22.3.2019   

HR

Službeni list Europske unije

C 110/99


Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju obveza izvješćivanja u području politike o okolišu te o izmjeni direktiva 86/278/EEZ, 2002/49/EZ, 2004/35/EZ, 2007/2/EZ, 2009/147/EZ i 2010/63/EU, uredbi (EZ) br. 166/2006 i (EU) br. 995/2010 te uredbi Vijeća (EZ) br. 338/97 i (EZ) br. 2173/2005

(COM(2018) 381 final – 2018/0205 (COD))

(2019/C 110/19)

Izvjestitelj:

Vladimír NOVOTNÝ (CZ-I)

Zahtjev za savjetovanje

Europski parlament, 11.6.2018.

Vijeće, 22.6.2018.

Pravni temelj

članak 114., članak 192. stavak 1., članak 207. i članak 304. UFEU-a

Odluka Predsjedništva

17.4.2018. (u očekivanju zahtjeva za savjetovanje)

Nadležna stručna skupina

Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš

Datum usvajanja u Stručnoj skupini

5.10.2018.

Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju

12.12.2018.

Plenarno zasjedanje br.

359

Rezultat glasovanja

(za/protiv/suzdržani)

208/1/2

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO pozdravlja prijedlog Europske komisije za usklađivanje obveza izvješćivanja u području politike o okolišu i očekuje da će se njime povećati transparentnost izvješća i njihove izrade, pružiti empirijska podloga za procjenu učinkovitosti politika o okolišu, pojednostavniti postupci te smanjiti administrativno opterećenje Komisije i država članica.

1.2.

EGSO u cijelosti podupire novi pristup Europske komisije izvješćivanju o okolišu, koji se temelji na dubinskoj modernizaciji postupaka za prikupljanje podataka, izvješćivanja i naknadne procjene učinka na okoliš s pomoću sustava INSPIRE i Copernicus te na prijenosu podataka u stvarnom vremenu i njihovoj elektroničkoj obradi. EGSO smatra kako je prijedlog Komisije u skladu s pristupom bolje regulative i programom REFIT.

1.3.

EGSO preporučuje uporabu središnje baze podataka Europske agencije za okoliš (EEA) za povezivanje podataka i informacija o okolišu s geografskim, gospodarskim i socijalnim podatcima te za njihovo cjelovito tumačenje.

1.4.

EGSO ponovno ističe potrebu da se organizacije civilnog društva u državama članicama uključe u izradu izvješća o okolišu i raspravu o njima.

1.5.

EGSO smatra da prilagodba promjenama specifičnih uvjeta za izvješćivanje o okolišu, uz održavanje visoke kvalitete podataka i izvješća o okolišu, bolje funkcionira od strogog jedinstvenog univerzalnog pristupa.

1.6.

EGSO je uvjeren da će se ažuriranjem izvješćivanja o okolišu i naknadnom obradom i procjenom podataka o okolišu uvelike pridonijeti postizanju ciljeva Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhuška konvencija).

1.7.

EGSO poziva vlade država članica EU-a, njihova tijela i agencije, Europsku komisiju i Europsku agenciju za zaštitu okoliša da pojačaju napore koje ulažu za poboljšanje dostupnosti, jasnoće i informativne vrijednosti izvješća o okolišu i informacija za velik dio civilnog društva i njegovih organizacija u tim pitanjima.

1.8.

EGSO preporučuje da se ubuduće pravna stečevina Unije u području prikupljanja podataka, informiranja i izvješćivanja o okolišu redovito ocjenjuje i preispituje kako bi se smanjio vremenski razmak između prikupljanja, obrade i objavljivanja podataka te povećala njihova dostupnost, transparentnost i jasnoća.

1.9.

EGSO poziva organizacije za zaštitu okoliša da aktivnije podupiru javnu svijest o stanju okoliša u svojim zemljama ili regijama. EGSO poziva Komisiju da te aktivnosti potiče i financira.

2.   Dokument Komisije

2.1.

Godine 2017. Komisija je objavila sveobuhvatnu evaluaciju u okviru provjere prikladnosti izvješćivanja o okolišu. Tom je evaluacijom bila obuhvaćena 181 obveza izvješćivanja utvrđena u 58 zakonodavnih akata EU-a o okolišu.

2.2.

Ta je međusektorska i sveobuhvatna analiza obveza izvješćivanja (1) provedena kako bi se povećala transparentnost, pružila empirijska podloga za buduće evaluacije te pojednostavnilo i smanjilo administrativno opterećenje za države članice i Komisiju.

2.3.

Pojedinačna ocjena dotičnih zakonskih akata pokazala je da postoji prostor za poboljšanje izvješćivanja u sljedećim zakonskim aktima:

—

Direktivi 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2) o buci iz okoliša (3),

—

Direktivi 2004/35/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4) o odgovornosti za okoliš (5),

—

Direktivi 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6) o infrastrukturi za prostorne informacije (INSPIRE) (7),

—

Direktivi 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8) i Direktivi Vijeća 92/43/EEZ (9) o pticama i staništima (10),

—

Direktivi 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća (11) o ispitivanju na životinjama (12),

—

Uredbi (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (13) o Europskom registru ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari (E-PRTR) (14),

—

Direktivi Vijeća 86/278/EEZ (15) o mulju iz otpadnih voda,

—

Uredbi (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (16) o drvu,

—

Uredbi Vijeća (EZ) br. 338/97 (17) (CITES),

—

Uredbi Vijeća (EZ) br. 2173/2005 (18) o provedbi zakona, upravljanju i trgovini u području šuma (FLEGT).

U tijeku je postupak usklađivanja postojećih prijedloga Europske komisije o pitkoj vodi, postojanim organskim onečišćujućim tvarima, ponovnoj uporabi otpadnih voda i plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu, podnesenih 2018.

2.4.

Na temelju te evaluacije izrađeni su prijedlog usklađivanja pojedinih zakonskih akata o izvješćima o okolišu i detaljni plan provedbe predloženih izmjena.

2.5.

Cilj je prijedloga optimizirati postojeće obveze u vezi s izvješćivanjem, transparentnošću i praćenjem provedbe kako je utvrđeno u pravu EU-a, uz istodobno poštovanje načela nužnosti, supsidijarnosti i proporcionalnosti. Prijedlogom se također nastoje uskladiti zahtjevi relevantnog zakonodavstva i poboljšati empirijska podloga za provedbu politike EU-a.

2.6.

U prijedlog su uključene mjere za poboljšanje transparentnosti i supsidijarnosti (u osam zakonskih akata), pojednostavljenje ili isključivanje obveza izvješćivanja (u sedam zakonskih akata), usklađivanje rokova za izvješćivanje (u trima zakonskim aktima), pojednostavljivanje pregleda na razini cijelog EU-a i pojašnjenje uloge institucija EU-a (u osam zakonskih akata) te pripremu za buduće evaluacije (u pet zakonskih akata).

2.7.

Prijedlogom se pomaže osigurati da javnost ima pristup jasnim informacijama o okolišu na nacionalnoj razini. Stoga će pridonijeti tome da javnost ima uvid u ono što se događa u području okoliša u Europi kao cjelini te će pomoći nacionalnim javnim tijelima u rješavanju prekograničnih problema. Prijedlogom bi se trebalo i smanjiti opterećenje država članica, ojačati supsidijarnost te učiniti informacije o provedbi dostupnijim javnosti.

3.   Opće napomene

3.1.

EGSO pozdravlja Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju obveza izvješćivanja o okolišu (19) kao ključni korak prema cjelokupnoj modernizaciji postupka izrade i podnošenja izvješća o okolišu. Njime se podupire korištenje sustava INSPIRE i Copernicus, elektroničkih alata za obradu podataka, prijenos podataka u stvarnom vremenu te, u pogledu komunikacije, prijelaz s formalnih pisanih izvješća na izgradnju dinamičnih središnjih baza podataka na razini Europske komisije i Europske agencije za okoliš. Nadovezujući se na stajalište Komisije i tekst Prijedloga uredbe EGSO primjećuje da se radi o isključivo postupovnim, a ne sadržajnim izmjenama u različitim pravnim dokumentima koji se odnose na odabir okolišnih pokazatelja, popis reguliranih tvari i njihove granične vrijednosti.

3.2.

EGSO smatra da će pojednostavljivanjem i usklađivanjem postupaka za izradu i podnošenje izvješća o okolišu ta izvješća postati učinkovitija i transparentnija. EGSO očekuje da će se prijedlogom smanjiti opterećenje i troškovi povezani sa zahtjevima za izvješćivanje kako je utvrđeno zakonodavstvom EU-a području okoliša i znatno smanjiti vremenski razmak između prikupljanja i objavljivanja podataka.

3.3.

EESC smatra da treba povećati ne samo dostupnost izvješća, već i njihovu jasnoću te jasnoću informacija za veliki dio civilnog društva. Ponovno naglašava važnu ulogu civilnog društva ne samo kao korisnika informacija o okolišu već i kao aktivnog sudionika prikupljanja tih informacija i sastavljanja tih izvješća te rasprave o njima. U tom kontekstu EGSO ističe važnost procjene utjecaja na okoliš i sudjelovanje civilnog društva u raspravi o njoj.

3.4.

Prijedlog revizije brojnih postojećih zakonodavnih akata dio je Programa Komisije za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT (20)). EGSO je usvojio mišljenje o programu REFIT (21), u kojem je izrazio zabrinutost zbog nedostataka utvrđenih u procjenama učinaka na okoliš i naglasio potrebu za integriranom i uravnoteženom procjenom socijalne, gospodarske i ekološke dimenzije.

3.5.

U svom mišljenju o preispitivanju provedbe politike EU-a u području okoliša (22) EGSO je istaknuo važnost uključivanja civilnog društva u donošenje odluka i reviziju, a to se također odnosi na preispitivanje zakonodavstva o izvješćivanju o okolišu.

3.6.

U prijedlogu Europske komisije sadržana su unakrsna upućivanja na Direktivu 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (23) o javnom pristupu informacijama o okolišu i Direktivu 2007/2/EZ o prostornim informacijama te je osigurana usklađenost sa zahtjevima iz tih direktiva. EGSO je usvojio mišljenje NAT/716 – Pristup pravosuđu na nacionalnoj razini u pogledu mjera kojima se provodi zakonodavstvo EU-a u području okoliša (24), u kojem je istaknuo važnost Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhuška konvencija).

3.7.

EGSO upozorava na činjenicu da, iako se prijedlog Europske komisije odnosi samo na izvješćivanje o okolišu kako je to propisano zakonodavstvom EU-a, znatan dio izvješćivanja o okolišu provodi se dobrovoljno na razini poduzeća, sindikata, gradova, općina, drugih organizacija i organizacija civilnog društva.

3.7.1.

Primjeri takvih dobrovoljnih aktivnosti, uključujući izvješća o okolišu, su: Globalna inicijativa za izvješćivanje (GRI) koja se provodi na razini poduzeća; izvješća trgovačkih udruženja, kao što je inicijativa „Responsible Care” (CEFIC) u kemijskoj industriji; i izvješća o korporativnoj društvenoj odgovornosti (CSR), u koja je često uključen element zaštite okoliša.

3.7.2.

Procjene učinka na okoliš i povezane informacije također se pružaju javnosti kao dio sustava upravljanja okolišem EMS i EMAS.

3.7.3.

Aktivna uloga organizacija civilnog društva u ispitivanju izvješća u tim kontekstima odavno je dokazala svoju vrijednost, povećavajući povjerenje civilnog društva s jedne strane i poduzeća s druge strane. Na lokalnoj i međunarodnoj razini postupci procjene učinka na okoliš primjenjuju se i u području informacija o okolišu.

4.   Posebne napomene

4.1.   Poboljšanje transparentnosti i supsidijarnosti

EGSO smatra da se prijedlogom Europske komisije poboljšava transparentnost i omogućava lakši pristup javnosti informacijama o okolišu, uz očuvanje supsidijarnosti.

4.2.   Pojednostavljivanje ili isključivanje obveza izvješćivanja

EGSO smatra da bi radi smanjenja administrativnog opterećenja bilo korisno pojednostaviti ili pronaći odgovarajuću zamjenu za postupak pružanja informacija temeljenih na tekstu i usredotočiti se na bolji pristup informacijama za javnost. EGSO poziva Europsku komisiju da uspostavi nekoliko glavnih zbirnih ekoloških pokazatelja koji bi bili razumljivi širokom krugu javnosti u državama članicama EU-a. To bi moglo olakšati zauzimanje stajališta o zaštiti okoliša u vlastitoj zemlji ili regiji i pokretanje inicijativa usmjerenih na pozitivne promjene.

4.3.   Usklađivanje vremenskog rasporeda izvješćivanja

EGSO podupire racionalizaciju rokova za podnošenje karata buke i akcijskih planova sukladno Direktivi 2002/49/EZ (25), osiguravanje dovoljno vremena za javno savjetovanje i jačanje sudjelovanja civilnog društva prilikom preispitivanja ili revidiranja akcijskih planova. EGSO podržava slične postupke u drugim zakonskim aktima, pod uvjetom da ne dođe do smanjenja kvalitete i dostupnosti podataka i izvješća o okolišu.

4.4.   Pojednostavnjenje pregleda na razini cijelog EU-a/pojašnjenje uloga institucija

Prema mišljenju EGSO-a treba pojasniti i dodatno utvrditi ulogu Komisije i Europske agencije za zaštitu okoliša u relevantnim postupcima izvješćivanja.

4.5.   Priprema za buduće evaluacije

EGSO pozdravlja činjenicu da su evaluacijom koju je provela Europska komisija otkrivena brojna udvostručavanja zahtjeva, poveznice koje nedostaju i zahtjevi koji nisu ključni, kako u strukturi podataka i izvješćivanja tako i u zahtjevima za učestalost, kao i drugi nedostatci povezani s učinkovitošću tih zahtjeva. EGSO smatra da će se u budućnosti utvrditi i drugi nedostatci. Stoga preporuča redovitu provedbu evaluacije u pogledu funkcioniranja pravne stečevine u tom području. Komisija bi trebala provoditi evaluacije i zahtijevati od država članica da dostave informacije potrebne za te evaluacije. U svom mišljenju SC/045 o zakonodavstvu otpornom na promjene (26) u budućnosti, EGSO je iznio preporuke za daljnje korake u donošenju budućeg zakonodavstva.

4.6.   Podatci u kontekstu

EGSO preporučuje da se središnje baze podataka Europske agencije za zaštitu okoliša izrade na takav način da su podatci i informacije o okolišu povezani s geografskim, gospodarskim i socijalnim podatcima kako bi ih se moglo tumačiti na sveobuhvatan i objektivan način. EGSO pozdravlja poteze Europske komisije u pogledu uvođenja bolje regulative radi smanjenja administrativnog opterećenja u vezi s revizijom obveza izvješćivanja u skladu s Uredbom (EZ) br. 166/2006 (Uredba o Europskom registru ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari (E-PRTR)) o obvezama ograničene vrijednosti. Istodobno EGSO ukazuje na potrebu poštovanja načela povjerljivosti u pogledu određenih poslovnih tajni, iako to ne bi trebalo stvoriti prepreku za transparentnost i dostupnost izvješća i podataka o okolišu.

4.7.   Nekoliko pojedinačnih promjena

EGSO smatra da bi predložene promjene trebale u budućnosti biti prilagođene specifičnostima pojedinih zakonskih odredbi kojima se utvrđuju zahtjevi za izvješćivanje o okolišu, a ne slijediti jedinstveni univerzalni pristupa. EGSO također podržava usklađivanje rokova za izvješćivanje iz Direktive 2009/147/EZ (Direktiva o pticama) i Direktive 92/43/EEZ (Direktiva o staništima).

4.8.   Poticanje javnosti na aktivnosti u području zaštite okoliša.

EGSO poziva organizacije za zaštitu okoliša da aktivnije podupiru javnu svijest o stanju okoliša u svojim zemljama ili regijama. EGSO poziva Komisiju da te aktivnosti potiče i financira.

Bruxelles, 12. prosinca 2018.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Luca JAHIER


(1)  SWD(2017) 230.

(2)  SL L 189, 18.7.2002., str. 12.

(3)  SWD(2016) 454.

(4)  SL L 143, 30.4.2004., str. 56.

(5)  SWD(2016) 121.

(6)  SL L 108, 25.4.2007., str. 1.

(7)  COM(2016) 478 i SWD(2016) 273.

(8)  SL L 20, 26.1.2010., str. 7.

(9)  SL L 206, 22.7.1992., str. 7.

(10)  SWD(2016) 472 final.

(11)  SL L 276, 20.10.2010., str. 3.

(12)  COM(2017) 631 i SWD(2017) 353.

(13)  SL L 33, 4.2.2006., str. 1.

(14)  SWD(2017) 711.

(15)  SL L 181, 4.7.1986., str. 6.

(16)  SL L 295, 12.11.2010., str. 23.

(17)  SL L 61, 3.3.1997., str. 1.

(18)  SL L 347, 30.12.2005., str. 1.

(19)  COM(2018) 381 final – 2018/0205 (COD).

(20)  https://ec.europa.eu/info/law/law-making-process/evaluating-and-improving-existing-laws/refit-making-eu-law-simpler-and-less-costly_hr

(21)  Mišljenje EGSO-a o programu REFIT (SL C 230, 14.7.2015., str. 66.).

(22)  Mišljenje EGSO-a o pregledu aktivnosti u području okoliša (SL C 345, 13.10.2017., str. 114.).

(23)  SL L 41, 14.2.2003., str. 26.

(24)  Mišljenje EGSO-a o pristupu pravosuđu na nacionalnoj razini u vezi s mjerama provedbe zakonodavstva EU-a o okolišu (SL C 129, 11.4.2018., str. 65.).

(25)  Direktiva 2007/2/EK

(26)  Mišljenje EGSO-a „Zakonodavstvo održivo u budućnosti” (SL C 487, 28.12.2016., str. 51.).