(1)

Slovenija je 7. kolovoza 2020. podnijela zahtjev za financijsku pomoć Unije kako bi dopunila svoje nacionalne napore u odgovoru na učinak izbijanja bolesti COVID-19 i socioekonomske posljedice te bolesti za radnike i samozaposlene osobe.

(2)

Očekuje se da će izbijanje bolesti COVID-19 i izvanredne mjere koje je Slovenija uvela za ograničavanje izbijanja te bolesti i njezinih socioekonomskih i zdravstvenih posljedica dramatično utjecati na javne financije. U Komisijinoj proljetnoj prognozi 2020. procijenjeno je da će Slovenija do kraja 2020. zabilježiti deficit opće države od 7,2 % i dug opće države od 83,7 % bruto domaćeg proizvoda (BDP). U Komisijinoj ljetnoj privremenoj prognozi 2020. predviđeno je smanjenje BDP-a Slovenije za 7,0 % u 2020.

(3)

Izbijanje bolesti COVID-19 dovelo je do imobilizacije znatnog dijela radne snage u Sloveniji. To je dovelo do iznenadnog i znatnog povećanja javnih rashoda u Sloveniji u vezi s programima skraćenog radnog vremena i sličnih mjera, kako je navedeno u uvodnim izjavama od 4. do 9.

(4)

„Zakonom o utvrđivanju interventnih mjera u području plaća i doprinosa (ZIUPPP)” (2) i „Zakonom o utvrđivanju interventnih mjera za suzbijanje epidemije bolesti COVID-19 i ublažavanje njezinih posljedica za građane i gospodarstvo (ZIUZEOP)” (3), koje su navedene u zahtjevu Slovenije od 7. kolovoza 2020., uveden je program naknade plaće za radnike koji nisu radili (ili su čekali na rad) zbog privremene nemogućnosti poslodavaca da osiguraju rad iz poslovnih razloga, „force majeure” ili karantene. Naknada koja se isplaćuje u okviru programa ograničena je na 80 % prosječne plaće radnika u posljednja tri mjeseca, no ne može biti niža od minimalne plaće u Sloveniji, i uvjetovana je zadržavanjem radnika tijekom sudjelovanja poslodavca u programu. Program je bio na snazi od 13. ožujka 2020. do 31. svibnja 2020. Na temelju „Zakona o utvrđivanju interventnih mjera za ublažavanje i otklanjanje posljedica epidemije bolesti COVID-19 (ZIUOOPE)” (4) program je u međuvremenu s nekim izmjenama produžen od 1. lipnja 2020. do 31. kolovoza 2020., a planirano je daljnje produženje do kraja rujna 2020.

(5)

Uvedeno je izuzeće od plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje za zaposlenike za koje se prima potpora iz programa naknade plaće. Taj je program bio na snazi od 13. ožujka 2020. do 31. svibnja 2020.

(6)

Uspostavljen je program skraćenog radnog vremena kojim se poslodavcima omogućuje privremeno uvođenje rada u nepunom radnom vremenu, a radnicima isplaćuje plaća za puno radnoj vrijeme. Poslodavac prima fiksni iznos subvencije za radne sate koje pojedinačni zaposlenik nije odradio pod uvjetom zadržavanja zaposlenika tijekom sudjelovanja poslodavca u programu i jedan dodatni mjesec. Program je na snazi od 1. lipnja 2020. do 31. prosinca 2020.

(7)

Za zaposlenike koji su zadržani na radnom mjestu tijela su uvela program subvencioniranja doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje uključujući doprinose za profesionalne mirovine. Mjera je povezana s obvezom poslodavca da isplati mjesečnu kriznu naknadu od 200 EUR za zaposlenike koji rade, a čija je plaća niža od trostruke minimalne plaće. Tijela su zatražila podatke samo za onaj dio rashoda koji se odnosi na zaposlenike koji su bili neprekidno zaposleni do posljednjih dostupnih podataka. Mjera je bila na snazi od 13. ožujka 2020. do 31. svibnja 2020.

(8)

Uvedena je mjera kojom se pruža financiranje doprinosa za socijalno osiguranje za samozaposlene osobe, poljoprivrednike i vjerske radnike. Mjera obuhvaća sve doprinose za socijalno osiguranje za takve korisnike koji su bili osigurani, a tijekom epidemije nisu mogli obavljati svoju gospodarsku aktivnost ili su mogli obavljati samo dio aktivnosti. Mjera je bila na snazi od 13. ožujka 2020. do 31. svibnja 2020.

(9)

Naposljetku, uvedena je mjera potpore osnovnom dohotku za samozaposlene osobe, poljoprivrednike i vjerske radnike kojom je pružena potpora u iznosu od 350 EUR u ožujku 2020. te 700 EUR u travnju i svibnju 2020. za takve korisnike koji su bili osigurani, a tijekom epidemije nisu mogli obavljati svoju gospodarsku aktivnost ili su mogli obavljati samo dio aktivnosti. Mjera je bila na snazi od 13. ožujka 2020. do 31. svibnja 2020.

(10)

Slovenija ispunjava uvjete za podnošenje zahtjeva za financijsku pomoć utvrđene u članku 3. Uredbe (EU) 2020/672. Slovenija je Komisiji dostavila odgovarajuće dokaze o povećanju stvarnih i planiranih javnih rashoda za 1 203 670 000 EUR od 1. veljače 2020. zbog nacionalnih mjera poduzetih za rješavanje socioekonomskih posljedica izbijanja bolesti COVID-19. To je iznenadno i znatno povećanje jer nove mjere obuhvaćaju znatan udio poduzeća i radne snage u Sloveniji. Slovenija namjerava financirati 90 000 000 EUR povećanog iznosa rashoda s pomoću sredstava Unije.

(11)

Komisija se u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) 2020/672 savjetovala sa Slovenijom i provjerila je odnosi li se iznenadno i znatno povećanje stvarnih i planiranih javnih rashoda izravno na programe skraćenog radnog vremena i slične mjere, kako je navedeno u zahtjevu od 7. kolovoza 2020.

(12)

Stoga bi trebalo pružiti financijsku pomoć kako bi se Sloveniji pomoglo u rješavanju socioekonomskih posljedica ozbiljnih gospodarskih poremećaja uzrokovanih izbijanjem bolesti COVID-19. Komisija bi trebala donijeti odluke o dospijećima, iznosu obrokâ i tranši te o njihovoj isplati u bliskoj suradnji s nacionalnim tijelima.

(13)

Ovom Odlukom ne bi se trebao dovoditi u pitanje ishod postupaka u vezi s narušavanjem funkcioniranja unutarnjeg tržišta, osobito na temelju članaka 107. i 108. Ugovora. Ona nema prednost pred zahtjevom iz članka 108. Ugovora da države članice obavijeste Komisiju o slučajevima potencijalne državne potpore.

(14)

Slovenija bi trebala redovito obavješćivati Komisiju o izvršenju planiranih javnih rashoda kako bi Komisija mogla procijeniti u kojoj je mjeri Slovenija te rashode izvršila.

(15)

Odluka o dodjeli financijske pomoći donesena je uzevši u obzir postojeće i očekivane potrebe Slovenije, kao i zahtjeve za financijsku pomoć na temelju Uredbe (EU) 2020/672 koje su već podnijele ili ih planiraju podnijeti druge države članice, primjenjujući pritom načela jednakog postupanja, solidarnosti, proporcionalnosti i transparentnosti,

(a)

program naknade plaće, kako je predviđen u člancima 7. i 8. „Zakona o utvrđivanju interventnih mjera u području plaća i doprinosa” i člancima od 21. do 32. „Zakona o utvrđivanju interventnih mjera za suzbijanje epidemije bolesti COVID-19 i ublažavanje njezinih posljedica za građane i gospodarstvo” s izmjenama te kako je produljen člancima od 24. do 34. „Zakona o utvrđivanju interventnih mjera za ublažavanje i otklanjanje posljedica epidemije bolesti COVID-19”;

(b)

izuzeće od plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje za radnike za koje se prima potpora iz programa naknade plaće, kako je predviđeno u člancima od 21. do 32. „Zakona o utvrđivanju interventnih mjera za suzbijanje epidemije bolesti COVID-19 i ublažavanje njezinih posljedica za građane i gospodarstvo”;

(c)

program skraćenog radnog vremena kojim se subvencionira privremeni rad u nepunom radnom vremenu, kako je predviđen u člancima od 11. do 23. „Zakona o utvrđivanju interventnih mjera za ublažavanje i otklanjanje posljedica epidemije bolesti COVID-19”;

(d)

plaćanje doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje za radnike i mjesečne krizne naknade, kako je predviđeno u članku 33. „Zakona o utvrđivanju interventnih mjera za suzbijanje epidemije bolesti COVID-19 i ublažavanje njezinih posljedica za građane i gospodarstvo”, za dio rashoda koji se odnosi na zaposlenike koji su bili neprekidno zaposleni do posljednjih dostupnih podataka.;

(e)

financiranje doprinosa za socijalno osiguranje za samozaposlene osobe, poljoprivrednike i vjerske radnike, kako je predviđeno u članku 38. „Zakona o utvrđivanju interventnih mjera za suzbijanje epidemije bolesti COVID-19 i ublažavanje njezinih posljedica za građane i gospodarstvo”;

(f)

potporu osnovnom dohotku za samozaposlene osobe, poljoprivrednike i vjerske radnike, kako je predviđena u članku 34. „Zakona o utvrđivanju interventnih mjera za suzbijanje epidemije bolesti COVID-19 i ublažavanje njezinih posljedica za građane i gospodarstvo”.