(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 18. veljače 2021. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom kalcijeva silicida podrijetlom iz Narodne Republike Kine („predmetna zemlja”, „NRK” ili „Kina”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon što je društvo Euroalliages („podnositelj pritužbe”) 4. siječnja 2021. podnijelo pritužbu. Pritužba je upućena u ime industrije Unije koja proizvodi kalcijev silicid u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti dostatne za opravdanje pokretanja ispitnog postupka.

(3)

U skladu s člankom 14. stavkom 5.a osnovne uredbe Komisija bi trebala evidentirati uvoz koji podliježe antidampinškom ispitnom postupku tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja, osim ako ima dovoljno dokaza u smislu članka 5. da nisu ispunjeni zahtjevi iz članka 10. stavka 4. točke (c) ili (d).

(4)

U ovom predmetu podnositelj pritužbe nije zatražio evidentiranje i Komisija je utvrdila da zahtjevi iz točke (d) nisu ispunjeni jer nakon povećanja uvoza koje je u razdoblju ispitnog postupka prouzročilo štetu nije došlo do dodatnog znatnog povećanja uvoza. Prema podacima Eurostata obujam uvoza iz Kine smanjio se za 86 % u prva četiri mjeseca (tj. od ožujka do lipnja 2021.) nakon pokretanja ispitnog postupka u odnosu na iste mjesece u razdoblju ispitnog postupka. Na mjesečnoj osnovi prosječni uvoz iz Kine u prva četiri mjeseca nakon pokretanja ispitnog postupka smanjio se za 74 % u usporedbi s prosječnim mjesečnim uvozom u razdoblju ispitnog postupka. Komisija zato nije evidentirala uvoz u razdoblju prethodnog objavljivanja.

(5)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka obavijestila podnositelja pritužbe, poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike i tijela NRK-a, poznate uvoznike, dobavljače i korisnike te udruženja za koja se zna da se postupak na njih odnosi te ih je pozvala na sudjelovanje.

(6)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(7)

Nije zatraženo saslušanje u toj fazi ispitnog postupka.

(8)

Komisija je primila primjedbe na pokretanje postupka od Eurofera i Njemačke federacije za čelik (Wirtschaftsvereinigung Stahl) u kojima se tražio prekid ispitnog postupka.

(9)

Eurofer je tvrdio da je glavni razlog slabih rezultata industrije Unije pad proizvodnje čelika, a ne kineski uvoz, pa stoga pritužbom nije utvrđena uzročno-posljedična veza između kineskog uvoza i stanja industrije Unije. Eurofer je tvrdio i da podnositelj pritužbe nije pružio nikakve informacije o tome u kojoj mjeri proizvođači kalcijeva silicida mogu istim strojevima proizvoditi druge ferolegure. Nadalje, Eurofer je tvrdio da podnositelj pritužbe nije pravilno analizirao faktore osim dampinškog uvoza koji su mogli dovesti do stanja industrije kalcijeva silicida u Uniji, kao što su pandemija bolesti COVID-19 i veza s viškom kapaciteta u industriji čelika. Osim toga, Eurofer je tvrdio da se navodni nagli porast kineskog uvoza nije mogao uskladiti na temelju podataka Eurostata/COMEXT-a o uvozu za oznaku KN 7202 99 80. Prema tim podacima povećanje uvoza iz Kine nije bilo vidljivo tijekom razdoblja ispitnog postupka, dok je povećanje uvoza iz Brazila bilo znatno veće. Nadalje, kad je riječ o profitabilnosti, Eurofer i Njemačka federacija za čelik tvrdili su da je njezino smanjenje logična posljedica najveće gospodarske krize u posljednjih više od deset godina. Prema Euroferu, ukupno gospodarsko stanje, a ne uvoz, dovelo je do loših rezultata podnositelja pritužbe. Konkretno, kad je riječ o troškovima, Eurofer je istaknuo da su se suprotno navodima podnositelja pritužbe troškovi energije smanjili tijekom razdoblja ispitnog postupka, pa stoga nisu mogli pridonijeti povećanju troškova. Isto tako, prema Euroferu fiksni troškovi nisu se povećali zbog manje potražnje za čelikom. Njemačka federacija za čelik dodala je da se mora uzeti u obzir i da kineski proizvođači slitinskih elemenata imaju zamjetne komparativne troškovne prednosti u proizvodnji slitina zbog nižih troškova energije i rada te vlastitih izvora sirovina. Sve to navodno je pokazalo da smanjenje profitabilnosti nije bilo posljedica kineskog uvoza, već logična posljedica ukupnoga gospodarskog stanja i pandemije bolesti COVID-19.

(10)

U pritužbi je sniženje cijena utvrđeno na temelju određenih transakcija, što su bile najbolje informacije dostupne podnositelju pritužbe u toj fazi. Eurofer je kritizirao tu metodu te je istaknuo i da bi u okviru sniženja cijena trebalo uzeti u obzir je li prodaja izvršena za rasuto stanje ili za žicu s jezgrom.

(11)

Analizom Komisije potvrđeno je da nijedan od navedenih elemenata, neovisno o tome je li činjenično točan ili ne, nije bio dovoljan da se dovede u pitanje zaključak da je pritužba sadržavala dostatne dokaze koji upućuju na to da je uvoz predmetnog proizvoda ušao u Uniju po dampinškim cijenama i da se činilo da uzrokuje materijalnu štetu proizvođačima iz Unije. Ti su aspekti utvrđeni na temelju najboljih dokaza dostupnih podnositelju pritužbe u to vrijeme te su bili dovoljno reprezentativni i pouzdani. Nadalje, tvrdnje koje su iznijeli Eurofer i Njemačka federacija za čelik detaljno su ispitane tijekom ispitnog postupka te su dodatno razmotrene u nastavku.

(12)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je potvrdila da je podnositelj pritužbe dostavio dostatne dokaze o dampingu, šteti i uzročno-posljedičnoj vezi, čime su ispunjeni zahtjevi iz članka 5. stavka 2. osnovne uredbe.

(13)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka određenih vrsta zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(14)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da će upitnike staviti na raspolaganje jedinim dvama poznatima proizvođačima iz Unije, a to su OFZ, a.s. i Ferropem. Međutim, Komisija je pozvala i ostale proizvođače iz Unije, ako ih ima, da joj se jave i zatraže upitnik najkasnije sedam dana nakon objave Obavijesti o pokretanju postupka.

(15)

Nijedan drugi proizvođač iz Unije nije se javio Komisiji. Stoga se smatra da dva navedena proizvođača iz Unije čine 100 % industrije Unije.

(16)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(17)

Četiri nepovezana uvoznika (Affival SAS, Coftech GmbH, Sider Trading SpA, SKW Stahl-Metallurgie GmbH) dostavila su tražene informacije i pristala da ih se uključi u uzorak. S obzirom na mali broj odgovora Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban. Komisija je pozvala četiri navedena društva da ispune upitnik za uvoznike.

(18)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih poznatih proizvođača izvoznika u NRK-u zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, ako postoje, i/ili da stupi u kontakt s njima.

(19)

Tri proizvođača izvoznika u NRK-u dostavila su zatražene podatke i pristala da ih se uključi u uzorak. S obzirom na mali broj odgovora Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(20)

Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u NRK-u u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(21)

Nadalje, podnositelj pritužbe u pritužbi je dostavio dostatne dokaze o poremećajima u vezi sa sirovinama u NRK-u u pogledu predmetnog proizvoda. Stoga su, kako je objavljeno u Obavijesti o pokretanju postupka, ti poremećaji povezani sa sirovinama bili obuhvaćeni ispitnim postupkom kako bi se utvrdilo treba li na NRK primijeniti odredbe iz članka 7. stavaka 2.a i 2.b osnovne uredbe. Iz tog je razloga Komisija Vladi NRK-a u vezi s time poslala dodatni upitnik.

(22)

Upitnici za proizvođače iz Unije, nepovezane uvoznike, korisnike i proizvođače izvoznike objavljeni su na internetu (3) na dan pokretanja postupka.

(23)

Komisija je primila odgovore na upitnike od dvaju proizvođača iz Unije, dvaju uvoznika iz Unije (Affival i Coftech), dvaju korisnika (AFV Acciaierie Beltrame S.p.A i Filo d.o.o.) i triju proizvođača izvoznika koji surađuju (Ningxia Ketong New Material Technology Co., Ltd., Ningxia Shun Tai Smelting Co., Ltd. i njegov povezani trgovac Overseas Metallurgy Co., Ltd. i Shaanxi Shenghua Metallurgy-Chemical Co., Ltd.).

(24)

Komisija je zatražila i unakrsno provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Zbog izbijanja pandemije bolesti COVID-19 i posljedičnih mjera poduzetih za njezino suzbijanje („Obavijest o bolesti COVID-19”) (4) Komisija nije mogla obaviti posjete radi provjere u prostorima društava koja surađuju. Umjesto toga, Komisija je putem videokonferencije provela daljinske unakrsne provjere informacija koje su dostavila sljedeća društva:

—

OFZ, a.s., Istebné, Slovačka

—

Ferropem, Chambéry, Francuska

—

Affival SAS, Solesmes, Francuska

—

Ningxia Ketong New Material Technology Co., Ltd. („Ketong”)

—

Ningxia Shun Tai Smelting Co., Ltd. i njegov povezani trgovac Overseas Metallurgy Co., Ltd. („Shun Tai”)

—

Shaanxi Shenghua Metallurgy-Chemical Co., Ltd. („Shenghua”).

(25)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2017. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(26)

Predmetni proizvod je slitina ili kemijski spoj masenog udjela kalcija 16 % ili većeg, masenog udjela silicija 45 % ili većeg, masenog udjela željeza manjeg od 14 % i najviše 10 % bilo kojeg drugog elementa; neovisno o tome je li podnesen u rasutom stanju, pakiran u vreće ili čelične bačve, zatvoren čeličnim limovima (ili žicom s jezgrom) ili podnesen na drugi način, podrijetlom iz NRK -a, trenutačno razvrstan u oznake KN ex 7202 99 80 i ex 2850 00 60 (oznake TARIC 7202998030 i 2850006091) („predmetni proizvod”). Obično se naziva kalcijev silicid ili „CaSi”.

(27)

Kalcijev silicid upotrebljava se u proizvodnji posebnih metalnih slitina. Slitine kalcijeva silicida upotrebljavaju se kao deoksidant i sredstvo za odsumporavanje u proizvodnji čelika visoke kvalitete.

(28)

Ispitnim postupkom pokazalo se da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(29)

Komisija je stoga u ovoj fazi odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(30)

Komisija nije primila nikakve tvrdnje u pogledu opsega proizvoda.

(31)

Budući da su dostatni dokazi raspoloživi u vrijeme pokretanja ispitnog postupka upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe u vezi s NRK-om, Komisija je smatrala primjerenim pokrenuti ispitni postupak u vezi s proizvođačima izvoznicima iz te zemlje na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(32)

Komisija je stoga, kako bi prikupila potrebne podatke za moguću primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve kineske proizvođače izvoznike da dostave informacije o ulaznim elementima za proizvodnju kalcijeva silicida. Tri kineska proizvođača izvoznika dostavila su relevantne podatke.

(33)

Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta, dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije. Kineska vlada nije dostavila odgovor na tražene informacije. Komisija je zatim obavijestila kinesku vladu da će upotrijebiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u NRK-u.

(34)

Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka utvrdila da je Brazil potencijalna reprezentativna zemlja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti. Komisija je nadalje navela da će ispitati druge moguće odgovarajuće reprezentativne zemlje u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe.

(35)

Komisija je 7. svibnja 2021. u bilješci („prva bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je u toj bilješci navela popis svih faktora proizvodnje, kao što su sirovine, rad i energija koji se koriste u proizvodnji kalcijeva silicida. Osim toga, utvrdila je da su Brazil i Argentina moguće reprezentativne zemlje. Komisija je primila primjedbe od podnositelja pritužbe i proizvođača izvoznika, društava Ketong i Shenghua. Te su primjedbe detaljno razmotrene u uvodnim izjavama od 93. do 119.

(36)

Komisija je 14. lipnja 2021. drugom bilješkom („druga bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje je namjeravala upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, s Brazilom kao reprezentativnom zemljom. Obavijestila je zainteresirane strane i da će troškove prodaje te administrativne i opće troškove i dobit utvrditi na temelju raspoloživih informacija za relevantno društvo Rima Industrial S.A. („Rima Industrial”) u reprezentativnoj zemlji. U drugoj bilješci razmotrene su i primjedbe zaprimljene na prvu bilješku. Primjedbe na drugu bilješku primljene su od podnositelja pritužbe i proizvođača izvoznika, društava Ketong i Shenghua. Te su primjedbe detaljno razmotrene u uvodnim izjavama od 122. do 136.

(37)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(38)

Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se […] utvrdi da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(39)

Kako je objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku zaključila da je, s obzirom na raspoložive dokaze i nesuradnju kineske vlade, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 33., primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena.

(40)

U nedavnom ispitnom postupku koji se odnosio na ferosilicij podrijetlom iz NRK-a, čiji su proizvođači iz sektora ferolegura, slično proizvođačima kalcijeva silicida (5), Komisija je utvrdila da su u navedenom sektoru bili prisutni znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je u tom ispitnom postupku zaključila i da je, na temelju dostupnih dokaza, primjerena primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(41)

U tom ispitnom postupku Komisija je utvrdila da postoji znatna vladina intervencija u NRK-u koja je dovela do narušavanja učinkovite raspodjele resursa u skladu s tržišnim načelima (6). Komisija je posebno zaključila da u sektoru ferosilicija kineska vlada i dalje ima znatan udio vlasništva u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe (7), ali i da može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe (8). Komisija je utvrdila i da prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu. Naime, sustav planiranja u NRK-u općenito dovodi do toga da se resursi usmjeravaju u sektore koje je vlada odredila kao strateške ili u nekom drugom političkom smislu važne, umjesto da ih raspodjeljuje u skladu s tržišnim silama (9). Komisija je nadalje zaključila da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuje na ispravan način u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe, što dovodi do poremećaja osobito kada se omogućuje nastavak poslovanja nesolventnih društava te pri dodjeli prava korištenja zemljišta u NRK-u (10). Isto tako, Komisija je utvrdila poremećaje u troškovima plaća u sektoru ferosilicija u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe (11) te poremećaje na financijskim tržištima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, posebno u pogledu pristupa kapitalu za korporativne subjekte u NRK-u (12). Zbog vrlo sličnih ulaznih elemenata koji se upotrebljavaju i sličnog proizvodnog postupka, ti se nalazi uvelike odnose i na sektor kalcijeva silicida, koji je dio i sektora ferolegura.

(42)

Kao i u ispitnom postupku koji se odnosio na sektor ferosilicija u NRK-u, Komisija je u ovom ispitnom postupku ispitala je li bilo primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u, s obzirom na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Učinila je to na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze sadržane u pritužbi te u izvješću, koje se oslanja na javno dostupne izvore. Ta analiza obuhvaćala je ispitivanje znatnih vladinih intervencija u gospodarstvu NRK-a općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući proizvod iz ispitnog postupka. Komisija je te dokazne materijale dodatno nadopunila svojim istraživanjem o raznim kriterijima koji su relevantni za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u NRK-u, što je utvrđeno i prijašnjim ispitivanjima u tom smislu.

(43)

Pritužba se u ovom slučaju odnosila na izvješće, posebno na poremećaje u energetskom sektoru i s obzirom na određene mineralne ulazne elemente. Nadalje, podnositelj pritužbe dostavio je i studiju o narušavanju tržišta u kineskoj industriji ferolegura i silicija koje je uzrokovala država. U toj je studiji dokumentirano da je kineska industrija ferolegura podvrgnuta snažnim vladinim smjernicama i diskrecijskom uplitanju te je zaključeno da kineska društva u toj industriji „posluju u narušenom tržišnom okruženju u kojem konkurentnim silama nije dopušteno strukturirati domaće tržište i uskladiti ga s globalnim tržištima”. Studija je dodana u dokumentaciju ispitnog postupka u fazi pokretanja postupka. Nijedna zainteresirana strana, uključujući kinesku vladu i proizvođače izvoznike, nije dostavila primjedbe na tu studiju. U pritužbi su se navodila i upućivanja na OECD-ov Inventar izvoznih ograničenja u vezi s industrijskim sirovinama.

(44)

U sektoru kalcijeva silicida kineska vlada i dalje ima određeni udio vlasništva i kontrole u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe. Ispitnim postupkom utvrđeno je da je jedan od proizvođača izvoznika koji surađuju, Shenghua, u 65 %-tnom vlasništvu društva Shaanxi Metallurgical & Mining Group Co., koje je pak društvo kći poduzeća u državnom vlasništvu Shaanxi Non-ferrous Metals Holding Group Co (13). Društvo priznaje da je i dalje pod utjecajem poduzeća u državnom vlasništvu i da ima koristi od snažne potpore vlade (14). Osim toga, iako se čini da su dva druga proizvođača izvoznika koji surađuju u privatnom vlasništvu, čini se i da je jedan od njih, Ningxia Shun Tai Smelting, u bliskom odnosu i s lokalnim tijelima: smješten je u industrijskom parku Zhongwei, koji društvima s poslovnim nastanom odobrava brojne povlaštene politike, kao što su smanjenje poreza ili cijena električne energije (15). Na internetskim stranicama industrijskog parka navodi se i da je „projekt potopljene elektrolučne peći za slitine silicija i kalcija i proizvodnje otpadne toplinske energije društva Ningxia Shuntai Smelting Company ključni projekt promicanja ulaganja općinske uprave Zhongwei”.

(45)

S obzirom na to da ostali kineski izvoznici proizvoda iz ispitnog postupka nisu surađivali, točan omjer privatnih i državnih proizvođača kalcijeva silicida nije se mogao detaljnije utvrditi.

(46)

Nadalje, ispitnim postupkom potvrdilo se u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) prvom alinejom osnovne uredbe da u sektoru električne energije, koji je glavni faktor proizvodnje u proizvodnji kalcijeva silicida, postoji znatan udio vlasništva kineske vlade. Kako je Komisija utvrdila u svojem izvješću, tržište električne energije u Kini karakterizira aktivna uključenost poduzeća u državnom vlasništvu u različitim fazama lanca opskrbe, a oko 50 % proizvodnih kapaciteta bilo je u državnom vlasništvu 2017., dok je cijela prijenosna mreža u vlasništvu dvaju poduzeća u državnom vlasništvu (16).

(47)

Kad je riječ o tome da kineska vlada može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe, tijekom ispitnog postupka Komisija je utvrdila postojanje osobnih veza između Komunističke partije Kine („KPK”) i najmanje jednog društva koje proizvodi proizvod iz ispitnog postupka. Glavni izvršni direktor društva Shenghua i vlasnik 35 % udjela društva ujedno je na položaju tajnika Partije (17).

(48)

Javna i privatna poduzeća u sektoru kalcijeva silicida također podliježu nadzoru i smjernicama politike. Kao i u svakom drugom sektoru u NRK-u, ti su proizvođači primorani organizirati aktivnosti izgradnje Partije i održavati blisku povezanost s KPK-om i njegovom ideologijom. Sljedeći primjer prikazuje prethodno navedeni trend sve veće razine intervencije kineske vlade i u sektoru kalcijeva silicida. Ispitnim postupkom otkrivene su opsežne aktivnosti izgradnje Partije u društvu Shenghua. Proizvođačeve internetske stranice posebno su izričite kad je riječ o izgradnji KPK-a u poduzeću i njegovoj ulozi u društvu: „Odbor KPK-a društva Shaanxi Shenghua Metallurgical Chemical Co., Ltd. održao je 17. srpnja četvrtu sjednicu središnje studijske grupe partijskog odbora. Sastankom je predsjedao tajnik Partije i izvršni direktor Wei Xinhua. Sastanku su prisustvovali članovi partijskog odbora, drugi članovi nepartijskih odbora i tajnici podružnica. Na sastanku je Yang Hui, zamjenik tajnika partijskog odbora, predstavio studijski materijal na temu „Temeljni zakon Komunističke partije Kine – Ustav Partije 19. nacionalnog kongresa Komunističke partije Kine” te moderirao zajedničku studiju govora predsjednika društva Metallurgical Group na konferenciji povodom proslave 1. srpnja pod naslovom „Poziv na prilagodbu napretku i daljnji razvoj industrije taljenja nošen zajedničkim snagama”. Sudionici su razmjenjivali mišljenja i raspravljali o tome kako ispuniti obveze članova Partije i vlastitu misiju. […] [Wei Xinhua] zatražio je od rukovoditelja i drugova članova Partije među ostalim sljedeće: 1. Kontinuirano se usavršavati temeljitim čitanjem Ustava Partije, […] 2. Jačati ideologiju i uvjerenje, nepokolebljivo slijediti vodstvo partijskog odbora društva, prenositi duh odanosti Partiji („Yan’an”) i duh otpornosti („Nail”) te usmjeriti energiju na ispunjavanje dužnosti i dobro obavljanje posla u poduzeću. […] 4. Istražiti i ispraviti problem u vezi s vlastitim načinom rada u skladu s Ustavom i disciplinom Partije. Sve podružnice moraju dobro odraditi svoj posao u ideološkoj edukaciji članova i kadrova Partije i unaprijediti njihov partijski duh; […] Odbor za disciplinsku inspekciju i ured za disciplinsku inspekciju i nadzor moraju striktno obavljati svoje nadzorne dužnosti” (18).

(49)

Nadalje, utvrđeno je da se u sektoru kalcijeva silicida primjenjuju politike kojima se diskriminira u korist domaćih proizvođača ili koje na drugi način utječu na tržište u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) treće alineje osnovne uredbe.

(50)

Ta je industrija, zajedno s drugim podsektorima ferolegura koji imaju važnu ulogu u proizvodnji čelika, važan sektor za kinesku vladu. Komisija je posebice zaključila da se taj sektor smatra poticanom industrijom u pokrajini Ningxia, u skladu s Katalogom poticanih industrija u zapadnim pokrajinama (19) iz 2020. Nacionalnog povjerenstva za razvoj i reforme („NDRC”).

(51)

Kad je riječ o ulaznim elementima potrebnima za proizvodnju kalcijeva silicida, izdani su brojni planovi, direktive i drugi dokumenti na različitim razinama. Potonji svjedoče o razini uplitanja države na tržišta tih ulaznih elemenata.

(52)

Kad je riječ o električnoj energiji, koja čini najveći udio troškova ulaznih elemenata, kako je utvrdila Komisija u izvješću, cijene električne energije u NRK-u nisu tržišno utemeljene i također su pod utjecajem znatnih poremećaja (središnje određivanje cijena, diferencijacija cijena i prakse izravne kupnje energije) (20). Iako je energetsko tržište u Kini doživjelo niz promjena i reformi (21), neke cijene relevantne za energetski sustav još uvijek nisu tržišno utemeljene. Vlada priznaje da cijene i dalje uvelike kontrolira država: „Trenutačno upravljanje cijenama električne energije i dalje se temelji na državnim cijenama. Prilagodbe cijena često zaostaju za promjenama u troškovima i teško je pravodobno i razumno odraziti troškove upotrebe električne energije […] Još nije uspostavljen učinkovit konkurentski mehanizam za prodaju električne energije, ograničene su tržišne transakcije između poduzećâ za proizvodnju električne energije i korisnika i teško je uključiti odlučujuću ulogu tržišta u raspodjelu sredstava (22).” Ta tržišna slabost koju je uzrokovala država izvor je daljnjih pokušaja upravljanja tržištem, što se odražava u brojnim narednim administrativnim dokumentima. Na primjer, u studenome 2020. NDRC je objavio Obavijest o promicanju potpisivanja srednjoročnih do dugoročnih ugovora o električnoj energiji za 2021. (23) U dokumentu se osobito upućuje na to da se „nastoji osigurati da ugovorena količina električne energije ne bude niža od 80 % prosječne količine u posljednje tri godine”, a u odnosu na određivanje cijena da se „uspostavi mehanizam za rješavanje odstupanja […] u okviru lokalnih tržišnih propisa radi rješavanja odstupanja između ugovorene količine energije i stvarne provedbe” i da se „[p]oboljša mehanizam srednjoročnih i dugoročnih cijena transakcije. Svi lokaliteti dužni su striktno upotrebljavati cijene prijenosa i distribucije energije koje je odobrila vlada.” Obavijest sadržava i posebne odredbe o provedbi, posebice uspostavom mehanizma za praćenje napretka potpisivanja ugovora ili jačanjem praćenja, objavljivanja i provedbe ugovora (24). Nadalje, u siječnju 2021. Državno vijeće objavilo je Mišljenje NDRC-a o standardizaciji naknada za opskrbu vodom, električnom energijom i grijanjem u gradovima radi poticanja visokokvalitetnog razvoja sektora. Obavijest sadržava posebne odredbe povezane s određivanjem cijena koje provodi vlada: „[…] Za projekte koji podliježu određivanju cijena koje provodi vlada ili cijenama koje usmjerava vlada razumno odrediti raščlambu troškova, pojačati nadzor i pregled troškova, poboljšati mehanizam određivanja cijena i znanstveno odrediti razinu cijena. […]” Među „glavnim ciljevima” Obavijesti posebno se upućuje na vladin mehanizam ulaznih elemenata povezan s određivanjem cijena, kao i na sektorsku diferencijaciju metoda određivanja cijena: „Do 2025. moraju se postići jasni rezultati u reorganizaciji i standardizaciji naknada u sektoru opskrbe vodom, električnom energijom, plinom i grijanjem. Uspostavlja se osnova za znanstveni, standardizirani i transparentni mehanizam određivanja cijena, a vladin mehanizam ulaznih elemenata dodatno se poboljšava. Metode određivanja cijena koje se primjenjuju na povezane sektore, metode nadzora i pregleda troškova, ponašanje cijena i standardna sveobuhvatna pokrivenost usluga, kao i kvaliteta i učinkovitost opskrbe vodom, električnom energijom, grijanjem i drugim proizvodima i uslugama moraju se znatno poboljšati (25).”.

(53)

Ugljen je još jedna sirovina za proizvodnju kalcijeva silicida. Kako je Komisija utvrdila u svojem izvješću, tržište ugljena u NRK-u podložno je poremećajima, osobito kao rezultat subvencioniranja (26) te u okviru upravljanja i kontrole nad iskorištavanjem izvora ugljena (27). Nadalje, u ispitnom postupku o mononatrijevu glutamatu podrijetlom iz NRK-a i Indonezije Komisija je donijela zaključke o uplitanju države u tržišne sile u kineskom sektoru ugljena na razini pokrajina, osobito u pokrajini Shandong, planskim dokumentima kojima se uređuje opskrba, lokalizacija i struktura industrije (28). U trenutačnom ispitnom postupku Komisija je utvrdila dodatne elemente uplitanja države. U svibnju 2021. Nacionalna energetska uprava (NEA) i NDRC zajedno su objavili „Obavijest o mjerama upravljanja kapacitetima proizvodnje rudnika ugljena i kriterijima za odobravanje”, u cilju regulacije kapaciteta rudnika ugljena i provođenja relevantnih ograničenja, izračunanih na temelju obavijesti (29). Kao još jedan primjer dalekosežne aktivnosti države kojom se uređuje tržište ugljena, NDRC je u prosincu 2020. izdao Obavijest o osiguravanju potpisivanja i izvršavanja srednjoročnih i dugoročnih ugovora o ugljenu za 2021. (30) U Obavijesti se izričito ističe cilj povećanja državnog utjecaja i nadzora u ugovornom postupku: „Podržati ulogu vlade, usredotočiti se na jačanje izgradnje sustava, poboljšati pravila za transakcije, pojačati nadzor kredita i usmjeriti relevantne strane da informiraju javnost o cjelokupnoj situaciji, preuzeti društvenu odgovornost, standardizirati izvršenje ugovora i osigurati nesmetano funkcioniranje tržišta ugljena.” Obavijest upućuje i na „[j]ačanje samodiscipline industrije. Sva relevantna industrijska udruženja usmjeravaju poduzeća u jačanju samodiscipline da bi propisno provodila zahtjeve srednjoročnih i dugoročnih ugovora te da ne iskorištavaju stanje ponude i potražnje na tržištu i povoljan položaj industrije za potpisivanje neuravnoteženih ugovora. Velika poduzeća djeluju kao uzor, samoreguliraju potpisivanje ugovora, povećavaju svoju svijest o ispunjavanju obveza, preuzimaju inicijativu za preuzimanje društvene odgovornosti osiguravanja opskrbe i stabilnih cijena te promiču neometan rad tržišta ugljena na nacionalnoj razini.” Posebno valja istaknuti jasnu smjernicu da se pri potpisivanju ugovora ne iskorištava stanje potražnje i ponude na tržištu. U travnju 2021. NDRC je izdao daljnju Obavijest o osiguranju nadzora i upravljanja srednjoročnim i dugoročnim ugovorima za ugljen za 2021., čiji je cilj bolji nadzor nad poštovanjem ugovora o prodaji i osiguravanje opskrbe ugljenom (osobito na temelju odredbi prethodno citirane Obavijesti br. 902). Na temelju toga, relevantne strane trebale bi posebno osigurati da mjesečna stopa usklađenosti ne bude niža od 80 %, a tromjesečna i godišnja stopa usklađenosti ne bi trebale biti niže od 90 % (31).

(54)

Državni intervencionizam na tržištu ugljena vidljiv je i u nedavnoj odluci o produljenju za godinu dana probnog rada za zatvorene rudnike ugljena radi povećanja proizvodnje i ponude kako bi se odgovorilo na povećanja cijena robe (nakon što je proizvodnja u rudnicima prethodno bila obustavljena) (32).

(55)

Nadalje, druge dvije važne sirovine koje se upotrebljavaju za proizvodnju kalcijeva silicida, kvarcit i vapnenac, obuhvaćene su 13. petogodišnjim planom za mineralne resurse u okviru kojeg se državi omogućuje upravljanje ključnim tržištima mineralnih resursa u NRK-u u gotovo svim područjima (33). Isto tako, ispitnim postupkom potvrdilo se da je prema OECD-ovu Inventaru izvoznih ograničenja u vezi s industrijskim sirovinama (izdanje iz 2020.) kvarcit (oznaka HS 250590) 2019. u NRK-u bio podložan zahtjevu za neautomatsko izdavanje dozvola za izvoz (34), čime se mogla ograničiti izvozna aktivnost i tako narušiti tržište.

(56)

Kao što se može vidjeti iz prethodnih primjera, kineska vlada upravlja razvojem sektora kalcijeva silicida u skladu sa širokim rasponom alata i smjernica politike te kontrolira gotovo sve aspekte funkcioniranja sektora. Te vladine smjernice i intervencija odnose se i na glavne ulazne elemente koji se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka. Na primjer, Shenghua priznaje da svoje poslovanje usklađuje s dokumentima središnjeg planiranja i ključnim državnim politikama, kako je opisano u njegovim korporativnim ciljevima: „Do kraja „13. petogodišnjeg plana” nastojati razviti i pokrenuti projekte kao što su proizvodne linije metalnog kalcija visoke čistoće, industrijski silicij za kemijsku uporabu i mikrovalne tehnologije u metalurgiji te drugi projekti.” Društvo tvrdi i da se „aktivno prilagođava novom stanju nacionalnog gospodarskog razvoja, točno shvaća novi smjer politika reforme na strani ponude, ozbiljno preuzima odgovornost za sigurnu i ekološki prihvatljivu proizvodnju te se, na temelju stabilnog vodstva industrije slitina kalcijeva silicida, oslanja na upravljanje, talente i znanstvena istraživanja društva Shaanxi Nonferrous Group” (35).

(57)

Osim navedenog, proizvođači kalcijeva silicida korisnici su i različitih oblika državne potpore, što jasno upućuje na interes tijela u tom sektoru. Tijekom ispitnog postupka Komisija je utvrdila da je društvo Ningxia Shun Tai Smelting primilo potporu zbog svojeg poslovnog nastana u industrijskom parku Zhongwei (vidjeti uvodnu izjavu 44.), dok je društvo Ketong priznato kao „Tehnološki centar za poduzeća u autonomnoj regiji 2020.”. U vezi s time lokalni mediji izvijestili su da: „prema relevantnim propisima tehnološki centar za poduzeća na razini autonomne regije koji je prvi put priznat kao takav dobit će financijsku potporu od 1 milijun RMB.” (36) Druga izvješća lokalnih medija potvrđuju potporu pokrajine društvu: „Odgovarajuća nadležna osoba u Odjelu za industriju i informacijsku tehnologiju autonomne regije izjavila je da naš okrug snažno promiče strukturnu transformaciju, zelenu transformaciju, pametnu transformaciju i tehnološku transformaciju industrijskih poduzeća u okviru proširenja lanca industrije, što se smatra prioritetom, kao i u okviru zelene transformacije, pametne transformacije i tehnološke transformacije, koje se smatraju ključnim alatima, te promiče strukturnu prilagodbu i nadogradnje proizvoda u industriji sirovina. […] Kad je riječ o posebnim materijalima od slitina, naša regija podržava razvoj visokotemperaturnih slitina, slitina otpornih na koroziju, slitina ultravisoke čvrstoće i drugih materijala s posebnim svojstvima i posebnim funkcijama. Oslanjanjem na poduzeća kao što su Shengyan Industrial, Ketong New Materials i Jun Magnetic New Materials doći će do napretka u temeljnim tehnologijama za razvoj materijala od slitina s posebnim zahtjevima kao što su otpornost na visoke temperature, visoka čvrstoća i visoka otpornost na koroziju, koji se široko primjenjuju u području nehrđajućeg čelika i posebnog čelika.” (37).

(58)

Ukratko, kineska vlada poduzela je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike pružanja potpore poticanim industrijama, uključujući proizvodnju kalcijeva silicida i glavnih sirovina koje se upotrebljavaju u proizvodnji tog proizvoda. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila.

(59)

Ovim ispitnim postupkom nisu otkriveni nikakvi dokazi da diskriminatorna primjena ili neodgovarajuća provedba zakona o stečaju i vlasništvu u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) četvrtom alinejom osnovne uredbe u sektoru kalcijeva silicida iz uvodne izjave 41. ne bi utjecala na proizvođače proizvoda iz postupka revizije.

(60)

Na sektor kalcijeva silicida utječu i poremećaji u troškovima plaća u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 41. Ti poremećaji utječu na sektor izravno (kad je riječ o proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka ili glavnih sirovina za njegovu proizvodnju) i neizravno (kad je riječ o pristupu kapitalu ili ulaznim elementima društava koja podliježu istom sustavu rada u NRK-u).

(61)

Nadalje, u ovom ispitnom postupku nisu dostavljeni nikakvi dokazi koji pokazuju da sektor kalcijeva silicida ne bi podlijegao intervenciji vlade u financijski sustav u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 41. Prema tome, znatne vladine intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(62)

Konačno, Komisija podsjeća da su za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka potrebni brojni ulazni elementi. Kada proizvođači proizvoda od kalcijeva silicida kupuju ulazne elemente ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Na primjer, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima.

(63)

Stoga ne samo da domaće prodajne cijene kalcijeva silicida nisu primjerene za uporabu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe nego su i svi troškovi ulaznih elemenata (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne vladine intervencije, kako je opisano u dijelovima A i B Izvješća. Naime, državne intervencije opisane u pogledu raspodjele kapitala, zemljišta, rada, energije i sirovina prisutne su u cijelom NRK-u. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je sam proizveden u NRK-u kombinacijom niza faktora proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje.

(64)

Kineska vlada nije iznijela nikakve dokaze ni argumente koji upućuju na suprotno. Međutim, proizvođači izvoznici Ketong i Shenghua dostavili su niz primjedbi.

(65)

Društvo Ketong tvrdilo je da je metodologija propisana člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti nespojiva s Protokolom o pristupanju Kine WTO-u, Sporazumom WTO-a o antidampingu i odlukom Tijela za rješavanje sporova WTO-a te se stoga ne bi trebala primjenjivati.

(66)

Prvo, društvo Ketong podsjetilo je da su u okviru odjeljka 15. Protokola o pristupanju Kine WTO-u dopuštena odstupanja od standardne metodologije za određivanje uobičajene vrijednosti i usporedivosti cijena prema članku VI. GATT-a iz 1994. i Sporazumu o antidampingu, no ta su odstupanja bila vremenski ograničena jer su istekla 11. prosinca 2016. Prema mišljenju društva Ketong, od 12. prosinca 2016. Unija ne bi smjela odstupati od standardne metodologije pri utvrđivanju uobičajene vrijednosti za proizvođače iz zemlje izvoznice te od upotrebe samo domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici, ako nije drukčije dopušteno drugim odredbama sporazumâ WTO-a, među ostalim Sporazuma o antidampingu. Društvo Ketong tvrdilo je da je članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe, prema kojem se Uniji dopušta da upotrijebi podatke odgovarajuće reprezentativne zemlje, u suprotnosti s obvezom Unije prema sporazumima WTO-a, posebno s njezinom obvezom prema odjeljku 15. Protokola o pristupanju Kine WTO-u.

(67)

Društvo Ketong tvrdilo je i da se člankom 2. Sporazuma o antidampingu za utvrđivanje uobičajene vrijednosti ne dopušta upotreba drugih podataka osim onih iz zemlje izvoznice. Također, u iznimnim okolnostima, kada je potrebno izračunati uobičajenu vrijednost, podaci koji se odnose na troškove proizvodnje, troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit moraju se dobiti iz izvora u zemlji izvoza. Prema mišljenju društva Ketong, pojam znatnih poremećaja čak i ne postoji u Sporazumu o antidampingu.

(68)

Drugo, društvo Ketong podsjetilo je da je Žalbeno tijelo WTO-a u sporu Europska unija – Antidampinške mjere za biodizel iz Argentine (38) utvrdilo da Unija nije djelovala u skladu s člankom 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu jer nije upotrijebila evidenciju koju su vodili proizvođači iz ispitnog postupka kao osnovu za izračun troška proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka. Društvo Ketong posebno je tvrdilo da s obzirom na tu odluku, poremećaji u Argentini koji su uzrokovali razliku između domaćih i međunarodnih cijena glavne sirovine za predmetni proizvod nisu sami po sebi bili dostatna osnova na temelju članka 2.2.1.1. za zaključak da poslovne knjige proizvođačâ nisu objektivno odražavale troškove sirovina povezane s proizvodnjom i prodajom predmetnog proizvoda ili za zanemarivanje tih troškova pri izračunu uobičajene vrijednosti predmetnog proizvoda.

(69)

Slično tome, Shenghua je tvrdio da članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe nije u skladu s pravom WTO-a.

(70)

Prvo, društvo Shenghua tvrdilo je da se Sporazumom o antidampingu ne priznaje koncept znatnih poremećaja iz članka 2.2., prema kojem je izračun uobičajene vrijednosti moguć samo ako nema prodaje u uobičajenom tijeku trgovine. Društvo Shenghua primijetilo je da ne postoji članak u Sporazumu o antidampingu prema kojem je dopuštena upotreba podataka iz treće zemlje, koji ne mogu odražavati cijene ili razinu troškova zemlje izvoznice za određivanje uobičajene vrijednosti. Sporazumom o antidampingu propisano je da se uobičajena vrijednost mora odrediti na temelju cijena ili troškova prodaje koji odražavaju cijenu ili razinu troškova u zemlji podrijetla. Stoga izračunana cijena koja se temelji na cijenama u reprezentativnoj zemlji ne može odražavati cijenu i razinu troškova u zemlji izvoznici.

(71)

Drugo, društvo Shenghua tvrdilo je da bi, čak i ako bi koncept znatnih poremećaja bio u skladu s pravom WTO-a, vrijednost trebalo izračunati u skladu s člankom 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu i tumačenjem tog članka prema Žalbenom tijelu WTO-a u predmetu EU – biodizel (DS473). Znatni poremećaji u zemlji izvoznici trebali bi biti obuhvaćeni definicijom prodaje koja nije ostvarena u „uobičajenom tijeku trgovine” ili „posebnoj situaciji na tržištu”. Shenghua je tvrdio da, iako pojam „uobičajeni tijek trgovine” nije izričito definiran u Sporazumu o antidampingu, člankom 2.2.1. predviđeno je da se prodaja proizvoda može smatrati kao da nije u uobičajenom tijeku trgovine te zanemariti „samo ako […] se takva prodaja izvrši u produljenom razdoblju u znatnim količinama i po cijenama koje ne omogućuju povrat svih troškova […]”. U tom je kontekstu društvo Shenghua tvrdilo da podnositelj pritužbe nije dokazao da navodni znatni poremećaji pripadaju kategoriji prodaje „koja nije u uobičajenom tijeku trgovine” ili „posebne situacije na tržištu”.

(72)

Komisija je smatrala da su odredbe članka 2. stavka 6.a u potpunosti u skladu s obvezama Unije prema WTO-u i sudskom praksom koju navode Ketong i Shenghua. Kad je riječ o obvezama iz odjeljka 15. Protokola o pristupanju Kine WTO-u, Komisija podsjeća da se u antidampinškim postupcima koji se odnose na proizvode iz Kine dijelovi odjeljka 15. Protokola koji nisu istekli i dalje primjenjuju pri utvrđivanju uobičajene vrijednosti, i u pogledu standarda tržišnog gospodarstva i u pogledu upotrebe metodologije koja se ne temelji na strogoj usporedbi s kineskim cijenama ili troškovima.

(73)

Kad je riječ o predmetu EU – biodizel, relevantna odluka nije se odnosila na primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, nego na primjenu posebne odredbe iz članka 2. stavka 5. osnovne uredbe. Komisija smatra da je prema pravu WTO-a, kako ga tumače povjerenstvo i Žalbeno tijelo WTO-a u predmetu EU – biodizel, dopuštena upotreba podataka iz treće zemlje, propisno prilagođenih kad je takva prilagodba potrebna i obrazložena. Ako postoje znatni poremećaji, troškovi i cijene u zemlji izvoznici nisu primjereni za izračun uobičajene vrijednosti. U tim se okolnostima člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe predviđa izračun troškova proizvodnje i prodaje na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti, uključujući one u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji sa sličnim stupnjem razvijenosti kao zemlja izvoznica.

(74)

Kad je riječ o tvrdnji o nedostatnosti dokaza koja se odnosi na podnositelja pritužbe, pravna osnova i odgovarajući dokazi iz pritužbe odnosili su se na uvjete primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Kako je navedeno u točki 3. Obavijesti o pokretanju postupka, Komisija je smatrala da je pritužba sadržavala dostatne dokaze o znatnim poremećajima za pokretanje ispitnog postupka u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (e) osnovne uredbe. Nema daljnjih zahtjeva za dokaze vrste koje ta stranka navodi u članku 2. stavku 6.a osnovne uredbe.

(75)

Stoga je Komisija odbacila tvrdnje društava Ketong i Shenghua.

(76)

Društvo Ketong tvrdilo je da se njegovi troškovni ili cjenovni elementi, za koje Komisija nije dokazala da su narušeni, ne trebaju prilagođavati ili utvrđivati na drukčijoj osnovi.

(77)

Društvo Shenghua tvrdilo je da bi, ako Komisija odluči primijeniti članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe, bilo nerazumno zamijeniti sve faktore troškova podacima iz drugih izvora jer će se prema tekstu te odredbe samo oni troškovi proizvodnje i prodaje za koje je dokazano da su narušeni zamijeniti nenarušenim cijenama i referentnim vrijednostima. Točnije, društvo Shenghua tvrdilo je da podnositelj pritužbe nije uspio dokazati da su troškovi rada u kineskoj industriji kalcijeva silicida narušeni, stoga je Komisija trebala primijeniti stvarne troškove rada koje su prijavili proizvođači izvoznici. Društvo Shenghua izjavilo je da je nerazumno zamjenjivati troškove rada onima iz treće zemlje jer je na njih utjecalo više faktora, kao što su odnos ponude i potražnje na predmetnom tržištu, stupanj automatizacije u proizvodnji te razina cijena robe u regiji u kojoj su se nalazili proizvođači. Dodalo je da se troškovi rada razlikuju ne samo među različitim zemljama, već i među različitim kineskim proizvođačima. Društvo Shenghua izjavilo je da isto vrijedi i za energiju, troškove prodaje te administrativne i opće troškove i dobit.

(78)

Kao odgovor na tvrdnju o nedostatku dokaza o poremećajima u troškovima rada u fazi pokretanja postupka, Komisija se poziva na svoje obrazloženje u uvodnim izjavama 41. i 63. Utvrđivanje stvarnog postojanja znatnih poremećaja i posljedične primjene metodologije propisane člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) provodi se tek u trenutku privremene i/ili konačne objave. U tom je slučaju Komisija smatrala da su dokazi o znatnim poremećajima koje je dostavio podnositelj pritužbe dostatni za pokretanje ispitnog postupka na toj osnovi. Iako Komisija priznaje da se troškovi plaća mogu razlikovati među zemljama ili čak među sektorima, na temelju svojeg ispitnog postupka utvrdila je da su poremećaji na razini NRK-a utjecali na njegovo tržište rada. Problemi svojstveni kineskom tržištu rada, uključujući nepostojanje sindikata neovisnih o vladi i ograničenja mobilnosti radne snage zbog sustava registracije kućanstava, narušavaju formiranje plaća u NRK-u za sve gospodarske subjekte. Činjenica da bi se troškovi plaća mogli razlikovati u drugim zemljama ili da bi se mogli razlikovati unutar NRK-a ne mijenja taj nalaz.

(79)

Kako je podrobnije navedeno u uvodnim izjavama od 51. do 55., Komisija je tijekom ispitnog postupka utvrdila da su tržišta za ulazne elemente koje upotrebljavaju proizvođači kalcijeva silicida u NRK-u izložena brojnim znatnim poremećajima, i to ne samo poremećajima koji se odnose na taj sektor nego i međusektorskim poremećajima. Ista je situacija bila i u slučaju proizvođačâ više osnovnih ulaznih elemenata za proizvodnju kalcijeva silicida, kao i njegovih sirovina. Stoga je Komisija utvrdila da su svi troškovi ulaznih elemenata koji se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka, uključujući energiju, bili narušeni u NRK-u. Činjenica da, prema tvrdnjama društva Shenghua, među različitim zemljama postoje razlike u troškovima energije ne mijenja Komisijinu procjenu narušenih cijena energije u NRK-u.

(80)

U tom pogledu, iako se člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe dopušta upotreba domaćih troškova, uključujući troškove radne snage ili energije, ako se za njih sa sigurnošću utvrdi da nisu narušeni, u dokumentaciji nema dokaza da se poremećaji na razini cijele zemlje ne odražavaju na proizvođače kalcijeva silicida. U skladu s time takvi se domaći troškovi nisu mogli upotrijebiti za izračun uobičajene vrijednosti.

(81)

Kad je riječ o troškovima prodaje te administrativnim i općim troškovima i dobiti, Komisija je napomenula da, kad se utvrdi da zbog postojanja znatnih poremećaja za zemlju izvoznicu u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u zemlji izvoznici, Komisija može izračunati uobičajenu vrijednost na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji za svakog proizvođača izvoznika u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a). Komisija naglašava da se potonjim člankom izričito zahtijeva i da izračunana uobičajena vrijednost uključuje razuman iznos nenarušenih troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti. Ako tijekom ispitnog postupka na temelju svih dokaza iz dokumentacije Komisija dokaže postojanje znatnih poremećaja koji utječu na predmetni proizvod u zemlji izvoznici, iz toga proizlazi da ti poremećaji utječu i na troškove prodaje te administrativne i opće troškove proizvođačâ izvoznikâ.

(82)

Stoga su tvrdnje društava Ketong i Shenghua odbačene.

(83)

Društvo Shenghua tvrdilo je i da bi, čak i da su upotrijebljeni podaci iz drugih izvora, bilo nerazumno upotrebljavati podatke treće zemlje kao nenarušenu cijenu. Društvo Shenghua uputilo je na namjeru Komisije da se za uvozne cijene reprezentativne zemlje pozove na bazu podataka Global Trade Atlas („GTA”) te je smatralo da je tijekom razdoblja ispitnog postupka kupilo sve sirovine za domaću proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka. Stoga bi Komisija trebala upotrijebiti pouzdaniji i razumniji izvor podataka te bez obzira na upotrijebljeni izvor podataka izvršiti odgovarajuće prilagodbe (kao što su troškovi isporuke) kako bi se osiguralo da se navodna nenarušena cijena odredi pod istim uvjetima kupnje kao sirovine koje je kupilo društvo Shenghua.

(84)

Kad je riječ o tom argumentu, Komisija je napomenula da iz razloga navedenih u uvodnim izjavama od 41. do 63. u ovom ispitnom postupku primjenjuje članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe. Stoga je Komisija dužna upotrijebiti nenarušene troškove u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji kako bi osigurala da na primijenjene troškove ne utječu poremećaji i da se temelje na dostupnim podacima, kao što su podaci o uvozu iz baze podataka GTA. S obzirom na to da društvo Shenghua nije dostavilo podatke kojima bi potkrijepilo svoju tvrdnju o odgovarajućim prilagodbama (npr. podaci koji se odnose na veće troškove isporuke), smatra se da uvozne vrijednosti reprezentativne zemlje ispunjavaju kriterije iz članka 2. stavka 6.a. osnovne uredbe i da pružaju razumnu procjenu cijene u reprezentativnoj zemlji, uključujući troškove isporuke. Nadalje, s obzirom na to da uvezeni ulazni elementi konkuriraju na domaćem tržištu reprezentativne zemlje u pogledu cijena, Komisija ih je smatrala pouzdanom zamjenskom vrijednošću. Ako se ne uzmu u obzir svi troškovi dostave u slučaju uvoza, dobivena cijena ne bi odražavala nenarušenu cijenu na tržištu reprezentativne zemlje. To bi bilo u suprotnosti s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe te je stoga ta tvrdnja odbačena.

(85)

S obzirom na navedeno, raspoloživi dokazi pokazali su da cijene ili troškovi proizvoda iz ispitnog postupka, uključujući troškove sirovina, energije i radne snage, nisu rezultat slobodnog djelovanja tržišnih sila jer na njih utječe znatna vladina intervencija u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kao što je vidljivo iz jednog ili više relevantnih elemenata navedenih u njoj. Na temelju toga i zbog nesuradnje kineske vlade Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, kako je objašnjeno u sljedećem odjeljku.

(86)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:

(87)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 35. i 36., Komisija je izdala dvije bilješke uz dokumentaciju o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. U tim su bilješkama opisane činjenice i dokazi na kojima se temelje relevantni kriteriji te su razmotrene primjedbe strana o tim elementima i o relevantnim izvorima. Komisija je u drugoj bilješci o faktorima proizvodnje obavijestila zainteresirane strane o svojoj namjeri da u ovom predmetu upotrijebi Brazil kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju ako se potvrdi da postoje znatni poremećaji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

(88)

Komisija je u prvoj bilješci o faktorima proizvodnje izdvojila Argentinu, Brazil, Kazahstan, Maleziju i Meksiko kao zemlje sličnog stupnja gospodarskog razvoja kao Kina prema Svjetskoj banci, tj. sve se prema Svjetskoj banci nalaze u kategoriji zemalja s „višim srednjim dohotkom” s obzirom na bruto nacionalni dohodak.

(89)

Zainteresirane strane nisu dostavile primjedbe o sličnosti stupnja gospodarskog razvoja u zemljama koje je Komisija izdvojila s onim u NRK-u.

(90)

Društvo Ketong napomenulo je da je Svjetska banka i Rusiju svrstala u kategoriju zemalja s „višim srednjim dohotkom”, slično kao i NRK, te je zatražilo od Komisije da i tu zemlju smatra potencijalnom reprezentativnom zemljom. Međutim, Komisija nije pronašla nijednog proizvođača kalcijeva silicida u Rusiji s javno dostupnim financijskim podacima koji bi bili reprezentativni za izračun uobičajene vrijednosti proizvoda iz ispitnog postupka, pa stoga nije dodatno razmatrala tu zemlju.

(91)

U prvoj bilješci Komisija je utvrdila da su Brazil i Argentina zemlje za koje je poznato da u njima postoji proizvodnja kalcijeva silicida. U toj bilješci Komisija je dodatno utvrdila Kazahstan, Maleziju i Meksiko kao zemlje koje proizvode ferolegure, a riječ je o industriji koja je najsličnija industriji kalcijeva silicida u odnosu na proizvodni postupak i faktore proizvodnje, a koje bi mogla upotrijebiti u slučaju nedostatka odgovarajućih podataka iz zemalja koje proizvode kalcijev silicid. Primljene su primjedbe od društava Ketong, Shenghua i podnositelja pritužbe.

(92)

Komisija je utvrdila dva proizvođača kalcijeva silicida u Brazilu i jednog u Argentini za koje su bili javno dostupni financijski podaci. Međutim, nedavni financijski podaci (tj. iz 2019.) bili su dostupni samo za argentinskog proizvođača i jednog od dvaju brazilskih proizvođača (Rima Industrial S.A.).

(93)

Podnositelj pritužbe uzeo je na znanje da je Brazil i dalje jedna od mogućih reprezentativnih zemalja te je podržao njezin potencijalni odabir kao reprezentativne zemlje kako je početno predložio u pritužbi.

(94)

Društva Shenghua i Ketong tvrdila su u svojim primjedbama na prvu bilješku da Brazil ne može biti odgovarajuća reprezentativna zemlja jer su obujmi uvoza nekoliko sirovina (kao što su pasta za elektrode i silicijev kamen/kvarcit) bili mali i stoga nisu bili reprezentativni.

(95)

Međutim, za paste za elektrode uvoz u Brazil obuhvaćao je najmanje 10 % prijavljene potrošnje u Kini i stoga se smatra reprezentativnim. Za kvarcit Komisija je smatrala da mali obujam uvoza u Brazil nije reprezentativan i vratila se na prosječnu kupovnu cijenu koju su proizvođači iz Unije platili kao odgovarajuću referentnu vrijednost.

(96)

Društvo Shenghua tvrdilo je da je cijena električne energije u Brazilu previsoka te je zatražilo od Komisije da na toj osnovi odbaci Brazil kao reprezentativnu zemlju.

(97)

Komisija je napomenula da u kriterijima za odabir reprezentativne zemlje utvrđenima u osnovnoj uredbi nigdje nije spomenuto da se cijene komunalnih usluga moraju nalaziti u određenom rasponu. Stoga je taj argument odbačen.

(98)

Društvo Ketong tvrdilo je u svojim primjedbama na prvu bilješku da je tržište električne energije u Brazilu narušeno jer je 1. brazilska vlada većinski dioničar u proizvođaču električne energije Eletrobrás i jer 2. brazilska vlada regulira cijenu električne energije preko regulatorne agencije Agência Nacional de Energia Elétrica („ANEEL”). Stoga Brazil ne bi bio odgovarajuća reprezentativna zemlja.

(99)

Komisija je napomenula da društvo Ketong nije dostavilo nikakve dokaze da je državno vlasništvo društva Eletrobrás dovelo do narušavanja tržišta električne energije u Brazilu, a posebno da je utjecalo na proizvođače kalcijeva silicida u pogledu cijene koju su plaćali za električnu energiju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na primjer, iako je 52 % dionica društva Eletrobrás u državnom vlasništvu, preostalim dionicama trguje se javno. To se pitanje dodatno razmatra u uvodnoj izjavi 133. u nastavku na temelju dodatnih dokaza koje su dostavile zainteresirane strane te u uvodnoj izjavi 152.

(100)

Društvo Shenghua tvrdilo je da je Brazil visokozaštićeno tržište i zemlja koja je pribjegla „velikom broju mjera kojima se potencijalno ograničava trgovina”, što je Komisija potvrdila u svojoj procjeni brazilskih uvoznih ograničenja (40).

(101)

U prvoj bilješci Komisija je navela da nije utvrdila nikakve poremećaje u trgovini u Brazilu koji utječu na glavne ulazne elemente za proizvodnju kalcijeva silicida. Društvo Shenghua nije dostavilo dokaze da postoje takvi poremećaji u odnosu na kalcijev silicid i/ili glavne faktore proizvodnje. Tvrdnja se smatrala neutemeljenom pa je stoga odbačena.

(102)

Društvo Ketong nadalje je tvrdilo da su brazilski proizvođači koje je utvrdila Komisija bili aktivni u raznim gospodarskim aktivnostima i da stoga njihovi troškovi, prihodi i dobit nisu odražavali troškove proizvođača kalcijeva silicida.

(103)

Komisija je u prvoj bilješci priznala da su brazilski proizvođači sudjelovali u drugim aktivnostima osim proizvodnje i prodaje kalcijeva silicida te da u okviru njihova financijskog izvješćivanja nije bila moguća raspodjela financijskih rezultata za svaki proizvod posebno. Komisija je razjasnila da to samo po sebi ne dovodi u pitanje reprezentativnost društava te da stoga može upotrebljavati financijske rezultate na razini društava za utvrđivanje referentnih vrijednosti za troškove prodaje te administrativne i opće troškove i dobit. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(104)

Društvo Shenghua tvrdilo je da troškovi prodaje te administrativni i opći troškovi i dobit samo jednog društva nisu pouzdani ni reprezentativni za izračun uobičajene vrijednosti.

(105)

Komisija je napomenula da društvo Shenghua nije potkrijepilo tvrdnju zašto troškovi prodaje te administrativni i opći troškovi i dobit samo jednog proizvođača ne bi bili pouzdani ni reprezentativni za izračun uobičajene vrijednosti. Društvo Shenghua nadalje nije utvrdilo druge proizvođače u Brazilu s dostupnim javnim financijskim podacima koji bi se mogli dodati u skup podataka. Tvrdnja je stoga odbačena.

(106)

Društvo Ketong nadalje je tvrdilo da nije primjereno upotrebljavati financijske podatke društva Dun & Bradstreet jer nisu bili dovoljno detaljni kako bi se iz njih dobile potrebne informacije za točan izračun dampinške marže.

(107)

Komisija je napomenula da je baza podataka Global Financials društva Dun & Bradstreet alat koji upotrebljava za dobivanje financijskih izvješća pojedinih društava i udjela društava u mogućim reprezentativnim zemljama. U vezi s time Komisija je razjasnila da se pojam „izravni troškovi” upotrijebljen u bazi podataka društva Dun & Bradstreet odnosi na „troškove prodane robe”, a pojam „neizravni troškovi” na „operativne troškove”. Suprotno tvrdnjama društva Ketong, Komisija dakle raspolaže podacima koji su dovoljno detaljni za pronalaženje relevantnih podataka za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe. Tvrdnja je stoga odbačena.

(108)

Shenghua i Ketong tvrdili su da Argentina nije odgovarajuća reprezentativna zemlja zbog poremećajâ u trgovini polukoksom, jednim od najvažnijih faktora proizvodnje, koje je Komisija spomenula već u prvoj bilješci.

(109)

Komisija se složila da se poremećajima u trgovini (u tom slučaju izdavanje dozvola za izvoz i porezi) može objasniti mali obujam uvoza polukoksa u Argentinu i da, prema tome, upotreba uvozne cijene kao referentne cijene može biti neprimjerena.

(110)

Društvo Ketong nadalje je tvrdilo da ako je Komisija zaključila da je tržište za mnoge ulazne elemente u Kini narušeno, tada mora smatrati i da je argentinsko tržište narušeno s obzirom na to da mnogi ključni ulazni elementi u Argentini potječu iz Kine.

(111)

Komisija je odbacila tu tvrdnju jer je, suprotno onome što je tvrdilo društvo Ketong, većina ulaznih elemenata, osim polukoksa, uvezena u Argentinu iz drugih zemalja osim Kine. Komisija je u prvoj bilješci navela da postoji vrlo ograničen uvoz polukoksa u Argentinu koji nije iz Kine. Stoga je Komisija u toj fazi smatrala da obujam uvoza polukoksa u Argentinu nije reprezentativan. Polukoks čini oko 10 % troškova proizvodnje predmetnog proizvoda.

(112)

Podnositelj pritužbe nadalje je tvrdio da Argentina u toj fazi nije mogla ispuniti kriterije za odabir reprezentativne zemlje, uzimajući u obzir javno dostupne podatke o jedinom proizvođaču predmetnog proizvoda u toj zemlji koji su pokazivali stanje u kojem su bilježeni gubici.

(113)

Komisija se složila da se jedini argentinski proizvođač kalcijeva silicida čiji su financijski podaci bili javno dostupni ne može upotrijebiti kao referentna vrijednost za profitnu maržu jer je društvo 2019. bilježilo gubitke. Ako financijski podaci za 2020. postanu dostupni u kasnijoj fazi, Komisija može ponovno razmotriti Argentinu kao reprezentativnu zemlju.

(114)

Društvo Ketong zatražilo je od Komisije da odabere Rusiju kao reprezentativnu zemlju jer ju je Svjetska banka svrstala u kategoriju zemalja s „višim srednjim dohotkom”, slično kao i NRK, i jer je u njoj postojala proizvodnja kalcijeva silicida i imala je najmanje jednog proizvođača, društvo Kluchevsky Ferroalloy Plant PJSC.

(115)

Komisija je analizirala tvrdnju društva Ketong o odabiru Rusije kao odgovarajuće reprezentativne zemlje. Pregledala je najnovije financijske podatke koje je društvo Ketong dostavilo o ruskom proizvođaču ferolegura, društvu Kluchevsky Ferroalloy Plant PJSC, koji prema njegovim internetskim stranicama navodno proizvodi i kalcijev silicid. Podaci su se odnosili na godinu koja je prethodila razdoblju ispitnog postupka. S obzirom na to da su ti podaci pokazali gotovo nultu dobit i vrlo niske troškove prodaje te administrativne i opće troškove, Komisija je smatrala da ti podaci nisu reprezentativni za izračun uobičajene vrijednosti proizvoda iz ispitnog postupka u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(116)

Budući da Komisija nije uspjela pronaći reprezentativne financijske podatke za druge moguće proizvođače kalcijeva silicida u Rusiji, a ni društvo Ketong nije dostavilo takve podatke, Komisija je zaključila da Rusija u toj fazi nije bila odgovarajuća reprezentativna zemlja.

(117)

Shenghua i Ketong tvrdili su da ni Brazil ni Argentina nisu odgovarajuće reprezentativne zemlje zbog razloga navedenih u uvodnim izjavama 94., 96., 98., 100., 102., 104., 106., 108., 110. i 112. i predložili su da bi zbog toga što je globalna proizvodnja kalcijeva silicida ograničena, Komisija umjesto toga trebala upotrebljavati podatke proizvođača ferolegura i/ili metalnog silicija jer ti proizvodi imaju sličnu strukturu troškova kao kalcijev silicid. Predložili su da se upotrijebi Kazahstan jer je jedan od najvećih proizvođača ferolegura s nekoliko proizvođača čiji se podaci o troškovima prodaje te administrativnim i općim troškovima i dobiti mogu upotrebljavati.

(118)

Komisija je napomenula da se, s obzirom na prisutnost zemalja u kojima se proizvodi kalcijev silicid, Kazahstan u toj fazi nije smatrao odgovarajućom reprezentativnom zemljom prema kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe jer nije proizvođač kalcijeva silicida i nisu dostupni relevantni javni podaci.

(119)

Društvo Ketong nadalje je tvrdilo da su kvaliteta i potpunost podataka iz baze podataka GTA koji se odnose na Kazahstan i Rusiju lošiji od podataka ITC-a (Međunarodni trgovinski centar) te je predložio upotrebu potonjih. S obzirom na to da Komisija ne namjerava upotrijebiti nijednu od tih zemalja kao reprezentativnu zemlju, ta tvrdnja u toj fazi nije dodatno razmatrana.

(120)

S obzirom na prethodna razmatranja, Komisija je zainteresirane strane u drugoj bilješci obavijestila da namjerava upotrijebiti Brazil kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju i financijske podatke društva Rima Industrial S.A., u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe, kako bi utvrdila nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti za izračun uobičajene vrijednosti.

(121)

Zainteresirane strane pozvane su da dostave primjedbe o primjerenosti Brazila kao reprezentativne zemlje i društva Rima Industrial S.A. kao proizvođača u reprezentativnoj zemlji. Primljene su primjedbe od društava Ketong, Shenghua i podnositelja pritužbe.

(122)

Podnositelj pritužbe podržao je odabir Brazila kao reprezentativne zemlje te odbacio Kazahstan, Argentinu i Rusiju kao neprimjerene reprezentativne zemlje. Podnositelj pritužbe uz svoje je primjedbe dostavio najnovije dostupne financijske podatke dvaju poznatih brazilskih proizvođača kalcijeva silicida objavljene u službenom listu Jornal Minas Gerais (41) (42). Podnositelj pritužbe nadalje je tvrdio da čak i ako rusko društvo Kluchevsky Ferroalloy Plant PJSC prema svojim internetskim stranicama navodno proizvodi kalcijev silicid, nije ga proizvodilo posljednjih šest godina, uključujući razdoblje ispitnog postupka, i ne planira ga proizvoditi u bliskoj budućnosti.

(123)

Društvo Shenghua ponovilo je svoju tvrdnju da su cijene električne energije u Brazilu previsoke i da Brazil stoga ne bi trebalo smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom. Društvo Shenghua tvrdilo je da izjava Komisije da u kriterijima za odabir utvrđenima u osnovnoj uredbi nigdje nije spomenuto da se cijene komunalnih usluga moraju nalaziti u određenom rasponu da bi se zemlju odabralo kao reprezentativnu zemlju kako je navedeno u uvodnoj izjavi 97. nije u skladu s osnovnom uredbom ni Sporazumom WTO-a o antidampingu, prema kojem se zahtijeva da bi Komisija, čak i ako odluči ne upotrijebiti prodajne cijene ili troškove društava u zemlji podrijetla, trebala upotrijebiti razumne zamjenske podatke za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(124)

Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 86., za odabir reprezentativne zemlje Komisija upotrebljava relevantne kriterije u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe. Brazil je ispunjavao sve te kriterije. Činjenica da su cijene električne energije u Brazilu više nego u drugim zemljama ne isključuje Brazil kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(125)

Društvo Ketong tvrdilo je da je jedini razlog zašto je Komisija odbacila Rusiju kao reprezentativnu zemlju bio taj što je društvo Kluchevsky Ferroalloy Plant 2019. imalo nereprezentativnu (tj. prenisku) profitnu maržu i troškove prodaje te administrativne i opće troškove. Nadalje, društvo Ketong tvrdilo je da profitna marža nije bila dio ispitivanja prema članku 2. stavku 6.a osnovne uredbe za odabir reprezentativne zemlje te da su podaci samo trebali biti dostupni. Prema mišljenju društva Ketong, nikakvo dodatno „ispitivanje reprezentativnosti” nije se moglo ekstrapolirati iz zakonske odredbe, pa stoga nije predstavljalo kriterij za procjenu primjerenosti reprezentativne zemlje. Nadalje, društvo Ketong tvrdilo je da, čak i ako je profitna marža bila dio ispitivanja, nije jasno zašto bi društvo Rima Industrial S.A. sa samo 3 % profitne marže bio bolji odabir od niske, ali ipak pozitivne profitne marže društva Kluchevsky Ferroalloy Plant.

(126)

Komisija je tu tvrdnju odbacila. U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i iznos dobiti. Komisija ne smatra gotovo nultu profitnu maržu „razumnim iznosom” u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) zadnjeg podstavka osnovne uredbe.

(127)

Nadalje, društvo Ketong iz nekoliko je razloga navelo da su podaci o Rusiji kvalitetniji od onih o Brazilu. Prvo, društvo Rima Industrial ima raznovrsnije aktivnosti od društva Kluchevsky Ferroalloy Plant, koje je usmjereno na ferolegure. Drugo, društvo Ketong tvrdilo je da Komisija nije potkrijepila svoju izjavu da izravni troškovi društva Rima Industrial prijavljeni u bazi podataka Dun & Bradstreet odgovaraju troškovima prodane robe, a da su neizravni troškovi operativni troškovi. Naprotiv, podaci društva Kluchevsky Ferroalloy Plant omogućili su procjenu onoga što uključuju različite kategorije troškova. Treće, društvo Kluchevsky Ferroalloy Plant imalo je detaljnije troškove prodaje te administrativne i opće troškove.

(128)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 122., postali su dostupni noviji financijski podaci koji se odnose na dva brazilska proizvođača koje je utvrdila Komisija. Prema tim podacima društvo Rima Industrial S.A. 2020. je ostvarilo gubitke. Suprotno tomu, društvo Bozel Brasil S.A. 2020. je ostvarilo dobit. Kao što je predviđeno u prvoj bilješci, Komisija je upotrijebila podatke iz 2020. kad su postali dostupni. Stoga, uzimajući u obzir da s jedne strane društvo koje nije profitabilno nije reprezentativno za stanje na domaćem tržištu, a da s druge strane društvo Bozel Brasil S.A. proizvodi gotovo isključivo kalcijev silicid, Komisija je upotrijebila podatke društva Bozel Brasil. Te su tvrdnje stoga odbačene.

(129)

Nadalje, društvo Ketong ponovilo je svoju tvrdnju da brazilski uvoz kvarcita možda nije reprezentativan, dok su ruski statistički podaci o uvozu kvarcita na temelju podataka ITC-a bili pouzdana referentna vrijednost cijene kvarcita za industrijsku upotrebu.

(130)

Kao što je objašnjeno u uvodnim izjavama 90. i 115., Komisija nije smatrala Rusiju odgovarajućom reprezentativnom zemljom. Kad je riječ o referentnoj vrijednosti za kvarcit, u nedostatku reprezentativnih obujama uvoza u Brazilu Komisija se vratila na cijenu kvarcita na tržištu Unije, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 95. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(131)

Osim toga, društvo Ketong tvrdilo je da ako Komisija odabere Brazil kao reprezentativnu zemlju, mora odabrati najtočniji i nenarušeni trošak električne energije za Brazil. Društvo Ketong posebno je navelo da je u Brazilu električna energija komercijalizirana u dva različita ugovorna okruženja: uređeno tržište („ACR”) i slobodno tržište („ACL”). Društvo Ketong tvrdilo je da s obzirom na to da industrijski kupci električnu energiju uglavnom kupuju na tržištu ACL, tržište ACL, a ne tržište ACR, bilo bi pravi izvor reprezentativne cijene za industrijske potrošače električne energije. To bi osobito bio slučaj za velike industrijske potrošače električne energije, uključujući proizvođače kalcijeva silicida. Prema mišljenju društva Ketong, bilo bi razumno da proizvođač kalcijeva silicida s potražnjom za električnom energijom daleko većom od 3 MW (snaga jedne peći veća je od 20 MW) izravno kupuje električnu energiju od proizvođača električne energije po povlaštenoj cijeni na tržištu ACL. Nadalje, društvo Ketong tvrdilo je da cijene električne energije društva EDP Brasil koje je Komisija upotrebljavala u drugoj bilješci odražavaju tarifu za električnu energiju na tržištu ACR koja ne bi bila reprezentativna za cijene električne energije po kojima veliki industrijski potrošači, kao što su proizvođači kalcijeva silicida, kupuju električnu energiju. Društvo Ketong tvrdilo je i da je tarifa za električnu energiju društva EDP Brasil gornja cijena koju regulira regulatorna agencija ANEEL, a ne stvarna cijena po kojoj je električna energija prodana. U prilog toj tvrdnji društvo Ketong dostavilo je priopćenje za medije u kojem se navodi da je ANEEL odobrio gornju granicu cijena za aukciju zakazanu za prosinac 2020. Nadalje, društvo Ketong navelo je da su operativni podaci društva EDP Brasil pokazali da je stvarna cijena koju su kupci društva EDP Brasil platili na tržištu ACR ili ACL bila niža od tarife, pa bi stoga Komisija trebala upotrebljavati te podatke.

(132)

Komisija je napomenula da su cijene električne energije na tržištu ACL dogovorene bilateralno i ne objavljuju se javno (43). Nadalje, kad potrošači kupuju električnu energiju na tržištu ACL, moraju potpisati dva ugovora: jedan s proizvođačem električne energije koji je odgovoran za proizvodnju električne energije i drugi s distributerom za upotrebu infrastrukture (prijenosni vodovi) (44). Općenito, tarifa za električnu energiju uključuje troškove proizvodnje, prijenosa, distribucije, sektorskih naknada i poreza. Cijene električne energije u godišnjem izvješću društva EDP Brasil, koje navodi društvo Ketong, uključuju samo cijenu električne energije za proizvodnju električne energije (hidroelektrična i toplinska), koja nije konačna cijena koju plaća potrošač i stoga se ne može upotrijebiti kao referentna vrijednost.

(133)

Komisija je nadalje napomenula da društvo Ketong nije dostavilo nikakve dokaze osim vlastite pretpostavke da se proizvođači kalcijeva silicida opskrbljuju na tržištu ACL umjesto na tržištu ACR. Nadalje, nema dokaza da su tarife s internetskih stranica društva EDP Brasil (koje je privatno društvo) koje upotrebljava Komisija zapravo gornja cijena kako je navelo društvo Ketong, a ne tarife koje plaćaju potrošači. Dokazi koje je u vezi s time dostavilo društvo Ketong ne podržavaju tu tvrdnju. U tom priopćenju za medije navodi se samo da je ANEEL povećao gornju granicu cijena. Zapravo, Komisija je napomenula da je prosječna tarifa za električnu energiju za industrijske korisnike tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila 391 R$/MWh, dok se u godišnjem izvješću EDP-a koje je dostavilo društvo Ketong navodi da je tarifa za električnu energiju za industrijske korisnike u zadnjem tromjesečju 2020. iznosila 508 R$/MWh, što je znatno više od tarife koju je Komisija upotrijebila za izračun referentne vrijednosti. U nedostatku odgovarajućih alternativnih podataka o evidenciji Komisija je privremeno odlučila upotrebljavati tarifne cijene koje je objavio EDP Brasil. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(134)

Društvo Ketong navelo je da, ako Komisija odluči upotrebljavati financijske podatke društva Rima Industrial iz baze podataka Dun & Bradstreet i s obzirom na to da su ti podaci predstavljeni u nepreciznom i općenitom obliku koji ne omogućuje utvrđivanje troškova uključenih u „neizravne troškove”, ne bi bilo opravdano prilagoditi izvoznu cijenu troškovima prodaje jer bi isti troškovi bili uključeni u izračunanu uobičajenu vrijednost.

(135)

Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 128., Komisija će upotrebljavati financijska izvješća društva Bozel Brasil S.A. Stoga ta tvrdnja više nije relevantna.

(136)

Društvo Shenghua ponovilo je svoju tvrdnju da bi Kazahstan trebalo odabrati kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju. Zapravo bi Komisija trebala razmotriti zemlje s proizvodnjom ferolegura jer se proizvodnja kalcijeva silicida odvija samo u Argentini i Brazilu, a Argentinu je Komisija isključila, dok društvo Shenghua Brazil nije smatralo primjerenom zemljom zbog visokih cijena električne energije kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 123.

(137)

S obzirom na to da u Brazilu postoje proizvođači s javno dostupnim financijskim podacima, nema potrebe razmatrati zemlje s proizvodnjom ferolegura kao što je Kazahstan. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(138)

Budući da je na temelju svih prethodno navedenih elemenata utvrđeno da je Brazil odgovarajuća reprezentativna zemlja u privremenoj fazi ispitnog postupka, nije bilo potrebe provesti ocjenu razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

(139)

Uzimajući u obzir prethodnu analizu, Brazil je ispunio kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnove uredbe da bi ga se smatralo odgovarajućom reprezentativnom zemljom.

(140)

Komisija je u prvoj bilješci navela faktore proizvodnje kao što su materijali, energija i radna snaga koje proizvođači izvoznici upotrebljavaju u proizvodnji predmetnog proizvoda te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože dostupne podatke o nenarušenim vrijednostima za svaki od faktora proizvodnje u toj bilješci.

(141)

Potom je Komisija u drugoj bilješci navela da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe upotrijebiti podatke iz baze podataka GTA kako bi utvrdila nenarušeni trošak većine faktora proizvodnje, ponajprije sirovina. Osim toga, kako je dalje objašnjeno u uvodnim izjavama 151. i 152., Komisija je izjavila da će upotrebljavati statističke podatke ILO-a i dostupne izvore o troškovima rada u Brazilu za utvrđivanje nenarušenih troškova rada te dostupne izvore o industrijskim distribucijskim tarifama koje je objavio dobavljač električne energije radi utvrđivanja nenarušenih troškova električne energije.

(142)

Uzimajući u obzir sve informacije koje su dostavile zainteresirane strane i koje su prikupljene tijekom daljinskih unakrsnih provjera, utvrđeni su sljedeći faktori proizvodnje i njihovi izvori kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

Tablica 1.

Faktori proizvodnje kalcijeva silicida

(143)

Komisija je uključila vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi obuhvatila troškove koji nisu uključeni u navedene faktore proizvodnje. Metodologija za utvrđivanje tog iznosa propisno je objašnjena u uvodnoj izjavi 154.

(144)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača iz reprezentativne zemlje, Komisija je kao temelj upotrijebila ponderiranu prosječnu cijenu uvoza u reprezentativnu zemlju na temelju podataka iz baze podataka GTA, kojoj su dodane uvozne carine i troškovi prijevoza. Uvozna cijena u reprezentativnoj zemlji utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a, koje su navedene u Prilogu I. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (48). Komisija je odlučila isključiti uvoz iz NRK-a u reprezentativnu zemlju jer je u uvodnoj izjavi 85. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. S obzirom na to da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene. Nakon što je isključila uvoz u Brazil iz Kine i zemalja bez tržišnog gospodarstva, Komisija je utvrdila da je uvoz glavnih sirovina iz drugih trećih zemalja i dalje reprezentativan (više od 98 % ukupnog obujma uvezenog u Brazil). U bazi podataka GTA vrijednosti uvoza za Brazil navode se na razini FOB. Kako bi se dobile uvozne vrijednosti CIF za Brazil, vrijednosti FOB povećane su za 3,1 %, što je razlika između prosječnih cijena CIF i prosječnih izvoznih cijena FOB kalcijeva silicida za razdoblje ispitnog postupka, kako su izvijestili proizvođači izvoznici iz Kine koji surađuju.

(145)

S obzirom na to da u Brazilu nema podataka o uvozu i u nedostatku odgovarajuće nenarušene međunarodne cijene ugljena, Komisija je smatrala da je ponderirani prosjek uvozne cijene bitumenskog kamenog ugljena primjerena referentna vrijednost.

(146)

S obzirom na to da su obujmi uvoza kvarcita u Brazil bili niski i stoga se nisu smatrali reprezentativnima i u nedostatku nenarušene međunarodne cijene kvarcita, Komisija je smatrala da je prosječna kupovna cijena koju su platili proizvođači iz Unije primjerena referentna vrijednost.

(147)

Jedan proizvođač izvoznik naveo je i kvarcni pijesak kao faktor proizvodnje. Za taj faktor proizvodnje stvarni trošak proizvođača izvoznika koji surađuju predstavlja zanemariv udio u ukupnim troškovima proizvodnje u razdoblju ispitnog postupka. Budući da vrijednost koja je za njih upotrijebljena nije imala znatan utjecaj na izračune dampinške marže, neovisno o upotrijebljenom izvoru, Komisija je odlučila uključiti te troškove u potrošni materijal. Komisija je izračunala postotak potrošnog materijala kao udio ukupnog troška sirovina i primijenila taj postotak na ponovno izračunani trošak sirovina pri upotrebi utvrđenih nenarušenih cijena.

(148)

Nusproizvodi mikrosilika (klasificirana u HS-u kao troska) i taložen fini prah kalcijeva silicida, otpad razvrstan pod istom oznakom HS kao kalcijev silicid, predstavljali su svaki manje od 1 % ukupnog troška proizvodnje. Budući da u razdoblju ispitnog postupka nije bilo uvoza troske u Brazil, Komisija je utvrdila referentnu cijenu za taj nusproizvod na temelju omjera između vrijednosti domaće prodaje u NRK-u i ukupnih troškova materijala te je taj omjer primijenila na nenarušeni ukupni izračun troška materijala. Dobiveni iznos zatim je podijeljen sa stvarnom prodanom količinom kako bi se došlo do nenarušene jedinične cijene kako je navedeno u tablici 1. u uvodnoj izjavi 142. Za drugi nusproizvod, otpad kalcijeva silicida, Komisija je prilagodila referentnu cijenu primjenom omjera između prodajne cijene nusproizvoda i domaće prodajne cijene kalcijeva silicida u NRK-u na referentnu cijenu za kalcijev silicid iz reprezentativne zemlje. Dobivena prilagođena referentna vrijednost navedena je u tablici 1.

(149)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina, kako je propisano člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe, Komisija je primijenila relevantne uvozne pristojbe reprezentativne zemlje.

(150)

Komisija je troškove prijevoza koje proizvođači izvoznici koji surađuju snose za isporuku sirovina izrazila kao postotak stvarnog troška tih sirovina i zatim je taj postotak primijenila na nenarušeni trošak tih istih sirovina kako bi dobila nenarušene troškove prijevoza. Komisija je smatrala da se u kontekstu ovog ispitnog postupka omjer između troškova koje proizvođač izvoznik snosi za sirovine i njegovih prijavljenih troškova prijevoza može opravdano upotrijebiti kao pokazatelj za procjenu nenarušenih troškova sirovina pri njihovoj isporuci u tvornicu društva.

(151)

Rad je važan faktor proizvodnje koji čini otprilike od 5 % do 10 % ukupnih troškova proizvodnje. Komisija je za određivanje plaća u Brazilu upotrijebila statističke podatke ILO-a. U statističkim podacima ILO-a (49) navode se informacije o mjesečnim plaćama radnika u proizvodnom sektoru i prosječnim tjednim radnim satima u Brazilu za 2020. Komisija je izračunala troškove rada poslodavca u Brazilu primjenom javno dostupnih izvora (50) koji se odnose na troškove rada u Brazilu.

(152)

Komisija je upotrijebila najnoviju dostupnu (kolovoz 2021.) cijenu električne energije koju naplaćuje EDP Brasil (51). Ta je cijena prilagođena s obzirom na inflaciju kako bi se dobila cijena primjenjiva za 2020. Dostupne informacije omogućuju utvrđivanje cijene električne energije i cijene za upotrebu distribucijskog sustava (modalidade tarifária azul) koju plaćaju industrijski korisnici. Sadržavaju čak i više pojedinosti o cijenama koje plaćaju industrijski korisnici koji su se odlučili za diferencirane cijene ovisno o vremenu potrošnje električne energije u danu (modalidade tarifária verde). Trebalo bi napomenuti da regulatorno tijelo ANEEL (52) povremeno obvezuje dobavljače električne energije u Brazilu da povećaju svoje tarife za određeni postotak kako bi regulirali potrošnju električne energije u zemlji. ANEEL upotrebljava sustav oznaka (53) (zelena, žuta, crvena razine 1, crvena razine 2) kako bi signalizirao treba li cijena električne energije ostati u skladu s prijedlogom dobavljača (zelena) ili se uvećati za 0,01343 BRL/kWh (žuta), 0,04169 BRL/kWh (crvena razine 1) ili 0,06243 BRL/kWh (crvena razine 2) (podaci za 2020.). ANEEL objavljuje oznake svaki mjesec i one su dostupne na internetskim stranicama društva EDP Brasil (54) za razdoblje ispitnog postupka. Tijekom razdoblja ispitnog postupka sustav oznaka bio je uglavnom označen zelenim. Samo u siječnju 2020. oznaka je bila žuta, a u prosincu 2020. crvena razine 2 te je stoga trebalo blago povisiti tarife za električnu energiju. To je povećanje tek neznatno ukupno utjecalo na tarifu.

(153)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, mora se utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene faktore proizvodnje.

(154)

Režijski troškovi proizvodnje i amortizacije koji su nastali proizvođačima izvoznicima koji surađuju izraženi su kao udio troškova proizvodnje koji su stvarno nastali proizvođačima izvoznicima. Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje.

(155)

Za utvrđivanje nenarušenog i razumnog iznosa troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti Komisija je upotrijebila financijske podatke za 2020. za društvo Bozel Brasil S.A. preuzete iz službenog lista Jornal Minas Gerais (55).

(156)

Na temelju prethodno opisanih nenarušenih cijena i referentnih vrijednosti Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(157)

Prvo, Komisija je nenarušene troškove proizvodnje utvrdila na temelju faktora proizvodnje koje je kupilo svako društvo. Zatim je primijenila nenarušene jedinične troškove na stvarnu potrošnju pojedinačnih faktora proizvodnje svakog proizvođača izvoznika koji surađuje. Te stope potrošnje koje je naveo podnositelj pritužbe potvrđene su tijekom provjere. Komisija je pomnožila faktore iskoristivosti s nenarušenim troškovima po jedinici koji su utvrđeni u reprezentativnoj zemlji, kako je opisano u tablici 1. Komisija je troškove proizvodnje umanjila za nenarušene troškove nusproizvoda.

(158)

Komisija je zatim dodala režijske troškove proizvodnje i amortizacije, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 154., nenarušenom trošku proizvodnje kako bi se došlo do nenarušenih troškova proizvodnje.

(159)

Komisija je na trošak proizvodnje utvrđen kako je opisano u prethodnoj uvodnoj izjavi primijenila troškove prodaje te administrativne i opće troškove i dobit društva Bozel Brasil S.A. Ti su troškovi, izraženi kao postotak troškova prodane robe i primijenjeni na nenarušeni trošak proizvodnje, iznosili 11,98 %. Dobit izražena kao postotak troškova prodane robe i primijenjena na nenarušeni trošak proizvodnje iznosila je 18,96 %.

(160)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(161)

Proizvođači izvoznici izvozili su u Uniju izravno nezavisnim kupcima ili putem povezanog društva izvan Unije.

(162)

Izvozna cijena bila je stvarno plaćena ili naplativa cijena za predmetni proizvod kad se prodavao za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(163)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođačâ izvoznikâ na temelju cijena franko tvornica.

(164)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Izvršene su prilagodbe za prijevoz, osiguranje, rukovanje, utovar i pomoćne troškove, troškove pakiranja, kreditne troškove, trgovačke marže i bankovne naknade.

(165)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(166)

Na temelju toga, privremene ponderirane prosječne dampinške marže izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(167)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz NRK-a Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođačâ izvoznikâ. Razina suradnje je obujam izvoza u Uniju proizvođača izvoznika koji surađuju izražen kao udio u ukupnom uvozu iz predmetne zemlje u Uniju u razdoblju ispitnog postupka koji je utvrđen na osnovi podataka Eurostata.

(168)

U ovom je slučaju izvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio otprilike 57,5 % ukupnog uvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju toga Komisija je odlučila preostalu dampinšku maržu temeljiti na razini najviše pojedinačne dampinške marže utvrđene za reprezentativnu vrstu proizvoda za jednog proizvođača izvoznika koji surađuje.

(169)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(170)

Istovjetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvodila su dva proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(171)

Budući da su podaci koji se odnose na procjenu štete uglavnom preuzeti od samo dvaju proizvođača iz Unije, podaci za analizu štete navedeni su u rasponima iz razloga povjerljivosti. Međutim, indeksi se temelje na stvarnim podacima, a ne na rasponima.

(172)

Ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila je otprilike 1 313–1 590 tona. Komisija je taj podatak utvrdila na temelju svih raspoloživih informacija o industriji Unije i, što je najvažnije, odgovora na antidampinške upitnike koje su dostavili proizvođači iz Unije koji surađuju. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 15., dva proizvođača iz Unije koji surađuju činila su 100 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(173)

Kako bi utvrdila je li industriji Unije nanesena šteta te kako bi odredila potrošnju i različite gospodarske pokazatelje povezane sa stanjem industrije Unije, Komisija je ispitala upotrebu proizvodnje istovjetnog proizvoda industrije Unije na kraju proizvodnog lanca u kontekstu integriranih proizvođača iz Unije.

(174)

Kako bi osigurala što potpuniju sliku industrije Unije, Komisija je pribavila podatke za cjelokupnu djelatnost u području kalcijeva silicida te utvrdila je li proizvodnja bila namijenjena ograničenoj upotrebi ili slobodnom tržištu. Za analizu štete važno je razlikovati ograničeno tržište od slobodnog tržišta jer proizvodi namijenjeni ograničenoj upotrebi nisu izloženi izravnom tržišnom natjecanju s uvozom. Nasuprot tome, proizvodnja namijenjena prodaji na slobodnom tržištu izravno se natječe s uvozom predmetnog proizvoda.

(175)

Komisija je utvrdila da je 7,6 % ukupne potrošnje Unije bilo namijenjeno ograničenoj upotrebi u razdoblju ispitnog postupka, kako je prikazano u tablici 2. u nastavku. Ograničeno tržište kao udio ukupne potrošnje bilo je relativno stabilno tijekom razmatranog razdoblja te se povećalo za samo 3 %. U tom smislu predmetni proizvođač upotrebljavao je kalcijev silicid za proizvodnju ferolegura na kraju proizvodnog lanca, pa stoga nije došlo do stvarne fakturirane prodaje.

(176)

Komisija je ispitala određene gospodarske pokazatelje povezane s industrijom Unije na temelju podataka za slobodno tržište. To su sljedeći pokazatelji: obujam prodaje i prodajne cijene na tržištu Unije; tržišni udio; rast; obujam izvoza i izvozne cijene; profitabilnost; povrat ulaganja te novčani tok.

(177)

Međutim, ostali gospodarski pokazatelji mogli su se smisleno ispitati samo upućivanjem na cjelokupnu djelatnost, uključujući ograničenu upotrebu industrije Unije. To su sljedeći pokazatelji: proizvodnja; kapacitet, iskorištenost kapaciteta; ulaganja; zalihe; zaposlenost; produktivnost; plaće te sposobnost prikupljanja kapitala. Oni ovise o cjelokupnoj djelatnosti, bez obzira na to je li proizvodnja namijenjena ograničenoj upotrebi ili prodaji na slobodnom tržištu.

(178)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji dodavanjem prodaje proizvođača iz Unije na tržištu Unije uvozu kalcijeva silicida. Podaci o prodaji u Uniji pribavljeni su iz odgovora proizvođačâ iz Unije na antidampinški upitnik. Podaci o uvozu pribavljeni su od nacionalnih carinskih tijela država članica kako je opisano u odjeljku 4.4.1. u nastavku.

(179)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

(180)

Ukupna potrošnja u Uniji i potrošnja na slobodnom tržištu stalno su se smanjivale u razmatranom razdoblju te su dosegle otprilike polovinu svoje početne razine tijekom razdoblja ispitnog postupka. Smanjenje potrošnje bilo je posljedica pada uvoza za oko 25 % i domaće prodaje u Uniji za oko 75 % u razmatranom razdoblju, kako je navedeno u tablicama 6. i 12. Jedan od glavnih razloga znatnog pada potrošnje bio je pad proizvodnje sirovog čelika jer je kalcijev silicid ulazni element u postupku proizvodnje čelika, a proizvodnja čelika daleko je najveće tržište kalcijeva silicida i industrija čelika u određenoj je mjeri kupovala manje kalcijeva silicida jer je trošila njegove zalihe.

(181)

U pritužbi su statistički podaci o uvozu pribavljeni od Eurostata pod oznakama KN 7202 99 80 i 2850 00 60 i prilagođeni su na temelju cijene uvoza kako bi se uklonili proizvodi koji nisu proizvod iz ispitnog postupka. Eurofer je u svojem podnesku o pokretanju ispitnog postupka kritizirao kvalitetu podataka o uvozu (u smislu obujma i cijena) upotrijebljenih u ovoj fazi. Međutim, to su bili najpouzdaniji dokazi dostupni u toj fazi. Tijekom trenutačnog ispitnog postupka ipak je bilo moguće pribaviti točnije podatke o uvozu, u kojima je opisan uvezeni proizvod za svaku izjavu o uvozu podnesenu nacionalnim carinskim tijelima država članica. Komisija je zatražila detaljne informacije o uvozu razvrstanom u oznake KN 7202 99 80 i 2850 00 60 iz Francuske, Italije, Slovenije i Španjolske, četiriju država članica s najvećim obujmom uvoza u pritužbi. Komisija je zatim utvrdila obujme uvoza i cijene kalcijeva silicida za tri od tih država članica (Francuska, Slovenija i Španjolska) na temelju analize opisa proizvoda zabilježene u podacima dobivenima od tih država članica. Za Italiju, četvrtu državu članicu po obujmu uvoza, dostavljeni podaci nisu bili u traženom formatu pa se Komisija u privremenoj fazi morala osloniti na podatke iz pritužbe. U pritužbi je bilo navedeno koliki su postotak predstavljale te četiri države članice u svakoj godini razmatranog razdoblja. Komisija je te postotke iskoristila za izračun obujma uvoza.

(182)

Tržišni udio uvoza utvrđen je na temelju obujma uvoza iz NRK-a u usporedbi s obujmom potrošnje na slobodnom tržištu koji je prikazan u tablici 2.

(183)

Uvoz iz NRK-a kretao se kako slijedi:

Tablica 3.

Obujam uvoza (u tonama) i tržišni udio

(184)

Nakon malog povećanja uvoza za 6 % u razdoblju od 2017. do 2018. uvoz iz Kine postupno se smanjio za 27 % od 2018. do razdoblja ispitnog postupka. Međutim, tržišni udio tog uvoza postupno se povećao za 57 % u razdoblju od 2017. do 2020. Stoga, iako se uvoz iz Kine smanjio, njegov pad bio je znatno manje izražen od smanjenja potrošnje u EU-u.

(185)

Komisija je utvrdila ponderirane prosječne cijene uvoza iz NRK-a na temelju nacionalnih carinskih podataka u kojima se navodi uvoz kalcijeva silicida iz NRK-a kako je utvrđeno u skladu s prethodnom uvodnom izjavom 181. Takve su cijene bile na razini CIF-a.

(186)

Ponderirana prosječna cijena uvoza iz NRK-a razvijala se kako slijedi:

Tablica 4.

Uvozne cijene (EUR/tona)

(187)

Uvozne cijene iz NRK-a porasle su za 6 % od 2017. do 2018. i ponovno od 2018. do 2019., ali su zatim naglo pale za 15,5 % od 2019. do razdoblja ispitnog postupka te dosegle razinu cijena 5 % nižu od one iz 2017. Cijene uvoza iz NRK-a bile su niže od prodajnih cijena Unije kako su navedene u tablici 8., uz razliku od 15 % do 30 % tijekom RIP-a.

(188)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila uspoređujući:

(189)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu zasebno za transakcije na istoj razini trgovine i odgovarajuće prilagođena prema potrebi za popuste i provizije. Tom analizom po vrsti uzelo se u obzir je li prodaja izvršena za rasuto stanje ili žicu s jezgrom, kako je istaknuo Eurofer u svojim primjedbama na pokretanje ispitnog postupka opisanima u uvodnoj izjavi 9. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa proizvođačâ iz Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka. Utvrđeno ponderirano prosječno sniženje cijena iznosilo je 10,6 %. Imajući na umu da je proizvod iz ispitnog postupka roba, smatralo se da se radi o znatnoj marži sniženja cijena. Utvrđeno je da je došlo do sniženja cijena za sve vrste proizvoda proizvođača izvoznika koji surađuju. Taj je uvoz činio oko 57 % ukupnog uvoza.

(190)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(191)

Za utvrđivanje štete svi su se pokazatelji temeljili na dvama proizvođačima iz Unije koji surađuju, a koji su predstavljali ukupnost industrije Unije kako je navedeno u uvodnoj izjavi 15.

(192)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

(193)

Proizvodnja industrije Unije znatno je pala za 91 % od 2017. do 2020., dok se kapacitet povećao za 3 %, što je rezultiralo padom iskorištenosti kapaciteta od 91 %.

(194)

Industrija Unije proizvodi kalcijev silicid u pećima koje se mogu upotrijebiti i za proizvodnju drugih ferolegura. U tim okolnostima proizvodnja kalcijeva silicida u Uniji nije bila kontinuirana tijekom razmatranog razdoblja jer proizvođači iz Unije mogu optimizirati dobit ili smanjiti gubitke tako da proizvode najkorisniji proizvod u istim pećima.

(195)

Ostali razlozi prekida proizvodnje utvrđeni su kao tehnički problemi s opremom za proizvodnju i osnovnim održavanjem. Kako bi opskrbila svoje glavne kupce tijekom razdoblja bez proizvodnje, industrija Unije opskrbljivala je iz zaliha, a ponekad i iz zaliha od kupnje.

(196)

Proizvodnja je 2019. bila niska, a posebno niska tijekom razdoblja ispitnog postupka, kad su se proizvođači suočili sa snižavanjem cijena zbog znatnih obujama uvoza kalcijeva silicida po niskim cijenama, uglavnom iz NRK-a, unatoč manjoj potražnji u Uniji zbog smanjene proizvodnje čelika i pandemije bolesti COVID-19.

(197)

Osim toga, cijene energije, koje čine znatan udio u troškovima proizvodnje, bile su visoke. Budući da je Ferropem nagomilao zalihe kalcijeva silicida 2018. i 2019., odlučio je znatno smanjiti proizvodnju 2020.

(198)

Ferropem trenutačno provodi opsežan program restrukturiranja svojih aktivnosti. Kad je riječ o kalcijevu silicidu, Ferroglobe (matično društvo društva Ferropem) naveo je da planira nastaviti proizvodnju predmetnog proizvoda u Uniji te u vezi s time provodi dva projekta.

(199)

Drugi proizvođač iz Unije (OFZ) naveo je da ima znatne rezervne kapacitete koji bi se mogli upotrijebiti za povećanje proizvodnje u Uniji pod uvjetom da na tržištu prevladavaju uvjeti poštenog tržišnog natjecanja.

(200)

Proizvodni kapacitet naveden za industriju Unije temelji se na kapacitetu peći upotrijebljenih za proizvodnju kalcijeva silicida tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, kako su spomenuli Eurofer i Njemačka federacija za čelik u svojim podnescima o pokretanju ispitnog postupka, trebalo bi pojasniti da su se te peći upotrebljavale i za proizvodnju drugih proizvoda, pa su stoga stope iskorištenosti kapaciteta prikazane u tablici 5. (u okviru kojih se uzima u obzir samo kalcijev silicid) bile niske tijekom razmatranog razdoblja. Ipak, kapacitet naveden u Uniji mogao bi se u kratkom roku znatno povećati proizvodnjom kalcijeva silicida u drugim pećima, koje su u razmatranom razdoblju proizvodile druge ferolegure. Mali porast proizvodnih kapaciteta u razmatranom razdoblju bio je rezultat poboljšanja učinkovitosti.

(201)

Stoga je ispitnim postupkom zaključeno da kapacitet industrije Unije prikazan u tablici 5. upućuje na uvjete koji su vrijedili tijekom razmatranog razdoblja, ali da se može kratkoročno znatno povećati.

(202)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Obujam prodaje i tržišni udio

(203)

U prethodnoj tablici prikazan je obujam prodaje proizvođača iz Unije s vlastitom proizvodnjom. Obujam prodaje na slobodnom tržištu na tržištu Unije smanjio se za 75 % od 2017. do kraja razdoblja ispitnog postupka. Smanjeni obujam prodaje uslijedio je nakon znatnog pada proizvodnje prikazanog u prethodnoj tablici 5.

(204)

Industrija Unije izgubila je otprilike polovinu svojeg tržišnog udjela od 2017. do razdoblja ispitnog postupka. Pad tržišnog udjela nije bio toliko izražen kao pad obujma prodaje, ali se dogodio zbog nastavka uvoza, osobito iz NRK-a, u znatnim količinama.

(205)

U kontekstu smanjenja potrošnje industrija Unije izgubila je znatan obujam prodaje na tržištu Unije, ali i tržišni udio. Stoga je položaj industrije Unije na tržištu Unije očito oslabljen u apsolutnom i relativnom smislu.

(206)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost

(207)

Broj zaposlenika razlikovao se tijekom razmatranog razdoblja, čime se odražavala preraspodjela određenih zaposlenika na različite proizvode tijekom razdoblja variranja proizvodnje. Broj zaposlenika u EPRV-u zaposlenih u sektoru proizvodnje kalcijeva silicida u razmatranom se razdoblju ukupno smanjio za 73 %.

(208)

Produktivnost se povećala za 11 % od 2017. do 2018., a zatim se smanjila za 21 % od 2018. do 2019. te znatno pala za 63 % od 2019. do razdoblja ispitnog postupka. Uzimajući u obzir variranja u razini zaposlenosti prikazana u tablici 7., trend je uglavnom pratio proizvodnju, koja se znatno smanjila u razmatranom razdoblju.

(209)

Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na obujam i cijene uvoza iz predmetne zemlje.

(210)

Ovo je jedini antidampinški ispitni postupak u vezi s predmetnim proizvodom. Stoga nisu bili raspoloživi podaci za procjenu učinaka mogućeg prethodnog dampinga.

(211)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije za nepovezane kupce u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prodajne cijene u Uniji (EUR/tona)

(212)

Prosječne jedinične prodajne cijene na slobodnom tržištu Unije za nepovezane kupce povećale su se za 14 % od 2017. do 2018. i ostale su na toj razini 2019. prije nego što su pale za 8 % u razdoblju ispitnog postupka. Cijene su u razdoblju ispitnog postupka bile 5 % veće nego 2017. Povećanje prodajnih cijena bilo je 2018. i 2019. u skladu s povećanjem troškova. Kako se obujam prodaje znatno smanjio, prodajne cijene na tržištu Unije stagnirale su 2019., a zatim su znatno pale 2020. Na cijene proizvođača iz Unije negativno je utjecao nastavak znatnog uvoza po niskim cijenama iz Kine, što je potisnulo cijene na tržištu Unije.

(213)

Jedinični troškovi proizvodnje stalno su rasli za više od 50 % od 2017. do 2020. Ta su povećanja troškova u velikoj mjeri posljedica znatnog smanjenja proizvodnje tijekom razdoblja ispitnog postupka, do čega je došlo iz razloga navedenih u uvodnim izjavama od 193. do 197. Točnije, niske razine proizvodnje 2019. i 2020. značile su da je fiksne troškove (npr. amortizacija) trebalo nadoknaditi zbog manjeg obujma proizvodnje, što je dovelo do većih jediničnih troškova proizvodnje. Osim toga, došlo je do povećanja određenih troškova proizvodnje, kao što su troškovi energije.

(214)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku (EUR/EPRV)

(215)

Troškovi rada po zaposleniku povećali su se za 22 % od 2017. do 2018., a zatim su se smanjili za 27 % od 2018. do razdoblja ispitnog postupka. To variranje proizlazi iz znatnih razlika u količini proizvodnje i stopama rada dvaju proizvođača iz Unije.

(216)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zalihe

(217)

Razine završnih zaliha stalno su se povećavale od 2017. do 2019., prije nego što su se znatno smanjile od 2019. do kraja razdoblja ispitnog postupka. Proizvođači iz Unije nisu proizvodili cijelo vrijeme tijekom razmatranog razdoblja, ali su donosili odluke o proizvodnji ovisno o situaciji na tržištu za kalcijev silicid i druge ferolegure te o razinama zaliha kalcijeva silicida. U skladu s tim, razine zaliha općenito su veće nakon razdoblja proizvodnje, a zatim se smanjuju u razdobljima kad proizvođači odlučuju prodavati iz zaliha.

(218)

Završne zalihe kao postotak proizvodnje povećale su se tijekom razmatranog razdoblja, posebno zbog znatnog smanjenja proizvodnje prikazanog u tablici 4.

(219)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(220)

Komisija je utvrdila profitabilnost vlastite prodaje proizvođača iz Unije iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Profitabilnost se 2018. održala na razini sličnoj onoj iz 2017. jer su povećanje troškova popratile više prodajne cijene, pa je industrija Unije ostvarila razine dobiti od 9,7 % do 12,5 % prometa. Međutim, manji obujam prodaje, stagnirajuće tržišne cijene i dodatno povećanje troškova doveli su 2019. do pada profitabilnosti na razine od 0,9 % do 2,7 %. Obujam proizvodnje i obujmi prodaje dodatno su se smanjili 2020., pa su se smanjile i tržišne cijene, a troškovi su se opet povećali, što je dovelo do vrlo velikih gubitaka. Eurofer je u godišnjim izvješćima društva Ferroglobe osporio profitne marže navedene u pritužbi. Međutim, navedene profitne marže odnose se na prodaju proizvođača (Ferropem i OFZ) i isključivo na kalcijev silicid, dok se u citiranim izvješćima navodi isplativost svih proizvoda koje je proizveo Ferroglobe.

(221)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Novčani tok bio je vrlo pozitivan 2017. i u razdoblju ispitnog postupka, a vrlo negativan 2018. i 2019. Taj je trend općenito bio u skladu s promjenama razina završnih zaliha. Kad su se razine završnih zaliha smanjile u razdoblju ispitnog postupka, novčani tok bio je pozitivan jer je prodaja ostvarena iz zaliha, dok se 2018. i 2019., kad su se razine završnih zaliha povećale, novčani tok od prodaje smanjio.

(222)

Prosječna ulaganja u razmatranom razdoblju bila su niska te su iznosila manje od 600 000 EUR godišnje. Veća ulaganja 2019. u skladu su s malim povećanjem kapaciteta 2020.

(223)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Iako se neto knjigovodstvena vrijednost ulaganja neznatno povećala u razmatranom razdoblju, glavni razlog dramatičnog pada povrata ulaganja 2019. i 2020. bio je znatan pad profitabilnosti u tim godinama.

(224)

Iako tijekom razmatranog razdoblja nisu bila planirana velika ulaganja, sposobnost proizvođača iz Unije da prikupe kapital u tom bi se razdoblju pogoršavala kako bi njihova razina profitabilnosti padala.

(225)

Tijekom razmatranog razdoblja uvoz iz predmetne zemlje smanjio se za 22 %, ali je znatno porastao u tržišnom udjelu jer se potrošnja smanjila za 50 %. Tržišni udio uvoza iz NRK-a znatno se povećao (s 38,7 % na 60,8 %). Osim toga, kineske uvozne cijene bile su postojano niske i znatno niže od cijena industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja. Tijekom razdoblja ispitnog postupka uvozne cijene proizvođačâ izvoznika koji surađuju bile su niže od cijena industrije Unije za prosječno 10,6 %. U skladu s tim, industrija Unije nije mogla povisiti cijene u istoj mjeri u kojoj su rasli troškovi zbog pritiska na cijene koji je uzrokovan uvozom iz Kine.

(226)

Šteta koju je pretrpjela industrija Unije bila je kombinacija učinaka obujma i cijene. Mnogi pokazatelji obujma pokazivali su znatan negativan trend u razmatranom razdoblju: proizvodnja je pala za 91 %, iskorištenost kapaciteta za 91 %, obujam prodaje na tržištu Unije za 75 %, a tržišni udio za 25 postotnih bodova. Osim toga, zaposlenost je pala za 73 %, prosječni troškovi rada za 11 %, a produktivnost za 67 %.

(227)

Prosječne cijene u industriji Unije povećale su se za samo 5 % u razmatranom razdoblju, a njezini troškovi za 51 %. To je dramatično utjecalo na profitabilnost i povrat ulaganja, koji su s razumnih razina 2017. i 2018. pali na razine znatnog gubitka u razdoblju ispitnog postupka. Ulaganja su tijekom cijelog razdoblja bila niska.

(228)

Vrlo mali broj pokazatelja pokazao je pozitivan razvoj. Kapaciteti su bili u blago pozitivnom trendu zbog poboljšanja učinkovitosti proizvodnje. Kalcijev silicid obično se prodaje iz zaliha te je bilo očito da su razvoj novčanog toka i zaliha blisko povezani. Kako su zalihe gomilane 2018. i 2019., novčani tok bio je negativan, ali se zatim 2020., kad je proizvodnja bila niža i kad su veće količine prodane iz zaliha, novčani tok poboljšao i postao pozitivan. Relativno mala ograničena upotreba povećala se u tom razdoblju za 3 %, no taj je razvoj tek neznatno utjecao na ukupno stanje industrije.

(229)

Ukratko, potrošnja na tržištu Unije brzo je padala, ali industrija Unije nije uspjela zadržati svoj tržišni udio. Uvoz iz NRK-a bio je znatan tijekom razmatranog razdoblja, i to po cijenama koje su bile niže od cijena industrije Unije. Krajem 2019. i 2020. industrija Unije prodavala je po cijenama koje više nisu pokrivale njezine troškove te je posljedično znatno smanjila svoju razinu proizvodnje i prodaje. Najveći proizvođač iz Unije znatno je smanjio proizvodnju 2020., a u razdoblju ispitnog postupka prodaja se uglavnom obavljala iz zaliha. Ta situacija nije bila održiva i razvijen je plan restrukturiranja koji je uključivao moguće zatvaranje lokacije za proizvodnju kalcijeva silicida.

(230)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(231)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetne zemlje industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati faktori koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena faktorima koji nisu dampinški uvoz iz predmetne zemlje. Ti su faktori sljedeći: utjecaj pada potrošnje zbog smanjene potražnje u industriji čelika, uvoz iz trećih zemalja, izvozni rezultati industrije Unije, povećani troškovi proizvodnje u Uniji, utjecaj uvoza na zadovoljenje potražnje i ograničenu upotrebu.

(232)

Obujam uvoza iz NRK-a smanjio se (kako je prikazano u tablici 3.) za 22 % od 2017. do razdoblja ispitnog postupka. Međutim, tržišni udio NRK-a povećao se za 57 %, odnosno s 38,7 % na 60,8 %. To je bilo na štetu industrije Unije. Naime, tijekom istog razdoblja (kako je prikazano u tablici 6.) prodaja industrije Unije na slobodnom tržištu smanjila se za 75 %, a njezin tržišni udio na slobodnom tržištu smanjio se sa 50,5 % na 25,1 %, što je pad od 50 %.

(233)

Cijene dampinškog uvoza smanjile su se za 5 % tijekom razmatranog razdoblja (kako je prikazano u tablici 4.). Za usporedbu, cijene industrije Unije na slobodnom tržištu povećale su se za 6 % u istom razdoblju. Kineski uvoz, koji je tijekom razmatranog razdoblja bio sve prisutniji na tržištu Unije, provodio se po cijenama koje su postojano bile niže od cijena industrije Unije.

(234)

Pritisak dampinškog uvoza uzrokovao je i znatno sprečavanje rasta cijena, što dokazuje činjenica da industrija Unije nije mogla povisiti cijene po istoj stopi kao i troškove. Naime, kako je prikazano u tablici 8., tijekom RIP-a troškovi proizvodnje bili su za više od 20 % veći od prodajnih cijena industrije Unije. Do 2019. zbog onemogućenog povećanja cijena profitabilnost industrije Unije pala je ispod 3 %, što je očito neodrživa razina. U razdoblju od 2017. do 2019. smanjio se obujam uvoza iz NRK-a za samo 6 %, ali se njegov tržišni udio povećao s 38,7 % na 55,3 %, dok je tržišni udio industrije Unije pao s 50,5 % na 29,5 %. Naime, unatoč smanjenju potrošnje od 34 % u razdoblju od 2017. do 2019. kineski uvoz nastavio je preuzimati tržišni udio industrije Unije. U istom razdoblju kineske uvozne cijene povećale su se za 12 % (tablica 4.), dok su se cijene industrije Unije povećale još više, za 14 %, ali znatno manje od troškova proizvodnje, koji su se povećali za 27 %. Dakle, već 2019. industrija Unije trpjela je materijalnu štetu uzrokovanu dampinškim uvozom.

(235)

Kineske cijene pale su 2020. za dodatnih 16 % u odnosu na 2019., a tržišni udio kineskog uvoza povećao se s 55 % na 61 %, što je povećanje od 10 %. U istom razdoblju cijene industrije Unije pale su za 8,2 %, troškovi proizvodnje povećali su se za 19 %, a tržišni udio pao je za 15 %, s 29,5 % na 25,1 %. To je imalo znatan utjecaj na industriju Unije, zbog čega je njezina profitabilnost postala vrlo negativna u razdoblju ispitnog postupka.

(236)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je privremeno zaključila da je uvozom iz Kine prouzročena materijalna šteta industriji Unije. Takva je šteta imala učinke i na obujam i na cijene.

(237)

Eurofer i Njemačka federacija za čelik u svojim su podnescima o pokretanju postupka smatrali kretanje potrošnje prikazano u tablici 2. glavnim uzrokom štete. U razmatranom razdoblju potrošnja je pala za 50 %. To kretanje odražavalo je manju potražnju iz glavnog sektora korisnika (industrija čelika). Industrija čelika smanjila je svoju kupnju kalcijeva silicida i upotrebljavala zalihe kalcijeva silicida, a tijekom razmatranog razdoblja proizvodnja sirovog čelika pala je za 18 %.

(238)

Potrošnja kalcijeva silicida pala je 2018. za 14 % u odnosu na 2017., a industrija Unije i dalje je mogla prilagoditi svoje poslovanje tom padu, tako da je profitabilnost prodaje kalcijeva silicida održana na razini iznad 10 %. Međutim, 2019. stanje više nije bilo održivo za industriju Unije jer je prodor kineskog uvoza značio da su proizvodnja i prodaja industrije Unije pale na razine zbog kojih se nisu mogli pokriti rastući jedinični troškovi. U 2020., godini početka pandemije bolesti COVID-19, potrošnja je pala za dodatnih 25 %.

(239)

Eurofer i Njemačka federacija za čelik tvrdili su da je pad proizvodnje sirovog čelika, a ne kineski uvoz, glavni razlog štete koju je pretrpjela industrija kalcijeva silicida.

(240)

Međutim, u kontekstu smanjenja potrošnje tržišni udio NRK-a povećao se za 57 %, odnosno s 38,7 % na 60,8 %, dok su proizvodnja industrije Unije, obujam prodaje, tržišni udio, profitabilnost, zapošljavanje i povrat ulaganja zabilježili veći pad od potrošnje. Do toga je došlo jer je kineski prodor na tržište po niskim cijenama uzrokovao znatnu štetu u tim pokazateljima štete.

(241)

Stoga pad potrošnje nije predstavljao prekid uzročno-posljedične veze između dampinškog uvoza iz NRK-a i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije. Nadalje, kako je istaknuo Eurofer, prve posljedice pandemije bolesti COVID-19 postale su zamjetne 2020., dok je štetno stanje stvoreno već 2019. Stoga bi na pandemiju bolesti COVID-19 trebalo gledati kao na pogoršavajući faktor u 2020.

(242)

Troškovi proizvodnje industrije Unije porasli su iz dva glavna razloga. Prvo, troškovi električne energije upotrijebljene u proizvodnji kalcijeva silicida, koji predstavljaju znatan dio troškova proizvodnje (do 40 % u razmatranom razdoblju), povećali su se za najvećeg proizvođača iz Unije za više od 30 % u razmatranom razdoblju.

(243)

Drugo, jedinični trošak proizvodnje znatno se povećao kao posljedica manjih količina proizvodnje i prodaje industrije Unije u razmatranom razdoblju. To je značilo da su fiksni troškovi nadoknađeni manjim obujmima proizvodnje i prodaje, čime se povećao element fiksnih jediničnih troškova u jediničnim troškovima proizvodnje.

(244)

Eurofer je tvrdio da je preispitivanje poslovanja društva Ferroglobe u drugom tromjesečju 2020. pokazalo da je došlo do poboljšanja u smislu troškova, što se moglo pripisati sniženju cijena energije. Međutim, to preispitivanje poslovanja odnosi se na Ferroglobe, društvo koje posluje u nekoliko zemalja i nije povezano samo s društvom Ferrropem na njegovoj lokaciji na kojoj se proizvodi kalcijev silicid. Stoga se taj argument nije mogao prihvatiti.

(245)

Industrija Unije uspjela je 2018. održati svoju razinu dobiti iznad 10 % unatoč povećanju troškova električne energije jer je ta povećanja troškova uspjela prenijeti na svoje kupce. Međutim, industrija Unije 2019. više nije mogla povećati cijene zbog pritiska koji je kineski uvoz imao na cijene i koji je do 2019. dominirao tržištem (s 55 % tržišnog udjela) i određivao cijene. Industrija Unije nije mogla pratiti tako niske uvozne cijene 2019. To je pridonijelo odluci društva Ferropem da znatno smanji proizvodnju 2020.

(246)

Stoga bi trebalo zaključiti da povećanja troškova proizvodnje nisu bila uzrok štete. Uzrok je bio kineski uvoz po niskim cijenama koji je povećao svoj udio na tržištu Unije, čak i u situaciji pada potrošnje, na štetu industrije Unije i spriječio industriju Unije da poveća cijene na profitabilne razine.

(247)

Industrija Unije kupovala je tijekom razmatranog razdoblja kalcijev silicid izvan Unije (uglavnom iz Argentine). Komisija je stoga ispitala je li odluka o uvozu kalcijeva silicida nanijela štetu industriji Unije zbog njezina utjecaja na razinu proizvodnje i prodaje, a time i profitabilnost. Taj uvoz, koji je tijekom razmatranog razdoblja varirao i čini 15 % ukupne prodaje u tom razdoblju, općenito se odvijao u vrijeme tehničkih problema s proizvodnim pogonima Unije kako bi se zadovoljile narudžbe kupaca. Stoga je industrija Unije njime zadovoljavala potražnju te se zato ne može smatrati da je pridonio šteti koju je pretrpjela industrija Unije. Osim toga, takve kupnje nisu izvršene tijekom RIP-a kada je industrija Unije bila suočena s najvećom štetom.

(248)

Eurofer je istaknuo da s obzirom na to da je industrija Unije proizvodila kalcijev silicid na istoj opremi kao i druge proizvode, prelaskom na druge proizvode spriječila bi se proizvodnja kalcijeva silicida.

(249)

Međutim, ispitnim postupkom otkrilo se da su proizvođači iz Unije tijekom razmatranog razdoblja imali rezervne kapacitete, čak i uzimajući u obzir te druge ferolegure. Stoga je jasno da proizvodnja drugih proizvoda nije predstavljala prepreku za proizvodnju kalcijeva silicida i da nije bila neizravan uzrok štete tijekom razmatranog razdoblja.

(250)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretao se kako slijedi:

Tablica 12.

Uvoz iz trećih zemalja

(251)

Uvoz iz Brazila tijekom razmatranog razdoblja povećao se za 30 %. Njegov se tržišni udio u tom razdoblju povećao s 4,4 % na 11,5 %. Cijene tog uvoza bile su slične onima iz Kine u razdoblju od 2017. do 2019., ali su 2020. bile niže od kineskih cijena za 10 %. Stoga bi se brazilski uvoz trebao smatrati faktorom koji pridonosi šteti koju je pretrpjela industrija Unije, osobito 2020. To su pitanje iznijeli i Eurofer i Njemačka federacija za čelik u kontekstu primjedbi na pritužbu.

(252)

No, kako je obujam takvog uvoza uvijek bio najmanje pet puta manji od onog iz Kine, jasno je da je kineski uvoz bio važniji uzročni faktor.

(253)

Uvoz iz drugih trećih zemalja uglavnom je bio iz Argentine, uključujući kupnje jednog od proizvođača iz Unije od povezanog društva, ali taj se uvoz nije provodio po količinama i cijenama koje su bile uzrok štete tijekom razmatranog razdoblja i, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 247., njime se omogućilo industriji Unije da zadovolji potražnju u konkretnim trenucima tehničkih problema.

(254)

Stoga, iako se uvoz odvijao u znatnim količinama i po niskim cijenama iz Brazila, nije bio dovoljno znatan da se umanji uzročno-posljedična veza između znatnih količina uvoza kalcijeva silicida iz Kine po niskim cijenama i štete nanesene industriji Unije.

(255)

Obujam izvoza proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretao se kako slijedi:

Tablica 13.

Izvozni rezultati proizvođačâ iz Unije

(256)

Izvoz industrije Unije smanjio se za 46 % tijekom razmatranog razdoblja, što je bilo znatno manje od 75 % smanjenja obujma prodaje proizvođača iz Unije na tržištu Unije u istom razdoblju.

(257)

Prosječna cijena tog izvoza prvo se povećala za 25 % 2018. Ta se razina zatim održala 2019. prije nego što se smanjila na razinu koja je u razdoblju ispitnog postupka i dalje bila znatno iznad razine iz 2017. (+ 14 %). Prosječna cijena tog izvoza bila je nešto manja od one koju je industrija Unije mogla postići na tržištu Unije 2017., no tada su razine izvoznih i domaćih prodajnih cijena ostale slične do kraja razmatranog razdoblja.

(258)

S obzirom na razine obujma i cijena izvoza industrije Unije u treće zemlje i s obzirom na to da se izvozna prodaja nije toliko pogoršala kao prodaja na tržištu Unije (prikazano u tablici 6.), Komisija je privremeno zaključila da su izvozni rezultati pridonijeli, ali samo u minimalnoj mjeri, materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(259)

Industrija Unije ograničeno je upotrebljavala predmetni proizvod za proizvodnju drugih ferolegura na kraju proizvodnog lanca. Kao što je prikazano u tablici 2., ograničena upotreba povećala se 2018. i 2019., ali se u razmatranom razdoblju povećala samo za 3 %. Osim toga, ograničeno tržište predstavljalo je manje od 10 % ukupnog tržišta tijekom razmatranog razdoblja.

(260)

Stoga je privremeno zaključeno da kretanja na ograničenom tržištu nisu bitno utjecala na industriju Unije.

(261)

Dampinški uvoz iz Kine uzrok je materijalne štete za industriju Unije 2019. i 2020. zbog velikog prodora na tržište postignutog na štetu industrije Unije. Kad je riječ o cijenama, sve veći tržišni udio uvoza neprestano je imao niže cijene od industrije Unije, čime se stvorio znatan pritisak na cijene i spriječila su se povećanja tržišnih cijena koja su bila potrebna da bi industrija Unije ostvarila razumne razine dobiti.

(262)

Na industriju Unije utjecali su i drugi faktori. Najvažniji od tih faktora bio je pad potrošnje zbog slabije potražnje iz industrije čelika. Međutim, imajući na umu da je industrija Unije pretrpjela pad proizvodnje, obujma prodaje, tržišnog udjela i profitabilnosti koji je bio znatno veći od pada potrošnje (50 %) i da se u takvom kontekstu smanjenja potrošnje tržišni udio NRK-a povećao za 57 %, tj. s 38,7 % na 60,8 %, zaključeno je da je pad potrošnje naprosto faktor koji je pridonio šteti. Glavni uzrok štete bio je kineski uvoz koji je tijekom razmatranog razdoblja u znatnoj mjeri prodro na tržište Unije po niskim cijenama.

(263)

Osim toga, uvoz iz Brazila i izvozni rezultati industrije Unije utjecali su na stanje industrije Unije. Međutim, ti su faktori imali vrlo ograničen utjecaj na industriju jer je uvoz iz Brazila bio po cijenama sličnima kineskom uvozu, ali u znatno manjim obujmima. Veliki kineski uvoz po cijenama znatno nižima od cijena industrije Unije glavni je razlog zašto je industrija Unije doživjela gubitak prodaje i nije mogla podići cijene u skladu s troškovima proizvodnje, što je dovelo do velikih gubitaka.

(264)

Komisija je dakle razlikovala učinke svih poznatih faktora na stanje industrije Unije i razdvojila ih od štetnih učinaka dampinškog uvoza.

(265)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je u ovoj fazi zaključila da je dampinški uvoz iz predmetne zemlje stvorio materijalnu štetu za industriju Unije i da ostali faktori, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, ne umanjuju uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete. Šteta je očita u razvoju proizvodnje, iskorištenosti kapaciteta, obujmu prodaje na tržištu Unije, tržišnom udjelu, zapošljavanju, produktivnosti, troškovima proizvodnje, profitabilnosti i povratu ulaganja.

(266)

U ovom su predmetu podnositelji pritužbe tvrdili da postoje poremećaji u vezi sa sirovinama u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. Stoga, kako bi procijenila odgovarajuću razinu mjera, Komisija je najprije utvrdila iznos pristojbe koja je potrebna kako bi se uklonila šteta koju je pretrpjela industrija Unije bez poremećaja na temelju članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. Zatim je ispitala hoće li dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju biti veća od njihove marže sniženja ciljnih cijena (vidjeti uvodne izjave od 275. do 281. u nastavku).

(267)

Šteta bi nestala da industrija Unije može ostvariti ciljnu dobit prodajom po ciljnoj cijeni u smislu članka 7. stavaka 2.c i 2.d osnovne uredbe.

(268)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe, Komisija je za utvrđivanje ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće faktore: razinu profitabilnosti prije povećanja uvoza iz zemlje koja je predmet ispitnog postupka, razinu profitabilnosti potrebnu za pokrivanje punih troškova i ulaganja, istraživanja i razvoja i inovacija te razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Takva profitna marža ne bi trebala biti niža od 6 %.

(269)

Kao prvi korak Komisija je utvrdila osnovnu dobit, koja pokriva pune troškove u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. 2017. i 2018., prije nego što je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu, ponderirana prosječna stopa profitabilnosti industrije Unije kretala se od 9,7 % do 12,5 % prometa, kako je prikazano u tablici 11. Ta se profitna marža smatrala osnovnom dobiti koja obuhvaća sve troškove u uobičajenim uvjetima konkurencije u ovom ispitnom postupku.

(270)

S obzirom na to da jedan od proizvođača iz Unije nije proizvodio znatne količine kalcijeva silicida tijekom razdoblja ispitnog postupka, njegovi se troškovi nisu smatrali pouzdanima i prikladnima za utvrđivanje ciljne cijene. Budući da se prodaja tog proizvođača dobrim dijelom obavljala iz zaliha proizvedenih 2019., troškovi proizvodnje te godine smatrali su se prikladnima za ovaj ispitni postupak.

(271)

Na temelju toga neštetna cijena iznosi od 1 650 do 1 750 EUR/tona, što je posljedica primjene prethodno navedene profitne marže od 9,7 % do 12,5 % na ponderirani prosječni trošak proizvodnje proizvođača iz Unije.

(272)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe, kao konačni korak Komisija je procijenila buduće troškove koje će industrija Unije snositi tijekom razdoblja primjene mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2., a koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu i njihovih protokola kojih je Unija stranka te konvencija Međunarodne organizacije rada (ILO) koje su navedene u Prilogu I.a. Na temelju dokaza dostupnih u privremenoj fazi Komisija je utvrdila da se u tom pogledu na industriju Unije nisu primjenjivali dodatni troškovi.

(273)

Komisija je zatim utvrdila razinu marže sniženja ciljnih cijena na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika koji surađuju u predmetnoj zemlji, kako je utvrđeno za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(274)

Razina uklanjanja štete za „ostala društva koja surađuju” i za „sva ostala društva” utvrđuje se na isti način kao dampinška marža za ta društva (vidjeti uvodnu izjavu 168.).

(275)

Budući da je tako izračunana marža sniženja ciljnih cijena bila niža od dampinške marže, Komisija je provela ispitivanje koje se zahtijeva u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe.

(276)

Podnositelj pritužbe u pritužbi je dostavio dostatne dokaze da postoje poremećaji u vezi sa sirovinama u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe u NRK-u s obzirom na predmetni proizvod. Prema dokazima u pritužbi električna energija, koja čini 20 % troškova proizvodnje predmetnog proizvoda, podliježe sustavu dvostrukih cijena u NRK-u. Stoga, kako je objavljeno u Obavijesti o pokretanju postupka, u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe, ispitni postupak Komisije obuhvatio je ispitivanje navodnih poremećaja i svih drugih poremećaja obuhvaćenih člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe u NRK-u.

(277)

Komisija je prvo utvrdila glavne sirovine, uključujući energiju, koje u proizvodnji predmetnog proizvoda upotrebljava svaki od proizvođača izvoznika koji surađuju. Sirovine za koje je vjerojatno da čine najmanje 17 % troškova proizvodnje predmetnog proizvoda smatrane su glavnim sirovinama. Komisija je utvrdila da je električna energija jedina sirovina koja čini više od 17 % troškova proizvodnje predmetnog proizvoda.

(278)

Komisija je zatim ispitala je li električna energija predmet poremećaja zbog sustava dvostrukih cijena ili bilo koje druge mjere navedene u članku 7. stavku 2.a osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija upotrijebila podatke iz pritužbe, kao i podatke koje su dostavili proizvođači izvoznici koji surađuju. Kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 21., Komisija je u vezi s time poslala upitnik kineskoj vladi. Kineska vlada nije odgovorila na taj upitnik. Nakon toga, Komisija je dopisom od 31. ožujka 2021. obavijestila kinesku vladu da će možda trebati primijeniti podatke dostupne u tom pogledu u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Kineska vlada nije odgovorila ni na taj dopis.

(279)

Podnositelj pritužbe u pritužbi je naveo da je cijena električne energije u sjevernim pokrajinama NRK-a predmet poremećaja zbog sustava dvostrukih cijena. U potporu toj tvrdnji pritužba je sadržavala usporedbu cijena električne energije u sjevernim pokrajinama NRK-a (u kojima se nalaze glavni izvoznici kalcijeva silicida) i izvozne cijene električne energije izvezene iz istih pokrajina, koja pokazuje da je potonja cijena dosljedno znatno viša.

(280)

Ispitnim postupkom nisu pronađeni nikakvi dokazi o sustavu dvostrukih cijena ili bilo kojoj od mjera u NRK-u navedenih u članku 7. stavku 2.a osnovne uredbe. Nadalje, nijedan od proizvođača izvoznika koji surađuju ne nalazi se u sjevernim regijama navedenima u pritužbi. Dva proizvođača izvoznika koji surađuju izjavila su da su električnu energiju kupili po tržišnoj cijeni u svojoj pokrajini; jedan od njih dostavio je dokaze da su cijene električne energije u njegovoj regiji mnogo veće od onih navedenih u pritužbi.

(281)

Komisija je stoga privremeno zaključila da, na temelju dokaza iz dokumentacije u toj fazi ispitnog postupka i posebnih okolnosti slučaja, električna energija nije bila predmet poremećaja u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe.

(282)

Iz prethodne ocjene proizlazi da bi privremene antidampinške pristojbe trebalo utvrditi kako slijedi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe:

(283)

Budući da je odlučila primijeniti članak 7. stavak 2. osnovne uredbe, Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije iako je utvrđen štetni damping, u skladu s člankom 21. osnovne uredbe. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih uključenih interesa, uključujući interes industrije Unije, uvoznika i krajnjih korisnika, kao što su proizvođači žice s jezgrom i industrija čelika.

(284)

Industrija Unije čini 100 % proizvodnje Unije u ovom ispitnom postupku. Kombinacija faktora, uključujući povećanje prodora kineskog uvoza po niskim cijenama, stvorila je teške tržišne uvjete 2019., a to se stanje pogoršalo 2020. daljnjim prodorom uvoza i padovima potrošnje djelomično uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19. Industrija Unije pretrpjela je znatan pad proizvodnje, obujma prodaje, zapošljavanja i profitabilnosti.

(285)

Ferropem, najveći proizvođač iz Unije, bio je prisiljen započeti s provedbom plana restrukturiranja koji je uključivao moguće zatvaranje glavne lokacije za kalcijev silicid u Chateau Feuilletu. Uvođenje mjera za kineski uvoz omogućilo bi društvu Ferropem da ponovno pokrene proizvodnju kalcijeva silicida na drugoj lokaciji u Uniji. Zapošljavanje na lokaciji Chateau Feuillet iznosilo je oko 250 EPRV-a, od kojih se znatan dio odnosio na kalcijev silicid tijekom razmatranog razdoblja.

(286)

Mjerama bi se poboljšali tržišni uvjeti za oba proizvođača iz Unije jer bi mogli vratiti izgubljeni tržišni udio, a pritisak na cijene bio bi ukinut kad bi kineske uvozne cijene bile više zbog antidampinških pristojbi. Mjerama bi se olakšala i provedba plana restrukturiranja društva Ferropem.

(287)

Neuvođenje mjera ugrozilo bi industriju Unije jer bi svaki nastavak neodrživog stanja na tržištu iz 2019. i 2020. ugrozio buduću proizvodnju kalcijeva silicida u Uniji.

(288)

Nadalje, bila bi ugrožena profitabilnost proizvodnje drugih ferolegura, pa čak i postojanje takve proizvodnje, ako se za takve proizvode upotrebljavaju isti pogoni kao za kalcijev silicid. To je zbog toga što lokacije za ferolegure ovise o podjeli fiksnih troškova kako bi se smanjili jedinični troškovi proizvodnje da bi lokacije bile isplative.

(289)

Jasno je da bi uvođenje mjera bilo u interesu i industrije kalcijeva silicida i šireg sektora ferolegura.

(290)

Ispitnim postupkom pokazalo se da je većina proizvoda uvezenih iz svih zemalja bila u prahu ili komadićima, koje se u Uniji obično pretvaralo u proizvode od žice s jezgrom prije nego što su prodani najvećoj industriji krajnjih korisnika, industriji čelika. Stoga se ovdje zajedno s uvoznicima razmatra i interes proizvođača žice s jezgrom.

(291)

Kao što je prethodno spomenuto, dva su uvoznika dostavila odgovore na upitnik nakon odluke da se ne provede odabir uzoraka. To su bili Affival SAS u Francuskoj i Coftech G.m.b.H. u Njemačkoj. Drugi proizvođač žice s jezgrom, Filo D.o.o. u Sloveniji, surađivao je dostavivši upitnik za korisnike jer sam nije izravno uvozio.

(292)

Ispitnim postupkom pokazalo se da proizvođači žice s jezgrom proizvode i druge proizvode od žice s jezgrom. Za prethodno spomenuta društva koja surađuju promet proizvoda koji sadržavaju kalcijev silicid u usporedbi s ukupnim prometom varirao je od ispod 10 % do gotovo 50 %.

(293)

Proizvođači žice s jezgrom nabavljaju kalcijev silicid iz predmetne zemlje, drugih trećih zemalja i industrije Unije. Njihov glavni razlog za zabrinutost bio je taj da bi se mjerama za kineski uvoz narušilo tržište kalcijeva silicida u Uniji i možda ograničio uvoz iz jednog od njihovih glavnih izvora opskrbe.

(294)

Međutim, podsjeća se na to da u svijetu postoje i drugi izvori opskrbe, od kojih su glavni Brazil i Argentina u razmatranom razdoblju, a mjere su namijenjene vraćanju poštenog tržišnog natjecanja na tržištu Unije u korist svih sudionika na tom tržištu. Ako se mjere ne uvedu, to bi moglo ugroziti opskrbu kalcijevim silicidom od dvaju proizvođača iz Unije, što bi bilo na štetu svih sudionika u lancu opskrbe kalcijevim silicidom.

(295)

Informacije u pritužbi pokazuju da je glavna industrija korisnika sektor čelika. Međutim, kalcijev silicid upotrebljava se i u ljevaonicama i kemijskom sektoru.

(296)

Samo je jedan proizvođač čelika, AFV Acciaierie Beltrame S.p.A., ispunio upitnik. Osim toga, Eurofer i Njemačka federacija za čelik (Wirtschaftsvereinigung Stahl) podnijeli su podneske relevantne za ispitni postupak.

(297)

Eurofer i Njemačka federacija za čelik tvrdili su da uvođenje antidampinških pristojbi nije u interesu Unije te da nema gospodarskog opravdanja za uvođenje antidampinških mjera. Glavna zabrinutost odnosila se na dostupnost opskrbe sektoru čelika. Tvrdilo se da industrija Unije nikad nije isporučivala više od 42 % vidljive potrošnje Unije.

(298)

Osim toga, tvrdilo se da podaci o kapacitetima koje je objavio jedan od proizvođača iz Unije upućuju samo na ograničenu količinu slobodnih kapaciteta. Stoga bi bilo vrlo upitno bi li industrija Unije bila u mogućnosti opskrbljivati korisnike ako se na kineski uvoz primijene antidampinške pristojbe.

(299)

Nadalje, tvrdili su da ne postoji alternativni izvor koji bi mogao zamijeniti kineske obujme i da su pristojbe u Uniji već naplaćene kao carine na uvoz iz Kine.

(300)

U vezi s time, industrija Unije napomenula je da ne dovodi u pitanje postojanje prostora za različite izvore opskrbe, sve dok se takav uvoz obavlja po poštenim cijenama. Međutim, zasad se uvoz iz NRK-a odvija na štetnim razinama koje dovode u opasnost proizvodnju Unije.

(301)

Kad je riječ o izvorima opskrbe, Komisija je zaključila da trenutačno postoji nekoliko izvora opskrbe, uključujući proizvođače iz Unije, koji imaju dovoljno rezervnih kapaciteta, te uvoz iz Kine, Brazila i Argentine. Međutim, Uniji nije bilo u interesu da i dalje dopušta da kineski dampinški uvoz ugrožava postojanje industrije kalcijeva silicida u Uniji koja je tradicionalno opskrbljivala veliki dio tržišta Unije. U nedostatku mjera jasno je da bi nastali problemi s opskrbom za industriju čelika jer proizvodnja u Uniji možda više ne bi bila moguća.

(302)

Komisija je ispitala i vjerojatni financijski učinak mjera na industriju čelika ako se uvedu mjere. Prema podnositelju pritužbe vraćanje poštenih tržišnih uvjeta ne bi predstavljalo neproporcionalan trošak za industriju na kraju proizvodnog lanca. Informacije u odgovoru društva AFV Acciaierie Beltrame S.p.A. pokazale su da kupnja kalcijeva silicida čini vrlo nizak postotak njegovih troškova (manje od 0,5 %). Stoga će uvođenje mjera industriji čelika imati neznatan financijski utjecaj na industriju.

(303)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje mjera na uvoz kalcijeva silicida podrijetlom iz predmetne zemlje u ovoj fazi ispitnog postupka nije u interesu Unije.

(304)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije potrebno je uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koja se industriji Unije nanosi dampinškim uvozom.

(305)

Trebalo bi uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz kalcijeva silicida podrijetlom iz predmetne zemlje u skladu s pravilom nižeg iznosa iz članka 7. stavka 2. osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže sniženja ciljnih cijena i dampinške marže kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 275. Iznos pristojbi određen je na razini dampinške marže ili marže sniženja ciljnih cijena, ovisno o tome koja je niža.

(306)

Na temelju prethodno navedenog stope privremene antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

(307)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te se stope pristojbe primjenjuju isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Taj uvoz ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi antidampinške pristojbe.

(308)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sva ostala društva trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(309)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbi sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(310)

Iako je predočenje tog računa potrebno za carinska tijela država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica moraju provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) radi provjere točnosti pojedinosti navedenih u izjavi te kako bi se osiguralo da je daljnja primjena niže stope pristojbe opravdana, u skladu s carinskim propisima.

(311)

Ako se obujam izvoza jednog od društava na koja se primjenjuju niže pojedinačne stope pristojbe nakon uvođenja predmetnih mjera znatno poveća, takvo povećanje obujma moglo bi se samo po sebi smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. U tom se ispitnom postupku može, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe za cijelu zemlju.

(312)

U skladu s člankom 19.a osnovne uredbe Komisija je obavijestila zainteresirane strane o planiranom uvođenju privremenih pristojbi. Te su informacije objavljene i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu (GU TRADE). Zainteresirane strane dobile su tri radna dana za dostavljanje primjedbi o točnosti izračuna koji su im posebno objavljeni.

(313)

Nisu primljene primjedbe o točnosti izračuna.

(314)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(315)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,