EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 2.10.2025.
COM(2025) 583 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
o provedbi, rezultatima i sveobuhvatnoj procjeni Europske godine vještina
{SWD(2025) 283 final}
1. Uvod
U govoru o stanju Unije 2022. predsjednica Europske komisije najavila je Europsku godinu vještina kao odgovor na ozbiljan nedostatak radne snage i vještina u Europi: „Nedostatak osoblja izazov je za europska poduzeća. Moramo mnogo više ulagati u osposobljavanje i daljnje usavršavanje. Stoga predlažem da se 2023. proglasi Europskom godinom vještina.”
Gotovo tri četvrtine (74 %) malih i srednjih poduzeća (MSP-ova) nema dovoljno kvalificiranih radnika ( 1 ), a Komisija je utvrdila 42 zanimanja u raznim sektorima gospodarstva u kojima nema dovoljno kvalificiranih radnika ( 2 ). Procjenjuje se da će za 90 % radnih mjesta biti potrebne digitalne vještine ( 3 ). Međutim, više od trećine radne snage nema nužne digitalne vještine potrebne za većinu radnih mjesta. Taj manjak kvalificirane radne snage i vještina popraćen je i sve slabijom razinom osposobljavanja jer samo 39,5 % odraslih godišnje sudjeluje u osposobljavanju ( 4 ). Unatoč tim poteškoćama mogućnosti postoje jer se očekuje znatan porast broja radnih mjesta u zelenom i digitalnom sektoru, u kojima se očekuje otvaranje 3,5 milijuna novih radnih mjesta ( 5 ). Velik neiskorišten potencijal predstavljaju i nedovoljno zastupljene skupine, kao što su žene, mladi koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih (skupina NEET), niskokvalificirani radnici, stariji radnici i osobe s invaliditetom.
Ovo izvješće sadržava pregled provedbe i rezultata Europske godine vještina u skladu s člankom 7. Odluke (EU) 2023/936 (Odluka o Europskoj godini vještina). Ovom izvješću priložen je radni dokument službi Komisije u kojem se detaljno opisuju provedba, rezultati i buduće mjere Europske godine vještina.
2. Rezultati politika i nove ideje
Opći cilj Europske godine vještina bio je promicati prekvalifikaciju i usavršavanje kao način razmišljanja. Stoga se u okviru Europske godine vještina nastojalo promicati ulaganja, povećati relevantnost vještina na temelju suradnje, povezati ljude s odgovarajućim prilikama na tržištu rada i privući talente.
U okviru Europske godine vještina s dionicima se održavala sveobuhvatna cjelogodišnja rasprava o politikama o ulozi vještina i politika u području vještina. U njoj je utvrđeno da se europske zemlje suočavaju sa sličnim poteškoćama zbog brzih tehnoloških promjena, starenja stanovništva i smanjenja radne snage EU-a, dok paralelno postoji potreba za otpornim industrijskim ekosustavima i lancima opskrbe. Opći je konsenzus da zbog tih kretanja u Europi raste potreba za kvalificiranijom radnom snagom koja bi mogla pratiti nagle promjene potreba za vještinama.
2.1. Vještine za konkurentnost Europe
U cjelogodišnjoj raspravi istaknuto je da su vještine strateška prednost za produktivnost Europe i bitan međusektorski čimbenik koji podupire konkurentnost u svim gospodarskim sektorima, među ostalim za zelenu i digitalnu tranziciju, kako se navodi u Kompasu konkurentnosti za EU ( 6 ). Ta se poruka dosljedno ponavljala u Europskoj godini vještina, što je potaklo uključivanje vještina u čitav niz politika u više od 190 novih inicijativa ( 7 ), koje se provode zahvaljujući dobroj suradnji među institucijama EU-a.
U okviru Europske godine vještina one su stavljene u prvi plan političkog programa EU-a. Vještine su uključene u sve osim jedne od predloženih inicijativa u programu rada Komisije za 2024. ( 8 ) i u političke smjernice za mandat Komisije za razdoblje 2024. – 2029.
Transverzalnost vještina ponovno je potvrđena na ministarskoj razini, a Vijeće za konkurentnost u svibnju 2024. donijelo je zaključke o „ konkurentnoj europskoj industriji koja pokreće našu zelenu, digitalnu i otpornu budućnost ” i „ jedinstvenom tržištu u korist svih ”.
U Europskoj godini vještina dionici su istaknuli hitnu potrebu za jačanjem vještina za zelenu i digitalnu tranziciju. Komisija je predstavila Industrijski plan u okviru zelenog plana i donijela Akt o industriji s nultom neto stopom emisija , kojim je predviđeno pokretanje akademija za industriju s nultom neto stopom emisija radi usavršavanja i prekvalifikacije radnika u strateškim tehnologijama kao što su baterije , solarna energija , vodik , sirovine i energija vjetra . Cilj je tih akademija usavršavanje i prekvalifikacija 100 000 radnika u roku od tri godine od njihova pokretanja.
Najava Europske godine vještina omogućila je donošenje paketa mjera za digitalno obrazovanje i vještine u travnju 2023. Paket je sadržavao prijedloge preporuka Vijeća o ključnim čimbenicima koji omogućuju uspješno digitalno obrazovanje i osposobljavanje te o poboljšanju pružanja digitalnih vještina i kompetencija u obrazovanju i osposobljavanju , koje je Vijeće donijelo u studenom 2023. U okviru Europske godine vještina osnovane su akademije za digitalne vještine kako bi se poboljšala koordinacija osposobljavanja u području kibernetičke sigurnosti , računalstva visokih performansi i poluvodiča .
Kao odgovor na rastuće potrebe industrije, Pakt za vještine, koji je usko povezan s industrijskom strategijom EU-a, doprinio je usavršavanju i prekvalifikaciji radnika u cijeloj Europi. Pakt se proširio i sada obuhvaća 20 velikih partnerstava u 14 industrijskih ekosustava. Od 2022. doprinio je osposobljavanju 3,5 milijuna ljudi, a u okviru Pakta preuzete su obveze usavršavanja i prekvalifikacije 25 milijuna ljudi do 2030.
Niz drugih inicijativa poticao je stjecanje vještina specifičnih za pojedine sektore. Revizijom direktiva o energiji iz obnovljivih izvora i energetskoj učinkovitosti proširena je potpora za certificirane vještine u području čiste energije. U okviru inicijative „BUILD UP Skills” provodilo se usavršavanje stručnjaka kako bi se poboljšala energetska učinkovitost zgrada u 15 država članica. U okviru programa Digitalna Europa financira se specijalizirano osposobljavanje kako bi se povećao broj stručnjaka u području informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT). U okviru programa „EU za zdravlje” provodi se osposobljavanje radnika u zdravstvu za digitalne vještine. ComPAct podupire povećanje vještina u javnim upravama u EU-u. Vještine su bile u prvom planu u radu 44 odbora EU-a za sektorski socijalni dijalog koji su provodili mjere, objavljivali izjave ili raspravljali o širim sektorskim potrebama za razvoj vještina kao odgovor na razvoj industrijskih okruženja.
Pozivi u okviru programa Erasmus+ 2023. i 2024. potaknuli su strukovno obrazovanje i osposobljavanje (SOO), koje je ključno za rješavanje problema nedostatka radne snage i vještina u strateškim sektorima te za poticanje zelene i digitalne tranzicije. Težište tih poziva bilo je na privlačnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, većoj mobilnosti naučnika, prekvalifikaciji radnika, angažmanu žena u području zelene tehnologije, mikrokvalifikacijama i registrima tržišta rada.
2.2. Ulaganje u vještine
U Europskoj godini vještina utvrđeno je zajedničko stajalište da su vještine ključna odrednica rasta jer osnažuju pojedince i povećavaju produktivnost poduzeća. EU ulaže više od 150 milijardi EUR u obrazovanje i vještine ( 9 ). Predviđa se da će ulaganja EU-a u vještine povećati zaposlenost i bruto domaći proizvod (BDP). Povećanjem ulaganja u vještine mladih radnika za 0,1 postotni bod potencijalno će se dugoročno povećati ukupna zaposlenost za 0,25 %, a BDP za oko 0,18 %, čime će se premašiti početno ulaganje ( 10 ).
Europska godina vještina potaknula je promišljanje o tome kako se financijska sredstva ulažu u vještine te je utvrđeno da bi vještine trebalo smatrati ulaganjem, a ne troškom. Glavna tema tih rasprava bile su strategije za maksimalno povećanje učinka ulaganja u vještine. Kako bi se bolje razumjela uloga ulaganja u vještine u poticanju produktivnosti, smatralo se da je potrebno poboljšati mjerenje njegova učinka koje se temelji na troškovima ( 11 ). Pozornost je posvećena i poboljšanju pristupa financiranju, posebno za MSP-ove. U svibnju 2023. brza anketa Eurobarometra pokazala je da su MSP-ovi posebno pogođeni nedostatkom vještina, što upućuje na potrebu za ciljanom potporom. Nakon toga je u rujnu 2023. donesen paket olakšica za MSP-ove .
Potvrđeno je i da financiranje EU-a djeluje kao katalizator jer privlači druge izvore financiranja i olakšava testiranje novih, inovativnih pristupa financiranju razvoja vještina, među ostalim javno-privatnih partnerstava. U Europskoj godini vještina javno-privatna partnerstva, kao što su Pakt za vještine, savezi za sektorsku suradnju, centri strukovne izvrsnosti i akademije za vještine, nastavila su promicati zajednička ulaganja u usavršavanje. U 2024. pokrenuto je 15 novih centara strukovne izvrsnosti, a Europski savez za naukovanje zabilježio je znatan rast, s više od 450 preuzetih obveza, 40 nacionalnih obveza i 2,5 milijuna ponuda za naukovanje.
2.3. Zajedničko djelovanje za vještine
Rasprava tijekom cijele Europske godine vještina ukazala je na složenost upravljanja vještinama i potrebu za djelotvornom koordinacijom i suradnjom u području industrije, tržišta rada, obrazovanja i drugih područja politika.
U okviru Europske godine vještina poticala se suradnja na više razina ( 12 ). Nacionalni koordinatori imali su važnu ulogu na nacionalnoj razini jer su promicali pristup upravljanju vještinama koji obuhvaća sve razine vlasti. U nekoliko zemalja osnovana su nova ili poboljšana upravljačka tijela i tijela dionika ( 13 ). Europska godina vještina potaknula je suradnju među zemljama pa su, na primjer, Grčka i Cipar ( 14 ) potpisali Memorandum o razumijevanju . Zajednička izjava nacionalnih koordinatora Europske godine vještina pokazuje da nacionalni koordinatori žele nastaviti blisko surađivati u području vještina te zadržati i iskoristiti dinamiku koju je potaknula Europska godina vještina.
U okviru Europske godine vještina istaknuta je i važnost socijalnog dijaloga za razvoj vještina i kako bi se radnicima i poduzećima pomoglo da se snađu u usporednoj zelenoj i digitalnoj tranziciji ( 15 ). Predsjedništva Vijeća EU-a ( 16 ), Komisija i socijalni partneri EU-a ( 17 ) potpisali su 19. listopada 2023. na inicijativu španjolskog predsjedništva trostranu zajedničku izjavu iz Barcelone o promicanju trostranog partnerstva u provedbi Europske godine vještina i omogućavanju šireg razvoja vještina. Trostrano partnerstvo bilo je i glavni element provedbe Europske godine vještina u mnogim zemljama ( 18 ).
U raspravama sa socijalnim partnerima i drugim dionicima naglašeno je da treba poduzeti mjere kako bi se uklonili širi uzroci nedostatka radne snage i vještina, kao što su loši radni uvjeti u određenim sektorima, loše upravljanje ljudskim resursima ( 19 ) ili nedostatak cjenovno pristupačne skrbi u ranom djetinjstvu. Nakon sastanka na vrhu socijalnih partnera u Val Duchesseu Komisija je u ožujku 2024. predstavila akcijski plan za rješavanje problema nedostatka radne snage i vještina, pripremljen uz savjetovanje sa socijalnim partnerima EU-a. Komisija je iznijela i Prijedlog direktive o poboljšanju i izvršavanju radnih uvjeta pripravnika te prijedlog revizije Preporuke Vijeća iz 2014. o kvalitativnom okviru za pripravništvo kako bi se uključila pitanja kvalitete i uključivosti.
Dionici su naglasili da je potrebno bolje predviđati potrebe za vještinama te su istaknuli da su lokalni i sektorski pristupi, kao i dobra suradnja dionika, ključni kako bi informacije o vještinama bile relevantne i iskoristive. Komisija je u Europskoj godini vještina predstavila alat za praćenje informacija o poslovima i vještinama platforme Europass te je objavila novu verziju europske klasifikacije vještina, kompetencija, kvalifikacija i zanimanja i Europskog okvira vještina u području kibernetičke sigurnosti . ResearchComp , europski okvir kompetencija za istraživače, predstavljen je u srpnju 2023. U Europskoj godini vještina nekoliko je zemalja prikupljalo informacija o vještinama ( 20 ).
Komisija se u suradnji s Odborom regija posebno usmjerila na lokalne pristupe razvoju vještina ( 21 ). U siječnju 2023. donesena je komunikacija „Iskorištavanje talenta u europskim regijama”. Kako bi pomogla regijama da privuku, osposobe i zadrže talente, Komisija je predstavila i mehanizam za poticanje talenata i svoju platformu za iskorištavanje talenata .
Europska godina vještina privukla je interes u cijelom svijetu, što ukazuje na zajedničke izazove i potrebu za međunarodnom suradnjom. Europska komisija preuzela je važnu ulogu u promicanju obrazovanja i vještina u vanjskim odnosima EU-a. Ta su područja glavni prioriteti ulaganja u okviru strategije EU-a Global Gateway . Europska godina vještina predstavljena je na događanjima na visokoj razini kao što je COP28 te je potaknula Udruženje država jugoistočne Azije (ASEAN) da 2025. pokrene godinu vještina. Radna skupina za talente za rast Vijeća za trgovinu i tehnologiju potaknula je suradnju između EU-a i SAD-a u području vještina za gospodarski rast; ta je skupina donijela zajedničku završnu izjavu . U Europsku godinu vještina aktivno je bilo uključeno nekoliko međunarodnih organizacija, među ostalim Međunarodna organizacija rada (MOR), Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) i WorldSkills.
2.4. Osnaživanje pojedinaca
Bitan aspekt Europske godine vještina bilo je osnaživanje pojedinaca promicanjem usavršavanja i prekvalifikacije kao načina razmišljanja, čime bi se svima omogućilo da ostvare svoj puni potencijal na tržištu rada i u društvu.
Oko 14 država članica ( 22 ) počelo je koristiti sredstva EU-a za razvoj i uvođenje individualnih računa za učenje. Individualni računi za učenje mogli bi doprinijeti ostvarivanju prava na osposobljavanje u praksi.
Još jedna središnja tema bilo je strukovno obrazovanje i osposobljavanje. Dionici su u više navrata istaknuli da je potrebno povećati privlačnost, kvalitetu i priznanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.
Tijekom cijele Europske godine vještina dionici su naglašavali da osnaživanje povećava motivaciju i poboljšava pristup kvalitetnom osposobljavanju na radnim mjestima i šire. Osim vještina specifičnih za određeno radno mjesto, smatrali su da je važno da pojedinci steknu digitalne, transverzalne i životne vještine kao što su otpornost, kritičko mišljenje te financijska, medijska i demokratska pismenost, posebno zbog geopolitičkih i klimatskih trendova, porasta sadržaja stvorenog umjetnom inteligencijom i manipulacije informacijama. Vijeće je u svibnju 2024. odobrilo zaključke o financijskoj pismenosti . Istaknuto je da hitno treba ulagati u osnovne vještine ( 23 ).
U Europskoj godini vještina neprestano se isticalo da nitko ne smije biti zapostavljen pa su potrebna prilagođena rješenja i usmjeravanje za podupiranje pojedinaca. U raspravama u okviru Europske godine vještina utvrđeni su nedostaci u pružanju usluga usmjeravanja, no istaknuti su i primjeri dobre prakse u nekoliko zemalja ( 24 ).
Razne inicijative posebno su se odnosile na žene, skupinu NEET, osobe s invaliditetom i osobe u nepovoljnom položaju. Neke su od tih inicijativa: (i) poziv Komisije na podnošenje prijedloga za socijalne inovacije za usavršavanje ranjivih mladih osoba ; (ii) inicijativa ALMA („Aim, Learn, Master, Achieve”) u okviru koje se pomaže više od 800 ranjivih mladih pripadnika skupine NEET da se ponovno uključe na tržište rada ili pronađu mogućnosti za obrazovanje i osposobljavanje; i (iii) projekti koje vode mladi u okviru programa Youth4OutermostRegions.
Budući da je povećanje produktivnosti ključno za budućnost EU-a, na tržištima rada trebalo bi cijeniti sve vještine. U okviru Europske godine vještina pristupi zapošljavanju i razvoju osoblja koji se temelje na vještinama (koji se nazivaju i „vještine na prvom mjestu”) bili su u prvom planu kao čimbenik koji poslodavcima omogućuje da iskoriste širu bazu talenata, a ljudima da ostvare svoj potencijal. Ti pristupi mogu se dopuniti mogućnostima za vrednovanje vještina kako bi neformalno i informalno učenje postalo vidljivo.
Dionici su prepoznali vrijednost digitalnih vjerodajnica i mikrokvalifikacija za poticanje tih nastojanja i pomoć pojedincima u njihovim karijerama u širem smislu. U evaluacijama Preporuke o Europskom kvalifikacijskom okviru i Odluke o Europassu ( 25 ) iz ožujka 2024. potvrđeno je da te inicijative povećavaju transparentnost i zajedničko razumijevanje kvalifikacija i vještina te povjerenje u njih.
2.5. Privlačenje talenata
U raspravi u okviru Europske godine vještina podsjetilo se i na to da će na konkurentnost EU-a utjecati njegova sposobnost privlačenja talenata iz cijelog svijeta te su pokrenute rasprave o tome kako: (i) olakšati priznavanje kvalifikacija i vrednovanje vještina stečenih u inozemstvu; (ii) smanjiti pretjeranu regulaciju profesija na nacionalnoj razini i administrativno opterećenje; (iii) stvoriti odgovarajuće uvjete za zapošljavanje i zadržavanje talenata iz trećih zemalja u deficitarnim zanimanjima; i (iv) ojačati partnerstva s trećim zemljama kako bi se stvorile uzajamno korisne mogućnosti za mobilnost radne snage i uspostavili zakoniti putovi.
Kako bi EU postao privlačniji talentima iz inozemstva i kako bi se pojednostavnila mobilnost unutar EU-a, Komisija je u studenom 2023. donijela paket mjera za mobilnost vještina i talenata koji sadržava sveobuhvatnu Komunikaciju o mobilnosti vještina i talenata s Prijedlogom uredbe o uspostavi baze talenata EU-a i Preporuku Komisije o priznavanju kvalifikacija državljana trećih zemalja . Ti instrumenti omogućili su donošenje Preporuke Vijeća od 13. svibnja 2024. „Europa u pokretu” o mogućnostima za mobilnost u svrhu učenja za sve. Kako bi se između EU-a i partnerskih zemalja potaknula uzajamno korisna međunarodna mobilnost i razvoj vještina, ojačana su i partnerstva za traženje talenata s Marokom, Tunisom, Egiptom, Pakistanom i Bangladešom.
3. Provedba
Europska godina vještina provodila se na brojne načine – kao komunikacijska kampanja, mnoštvo događanja i razne prilike za angažman dionika i građana u cijeloj Europi ( 26 ).
3.1. Upravljanje
Europska godina vještina obuhvaćala je međuinstitucijske aktivnosti na razini EU-a koje su provodili Komisija i njezine agencije, Europski parlament, Vijeće EU-a, Odbor regija i Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO).
Njezinu je provedbu predvodila Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje (GU EMPL) u bliskoj suradnji s drugim službama Komisije.
Europska godina vještina provodila se decentralizirano i u atmosferi suradnje. Ukupno 38 zemalja, među ostalim sve države članice EU-a, imenovalo je nacionalnog koordinatora . Nacionalni koordinatori imali su jednu od glavnih uloga.
3.2. Sredstva
Dodijeljena sredstva upotrijebljena su za komunikacijsku kampanju (6,75 milijuna EUR), organizaciju vodećih događanja, sastanke s nacionalnim koordinatorima i stručnjacima (0,935 milijuna EUR) te za relevantne studije (0,106 milijuna EUR).
3.3. Komunikacijska kampanja
Komisija je organizirala komunikacijsku kampanju na razini EU-a koja se odnosila na poslodavce (prvenstveno MSP-ove), stručnjake, tražitelje zaposlenja, skupinu NEET, oblikovatelje politika, dionike i pružatelje usluga osposobljavanja.
Neki od opsežnih komunikacijskih materijala koji su svim državama članicama EU-a stavljeni na raspolaganje na njihovim jezicima bili su vizualni identitet , međuinstitucijske internetske stranice i komunikacijski alati , koji su uključivali promotivne materijale spremne za upotrebu, prezentacije i sadržaje za društvene mreže. Ključna riječ #EuropeanYearOfSkills promicana je i korištena više od 14 000 puta ( 27 ).
Dionici su bili važni multiplikatori. Njihovih gotovo 7000 objava imalo je 61 milijun pregleda, što upućuje na to da je Europska godina vještina potaknula javnu raspravu.
Kako bi se poticalo na usavršavanje i prekvalifikaciju, u okviru projekta „Real People, Real Skills” predstavljeno je 200 priča osoba iz 30 zemalja zajedno s videozapisima .
Videozapis o projektu „Real People, Real Skills”
Komunikacijskim aktivnostima, koje su se provodile na više razina, ostvareni su sljedeći rezultati:
|
|
||
|
u milijunima |
||
|
|
Broj gledatelja unutar dosega televizijskih oglasa u pet zemalja ( 28 ) |
41 |
|
|
Kombinirani plaćeni doseg oglasa na društvenim mrežama, među ostalim na Facebooku (58 milijuna), Instagramu (10,2 milijuna) i LinkedInu (860 000) |
69 |
|
|
Broj pregleda stranica na internetskim stranicama kampanje |
3,6 |
|
|
Broj pregleda videozapisa kampanje na YouTubeu |
69 |
|
|
Broj pregleda na platformi za videoigre Twitch |
21,4 |
|
|
Čitatelji do kojih se doprlo putem 64 nacionalna medijska partnerstva |
10,1 |
|
|
Osobe do kojih su doprla 32 plaćena influencera na društvenim mrežama |
3,01 |
|
|
Osobe koje su mogle vidjeti oglase na otvorenom u Bruxellesu, među ostalim u zračnoj luci |
4 |
Rezultati ankete među građanima
3.4. Događanja
U Europskoj godini vještina održano je više od 2100 događanja u 42 zemlje, među ostalim u svim državama članicama EU-a. Ta događanja pokazala su koliko je aktivnosti poduzeto radi promicanja vještina u raznim kontekstima. Organizirale su ih institucije EU-a, agencije, mreže, nacionalna tijela, dionici i građani.
U središtu aktivnosti u okviru Europske godine vještina bilo je šest vodećih događanja, od kojih se svako odnosilo na ključnu publiku i ciljeve. To su bili:
· festival Europske godine vještina održan 9. svibnja 2023., koji je zabilježio 7300 pregleda,
·konferencija „ Making Skills Count ” održana 8. i 9. lipnja 2023. s 1300 sudionika,
· tjedan strukovnih vještina održan od 23. do 27. listopada 2023. s 500 nacionalnih i regionalnih događanja,
· Europski forum za zapošljavanje i socijalna prava održan 16. i 17. studenog 2023. s 2200 sudionika,
·događanje „ Meet the Champions of Excellence ” organizirano u suradnji s EGSO-om 23. veljače 2024. s 800 sudionika, i
·događanje „ Europska godina vještina – Što slijedi? ” održano 30. travnja 2024. s 1400 sudionika.
Održano je pet sastanaka stručnjaka na kojima su se vodile strateške rasprave o financiranju vještina, prikupljanju informacija o vještinama, pristupima „vještine na prvom mjestu”, vještinama na regionalnoj razini (organizirani u suradnji s Odborom regija) i razmatranju budućnosti Europe s kvalificiranom radnom snagom u sklopu postupka predviđanja ( 29 ).
Važnost vještina u svim gospodarskim sektorima istaknuta je, među ostalim, u okviru Zelenog tjedna EU-a , Europskog tjedna održive energije , Europskog tjedna programiranja , Europskog migracijskog foruma , Europskog tjedna regija i gradova , Europskog skupa mladih , Europskog tjedna mladih za razdoblje 2023. – 2024. te na konferenciji o razvoju vještina reformama.
Tim aktivnostima doprinijele su druge institucije i agencije EU-a. Europski parlament surađivao je s pet agencija EU-a u organizaciji događanja „ Vještine, vještine, vještine! ” održanog 20. rujna 2023. Cedefop je organizirao 14 događanja i sudjelovao u više od 270 događanja povezanih s vještinama, a Europska zaklada za osposobljavanje organizirala je 144 događanja. U okviru Europske godine vještina predstavništva i delegacije Komisije organizirali su više od 270 događanja, sastanaka s relevantnim dionicima i komunikacijskih aktivnosti.
4. Buduće aktivnosti u području vještina
Kao što je Mario Draghi naveo u svojem izvješću „ Budućnost europske konkurentnosti ”, od ključne je važnosti nastaviti ulagati u vještine ljudi u Europi kako bi se potaklo njihovo napredovanje i zajamčila konkurentnost europskog gospodarstva na svjetskoj razini.
Sljedeća važna pitanja proizašla su iz rasprava u okviru Europske godine vještina i na njima će se temeljiti buduće mjere u tom području:
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen 18. srpnja 2024. predstavila je Europskom parlamentu političke smjernice za mandat Komisije za razdoblje 2024. – 2029. Naglasila je sljedeće:
Komisija je 5. ožujka 2025. donijela novu sveobuhvatnu viziju Unije vještina , u kojoj se objedinjuju politike obrazovanja, osposobljavanja i zapošljavanja i koja je okosnica konkurentnosti Europe. Njezin je cilj omogućiti našim građanima da izgrade čvrste temelje vještina i sudjeluju u cjeloživotnom usavršavanju i prekvalifikaciji kako bi imali ispunjen život. Time će se povećati konkurentnost poduzeća jer će im se pomoći da pronađu talente potrebne za stvaranje održivog rasta i kvalitetnih radnih mjesta. Drugi je cilj učiniti vještine i kvalifikacije transparentnima, pouzdanima i priznatima u cijelom EU-u, neovisno o tome gdje su stečene.
5. Zaključak
U okviru Europske godine vještina uspješno se promicalo usavršavanje i prekvalifikaciju kao način razmišljanja u cijeloj Europi ( 30 ) te na nacionalnoj i regionalnoj razini ( 31 ). Sve više Europljana informirano je o politikama u području vještina ( 32 ) i voljno je pohađati osposobljavanje ( 33 ).
Cjelogodišnja rasprava o vještinama potvrdila je koliko je bitno uspostaviti kulturu cjeloživotnog učenja i transformirati sustave vještina. Za to su potrebni strateška vizija iza koje će stajati dugoročan politički angažman, pouzdani pristupi na svim razinama vlasti, dobar angažman dionika i odgovarajuće financiranje.
Dionici potvrđuju da je Europska godina vještina važna polazišna točka, no odlučno pozivaju na održavanje postignute dinamike jer su svjesni da treba trajno promijeniti dosadašnji način razmišljanja.
Komisija će na temelju rezultata Europske godine vještina nastojati poboljšati provedbu inicijativa za uklanjanje nedostatka vještina i pripremiti se za novo doba kontinuiranog usavršavanja i prekvalifikacije radi uspostave Unije vještina koja će doprinijeti konkurentnosti i pripravnosti EU-a. Blisko će surađivati s državama članicama, partnerskim zemljama, socijalnim partnerima, civilnim društvom i drugim dionicima. Premda je Europska godina vještina završila, nastavit će se rad na promicanju razvoja vještina, jačanju otpornosti europskog tržišta rada i pomaganju ljudima da se razvijaju i vode ispunjene živote.
() Eurobarometar .
() Akcijski plan .
() Digitalna pismenost .
() Kontekst politike – obrazovanje i osposobljavanje – Eurostat .
() COM/2023/652 .
() COM(2025) 30 .
() Zakonodavne i nezakonodavne mjere EU-a, pozivi na podnošenje prijedloga, događanja, projekti i publikacije.
() U usporedbi s manje od polovine 2022. i 2023.
() U okviru Europskog socijalnog fonda plus, Mehanizma za oporavak i otpornost, programa Erasmus+, programa InvestEU, Fonda za pravednu tranziciju, Europskog fonda za regionalni razvoj, programa Digitalna Europa i drugih fondova – vidjeti radni dokument službi Komisije.
() U vodiču se opisuje okvir za satelitski račun za rashode za obrazovanje i osposobljavanje.
() 76 % ispitanika ankete nakon Europske godine vještina složilo se da je ta godina potaknula suradnju.
() Danska, Irska, Španjolska, Francuska, Cipar, Malta, Austrija, Poljska, Slovačka i Finska.
() Grčka javna služba za zapošljavanje i ciparsko tijelo za razvoj ljudskih resursa.
() Mišljenje .
() Belgija, Španjolska, Švedska.
() Europska konfederacija sindikata, Business Europe, SGI Europe i SMEUnited.
() Belgija, Bugarska, Danska, Njemačka, Irska, Španjolska, Cipar, Latvija, Luksemburg, Nizozemska, Austrija, Slovenija, Norveška i Ukrajina.
() Bugarska, Njemačka, Estonija, Španjolska, Francuska, Hrvatska, Litva, Luksemburg, Austrija, Portugal, Slovenija.
() Rezolucija .
() Francuska i Litva u prvi su plan stavile daljnje poboljšanje programa individualnih računa za učenje. Razvijaju ih Belgija, Češka, Njemačka, Grčka, Španjolska, Hrvatska, Cipar, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Slovačka.
() U programu PISA 2022. upozoravalo se na smanjenje osnovnih vještina.
() Belgija (Flandrija), Španjolska, Francuska, Hrvatska, Litva, Luksemburg, Malta, Slovenija i Ukrajina.
() Odluka (EU) 2018/646 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. travnja 2018. o zajedničkom okviru za pružanje boljih usluga za vještine i kvalifikacije (Europass).
() U Prijedlogu odluke o Europskoj godini vještina broj događanja utvrđen je kao ključan pokazatelj uspješnosti. Dodatni ključni pokazatelji uspješnosti definirani su u komunikacijskoj strategiji za Europsku godinu vještina.
() Od 9. svibnja 2023. do 8. svibnja 2024. spomenuta je 14 200 puta.
() Bugarska, Grčka, Španjolska, Italija i Rumunjska utvrdile su da imaju najveće komunikacijske potrebe.
() Pojedinosti su navedene u radnom dokumentu službi Komisije.
() Anketa među dionicima iz lipnja 2024. (747 ispitanika): 84 % se složilo.
() Anketa nacionalnih koordinatora iz lipnja 2024. (33 ispitanika): 31 ispitanik se složio.
() Anketa među dionicima iz lipnja 2024.: „91 % ispitanika smatralo je da je Europska godina vještina poboljšala informiranost o razvoju vještina.” Anketa među građanima iz prosinca 2023.: „53 % ispitanika informirano je o politikama EU-a u području vještina u usporedbi s 26 % prije Europske godine vještina”.
() Anketa među građanima iz prosinca 2023.: „64 % osoba do kojih je kampanja doprla bilo je spremnije pohađati osposobljavanje”.
