|
Službeni list |
HR Serija L |
|
2026/1203 |
9.6.2026 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2026/1203
оd 8. lipnja 2026.
o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih tkanih i/ili prošivenih tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Arapske Republike Egipta, kako je proširena na uvoz dopremljen na odobalna postrojenja, na uvoz otpremljen iz Kraljevine Maroka, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Kraljevine Maroka, i na uvoz otpremljen iz Turske, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Turske, nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”), a posebno njezin članak 11. stavak 2.,
budući da:
1. POSTUPAK
1.1. Prethodni ispitni postupci i mjere na snazi
|
(1) |
Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/492 (2) Europska komisija („Komisija”) uvela je antidampinške pristojbe na uvoz određenih tkanih i/ili prošivenih tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine („Kina”) i Arapske Republike Egipta („Egipat”) („početne mjere”). Ispitni postupak koji je doveo do uvođenja početnih mjera dalje u tekstu navodi se kao „početni ispitni postupak”. |
|
(2) |
Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/776 (3) Komisija je uvela konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz tkanina od staklenih vlakana i izmijenila razinu antidampinških pristojbi uvedenih Provedbenom uredbom (EU) 2020/492. |
|
(3) |
Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2022/806 (4) Komisija je proširila antidampinške i kompenzacijske pristojbe na tkanine od staklenih vlakana podrijetlom iz Kine i Egipta, unesene na umjetni otok, nepokretnu ili plutajuću konstrukciju ili bilo koju drugu strukturu u epikontinentalnom pojasu države članice ili u isključivom gospodarskom pojasu koji je na temelju Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora („UNCLOS”) proglasila država članica. |
|
(4) |
Nakon prvog ispitnog postupka za sprečavanje izbjegavanja mjera Komisija je provedbenim uredbama Komisije (EU) 2022/302 (5) i (EU) 2022/301 (6) proširila antidampinške i kompenzacijske pristojbe na uvoz tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Kine otpremljenih iz Kraljevine Maroka („Maroko”), bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Maroka. |
|
(5) |
Nakon ponovljenog ispitnog postupka u pogledu apsorpcije Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2022/1233 (7) izmijenila razinu antidampinških pristojbi na uvoz tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Egipta. |
|
(6) |
Nakon drugog ispitnog postupka za sprečavanje izbjegavanja mjera Komisija je provedbenim uredbama Komisije (EU) 2022/1477 (8) i (EU) 2022/1478 (9) proširila antidampinške i kompenzacijske pristojbe na uvoz tkanina od staklenih vlakana otpremljenih iz Turske, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Turske, osim onih koje izvoze određena turska društva. |
|
(7) |
Nakon djelomičnog privremenog ispitnog postupka provedbenim uredbama Komisije (EU) 2023/2169 (10) i (EU) 2023/2158 (11) još je jedan turski proizvođač izvoznik dodan na popis izuzeća iz provedbenih uredbi (EU) 2022/1477 i (EU) 2022/1478. |
|
(8) |
Kad je riječ o društvima u Kini, antidampinške pristojbe koje su trenutačno na snazi iznose od 34,0 % do 69,0 %. |
|
(9) |
Kad je riječ o društvima u Egiptu, antidampinške pristojbe koje su trenutačno na snazi iznose 33,1 % za sve proizvođače izvoznike. |
1.2. Zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera
|
(10) |
Nakon objave obavijesti o skorom isteku mjera (12) Komisija je primila zahtjev za reviziju („zahtjev”) u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe. |
|
(11) |
Zahtjev za reviziju podnijelo je 3. siječnja 2025. društvo Tech-Fab Europe e.V. („podnositelj zahtjeva”) u ime industrije Unije koja proizvodi tkanine od staklenih vlakana u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Zahtjev za reviziju temeljio se na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka dampinga i ponavljanja štete za industriju Unije. |
1.3. Pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera
|
(12) |
Nakon savjetovanja s odborom osnovanim člankom 15. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je na temelju članka 11. stavka 2. osnovne uredbe 3. travnja 2025. pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u vezi s uvozom tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Kine i Egipta („predmetne zemlje”) u Uniju. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (13) („Obavijest o pokretanju postupka”). |
|
(13) |
Komisija je 13. lipnja 2025. pokrenula postupak revizije zbog predstojećeg isteka antisubvencijskih mjera (14) koje se primjenjuju na uvoz tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Kine i Egipta. |
1.4. Razdoblje ispitnog postupka revizije i razmatrano razdoblje
|
(14) |
Ispitnim postupkom u vezi s nastavkom ili ponavljanjem dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2024. („razdoblje ispitnog postupka revizije”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka i/ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2021. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”). |
1.5. Zainteresirane strane
|
(15) |
Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera posebno obavijestila podnositelja zahtjeva, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače u Kini i Egiptu, poznate uvoznike, distributere i korisnike te ih je pozvala na sudjelovanje. |
|
(16) |
Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. |
1.6. Primjedbe na pokretanje postupka
|
(17) |
Egipatska vlada tvrdila je da nije trebalo pokrenuti ispitni postupak te da postoje nedostaci u otvorenoj verziji zahtjeva za reviziju i nedostatni dokazi o dampingu, šteti i uzročno-posljedičnoj vezi. |
|
(18) |
Prvo, egipatska vlada smatrala je da se tvrdnja da su zahtjev za reviziju podržali proizvođači na koje otpada više od 50 % proizvodnje u Uniji ne može provjeriti jer su količine proizvodnje i prodaje u otvorenoj verziji zahtjeva za reviziju prikazane samo kao indeksi. |
|
(19) |
Komisija se nije složila s tom tvrdnjom jer je prije pokretanja postupka ispitala reprezentativnost. U tu svrhu stupile su u kontakt sa svim proizvođačima iz Unije koji su navedeni u zahtjevu za reviziju ili su na neki drugi način poznati Komisiji prije pokretanja postupka te su ih uzele u obzir pri izračunu reprezentativnosti podnositelja zahtjeva. |
|
(20) |
U kontekstu tog postupka 11 proizvođača iz Unije dostavilo je odgovore o reprezentativnosti. U otvorenoj verziji svojih odgovora o reprezentativnosti svi su naveli da podržavaju pokretanje postupka. Te otvorene verzije odgovora o reprezentativnosti sadržavale su i količinu proizvodnje za svakog od tih proizvođača iz Unije, obično izraženu u rasponima, čime se omogućilo razumijevanje njihove relativne veličine. |
|
(21) |
U bilješci o reprezentativnosti, objavljenoj 27. ožujka 2025. (15) u otvorenoj dokumentaciji, navedena je ukupna procijenjena proizvodnja proizvoda iz postupka revizije u Uniji na temelju odgovora o reprezentativnosti. Egipatska vlada nije iznijela primjedbe na tu bilješku. Na temelju tih informacija bilo je moguće razumno zaključiti da su proizvođači iz Unije imali reprezentativnost. Stoga je ta tvrdnja odbačena. |
|
(22) |
Drugo, egipatska vlada tvrdila je da je podnositelj zahtjeva umjesto izračuna uobičajene vrijednosti trebao upotrijebiti domaće cijene u Egiptu ili izvozne cijene za treće zemlje. Egipatska vlada dodala je da je uobičajena vrijednost u svakom slučaju izračunana protivno članku 2.2. i članku 2.2.1.1. Sporazuma o provedbi članka VI. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) iz 1994. („Sporazum o antidampingu”). Prema egipatskoj vladi podnositelj zahtjeva oslonio se na omjere potrošnje proizvođača iz Unije i podatke iz javnih izvora kako bi procijenio ključne elemente troškova (uključujući troškove sirovina, rada i električne energije). Iz javno dostupnih evidencija trgovačkih društava u trećim zemljama preuzeti su i troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te profitne marže. Egipatska vlada tvrdila je da je umjesto toga trebalo upotrijebiti stvarne troškove, troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit egipatskih proizvođača. |
|
(23) |
Egipatska vlada dodala je i da je podnositelj zahtjeva upotrijebio manjkave podatke o izvoznim cijenama, što je dovelo do nepravedne usporedbe izračunane uobičajene vrijednosti i izvoznih cijena. Egipatska vlada osporila je činjenicu da je podnositelj zahtjeva za nekoliko izračuna dampinških marži upotrijebio različite javno dostupne podatke (kao što su Eurostat, baza podataka Global Trade Atlas („GTA”) i navođenja cijena iz podataka o tržištu), koji su nepropisno prilagođeni. Egipatska vlada tvrdila je da je podnositelj zahtjeva stoga u svojem zahtjevu za reviziju precijenio dampinške marže. |
|
(24) |
Komisija je najprije istaknula da pravni standard dokaza koji je potreban za zahtjev za reviziju na temelju članka 11. osnovne uredbe (tj. „dostatan da opravda pokretanje ispitnog postupka”) jasno pokazuje da količina i kvaliteta informacija u zahtjevu za reviziju nisu iste kao one na kojima Komisija temelji svoje nalaze na kraju ispitnog postupka. Zapravo, zahtjev za reviziju mora sadržavati dostatne dokaze o vjerojatnosti nastavka dampinga i štete koji su razumno dostupni podnositelju zahtjeva. |
|
(25) |
U ovom je slučaju Komisijina analiza dokaza koje je dostavio podnositelj zahtjeva, u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe, pokazala da je zahtjev za reviziju sadržavao dostatne dokaze o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete te o uzročno-posljedičnoj vezi između navodno dampinškog uvoza i navodne štete za pokretanje postupka. |
|
(26) |
Kad je riječ o prodajnim cijenama, troškovima proizvodnje, troškovima prodaje te općim i administrativnim troškovima i razinama dobiti proizvođača izvoznika tkanina od staklenih vlakana u Kini i Egiptu, Komisija je istaknula da je podnositelj zahtjeva zapravo točno ispunio standarde dokaza koji se zahtijevaju u fazi zahtjeva za reviziju. Točna informacija nije dostupna podnositelju zahtjeva. Stoga je bilo potrebno procijeniti dampinške marže na temelju izračunane uobičajene vrijednosti. Pri njezinu izračunu podnositelj zahtjeva oslonio se na više provjerljivih i javno dostupnih međunarodnih referentnih vrijednosti kako bi dokazao da damping postoji u više scenarija. |
|
(27) |
Isto vrijedi i za činjenicu da je podnositelj zahtjeva upotrijebio statističke podatke o međunarodnoj trgovini za utvrđivanje izvozne cijene jer su to najpouzdaniji izvori informacija o izvoznim cijenama i Komisija je smatrala da su ti izvori razumno prilagođeni kako bi se osigurala primjerena usporedba prodajnih cijena s uobičajenom vrijednošću. Stoga su te tvrdnje odbačene. |
|
(28) |
Treće, egipatska vlada tvrdila je da nema dovoljno dokaza o vjerojatnosti nastavka dampinga za pokretanje revizije. Zahtjev za reviziju pokazao je da je egipatski izvoz u Uniju imao nizak tržišni udio, dok su se njegove izvozne cijene povećale u razmatranom razdoblju. Osim toga, egipatska vlada tvrdila je da nema dokaza o predatorskom određivanju cijena ili dampingu ili da bi se egipatski izvoz povećao ako mjere isteknu. Egipatska vlada nadalje je naglasila da prethodne dampinške prakse nisu opravdanje za nastavak mjera. |
|
(29) |
Komisija se nije složila ni s tvrdnjom da nema dovoljno dokaza o vjerojatnosti nastavka dampinga. Netočna je tvrdnja da su prethodne dampinške prakse bile čimbenik za koji se smatralo da ispunjava standard dostatnosti dokaza. Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 24. i 25., podnositelj zahtjeva ispunio je pravni standard za pokretanje postupka jer se oslonio na više javno dostupnih referentnih vrijednosti kako bi dokazao da se damping nastavio. Komisija je smatrala da su dokazi iz zahtjeva za reviziju koji pokazuju nastavak dampinga bili razumno dostupni podnositelju zahtjeva i dostatni da opravdaju pokretanje ispitnog postupka. Stoga je ta tvrdnja odbačena. |
|
(30) |
Četvrto, egipatska vlada tvrdila je da je temeljni razlog zahtjeva protekcionizam, a ne uklanjanje navodnog dampinga i štete. Međutim, uz činjenicu da razlog nije među relevantnim pravnim kriterijima, egipatska vlada nije dostavila dokaze kojima bi potkrijepila tu tvrdnju. Komisija je utvrdila da je zahtjev sadržavao dostatne dokaze prima facie o dampingu, šteti i vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete. Zahtjev je stoga odbačen. |
|
(31) |
Peto, egipatska vlada tvrdila je da je podnositelj zahtjeva nepošteno povezao egipatski izvoz s praksama sprečavanja izbjegavanja mjera i apsorpcije koje se navodno pripisuju Kini. |
|
(32) |
Međutim, u zahtjevu se izričito upućuje na relevantne uredbe o sprečavanju izbjegavanja mjera i apsorpciji, u kojima su zasebno analizirana ponašanja kineskih i egipatskih izvoznika. Osim toga, suprotno tvrdnjama egipatske vlade, Kini nije pripisana nijedna praksa apsorpcije. Umjesto toga, utvrđeno je da su egipatski proizvođači izvoznici apsorbirali pristojbe, kako je utvrđeno u Provedbenoj uredbi (EU) 2022/1233 (vidjeti odjeljak 1.1.). Zahtjev je stoga odbačen. |
|
(33) |
Šesto, egipatska vlada nadalje je tvrdila da su javne izjave kineskih proizvođača izvoznika o njihovim strategijama nepravedno utjecale na procjenu egipatskog izvoza. Međutim, egipatska vlada nije dokazala da je podnositelj zahtjeva pomiješao ponašanje izvoznika iz tih dviju zemalja. Zahtjev je stoga odbačen. |
|
(34) |
Sedmo, egipatska vlada tvrdila je da je analiza štete iz zahtjeva manjkava jer se nije odnosila na sve pokazatelje štete, konkretno na povrat ulaganja, sposobnost prikupljanja kapitala i plaće. |
|
(35) |
Komisija je istaknula da se člankom 5. osnovne uredbe ne zahtijeva da se svi čimbenici štete navedeni u članku 3. stavku 5. osnovne uredbe analiziraju u zahtjevu za reviziju ili da pokazuju pogoršanje kako bi se utvrdili dostatni dokazi o materijalnoj šteti. Naime, u tekstu članka 5. stavka 2. osnovne uredbe navodi se da pritužba mora sadržavati podatke o promjenama količine navodnog dampinškog uvoza, učinku tog uvoza na cijene istovjetnog proizvoda na tržištu Unije i učinku uvoza na industriju Unije, kako to pokazuju relevantni (ali ne nužno svi) čimbenici i pokazatelji koji se odnose na stanje industrije Unije, kao što je navedeno u članku 3. stavcima 3. i 5. osnovne uredbe. Osim toga, zahtjev je uključivao procjenu profitabilnosti, koja je usko povezana s povratom ulaganja i sposobnošću prikupljanja kapitala. Zahtjev je stoga odbačen. |
|
(36) |
Osmo, egipatska vlada tvrdila je da je uvoz iz Egipta bio neznatan i stabilan u razmatranom razdoblju iz zahtjeva za reviziju i da stoga nije mogao uzrokovati materijalnu štetu. Egipatska vlada tvrdila je i da su poteškoće industrije Unije strukturne (npr. tržišno natjecanje u sektoru energije vjetra, uvoz iz drugih zemalja, zasićenje tržišta i promjene u globalnoj opskrbi) i samoprouzročene. Nadalje, egipatska vlada tvrdila je da je zahtjev manjkav jer u njemu nisu izdvojeni učinci uvoza iz Egipta od drugih čimbenika štete. |
|
(37) |
Komisija je istaknula da je u zahtjevu potvrđeno da je uvoz iz Egipta činio mali udio potrošnje u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, što nije neuobičajeno u revizijama zbog predstojećeg isteka mjera, u kojima mjere mogu utjecati na uvoz. U takvim je slučajevima ključno uzeti u obzir mogući učinak stavljanja mjera izvan snage, a ne stanje u razmatranom razdoblju. Postojanje drugih čimbenika štete osim uvoza iz Egipta ne poništava automatski mogući materijalni učinak tog uvoza. Čak i da uvoz iz Egipta nije imao štetan učinak u razmatranom razdoblju, što je tvrdnja koju egipatska vlada nije potkrijepila, to ne bi dovelo u pitanje argument da bi se šteta mogla ponoviti ako se dopusti istek mjera. Osim toga, egipatska vlada nije dostavila dokaze da je šteta s kojom se suočila industrija Unije samoprouzročena. Stoga su te tvrdnje odbačene. |
|
(38) |
Deveto, egipatska vlada tvrdila je da je tvrdnja iz zahtjeva za reviziju, prema kojoj bi egipatski izvoz bio preusmjeren u Uniju u slučaju ukidanja mjera, spekulativna i neutemeljena. |
|
(39) |
Međutim, analiza Komisije na temelju dokaza prima facie iz zahtjeva za reviziju pokazala je da egipatski proizvođači izvoznici imaju znatan kapacitet koji je uglavnom usmjeren na tržište Unije i da je tržište Unije i dalje privlačno za izvoz. Stoga se povećanje uvoza iz Egipta činilo vjerojatnim u slučaju da nema mjera. Zahtjev je stoga odbačen. |
|
(40) |
Deseto, egipatska vlada tvrdila je da zahtjev nije sadržavao dostatne dokaze o sniženju cijena i sniženju ciljnih cijena jer se temeljio na općenitim usporedbama tržišnih cijena, a ne na podacima na razini transakcije. |
|
(41) |
U fazi pokretanja postupka nije dostupno detaljno određivanje uvoznih cijena po vrsti proizvoda. Ti podaci postaju dostupni tek nakon provjere odgovora na upitnik proizvođača izvoznika u uzorku, uz pretpostavku suradnje. Stoga je nerealno očekivati izračune sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena za određene proizvode u zahtjevu, a čak i kasnije u ispitnom postupku ako ne postoji suradnja. U fazi pokretanja postupka dokazi prima facie koji se temelje na prosječnim podacima Eurostata smatrali su se dostatnima. Zahtjev je stoga odbačen. |
|
(42) |
Naposljetku, egipatska vlada tvrdila je da podnositelj zahtjeva nije analizirao niti dostavio dokaze da je nastavak mjera u interesu Unije. |
|
(43) |
Iako ne postoji pravna obveza ispitivanja interesa Unije za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u fazi pokretanja postupka, dostupni dokazi nisu upućivali na razmatranja o interesu Unije (npr. negativan učinak na korisnike ili druge gospodarske subjekte) koja bi opravdala zaključenje predmeta. To je pitanje koje treba istražiti u samom ispitnom postupku. Stoga je ta tvrdnja odbačena. |
1.7. Odabir uzorka
|
(44) |
U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je moguće da će provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe. |
Odabir uzorka proizvođača iz Unije
|
(45) |
Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Uzorak je odabrala na temelju količine proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Uzorak se sastojao od dva proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su više od 25 % količine proizvodnje i prodaje u razdoblju ispitnog postupka revizije. Uzorak je bio reprezentativan za industriju Unije. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Nije zaprimljena nijedna primjedba na odabir uzorka. |
Odabir uzorka uvoznika
|
(46) |
Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. |
|
(47) |
Nijedan nepovezani uvoznik nije dostavio zatražene informacije ni pristao da ga se uključi u uzorak. Odabir uzorka proizvođača izvoznika iz Kine i Egipta |
|
(48) |
Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u Kini i Egiptu zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji i Misije Arapske Republike Egipta pri Europskoj uniji zatražila da utvrde ostale proizvođače izvoznike, ako postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da stupe u kontakt s njima. |
|
(49) |
Nijedan proizvođač izvoznik u predmetnim zemljama nije dostavio zatražene informacije. Komisija je stoga odlučila da odabir uzorka nije primjenjiv. |
1.8. Odgovori na upitnik
|
(50) |
Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u Kini u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Kineska vlada nije odgovorila na upitnik. |
|
(51) |
Komisija je od proizvođača iz Unije u uzorku zatražila da ispune upitnike koji su objavljeni na njezinim internetskim stranicama (16) na dan pokretanja postupka. |
|
(52) |
Odgovori na upitnik primljeni su od dvaju proizvođača iz Unije u uzorku: društava Vitrulan Composites Oy i European Owens Corning Fiberglas sprl. |
|
(53) |
Podnositelj zahtjeva ispunio je makroekonomski upitnik u kojem su navedeni makropokazatelji. |
1.9. Provjera
|
(54) |
Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete te interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava: Proizvođači iz Unije:
|
1.10. Daljnji postupak
|
(55) |
Komisija je 16. travnja 2026. objavila osnovne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala zadržati antidampinške pristojbe na snazi. Svim je strankama odobren rok u kojem su mogle iznijeti primjedbe na objavu. |
|
(56) |
Nijedna stranka nije iznijela primjedbe na objavu niti zatražila saslušanje. |
2. PROIZVOD IZ POSTUPKA REVIZIJE, PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD
2.1. Proizvod iz postupka revizije
|
(57) |
Proizvod iz postupka revizije jednak je kao u početnom ispitnom postupku, točnije to su tkanine od tkanih i/ili prošivenih rovinga i/ili pređa od beskonačnih filamentnih staklenih vlakana s drugim elementima ili bez njih, isključujući proizvode koji su impregnirani ili predimpregnirani i tkanine otvorene mrežaste strukture veličine otvora veće od 1,8 mm u dužinu i širinu i mase veće od 35 g/m2, trenutačno razvrstane u oznake KN ex 7019 61 00 , ex 7019 62 10 , ex 7019 62 90 , ex 7019 63 00 , ex 7019 64 00 , ex 7019 65 00 , ex 7019 66 00 , ex 7019 69 10 , ex 7019 69 90 i ex 7019 90 00 (oznake TARIC 7019 61 00 81, 7019 61 00 83, 7019 61 00 84, 7019 62 10 81, 7019 62 10 83, 7019 62 10 84, 7019 62 90 81, 7019 62 90 83, 7019 62 90 84, 7019 63 00 81, 7019 63 00 83, 7019 63 00 84, 7019 64 00 81, 7019 64 00 83, 7019 64 00 84, 7019 65 00 81, 7019 65 00 83, 7019 65 00 84, 7019 66 00 81, 7019 66 00 83, 7019 66 00 84, 7019 69 10 81, 7019 69 10 83, 7019 69 10 84, 7019 69 90 81, 7019 69 90 83, 7019 69 90 84, 7019 90 00 81, 7019 90 00 83 i 7019 90 00 84) („proizvod iz postupka revizije”). |
|
(58) |
Oznake KN i TARIC navedene su samo u informativne svrhe ne dovodeći u pitanje naknadne izmjene razvrstavanja u carinsku tarifu. |
|
(59) |
Tkanine od staklenih vlakana imaju širok raspon primjena. Na primjer, za proizvodnju lopatica za vjetroturbine, u proizvodnji brodske, kamionske i sportske opreme te u sustavu sanacije cijevi. |
2.2. Predmetni proizvod
|
(60) |
Predmetni proizvod iz ovog ispitnog postupka jest proizvod iz postupka revizije podrijetlom iz Kine i Egipta. |
2.3. Istovjetni proizvod
|
(61) |
Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku, u ovom je ispitnom postupku revizije zbog predstojećeg isteka mjera potvrđeno da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička i kemijska svojstva te iste osnovne namjene:
|
|
(62) |
Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe. |
3. DAMPING
3.1. Uvodne napomene
|
(63) |
U razdoblju ispitnog postupka revizije nastavio se uvoz tkanina od staklenih vlakana iz Egipta i Kine, iako na nižim razinama nego u razdoblju početnog ispitnog postupka (tj. od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018.) („razdoblje početnog ispitnog postupka”). Međutim, prema statističkim podacima Eurostata o uvozu, uvoz tkanina od staklenih vlakana iz obje zemlje zadržao je znatan tržišni udio u Uniji. Uvoz iz Kine činio je oko 8 % tržišta Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije, dok je uvoz iz Egipta činio oko 2 % (u usporedbi s 22 % odnosno 9 % tržišnih udjela u početnom ispitnom postupku). U apsolutnom smislu uvoz iz Kine i Egipta iznosio je 11 345 tona odnosno 2 514 tona u razdoblju ispitnog postupka revizije, u usporedbi s 37 558 tona odnosno 15 334 tone u početnom razdoblju ispitnog postupka. |
|
(64) |
Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 49., u ispitnom postupku nije surađivao nijedan proizvođač izvoznik iz Kine ili Egipta. Komisija je stoga obavijestila kineska i egipatska tijela da zbog nesuradnje namjerava primijeniti članak 18. osnovne uredbe na nalaze o Kini i Egiptu. Komisija u tom pogledu nije zaprimila primjedbe ni zahtjeve za intervenciju službenika za saslušanje. |
|
(65) |
Stoga su se, u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, nalazi o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga temeljili na raspoloživim podacima, posebno na informacijama iz zahtjeva za reviziju i informacijama dobivenima od strana koje surađuju u ispitnom postupku revizije (odnosno od podnositelja zahtjeva i proizvođača iz Unije u uzorku), dopunjenima podacima iz javno dostupnih izvora. |
3.2. Kina
3.2.1. Postupak za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe za uvoz tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Kine
|
(66) |
Budući da su dostatni dokazi raspoloživi u vrijeme pokretanja ispitnog postupka upućivali na to da u Kini postoje znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. |
|
(67) |
Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije. |
|
(68) |
Kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik, a u utvrđenom roku nije primljen nikakav podnesak o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Komisija je stoga obavijestila kinesku vladu da će za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u Kini koristiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe. |
|
(69) |
Osim toga, Komisija je u istoj toj točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka navela da će, s obzirom na raspoložive dokaze, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe možda morati odabrati odgovarajuću reprezentativnu zemlju za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti. |
|
(70) |
Komisija je 27. rujna 2025. bilješkom („bilješka o čimbenicima proizvodnje”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je u toj bilješci istaknula nesuradnju kineske vlade i svih proizvođača izvoznika iz Kine, o čemu su nadležna tijela Narodne Republike Kine obaviještena verbalnom notom (17). U bilješci o čimbenicima proizvodnje istaknuto je da će se Komisija stoga osloniti na raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. |
|
(71) |
U tom je kontekstu Komisija obavijestila zainteresirane strane da namjerava upotrijebiti informacije iz zahtjeva za reviziju kako bi utvrdila izvore koji će se upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je odabrala Tursku kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju. |
|
(72) |
Komisija je u bilješci navela popis svih čimbenika proizvodnje, kao što su sirovine, radna snaga i energija koji se koriste u proizvodnji tkanina od staklenih vlakana. Obavijestila je zainteresirane strane i o tome da će troškove prodaje, opće i administrativne troškove te profitnu maržu utvrditi na temelju raspoloživih informacija za društvo TÜRKİYE ŞİŞE VE CAM FABRİKALARI A.Ş („Şişecam”), proizvođača iz reprezentativne zemlje. |
|
(73) |
Komisija nije primila primjedbe na bilješku o čimbenicima proizvodnje. |
3.2.2. Uobičajena vrijednost
|
(74) |
U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”. |
|
(75) |
Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se utvrdi […] da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. |
|
(76) |
Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku na temelju raspoloživih dokaza i s obzirom na nesuradnju kineske vlade i proizvođača izvoznika zaključila da je primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena. |
3.2.3. Postojanje znatnih poremećaja
|
(77) |
Komisija je ispitala dokaze iz dokumentacije kako bi utvrdila postoje li u Kini znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe zbog kojih ne bi bilo primjereno koristiti domaće cijene i troškove u toj zemlji. Tom su analizom obuhvaćeni sljedeći dokazni materijali o različitim kriterijima relevantnima za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja. |
|
(78) |
Prvo, dokazi iz zahtjeva uključivali su sljedeće elemente koji upućuju na postojanje znatnih poremećaja.
|
|
(79) |
Drugo, u prethodnim ispitnim postupcima povezanima sa sektorom staklenih vlakana u Kini (29) Komisija je utvrdila postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. U tim ispitnim postupcima Komisija je utvrdila postojanje znatnih državnih intervencija u Kini kojima se narušava djelotvorna raspodjela resursa u skladu s tržišnim načelima (30). |
|
(80) |
Konkretno, Komisija je zaključila da u sektoru staklenih vlakana ne samo da postoji znatan udio vlasništva kineske vlade u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe (31) nego kineska vlada može i utjecati na cijene i troškove zbog prisutnosti države u društvima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe (32). |
|
(81) |
Komisija je utvrdila i da prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu. Sustav planiranja u Kini općenito dovodi do toga da se resursi usmjeravaju u sektore za koje je kineska vlada utvrdila da su strateški ili u nekom drugom političkom smislu važni, umjesto da ih raspodjeljuje u skladu s tržišnim silama (33). |
|
(82) |
Komisija je nadalje zaključila da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuje na ispravan način u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe, što dovodi do poremećaja, osobito kad se omogućuje nastavak poslovanja nesolventnih društava te pri dodjeli prava korištenja zemljišta u Kini (34). |
|
(83) |
Isto tako, Komisija je utvrdila poremećaje u području troškova plaća u sektoru staklenih vlakana u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe (35) i poremećaje na financijskim tržištima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, posebno kad je riječ o pristupu poslovnih subjekata u Kini kapitalu (36). |
|
(84) |
Treće, u početnom ispitnom postupku koji je doveo do uvođenja početnih mjera (37) Komisija je zaključila da postoje znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Prema Komisijinim saznanjima ni u Kini općenito ni u relevantnom sektoru nije došlo do bitnih strukturnih promjena koje bi mogle promijeniti taj zaključak. |
|
(85) |
Četvrto, dodatni dokazi iz izvješća o znatnim poremećajima u gospodarstvu Kine („Izvješće”) (38), koje je Komisija pripremila na temelju članka 2. stavka 6.a točke (c) osnovne uredbe, upućivali su na postojanje znatnih poremećaja i u razdoblju ispitnog postupka revizije. |
|
(86) |
Peto, ni kineska vlada ni proizvođači izvoznici nisu u ovom ispitnom postupku predočili nikakve dokaze ni argumente koji bi to osporili. |
|
(87) |
S obzirom na navedeno, raspoloživi dokazi pokazali su da cijene ili troškovi proizvoda iz postupka revizije, uključujući troškove sirovina, energije i rada, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kao što je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata koji su navedeni u toj točki. |
|
(88) |
Na temelju toga Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. |
3.2.4. Reprezentativna zemlja
Opće napomene
|
(89) |
Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:
|
|
(90) |
Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 70. do 73., Komisija je u dokumentaciju dodala bilješku o izvorima za određivanje uobičajene vrijednosti. U toj je bilješci Komisija opisala činjenice i dokaze na kojima se temelje relevantni kriteriji te obavijestila zainteresirane strane o svojoj namjeri da u ovom predmetu Tursku smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom ako se potvrdi postojanje znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe. U uvodnoj izjavi 88. Komisija je zaključila da postoje znatni poremećaji. |
Sličan stupanj gospodarskog razvoja kao Kina
|
(91) |
Komisija je u bilješci o čimbenicima proizvodnje utvrdila da je, prema Svjetskoj banci, Turska zemlja na sličnom stupnju gospodarskog razvoja kao Kina, tj. Svjetska banka sve ih je na temelju bruto nacionalnog dohotka svrstala u kategoriju zemalja s „višim srednjim dohotkom” za koje je poznato da se u njima proizvodi proizvod iz postupka revizije. Proizvod iz postupka revizije proizvodio se u Turskoj. |
|
(92) |
Komisija je u bilješci o čimbenicima proizvodnje objasnila da ni kineska vlada ni proizvođači izvoznici iz Kine nisu surađivali u ispitnom postupku. U bilješci o čimbenicima proizvodnje istaknuto je da će se Komisija zbog toga osloniti na raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, tj. upotrijebiti informacije iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera kako bi odabrala reprezentativnu zemlju i utvrdila izvore koji će se upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. |
|
(93) |
Komisija je stoga Tursku smatrala odgovarajućom reprezentativnom zemljom. |
Raspoloživost relevantnih podataka u reprezentativnoj zemlji
|
(94) |
Komisija je u bilješci o čimbenicima proizvodnje također navela da su lako dostupni i relevantni financijski podaci proizvođača tkanina od staklenih vlakana iz Turske. |
|
(95) |
S obzirom na prethodna razmatranja, Komisija je zainteresirane strane u bilješci o čimbenicima proizvodnje obavijestila da u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe namjerava upotrijebiti Tursku kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju i lako dostupne financijske izvještaje društva Şişecam kao izvor nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti i financijskih podataka za izračun uobičajene vrijednosti. |
|
(96) |
Zainteresirane strane pozvane su da dostave primjedbe o primjerenosti Turske kao reprezentativne zemlje i društva Şişecam kao proizvođača u reprezentativnoj zemlji. Nije primljena nijedna primjedba. |
|
(97) |
Početni odabir mogućih reprezentativnih zemalja i prikladnih poduzeća s lako dostupnim podacima ne sprečava Komisiju da u kasnijoj fazi eventualno dopuni ili doradi taj odabir i svoje istraživanje, među ostalim iznošenjem novih prijedloga o mogućoj reprezentativnoj zemlji i sličnom proizvodu. Naime, sama svrha bilješki o čimbenicima proizvodnje jest pozvati zainteresirane strane da dostave primjedbe o preliminarnim istraživanjima službi Komisije i, ako je to opravdano, prikupiti druge informacije koje će službe Komisije dodatno razmotriti. Te bilješke sadržavaju čak i poseban prilog koji stranama pruža smjernice za dostavljanje informacija o mogućim dodatnim reprezentativnim zemljama i/ili društvima za potrebe članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe. |
Razina socijalne zaštite i zaštite okoliša
|
(98) |
Budući da je na temelju svih navedenih elemenata utvrđeno da je Turska odgovarajuća reprezentativna zemlja, nije bila potrebna ocjena razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe. |
Zaključak
|
(99) |
S obzirom na prethodnu analizu, Turska je ispunila kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe i stoga je se može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom. |
3.2.5. Izvori upotrijebljeni za utvrđivanje nenarušenih troškova
|
(100) |
Komisija je u bilješci navela čimbenike proizvodnje kao što su materijali, energija i radna snaga koje proizvođači izvoznici upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože lako dostupne podatke o nenarušenim vrijednostima za svaki od čimbenika proizvodnje u toj bilješci. |
|
(101) |
Komisija je u bilješci o čimbenicima proizvodnje navela da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe upotrijebiti bazu podataka GTA kako bi utvrdila nenarušeni trošak glavne sirovine, rovinga od staklenih vlakana. Osim toga, Komisija je navela da će za utvrđivanje nenarušenih troškova rada i energije upotrijebiti podatke Turskog zavoda za statistiku (41) i Eurostata (42). |
|
(102) |
Uzimajući u obzir sve informacije na temelju zahtjeva za reviziju, utvrđeni su sljedeći čimbenici proizvodnje i njihovi izvori kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe: Tablica 1 Čimbenici proizvodnje tkanina od staklenih vlakana
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Sirovine
|
(103) |
Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu rovinga od staklenih vlakana dostavljenih do vrata tvornice proizvođača iz reprezentativne zemlje, Komisija je kao osnovu upotrijebila ponderiranu prosječnu cijenu proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju na temelju podataka iz baze podataka GTA, kojoj su dodane uvozne carine. |
|
(104) |
Cijena proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim Kine i zemalja koje nisu članice WTO-a i koje su navedene u Prilogu I. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (46). Komisija je odlučila isključiti uvoz iz Kine u reprezentativnu zemlju jer je u uvodnim izjavama od 77. do 88. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u Kini zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. |
|
(105) |
Budući da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene. Nakon isključenja uvoza iz Kine u reprezentativnu zemlju količina proizvoda uvezenih iz ostalih trećih zemalja ostala je reprezentativna. |
|
(106) |
Komisija je utvrdila i da više od 80 % uvoza glavne sirovine (rovinga od staklenih vlakana) u Tursku dolazi iz Egipta, s cijenama nižima od bilo kojeg drugog izvora uvoza. |
|
(107) |
U Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2020/870 (47) Komisija je utvrdila da je društvo Jushi Egypt jedini proizvođač ojačanja od staklenih vlakana u Egiptu i prema tome jedini proizvođač rovinga od staklenih vlakana. Kako je utvrđeno u toj uredbi, društvo Jushi Egypt bilo je u vlasništvu kineskih društava te su ga subvencionirali i Kina i Egipat. Stoga su Provedbenom uredbom (EU) 2020/870 uvedene kompenzacijske mjere za izvoz ojačanja od staklenih vlakana u Uniju. |
|
(108) |
S obzirom na to da je društvo Jushi Egypt i dalje jedini proizvođač izvoznik rovinga od staklenih vlakana u Egiptu, nema razloga za pretpostavku da iste subvencije ne utječu jednako na cijene proizvoda koji se izvoze na druga tržišta i Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene rovinga od staklenih vlakana u Tursku. Nakon isključivanja uvoza iz Egipta u reprezentativnu zemlju količina uvoza iz ostalih trećih zemalja i dalje je bila reprezentativna i iznosila je više od 10 000 tona. |
|
(109) |
Kad je riječ o uvoznim carinama, Komisija je uočila da Turska uvozi rovinge od staklenih vlakana iz više od 20 zemalja uz različite stope uvozne carine i znatne razlike u količinama. Komisija je uvozne carine za rovinge od staklenih vlakana izračunala na temelju razine pristojbi koje se primjenjuju na uvoz rovinga od staklenih vlakana iz svake od tih zemalja. |
|
(110) |
U pravilu bi se tim uvoznim cijenama trebale dodati cijene domaćeg prijevoza. Međutim, s obzirom na razinu dampinških marži izračunanu u nastavku te prirodu ovog ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera, čiji je cilj utvrditi je li se damping nastavio u razdoblju ispitnog postupka revizije ili bi se mogao ponoviti, a ne utvrditi točan iznos dampinga, Komisija je odlučila da nisu potrebne prilagodbe u pogledu troškova domaćeg prijevoza. Takve bi prilagodbe samo dovele do povećanja uobičajene vrijednosti, a time i do veće dampinške marže. |
Radna snaga
|
(111) |
Turski zavod za statistiku objavljuje detaljne podatke o plaćama u različitim gospodarskim sektorima u Turskoj. Komisija je referentnu vrijednost za razdoblje ispitnog postupka revizije utvrdila na temelju prosječnog troška rada po satu za proizvodni sektor pod oznakom NACE (48) C-23 za 2022., tj. gospodarsku djelatnost „Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda” prema klasifikaciji NACE Rev.2. Vrijednosti su nadalje prilagođene s obzirom na inflaciju pomoću indeksa troškova rada koji je objavio Turski zavod za statistiku (49) kako bi odražavale troškove u razdoblju ispitnog postupka. |
Električna energija
|
(112) |
Cijenu električne energije za društva (industrijske korisnike) u Turskoj objavljuje Eurostat. Komisija je upotrijebila podatke o cijenama električne energije za industriju u odgovarajućoj kategoriji potrošnje u CNY/kWh za razdoblje ispitnog postupka revizije, kako su objavljeni 10. rujna 2025. (50). |
Režijski troškovi proizvodnje, troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi i dobit
|
(113) |
U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, treba utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje. |
|
(114) |
Zbog nesuradnje proizvođača izvoznika Komisija je za utvrđivanje nenarušene vrijednosti režijskih troškova proizvodnje upotrijebila raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Komisija je stoga na temelju podataka koje je podnositelj naveo u zahtjevu za reviziju utvrdila omjer režijskih troškova proizvodnje i ukupnih troškova proizvodnje i rada. Taj je postotak zatim primijenjen na nenarušenu vrijednost troška proizvodnje kako bi se izračunala nenarušena vrijednost režijskih troškova proizvodnje. |
|
(115) |
Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit temeljili su se na lako dostupnim informacijama za društvo Şişecam (vidjeti uvodnu izjavu 118.). |
3.2.6. Izračun uobičajene vrijednosti
|
(116) |
Na temelju navedenog Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. |
|
(117) |
Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Budući da proizvođači izvoznici nisu surađivali, Komisija se oslonila na informacije o korištenju svakog čimbenika (materijala i rada) za proizvodnju tkanina od staklenih vlakana koje je podnositelj zahtjeva naveo u zahtjevu za reviziju. Komisija je pomnožila ponderirani prosjek omjera potrošnje glavnih kategorija proizvoda s nenarušenim jediničnim troškovima koji su utvrđeni u reprezentativnoj zemlji (Turska), kako je opisano u odjeljku 3.2.5. |
|
(118) |
Nakon što je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje, kako je prethodno navedeno, Komisija je dodala režijske troškove proizvodnje te troškove prodaje, opće i administrativne troškove i profitnu maržu. Režijski troškovi proizvodnje utvrđeni su na temelju podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva. Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te profitna marža utvrđeni su na temelju financijskih izvještaja društva Şişecam za 2023., kako su prijavljeni i prilagođeni s obzirom na inflaciju u revidiranim financijskim izvještajima društva za 2024. (51) (vidjeti odjeljak 3.2.5.). |
|
(119) |
Točnije, Komisija je nenarušenim troškovima proizvodnje dodala sljedeće stavke:
|
|
(120) |
Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. |
3.2.7. Izvozna cijena
|
(121) |
Zbog nesuradnje proizvođača izvoznika iz Kine izvozna cijena utvrđena je na temelju podataka Eurostata na razini cijene CIF, koji su korigirani na razinu cijena franko tvornica. Stoga je cijena CIF umanjena za troškove (pomorskog) prijevoza i osiguranja te troškove domaćeg prijevoza. |
3.2.8. Usporedba
|
(122) |
Komisija je izračunanu uobičajenu vrijednost utvrđenu u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe usporedila s izvoznim cijenama utvrđenima na temelju cijena franko tvornica kako je prethodno navedeno. |
|
(123) |
Nije provedena prilagodba uobičajene vrijednosti i/ili izvozne cijene s obzirom na razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. |
3.2.9. Dampinška marža
|
(124) |
Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe. |
|
(125) |
Na temelju toga, ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosile su 59,0 % za izvoz iz Kine. Stoga je zaključeno da se damping nastavio u razdoblju ispitnog postupka revizije. |
3.3. Egipat
|
(126) |
Kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 49., nijedan egipatski proizvođač izvoznik nije surađivao u ispitnom postupku. Stoga je Komisija svoje nalaze o dampingu temeljila na raspoloživim podacima u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. |
3.3.1. Uobičajena vrijednost
|
(127) |
Budući da nije bilo dostupnih informacija o domaćim cijenama tkanina od staklenih vlakana u Egiptu za društva Hengshi Egypt ili Jushi Egypt, Komisija je uobičajenu vrijednost za Egipat izračunala na temelju članka 2. stavka 3. osnovne uredbe s pomoću podataka navedenih u zahtjevu za reviziju. |
|
(128) |
Konkretno, kad je riječ o sirovinama, podnositelj zahtjeva upotrijebio je statističke podatke o izvozu rovinga od staklenih vlakana iz baze podataka Comtrade (52). Taj je pristup odabran umjesto oslanjanja na uvoz rovinga od staklenih vlakana u Egipat zbog toga što je gotovo sav taj uvoz dolazio iz Kine i vjerojatno je bila riječ o prijenosu unutar društva grupe Jushi. |
|
(129) |
Kad je riječ o električnoj energiji, upotrijebljene su cijene električne energije za poduzeća u Egiptu iz baze podataka Global Petrol Prices (53). Za troškove rada upotrijebljeni su podaci o plaćama koje je objavio Salary Explorer (54) za sektor „tvornica i proizvodnja” u Egiptu. |
|
(130) |
Tim troškovima proizvodnje dodani su odgovarajući iznosi za režijske troškove proizvodnje, troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit, koji su se temeljili na podacima koje je dostavio podnositelj zahtjeva. |
|
(131) |
Dodan je isti udio režijskih troškova proizvodnje u izravnim troškovima proizvodnje izračunan na temelju podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva kao i za uobičajenu vrijednost u Kini od 16,8 % (vidjeti uvodnu izjavu 119.). |
|
(132) |
Financijski izvještaji društva Hengshi Egypt nisu bili lako dostupni, a financijski izvještaji društva Jushi China nisu sadržavali informacije o troškovima prodaje te općim i administrativnim troškovima društva Jushi Egypt. Podnositelj zahtjeva stoga je upotrijebio podatke o troškovima prodaje te općim i administrativnim troškovima turskog proizvođača tkanina od staklenih vlakana, tj. društva Şişecam. Komisija je slijedila isti pristup i primijenila troškove prodaje te opće i administrativne troškove društva Şişecam od 11,24 % troškova prodane robe, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 119. |
|
(133) |
Profitna marža od 20,1 % dodana je i trošku proizvodnje, kako je navedeno u zahtjevu za reviziju. Podnositelj zahtjeva koristio se javno dostupnim financijskim izvještajima društva Jushi China kako bi prikupio podatke o dobiti. |
3.3.2. Izvozna cijena
|
(134) |
Zbog nesuradnje proizvođača izvoznika iz Egipta izvozna cijena utvrđena je na temelju podataka Eurostata na razini cijene CIF, koji su korigirani na razinu cijena franko tvornica. Stoga je cijena CIF umanjena za troškove (pomorskog) prijevoza i osiguranja te troškove domaćeg prijevoza. |
3.3.3. Usporedba
|
(135) |
Komisija je usporedila izračunanu uobičajenu vrijednost utvrđenu u skladu s člankom 2. stavkom 3. osnovne uredbe na temelju raspoloživih podataka i izvozne cijene utvrđene na temelju cijena franko tvornica kako je prethodno opisano. |
|
(136) |
Nije provedena prilagodba uobičajene vrijednosti i/ili izvozne cijene s obzirom na razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. |
3.3.4. Dampinška marža
|
(137) |
Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe. |
|
(138) |
Na temelju toga, ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosile su 100,26 % za izvoz iz Egipta. Stoga je zaključeno da se damping nastavio u razdoblju ispitnog postupka revizije. |
4. VJEROJATNOST NASTAVKA DAMPINGA
|
(139) |
Slijedom nalaza o postojanju dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije Komisija je, u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe, ispitala vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju stavljanja mjera izvan snage. Analizirani su sljedeći dodatni elementi: proizvodni kapaciteti i neiskorišteni kapaciteti u Egiptu i Kini, privlačnost tržišta Unije te prakse izbjegavanja mjera i apsorpcije. |
4.1. Proizvodni kapaciteti i neiskorišteni kapaciteti u Kini i Egiptu
|
(140) |
Zbog potpune nesuradnje Egipta, Kine i proizvođača izvoznika u obje zemlje nalazi o proizvodnim kapacitetima i neiskorištenim kapacitetima temeljili su se na raspoloživim podacima, konkretno na informacijama navedenima u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera. |
|
(141) |
Podnositelj zahtjeva dostavio je dokaze da su ukupni proizvodni kapaciteti za tkanine od staklenih vlakana u Kini u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosili oko 1 400 000 tona, uz oko 800 000 tona prekomjernih kapaciteta. Nakon odbitka domaće potražnje i ukupnog izvoza slobodni kapaciteti kineskih proizvođača dostupni za tržište Unije procijenjeni su na oko 700 000 tona, što je pet puta više od ukupne potrošnje u Uniji. |
|
(142) |
Kad je riječ o egipatskim kapacitetima, dokazi pokazuju da su jedina dva proizvođača tkanina od staklenih vlakana u Egiptu (Hengshi Egypt i Jushi Egypt) osnovana radi opskrbe tržišta Unije. Društva Hengshi Egypt i Jushi Egypt pripadaju istoj grupi društava osnovanih u Kini i oba se nalaze u sueskoj zoni gospodarske i trgovinske suradnje između Kine i Egipta. U konačnici ih kontrolira agencija kineske vlade, a osnovana su u okviru strategije za poticanje širenja Kine. |
|
(143) |
Društvo Jushi Egypt osnovano je ponajprije radi izvoza ojačanja od staklenih vlakana u EU, dok je društvo Hengshi Egypt naknadno osnovano kako bi svoj portfelj proizvoda dopunilo tkaninama od staklenih vlakana. Od 2017. kapacitet tkanina od staklenih vlakana društva Hengshi, koji je procijenio podnositelj zahtjeva, iznosi 30 000 tona, odnosno 22 % ukupne potrošnje u Uniji. |
|
(144) |
Osim toga, podnositelj zahtjeva dokazao je da je Unija jedno od glavnih odredišta egipatskih tkanina od staklenih vlakana od 2022. nadalje, dok je egipatsko domaće tržište tkanina od staklenih vlakana vrlo malo, s potražnjom od najviše 1 500 tona godišnje. |
|
(145) |
Komisija je stoga zaključila da kineski i egipatski proizvođači imaju dostatne kapacitete koje bi bili spremni iskoristiti kako bi naglo povećali svoj izvoz na tržište Unije ako se dopusti istek mjera. |
4.2. Privlačnost tržišta Unije
|
(146) |
Unatoč antidampinškim i kompenzacijskim pristojbama na snazi, koje su dodatak konvencionalnim uvoznim carinama za uvoz iz Kine (u rasponu od 5 % do 7 % za različite carinske oznake kojima je obuhvaćen predmetni proizvod), kineski i egipatski proizvođači izvoznici i dalje izvoze u Uniju. Količina uvoza iz obje zemlje čak se povećala u apsolutnom smislu tijekom razmatranog razdoblja: količina uvoza iz Kine povećala se za 102 %, a iz Egipta za 115 %. |
|
(147) |
Podaci o izvozu iz baze podataka GTA pokazali su da su cijene kineskog izvoza u Uniju, prije troškova prijevoza i pristojbi, bile oko 15 % više od ponderiranih prosječnih izvoznih cijena na deset najvećih izvoznih tržišta. S obzirom na važnost tržišta Unije za kineske i egipatske proizvođače izvoznike te činjenicu da kineski proizvođači izvoznici mogu prodavati u Uniji po takvim cijenama čak i unatoč mjerama na snazi, jasno je da je tržište Unije i dalje vrlo privlačno. |
|
(148) |
Osim toga, postojanje praksi izbjegavanja mjera i apsorpcije, koje su obuhvaćene izmjenama mjera opisanih u odjeljku 1.1., dodatno pokazuje privlačnost tržišta Unije. |
4.3. Zaključak
|
(149) |
Kako je navedeno, utvrđen je nastavak dampinga sa znatnim dampinškim maržama i za Egipat i za Kinu. S obzirom na znatne neiskorištene kapacitete u Kini i veličinu kapaciteta u Egiptu te privlačnost tržišta Unije i prethodne prakse izbjegavanja mjera, Komisija je zaključila da bi dopuštanje isteka mjera vjerojatno dovelo do nastavka dampinga, pri čemu bi dampinški izvoz ulazio na tržište Unije u znatnim količinama. |
5. ŠTETA
5.1. Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji
|
(150) |
Na temelju informacija dostupnih Komisiji istovjetni proizvod je u razmatranom razdoblju proizvodilo 18 proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe. |
|
(151) |
Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila 100 653 tone. Komisija je tu brojku utvrdila na temelju svih raspoloživih informacija o industriji Unije, kao što su:
Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 45., dva proizvođača iz Unije odabrana su u uzorak. Na njih je odlazilo [30 % – 40 %] ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji. |
5.2. Potrošnja u Uniji
|
(152) |
Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila na temelju odgovora na makroekonomski upitnik i Eurostatovih podataka o uvozu. |
|
(153) |
Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi: Tablica 2 Potrošnja u Uniji (u tonama)
|
||||||||||||||||||||||
|
(154) |
Potrošnja u Uniji povećala se za 11 % od 2021. do 2022., potaknuta oporavkom i obnovom zaliha u industrijama na kraju proizvodnog lanca nakon pandemije. |
|
(155) |
Od 2022. do 2024. potrošnja u Uniji razvijala se pod utjecajem dvaju suprotnih trendova. S jedne strane, smanjila se potražnja proizvođača vjetroturbina i lopatica jer su ti proizvođači bili izloženi povećanom konkurentskom pritisku uvoza iz Kine u Uniju. S druge strane, povećala se potražnja na drugim tržištima krajnje uporabe, posebno u sektoru sanacije cjevovoda bez iskopavanja („CIPP”). Općenito, ta suprotna kretanja dovela su do stabilizacije potrošnje u Uniji, koja je nakon 2021. fluktuirala u uskom rasponu. |
5.3. Uvoz iz predmetnih zemalja
5.3.1. Količina i tržišni udio proizvoda uvezenih iz predmetnih zemalja
|
(156) |
Komisija je količinu uvoza utvrdila na temelju Eurostatovih podataka. Tržišni udio uvoza utvrđen je iz količine uvoza i ukupne potrošnje u Uniji. |
|
(157) |
Uvoz u Uniju iz predmetnih zemalja kretao se kako slijedi: Tablica 3 Količina uvezenih proizvoda i tržišni udio
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(158) |
Količina uvoza iz Kine i Egipta povećala se za 102 % odnosno 115 % u razmatranom razdoblju. |
|
(159) |
Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji povećala se za samo 13 %. Zbog toga su predmetne zemlje povećale svoj tržišni udio: Kina s 5 % na 8 %, a Egipat s 1 % na 2 %. |
5.3.2. Cijene proizvoda uvezenih iz predmetnih zemalja i sniženje cijena
|
(160) |
Komisija je cijene uvoza iz predmetnih zemalja utvrdila na temelju podataka Eurostata o uvozu. |
|
(161) |
Ponderirana prosječna cijena proizvoda uvezenih u Uniju iz predmetnih zemalja kretala se kako slijedi: Tablica 4 Uvozne cijene (EUR/tona)
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(162) |
Ponderirana prosječna cijena uvoza iz predmetnih zemalja na tržište Unije povećala se za 23 % od 2021. do 2022., ostala je stabilna 2023., a u razdoblju ispitnog postupka revizije smanjila se približno na razinu iz 2021. |
|
(163) |
Kad je riječ o razmatranju sniženja cijena u razdoblju ispitnog postupka, nesuradnja proizvođača izvoznika i posljedični nedostatak transakcijskih podataka onemogućili su izračun stvarnog sniženja cijena (usporedbe prema vrsti proizvoda). Konkretno, s obzirom na statističku prirodu podataka, prosječne uvozne cijene ne odražavaju razlike u ponudi proizvoda, koje su same po sebi znatne za proizvod iz postupka revizije. To je vidljivo iz dokaza dobivenih od proizvođača iz Unije, čije se prodajne cijene znatno razlikuju ovisno o vrsti proizvoda. Tako je nesuradnja proizvođača izvoznika dovela do nedostatka dokaza zbog kojeg Komisija nije mogla izračunati sniženje cijena. |
|
(164) |
U tim okolnostima, s obzirom na to da se statistički podaci o uvozu nisu mogli upotrijebiti za zaključak da nije bilo sniženja cijena u razdoblju ispitnog postupka, trebalo je uzeti u obzir druge elemente. Konkretno, Komisija je na temelju raspoloživih podataka u dokumentaciji mogla zaključiti da postoje znatni učinci uvoza iz predmetnih zemalja na cijene. |
|
(165) |
U razmatranom razdoblju količina uvoza iz predmetnih zemalja povećavala se brže u usporedbi s umjerenim povećanjem potrošnje u Uniji. Povećanje uvoza iz predmetnih zemalja pridonijelo je smanjenju količine prodaje i tržišnog udjela industrije Unije te kroničnoj nemogućnosti industrije Unije da povisi svoje cijene kako bi pokrila svoje troškove. U takvom scenariju raspoloživi podaci stoga upućuju na postojanje sniženja cijena i sprečavanja rasta cijena. |
5.4. Uvoz iz trećih zemalja osim Kine i Egipta
|
(166) |
Uvoz tkanina od staklenih vlakana iz trećih zemalja osim Kine i Egipta uglavnom je bio podrijetlom iz Indije, Turske i Tajlanda. |
|
(167) |
Zbirna količina proizvoda uvezenih u Uniju te tržišni udio i cijene za uvoz tkanina od staklenih vlakana iz ostalih trećih zemalja kretali su se kako slijedi: Tablica 5 Uvoz iz trećih zemalja
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(168) |
Komisija je ispitala kretanje količina, cijena CIF i cijena s plaćenim carinama („DDP”) za uvoz iz trećih zemalja. Cijena s plaćenim carinama dobivena je dodavanjem primjenjive konvencionalne i antidampinške pristojbe cijeni CIF. |
|
(169) |
Kad je riječ o Indiji, uvoz se znatno povećao u razmatranom razdoblju i dosegnuo tržišni udio od 11 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. U razmatranom razdoblju prosječne cijene CIF i DDP uvoza iz Indije bile su znatno niže od prosječne prodajne cijene i troška proizvodnje industrije Unije. U razdoblju ispitnog postupka revizije cijene na razini cijena DDP bile su niže za 16 % odnosno 24 %. |
|
(170) |
Kad je riječ o Turskoj, uvoz je 2022. bio šest puta veći nego 2021. i dosegnuo je tržišni udio od 15 %. U rujnu 2022., nakon ispitnog postupka za sprečavanje izbjegavanja mjera navedenog u uvodnoj izjavi 6. (55), Komisija je proširila antidampinške mjere na uvoz tkanina od staklenih vlakana otpremljenih iz Turske, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Turske, uz iznimku onih koje izvoze određena turska društva. Uvoz iz Turske počeo se smanjivati 2023., ali je u razdoblju ispitnog postupka revizije i dalje imao tržišni udio od 6 %. U razmatranom razdoblju prosječne cijene CIF i DDP uvoza iz Turske bile su znatno niže od prosječne prodajne cijene i troška proizvodnje industrije Unije. U razdoblju ispitnog postupka revizije cijene DDP bile su niže za 14 % odnosno 22 %. |
|
(171) |
Kad je riječ o Tajlandu, količina uvoza bila je 2021. na vrlo niskoj početnoj razini od 229 tona i dosegnula je tržišni udio od 3 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. U razmatranom razdoblju prosječne cijene CIF i DDP uvoza iz Tajlanda bile su znatno niže od prosječne prodajne cijene i troška proizvodnje industrije Unije. U razdoblju ispitnog postupka revizije cijene na razini DDP bile su niže za 42 % odnosno 48 %. |
|
(172) |
Ukupna količina uvoza iz ostalih trećih zemalja smanjila se u razmatranom razdoblju, a njihov tržišni udio smanjio se s 10 % na 4 %. Od 2022. do razdoblja ispitnog postupka revizije prosječna cijena CIF uvoza iz ostalih trećih zemalja bila je znatno viša od prosječne prodajne cijene i troška proizvodnje industrije Unije. |
5.5. Gospodarsko stanje industrije Unije
5.5.1. Opće napomene
|
(173) |
Procjena gospodarskog stanja industrije Unije uključivala je procjenu svih ekonomskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije u razmatranom razdoblju. |
|
(174) |
Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 45., odabir uzorka proveden je radi procjene gospodarskog stanja industrije Unije. |
|
(175) |
Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. |
|
(176) |
Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju provjerenih podataka koje je u odgovoru na makroekonomski upitnik dostavio podnositelj zahtjeva. Komisija je mikroekonomske pokazatelje ocijenila na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije. |
|
(177) |
Uzimajući u obzir da su mikropokazatelje upotrijebljene u analizi štete dostavila samo dva proizvođača iz Unije u uzorku, vrijednosti utvrđene na temelju tih podataka u nastavku su prikazane u rasponima kako bi se zaštitila povjerljivost podataka proizvođača iz Unije. |
|
(178) |
Makroekonomski pokazatelji su: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodanih proizvoda, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga. |
|
(179) |
Mikroekonomski pokazatelji su: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala. |
5.5.2. Makroekonomski pokazatelji
5.5.2.1.
|
(180) |
Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi: Tablica 6 Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(181) |
Količina proizvodnje proizvođača iz Unije mijenjala se, ali se u razmatranom razdoblju ukupno smanjila za 11 %. To je posljedica smanjenja potražnje proizvođača lopatica vjetroturbina koji su i sami izloženi konkurenciji iz Kine. To smanjenje potražnje djelomično je nadoknađeno potražnjom u drugim sektorima navedenima u uvodnoj izjavi 155. Međutim, proizvodnja za te druge sektore kraće traje, što dovodi do češće rekonfiguracije strojeva i duljeg razdoblja mirovanja strojeva, a to negativno utječe na iskorištenost kapaciteta. |
|
(182) |
Proizvodni kapacitet na globalnoj razini smanjio se za samo 2 % u razmatranom razdoblju i stoga se iskorištenost kapaciteta smanjila za 9 %. Niska iskorištenost kapaciteta, potaknuta nemogućnošću prodaje dovoljne količine proizvoda po održivim cijenama, pridonijela je nesigurnom stanju industrije Unije. |
5.5.2.2.
|
(183) |
Količina prodanih proizvoda i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi: Tablica 7 Količina prodanih proizvoda i tržišni udio
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(184) |
Prodaja na tržištu Unije ostala je stabilna 2022. u odnosu na 2021., a zatim se 2023. povećala za 10 postotnih bodova. Međutim, u razdoblju ispitnog postupka revizije prodaja se smanjila za 8 551 tonu ili 9 postotnih bodova godišnje. U razmatranom razdoblju prodaja se smanjila za 2 %, dok se potrošnja u Uniji povećala za 13 %, što je dovelo do smanjenja tržišnog udjela industrije Unije sa 76 % na 66 % tijekom razmatranog razdoblja. Ne samo da industrija Unije nije imala koristi od rastućeg tržišta Unije, nego je čak i izgubila znatan dio svojeg tržišnog udjela. |
5.5.2.3.
|
(185) |
Ispitni postupak pokazao je da industrija Unije nije mogla zadržati svoj tržišni udio u kontekstu rastuće potražnje, za razliku od predmetnih zemalja, koje su povećale tržišni udio u razmatranom razdoblju. |
5.5.2.4.
|
(186) |
Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi: Tablica 8 Zaposlenost i produktivnost
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(187) |
Zaposlenost je tijekom razmatranog razdoblja ostala relativno stabilna. |
|
(188) |
S obzirom na to da je zaposlenost ostala uglavnom stabilna, a količina proizvodnje se smanjila, produktivnost rada pogoršala se za 13 % u razmatranom razdoblju. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 181., potražnja se postupno preusmjeravala na proizvode proizvedene u manjim serijama, što je zahtijevalo češće rekonfiguracije strojeva, što je pak produljilo vrijeme mirovanja i negativno utjecalo na produktivnost. |
5.5.2.5.
|
(189) |
Kineske i Egipatske dampinške marže bile su znatno iznad razine de minimis. |
|
(190) |
Količina uvoza iz predmetnih zemalja znatno se povećala u razmatranom razdoblju. |
|
(191) |
Unatoč antidampinškim mjerama na snazi, većina pokazatelja štete pogoršala se u razmatranom razdoblju, a industrija Unije bila je u nesigurnom stanju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. |
5.5.3. Mikroekonomski pokazatelji
5.5.3.1.
|
(192) |
Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku za nepovezane kupce u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi: Tablica 9 Prodajne cijene i trošak proizvodnje u Uniji (EUR/tona)
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(193) |
Prosječna prodajna cijena industrije Unije bila je niža od prosječnog jediničnog troška proizvodnje tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Najviša jedinična prodajna cijena postignuta je 2023. jer je navedena u sporazumima potpisanima 2022. na temelju visokih troškova energije. |
|
(194) |
Tijekom razmatranog razdoblja prodajna cijena industrije Unije povećala se za 9 %. Time je samo djelomično nadoknađeno povećanje troška proizvodnje od 20 % u istom razdoblju, što je dovelo do pogoršanja njegove profitabilnosti. |
5.5.3.2.
|
(195) |
Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi: Tablica 10 Prosječni troškovi rada po zaposleniku (EUR)
|
||||||||||||||||||||||
|
(196) |
Prosječni trošak rada po zaposleniku u razmatranom razdoblju povećao se za 6 %. |
5.5.3.3.
|
(197) |
Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi: Tablica 11 Zalihe
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(198) |
Nakon smanjenja 2022. zbog rebalansa povezanog s pandemijom bolesti COVID-19 razina zaliha ponovno se povećala i do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije dosegnula [20 % – 25 %] proizvodnje. Povećanje razina zaliha upućuje na to da je industrija Unije proizvodila robu koju nije mogla prodavati po održivim cijenama ili u dovoljnim količinama. To izravno odražava pogoršanje konkurentskog položaja industrije. |
5.5.3.4.
|
(199) |
Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi: Tablica 12 Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(200) |
Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku tako što je neto dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji iskazala kao postotak prihoda od te prodaje. Kako je prikazano u tablici 9., jedinični trošak proizvodnje povećavao se brže od jedinične prodajne cijene te se stoga profitabilnost u razmatranom razdoblju stalno i znatno pogoršavala. |
|
(201) |
Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Osim 2022., kad je rebalans zaliha nakon pandemije bolesti COVID-19 pozitivno utjecao na novčani tok, taj se pokazatelj štete pogoršao tijekom razmatranog razdoblja i postao znatno negativan u razdoblju ispitnog postupka revizije. Smanjenjem novčanih tokova smanjila se i sposobnost prikupljanja kapitala. |
|
(202) |
Ulaganja su se u razmatranom razdoblju povećala za 25 %. Utvrđeno je da se uglavnom odnose na zamjenu, racionalizaciju i usklađenost sa zakonodavstvom o okolišu i socijalnim zakonodavstvom. |
|
(203) |
Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. U početku je 2021. bio pozitivan, a zatim se kontinuirano smanjivao tijekom razmatranog razdoblja i pao na manje od -25 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. |
|
(204) |
Unatoč silaznom trendu novčanog toka i povrata ulaganja industrija Unije uspjela je financirati potrebna ulaganja, kako je opisano u uvodnoj izjavi 202. |
5.6. Zaključak o šteti
|
(205) |
Većina pokazatelja štete u razmatranom je razdoblju bila negativna. |
|
(206) |
Proizvodnja industrije Unije smanjila se u razmatranom razdoblju, a prodaja na tržištu Unije smanjila se za 2 % unatoč povećanju potrošnje u Uniji za 13 %. To je dovelo do gubitka tržišnog udjela, koji se smanjio sa 76 % u 2021. na 66 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. Taj gubitak tržišnog udjela na rastućem tržištu koristio je Kini, Egiptu i ostalim trećim zemljama tijekom razmatranog razdoblja. |
|
(207) |
Gubitak tržišnog udjela industrije Unije na tržištu Unije pogoršan je smanjenjem izvozne prodaje za 49 % u razmatranom razdoblju, kako je prikazano u tablici 13. |
|
(208) |
Proizvodni kapacitet industrije Unije smanjio se za 2 % u razmatranom razdoblju, a iskorištenost kapaciteta smanjila se s 45 % na 41 % zbog smanjenja proizvodnje. |
|
(209) |
Zaposlenost je tijekom razmatranog razdoblja ostala stabilna. Produktivnost se kretala u skladu s promjenama u proizvodnji i smanjila se za 13 % u razmatranom razdoblju. |
|
(210) |
Jedinični trošak proizvodnje povećao se za 20 % tijekom razmatranog razdoblja. |
|
(211) |
Prosječna prodajna cijena proizvođača iz Unije povećala se za samo 9 % na tržištu koje je izloženo pritisku niskih cijena, što je nedovoljno da bi se odgovorilo na povećanje troškova proizvodnje. |
|
(212) |
Profitabilnost industrije Unije stalno se smanjivala tijekom razmatranog razdoblja te je u razdoblju ispitnog postupka revizije dosegnula raspon od [-7 do -10 %]. |
|
(213) |
Na temelju svega navedenog Komisija je zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. |
6. UZROČNO-POSLJEDIČNA VEZA
|
(214) |
Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. |
6.1. Učinci dampinškog uvoza
|
(215) |
Kako je objašnjeno u odjeljku 5.3.2., unatoč antidampinškim i antisubvencijskim mjerama količina uvoza iz Kine i Egipta povećala se u razmatranom razdoblju, pri čemu se njegov tržišni udio povećao sa 6 % u 2021. na 10 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. |
|
(216) |
Stalno povećanje tržišnog udjela uvoza po dampinškim cijenama iz Egipta i Kine u razmatranom razdoblju izložilo je industriju Unije sve većem pritisku na cijene i količinu. Posljedično smanjenje količine prodaje i sprečavanje rasta cijena izravan su uzrok štete koju je industrija Unije pretrpjela u razdoblju ispitnog postupka revizije. |
6.2. Učinci drugih čimbenika
6.2.1. Uvoz iz ostalih trećih zemalja
|
(217) |
Količina uvoza iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretala se kako je prikazano u tablici 5. |
|
(218) |
Uvodne izjave od 169. do 171. pokazuju da su prosječne cijene uvoza iz Indije, Turske i Tajlanda s plaćenim carinama bile znatno niže od prosječnih cijena uvoza iz Kine i Egipta s plaćenim carinama 2023. i u razdoblju ispitnog postupka revizije. S obzirom na njihov velik tržišni udio i niske prosječne cijene s plaćenim carinama, Komisija je zaključila da je i uvoz iz Indije, Turske i Tajlanda vršio pritisak na cijene i pridonio šteti koju je pretrpjela industrija Unije. Međutim, s obzirom na to da se uvoz iz Kine i Egipta gotovo udvostručio u razmatranom razdoblju, uz znatno povećanje osobito od 2023. do razdoblja ispitnog postupka revizije, i to po cijenama koje su stvarale znatan pritisak na cijene, Komisija je zaključila da uvoz iz trećih zemalja nije promijenio tu činjenicu niti je umanjio uzročno-posljedičnu vezu. |
6.2.2. Izvozni rezultati industrije Unije
|
(219) |
Ukupna količina izvoza industrije Unije i prosječne izvozne prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi: Tablica 13 Izvozni rezultati proizvođača iz Unije u uzorku
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(220) |
Na tržištima trećih zemalja proizvođači iz Unije bili su izloženi žestokom tržišnom natjecanju koje se odnosi na vjetroenergetske proizvode i sve su se više istisnuli na uža tržišta, kao što su CIPP i tržišta proizvoda za razonodu (brodski trupovi, mobilni domovi), koja karakteriziraju više cijene, ali i veći troškovi proizvodnje. |
|
(221) |
Izvozni rezultati kontinuirano su se pogoršavali u razmatranom razdoblju, što je dovelo do smanjenja količine izvoza od 49 %. |
|
(222) |
Budući da je prodaja industrije Unije uglavnom bila usmjerena na tržište Unije, a ne uglavnom na izvoz, Komisija je zaključila da izvozni rezultati industrije Unije nisu umanjili uzročno-posljedičnu vezu. |
6.3. Zaključak o uzročno-posljedičnoj vezi
|
(223) |
Na temelju navedenog Komisija je zaključila da je kineskim i egipatskim dampinškim izvozom prouzročena materijalna šteta za industriju Unije. Istodobno je i uvoz iz trećih zemalja pridonio šteti koju je industrija Unije pretrpjela u razdoblju ispitnog postupka revizije. Međutim, Komisija je zaključila da ti čimbenici, pojedinačno ili zajedno, ne umanjuju uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz Kine i Egipta i štete koju je industrija Unije pretrpjela u razdoblju ispitnog postupka revizije. |
7. VJEROJATNOST NASTAVKA I/ILI PONAVLJANJA ŠTETE
|
(224) |
Komisija je zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u razdoblju ispitnog postupka revizije. |
|
(225) |
Komisija je zaključila da je uvoz iz Kine i Egipta prouzročio štetu industriji Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije, pri čemu je uvoz iz trećih zemalja u određenoj mjeri pridonio materijalnoj šteti. Komisija je stoga u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe procijenila vjerojatnost nastavka ili ponavljanja štete uzrokovane dampinškim uvozom iz Kine i Egipta ako se dopusti istek mjera protiv tih zemalja. |
|
(226) |
U tom smislu ispitala je proizvodne kapacitete i neiskorištene kapacitete u predmetnim zemljama, privlačnost tržišta Unije i vjerojatne razine cijena uvoza iz predmetnih zemalja u slučaju izostanka antidampinških mjera te njihov učinak na industriju Unije. |
7.1. Proizvodni kapaciteti i neiskorišteni kapaciteti u Kini i Egiptu
|
(227) |
Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 141., ukupni proizvodni kapaciteti za tkanine od staklenih vlakana u Kini u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosili su oko 1 400 000 tona. Nakon odbitka domaće potražnje i ukupnog izvoza slobodni kapaciteti kineskih proizvođača dostupni za tržište Unije iznosili su oko 700 000 tona, što je pet puta više od ukupne potrošnje u Uniji. |
|
(228) |
Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 142. do 144., proizvodni kapaciteti za tkanine od staklenih vlakana u Egiptu iznose najmanje 30 000 tona, odnosno oko 22 % ukupne potrošnje u Uniji, dok je egipatsko domaće tržište tkanina od staklenih vlakana po svemu sudeći minimalno. |
|
(229) |
Stoga se može zaključiti da u Kini postoje znatni neiskorišteni kapaciteti, a u Egiptu znatni kapaciteti koji se mogu usmjeriti na tržište Unije u još većim količinama po dampinškim cijenama ako se dopusti istek antidampinških mjera. |
7.2. Privlačnost tržišta Unije
|
(230) |
Kako je već objašnjeno u odjeljku 4.2., privlačnost tržišta Unije dokazuje činjenica da je unatoč relativno visokoj razini antidampinških pristojbi na snazi, koje su dodatak konvencionalnoj uvoznoj carini u rasponu od 5 % do 7 % za uvoz iz Kine, Unija je ostala jedno od glavnih izvoznih tržišta za kineske i egipatske proizvođače izvoznike te je čak povećala svoju količinu izvoza u razmatranom razdoblju, za 102 % za Kinu i 115 % za Egipat, pri čemu je kineski izvoz u Uniju mogao dovesti do visokih cijena u usporedbi s drugim tržištima, unatoč mjerama na snazi. |
|
(231) |
Dodatni pokazatelji privlačnosti tržišta Unije vidljivi su u postojanju sljedećih praksi izbjegavanja mjera i apsorpcije u razmatranom razdoblju koje su obuhvaćene uredbama iz odjeljka 1.1.:
|
7.3. Vjerojatne razine cijena uvoza u slučaju nepostojanja antidampinških mjera
|
(232) |
Kako je prikazano u tablici 4., uvozne cijene na razini CIF iz Kine u Uniju u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosile su 1 744 EUR/tona, što je niže od prosječne prodajne cijene industrije Unije [2 100 – 2 400] EUR/tona prikazane u tablici 9. i niže od njezina troška proizvodnje [2 300 – 2 600] EUR/tona. |
|
(233) |
Da nije bilo antidampinških mjera i da su na snazi bile samo antisubvencijske mjere, uvoz iz Kine ušao bi u Uniju po još nižim cijenama. U stvarnosti bi sniženje cijena bilo još i veće, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 165. |
|
(234) |
Kako je prikazano u tablici 4., uvozne cijene na razini CIF iz Egipta u Uniju u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosile su 1 431 EUR/tona, što je niže od prosječne prodajne cijene industrije Unije [2 100 – 2 400] EUR/tona prikazane u tablici 9. i niže od njezina troška proizvodnje [2 300 – 2 600] EUR/tona. |
|
(235) |
Da nije bilo antidampinških mjera i da su na snazi bile samo antisubvencijske mjere, uvoz iz Egipta ušao bi u Uniju po još nižim cijenama. |
|
(236) |
Stoga je vjerojatno da bi bez antidampinških pristojbi uvoz iz Kine i Egipta imao još veći negativan učinak na cijene Unije. |
|
(237) |
Taj nalaz jasno pokazuje da bi u svakom slučaju postojala vjerojatnost ponavljanja štete uzrokovane uvozom, koji bi, osim toga, u slučaju isteka mjera bio u znatno većim količinama. |
7.4. Zaključak
|
(238) |
Na temelju prethodne analize Komisija je zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu zbog dampinškog uvoza podrijetlom iz Kine i Egipta. Nadalje, ne dovodeći u pitanje taj nalaz, Komisija je utvrdila da postoji jasan rizik od ponavljanja materijalne štete uzrokovane tim uvozom ako se dopusti istek mjera. Ako se mjere ne prošire, dampinški uvoz iz oba izvora najvjerojatnije bi se vratio u znatno većoj količini i po štetnim cijenama. Produljenje mjera stoga je opravdano i na temelju kontinuirane štete uzrokovane uvozom iz predmetnih zemalja i, neovisno o tome, na temelju rizika od ponavljanja takve štete. |
8. INTERES UNIJE
|
(239) |
U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije kao cjeline. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na ocjeni interesa svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika, korisnika i dobavljača. |
8.1. Interes industrije Unije
|
(240) |
Ispitni postupak pokazao je da bi istek mjera vjerojatno imao znatan negativan učinak na industriju Unije. Stanje industrije Unije, koje je već nesigurno, brzo bi se pogoršalo u smislu manje količine prodaje i nižih prodajnih cijena, što bi dovelo do velikog smanjenja profitabilnosti, a to bi moglo ugroziti njezin opstanak. |
|
(241) |
Stoga je zadržavanje antidampinških mjera na snazi u interesu industrije Unije. |
8.2. Interes nepovezanih uvoznika
|
(242) |
Komisija je u ovom ispitnom postupku stupila u kontakt sa svim nepovezanim uvoznicima i pozvala ih na suradnju. Nijedan uvoznik nije surađivao. |
|
(243) |
U početnom ispitnom postupku jedan je uvoznik surađivao i utvrđeno je da uvozi zanemarive količine tkanina od staklenih vlakana. |
|
(244) |
U početnom ispitnom postupku i u ovom ispitnom postupku utvrđeno je da su većini korisnika koji upotrebljavaju velike količine potrebne posebne tkanine od staklenih vlakana po narudžbi te stoga tkanine od staklenih vlakana nisu roba koju neovisni uvoznici redovito uvoze u velikim količinama. |
|
(245) |
Na temelju toga Komisija je zaključila da mjere koje su trenutačno na snazi nisu imale znatan negativan učinak na financijsko stanje uvoznika i da bi nastavak mjera samo neznatno, ako uopće, utjecao na njih. |
8.3. Interes korisnika
|
(246) |
Komisija je u ovom ispitnom postupku stupila u kontakt sa svim poznatim korisnicima i pozvala ih na suradnju. Nijedan korisnik nije surađivao, što potvrđuje da postojeće mjere nisu vrlo negativno utjecale na korisnike. |
|
(247) |
U razdoblju ispitnog postupka revizije proizvodni kapaciteti industrije Unije (246 427 tona) bili su veći od potrošnje u Uniji (136 112 tona). Globalna iskorištenost kapaciteta industrije Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosila je 41 %. Konkretno, dva društva u uzorku, koja su certificirani dobavljači tkanina od staklenih vlakana za industriju energije vjetra, imaju znatne neiskorištene kapacitete i mogla bi zadovoljiti dodatnu potražnju. Osim toga, industrija Unije sastoji se od više od deset grupa ili društava, što je čini konkurentnom. |
|
(248) |
Ispitni postupak pokazao je i da antidampinške mjere nisu blokirale uvoz iz Kine i Egipta, koji je u razdoblju ispitnog postupka revizije zajedno činio tržišni udio od 10 %. Osim toga, ostale treće zemlje su u razdoblju ispitnog postupka revizije povećale svoj tržišni udio s 18 % na 24 %. |
|
(249) |
Komisija je stoga zaključila da nastavak mjera ne bi ugrozio stabilnost opskrbe. |
|
(250) |
U početnom ispitnom postupku pokazalo se (56) da tkanine od staklenih vlakana čine od 4 % do 14 % ukupnog troška proizvodnje lopatica turbina te da se lopatice ne prodaju zasebno, nego kao dio vjetroturbina i da proizvođači vjetroturbina redovito prodaju dodatne materijale i usluge nositeljima projekata gradnje vjetroelektrana. Stoga je Komisija izračunala trošak tkanina od staklenih vlakana razmjerno ukupnom trošku vjetroturbine i ukupnom trošku izgradnje cijele vjetroelektrane. Stoga je udio tkanina od staklenih vlakana u troškovima proizvođača vjetroturbina utvrđen na razini od 0,1 % do 2 %. U početnom ispitnom postupku Komisija je zaključila da bi se svako povećanje troškova zbog antidampinških pristojbi moglo prenijeti na nositelje projekata gradnje vjetroelektrana ili bi ga proizvođači vjetroturbina mogli apsorbirati. |
|
(251) |
Ovaj ispitni postupak pokazao je da je cijena industrije Unije u razmatranom razdoblju u prosjeku bila samo [5 – 6 %] viša od prosječne cijene u razmatranom razdoblju početnog ispitnog postupka, tj. od 2015. do 2018. Stoga se može zaključiti da je antidampinška mjera imala manji, ako ikakav, utjecaj na cijenu tkanina od staklenih vlakana. |
|
(252) |
Komisija je zbog toga zaključila da nastavak mjera ne bi utjecao na konkurentnost vjetroenergetske industrije. |
|
(253) |
Budući da antidampinške mjere ne ugrožavaju stabilnost opskrbe tkaninama od staklenih vlakana ni konkurentnost, kako je zaključeno u uvodnim izjavama 249. i 252., ne očekuje se da će potaknuti premještanje proizvodnje i u skladu su s ciljevima Unije za energiju iz obnovljivih izvora. |
|
(254) |
U početnom ispitnom postupku nekoliko korisnika iz skijaške industrije tvrdilo je da je postojanje proizvođača tkanina od staklenih vlakana u Uniji ključno za njihovu stabilnost opskrbe jer im je potreban lokalni partner za blisku suradnju u dizajnu prilagođenih tkanina od staklenih vlakana. |
|
(255) |
Stoga je Komisija zaključila da, kad je riječ o interesima korisnika, ne postoje uvjerljivi razlozi za nezadržavanje mjera. |
8.4. Interes pružatelja usluga rezanja i sastavljanja u komplete
|
(256) |
Početni i sadašnji ispitni postupci pokazali su da se industrija Unije i korisnici koriste uslugama vanjskih pružatelja usluga, koji se nazivaju rezači i sastavljači kompleta. Rezanje se sastoji od primanja tkanina od staklenih vlakana u svitcima i od rezanja tkanina na potrebne dimenzije. Sastavljanje u komplete sastoji se od sastavljanja rezanih slojeva tkanina od staklenih vlakana i njihova pakiranja u prilagođene komplete koji olakšavaju proizvodnju u industriji na kraju proizvodnog lanca. |
|
(257) |
U ovom ispitnom postupku nije se javio nijedan pružatelj usluga rezanja ili sastavljanja u komplete. |
|
(258) |
U početnom ispitnom postupku procijenjeno je da je u Uniji zaposleno otprilike 2 000 pružatelja usluga rezanja te je utvrđeno da kineski i egipatski proizvođači izvoznici sve više integriraju usluge rezanja i sastavljanja u komplete u svoje usluge. Nije bilo naznaka da se stanje promijenilo. U slučaju stavljanja mjera izvan snage ti bi pružatelji usluga stoga izgubili znatan dio svojeg poslovanja. |
|
(259) |
Stoga je Komisija zaključila da je nastavak mjera u interesu pružatelja usluga rezanja i sastavljanja u komplete iz Unije. |
8.5. Interes dobavljača
|
(260) |
Proizvođači rovinga od staklenih vlakana iz Unije, tj. glavnih sirovina za proizvodnju tkanina od staklenih vlakana, nisu surađivali u ovom ispitnom postupku. Međutim, očito je u njihovu interesu da se zadrže antidampinške mjere kojima se štite njihovi kupci. |
8.6. Zaključak o interesu Unije
|
(261) |
Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi povezani s interesom Unije protiv zadržavanja postojećih mjera za uvoz tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz predmetnih zemalja. |
9. ANTIDAMPINŠKE MJERE
|
(262) |
Na temelju Komisijinih zaključaka o nastavku dampinga, nastavku i ponavljanju štete za Kinu i nastavku štete za Egipat te interesu Unije trebalo bi zadržati antidampinške mjere koje se primjenjuju na tkanine od staklenih vlakana iz Kine i Egipta. |
|
(263) |
Da bi rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe bio što manji, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi i izuzeća od proširenja mjera nakon ispitnih postupaka za sprečavanje izbjegavanja mjera. Pojedinačne antidampinške pristojbe ili izuzeća primjenjuju se samo ako se carinskim tijelima država članica predoči valjan trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 7. ove Uredbe. Dok se takav račun ne predoči, na uvoz bi trebalo primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine” ili „sav ostali uvoz podrijetlom iz Arapske Republike Egipta”. |
|
(264) |
Iako se taj račun mora predočiti carinskim tijelima država članica da bi mogla na uvoz primijeniti pojedinačne stope antidampinške pristojbe i izuzeća, to nije jedini element koji carinska tijela trebaju uzeti u obzir. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 7. ove Uredbe, carinska tijela država članica dužna su provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i potvrdila da je opravdano početi primjenjivati nižu stopu pristojbe ili izuzeće, u skladu s carinskim propisima. |
|
(265) |
Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem stopa pojedinačne pristojbe i za posljedičnim uvođenjem pristojbe na razini zemlje. |
|
(266) |
Stope antidampinške pristojbe za pojedinačna društva navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se isključivo na uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz Kine i Egipta koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz proizvoda iz postupka revizije koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine” ili „sav ostali uvoz podrijetlom iz Arapske Republike Egipta”. Na taj uvoz ne bi se smjele primjenjivati pojedinačne stope pojedinačne antidampinške pristojbe. |
|
(267) |
Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (57). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije. |
|
(268) |
Sve zainteresirane strane obaviještene su o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Dano im je i razdoblje za podnošenje prigovora nakon te objave. Nije primljena nijedna primjedba. |
|
(269) |
Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća (58), kad se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, koja se objavljuje u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca. |
|
(270) |
Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
1. Konačna antidampinška pristojba uvodi se na uvoz tkanina od tkanih i/ili prošivenih rovinga i/ili pređa od beskonačnih filamentnih staklenih vlakana s drugim elementima ili bez njih, isključujući proizvode koji su impregnirani ili predimpregnirani i tkanine otvorene mrežaste strukture veličine otvora veće od 1,8 mm u dužinu i širinu i mase veće od 35 g/m2, trenutačno razvrstanih u oznake KN ex 7019 61 00 , ex 7019 62 10 , ex 7019 62 90 , ex 7019 63 00 , ex 7019 64 00 , ex 7019 65 00 , ex 7019 66 00 , ex 7019 69 10 , ex 7019 69 90 i ex 7019 90 00 (oznake TARIC 7019 61 00 81, 7019 61 00 83, 7019 61 00 84, 7019 62 10 81, 7019 62 10 83, 7019 62 10 84, 7019 62 90 81, 7019 62 90 83, 7019 62 90 84, 7019 63 00 81, 7019 63 00 83, 7019 63 00 84, 7019 64 00 81, 7019 64 00 83, 7019 64 00 84, 7019 65 00 81, 7019 65 00 83, 7019 65 00 84, 7019 66 00 81, 7019 66 00 83, 7019 66 00 84, 7019 69 10 81, 7019 69 10 83, 7019 69 10 84, 7019 69 90 81, 7019 69 90 83, 7019 69 90 84, 7019 90 00 81, 7019 90 00 83 i 7019 90 00 84), podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Arapske Republike Egipta.
2. Stope konačne antidampinške pristojbe koje se primjenjuju na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode društva navedena u nastavku, jesu sljedeće:
|
Zemlja podrijetla |
Društvo |
Antidampinška pristojba (%) |
Dodatna oznaka TARIC |
|
Narodna Republika Kina |
Jushi Group Co. Ltd Zhejiang Hengshi Fiberglass Fabrics Co. Ltd Taishan Fiberglass Inc. |
69,0 |
C531 |
|
PGTEX China Co. Ltd Chongqing Tenways Material Corp. |
37,6 |
C532 |
|
|
Ostala društva koja su surađivala i u početnom antisubvencijskom i u početnom antidampinškom ispitnom postupku navedena u Prilogu I. |
37,6 |
Vidjeti Prilog I. |
|
|
Ostala društva koja su surađivala u početnom antidampinškom, ali ne i u početnom antisubvencijskom ispitnom postupku navedena u Prilogu II. |
34,0 |
Vidjeti Prilog II. |
|
|
Sav ostali uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine |
69,0 |
C999 |
|
|
Arapska Republika Egipat |
Jushi Egypt For Fiberglass Industry S.A.E Hengshi Egypt Fiberglass Fabrics S.A.E |
33,1 |
C533 |
|
Sav ostali uvoz podrijetlom iz Arapske Republike Egipta |
33,1 |
C999 |
3. Konačna antidampinška pristojba koja se primjenjuje na uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine, kako je utvrđena u stavku 2., proširuje se na uvoz tkanina od tkanih i/ili prošivenih rovinga i/ili pređa od beskonačnih filamentnih staklenih vlakana s drugim elementima ili bez njih, isključujući proizvode koji su impregnirani ili predimpregnirani i tkanine otvorene mrežaste strukture veličine otvora veće od 1,8 mm u dužinu i širinu i mase veće od 35 g/m2, otpremljenih iz Maroka, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Maroka (oznake TARIC 7019 61 00 81, 7019 62 10 81, 7019 62 90 81, 7019 63 00 81, 7019 64 00 81, 7019 65 00 81, 7019 66 00 81, 7019 69 10 81, 7019 69 90 81 i 7019 90 00 81). Proširena pristojba je antidampinška pristojba koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine”.
4. Konačna antidampinška pristojba koja se primjenjuje na uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Arapske Republike Egipta, kako je utvrđena u stavku 2., proširuje se na uvoz tkanina od tkanih i/ili prošivenih rovinga i/ili pređa od beskonačnih filamentnih staklenih vlakana s drugim elementima ili bez njih, isključujući proizvode koji su impregnirani ili predimpregnirani i tkanine otvorene mrežaste strukture veličine otvora veće od 1,8 mm u dužinu i širinu i mase veće od 35 g/m2, otpremljenih iz Turske, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Turske (oznake TARIC 7019 61 00 83, 7019 62 10 83, 7019 62 90 83, 7019 63 00 83, 7019 64 00 83, 7019 65 00 83, 7019 66 00 83, 7019 69 10 83, 7019 69 90 83 i 7019 90 00 83), uz iznimku onih koje proizvode društva navedena u nastavku:
|
Zemlja |
Društvo |
Dodatna oznaka TARIC |
|
Turska |
Saertex Turkey Tekstil Ltd. Şti. |
C115 |
|
Turska |
Sonmez Asf Iplik Dokuma Ve Boya San Tic A. Ş. |
C116 |
|
Turska |
Telateks Tekstil Ürünleri Sanayi ve Ticaret Anonim Şirketi Telateks Dış Ticaret ve Kompozit Sanayi Anonim Şirketi |
C117 |
|
Turska |
Fibroteks Dokuma Sanayi Ve Ticaret AS |
899G |
Proširena pristojba je antidampinška pristojba koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine”.
5. Konačna antidampinška pristojba koja se primjenjuje na uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Arapske Republike Egipta, kako je utvrđena u stavku 2., proširuje se na tkanine od tkanih i/ili prošivenih rovinga i/ili pređa od beskonačnih filamentnih staklenih vlakana s drugim elementima ili bez njih, isključujući proizvode koji su impregnirani ili predimpregnirani i tkanine otvorene mrežaste strukture veličine otvora veće od 1,8 mm u dužinu i širinu i mase veće od 35 g/m2 (oznake TARIC 7019 61 00 81, 7019 61 00 83, 7019 61 00 84, 7019 62 10 81, 7019 62 10 83, 7019 62 10 84, 7019 62 90 81, 7019 62 90 83, 7019 62 90 84, 7019 63 00 81, 7019 63 00 83, 7019 63 00 84, 7019 64 00 81, 7019 64 00 83, 7019 64 00 84, 7019 65 00 81, 7019 65 00 83, 7019 65 00 84, 7019 66 00 81, 7019 66 00 83, 7019 66 00 84, 7019 69 10 81, 7019 69 10 83, 7019 69 10 84, 7019 69 90 81, 7019 69 90 83, 7019 69 90 84, 7019 90 00 81, 7019 90 00 83 i 7019 90 00 84), koje se ponovno izvoze u smislu Carinskog zakonika Unije na umjetni otok, nepokretnu ili plutajuću konstrukciju ili bilo koju drugu strukturu u epikontinentalnom pojasu države članice ili u isključivom gospodarskom pojasu koji je na temelju UNCLOS-a proglasila država članica.
6. Konačna antidampinška pristojba koja se primjenjuje na uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Arapske Republike Egipta, kako je utvrđena u stavku 2., proširuje se na tkanine od tkanih i/ili prošivenih rovinga i/ili pređa od beskonačnih filamentnih staklenih vlakana s drugim elementima ili bez njih, isključujući proizvode koji su impregnirani ili predimpregnirani i tkanine otvorene mrežaste strukture veličine otvora veće od 1,8 mm u dužinu i širinu i mase veće od 35 g/m2 (oznake TARIC 7019 61 00 81, 7019 61 00 83, 7019 61 00 84, 7019 62 10 81, 7019 62 10 83, 7019 62 10 84, 7019 62 90 81, 7019 62 90 83, 7019 62 90 84, 7019 63 00 81, 7019 63 00 83, 7019 63 00 84, 7019 64 00 81, 7019 64 00 83, 7019 64 00 84, 7019 65 00 81, 7019 65 00 83, 7019 65 00 84, 7019 66 00 81, 7019 66 00 83, 7019 66 00 84, 7019 69 10 81, 7019 69 10 83, 7019 69 10 84, 7019 69 90 81, 7019 69 90 83, 7019 69 90 84, 7019 90 00 81, 7019 90 00 83 i 7019 90 00 84), koje su primljene na umjetnom otoku, nepokretnoj ili plutajućoj konstrukciji ili bilo kojoj drugoj strukturi u epikontinentalnom pojasu države članice ili isključivom gospodarskom pojasu koji je na temelju UNCLOS-a proglasila država članica, a nisu obuhvaćene stavkom 5.
7. Uvjet za primjenu pojedinačnih stopa pristojbe utvrđenih za društva navedena u stavku 2. i izuzeća od proširenja mjera nakon ispitnih postupaka za sprečavanje izbjegavanja mjera u skladu sa stavkom 4. predočenje je carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik subjekta koji izdaje račun, uz navođenje njegova imena i funkcije, koja glasi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (količina) (predmetnog proizvoda iz postupka revizije) iz ovog računa koji se prodaje za izvoz u Europsku uniju proizvelo društvo (naziv i adresa društva) (dodatna oznaka TARIC) u [predmetna zemlja]. Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni.” Dok se takav račun ne predoči, primjenjuje se pristojba koja se primjenjuje na sav ostali uvoz podrijetlom iz relevantne zemlje.
8. Ako neki novi proizvođač izvoznik iz Narodne Republike Kine Komisiji dostavi dostatne dokaze, Prilog se može izmijeniti dodavanjem tog novog proizvođača izvoznika na popis društava koja surađuju i koja nisu uključena u uzorak te time podliježu odgovarajućoj ponderiranoj prosječnoj stopi antidampinške pristojbe. Novi proizvođač izvoznik mora dostaviti dokaze:
|
(a) |
da nije izvozio robu opisanu u članku 1. stavku 1. podrijetlom iz Narodne Republike Kine u razdoblju od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. („razdoblje početnog ispitnog postupka”); |
|
(b) |
da nije povezan s izvoznicima ili proizvođačima na koje se primjenjuju mjere uvedene ovom Uredbom, a koji su surađivali ili su mogli surađivati u ispitnom postupku koji je doveo do uvođenja pristojbe; i |
|
(c) |
da je doista izvozio proizvod iz postupka revizije podrijetlom iz Narodne Republike Kine ili da je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda u Uniju nakon razdoblja početnog ispitnog postupka. |
9. Ako se konačne kompenzacijske pristojbe uvedene člankom 1. Provedbene uredbe (EU) 2020/776 kako je izmijenjena Provedbenom uredbom (EU) 2022/1233 izmijene ili ukinu, pristojbe utvrđene u stavku 2. povećat će se u istom omjeru ograničeno na utvrđenu stvarnu dampinšku maržu ili utvrđenu maržu štete, kako je primjereno za društvo, od stupanja na snagu ove Uredbe.
10. U slučajevima u kojima je kompenzacijska pristojba oduzeta od antidampinške pristojbe za određene proizvođače izvoznike, zahtjevi za povrat na temelju članka 21. Uredbe (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća (59) pokreću i ocjenu dampinške marže za tog proizvođača izvoznika koja je prevladavala tijekom razdoblja ispitnog postupka u vezi s povratom. Iznos koji treba vratiti podnositelju zahtjeva ne može biti veći od razlike između naplaćene pristojbe i kombinirane kompenzacijske i antidampinške pristojbe utvrđene u ispitnom postupku u vezi s povratom.
11. Ako nije drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 8. lipnja 2026.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 176, 30.6.2016., str. 21., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/1036/oj.
(2) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/492 od 1. travnja 2020. o uvođenju konačnih antidampinških pristojbi na uvoz određenih tkanih i/ili prošivenih tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Egipta (SL L 108, 6.4.2020., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2020/492/oj).
(3) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/776 оd 12. lipnja 2020. o uvođenju konačnih kompenzacijskih pristojbi na uvoz određenih tkanih i/ili prošivenih tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Egipta i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2020/492 o uvođenju konačnih antidampinških pristojbi na uvoz određenih tkanih i/ili prošivenih tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Egipta (SL L 189, 15.6.2020., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2020/776/oj).
(4) Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/806 оd 23. svibnja 2022. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2020/492 o uvođenju konačnih antidampinških pristojbi na uvoz određenih tkanih i/ili prošivenih tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Egipta i Provedbene uredbe (EU) 2020/776 o uvođenju konačnih kompenzacijskih pristojbi na uvoz određenih tkanih i/ili prošivenih tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Egipta te o uvođenju konačnih antidampinških pristojbi i konačnih kompenzacijskih pristojbi na uvoz određenih tkanih i/ili prošivenih tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Egipta, unesenih na umjetni otok, nepokretnu ili plutajuću konstrukciju ili bilo koju drugu strukturu u epikontinentalnom pojasu države članice ili u isključivom gospodarskom pojasu koji je na temelju UNCLOS-a proglasila država članica (SL L 145, 24.5.2022., str. 20., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2022/806/oj).
(5) Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/302 оd 24. veljače 2022. o proširenju konačne antidampinške pristojbe za uvoz određenih tkanih i/ili prošivenih tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”), uvedene Provedbenom uredbom (EU) 2020/492 kako je izmijenjena Provedbenom uredbom (EU) 2020/776, na uvoz tkanina od staklenih vlakana otpremljenih iz Maroka, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Maroka, i o završetku ispitnog postupka o mogućem izbjegavanju antidampinških mjera uvedenih Provedbenom uredbom (EU) 2020/492 na uvoz tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Egipta uvozom tkanina od staklenih vlakana otpremljenih iz Maroka, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Maroka (SL L 46, 25.2.2022., str. 49., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2022/302/oj).
(6) Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/301 оd 24. veljače 2022. o proširenju konačne kompenzacijske pristojbe uvedene Provedbenom uredbom (EU) 2020/776 za uvoz određenih tkanih i/ili prošivenih tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”) na uvoz tkanina od staklenih vlakana otpremljenih iz Maroka, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Maroka, i o završetku ispitnog postupka o mogućem izbjegavanju kompenzacijskih mjera uvedenih Provedbenom uredbom (EU) 2020/776 na uvoz tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Egipta uvozom tkanina od staklenih vlakana otpremljenih iz Maroka, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Maroka (SL L 46, 25.2.2022., str. 31., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2022/301/oj).
(7) Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/1233 od 18. srpnja 2022. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2020/492 o uvođenju konačnih antidampinških pristojbi na uvoz određenih tkanih i/ili prošivenih tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Egipta (SL L 190, 19.7.2022., str. 70., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2022/1233/oj).
(8) Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/1477 оd 6. rujna 2022. o proširenju konačne antidampinške pristojbe uvedene Provedbenom uredbom (EU) 2020/492, kako je izmijenjena Provedbenom uredbom (EU) 2020/776, na uvoz određenih tkanih i/ili prošivenih tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Egipta na uvoz određenih tkanih i/ili prošivenih tkanina od staklenih vlakana koje su otpremljene iz Turske, neovisno o tome imaju li deklarirano podrijetlo iz Turske (SL L 233, 8.9.2022., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2022/1477/oj).
(9) Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/1478 оd 6. rujna 2022. o proširenju konačne kompenzacijske pristojbe uvedene Provedbenom uredbom (EU) 2020/776 na uvoz određenih tkanih i/ili prošivenih tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Egipta na uvoz određenih tkanih i/ili prošivenih tkanina od staklenih vlakana koje su otpremljene iz Turske, neovisno o tome imaju li deklarirano podrijetlo iz Turske (SL L 233, 8.9.2022., str. 18., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2022/1478/oj).
(10) Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/2169 оd 17. listopada 2023. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2022/1477 o proširenju konačne antidampinške pristojbe uvedene Provedbenom uredbom (EU) 2020/492, kako je izmijenjena Provedbenom uredbom (EU) 2020/776, na uvoz određenih tkanih i/ili prošivenih tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Egipta na uvoz određenih tkanih i/ili prošivenih tkanina od staklenih vlakana koje su otpremljene iz Turske, neovisno o tome imaju li deklarirano podrijetlo iz Turske (SL L, 2023/2169, 18.10.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2023/2169/oj).
(11) Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/2158 оd 17. listopada 2023. o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2022/1478 o proširenju konačne kompenzacijske pristojbe uvedene Provedbenom uredbom (EU) 2020/776 na uvoz određenih tkanih i/ili prošivenih tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Egipta na uvoz određenih tkanih i/ili prošivenih tkanina od staklenih vlakana koje su otpremljene iz Turske, neovisno o tome imaju li deklarirano podrijetlo iz Turske (SL L, 2023/2158, 18.10.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2023/2158/oj).
(12) SL C, C/2024/4357, 9.7.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/4357/oj.
(13) Obavijest o pokretanju postupka revizije zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz određenih tkanih i/ili prošivenih tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Egipta (SL C, C/2025/2022, 3.4.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/2022/oj).
(14) Obavijest o pokretanju postupka revizije zbog predstojećeg isteka antisubvencijskih mjera koje se primjenjuju na uvoz određenih tkanih i/ili prošivenih tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Egipta (SL C, C/2025/3223, 13.6.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/3223/oj).
(15) Dostupno u dokumentaciji za zainteresirane strane pod br. t25.010131.
(16) https://tron.trade.ec.europa.eu/investigations/case-view?caseId=2784.
(17) Dostupno u dokumentaciji za zainteresirane strane pod br. t25.005259.
(18) Zahtjev (otvorena verzija), točke od 45. do 48.
(19) Zahtjev (otvorena verzija), točke od 46. do 49.
(20) Zahtjev (otvorena verzija), točka 50.
(21) Zahtjev (otvorena verzija), točke od 52. do 54.
(22) Zahtjev (otvorena verzija), točke od 55. do 72.
(23) Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1452 оd 13. srpnja 2023. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih proizvoda od beskonačnih staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 179, 14.7.2023., str. 57., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2023/1452/oj), uvodne izjave od 42. do 68.; Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/2673 od 11. listopada 2024. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz pređe od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L, 2024/2673, 14.10.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2024/2673/oj), uvodne izjave od 44. do 70.
(24) Zahtjev (otvorena verzija), točka 74.
(25) Zahtjev (otvorena verzija), točka 75.
(26) Zahtjev (otvorena verzija), točka 76.
(27) Zahtjev (otvorena verzija), točka 77.
(28) Zahtjev (otvorena verzija), točke od 79. do 88.
(29) Provedbena uredba (EU) 2023/1452, uvodne izjave od 53. do 68.; Provedbena uredba (EU) 2024/2673, uvodne izjave od 54. do 70.
(30) Provedbena uredba (EU) 2023/1452, uvodna izjava 68.; Provedbena uredba (EU) 2024/2673, uvodna izjava 70.
(31) Provedbena uredba (EU) 2023/1452, uvodne izjave od 53. do 55.; Provedbena uredba (EU) 2024/2673, uvodne izjave od 54. do 56.
(32) Provedbena uredba (EU) 2023/1452, uvodne izjave od 56. do 59.; Provedbena uredba (EU) 2024/2673, uvodne izjave od 57. do 60.
(33) Provedbena uredba (EU) 2023/1452, uvodne izjave od 60. do 61.; Provedbena uredba (EU) 2024/2673, uvodne izjave od 61. do 63.
(34) Provedbena uredba (EU) 2023/1452, uvodna izjava 62.; Provedbena uredba (EU) 2024/2673, uvodna izjava 63.
(35) Provedbena uredba (EU) 2023/1452, uvodna izjava 63.; Provedbena uredba (EU) 2024/2673, uvodna izjava 64.
(36) Provedbena uredba (EU) 2023/1452, uvodna izjava 64.; Provedbena uredba (EU) 2024/2673, uvodna izjava 65.
(37) Provedbena uredba (EU) 2020/492, uvodne izjave od 98. do 162.
(38) Radni dokument službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite (SWD(2024) 91 final), 10. travnja 2024.
(39) Otvoreni podaci Svjetske banke – viši srednji dohodak, https://data.worldbank.org/income-level/upper-middle-income.
(40) Ako se u nekoj zemlji na sličnom stupnju razvoja ne proizvodi proizvod iz postupka revizije, može se uzeti u obzir proizvodnja proizvoda iz iste opće kategorije i/ili sektora proizvoda iz postupka revizije.
(41) TÜİK – Veri Portalı (tuik.gov.tr).
(42) https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/nrg_pc_205/default/table?lang=en.
(46) Uredba (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz iz određenih trećih zemalja (SL L 123, 19.5.2015., str. 33., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2015/755/oj). U članku 2. stavku 7. osnovne uredbe navodi se da se domaće cijene u tim zemljama ne mogu upotrijebiti za određivanje uobičajene vrijednosti.
(47) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/870 оd 24. lipnja 2020. o uvođenju konačne kompenzacijske pristojbe i konačnoj naplati privremene kompenzacijske pristojbe uvedene na uvoz proizvoda od beskonačnih filamentnih staklenih vlakana podrijetlom iz Egipta i o uvođenju konačne kompenzacijske pristojbe na evidentirani uvoz proizvoda od beskonačnih filamentnih staklenih vlakana podrijetlom iz Egipta (SL L 201, 25.6.2020., str. 10., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2020/870/oj).
(48) Statistička klasifikacija ekonomskih djelatnosti, poznata pod nazivom NACE.
(49) Turski zavod za statistiku – indeksi troškova rada: TÜİK - Veri Portalı (tuik.gov.tr). Posljednji pristup 30. ožujka 2026. Relevantni spisi bili su dostupni u dokumentaciji za zainteresirane strane pod br. t25.010131.
(50) https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/nrg_pc_205/default/table?lang=en, posljednji put pristupljeno 10. rujna 2025.
(51) https://www.sisecam.com/en/investor-relations/annual-reports, posljednji put pristupljeno 13. listopada 2025.
(52) https://comtradeplus.un.org/.
(53) https://www.globalpetrolprices.com/Egypt/electricity_prices/.
(54) https://www.salaryexplorer.com/average-salary-wage-comparison-egypt-c64.
(55) Provedbena uredba (EU) 2022/1477.
(56) Vidjeti uvodne izjave 480. i 481. Provedbene uredbe (EU) 2020/492.
(57) European Commission, Directorate-General for Trade and Economic Security, Directorate G, Rue de la Loi/Wetstraat 170, 1040 Bruxelles/Brussel, BELGIQUE/BELGIË.
(58) Uredba (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. rujna 2024. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L, 2024/2509, 26.9.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/2509/oj).
(59) Uredba (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (SL L 176, 30.6.2016., str. 55., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/1037/oj).
PRILOG I.
Ostala društva koja su surađivala i u početnom antisubvencijskom i u početnom antidampinškom ispitnom postupku
|
Ime društva |
Dodatna oznaka TARIC |
|
Changshu Dongyu Insulated Compound Materials Co., Ltd |
B995 |
|
Changzhou Pro-Tech Industry Co., Ltd |
C534 |
|
Jiangsu Changhai Composite Materials Holding Co., Ltd; |
C535 |
|
Neijiang Huayuan Electronic Materials Co., Ltd |
C537 |
|
NMG Composites Co., Ltd |
C538 |
|
Zhejiang Hongming Fiberglass Fabrics Co., Ltd |
C539 |
PRILOG II.
Ostala društva koja su surađivala u početnom antidampinškom, ali ne i u početnom antisubvencijskom ispitnom postupku
|
Ime društva |
Dodatna oznaka TARIC |
|
Jiangsu Jiuding New Material Co., Ltd |
C536 |
ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2026/1203/oj
ISSN 1977-0847 (electronic edition)