02011R0691 — HR — 20.02.2022 — 002.001
Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.
|
UREDBA (EU) br. 691/2011 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 6. srpnja 2011. o europskim ekonomskim računima okoliša ( L 192 22.7.2011, 1) |
Koju je izmijenila:
|
|
|
|||
|
br. |
stranica |
datum |
||
|
UREDBA (EU) br. 538/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 16. travnja 2014. |
L 158 |
113 |
27.5.2014 |
|
|
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/125 od 19. studenoga 2021. |
L 20 |
40 |
31.1.2022 |
|
UREDBA (EU) br. 691/2011 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 6. srpnja 2011.
o europskim ekonomskim računima okoliša
(Tekst značajan za EGP)
Članak 1.
Predmet
Ovom Uredbom uspostavlja se zajednički okvir za prikupljanje, pripremanje, slanje i ocjenjivanje europskih ekonomskih računa okoliša s ciljem oblikovanja ekonomskih računa okoliša kao satelitskih računa sustava ESA 95, osiguranjem metodologije, zajedničkih normi, značenja pojmova, klasifikacija i računovodstvenih pravila koje treba koristiti kod pripremanja ekonomskih računa okoliša.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe koriste se sljedeće definicije:
„emisije u zrak” znači fizički tok plinovitih ili čestičnih materijala iz nacionalnog gospodarstva (procesa proizvodnje ili potrošnje) u atmosferu (kao dio sustava okoliša);
„porez vezan za okoliš” znači porez čija je porezna osnovica fizička jedinica (ili nadomjestak za fizičku jedinicu) nečega što ima dokazan specifičan negativan učinak na okoliš i koji je u ESA 95 utvrđen kao porez;
„računi tokova materijala u cjelokupnom gospodarstvu (EW-MFA)” znači dosljedne zbirke inputa materijala u nacionalna gospodarstva, promjena u zalihama materijala unutar gospodarstva i outputi materijala u druga gospodarstva ili u okoliš;
„izdaci za zaštitu okoliša” znači gospodarski resursi koje rezidentne jedinice namjenjuju zaštiti okoliša. Zaštita okoliša uključuje sve aktivnosti i djelovanja čija je glavna svrha prevencija, smanjenje i uklanjanje onečišćenja i svakog drugog uništavanja okoliša. Te aktivnosti i djelovanja uključuju sve mjere za obnovu okoliša nakon njegovog uništavanja. Iz ove definicije izuzete su aktivnosti koje bez obzira na povoljan učinak za okoliš prvenstveno zadovoljavaju tehničke potrebe ili unutarnje zahtjeve za higijenu ili osiguranje poduzeća ili druge institucije;
„sektor ekoloških dobara i usluga” znači proizvodne djelatnosti nacionalnog gospodarstva koje stvaraju ekološke proizvode (ekološka dobra i usluge). Ekološki proizvodi jesu proizvodi koji su proizvedeni u svrhu zaštite okoliša, kako je navedeno u točki 4., i upravljanja resursima. Upravljanje resursima uključuje očuvanje, održavanje i povećanje zaliha prirodnih resursa i stoga zaštitu tih resursa od njihovog iscrpljivanja;
„računi fizičkog toka energije” znači stalno usklađivanje fizičkih tokova energije u nacionalnim gospodarstvima, tokove unutar gospodarstva i outpute u druga gospodarstva ili okoliš.
Članak 3.
Moduli
Ekonomski računi okoliša koje treba pripremati u zajedničkom okviru iz članka 1. razvrstavaju se u sljedeće module:
modul za račune emisija u zrak, kako je utvrđeno u Prilogu I.;
modul za poreze vezane za okoliš prema gospodarskoj djelatnosti, kako je utvrđeno u Prilogu II.;
modul za račune tokova materijala u cjelokupnom gospodarstvu, kako je utvrđeno u Prilogu III.;
modul za račune izdataka za zaštitu okoliša, kao što je navedeno u Prilogu IV.;
modul za račune sektora ekoloških dobara i usluga, kao što je navedeno u Prilogu V.;
modul za račune fizičkog toka energije, kao što je navedeno u Prilogu VI.
Svaki prilog sadrži sljedeće informacije:
ciljeve radi kojih se pripremaju računi;
obuhvat računa;
popis značajki za koje se pripremaju i šalju podaci;
prvu referentnu godinu, učestalost i rokove dostavljanja za pripremu računa;
tablice za izvješćivanje;
najdulje moguće trajanje prijelaznog razdoblja iz članka 8. tijekom kojeg Komisija može odobriti odstupanja.
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata kada je potrebno uzeti u obzir razvoj zaštite okoliša, gospodarstva ili tehnologije, u skladu s člankom 9.:
radi osiguravanja metodoloških smjernica; i
radi ažuriranja priloga iz stavka 1. u pogledu informacija iz stavka 2. točaka (c) do (e).
Pri izvršavanju svoje ovlasti prema ovom stavku, Komisija osigurava da njezini delegirani akti ne nameću značajna dodatna administrativna opterećenja državama članicama i jedinicama ispitanika.
Takvi delegirani akti ne nameću značajna dodatna opterećenja za države članice ili ispitanike. Prilikom uspostave i naknadnog ažuriranja popisa iz prvog stavka, Komisija propisno opravdava svoja djelovanja, prema potrebi koristeći input relevantnih stručnjaka s područja analize troškova, uključujući ocjenu opterećenja ispitanika i troškova izrade.
Provedbeni akti navedeni u prvom podstavku donose se u skladu s postupkom razmatranja iz članka 11. stavka 2.
Članak 4.
Pilot istraživanja
Članak 5.
Prikupljanje podataka
Države članice prikupljaju potrebne podatke koristeći kombinacije različitih izvora navedenih dalje u tekstu i poštujući načelo administrativnog pojednostavljenja:
ankete;
postupci statističkih procjena u slučajevima kada neke značajke nisu zabilježene za sve jedinice;
administrativni izvori.
Članak 6.
Dostavljanje Komisiji (Eurostat)
Članak 7.
Ocjena kvalitete
Članak 8.
Odstupanja
Članak 9.
Izvršenje delegiranja
Članak 10.
Izvješće i preispitivanje
Do 31. prosinca 2013. i svake 3 godine nakon toga, Komisija dostavlja izvješće o primjeni ove Uredbe Europskom parlamentu i Vijeću. U tom izvješću posebno ocjenjuje kvalitetu dostavljenih podataka, metode prikupljanja podataka, administrativno opterećenje na države članice i jedinice koje izvješćuju, kao i izvedivost i učinkovitost tih statistika.
Izvješće prema potrebi i uzimajući u obzir rezultate iz članka 4. stavka 2. prate prijedlozi:
Članak 11.
Odbor
Članak 12.
Stupanje na snagu
Ova uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
PRILOG I.
MODUL ZA RAČUNE EMISIJA U ZRAK
Odjeljak 1.
CILJEVI
U računima emisija u zrak bilježe se i predstavljaju podaci o emisijama u zrak na način koji je usklađen sa sustavom nacionalnih računa. U njima se bilježe emisije u zrak nacionalnog gospodarstva raščlanjene prema gospodarskim djelatnostima iz kojih nastaju emisije, kako je opisano u ESA 95. Gospodarske djelatnosti obuhvaćaju proizvodnju i potrošnju.
U ovom su Prilogu utvrđeni podaci koje države članice trebaju prikupljati, pripremati, dostavljati i ocjenjivati za račune emisija u zrak. Ti će se podaci pripremati na način koji povezuje emisije s gospodarskim djelatnostima proizvodnje i potrošnje industrije i domaćinstava. Podaci o neposrednim emisijama koji se šalju na temelju ove Uredbe združivat će se s tablicama gospodarskih inputa i outputa, tablicama ponude i uporabe te podacima o potrošnji domaćinstava koje se već šalju Komisiji (Eurostat) u okviru izvješćivanja na temelju ESA 95.
Odjeljak 2.
OBUHVAT
Računi emisija u zrak imaju jednake granice sustava kao i ESA 95 i isto se temelje na načelu rezidentnosti.
U skladu s ESA 95, pojam rezidentnosti temelji se na sljedećem načelu: jedinica se smatra rezidentnom jedinicom neke države ako ima središte gospodarskog interesa na ekonomskom području te države, tj. ako tijekom duljeg razdoblja (jedne godine ili dulje) obavlja gospodarske djelatnosti na tom području.
Računi emisija u zrak bilježe emisije koje nastaju iz djelatnosti svih rezidentnih jedinica, neovisno o tome gdje te emisije geografski nastaju u stvarnosti.
Računi emisija u zrak bilježe tokove ostataka plinovitih i čestičnih materijala koji potječu iz nacionalnog gospodarstva i utječu u atmosferu. Za potrebe ove Uredbe pojam „atmosfera” odnosi se na dio ekosustava. Granica sustava se odnosi na granicu između nacionalnog gospodarstva (kao dijela gospodarskog sustava) i atmosfere (kao dijela ekosustava). Nakon što pređu granicu sustava, emitirane tvari izvan su čovjekove kontrole i postaju dio prirodnih ciklusa materijala te mogu uzrokovati više vrsta učinaka u okolišu.
Odjeljak 3.
POPIS ZNAČAJKI
Države članice izrađuju statistike o emisijama u zrak sljedećih onečišćujućih tvari:
|
Naziv |
Simbol |
Jedinica izvješćivanja |
|
Ugljikov dioksid bez emisija iz biomase |
CO2 |
1 000 tona (Gg) |
|
Ugljikov dioksid iz biomase |
CO2 iz biomase |
1 000 tona (Gg) |
|
Dušikov oksid |
N2O |
tone (Mg) |
|
Metan |
CH4 |
tone (Mg) |
|
Perfluorougljici |
PFC |
tone (Mg) ekvivalenta CO2 |
|
Fluorougljikovodici |
HFC |
tone (Mg) ekvivalenta CO2 |
|
Sumporov heksafluorid i dušikov trifluorid |
SF6 NF3 |
tone (Mg) ekvivalenta CO2 |
|
Dušikovi oksidi |
NOX |
tone (Mg) ekvivalenta NO2 |
|
Nemetanski hlapivi organski spojevi |
NMHOS |
tone (Mg) |
|
Ugljični monoksid |
CO |
tone (Mg) |
|
Čestične tvari < 10 μm |
PM10 |
tone (Mg) |
|
Čestične tvari < 2,5 μm |
PM2,5 |
tone (Mg) |
|
Sumporovi oksidi |
SOX |
tone (Mg) ekvivalenta SO2 |
|
Amonijak |
NH3 |
tone (Mg) |
Svi se podaci dostavljaju zaokruženi na jedno decimalno mjesto.
Odjeljak 4.
PRVA REFERENTNA GODINA, UČESTALOST I ROKOVI SLANJA
1. Statistički se podaci pripremaju i dostavljaju jednom godišnje.
2. Statistički se podaci dostavljaju u roku od 21 mjeseca od kraja referentne godine.
3. Kako bi zadovoljila potrebe korisnika za potpunim i pravovremenim skupovima podataka, čim postane dostupno dovoljno podataka iz pojedinačnih država, Komisija (Eurostat) priprema procjene ukupnih iznosa na razini EU-27 za glavne agregate ovog modula. Komisija (Eurostat) kad god je to moguće priprema i objavljuje procjene za podatke koje države članice nisu dostavile unutar roka iz točke 2.
4. Prva referentna godina je godina u kojoj ova Uredba stupa na snagu.
5. Države članice prilikom dostavljanja prvih podataka uključuju godišnje podatke od 2008. do prve referentne godine.
6. Prilikom svakog sljedećeg dostavljanja podataka Komisiji, države članice dostavljaju godišnje podatke za godine n-4, n-3, n-2, n-1 i n, pri čemu je n referentna godina.
Odjeljak 5.
TABLICE ZA IZVJEŠĆIVANJE
1. Za svaku od značajki iz odjeljka 3. izrađuju se podaci na temelju hijerarhijske klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Rev. 2 (razina agregiranja A*64), koja je potpuno usklađena s ESA 95. Pored toga pripremaju se podaci za:
2. Hijerarhijska klasifikacija iz stavka 1. je sljedeća:
Emisije u zrak iz industrije — NACE Rev. 2 (A*64)
Emisije u zrak iz kućanstava
Vezne stavke
Računi ukupnih emisija u zrak (proizvodne djelatnosti + kućanstva) za svaku od značajki iz odjeljka 3.
Umanjeno za nacionalne rezidente u inozemstvu
Uvećano za nerezidente na području
kopneni promet
vodni promet
zračni promet
ostale prilagodbe i statistička odstupanja
Odjeljak 6.
NAJDULJE TRAJANJE PRIJELAZNIH RAZDOBLJA
Najdulje trajanje prijelaznog razdoblja za primjenu odredbi ovog Priloga je 2 godine od prvog roka dostavljanja.
PRILOG II.
MODUL ZA POREZE VEZANE ZA OKOLIŠ PREMA GOSPODARSKOJ DJELATNOSTI
Odjeljak 1.
CILJEVI
U statistikama poreza vezanih za okoliš bilježe se i predstavljaju podaci sa stajališta poreznih obveznika na način koji je potpuno usklađen s podacima koji se šalju na temelju ESA 95. U njima se bilježe prihodi nacionalnih gospodarstava od poreza vezanih za okoliš prema gospodarskoj djelatnosti. Gospodarske djelatnosti obuhvaćaju proizvodnju i potrošnju.
U ovom su prilogu utvrđeni podaci koje države članice trebaju prikupljati, pripremati, dostavljati i ocjenjivati za prihode od poreza vezanih za okoliš prema gospodarskoj djelatnosti.
Statistike poreza vezanih za okoliš mogu se izravno temeljiti na poreznim statistikama i financijskim statistikama vlade, ali korištenje podataka o porezima koji se šalju na temelju ESA 95, ako je moguće, ima određene prednosti.
Statistike poreza vezanih za okoliš temelje se na iznosima koji se dokazuju ocjenama i izjavama ili vremenski prilagođenim novčanim primicima, kako bi se osigurala dosljednost s ESA 95 i povećala međunarodna usporedivost.
ESA 95 također sadrži informacije o tome koje industrije i sektori plaćaju poreze. Informacije o porezima koje se šalju na temelju ESA 95 mogu se pronaći u računima institucionalnog sektora i tablicama ponude i uporabe.
Odjeljak 2.
OBUHVAT
Porezi vezani za okoliš imaju iste granice sustava kao i ESA 95 i sastoje se od obveznih nepovratnih plaćanja u gotovini ili u naravi koje prikuplja opća država ili institucije Unije.
Porezi vezani za okoliš pripadaju sljedećim kategorijama ESA 95:
Odjeljak 3.
POPIS ZNAČAJKI
Države članice izrađuju statistike o porezima povezanima s okolišem prema sljedećim značajkama:
Osim toga, države članice kao posebnu značajku prijavljuju državne porezne prihode zabilježene u Europskom sustavu računa koji se odnose na sudjelovanje u sustavu EU-a za trgovanje emisijama.
Države članice također kao posebnu značajku prijavljuju druge poreze povezane s okolišem koji su uključeni u ukupne poreze na energiju, promet, onečišćenje ili resurse i koji se naplaćuju na sadržaj ugljika u gorivima (drugi porezi na CO2).
Svi podaci navode se u milijunima jedinica domaće valute.
Odjeljak 4.
PRVA REFERENTNA GODINA, UČESTALOST I ROKOVI ZA DOSTAVU
1. Statistički podaci sastavljaju se i dostavljaju jednom godišnje.
2. Statistički podaci dostavljaju se u roku od 16 mjeseci od kraja referentne godine. To se primjenjuje od referentne godine 2020.
3. Kako bi zadovoljila potrebe korisnika za potpunim i pravovremenim skupovima podataka, Komisija (Eurostat) izrađuje procjene ukupnih iznosa na razini EU-27 za glavne agregate ovog modula čim na raspolaganju ima dovoljno podataka o pojedinačnim zemljama. Kad god je to moguće, Komisija (Eurostat) izrađuje i objavljuje procjene podataka koje države članice nisu dostavile u roku utvrđenom u točki 2.
4. Prva je referentna godina 2020.
5. Pri svakom dostavljanju podataka Komisiji države članice dostavljaju godišnje podatke za godine n–4, n–3, n–2, n–1 i n, pri čemu je n referentna godina. Države članice mogu dostaviti sve dostupne podatke za godine koje prethode 2016.
Odjeljak 5.
TABLICE ZA IZVJEŠĆIVANJE
Za svaku od značajki iz odjeljka 3., o podacima se izvješćuje sa stajališta poreznih obveznika.
O podacima o proizvođačima izvješćuje se raščlanjeno prema hijerarhijskoj klasifikaciji gospodarskih djelatnosti NACE Rev. 2 (razina agregiranja A*64 kako je utvrđena u ESA 95).
O podacima o potrošačima izvješćuje se za:
Ako se porez ne može pripisati niti jednoj od gore navedenih skupina djelatnosti, o podacima se izvješćuje kao da su neraspoređeni.
Odjeljak 6.
NAJDULJE TRAJANJE PRIJELAZNIH RAZDOBLJA
Najdulje trajanje prijelaznog razdoblja za primjenu odredbi ovog Priloga je 2 godine od prvog roka dostavljanja.
PRILOG III.
MODUL ZA RAČUNE TOKOVA MATERIJALA U CJELOKUPNOM GOSPODARSTVU (EW-MFA)
Odjeljak 1.
CILJEVI
Računi tokova materijala u cjelokupnom gospodarstvu (EW-MFA) obuhvaćaju sve čvrste, plinovite i tekuće materijale, osim tokova zraka i vode, koji se mjere u jedinicama mase po godini. Kao i sustav nacionalnih računa, EW-MFA imaju dvije glavne namjene. Detaljni tokovi materijala osiguravaju bogatu empirijsku bazu podataka za brojna analitička istraživanja. Isto tako se koriste za pripremu različitih pokazatelja tokova materijala u cjelokupnom gospodarstvu za nacionalna gospodarstva.
U ovom su Prilogu utvrđeni podaci koje države članice moraju prikupljati, pripremati, dostavljati i ocjenjivati za EW-MFA.
Odjeljak 2.
OBUHVAT
Razlika između zaliha i tokova temeljno je načelo sustava toka materijala. Općenito, tok je varijabla koja mjeri količinu u nekom vremenskom razdoblju, dok je zaliha varijabla koja mjeri količinu u određenom trenutku. Računi EW-MFA odgovaraju pojmu toka. Njima se mjeri tok inputa i outputa materijala i promjena zaliha unutar gospodarstva u jedinicama mase godišnje.
Računi EW-MFA usklađeni su s načelima sustava nacionalnih računa, kao što je načelo rezidentnosti. Oni prate tokove materijala koji su povezani s djelatnostima svih rezidentnih jedinica nacionalnog gospodarstva, neovisno o njihovoj geografskoj lokaciji.
U računima EW-MFA postoje dvije važne vrste toka materijala koji prelaze granice sustava:
tokovi materijala između nacionalnog gospodarstva i prirodnog okoliša. Sastoje se od iskorištavanja materijala (tj. sirovina ili neobrađenih materijala) i ispuštanja materijala (koji se često nazivaju ostacima) u prirodni okoliš;
tokovi materijala između nacionalnog gospodarstva i preostalog svjetskog gospodarstva. Obuhvaćaju uvoz i izvoz.
Svi tokovi koji prelaze te granice sustava obuhvaćeni su računima EW-MFA, kao i dopunjavanje zaliha materijala koje je stvorio čovjek. Svi ostali tokovi materijala unutar gospodarstva nisu predstavljeni u računima EW-MFA. To znači da se nacionalno gospodarstvo u EW-MFA promatra u cijelosti i da npr. nisu opisane dostave proizvoda između sektora industrije. Također nisu obuhvaćeni prirodni tokovi unutar prirodnog okoliša.
Odjeljak 3.
POPIS ZNAČAJKI
Države članice prema potrebi pripremaju statističke podatke za značajke navedene u odjeljku 5. za račune EW-MFA.
1. Iskorištavanje domaćih izvora obuhvaća godišnje količine krutih, tekućih i plinovitih materijala (osim zraka i vode) koji se iskorištavaju iz prirodnog okoliša kao ulaz u gospodarstvu.
2. Fizički uvoz i fizički izvoz obuhvaća svu uvezenu ili izvezenu robu u jedinicama mase. Razmijenjena roba obuhvaća robu u svim fazama obrade, od sirovina do konačnih proizvoda.
Odjeljak 4.
PRVA REFERENTNA GODINA, UČESTALOST I ROKOVI ZA DOSTAVU
1. Statistički podaci sastavljaju se i dostavljaju jednom godišnje.
2. Statistički podaci dostavljaju se u roku od 16 mjeseci od kraja referentne godine. To se primjenjuje od referentne godine 2021.
3. Kako bi zadovoljila potrebe korisnika za potpunim i pravovremenim skupovima podataka, Komisija (Eurostat) izrađuje procjene ukupnih iznosa na razini EU-27 za glavne agregate ovog modula čim na raspolaganju ima dovoljno podataka o pojedinačnim zemljama. Kad god je to moguće, Komisija (Eurostat) izrađuje i objavljuje procjene podataka koje države članice nisu dostavile u roku utvrđenom u točki 2.
4. Prva je referentna godina 2021.
5. Pri svakom dostavljanju podataka Komisiji države članice dostavljaju godišnje podatke za godine n–4, n–3, n–2, n–1 i n, pri čemu je n referentna godina. Države članice mogu dostaviti sve dostupne podatke za godine koje prethode 2017.
Odjeljak 5.
TABLICE ZA IZVJEŠĆIVANJE
Podaci izraženi u jedinicama mase izrađuju se za značajke navedene u sljedećim tablicama.
Tablica A — Iskorištavanje domaćih izvora
Biomasa
Usjevi (osim krmnih usjeva)
Žitarice
Korjenasto i gomoljasto povrće
Bilje za proizvodnju šećera
Mahunarke
Orašasti plodovi
Uljarice
Povrće
Voće
Bilje za proizvodnju vlakana
Ostali usjevi (osim krmnih usjeva) d.n.
Ostaci usjeva (korišteni), krmni usjevi i biomasa za pašu
Ostaci usjeva (korišteni)
Slama
Ostali ostaci usjeva (lišće šećerne i krmne repe itd.)
Krmni usjevi i biomasa za pašu
Krmni usjevi (uključujući biomasu prikupljenu s travnatih površina)
Biomasa za pašu
Drvo
Drvna građa (industrijsko oblo drvo)
Gorivo od drva i ostalo iskorištavanje
Ulov neuzgojenih riba, vodenih biljaka i životinja, lov i skupljanje
Ulov neuzgojenih riba
Sve ostale vodene životinje i biljke
Lov i skupljanje
Metalne rude (sirove rude)
Željezo
Obojeni metali
Bakar
Nikal
Olovo
Cink
Kositar
Zlato, srebro, platina i ostali plemeniti metali
Boksit i ostali aluminij
Uran i torij
Ostali obojeni metali
Nemetalni minerali
Mramor, granit, pješčenjak, porfir, bazalt, ostali ukrasni kamen i kamen za gradnju (osim škriljevca)
Kreda i dolomit
Škriljevac
Minerali za kemijsku proizvodnju i mineralna gnojiva
Sol
Vapnenac i gips
Gline i kaolin
Pijesak i šljunak
Ostali nemetalni minerali, d. n.
Iskopani zemljani materijali (uključujući tlo), samo ako se upotrebljavaju (neobvezno)
Fosilne energetske sirovine/nosioci
Ugljen i ostale krute energetske sirovine/nosioci
Lignit (smeđi ugljen)
Kameni ugljen
Uljni škriljevac i bituminozni pijesak
Treset
Tekuće i plinovite energetske sirovine/nosioci
Sirova nafta, kondenzati i tekući prirodni plin (NGL)
Prirodni plin
Tablice B (Uvoz – Ukupna trgovina) i D (Izvoz – Ukupna trgovina)
Biomasa
Usjevi (osim krmnih usjeva)
Žitarice
Korjenasto i gomoljasto povrće
Bilje za proizvodnju šećera
Mahunarke
Orašasti plodovi
Uljarice
Povrće
Voće
Bilje za proizvodnju vlakana
Ostali usjevi (osim krmnih usjeva) d.n.
Ostaci usjeva (korišteni), krmni usjevi i biomasa za pašu
Ostaci usjeva (korišteni)
Slama
Ostali ostaci usjeva (lišće šećerne i krmne repe itd.)
Krmni usjevi i biomasa za pašu
Krmni usjevi (uključujući biomasu prikupljenu s travnatih površina)
Drvo
Drvna građa (industrijsko oblo drvo)
Gorivo od drva i ostalo iskorištavanje
Ulov neuzgojenih riba, vodenih biljaka i životinja, lov i skupljanje
Ulov neuzgojenih riba
Sve ostale vodene životinje i biljke
Žive životinje i proizvodi životinjskog podrijetla (isključujući neuzgojene ribe, vodene biljke i životinje, ulovljene i sakupljene životinje)
Žive životinje (isključujući neuzgojene ribe, vodene biljke i životinje, ulovljene i sakupljene životinje)
Meso i mesni proizvodi
Mliječni proizvodi, ptice, jaja i med
Ostali proizvodi od životinja (životinjska vlakna, koža, krzno itd.)
Proizvodi pretežno od biomase
Metalne rude (sirove rude)
Željezo
Obojeni metali
Bakar
Nikal
Olovo
Cink
Kositar
Zlato, srebro, platina i ostali plemeniti metali
Boksit i ostali aluminij
Uran i torij
Ostali obojeni metali
Proizvodi pretežno od metala
Nemetalni minerali
Mramor, granit, pješčenjak, porfir, bazalt, ostali ukrasni kamen i kamen za gradnju (osim škriljevca)
Kreda i dolomit
Škriljevac
Minerali za kemijsku proizvodnju i mineralna gnojiva
Sol
Vapnenac i gips
Gline i kaolin
Pijesak i šljunak
Ostali nemetalni minerali, d. n.
Proizvodi pretežno od nemetalnih minerala
Fosilne energetske sirovine/nosioci
Ugljen i ostale krute energetske sirovine/nosioci
Lignit (smeđi ugljen)
Kameni ugljen
Uljni škriljevac i bituminozni pijesak
Treset
Tekuće i plinovite energetske sirovine/nosioci
Sirova nafta, kondenzati i tekući prirodni plin (NGL)
Prirodni plin
Opskrba gorivom (Uvoz rezidentnih jedinica u inozemstvu; Izvoz nerezidentnih jedinica na domaćem tržištu)
Gorivo za kopneni promet
Gorivo za vodni promet
Gorivo za zračni promet
Proizvodi pretežno od fosilnih energetskih sirovina
Ostali proizvodi
Otpad za konačnu obradu i zbrinjavanje
Odjeljak 6.
NAJDULJE TRAJANJE PRIJELAZNIH RAZDOBLJA
Najdulje trajanje prijelaznog razdoblja za primjenu odredbi ovog Priloga je 2 godine od prvog roka dostavljanja.
PRILOG IV.
MODUL ZA RAČUNE IZDATAKA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Odjeljak 1.
CILJEVI
Računi izdataka za zaštitu okoliša prikazuju podatke, na način koji u potpunosti odgovara podacima objavljenim u okviru europskog sustava računa (ESA), o izdacima za zaštitu okoliša, tj. gospodarskim resursima koje rezidentne jedinice namjenjuju zaštiti okoliša. Takvi računi omogućavaju prikupljanje podataka o nacionalnim izdacima za zaštitu okoliša koji su definirani kao zbroj korištenih usluga za zaštitu okoliša od strane rezidentnih jedinica, bruto ulaganja u fiksni kapital za djelatnosti zaštite okoliša te transfera za zaštitu okoliša koji nisu u suprotnosti s prethodnim stavkama, umanjeno za inozemno financiranje.
Računi izdataka za zaštitu okoliša trebali bi koristiti već postojeće informacije iz nacionalnih računa države (računi proizvodnje i stvaranja dohotka; formiranje bruto fiksnog kapitala prema NACE–u, tablice ponude i uporabe; podaci utemeljeni na klasifikaciji državnih funkcija), strukturnih poslovnih statistika, poslovnih registara i drugih izvora.
U ovome Prilogu definirani su podaci koje države članice trebaju prikupiti, popisati, dostaviti i procijeniti u svrhu računa izdataka za zaštitu okoliša.
Odjeljak 2.
OBUHVAT
Računi izdataka za zaštitu okoliša imaju jednake granice sustava kao i ESA te pokazuju izdatke za zaštitu okoliša za glavne, sporedne i pomoćne djelatnosti. Obuhvaćeni su sljedeći sektori;
Odjeljak 3.
POPIS ZNAČAJKI
Države članice izrađuju račune izdataka za zaštitu okoliša u skladu sa sljedećim značajkama koje su utvrđene u skladu s ESA-om:
Svi podaci navode se u milijunima jedinica domaće valute.
Odjeljak 4.
PRVA REFERENTNA GODINA, UČESTALOST I ROKOVI ZA DOSTAVU
1. Statistički podaci sastavljaju se i dostavljaju jednom godišnje.
2. Statistički podaci dostavljaju se u roku od 24 mjeseci od kraja referentne godine. To se primjenjuje od referentne godine 2020.
3. Kako bi zadovoljila potrebe korisnika za potpunim i pravovremenim skupovima podataka, Komisija (Eurostat) izrađuje procjene ukupnih iznosa na razini EU-28 za glavne agregate ovog modula čim na raspolaganju ima dovoljno podataka o pojedinačnim zemljama. Kad god je to moguće, Komisija (Eurostat) izrađuje i objavljuje procjene podataka koje države članice nisu dostavile u roku utvrđenom u točki 2.
4. Prva je referentna godina 2020.
5. Pri svakom dostavljanju podataka države članice Komisiji dostavljaju godišnje podatke za godine n–2, n–1 i n, pri čemu je n referentna godina. Države članice mogu dostaviti sve dostupne podatke za godine koje prethode 2018.
Odjeljak 5.
TABLICE ZA IZVJEŠĆIVANJE
1. Za značajke iz odjeljka 3. podaci se navode raščlanjeni prema:
Države članice u kojima ukupni iznos prihoda ili broj zaposlenih osoba u jednoj ili više tih raščlambi prema NACE-u čini manje od 1 % ukupne vrijednosti za Uniju ne trebaju dostavljati podatke za te raščlambe prema NACE-u.
2. Razredi CEPA-e iz točke 1. su sljedeći:
Odjeljak 6.
NAJDUŽE TRAJANJE PRIJELAZNIH RAZDOBLJA
Najduže prijelazno razdoblje za provedbu odredbi iz ovog priloga traje dvije godine od prvog roka za dostavljanje podataka.
PRILOG V.
MODUL ZA RAČUNE SEKTORA EKOLOŠKIH DOBARA I USLUGA
Odjeljak 1.
CILJEVI
Statistički podaci o ekološkim dobrima i uslugama prikupljaju i prikazuju podatke o djelatnostima proizvodnje nacionalnog gospodarstva koji stvaraju ekološke proizvode na način koji je u skladu s podacima objavljenima u okviru ESA-e.
Računi sektora ekoloških dobara i usluga trebali bi koristiti već postojeće informacije iz nacionalnih računa, strukturnih poslovnih statistika, poslovnih registara i drugih izvora.
U ovom Prilogu definirani su podaci koje države članice trebaju prikupiti, popisati, dostaviti i procijeniti za račune ekoloških dobra i usluge.
Odjeljak 2.
OBUHVAT
Sektor ekoloških dobara i usluga ima jednake granice sustava kao i ESA i sastoji se od svih ekoloških dobara i usluga nastalih unutar granica proizvodnje. ESA definira proizvodnju kao djelatnost koja se provodi pod nadzorom i odgovornošću institucionalne jedinice koja koristi inpute rada, kapitala, dobara i usluga da bi proizvela dobra i usluge.
Ekološka dobra i usluge obuhvaćaju sljedeće kategorije: posebne ekološke usluge, proizvodi namijenjeni isključivo okolišu (povezani proizvodi), prilagođena dobra i tehnologije zaštite okoliša.
Odjeljak 3.
POPIS ZNAČAJKI
Države članice izrađuju statistike o sektoru ekoloških dobara i usluga u skladu sa sljedećim značajkama:
Svi podaci iskazuju se u milijunima jedinica nacionalne valute, osim za značajku „zaposlenost”, koja se iskazuje u „ekvivalentu punog radnog vremena”.
Odjeljak 4.
PRVA REFERENTNA GODINA, UČESTALOST I ROKOVI ZA DOSTAVU
1. Statistički podaci sastavljaju se i dostavljaju jednom godišnje.
2. Statistički podaci dostavljaju se u roku od 22 mjeseci od kraja referentne godine. To se primjenjuje od referentne godine 2020.
3. Kako bi zadovoljila potrebe korisnika za potpunim i pravovremenim skupovima podataka, Komisija (Eurostat) izrađuje procjene ukupnih iznosa na razini EU-28 za glavne agregate ovog modula čim na raspolaganju ima dovoljno podataka o pojedinačnim zemljama. Kad god je to moguće, Komisija (Eurostat) izrađuje i objavljuje procjene podataka koje države članice nisu dostavile u roku utvrđenom u točki 2.
4. Prva je referentna godina 2020.
5. Pri svakom dostavljanju podataka, države članice Komisiji dostavljaju godišnje podatke za godine n–2, n–1 i n, pri čemu je n referentna godina. Države članice mogu dostaviti sve dostupne podatke za godine koje prethode 2018.
Odjeljak 5.
TABLICE ZA IZVJEŠĆIVANJE
1. Za značajke iz odjeljka 3., podaci se prijavljuju razvrstani prema:
2. Razredi CEPA-e iz točke 1. utvrđeni su u Prilogu IV. Razredi CReMA-e iz točke 1. su sljedeći:
Odjeljak 6.
NAJDUŽE TRAJANJE PRIJELAZNOG RAZDOBLJA
Najduže prijelazno razdoblje za provedbu odredbi iz ovog priloga traje dvije godine od prvog roka za dostavljanje podataka.
PRILOG VI.
MODUL ZA RAČUNE FIZIČKOG TOKA ENERGIJE
Odjeljak 1.
CILJEVI
Računi fizičkog toka energije predstavljaju podatke o fizičkom toku energije izraženom u teradžulima na način koji je u potpunosti u skladu s ESA-om. Računi fizičkog toka energije prikazuju energetske podatke u odnosu na gospodarske djelatnosti rezidentnih jedinica nacionalnih gospodarstava razvrstavajući ih prema vrstama gospodarskih djelatnosti. Predstavljaju opskrbu i korištenje prirodnih energetskih inputa, energenata te ostataka energije. Gospodarske djelatnosti podrazumijevaju proizvodnju, potrošnju i akumulaciju.
U ovom Prilogu definirani su podaci koje države članice trebaju prikupiti, popisati, dostaviti i procijeniti za račune fizičkog toka energije.
Odjeljak 2.
OBUHVAT
Računi fizičkog toka energije imaju jednake granice sustava kao i ESA i također se temelje na načelu rezidentnosti.
U skladu s ESA-om, jedinica predstavlja rezidentnu jedinicu države kada ima središte gospodarskog interesa na gospodarskom području te države, tj. kada duže razdoblje (1 godina ili više) sudjeluje u gospodarskim djelatnostima na tom području.
Računi fizičkog toka energije prikazuju tokove fizičke energije koji proizlaze iz djelatnosti svih rezidentnih jedinica, bez obzira na to gdje se ti tokovi geografski odvijaju.
Računi fizičkog toka energije bilježe fizičke tokove energije iz okoliša prema gospodarstvu, unutar gospodarstva i iz gospodarstva natrag u okoliš.
Odjeljak 3.
POPIS ZNAČAJKI
Države članice pripremaju račune fizičkog toka energije u skladu sa sljedećim značajkama:
inputi prirodne energije,
energenti,
ostaci energije.
Svi podaci iskazuju se u teradžulima.
Odjeljak 4.
PRVA REFERENTNA GODINA, UČESTALOST I ROKOVI DOSTAVE
1. Statistički podaci popisuju se i dostavljaju jednom godišnje.
2. Statistički podaci dostavljaju se u roku od 21 mjeseca nakon kraja referentne godine.
3. Kako bi se zadovoljila potreba korisnika za potpunim i pravovremenim skupovima podataka, Komisija (Eurostat) priprema procjenu ukupnih iznosa za 28 država članica EU-a za glavne agregate ovog modula čim bude dostupno dovoljno podataka za svaku državu. Komisija (Eurostat), kad god je to moguće, priprema i objavljuje procjenu podataka koje države članice nisu dostavile u roku utvrđenom u točki 2.
4. Prva referentna godina je 2015.
5. Pri prvom dostavljanju podataka, države članice navode godišnje podatke za razdoblje od 2014. do prve referentne godine.
6. Pri svakom sljedećem dostavljanju podataka, države članice Komisiji šalju godišnje podatke za godine n – 2, n – 1 i n, pri čemu je n referentna godina. Države članice mogu dostaviti sve dostupne podatke za godine koje prethode 2014.
Odjeljak 5.
TABLICE ZA IZVJEŠĆIVANJE
1. Za značajke iz odjeljka 3. navode se sljedeći podaci u fizičkim jedinicama:
2. Tablice opskrbe i uporabe tokova energije (uključujući tokove važne za emisije) imaju isti oblik redaka i stupaca.
3. Stupci označavaju podrijetlo (opskrbu) ili odredište (uporabu) fizičkih tokova. Stupci su grupirani u pet kategorija:
4. Redci opisuju tip fizičkih tokova klasificiranih u prvoj alineji odjeljka 3.
5. Klasifikacija inputa prirodne energije, energenata te ostataka energije kako slijedi:
6. „Most” između pokazatelja načela rezidentnosti i pokazatelja utemeljenog na osnovi područja prikazan je za cijelo nacionalno gospodarstvo (bez podjele na gospodarske grane) i računa se na sljedeći način:
ukupno korištenje energije od strane rezidentnih jedinica
korištenje energije od strane rezidentnih jedinica u inozemstvu
korištenje energije od strane nerezidenata na području
statističke razlike
nacionalna bruto potrošnja energije (na osnovi područja)
Odjeljak 6.
NAJDUŽE TRAJANJE PRIJELAZNOG RAZDOBLJA
Najduže prijelazno razdoblje za provedbu odredbi iz ovog priloga traje dvije godine od prvog roka za dostavljanje podataka.
( 1 ) Uredba (EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o energetskoj statistici (SL L 304, 14.11.2008., str. 1.).
( 2 ) Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime.
( 3 ) Konvencija o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka.