EUROPSKA KOMISIJA
Strasbourg, 26.11.2024.
COM(2024) 727 final
Preporuka za
PREPORUKU VIJEĆA
o potvrđivanju nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana Slovačke
EUROPSKA KOMISIJA
Strasbourg, 26.11.2024.
COM(2024) 727 final
Preporuka za
PREPORUKU VIJEĆA
o potvrđivanju nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana Slovačke
Preporuka za
PREPORUKU VIJEĆA
o potvrđivanju nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana Slovačke
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121.,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2024/1263, a posebno njezin članak 17.,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011, a posebno njezin članak 8. stavak 1.,
uzimajući u obzir preporuku Komisije,
budući da:
OPĆA RAZMATRANJA
1 2 3 Reformirani okvir gospodarskog upravljanja u EU-u stupio je na snagu 30. travnja 2024. Uredba (EU) 2024/1263 Europskog parlamenta i Vijeća o djelotvornoj koordinaciji ekonomskih politika i multilateralnom proračunskom nadzoru, izmijenjena Uredba (EZ) br. 1467/97 o provedbi postupka u slučaju prekomjernog deficita i izmijenjena Direktiva Vijeća 2011/85/EU o proračunskim okvirima država članica glavni su elementi reformiranog okvira gospodarskog upravljanja u EU-u. Održivost javnog duga te održiv i uključiv rast ciljevi su okvira koji će se ostvariti reformama i ulaganjima. Okvir se odnosi na srednjoročno razdoblje, potiče odgovornost na nacionalnoj razini te djelotvornu i koherentnu provedbu propisa.
4 Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni planovi koje države članice trebaju dostaviti Vijeću i Komisiji u središtu su novog okvira gospodarskog upravljanja. Dva su cilja tih planova: i. osigurati da se do kraja razdoblja prilagodbe dug opće države uvjerljivo smanji ili da ostane na razboritim razinama te da se državni deficit u srednjoročnom razdoblju smanji i zadrži ispod referentne vrijednosti od 3 % BDP-a i ii. osigurati provedbu reformi i ulaganja kojima se svladavaju glavni izazovi utvrđeni u kontekstu europskog semestra i doprinosi zajedničkim prioritetima EU-a. Zato se u svakom planu treba obvezati na kretanje neto rashoda u srednjem roku i tako u biti uvesti proračunsko ograničenje za trajanja plana, od četiri do pet godina (ovisno o redovnom trajanju zakonodavnog razdoblja u državi članici). Osim toga, u planu treba objasniti kako će država članica provedbom reformi i ulaganja svladati glavne izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra, osobito u preporukama za pojedinu zemlju (što, ovisno o slučaju, uključuje i one koje se odnose na postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža) i kako će doprinijeti zajedničkim prioritetima Unije. Razdoblje fiskalne prilagodbe traje četiri godine i može se produljiti za najviše tri godine ako se država članica obveže da će provesti relevantne reforme i ulaganja koji ispunjavaju kriterije iz Uredbe (EU) 2024/1263.
Komisija nakon dostave plana ocjenjuje ispunjava li plan zahtjeve iz Uredbe (EU) 2024/1263.
Vijeće zatim na preporuku Komisije treba donijeti preporuku kojom se utvrđuje kretanje neto rashoda dotične države članice i, ako je primjenjivo, potvrđuje obveze provedbe reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje razdoblja fiskalne prilagodbe.
RAZMATRANJA O NACIONALNOM SREDNJOROČNOM FISKALNO-STRUKTURNOM PLANU SLOVAČKE
Slovačka je 15. listopada 2024. Vijeću i Komisiji dostavila svoj nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan, nakon što je u dogovoru s Komisijom produljen rok iz članku 36. Uredbe (EU) 2024/1263 zbog razloga koje je navela Slovačka.
Proces prije dostave plana
5 6 Komisija je Slovačkoj 21. lipnja 2024. u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2024/1263 dostavila referentni smjer kretanja. Komisija je 15. listopada 2024. objavila referentni smjer kretanja. Referentni smjer kretanja temelji se na rizicima i osigurava da se do kraja razdoblja prilagodbe i bez daljnjih proračunskih mjera nakon razdoblja prilagodbe dug opće države uvjerljivo smanjuje ili da u srednjoročnom razdoblju ostane na razboritim razinama te da se deficit opće države smanji ispod 3 % BDP-a tijekom razdoblja prilagodbe i u srednjoročnom razdoblju zadrži ispod te referentne vrijednosti. Srednjoročno razdoblje definirano je kao razdoblje od deset godina nakon isteka razdoblja prilagodbe. U skladu s člankom 6. točkom (d) te člancima 7. i 8. Uredbe (EU) 2024/1263, referentni smjer kretanja usklađen je i s mjerilom za deficit, zaštitnom mjerom za održivost duga i zaštitnom mjerom za otpornost na deficit. U referentnom smjeru kretanja za Slovačku utvrđuje se da na temelju Komisijinih pretpostavki u razdoblju prilagodbe od četiri godine rast neto rashoda ne bi smio premašiti vrijednosti iz tablice 1. To odgovara prosječnom rastu neto rashoda od 2,0 % tijekom razdoblja prilagodbe (2025. – 2028.).
Tablica 1: Referentni smjer kretanja koji je Komisija Slovačkoj dostavila 21. lipnja 2024.
|
2025. |
2026. |
2027. |
2028. |
Prosjek 2025. – 2028. |
|
|
Maksimalni rast neto rashoda (godišnje, %) |
2,8 |
2,0 |
1,6 |
1,5 |
2,0 |
Izvor: izračuni Komisije.
U skladu s člankom 12. Uredbe (EU) 2024/1263, Slovačka i Komisija organizirale su tehnički dijalog od lipnja do rujna 2024. Glavne su teme dijaloga bile kretanje neto rashoda prema predviđanjima Slovačke i njegove temeljne pretpostavke (posebno naglašena fiskalna prilagodba u 2026., što se objašnjava ulaganjima u obranu i nacionalnim sufinanciranjem bespovratnih sredstava EU-a), kao i planirana provedba reformi i ulaganja kojima se svladavaju glavni izazovi utvrđeni u kontekstu europskog semestra te doprinosi zajedničkim prioritetima Unije za pravednu i zelenu tranziciju, socijalnu i gospodarsku otpornost, energetsku sigurnost i izgradnju obrambenih kapaciteta.
Prema informacijama koje je dostavila u svojem planu, Slovačka je u rujnu i listopadu 2024. u skladu s člankom 11. stavkom 3. i člankom 36. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU) 2024/1263 započela postupak savjetovanja s organizacijama civilnog društva, socijalnim partnerima, regionalnim tijelima i drugim relevantnim dionicima. Prema informacijama koje je dostavila u svojem planu, o nacionalnom srednjoročnom fiskalno-strukturnom planu raspravljalo se u Gospodarskom i socijalnom vijeću, koje obuhvaća sindikate, udrugu poslodavaca, udruženje poslodavaca i općine u Slovačkoj.
Drugi povezani procesi
7 8 Vijeće je 26. srpnja 2024. utvrdilo da u Slovačkoj postoji prekomjerni deficit jer nije ispunjen kriterij deficita. Ova se Preporuka podudara s preporukom Vijeća u skladu s člankom 126. stavkom 7. UFEU-a s ciljem okončanja stanja prekomjernog državnog deficita u Slovačkoj. Istodobnim donošenjem tih preporuka, što je prilagođeno i opravdano zbog prelaska na novi okvir gospodarskog upravljanja, osigurava se usklađenost preporučene prilagodbe.
9 Slovačka je 15. listopada 2024. dostavila svoj nacrt proračunskog plana za 2025. Komisija je [26. studenog 2024.] donijela mišljenje o tom nacrtu proračunskog plana.
10 Komisija je 19. lipnja 2024. zaključila da u Slovačkoj postoje makroekonomske neravnoteže. Konkretno, u Slovačkoj su prisutne slabosti koje se odnose na troškovnu konkurentnost, vanjsku bilancu, tržište stambenih nekretnina i dug kućanstava.
11 Vijeće je u kontekstu europskog semestra 21. listopada 2024. Slovačkoj uputilo nekoliko preporuka.
SAŽETAK I KOMISIJINA OCJENA PLANA
U skladu s člankom 16. Uredbe (EU) 2024/1263 Komisija je ocijenila plan kako slijedi:
Kontekst: makroekonomsko i fiskalno stanje i izgledi
Gospodarska aktivnost u Slovačkoj porasla je za 1,4 % u 2023. zbog smanjenja privatne i javne potrošnje. Prema jesenskoj prognozi Europske Komisije 2024. očekuje se rast gospodarstva za 2,2 % u 2024. zbog snažne privatne potrošnje, a unatoč slabijoj potražnji za izvozom. U 2025. predviđa se povećanje realnog BDP-a za 2,3 % zbog privatne potrošnje i ulaganja. U 2026. predviđa se povećanje realnog BDP-a za 2,5 % zbog snažne privatne potrošnje i pozitivnog neto izvoza. U razdoblju obuhvaćenom prognozom (tj. 2024. – 2026.) očekuje se blagi pad potencijalnog rasta BDP-a Slovačke, s 2,3 % u 2024. na 2,2 % do 2026. Stopa nezaposlenosti u 2023. iznosila je 5,8 %, a Komisija predviđa da će u 2024. iznositi 5,5 %, 5,3 % u 2025. i 5,1 % u 2026. Predviđa se da će se inflacija (deflator BDP-a) smanjiti s 10,1 % u 2023. na 4,4 % u 2024. te dosegnuti 3,8 % u 2025. i 2,8 % u 2026.
Kad je riječ o fiskalnim kretanjima, deficit opće države u Slovačkoj iznosio je 2023. 5,2 % BDP-a. Prema jesenskoj prognozi Europske komisije 2024., predviđa se da će u 2024. dosegnuti 5,8 % BDP-a, u 2025. smanjiti se na 4,7 % BDP-a, a u 2026. bez promjene politika na 4,1 % BDP-a. Jesenska prognoza Europske komisije 2024. uključuje nacrt proračuna Slovačke za 2025., koji je vlada nacionalnom parlamentu predložila u listopadu. Na kraju 2023. dug opće države iznosio je 56,1 % BDP-a. Prema Komisijinoj jesenskoj prognozi 2024., očekuje se povećanje udjela duga u BDP-u na 58,9 % krajem 2024. Predviđa se povećanje na 59,8 % BDP-a krajem 2025. i 61,8 % krajem 2026. Komisija u svojoj fiskalnoj prognozi ne razmatra obveze politike preuzete u srednjoročnim planovima sve dok se ne temelje na vjerodostojno najavljenim i dovoljno detaljno razrađenim konkretnim mjerama.
Kretanje neto rashoda i glavne makroekonomske pretpostavke iz plana
Slovački nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan odnosi se na razdoblje 2025. – 2028. i četverogodišnju fiskalnu prilagodbu.
Plan sadržava sve informacije propisane u članku 13. Uredbe (EU) 2024/1263.
12 Slovačka se u planu obvezala na kretanje neto rashoda navedeno u tablici 2, što odgovara prosječnom rastu neto rashoda od 2,0 % u godinama od 2025. do 2028. Prosječni rast neto rashoda tijekom razdoblja prilagodbe (2025. – 2028.) naveden u planu isti je kao u referentnom smjeru kretanja koji je Komisija dostavila 21. lipnja 2024. U planu se pretpostavlja postupno smanjenje potencijalnog rasta BDP-a s 2,4 % u 2025. na 1,4 % u 2028. Osim toga, očekuje se da će se stopa rasta deflatora BDP-a smanjiti s 4,6 % u 2024. na 3,2 % u 2025., a zatim na 2,9 % u 2028.
Tablica 2: Kretanje neto rashoda i glavne pretpostavke u planu Slovačke
|
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
2028. |
Prosjek tijekom razdoblja valjanosti plana 2025. – 2028. |
|
|
Rast neto rashoda
|
6,2 |
3,8 |
0,9 |
1,6 |
1,5 |
2,0 |
|
Rast neto rashoda
|
6,2 |
10,3 |
11,2 |
13,0 |
14,8 |
nije primjenjivo |
|
Potencijalni rast BDP-a (%) |
2,3 |
2,4 |
1,7 |
1,4 |
1,4 |
1,7 |
|
Inflacija (rast deflatora BDP-a) (%) |
4,6 |
3,2 |
3,1 |
3,0 |
2,9 |
3,1 |
Izvor: srednjoročni fiskalno-strukturni plan Slovačke i izračuni Komisije.
Implikacije preuzetih obveza za kretanje neto rashoda iz plana na dug opće države
Ako se ostvare kretanje neto rashoda iz plana i temeljne pretpostavke, dug opće države trebao bi se, prema planu, postupno povećati s 58,5 % u 2024. na 62,1 % BDP-a u 2027., nakon čega bi se smanjivao i na kraju razdoblja prilagodbe (2028.) iznosio 61,4 %, kako je prikazano u sljedećoj tablici. Očekuje se da će se referentna vrijednost od 60 % BDP-a iz Ugovora prvi put premašiti 2026., na razini od 61,6 % BDP-a, te da će udio duga ostati iznad referentne vrijednosti u zadnjim godinama razdoblja prilagodbe. Nakon toga prema planu se u srednjoročnom razdoblju (tj. do 2038.) očekuje postupno smanjenje udjela duga na 54,8 % BDP-a do 2038.
Tablica 3: Kretanja duga i salda opće države u planu Slovačke
|
2023. |
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
2028. |
2038. |
|
|
Državni dug (% BDP-a) |
56,0 |
58,5 |
59,8 |
61,6 |
62,1 |
61,4 |
54,8 |
|
Saldo države (% BDP-a) |
–4,9 |
–5,9 |
–5,1 |
–3,9 |
–2,9 |
–1,8 |
–2,3 |
Izvor: srednjoročni fiskalno-strukturni plan Slovačke
Zato bi se prema planu dug opće države u srednjoročnom razdoblju smanjio ispod referentne vrijednosti od 60 % BDP-a iz Ugovora. To je prema pretpostavkama iz plana moguće jer se u svim determinističkim testiranjima otpornosti na stres iz Komisijine analize održivosti duga predviđa da će dug do 2038. ostati ispod 60 % BDP-a. Zato se na temelju obveza provedbe politika iz plana i makroekonomskih pretpostavki kretanje neto rashoda navedeno u planu smatra usklađenim s kriterijem duga iz članka 6. točke (a) i članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) 2024/1263.
Implikacije preuzetih obveza za kretanje neto rashoda iz plana na saldo opće države
Na temelju kretanja neto rashoda i pretpostavki iz plana očekuje se da će deficit opće države dosegnuti 5,9 % BDP-a u 2024. i postupno se smanjiti na 1,8 % u 2028. Očekuje se da će se deficit u 2027. vratiti na razinu ispod 3 % BDP-a, točnije 2,9 %. Zato prema planu saldo opće države neće do kraja razdoblja prilagodbe (2028.) premašiti referentnu vrijednost od 3 % BDP-a. Osim toga, državni deficit neće tijekom deset godina nakon razdoblja prilagodbe (tj. do 2038.) premašiti 3 % BDP-a. Zato se na temelju obveza provedbe politika iz plana i makroekonomskih pretpostavki kretanje neto rashoda navedeno u planu smatra usklađenim s kriterijem deficita iz članka 6. točke (b) i članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) 2024/1263.
Vremenski profil fiskalne prilagodbe
Fiskalna prilagodba iskazana kao promjena strukturnog primarnog salda, kako je opisano u planu, naglašena je na kraju razdoblja u odnosu na linearno kretanje propisano u članku 6. točki (c) Uredbe (EU) 2024/1263. Fiskalna prilagodba strukturnog primarnog salda 2025. iznosi 0,8 postotnih bodova, što je za 0,5 postotnih bodova niže od prosječne godišnje prilagodbe tijekom razdoblja obuhvaćena planom. Manje ambiciozna fiskalna prilagodba 2025. objašnjava se odgođenom provedbom vojnih ulaganja iz prethodnih godina, u iznosu od 0,4 % BDP-a u 2025. Prilagodba se stoga pomiče na 2026., kad bi planirana prilagodba strukturnog primarnog salda trebala biti za 0,5 postotnih bodova veća od prosječne godišnje prilagodbe. Prilagodba u smislu strukturnog primarnog salda 2027. i 2028. linearna je. Zato se na temelju obveza provedbe politika iz plana i makroekonomskih pretpostavki kretanje neto rashoda navedeno u planu smatra usklađenim s odredbom o zaštitnoj mjeri kojom se izbjegava prilagodba pri kraju razdoblja iz članka 6. točke (c) i prijelaznom odredbom iz članka 36. stavka 1. točke (e) Uredbe (EU) 2024/1263.
Tablica 4: Kretanja strukturnog primarnog salda u planu Slovačke
|
2023. |
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
2028. |
|
|
Strukturni primarni saldo (% BDP-a) |
–3,5 |
–4,3 |
–3,5 |
–1,7 |
–0,3 |
1,0 |
|
Promjena strukturnog primarnog salda (u postotnim bodovima) |
nije primjenjivo |
–0,8 |
0,8 |
1,8 |
1,3 |
1,3 |
Izvor: srednjoročni fiskalno-strukturni plan Slovačke
Usklađenost s postupkom u slučaju prekomjernog deficita
Kretanje neto rashoda utvrđeno u planu u skladu je sa zahtjevima u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita (posebno s minimalnom godišnjom strukturnom prilagodbom utvrđenom u članku 3. stavku 4. trećem podstavku Uredbe Vijeća (EZ) br. 1467/97).
Usklađenost plana sa zaštitnom mjerom za otpornost na deficit
Zahtjev iz preventivnog dijela iz članka 8. Uredbe br. 2024/1263 u pogledu zaštitne mjere za otpornost na deficit, čiji je cilj osigurati zajedničku marginu u odnosu na referentnu vrijednost deficita od 3 %, primjenjuje se na Slovačku od 2028. jer se predviđa da će deficit od 2027. biti ispod 3 % BDP-a. Stoga godišnja prilagodba strukturnog primarnog salda 2028. ne bi trebala biti manja od 0,4 % BDP-a ako je strukturni deficit u 2027. bio veći od 1,5 % BDP-a, kako bi se postigla zajednička margina otpornosti u strukturnom smislu od 1,5 % BDP-a. Fiskalna prilagodba koja je rezultat obveza provedbe politika iz plana i makroekonomskih pretpostavki iznosi 1,3 % u 2028. Zato se na temelju obveza provedbe politika iz plana i makroekonomskih pretpostavki kretanje neto rashoda navedeno u planu smatra usklađenim sa zaštitnom mjerom za otpornost na deficit.
Usklađenost plana sa zaštitnom mjerom za održivost duga
Prema planu će državni dug u 2026., 2027. i 2028. iznositi od 60 % do 90 % BDP-a. Međutim, zaštitna mjera za održivost duga ne primjenjuje se u razdoblju obuhvaćenom planom jer bi prema planu državni deficit u 2027. trebao biti manji od 3 % BDP-a, zbog čega bi u zadnjoj godini razdoblja prilagodbe odluku o postojanju prekomjernog deficita trebalo staviti izvan snage.
Makroekonomske pretpostavke iz plana
Plan se temelji na makroekonomskim i fiskalnim pretpostavkama koje su u skladu s pretpostavkama koje je Komisija 21. lipnja 2024. dostavila Slovačkoj. U obzir se uzimaju dodatne dostupne informacije u usporedbi s referentnim smjerom kretanja te plan u skladu s time uključuje ažurirane makroekonomske i fiskalne pokazatelje. Učinak tog ažuriranja ne utječe znatno na prosječni rast neto rashoda u planu u usporedbi s referentnim smjerom kretanja.
Fiskalna strategija plana
U skladu s indikativnom fiskalnom strategijom iz plana, preuzete obveze o neto rashodima bit će ispunjene uglavnom diskrecijskim povećanjima prihoda. U planu su iznesene mjere za trećinu potrebnog iznosa, dok će preostale dvije trećine biti utvrđene u narednim godišnjim proračunima. Planirana fiskalna konsolidacija 2025. temelji se na planiranim mjerama za povećanje prihoda i smanjenje rashoda iz nacrta proračunskog plana za 2025. To uključuje povećanje poreza na dodanu vrijednost i poreza na dobit, nove poreze na financijske transakcije za poduzeća te veće trošarine na zaslađena pića te duhan i neduhanske proizvode. Na strani rashoda te mjere uključuju ukidanje postojećih mjera potpore povezanih s visokim cijenama energije i smanjenje plaća u javnom sektoru. Diskrecijska povećanja prihoda iznose 1,6 % BDP-a, a smanjenja rashoda 0,6 % BDP-a. Međutim, Slovačka istovremeno planira povećati rashode za 0,6 % BDP-a, što će dovesti do neto konsolidacije od 1,6 % BDP-a.
13 Točna specifikacija relevantnih mjera politike potvrdit će se ili prilagoditi te kvantificirati u godišnjim proračunima. S druge strane, provedba indikativne fiskalne strategije iz plana izložena je nekim rizicima. Oni proizlaze iz toga što se fiskalna prilagodba prvenstveno temelji na diskrecijskim povećanjima prihoda. Teret snažne konsolidacije usmjeren je na kućanstva i poduzeća, a ne na državu. Takva konsolidacijska strategija može imati dodatne makroekonomske učinke i moguće fiskalne posljedice. Konkretno, konsolidacija koja se temelji na porezu podrazumijeva fiskalni rizik slabije naplate poreznih prihoda od one koja je pretpostavljena u planu. U nacrtu proračunskog plana za 2025. navode se mjere politike koje će pomoći da se ispune obveze o neto rashodima za 2025.
Namjeravane reforme i ulaganja u planu kojima se svladavaju glavni izazovi utvrđeni u kontekstu europskog semestra i doprinosi zajedničkim prioritetima Unije
U planu se opisuju namjeravane politike za reforme i ulaganja kojima se svladavaju glavni izazovi utvrđeni u kontekstu europskog semestra, osobito u preporukama za pojedinu zemlju, uključujući one koje se odnose na postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža, i doprinosi zajedničkim prioritetima EU-a. Konkretno, plan uključuje 18 reformi i 11 ulaganja, od čega se za 18 koristi financijska potpora iz Mehanizma za oporavak i otpornost, a za jedan i iz fondova kohezijske politike.
Za zajednički prioritet pravedne zelene tranzicije, što uključuje klimatske ciljeve utvrđene u Uredbi (EU) 2021/1119, planom je predviđena modernizacija prometne infrastrukture s niskim emisijama ugljika (koja je uključena u plan za oporavak i otpornost) radi produljenja obnovljene ili modernizirane čiste željezničke infrastrukture. Tom se mjerom namjerava odgovoriti na preporuke za pojedinu zemlju iz 2019., 2020., 2022. i 2023. o održivom javnom prijevozu i smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima. Osim toga, plan obuhvaća (u okviru plana za oporavak i otpornost) projekte usmjerene na svladavanje izazova zelene tranzicije objavom tematskih poziva usklađenih s prioritetima programa Obzor Europa. Tim ulaganjem provode se preporuke upućene Slovačkoj 2019., 2020., 2022. i 2023. o smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima, promicanju zelene tranzicije i usmjeravanju ulaganja u istraživanja i inovacije. U planu su iznesene i druge mjere zelene tranzicije obuhvaćene planom za oporavak i otpornost, kao što su reforma tržišta električne energije i izmjena Zakona o otpadu, koje su već provedene, te Zakon o zaštiti prirode i Zakon o vodama. Kako bi potaknula pravednu digitalnu tranziciju, Slovačka je u plan uvrstila mjere kao što su sustav elektroničkog izdavanja računa i poboljšane elektroničke usluge za financijsku upravu. Tim se mjerama nastoji riješiti problem utaje poreza i promicati pristup usmjeren na klijenta. One su izravno povezane s preporukama upućenima Slovačkoj 2022., 2023. i 2024. o jačanju porezne discipline i digitalizaciji porezne uprave. Plan uključuje i ulaganje u istraživanja i inovacije kako bi se poduprla digitalizacija gospodarstva (u okviru plana za oporavak i otpornost), čime se namjeravaju provesti preporuke za pojedinu zemlju iz 2019., 2020. i 2024. o podupiranju istraživanja, inovacija i konkurentnosti. Uz to uključuje reformu za uspostavu centralizirane platforme za javnu nabavu informatičkih resursa (u okviru plana za oporavak i otpornost), što pridonosi provedbi preporuka za pojedinu zemlju iz 2019. i 2020. o digitalnoj infrastrukturi i kvalitetnim javnim uslugama.
Plan sadržava i nekoliko mjera za zajednički prioritet socijalne i gospodarske otpornosti, što uključuje europski stup socijalnih prava. Kako bi se doprinijelo socijalnoj otpornosti, ciljanija porezna olakšica uvedena je radi potpore obiteljima s djecom, osobito kućanstvima s niskim dohotkom. Tom se mjerom namjerava odgovoriti na preporuke za pojedinu zemlju iz 2022., 2023. i 2024. da se poboljša učinkovitost javne potrošnje i struktura poreza učini poticajnijom za uključiv i održiv rast. Socijalna otpornost i energetska tranzicija povezuju se ulaganjima u obnovu domova energetski siromašnih kućanstava s ciljem povećanja broja obnovljenih domova za osobe kojima prijeti energetsko siromaštvo, čime se namjerava odgovoriti na preporuke za pojedinu zemlju iz 2019., 2020., 2022. i 2023. Osim toga, Slovačka je u novi zakonodavni paket zakona o školstvu uvrstila reformu za jačanje uključenosti i desegregaciju u obrazovanju, čime namjerava uzeti u obzir preporuke za pojedinu zemlju iz 2019., 2020. i 2024. o poboljšanju kvalitete i uključivosti obrazovanja, posebno za djecu u nepovoljnom položaju. Mjere za poboljšanje socijalne otpornosti uključuju i dopunu kapaciteta vrtića (na temelju plana za oporavak i otpornost), utvrđivanje posebnih obrazovnih potreba i pripremu metodoloških materijala (na temelju plana za oporavak i otpornost) i kurikularnu reformu u osnovnoškolskom obrazovanju (na temelju plana za oporavak i otpornost), a sve te mjere odnose se na preporuke za pojedinu zemlju iz 2019., 2020. i 2024. o poboljšanju kvalitete i uključivosti obrazovanja, poboljšanju dostupnosti cjenovno pristupačne skrbi za djecu i promicanju integracije skupina u nepovoljnom položaju. Mjere koje se odnose na gospodarsku otpornost podrazumijevaju izradu industrijske politike Slovačke Republike za razdoblje 2027. – 2035., kojom se namjerava odgovoriti na preporuke iz 2019. i 2024. o potrebi za većom konkurentnosti. Nadalje, Slovačka je u plan uključila reformu upravljanja, evaluacije i potpore u području znanosti, istraživanja i inovacija (iz plana za oporavak i otpornost) te ulaganje kojim se podupire suradnja među poduzećima, akademskom zajednicom i organizacijama za istraživanje i razvoj, čime se namjerava odgovoriti na slične preporuke iz 2019., 2020. i 2024. o podupiranju istraživanja i inovacija te jačanju konkurentnosti. Naposljetku, kako bi provela preporuke za pojedinu zemlju iz 2019., 2023. i 2024. koje se odnose na makroekonomske slabosti s kojima se suočava u pogledu tržišta stambenih nekretnina, Slovačka namjerava izmijeniti Zakon o gradnji, pojednostavniti građevinske postupke i povećati dostupnost stambenih nekretnina za najam. Cilj joj je i provedba Zakona o državnoj potpori za socijalno stanovanje kako bi se povećala dostupnost najma po pristupačnoj cijeni. Plan ne uključuje mjere kojima se namjerava odgovoriti na preporuke za pojedinu zemlju o jačanju poučavanja osnovnih vještina i povećanju sudjelovanja djece mlađe od tri godine u formalnoj skrbi za djecu (preporučeno 2024.) te o osiguravanju likvidnosti za mala i srednja poduzeća (preporučeno 2020.).
Za zajednički prioritet energetske sigurnosti plan sadržava reformu izrade zakonodavnih prijedloga za učinkovitu provedbu tehnologija vodika, u skladu sa zahtjevima EU-a i nacionalnim prioritetima, odnosno Akcijski plan za nacionalnu strategiju za vodik uključen u poglavlje REPowerEU plana za oporavak i otpornost. Tom se reformom nastoje provesti preporuke upućene Slovačkoj 2020., 2022. i 2023. o smanjenju ukupne ovisnosti o fosilnim gorivima. Nadalje, izgradnjom novih obnovljivih izvora električne energije (u okviru plana za oporavak i otpornost) Slovačka namjerava proizvesti 122,4 MW nove električne energije. Tim se ulaganjem namjerava odgovoriti na preporuke za pojedinu zemlju iz 2020., 2022. i 2023. o ubrzavanju uvođenja obnovljivih izvora energije. Nadalje, Slovačka je uključila ulaganje (u okviru plana za oporavak i otpornost) u modernizaciju sustava za distribuciju energije kako bi se olakšali postupci za priključivanje obnovljivih izvora energije na mrežu, čime namjerava provesti preporuke za pojedinu zemlju iz 2020., 2022. i 2023.
Za zajednički prioritet obrambenih kapaciteta plan sadržava mjeru za provedbu odabranih projekata, posebice proizvodnju oklopnih vozila na kotačima s pogonom 8 x 8 i sustava protuzračne obrane srednjeg dometa, u okviru dugoročnog razvojnog plana Ministarstva obrane do 2035.
Osim toga, plan sadržava mjeru politike za zamjenu postojeće roditeljske mirovine sustavom koji omogućuje povrat dijela poreza plaćenog roditeljima, čime se nastoje provesti preporuke za pojedinu zemlju iz 2019. i 2024. o potrebi za očuvanjem održivosti javnih financija i smanjenjem skupih mjera potrošnje. Nadalje, mjera za smanjenje broja javnih službenika i zaposlenika u javnom sektoru za 5000 u razdoblju od 2025. do 2027. pomoći će u ograničavanju javnih rashoda (preporuka za pojedinu zemlju iz 2024.). Osim toga, plan sadržava i reformu središnjeg sustava upravljanja bolnicama (u okviru plana za oporavak i otpornost), kojom se namjeravaju provesti preporuke za pojedinu zemlju iz 2019. i 2020. o održivosti javnih financija u zdravstvenom sektoru i potrebi za jačanjem otpornosti zdravstvenog sektora; reformu uvođenja nove mreže sudova (u okviru plana za oporavak i otpornost), kojom se namjeravaju provesti preporuke iz 2019. i 2020. o djelotvornosti pravosudnog sustava, te mjeru uspostave centara za zajedničke usluge (u okviru plana za oporavak i otpornost) radi poboljšanja učinkovitosti osnovnih javnih usluga, kojom se namjeravaju provesti preporuke iz 2020. i 2024. o poboljšanju kvalitete javnih usluga. Plan ne sadržava mjere za provedbu preporuke za pojedinu zemlju koja se odnosi na neovisnost i integritet pravosudnog i antikorupcijskog sustava (preporučeno 2019. i 2024.) i na provedbu okvira za sprječavanje pranja novca (preporučeno 2020.).
Plan sadržava informacije o dosljednosti i, prema potrebi, komplementarnosti s fondovima kohezijske politike i planom za oporavak i otpornost Slovačke. Konkretno, plan sadržava ulaganje koje je uključeno u plan za oporavak i otpornost (ulaganje br. 4 u okviru komponente 16) za uspostavu centara za zajedničke usluge kojima se povećava učinkovitost i dostupnost osnovnih javnih usluga. Sredstva za kadrovski kapacitet centara za zajedničke usluge osigurat će se putem poziva koji će se financirati iz fondova kohezijske politike.
Plan sadržava pregled potrebnih državnih ulaganja u Slovačkoj u svrhu zajedničkih prioriteta EU-a. Kad je riječ o zajedničkom prioritetu pravedne zelene i digitalne tranzicije, uključujući usklađenost s Europskim zakonom o klimi, mjere uključuju povećanje energetske učinkovitosti u svim sektorima, zamjenu fosilnih goriva održivijim alternativama i usmjeravanje ulaganja u nuklearnu energiju, solarnu energiju i energiju vjetra. Osim toga, potrebe za ulaganjima usmjerene su na poboljšanje pristupa uslugama digitalne uprave i njihove upotrebe, u skladu sa slovačkim nacionalnim strateškim planom za digitalno desetljeće. Kako bi osigurala socijalnu i gospodarsku otpornost, Slovačka do 2030. planira postupno povećavati javne rashode za istraživanja i razvoj. Kako bi povećala energetsku sigurnost, Slovačka je prepoznala potrebu za diversifikacijom uvoza različitih vrsta sirovina kao srednjoročnim investicijskim rješenjem uz pomoć uspostave novih međusobnih veza i dugoročnim ulaganjem u obnovljive izvore energije i nuklearnu energiju. Naposljetku, kako bi se zajamčila sigurnost, ispunile obveze prema NATO-u i EU-u te održala regionalna stabilnost, zemlja nastavlja ulagati u projekte modernizacije obrane, prvenstveno s ciljem osiguravanja nove i moderne vojne opreme koja je u potpunosti kompatibilna s opremom država članica NATO-a. Plan uključuje povećanje izdataka za obranu kako bi se postigao cilj od 2 % BDP-a u skladu s obvezama prema NATO-u.
Zaključak ocjene Komisije
Komisija općenito smatra da plan Slovačke ispunjava kriterije iz Uredbe (EU) 2024/1263.
OPĆI ZAKLJUČAK
Vijeće bi u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) 2024/1263 trebalo Slovačkoj preporučiti kretanje neto rashoda kako je navedeno u planu.
PREPORUČUJE da Slovačka:
(1)Osigura da rast neto rashoda ne bude veći od maksimuma iz Priloga I. ovoj Preporuci.
Vijeće, osim toga, poziva Slovačku da osigura provedbu reformi i ulaganja kojima se svladavaju glavni izazovi utvrđeni u kontekstu europskog semestra, osobito u preporukama za pojedinu zemlju, i doprinosi zajedničkim prioritetima Unije.
PRILOG I.
Maksimalne stope rasta neto rashoda
(godišnje i kumulativne stope rasta, u nominalnom smislu)
Slovačka
|
Godine |
2025. |
2026. |
2027. |
2028. |
|
|
Stope rasta (%) |
Godišnje |
3,8 |
0,9 |
1,6 |
1,5 |
|
Kumulativno |
10,3 |
11,2 |
13,0 |
14,8 |
|
(*) Kumulativne stope rasta izračunavaju se upućivanjem na baznu godinu 2023.
Sastavljeno u Strasbourgu
Za Vijeće
Predsjednik