EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 26.4.2023.
COM(2023) 240 final
PRILOZI
Prijedlogu UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o djelotvornoj koordinaciji ekonomskih politika i multilateralnom proračunskom nadzoru i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97
PRILOG I.
Kriteriji za određivanje tehničkog smjera kretanja za države članice s javnim dugom većim od referentne vrijednosti od 60 % BDP-a ili državnim deficitom većim od referentne vrijednosti od 3 % BDP-a
Za države članice s javnim dugom većim od referentne vrijednosti od 60 % BDP-a ili državnim deficitom većim od referentne vrijednosti od 3 % BDP-a, tehničkim smjerom kretanja osigurava se sljedeće:
(a)najkasnije do kraja razdoblja prilagodbe desetogodišnje kretanje duga bez dodatnih proračunskih mjera uvjerljivo je silazno ili se zadržava na razboritim razinama;
(b)u istom desetogodišnjem razdoblju, bez dodatnih proračunskih mjera, državni deficit smanjuje se i zadržava ispod referentne vrijednosti od 3 % BDP-a;
(c)u godinama u kojima se očekuje da će deficit dotične države članice biti već od referentne vrijednosti od 3 % BDP-a, pri čemu stopa deficita nije blizu te vrijednosti ni privremena, tehnički smjer kretanja usklađen je s mjerilom iz članka 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1467/97 o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita kako je izmijenjena Uredbom [X];
(d)prilagodba se ne odgađa za završne godine razdoblja prilagodbe, tj. fiskalna prilagodba tijekom razdoblja nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana barem je razmjerna ukupnoj prilagodbi tijekom cijelog razdoblja prilagodbe;
(e)udio javnog duga na kraju razdoblja planiranja niži je od udjela javnog duga u godini prije početka tehničkog smjera kretanja; i
(f)tijekom razdoblja obuhvaćenog planom rast nacionalnih neto rashoda u pravilu je, u prosjeku, i dalje ispod srednjoročnog rasta proizvodnje.
PRILOG II.
Informacije koje treba navesti u nacionalnim srednjoročnim fiskalno-strukturnim planovima
Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan sadržava sljedeće informacije:
(a)kretanje nacionalnih neto rashoda iz članka 11.; druge proračunske varijable izvan kontrole države koje su dio definicije neto rashoda iz članka 2. sastoje se od rashoda za programe Unije koji su u cijelosti pokriveni prihodima iz fondova Unije i cikličkih elemenata rashoda za naknade za nezaposlenost;
(b)predviđeno kretanje rasta državnih prihoda pod pretpostavkom nepromijenjenih politika;
(c)predviđeno kretanje udjela javnog duga;
(d)informacije o implicitnim obvezama povezanima sa starenjem stanovništva i nepredviđenim obvezama s potencijalno velikim učinkom na državne proračune, uključujući državna jamstva, neprihodonosne kredite i obveze koje proizlaze iz poslovanja javnih poduzeća, uključujući njihov opseg, potencijalne troškove i obveze koji proizlaze iz sudskih postupaka i, u mjeri u kojoj je to moguće, informacije o potencijalnim obvezama povezanima s katastrofama i klimom;
(e)glavne pretpostavke o očekivanim gospodarskim kretanjima i glavnim gospodarskim varijablama koje su relevantne za osiguranje usklađenosti s konvergencijom javnog duga prema razboritim razinama i održavanje državnog deficita ispod referentne vrijednosti od 3 % BDP-a;
(f)ako država članica primijeni pretpostavke iz točke (e) koje se razlikuju od Komisijinih pretpostavki za razdoblje prilagodbe nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana i naredno desetogodišnje razdoblje bez dodatnih proračunskih mjera: odgovarajuća objašnjenja i obrazloženja tih razlika utemeljena na uvjerljivim ekonomskim argumentima;
(g)analiza načina na koji bi promjene glavnih ekonomskih pretpostavki utjecale na stanje proračuna i dug države članice;
(h)ako je primjenjivo, propisno obrazložene razloge (s relevantnim uvjerljivim i provjerljivim ekonomskim argumentima) za odstupanje od tehničkog smjera kretanja koji je predložila Komisija;
(i)prioriteti reformi i ulaganja kojima se odgovara na glavne izazove utvrđene u preporukama za pojedine zemlje, uzimajući u obzir trenutačno stanje provedbe tih preporuka;
(j)ukupni rashodi za javna ulaganja te rashodi za reforme i javna ulaganja koji se odnose na zajedničke prioritete Unije iz Priloga VI.;
(k)ako je primjenjivo, informacije o specifičnom, vremenski ograničenom i provjerljivom skupu reformskih i ulagačkih obveza na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe u skladu s člankom 13., rok za njihovu provedbu te uvjerljivi ekonomski argumenti koji pokazuju da taj skup reformskih i ulagačkih obveza ispunjava kriterije iz članka 13., uzimajući u obzir kriterije za procjenu iz Priloga VII.;
(l)kvantifikacija, u najvećoj mogućoj mjeri, očekivanih učinaka reformi i ulaganja iz točke (k) na fiskalnu održivost, rast i zapošljavanje, prema potrebi u skladu sa zajednički dogovorenim metodologijama;
(m)ako je moguće, srednjoročni proračunski učinak tih reformskih i ulagačkih obveza iz točke (k) i njihov potencijalni srednjoročni učinak na rast;
(n)ako je primjenjivo, reforme i ulaganja za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža utvrđenih u okviru postupka u slučaju makroekonomskih neravnoteža;
(o)planirana ukupna razina javnih ulaganja koja financira država za razdoblje nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana;
(p)kada je riječ o državama članicama s niskim javnim dugom, ali velikim implicitnim obvezama zbog starenja stanovništva, pri određivanju smjera kretanja nacionalnih neto rashoda i reformi u nacionalnim srednjoročnim fiskalno-strukturnim planovima trebalo bi voditi računa o izazovima dugoročne fiskalne održivosti javnih financija;
(q)informacije o savjetovanjima sa socijalnim partnerima, organizacijama civilnog društva i drugim relevantnim dionicima tijekom pripreme plana.
PRILOG III.
Informacije koje države članice trebaju navesti u godišnjim izvješćima o napretku
U godišnjem izvješću o napretku države članice navode sljedeće informacije:
(a)usporedba planiranih neto rashoda temeljenih na kretanju neto rashoda koje je utvrdilo Vijeće i neto rashoda temeljenih na stvarnim podacima;
(b)usporedba, od početka nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana, projekcija glavnih gospodarskih varijabli navedenih u tom planu i stvarnih podataka za te varijable, kao i implikacije za usklađenost s kretanjem neto rashoda koje je utvrdilo Vijeće i za predviđeno kretanje udjela javnog duga navedeno u tom planu;
(c)analiza provedbe diskrecijskih mjera na prihodovnoj strani u prethodnoj godini;
(d)napredak i planirana provedba u sljedećoj godini reformskih i ulagačkih obveza iz nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana na temelju informacija koje treba dostaviti u skladu s Prilogom II. točkama (i) i (j) te, ako je primjenjivo, točkama (k) i (n);
(e)informacije za sljedeću godinu o tome kako država članica namjerava provesti preporuke koje su joj upućene prethodne godine, uključujući, ako je primjenjivo, preporuku o ekonomskoj politici europodručja;
(f)tijekom trajanja Mehanizma za oporavak i otpornost, informacije o napretku u provedbi plana za oporavak i otpornost radi ispunjavanja obveze polugodišnjeg izvješćivanja u kontekstu europskog semestra u skladu s člankom 27. Uredbe (EU) 2021/241;
(g)informacije o kretanju nepredviđenih obveza iz nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana i točke (d) Priloga II. te implicitnih obveza povezanih sa starenjem stanovništva, ovisno o slučaju, kao i informacije o nepredviđenim obvezama i implicitnim obvezama za sljedeću godinu;
(h)glavne pretpostavke o očekivanim gospodarskim kretanjima i glavnim gospodarskim varijablama za sljedeće godine razdoblja prilagodbe, među ostalim o udjelu javnog duga;
(i)projekcije pod pretpostavkom nepromijenjenih politika za sljedeće godine razdoblja prilagodbe za državne rashode i prihode i njihove glavne komponente, uključujući rashode za javna ulaganja;
(j)planirani državni rashodi i prihodi kao postotak BDP-a i njihove glavne komponente za sljedeće godine razdoblja prilagodbe, uzimajući u obzir kretanje neto rashoda koje je utvrdilo Vijeće;
(k)opis i kvantifikacija mjera na rashodovnoj i prihodovnoj strani koje će se provesti kako bi se premostio jaz između projekcija rashoda i prihoda pod pretpostavkom nepromijenjenih politika iz točke (i) i planiranih rashoda i prihoda iz točke (j);
(l)analiza kretanja makroekonomskih neravnoteža utvrđenih u okviru postupka u slučaju makroekonomskih neravnoteža i učinka koji na njih ima provedba relevantnih reformi i ulaganja navedenih u nacionalnom srednjoročnom fiskalno-strukturnom planu u skladu s Prilogom II. točkom (n), ako je primjenjivo;
(m)informacije o provedbi upozorenja Komisije ili preporuke Vijeća upućenih na temelju članka 121. stavka 4. UFEU-a;
(n)informacije o kretanjima povezanima s tržištem rada, vještinama i socijalnom politikom te o provedbi poduzetih mjera politike kojima se potiče uzlazna socijalna konvergencija među državama članicama prema boljim radnim i životnim uvjetima, u skladu s načelima europskog stupa socijalnih prava i smjernicama za zapošljavanje na temelju članka 148. UFEU-a. To uključuje očekivani učinak mjera u odnosu na napredak u postizanju nacionalnih ciljeva u pogledu zapošljavanja, vještina i smanjenja siromaštva do 2030.;
(o)procjena neovisnih fiskalnih institucija iz članka 22.
PRILOG IV.
Funkcioniranje kontrolnog računa
Na kontrolnom računu uspostavljenom za svaku državu članicu u skladu s člankom 21. evidentira se dug kada su stvarni neto rashodi u državi članici u određenoj godini iznad kretanja neto rashoda koje je utvrdilo Vijeće.
Na kontrolnom računu evidentira se potraživanje kada su stvarni neto rashodi u državi članici u određenoj godini ispod neto kretanja rashoda koje je utvrdilo Vijeće.
Zaključni saldo kontrolnog računa u određenom razdoblju zbroj je godišnjih dugovanja i potraživanja evidentiranih tijekom tog razdoblja.
PRILOG V.
Metodologija za procjenu uvjerljivosti koju provodi Komisija
Metodologija za procjenu uvjerljivosti na temelju članka 8. temelji se na sljedećim uvjetima:
·udio javnog duga trebao bi se smanjivati ili zadržati na razboritim razinama prema determinističkim scenarijima iz Komisijina okvira za srednjoročne projekcije javnog duga, koji je opisan u izvješću o održivosti duga za 2022.;
·rizik da se udio javnog duga ne smanji u pet godina nakon razdoblja prilagodbe nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana dovoljno je nizak. Komisija procjenjuje rizik na temelju stohastičke analize.
PRILOG VI.
Zajednički prioriteti Unije
Zajednički prioriteti Unije iz članka 12. točke (b) su:
(a)europski zeleni plan 1 , uključujući prelazak na klimatsku neutralnost do 2050. 2 i prenošenje na nacionalnu razinu putem nacionalnih energetskih i klimatskih planova;
(b)europski stup socijalnih prava 3 , uključujući povezane ciljeve u području zapošljavanja, stjecanja vještina i smanjenja siromaštva do 2030.;
(c)program politike za digitalno desetljeće do 2030. 4 , koji se na nacionalnoj razini odražava u nacionalnim strateškim planovima za digitalno desetljeće;
(d) Strateški kompas za sigurnost i obranu – za Europsku uniju koja štiti svoje građane, vrijednosti i interese te doprinosi međunarodnom miru i sigurnosti 5 .
PRILOG VII.
Okvir za procjenu skupa reformskih i ulagačkih obveza na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe
1.Područje primjene
Ovaj okvir za procjenu služi:
–kao osnova za Komisijinu procjenu usklađenosti skupa reformskih i ulagačkih obveza iz nacionalnih srednjoročnih fiskalno-strukturnih planova na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe s kriterijima iz članka 13. stavka 2. Okvir za procjenu stoga je osnova za primjenu kriterija procjene iz članka 13. stavka 2. radi osiguravanja pravednog i transparentnog postupka,
–kao osnova za procjenu usklađenosti svake od tih reformskih i ulagačkih obveza s uvjetima iz članka 13. stavka 3. Okvir za procjenu stoga je i osnova za primjenu uvjeta iz članka 13. stavka 3. u istu svrhu.
2.Kriteriji za procjenu
U skladu s člankom 13. stavkom 2. skup reformskih i ulagačkih obveza iz nacionalnih srednjoročnih fiskalno-strukturnih planova na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe mora biti razmjeran problemima javnog duga utvrđenima u najnovijem izdanju izvješća o održivosti duga i problemima srednjoročnog rasta u državi članici. Očekuje se da će u državama članicama u kojima su problemi javnog duga povezani sa znatnim problemima srednjoročnog rasta skupom reformi i ulaganja ukloniti i prepreke srednjoročnom rastu.
Skup reformskih i ulagačkih obveza u cjelini ispunjava sljedeće kriterije.
2.1.Skupom reformskih i ulagačkih obveza potiče se rast.
–Na temelju uvjerljivih, dobro dokumentiranih i razboritih pretpostavki očekuje se da će skup reformskih i ulagačkih obveza dovesti do znatnog i održivog povećanja potencijala rasta gospodarstva dotične države članice.
2.2.Skup reformskih i ulagačkih obveza pridonosi fiskalnoj održivosti.
–Očekuje se da će skup reformskih i ulagačkih obveza dovesti do znatnog strukturnog poboljšanja javnih financija u srednjoročnom razdoblju, strukturnim smanjenjem javnih rashoda ili povećanjem javnih prihoda dotične države članice.
2.3.Skup reformskih i ulagačkih obveza pridonosi ostvarenju prioriteta Unije iz Priloga VI.
–Skup reformskih i ulagačkih obveza znatno pridonosi barem jednom od prioriteta Unije iz Priloga VI.
2.4. Skup reformskih i ulagačkih obveza, gledano u cjelini, pridonosi provedbi relevantnih preporuka za pojedine zemlje, uključujući, ako je primjenjivo, preporuke upućene u okviru postupka u slučaju makroekonomskih neravnoteža.
–Očekuje se da će se skupom relevantnih reformskih i ulagačkih obveza na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe kumulativno odgovoriti na izazove utvrđene u relevantnim preporukama za pojedinu zemlju, uključujući, ako je primjenjivo, preporuke upućene u okviru postupka u slučaju makroekonomskih neravnoteža, uzimajući u obzir opseg i razmjer izazova specifičnih za pojedine zemlje i, prema potrebi, obveze preuzete u planovima za oporavak i otpornost.
2.5. Skupom reformskih i ulagačkih obveza osigurava se da ukupna razina javnih ulaganja koja financira država tijekom razdoblja nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana bude viša od srednjoročne razine prije razdoblja provedbe tog plana.
–Procjenjuje se je li planirana razina javnih ulaganja koja financira država tijekom trajanja plana viša od srednjoročne razine prije razdoblja provedbe plana.
Nadalje, sve reformske i ulagačke obveze koje države članice preuzmu i na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe trebale bi biti dovoljno detaljne, usredotočene na početak razdoblja, vremenski ograničene i provjerljive.
–Opis reformskih i ulagačkih obveza jasan je i sadržava detaljne elemente svake reforme i ulaganja, što Komisiji omogućuje da ocijeni kriterije iz točaka od 2.1. do 2.5., uključujući njihovo ispunjenje i praćenje.
–Reforme će se provesti tijekom razdoblja plana.
–Ulaganja će se provesti najkasnije do kraja razdoblja prilagodbe.
–Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan sadržava jasne i realistične, relevantne i pouzdane pokazatelje koji omogućuju provjeru napretka u djelotvornoj provedbi reformskih i ulagačkih obveza.