1.   ZOPP se sastoji od predstavnika stranaka na razini ministara i/ili visokih dužnosnika.

2.   Voditelj delegacije Europske unije u Gvajani (ili delegacije nadležne za Gvajanu) vodi predstavništvo EU-a u ZOPP-u, a ono se sastoji od najviše 10 predstavnika Europske komisije.

3.   Ministar prirodnih resursa vodi predstavništvo Gvajane u ZOPP-u, a ono se sastoji od najviše 10 predstavnika: povjerenika za šume i dužnosnika Ministarstva prirodnih resursa, Ministarstva financija, Ministarstva trgovine, Ministarstva rada, Ministarstva amerindijanskih poslova i prema potrebi svih drugih ministarstava ili vladinih agencija te Povjerenstva za šumarstvo.

4.   Svaka stranka pisanim putem obavješćuje tajništvo (iz članka 7.) o imenima, podacima za kontakt i funkcijama svojih predstavnika u ZOPP-u. Smatra se da predstavnici imaju odobrenje za zastupanje stranke do datuma na koji stranka obavijesti tajništvo o novom predstavniku.

1.   Nacionalni dionici iz Gvajane iz civilnog društva, lokalnih i međunarodnih nevladinih organizacija, privatnog sektora i autohtonih naroda pozivaju se da kao promatrači prisustvuju sastancima ZOPP-a i Tehničkog odbora ZOPP-a (dalje u tekstu „dionici promatrači”), osim sastanaka za koje predsjedatelji smatraju da su rezervirani samo za predstavnike stranaka.

2.   Tajništvo poziva relevantne nacionalne organizacije dionika iz civilnog društva, lokalnih i međunarodnih nevladinih organizacija, privatnog sektora i autohtonih naroda da u skladu s vlastitim postupcima imenuju ili izaberu svoje promatrače i zamjenike u ZOPP-u i Tehničkom odboru ZOPP-a na razdoblje od dvije godine, kako slijedi:

3.   Organizacije dionika pisanim putem obavješćuju tajništvo o imenima, organizaciji i podacima za kontakt svojih imenovanih ili izabranih promatrača, kao i njihovih zamjenika. Dionici će tajništvo upoznati i s postupkom odabira promatrača.

4.   Dionici promatrači mogu tajništvu dostaviti dokumente u vezi s određenim točkama dnevnog reda najkasnije sedam kalendarskih dana prije sastanka ZOPP-a. Ako tajništvo potvrdi važnost i dodanu vrijednost podnesenih dokumenata, označava ih oznakom „u informativne svrhe” i prosljeđuje predstavnicima stranaka.

5.   Promatrači nemaju glasačka prava ni bilo kakvu ulogu u donošenju odluka i preporuka koje treba donijeti ZOPP ili jedno od njegovih tijela.

1.   Odbor sastavljen od predstavnika stranaka na službenoj razini, dalje u tekstu „Tehnički odbor ZOPP-a”, pomaže ZOPP-u u obavljanju njegovih dužnosti.

2.   Tehnički odbor ZOPP-a, dalje u tekstu „Tehnički odbor”, priprema sastanke i rasprave ZOPP-a, prema potrebi provodi odluke ZOPP-a i općenito osigurava kontinuitet ZOPP-a i pravilno funkcioniranje Sporazuma. Razmatra sva pitanja koja mu uputi ZOPP i sva ostala pitanja koja mogu nastati tijekom svakodnevne provedbe Sporazuma.

3.   Tehničkim odborom zajednički predsjedaju voditelj delegacije Europske unije u Gvajani (ili delegacije nadležne za Gvajanu) i povjerenik za šume ili njihovi imenovani zamjenici.

4.   Predstavnici EU-a u Tehničkom odboru dužnosnici su delegacije Europske unije u Gvajani i Europske komisije.

5.   Predstavnici Gvajane u Tehničkom odboru dužnosnici su:

6.   Tehnički odbor sastaje se redovito, a najmanje prije svakog sastanka ZOPP-a.

7.   Ako se Tehnički odbor sastaje neovisno o sastanku ZOPP-a, posrednik sastavlja zajednički zapisnik sa sažetkom rasprava koji potpisuju predsjedatelji. Tajništvo ga dostavlja predsjedateljima ZOPP-a.

8.   Tajništvo ZOPP-a osigurava administrativnu podršku Tehničkom odboru.

9.   Tehnički odbor primjenjuje ovaj Poslovnik mutatis mutandis.

10.   Tehnički odbor nema ovlasti za donošenje odluka, ali svoje preporuke može podnijeti ZOPP-u.

1.   U skladu s točkom 3.11. Priloga V. Sporazumu stranke prema potrebi mogu osnovati pododbore ZOPP-a za posebna područja povezana s provedbom Sporazuma. ZOPP određuje svrhu, sastav, trajanje, zadaće i metode rada takvih pododbora. Stranke imenuju svoje predstavnike u pododborima i o tome obavješćuju tajništvo. Sva relevantna korespondencija, dokumenti i komunikacija među kontaktnim točkama svakog pododbora također se prosljeđuje tajništvu.

2.   ZOPP na svakom redovitom sastanku od svakog pododbora prima izvješća o njegovim aktivnostima i postignutom napretku, uključujući preporuke ZOPP-u za preispitivanje i poduzimanje odgovarajućih mjera.

3.   Osim ako se ZOPP drukčije dogovori, pododbori primjenjuju ovaj Poslovnik mutatis mutandis.

4.   Pododbori neće imati ovlasti za donošenje odluka, ali mogu podnijeti preporuke ZOPP-u.

1.   Predsjedatelji mogu pozvati stručnjake da prisustvuju sastancima Tehničkog odbora i/ili ZOPP-a, kao i pododborâ na ad hoc osnovi kako bi pružili informacije o određenim temama, pri čemu stručnjaci mogu prisustvovati samo onim dijelovima sastanka na kojima se raspravlja o takvim posebnim temama.

2.   Predsjedatelji se mogu dogovoriti da će na ad hoc osnovi pozvati subjekte uključene u provedbu Sporazuma („provedbeni subjekti”) da prisustvuju sastancima ili, prema potrebi, dijelovima sastanaka Tehničkog odbora ZOPP-a i/ili ZOPP-a, kao i pododborâ, radi prenošenja informacija i novosti te dobivanja smjernica i savjeta o njihovim aktivnostima te doprinosu provedbi Sporazuma i postizanju njegovih ciljeva.

1.   Dužnosnik delegacije Europske unije u Gvajani i dužnosnik Povjerenstva za šumarstvo Gvajane zajednički djeluju kao tajništvo ZOPP-a („tajništvo”). Svaka stranka obavješćuje drugu stranku o imenu, funkciji / radnom mjestu i podacima za kontakt službenika koji je član tajništva. Smatra se da taj dužnosnik za odgovarajuću stranku djeluje kao član tajništva do datuma kad ta stranka obavijesti drugu stranku o novom članu.

2.   Tajništvo pruža administrativnu podršku ZOPP-u i Tehničkom odboru, kao i svim pododborima koje je osnovao ZOPP.

3.   Posrednik iz članka 8. pomaže tajništvu u njegovim zadaćama.

1.   ZOPP angažira usluge osobe koja je neovisna i nepristrana kako bi posredovala u interakcijama, dijalozima i raspravama između stranaka, kao i između stranaka i dionika, u vezi s provedbom Sporazuma (dalje u tekstu „posrednik”).

2.   Zadaće posrednika obuhvaćaju sljedeće:

3.   Posrednik djeluje pod vodstvom i nadzorom Tajništva, koje je u svakom trenutku obaviješteno o njegovim aktivnostima.

1.   Predstavnici stranaka odgovorni za službenu komunikaciju o provedbi Sporazuma jesu voditelj delegacije Europske unije u Gvajani (ili delegacije nadležne za Gvajanu) za EU i ministar nadležan za financije (za Gvajanu) kako je utvrđeno u članku 22. stavku 1. Sporazuma.

2.   Sva korespondencija za ZOPP upućuje se Tajništvu. Tajništvo navodi koja se komunikacijska sredstva mogu upotrebljavati, npr. pismo, e-pošta ili drugo.

3.   Tajništvo osigurava da se korespondencija naslovljena na ZOPP prosljeđuje predsjedateljima i, prema potrebi, dostavlja predstavnicima stranaka kao dokumenti iz članka 9. Tajništvo označava brojem svaku korespondenciju bilo kojeg predsjedatelja i šalje je primateljima i, prema potrebi, drugoj stranci.

4.   Svaka stranka šalje relevantne dokumente tajništvu najkasnije 14 kalendarskih dana prije sljedećeg sastanka ZOPP-a.

1.   ZOPP se sastaje najmanje dvaput godišnje, kako je predviđeno člankom 20. stavkom 4. Sporazuma, ili na zahtjev bilo koje stranke.

2.   Iznimno i ako se stranke dogovore, sastanci ZOPP-a, Tehničkog odbora i pododborâ mogu se održavati virtualno/videokonferencijom.

3.   Tajništvo saziva svaki sastanak ZOPP-a, a o datumu i mjestu sastanka dogovaraju se stranke. Tajništvo šalje obavijest o sazivanju sastanka predstavnicima stranaka najkasnije 28 kalendarskih dana prije početka sastanka, osim ako se stranke drukčije dogovore.

4.   Stranke obavješćuju Tajništvo ZOPP-a o predviđenom sastavu delegacija koje će prisustvovati sastanku najkasnije 14 kalendarskih dana prije početka sastanka.

1.   Tajništvo na temelju prijedlogâ stranaka sastavlja privremeni dnevni red za svaki sastanak. On se, zajedno s odgovarajućim dokumentima, prosljeđuje predsjedateljima najkasnije 21 kalendarski dan prije početka sastanka.

2.   Tajništvo mora primiti dodatke ili izmjene privremenog dnevnog reda najkasnije 14 kalendarskih dana prije početka sastanka, pod uvjetom da primi i sve relevantne popratne dokumente zajedno sa zahtjevom za dodacima ili izmjenama.

3.   ZOPP donosi dnevni red na početku svakog sastanka. U dnevni red moguće je uključiti točke koje se ne nalaze na privremenom dnevnom redu ako se stranke tako dogovore.

4.   Tajništvo može uz suglasnost predsjedateljâ skratiti rokove navedene u stavcima 1. i 2. kako bi se uzeli u obzir zahtjevi određenog slučaja.

1.   Posrednik izrađuje nacrt zapisnika svakog sastanka.

2.   U njemu se u pravilu sažima svaka točka dnevnog reda i, prema potrebi, navodi sljedeće:

3.   Zapisnik sadržava i popis sudionika sastanka.

4.   Predsjedatelji na kraju sastanka odobravaju i potpisuju zapisnik („pisani sažetak”). Tajništvo šalje strankama po jedan izvorni primjerak tih vjerodostojnih dokumenata.

5.   Tehnički odbor ZOPP-a, koji se sastaje neovisno o ZOPP-u, sastavlja vlastiti zapisnik sa sažetkom rasprava o svakoj točki dnevnog reda. Te će se rasprave uključiti u relevantne sastanke ZOPP-a.

Pisani sažetak se objavljuje.

1.   ZOPP može donositi odluke i/ili preporuke u vezi sa svim pitanjima iz Sporazuma. Kako je predviđeno člankom 20. stavkom 2. Sporazuma, odluke i preporuke donose se konsenzusom.

2.   Odluke i/ili preporuke obvezujuće su za stranke i stupaju na snagu po završetku unutarnjih postupaka svake stranke.

3.   U razdoblju između sastanaka ZOPP može, ako se stranke tako dogovore, donositi odluke ili preporuke pisanim postupkom. Pisani postupak sastoji se od razmjene nota između stranaka. Predsjedatelji su ovlašteni razmijeniti takve note i potvrditi dogovor o bilo kojoj odluci ako je potrebno. Druga stranka u roku od 21 dana obavješćuje o svim rezervama ili izmjenama u okviru tog pisanog postupka.

Stranka može, u roku od 21 dana od primitka pisanog postupka, pisanim putem zatražiti od druge stranke da raspravi prijedlog na sljedećem sastanku ZOPP-a. Takvim se zahtjevom automatski suspendira pisani postupak.

Smatra se da ZOPP donosi prijedlog o kojem u roku određenom za pisani postupak nisu iznesene rezerve.

Doneseni prijedlozi bilježe se u pisanom sažetku sa sljedećeg sastanka ZOPP-a.

4.   Odluke se naslovljuju kao „Odluka”, a preporuke kao „Preporuka”, iza čega slijede serijski broj, datum donošenja i opis predmeta. U svakoj odluci predviđen je datum stupanja na snagu.

5.   Odluke i preporuke koje donese ZOPP ovjeravaju se dostavljanjem ovjerene preslike koju potpisuju predsjedatelji ZOPP-a svakoj stranci.

1.   Službeni je jezik ZOPP-a engleski jezik.

2.   Osim ako je drugačije odlučeno, ZOPP svoje rasprave temelji na dokumentaciji i prijedlozima pripremljenima na engleskom jeziku.

1.   Ako nije drugačije odlučeno, sastanci ZOPP-a nisu javni.

2.   Ako stranka ZOPP-u, Tehničkom odboru i pododborima dostavi informacije koje se u skladu s njezinim zakonima i propisima smatraju povjerljivima, stranke s njima postupaju kao s povjerljivim informacijama.

3.   Svaka stranka može odlučiti o objavljivanju odluka i preporuka ZOPP-a u svojim službenim publikacijama.

1.   Svaka stranka snosi troškove koji su nastali kao rezultat njezina sudjelovanja na sastancima ZOPP-a, Tehničkog odbora i pododborâ u vezi s troškovima osoblja, putovanja i boravka te u vezi s poštanskim i telekomunikacijskim troškovima.

2.   Stranke nastoje međusobno ravnomjerno raspodijeliti troškove organizacije sastanaka i umnožavanja dokumenata. U tu će svrhu stranke voditi ad hoc rasprave.

1.   Stranka u bilo kojem trenutku može pisanim putem zatražiti da stranke započnu postupak medijacije. Zahtjev mora biti dovoljno detaljan i jasno prikazivati dotično pitanje i prigovor stranke podnositeljice pritužbe. Ako stranka zatraži medijaciju na temelju stavka 1., druga stranka razmatra zahtjev i odgovara pisanim putem u roku od sedam kalendarskih dana od primitka zahtjeva. U suprotnom, zahtjev za medijacijom smatra se odbijenim.

2.   Ako se stranke dogovore da će pokrenuti medijaciju na temelju članka 25. stavka 4. Sporazuma, stranke zajednički odabiru medijatora na početku postupka medijacije, a najkasnije 14 kalendarskih dana od datuma primitka odgovora na zahtjev za medijacijom. Ako to ne učine, stranke mogu zajednički zatražiti od glavnog tajnika Stalnog arbitražnog suda da imenuje medijatora u roku od sedam dana.

3.   Medijator nije građanin ni jedne stranke, osim ako se stranke drukčije dogovore. Medijator strankama na neovisan i nepristran način pomaže u pokušaju postizanja mirnog rješenja spora. Medijator se vodi načelima objektivnosti, pravednosti i pravde, uzimajući u obzir, među ostalim, prava i obveze stranaka te okolnosti spora, uključujući prethodnu praksu između stranaka. Medijator može provesti postupak medijacije na način koji smatra primjerenim, uzimajući u obzir okolnosti slučaja, želje stranaka, uključujući zahtjev stranke upućen posredniku da sasluša usmenu izjavu, te svaku posebnu potrebu za brzim rješavanjem spora.

4.   Medijator može organizirati sastanke između stranaka, savjetovati se s njima zajednički ili pojedinačno, zatražiti pomoć relevantnih stručnjaka i dionika ili se s njima savjetovati te pružiti bilo kakvu dodatnu pomoć koju stranke zatraže.

5.   Medijator bi strankama trebao dostaviti svoje mišljenje u roku od 45 kalendarskih dana od imenovanja. Stranke mogu podnijeti zahtjev za dodatno vrijeme, ako za to postoji dostatno obrazloženje.

6.   Uzimajući u obzir mišljenje medijatora, stranke nastoje postići uzajamno zadovoljavajuće rješenje u roku od 30 kalendarskih dana od obavijesti o mišljenju medijatora. U očekivanju konačnog sporazuma stranke mogu razmotriti moguća privremena rješenja.

7.   ZOPP može prihvatiti tu odluku. Stranke mogu odlučiti primijeniti pisani postupak u skladu s člankom 15. stavkom 3. postojećeg Priloga umjesto sazivanja ZOPP-a. Uzajamno zadovoljavajuća rješenja stavljaju se na raspolaganje javnosti, osim ako stranke odluče drukčije. Međutim, javno objavljena verzija ne smije sadržavati informacije koje je jedna od stranaka označila kao povjerljive.

8.   Medijator strankama u pisanom obliku podnosi nacrt činjeničnog izvješća sa sažetkom pitanja i svih uzajamno zadovoljavajućih rješenja kojima se postupak okončava, uključujući moguća privremena rješenja. Medijator strankama daje rok od 15 dana za iznošenje primjedaba na nacrt izvješća. Nakon što je razmotrio primjedbe stranaka koje su predane u roku, medijator strankama u roku od 15 dana pisanim putem dostavlja završno činjenično izvješće. Činjenično izvješće ne smije sadržavati nikakva tumačenja Sporazuma.

9.   Postupak se završava:

10.   Ako stranke postignu dogovor o rješenju, svaka stranka poduzima mjere potrebne za njegovu provedbu u dogovorenom roku. Stranka koja provodi uzajamno zadovoljavajuće rješenje obavješćuje u pisanom obliku u dogovorenom roku drugu stranku o svim koracima ili mjerama poduzetima za njegovu provedbu.

11.   Stranke će nastojati ravnomjerno podijeliti troškove povezane s postupkom medijacije. U tu će svrhu stranke voditi ad hoc rasprave.

1.   Ako bilo koja stranka želi izmijeniti odredbe prilogâ Sporazumu, o tome obavješćuje ZOPP i podnosi svoj prijedlog u tu svrhu.

2.   ZOPP može zatražiti od Tehničkog odbora ZOPP-a da razmotri prijedlog i da iznese svoja stajališta i prijedloge. ZOPP može osnovati pododbor koji će pomagati Tehničkom odboru ZOPP-a u tom radu.

3.   ZOPP, djelujući na prijedlog stranke i uzimajući u obzir stajališta i preporuke Tehničkog odbora ZOPP-a, može donijeti odluku o izmjeni prilogâ u skladu s člankom 27. stavkom 3. Sporazuma i člankom 14. ovog Poslovnika.

1.   Ovim radnim postupcima za arbitražu dopunjuje se i pojašnjava Sporazum o dobrovoljnom partnerstvu („Sporazum”) između Europske unije („Unija”) i Kooperativne Republike Gvajane („Gvajana”), a posebno njegov članak 26.

2.   Cilj je ovih radnih postupaka za arbitražu omogućiti Uniji i Gvajani („stranke”) rješavanje, putem mehanizma arbitraže, sporova koji se mogu pojaviti između njih u vezi s tumačenjem i primjenom Sporazuma.

1.   Arbitražno vijeće primjenjuje Sporazum kako se tumači u skladu s Bečkom konvencijom o pravu međunarodnih ugovora i drugim ugovorima, pravilima i načelima međunarodnog prava koji su relevantni za spor i koji se primjenjuju između stranaka.

2.   Neovisno o stavku 1., ako se u sporu za koji je pokrenuta arbitraža pojavi pitanje tumačenja i primjene odredbe Sporazuma koja se odnosi na odredbu domaćeg prava stranke, arbitražno vijeće može, prema potrebi, uzeti u obzir domaće pravo te stranke kao činjenično stanje. Pritom arbitražno vijeće slijedi prevladavajuće tumačenje domaćeg prava koje daju sudovi ili tijela te stranke. Tumačenje domaćeg prava koje iznese arbitražno vijeće nije obvezujuće za sudove ili tijela te stranke.

1.   Svi zahtjevi, obavijesti, podnesci ili drugi dokumenti arbitražnog vijeća istodobno se dostavljaju objema strankama te, ako je to relevantno i primjereno, Međunarodnom uredu.

Svi zahtjevi, obavijesti, podnesci ili drugi dokumenti koje stranka upućuje arbitražnom vijeću istodobno se u preslici dostavljaju drugoj stranci te, ako je to relevantno i primjereno, Međunarodnom uredu.

Svi zahtjevi, obavijesti, podnesci ili drugi dokumenti koje stranka upućuje drugoj stranci istodobno se u preslici dostavljaju arbitražnom vijeću te, ako je to relevantno i primjereno, Međunarodnom uredu.

2.   Sve obavijesti o zahtjevima, obavijestima, podnescima ili drugim dokumentima na temelju stavka 1. dostavljaju se elektroničkom poštom ili, ako je to primjereno, bilo kojim drugim komunikacijskim sredstvom kojim je moguće dokazati slanje obavijesti. Osim ako se dokaže drukčije, smatra se da je takva obavijest dostavljena na dan njezina slanja.

3.   U skladu s člankom 22. Sporazuma sve obavijesti namijenjene Gvajani upućuju se ministru financija Gvajane, a sve obavijesti namijenjene Uniji upućuju se voditelju Delegacije Unije u Gvajani.

4.   Manje pogreške u pisanju u zahtjevima, obavijestima, podnescima ili drugim dokumentima u vezi s postupkom arbitražnog vijeća mogu se ispraviti dostavom novog dokumenta s jasno označenim izmjenama.

5.   Ako je posljednji dan roka za dostavu dokumenta državni praznik u Gvajani ili u Uniji, rok za dostavu dokumenta istječe prvog sljedećeg radnog dana.

1.   Podložno stavku 5., svaka stranka imenuje po jednog arbitra. Dva arbitra imenovana na taj način biraju trećeg arbitra koji obavlja funkciju predsjednika arbitražnog vijeća.

2.   Ako u roku od 30 dana od dana primitka obavijesti stranke podnositeljice pritužbe o imenovanju arbitra, stranka protiv koje je podnosena pritužba ne obavijesti stranku podnositeljicu pritužbe o arbitru kojeg je imenovala, stranka podnositeljica pritužbe može zatražiti od Međunarodnog ureda da imenuje drugog arbitra. Tijelo PCA-a za imenovanje što prije imenuje drugog arbitra.

3.   Ako se dva arbitra ne dogovore o izboru trećeg arbitra u roku od 30 dana od imenovanja drugog arbitra, bilo koja stranka može zatražiti od Međunarodnog ureda, podložno stavku 5., da imenuje trećeg arbitra u skladu s primjenjivim pravilima PCA-a. Tijelo PCA-a za imenovanje što prije imenuje trećeg arbitra. Pri provedbi imenovanja tijelo PCA-a za imenovanje primjenjuje sljedeći postupak:

4.   Pri imenovanju arbitara stranke i tijelo PCA-a za imenovanje mogu odabrati osobe koje su članovi Stalnog arbitražnog suda.

5.   Pri imenovanju arbitara stranke i tijelo PCA-a za imenovanje ne smiju odabrati osobe koje su članovi, dužnosnici ili drugi službenici institucija Unije, vlade države članice Unije ili vlade Gvajane.

1.   Arbitri su neovisni i nepristrani, obavljaju dužnost arbitra u osobnom svojstvu i ne smiju primati naputke ni od jedne organizacije ili vlade.

2.   Kada se s osobom stupi u kontakt u vezi s njezinim mogućim imenovanjem za arbitra, ona obavješćuje stranke i tijelo PCA-a za imenovanje o svim okolnostima koje mogu izazvati opravdane sumnje u njezinu nepristranost ili neovisnost. Od trenutka imenovanja i tijekom cijelog arbitražnog postupka arbitar bez odgode obavješćuje stranke, Međunarodni ured i ostale arbitre o svim okolnostima koje bi mogle izazvati opravdane sumnje u njegovu nepristranost ili neovisnost.

3.   Arbitri uživaju imunitet od sudskih postupaka u Uniji i u Gvajani u pogledu radnji ili propusta povezanih s arbitražom.

1.   Arbitražno vijeće ne sastaje se s jednom strankom niti s njom komunicira u odsutnosti druge stranke.

2.   Arbitar ne raspravlja ni o kojem aspektu predmeta postupka s jednom ili objema strankama u odsutnosti drugih arbitara.

1.   U slučaju smrti ili ostavke arbitra tijekom arbitražnog postupka, zamjenski arbitar imenuje se ili bira u skladu s postupkom predviđenim u članku 6. koji se primjenjuje na imenovanje ili odabir arbitra koji se zamjenjuje.

2.   U slučaju da arbitar ne djeluje ili nije u mogućnosti, de jure ili de facto, obavljati svoje dužnosti, primjenjuje se postupak za izuzeće i zamjenu arbitra utvrđen u članku 11.

3.   Ako se arbitar zamijeni, postupak se nastavlja u fazi u kojoj je zamijenjeni arbitar prestao obavljati svoje dužnosti, osim ako arbitražno vijeće odluči drukčije.

1.   Svaka stranka može zatražiti izuzeće arbitra ako postoje okolnosti koje izazivaju opravdane sumnje u nepristranost ili neovisnost arbitra.

2.   Stranka može zatražiti izuzeće arbitra kojeg je imenovala samo na temelju razloga za koje sazna nakon imenovanja.

3.   Stranka koja namjerava zatražiti izuzeće arbitra šalje obavijest o traženju izuzeća u roku od 30 dana od obavješćivanja stranke koja traži izuzeće o imenovanju tog arbitra ili u roku od 30 dana od datuma na koji je ta stranka saznala za okolnosti koje izazivaju opravdanu sumnju u nepristranost ili neovisnost arbitra.

4.   Obavijest o traženju izuzeća dostavlja se drugoj stranci, arbitru čije se izuzeće traži, ostalim članovima arbitražnog vijeća i Međunarodnom uredu. U obavijesti se navode razlozi za traženje izuzeća.

5.   Ako stranka zatraži izuzeće arbitra, druga stranka može se složiti s izuzećem. Arbitar može odstupiti s dužnosti i nakon izuzeća. To ne podrazumijeva priznavanje valjanosti razloga za izuzeće.

6.   Ako se druga stranka ne složi s izuzećem u roku od 15 dana od obavijesti o traženju izuzeća ili ako arbitar čije se izuzeće traži ne odstupi s dužnosti, stranka koja traži izuzeće može odlučiti nastaviti s postupkom izuzeća. U tom slučaju u roku od 30 dana od obavijesti o traženju izuzeća ta stranka traži da tijelo PCA-a za imenovanje donese odluku o izuzeću.

7.   Pri donošenju odluke o izuzeću tijelo PCA-a za imenovanje može navesti razloge za tu odluku, osim ako se stranke dogovore da se razlozi ne navode. Ako tijelo PCA-a za imenovanje potvrdi izuzeće, zamjenski arbitar imenuje se ili bira u skladu s postupkom predviđenim u članku 6. koji se primjenjuje na imenovanje ili odabir arbitra koji se zamjenjuje.

1.   Arbitražno vijeće provodi arbitražu na način koji smatra primjerenim, pod uvjetom da se prema strankama postupa jednako i da se svakoj stranci pruža primjerena mogućnost da u odgovarajućoj fazi postupka iznese svoj slučaj. U izvršavanju svojeg diskrecijskog prava arbitražno vijeće vodi postupak na način kojim se izbjegavaju nepotrebna kašnjenja i troškovi te osigurava pravedan i učinkovit proces za rješavanje spora.

2.   Pravorijek arbitražnog vijeća konačan je i obvezujući za Uniju i za Gvajanu.

3.   Unija i Gvajana čine dostupnim javnosti cjelovit tekst pravorijeka arbitražnog vijeća, podložno zaštiti povjerljivih informacija.

1.   Mjesto arbitraže je Haag, osim ako je dogovoreno drukčije.

2.   Arbitražno vijeće može se sastati na bilo kojem mjestu koje smatra prikladnim za pregled robe, druge imovine ili dokumenata. Stranke se pravodobno obavješćuje kako bi mogle prisustvovati takvom pregledu.

1.   Svaka stranka i arbitražno vijeće čuvaju povjerljivost svih informacija koje je druga stranka dostavila arbitražnom vijeću i koje je označila kao povjerljive. Stranka koja arbitražnom vijeću podnosi podnesak koji sadržava povjerljive informacije u roku od 15 dana dostavlja i podnesak bez povjerljivih informacija koji se može objaviti.

2.   Ničim se u ovim radnim postupcima za arbitražu ne sprječava stranku da javnosti iznosi svoja stajališta. Dok postupak nije zaključen, stranka ne smije otkrivati informacije koje je druga stranka označila kao povjerljive.

3.   Arbitražno vijeće sastaje se na sastanku zatvorenom za javnost kada podnesak i argumenti stranke sadržavaju povjerljive informacije. Stranke poštuju povjerljivost rasprava arbitražnog vijeća kada se rasprave održavaju na sastanku zatvorenom za javnost.

1.   Predsjednik arbittražnog vijeća predsjeda svim sastancima arbitražnog vijeća. Arbitražno vijeće može ovlastiti svojeg predsjednika za donošenje administrativnih i postupovnih odluka.

2.   U provedbi svojih aktivnosti arbitražno vijeće koristi se svim sredstvima komunikacije, uključujući telefon, e-poštu, telefaks ili računalne veze.

3.   U vijećanjima arbitražnog vijeća sudjeluju samo arbitri, ali arbitražno vijeće može pomoćnicima arbitara dopustiti da budu prisutni na vijećanjima.

4.   Sastavljanje pravorijeka ili izvješća u isključivoj je nadležnosti arbitražnog vijeća i ne može se delegirati.

5.   Ako smatra da je potrebno promijeniti neki od postupovnih rokova ili radi provedbe bilo kakve druge postupovne ili administrativne prilagodbe, arbitražno vijeće nakon savjetovanja sa strankama pisanim putem obavješćuje stranke o razlozima te promjene ili prilagodbe te o novom roku ili potrebnoj prilagodbi.

1.   Arbitražno vijeće utvrđuje okvirni raspored za arbitražu što prije nakon svojeg osnivanja i nakon što pozove stranke da izraze svoja mišljenja. Arbitražno vijeće može u bilo kojem trenutku nakon što pozove stranke da izraze svoja mišljenja produljiti ili skratiti to razdoblje.

2.   Svaka stranka može u roku od 10 dana od osnivanja arbitražnog vijeća podnijeti obrazloženi zahtjev za hitno rješavanje predmeta. Arbitražno vijeće u tom slučaju donosi pravorijek o tom zahtjevu u roku od 15 dana od njegova primitka.

1.   Stranke se sastaju s arbitražnim vijećem u roku od 30 dana od njegova osnivanja kako bi se utvrdila pitanja koja stranke ili arbitražno vijeće smatraju primjerenima, uključujući:

2.   Osim ako se stranke dogovore drukčije, opis poslova arbitražnog vijeća obuhvaća sljedeće:

1.   Na temelju vremenskog rasporeda utvrđenog na organizacijskom sastanku, nakon savjetovanja sa strankama i ostalim arbitrima, predsjednik arbitražnog vijeća obavješćuje stranke o datumu, vremenu i mjestu održavanja rasprave. Podložno stavku 6., stranka na čijem se području održava rasprava čini te informacije dostupnima javnosti.

2.   Ako se stranke tako dogovore, arbitražno vijeće može sazvati dodatne rasprave.

3.   Svi arbitri moraju biti prisutni tijekom cijele rasprave.

4.   Neovisno o tome je li rasprava otvorena za javnost, raspravi mogu prisustvovati sljedeće osobe, podložno prethodnoj suglasnosti stranaka:

5.   Svaka stranka najkasnije sedam dana prije datuma rasprave arbitražnom vijeću i drugoj stranci dostavlja popis imena osoba koje će usmeno iznijeti argumente na raspravi u ime te stranke, imena drugih predstavnika koji će biti prisutni na raspravi i imena svjedoka koji će biti saslušani na raspravi.

6.   Rasprave arbitražnog vijeća otvorene su za javnost osim ako arbitražno vijeće po službenoj dužnosti ili na zahtjev bilo koje stranke odluči drukčije.

7.   Arbitražno vijeće u dogovoru sa strankama odlučuje o odgovarajućoj logističkoj organizaciji i postupcima kako bi se osiguralo djelotvorno upravljanje raspravama koje su otvorene za javnost. Ta logistička organizacija i ti postupci mogu uključivati emitiranje putem interneta ili korištenje televizijskog sustava zatvorenog kruga.

8.   Arbitražno vijeće provodi raspravu na sljedeći način, osiguravajući da stranci podnositeljici pritužbe i stranci protiv koje je podnesena pritužba bude dodijeljeno jednako vrijeme za iznošenje argumenata i protuargumenata:

Argument

Protuargument

9.   Arbitražno vijeće može u bilo kojem trenutku tijekom rasprave uputiti pitanja bilo kojoj stranci ili bilo kojem svjedoku.

10.   Arbitražno vijeće osigurava da se zapisnik s rasprave sastavi i dostavi strankama u roku od 7 dana nakon rasprave. Stranke mogu iznijeti primjedbe na zapisnik, a arbitražno vijeće može ih razmotriti.

11.   Svaka stranka može u roku od 10 dana od rasprave dostaviti dopunski podnesak o svakom pitanju koje se pojavilo tijekom rasprave.

1.   Ako se jedna od stranaka, propisno obaviještena u skladu s ovim radnim postupcima za arbitražu, ne pojavi na raspravi bez valjanog razloga, arbitražno vijeće može nastaviti s arbitražom.

2.   Ako jedna od stranaka, od koje se propisno zahtijeva da dostavi dokaznu dokumentaciju, to ne učini u zadanom roku bez valjanog razloga, arbitražno vijeće može donijeti pravorijek na temelju dokaza koje posjeduje.

1.   Arbitražno vijeće može u bilo kojem trenutku tijekom postupka uputiti pitanja u pisanom obliku jednoj stranci ili objema strankama. Sva pitanja upućena jednoj stranci u preslici se dostavljaju drugoj stranci.

2.   Svaka stranka drugoj stranci dostavlja presliku svojih odgovora na pitanja arbitražnog vijeća. Druga stranka ima mogućnost dostaviti pisane primjedbe na odgovore stranke u roku od 7 dana od dostave te preslike odgovora.

1.   Osim ako se stranke dogovore drukčije, arbitražno vijeće može primati nezatražene podneske od fizičkih osoba stranke, koje su rezidenti ili državljani odnosno građani stranke, ili od pravnih osoba s poslovnim nastanom na području stranke, koje su neovisne o vladi Gvajane i o institucijama i tijelima Unije, pod uvjetom da:

2.   Podnesci se dostavljaju strankama kako bi mogle iznijeti svoje primjedbe. Stranke mogu u roku od 15 dana od primitka podnesaka dostaviti svoje primjedbe arbitražnom vijeću.

3.   Arbitražno vijeće u svojem pravorijeku navodi sve podneske koje je primilo u skladu sa stavkom 1. Arbitražno vijeće nije dužno u svojem izvješću navesti argumente iznesene u tim podnescima.

4.   Ako arbitražno vijeće odluči u svojem izvješću navesti argumente iznesene u podnescima, u obzir uzima i primjedbe koje su iznijele stranke u skladu sa stavkom 2.

1.   Arbitražno vijeće može naložiti jednom ili više vještaka da dostave pisana mišljenja o specfičnim pitanjima koja treba odrediti arbitražno vijeće. Preslika opisa poslova vještaka koji je utvrdilo vijeće šalje se strankama.

2.   Po primitku izvješća vještaka arbitražno vijeće šalje presliku tog izvješća strankama, kojima se daje mogućnost da pisanim putem izraze svoje mišljenje o izvješću. Stranka ima pravo pregledati svaki dokument na kojem se temelji izvješće vještaka.

3.   Na zahtjev bilo koje stranke vještaka se nakon dostave izvješća može saslušati na raspravi na kojoj ga stranke imaju mogućnost ispitati. Na raspravi svaka stranka može pozvati stručnjake u svojstvu svjedoka kako bi dali iskaz o spornim pitanjima.

1.   U pisanom pravorijeku navode se utvrđene činjenice, primjenjivost relevantnih odredaba Sporazuma i razlozi za utvrđenja i zaključke.

2.   Pravorijek potpisuju arbitri, a mora sadržavati datum donošenja i mjesto arbitraže. Ako nedostaje potpis nekog arbitra, u pravorijeku se za to navodi razlog.

1.   U roku od 30 dana od primitka pravorijeka svaka stranka, uz obavijest drugoj stranci i tijelu PCA-a za imenovanje, može zatražiti od arbitražnog vijeća tumačenje pravorijeka.

2.   Tumačenje se daje u pisanom obliku o roku od 30 dana od primitka zahtjeva. Tumačenje čini dio pravorijeka, a odredbe članaka 15. i 25. primjenjuju se prema potrebi.

1.   Svaka stranka može u roku od 30 dana od primitka pravorijeka i uz obavijest drugoj stranci i tijelu PCA-a za imenovanje zatražiti od arbitražnog vijeća da u pravorijeku ispravi pogreške u izračunu, tipografske ili druge slične pogreške. Arbitražno vijeće može, međutim, unijeti takve ispravke na vlastitu inicijativu u roku od 30 dana od dostave pravorijeka.

2.   Svi ispravci provode se u pisanom obliku i dio su pravorijeka, a odredbe članaka 15. i 25. primjenjuju se prema potrebi.

1.   U roku od 30 dana od primitka pravorijeka svaka stranka može, uz obavijest drugoj stranci i tijelu PCA-a za imenovanje, od arbitražnog vijeća zatražiti da donese dodatni pravorijek uzimajući u obzir sve zahtjeve podnesene tijekom arbitražnog postupka koji nisu bili uzeti u obzir u pravorijeku.

2.   Ako arbitražno vijeće smatra da je zahtjev za dodatan pravorijek opravdan i smatra da se izostavljanje može ispraviti bez daljnjih rasprava ili dokaza, ono donosi dodatni pravorijek u roku od 30 dana od primitka zahtjeva.

3.   Ako se donese dodatni pravorijek, članci 15. i 25. primjenjuju se prema potrebi.

1.   Stranke poduzimaju sve potrebne mjere kako bi u dobroj vjeri postupile u skladu s pravorijekom arbitražnog vijeća. Stranke u roku od 10 dana od dostave pravorijeka arbitražnog vijeća dogovaraju razumni rok za postupanje u skladu s njim. U slučaju neslaganja stranaka o razumnom roku za postupanje u skladu s pravorijekom arbitražnog vijeća, svaka stranka pisanim putem zahtijeva od izvornog arbitražnog vijeća da odredi razumni rok i istodobno obavješćuje drugu stranku. Unija i Gvajana mogu sporazumno produljiti razumni rok.

2.   U slučaju neslaganja između stranaka o usklađenosti pojedine mjere s pravorijekom arbitražnog vijeća, stranka može pisanim putem zatražiti od arbitražnog vijeća da odluči o tom pitanju. Arbitražno vijeće svoj pravorijek dostavlja u roku od 90 ili, u hitnim slučaju, u roku od 45 dana od podnošenja zahtjeva.

Ako se izvorno arbitražno vijeće ili pojedini arbitri ne mogu ponovno sastati radi razmatranja zahtjeva, osniva se novo arbitražno vijeće u skladu s člankom 6. Rok za dostavu pravorijeka jest 60 dana od datuma osnivanja novog arbitražnog vijeća.

3.   Ako arbitražno vijeće odluči da stranka nije postupila u skladu s pravorijekom arbitražnog vijeća, toj stranci određuje novi rok za postupanje u skladu s pravorijekom.

Ako stranka i dalje ne postupa u skladu s pravorijekom arbitražnog vijeća, druga stranka može, nakon što obavijesti stranku koja ne postupa u skladu s pravorijekom arbitražnog vijeća, suspendirati Sporazum u skladu s njegovim člankom 28. Svaka suspenzija mora biti razmjerna kršenju predmetne obveze, uzimajući u obzir težinu povrede i prava o kojima je riječ te pitanje temelji li se suspenzija na činjenici da stranka i dalje ne postupa u skladu s pravorijekom arbitražnog vijeća.

Svaka je suspenzija privremena i primjenjuje se samo dok stranka ne postupi u skladu s pravorijekom arbitražnog vijeća ili dok se stranke ne dogovore o drukčijem načinu rješenja spora.

4.   Stranka obavješćuje Zajednički odbor za praćenje i preispitivanje (ZOPP) i drugu stranku o svakoj mjeri koju je poduzela kako bi postupila u skladu s pravorijekom arbitražnog vijeća i o svojem zahtjevu za ukidanje suspenzije koju je primijenila druga stranka.

5.   Ako stranke u roku od 45 dana od dostave obavijesti ne postignu dogovor o tome postiže li se mjerom iz obavijesti usklađenost stranke s pravorijekom arbitražnog vijeća, svaka stranka može izvornom arbitražnom vijeću uputiti pisani zahtjev za rješavanje tog pitanja. Takav se zahtjev istodobno dostavlja drugoj stranci.

Ako se izvorno arbitražno vijeće ili pojedini arbitri ne mogu ponovno sastati radi razmatranja zahtjeva, osniva se novo arbitražno vijeće u skladu s člankom 6. Odluka arbitražnog vijeća dostavlja se strankama i ZOPP-u u roku od 75 dana od podnošenja zahtjeva.

6.   Ako se izvorno arbitražno vijeće ili pojedini arbitri ne mogu ponovno sastati radi razmatranja zahtjeva iz stavka 2., osniva se novo arbitražno vijeće u skladu s člankom 6. U tom slučaju rok za dostavu pravorijeka novog arbitražnog vijeća jest 90 dana od datuma osnivanja novog arbitražnog vijeća.

1.   Ako se prije donošenja pravorijeka stranke usuglase o rješenju spora, arbitražno vijeće izdaje nalog za okončanje arbitražnog postupka ili, ako obje stranke to zatraže i ako se vijeće s time složi, evidentira nagodbu u obliku arbitražnog pravorijeka o kojem je postignut dogovor stranaka. Arbitražno vijeće nije dužno obrazložiti pravorijek o kojem je postignut dogovor stranaka.

2.   Ako prije donošenja pravorijeka nastavak arbitražnog postupka postane nemoguć ili bespredmetan zbog razloga koji nisu navedeni u stavku 1., arbitražno vijeće obavješćuje stranke o svojoj namjeri da naloži okončanje postupka osim ako stranka iznese valjane razloge za prigovor. Stranke zatim započinju savjetovanja s ciljem rješavanja spora.

1.   Arbitražno vijeće u svojem pravorijeku utvrđuje troškove arbitraže. Pojam „troškovi” uključuje jedino:

2.   Troškove arbitraže u načelu snosi stranka koja izgubi spor. Međutim, vijeće može raspodijeliti troškove između stranaka ako to smatra primjerenim s obzirom na okolnosti slučaja.

3.   Arbitražno vijeće ne smije naplaćivati dodatne naknade za tumačenje, ispravljanje ili dopunu svojeg pravorijeka.

1.   Arbitražno vijeće može, nakon što je osnovano, zatražiti od svake stranke da položi jednak iznos kao predujam za troškove iz članka 31.

2.   Tijekom arbitražnog postupka arbitražno vijeće može zatražiti od stranaka dodatne pologe.

3.   Ako se zatraženi polozi ne uplate u cijelosti u roku od 30 dana od primitka zahtjeva, arbitražno vijeće o tome obavješćuje stranke kako bi jedna od njih mogla izvršiti traženo plaćanje. Ako se takvo plaćanje ne izvrši, arbitražno vijeće može naložiti suspenziju ili okončanje arbitražnog postupka.

4.   Nakon donošenja pravorijeka arbitražno vijeće obračunava pologe primljene od stranaka i strankama vraća neutrošene iznose.