuna EUR do 2015., u usporedbi s 2012. i obvezu da omjer troškova i prihoda ne prijeđe [45 – 65] % (osim u slučaju da rast BDP bude ispod 2 %, kada omjer troškova i prihoda ne smije prijeći [50 – 70] %).

(111)

Banka u skladu s alternativnim osnovnim scenarijem prognozira postupno smanjivanje iznosa smanjene vrijednosti tijekom razdoblja restrukturiranja. Taj se trend smanjivanja smatra odgovarajućim pod uvjetom da i. očekivani gospodarski oporavak Irske uspori pojavu novih problematičnih kredita, ii. projiciranim povećanjem cijena stambenog prostora ograniči se težina gubitaka na hipotekarnim kreditima te iii. poboljšanim upravljanjem kreditima (59) Banka ubrza/poboljša naplatu kredita i njihovo restrukturiranje. U tom smislu Komisija pozdravlja obveze koje je preuzela Irska, a koje se odnose na Bankine kvalitativne i kvantitativne ciljeve restrukturiranja povezane s MSP-om i portfeljem hipotekarnih kredita.

(112)

U skladu s alternativnim osnovnim scenarijem Banka neće ponovo uspostaviti profitabilnost prije 2016. Bez obzira na učinak smanjenja vrijednosti, Bankina je profitabilnost strukturno slaba zbog velikog naslijeđenog portfelja sredstava niskoga prinosa (hipotekarni krediti s niskom kamatnom stopom i obveznice NAMA-e). Kao posljedica toga, ROE će sve do kraja razdoblja restrukturiranja ostati nizak i dostići će u 2017. samo [5 – 15] %. Komisija usprkos tome smatra da je Banka na pravome putu ka ostvarivanju konkurentnijih razina ROE-a/profitabilnosti u budućnosti, jer će nova kreditiranja s većim maržama te (stari) krediti s novim cijenama kapitala postupno kompenzirati nazadovanje profitabilnosti koje se pojavljuje zbog tih naslijeđenih sredstava niskih prihoda. Zbog toga se očekuje da će se profitabilnost postupno poboljšavati.

(113)

Konačno, Komisija sa zadovoljstvom primjećuje da je Banka dobro kapitalizirana institucija koja ima odgovarajuće kapitalne rezerve sve do kraja razdoblja restrukturiranja. U skladu s alternativnim osnovnim scenarijem banka će zadržati kapitalne rezerve u iznosu od [2 – 6] milijarda EUR u 2017. uz minimalni regulatorni kapitalni zahtjev od 8 % (i [3 – 8] milijarda EUR uz kapitalni prag od 5,5 %), što bi Banci omogućilo da apsorbira dodatne gubitke ako gospodarski oporavak Irske bude slabiji od prognoziranoga. Nadalje Banka ima na raspolaganju 1,6 milijarda EUR CoCo-a za jačanje svoje kapitalne osnove prema potrebi. U tome je smislu Irska nametnula Banci obvezu da neće otplatiti CoCo sve dok se ne objave rezultati AQR/ST-a.

(114)

Komisija prima na znanje da Banka planira prije kraja razdoblja restrukturiranja otkupiti povlaštene dionice iz 2009. (60). Do 13. svibnja 2014. otkup se vrši po nominalnoj vrijednosti, a nakon toga se datuma primjenjuje uvećanje od 25 %. Predviđa se da će se predmetni iznos povlaštenih dionica otkupiti od države koja će isti iznos odmah reinvestirati u obliku vlasničkog ulaganja u Banku (redovne dionice). Kao rezultat toga, veličina bilance Banke neće se promijeniti. Međutim, poboljšat će se struktura kapitala Banke u smislu novih pravila Basel III (61). Osim toga, kao rezultat tih mjera, državni udio u Banci neznatno će se povećati sa sadašnjih 99,8 %.

(115)

Već poduzete inicijative AIB-a (razduživanje, smanjivanja troškova, poboljšani portfelj financiranja) – zajedno s onima koje se planiraju tijekom čitavog razdoblja restrukturiranja s ciljem ponovne uspostave njegove profitabilnosti (davanje novih kredita uz višu cijenu i reguliranje cijena starih kredita i depozita, daljnje smanjivanje troškova osoblja i poboljšavanje upravljanja kreditima (62)) – odgovarajuće su s obzirom na prirodu financijskih problema Banke (63).

(116)

U skladu s time, ovim se planom restrukturiranja uvjerljivo utvrđuje odgovarajuća strategija za ponovno uspostavljanje dugoročne održivosti Banke. Čini se da je kombinacija prethodno opisanih mjera pogodna za osiguravanje buduće održivosti Banke bez daljnje državne potpore.

(117)

Međutim, ponovno uspostavljanje profitabilnosti Banke moglo bi se zbog njezinih naslijeđenih sredstava niskih prihoda odgoditi sve do kraja razdoblja restrukturiranja. Zbog toga, u skladu s alternativnim osnovnim scenarijem, ROE Banke ostaje relativno nizak, čak i na kraju razdoblja restrukturiranja, ali pokazuje blagi trend rasta.

(118)

Uzimajući u obzir prethodno navedene elemente, Komisija donosi općeniti zaključak da plan restrukturiranja Banke uvjerljivo utvrđuje put ka ponovnom uspostavljanju njezine dugoročne održivosti.

(119)

U 3. odjeljku Komunikacije o restrukturiranju navodi se da je odgovarajući doprinos korisnika potreban radi ograničavanja potpore na najnižu moguću razinu te rješavanja narušavanja tržišnog natjecanja i moralne opasnosti. U tom smislu njome se utvrđuje i. da se iznos potpore mora ograničiti i ii. da je nužan znatan vlastiti doprinos.

(120)

Komunikacijom o restrukturiranju nadalje se predviđa da Banka, kako bi se potpora ograničila na najnižu moguću razinu, mora za financiranje restrukturiranja prvo iskoristiti svoje vlastite izvore sredstava. Troškove povezane s restrukturiranjem ne smije pokrivati samo država nego i oni koji u Banku ulažu. Taj se cilj postiže osobito apsorbiranjem gubitaka raspoloživim kapitalom.

(121)

Bivši su vlasnici AIB-a bili postigli gotovo potpunu raspodjelu tereta. Dioničari su izbrisani, a država trenutno ima u vlasništvu 99,8 % Banke. Komisija zbog toga smatra da je iznos raspodjele tereta kakav je bio kod bivših vlasnika znatan i odgovarajući.

(122)

Kada je riječ o vlasnicima podređenog duga, između 2009. i 2011. proveden je niz postupaka upravljanja obvezama/otkupa dugova, čime se osiguralo 5,4 milijarde EUR osnovnog kapitala (otkup instrumenata osnovnog kapitala i dopunskog kapitala I). Trenutno Banci ostaje samo neznatan iznos podređenog duga (približno 34 milijuna EUR na dan 31. prosinca 2012.) […]. Zbog toga su podređeni vjerovnici odgovarajuće pridonijeli preuzimanju troškova restrukturiranja.

(123)

Nadalje, Banka je značajno pridonijela preuzimanju troškova restrukturiranja prodajom podružnica i udjela (64). Na taj je način Banka pridonijela 3,3 milijarde EUR osnovnog kapitala kako bi se potpora ograničila na najnižu moguću potrebnu razinu.

(124)

Banka plaća fiksne naknade u iznosu od 10 % na CoCo i 8 % na povlaštene dionice (u gotovini ili, umjesto toga, izdavanjem novih redovnih dionica). Dodatno tome, na povlaštene dionice primjenjuje se uvećanje od 25 % ako ih Banka ne otkupi do 13. svibnja 2014. Komisija je taj otkup, iako se provodi po niskoj cijeni, smatrala odgovarajućim u svjetlu teške situacije AIB-a/Banke (65).

(125)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija donosi zaključak da su planom restrukturiranja Banke predviđeni odgovarajući vlastiti doprinos i raspodjela tereta.

(126)

Odjeljkom 4. Komunikacije o restrukturiranju zahtijeva se da plan restrukturiranja sadržava mjere kojima se ograničavaju narušavanja tržišnog natjecanja. Tim bi se mjerama trebala rješavati narušavanja na tržištima na kojima korisnik posluje nakon restrukturiranja. U predmetnom slučaju mora se osigurati da potencijalni novi subjekti mogu lako ući na koncentrirano irsko bankarsko tržište kako bi osnažili tržišno natjecanje.

(127)

Ova Banka preuzima obvezu da između srpnja 2014. i lipnja 2017. provede određene mjere koje pogoduju tržišnom natjecanju – točnije, pružanje odnosnim konkurentima (66) paketa usluga i paketa mobilnosti klijenata.

(128)

Paketom usluga cilja se na smanjivanje troška ulaska ili troška širenja konkurenta na tržištu. Točnije, korisnik paketa usluga dobit će od Banke podršku u nekoliko osnovnih funkcija (poput kliringa i transakcija koje se provode u papirnatom obliku) uz dodatni trošak (trošak koji izravno nastaje zbog pružanja takve usluge), zahvaljujući čemu može svoju odluku o ulaganju u infrastrukturu odložiti za neku kasniju fazu kada mu baza klijenata bude dovoljno velika za pokrivanje fiksnih troškova. Taj korisnik također uz dodatni trošak pristupa Bančinoj mreži bankomata, čime odmah svojim klijentima pruža nacionalnu pokrivenost.

(129)

Paketom mobilnosti klijenata njegovim se korisnicima smanjuju troškovi stjecanja klijenata. Korisnici se Bankinim klijentima obraćaju preko Banke i predstavljaju im alternativne proizvode za njihove tekuće račune, osobne kartične proizvode, tekuće račune poduzeća, poslovne kreditne kartice te hipotekarne, korporativne i kredite za MSP. Iako je teško predvidjeti koliko će klijenata Banke odlučiti prenijeti svoje bankarske proizvode na korisnike ove mjere, takav pristup klijentima usmjereniji je i jeftiniji od uobičajenih mjera oglašavanja.

(130)

Prethodno opisane mjere pružaju poticajni okvir za ulazak novih subjekata na irsko bankarsko tržište pa tako ograničava narušavanje tržišnog natjecanja koje Banci dodijeljena potpora uzrokuje.

(131)

Dodatno tome, Komisija vidjeti u pozitivnom svjetlu obveze koje je nametnula Irska i koje se odnose na određena poslovna ograničenja tijekom razdoblja restrukturiranja, a osobito na određivanje gornje granice iznosa kredita koji se daju […] u […] i […]. Zabrana stjecanja također osigurava da se državna potpora ne iskorištava za preuzimanje konkurenata, nego da služi svojoj stvarnoj namjeni, odnosno financiranju postupka restrukturiranja. Osim toga, Banka preuzima obveze koje se odnose na zabranu oglašavanja i sponzorstva (67).

(132)

Konačno, odjeljkom 5. Komunikacije o restrukturiranju utvrđuje se da se Komisiji redovito podnose detaljna izvješća kako bi ona mogla provjeriti provodi li se plan restrukturiranja na odgovarajući način.

(133)

Zadužuje se povjerenik za nadzor koji Komisiji podnosi redovita izvješća o provedbi plana restrukturiranja Banke i poštivanju nametnutih obveza.

(134)

Uzimajući u obzir te obveze i dalekosežne mjere restrukturiranja koje je Banka već provela, a u svjetlu primjerenosti vlastitih doprinosa i raspodjele tereta kako je prethodno utvrđeno, Komisija smatra da postoji dovoljno mehanizama zaštite kojima se ograničava moguće narušavanje tržišnog natjecanja usprkos visokim iznosima potpore dodijeljenima AIB-u i EBS-u prije i nakon njihova spajanja.

(135)

Mjere navedene u tablici 3. pod „a” do „o” smatraju se, u skladu sa značenjem članka 107. stavka 1. Ugovora, potporom za restrukturiranje. U pogledu obveza koje je nametnula Irska, Komisija donosi zaključak kako je plan restrukturiranja Banke u skladu s Komunikacijom o restrukturiranju, pri čemu je potpora za restrukturiranje ograničena na najnižu moguću potrebnu razinu, a narušavanja tržišnog natjecanja uspješno se rješavaju. Stoga je ova potpora za restrukturiranje, u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) Ugovora, usklađena s unutarnjim tržištem. U skladu s time Komisija je