European flag

Službeni list
Europske unije

HR

Serija L


2025/1189

16.6.2025

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2025/1189

оd 13. lipnja 2025.

o uvođenju privremenih antidampinških pristojbi na uvoz vijaka bez glave podrijetlom iz Narodne Republike Kine

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”)., a posebno njezin članak 7.,

nakon savjetovanja s državama članicama,

budući da:

1.   POSTUPAK

1.1.   Pokretanje postupka

(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 17. listopada 2024. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom vijaka bez glave („vijci”) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („Kina”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je ispitni postupak pokrenula nakon pritužbe koju je 2. rujna 2024. podnijela organizacija European Industrial Fasteners Institute („podnositelj pritužbe”). Pritužba je podnesena u ime Unijine industrije vijaka bez glave u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti koji su dostatna osnova za pokretanje ispitnog postupka.

1.2.   Evidentiranje

(3)

Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2025/141 („uredba o evidentiranju”) (3) uvela obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda.

1.3.   Zainteresirane strane

(4)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka obavijestila podnositelja pritužbe, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike i kineska nadležna tijela, poznate uvoznike, dobavljače, korisnike i trgovce te udruženja za koja se zna da se postupak na njih odnosi te ih je pozvala na sudjelovanje.

(5)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

1.4.   Primjedbe na pokretanje postupka

(6)

Osim primjedbi na opseg proizvoda objašnjenih u odjeljku 2.4., nisu dostavljene druge primjedbe na pokretanje postupka.

1.5.   Odabir uzorka

(7)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je moguće da će provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

Odabir uzorka proizvođača iz Unije

(8)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je uzorak odabrala na temelju najveće količine proizvodnje i prodaje različitih vrsta proizvoda obuhvaćenih opsegom istovjetnog proizvoda u Uniji od 1. srpnja 2023. do 30. lipnja 2024., uzimajući u obzir geografsku rasprostranjenost. Uzorak se sastojao od tri proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su oko 14 % proizvodnje i prodaje industrije Unije. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Nisu zaprimljene nikakve primjedbe. Uzorak je reprezentativan za industriju Unije.

Odabir uzorka nepovezanih uvoznika

(9)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(10)

Osam nepovezanih uvoznika dostavilo je zatražene informacije i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je na temelju najveće količine prodaje predmetnog proizvoda u Uniji odabrala uzorak od tri nepovezana uvoznika. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim uvoznicima. Nisu zaprimljene nikakve primjedbe.

Odabir uzorka proizvođača izvoznika

(11)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u Kini zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi eventualne ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupi u kontakt.

(12)

Ukupno je 127 proizvođača izvoznika u Kini dostavilo zatražene informacije i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od tri proizvođača izvoznika na temelju najveće reprezentativne količine robe izvezene u Uniju koja se razumno mogla ispitati u raspoloživom vremenu. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima i kineskim nadležnim tijelima.

(13)

Nakon što je jedan proizvođač izvoznik koji nije odabran za uzorak podnio primjedbu u kojoj tvrdi da je jedno od društava odabranih za uzorak trgovačko društvo, a ne proizvođač izvoznik, Komisija je točnost te tvrdnje provjerila sa spornim društvom u uzorku. Nakon što je potvrdila da je ono doista trgovac, odlučila je revidirati uzorak i zamijeniti to društvo drugim proizvođačem izvoznikom.

(14)

Novi proizvođač izvoznik obavijestio je Komisiju o odluci da neće surađivati u ispitnom postupku i dostaviti odgovor na upitnik. Nakon toga Komisija ga je obavijestila da izostanak odgovora na upitnik smatra nesuradnjom u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(15)

Stoga je Komisija drugi put revidirala uzorak i odabrala trećeg proizvođača izvoznika kao dio konačnog uzorka kako bi zamijenila proizvođača koji ne surađuje navedenog u uvodnoj izjavi 14.

(16)

Za obje revizije uzorka Komisija je primijenila isti kriterij kao i za odabir početnog uzorka, tj. najveću reprezentativnu količinu izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka koji se razumno mogao ispitati u raspoloživom razdoblju.

1.6.   Pojedinačno ispitivanje

(17)

Nijedan proizvođač izvoznik iz Kine nije zatražio pojedinačno ispitivanje na temelju članka 17. stavka 3. osnovne uredbe.

1.7.   Zahtjev za anonimnost

(18)

Većina proizvođača iz Unije koje su zastupali podnositelj pritužbe ili podupiratelji pritužbe zatražila je da ostane anonimna kako bi se spriječile moguće mjere odmazde kupaca u Uniji koji su vijke bez glave nabavljali i od kineskih dobavljača. Ti su kupci uključivali neka velika društva sa znatnom tržišnom snagom u usporedbi s proizvođačima vijaka bez glave iz Unije, koji su uglavnom MSP-ovi. S obzirom na asimetriju između proizvođača vijaka bez glave iz Unije i korisnika, zaključila je da zaista postoji rizik od odmazde koji navode proizvođači iz Unije koje zastupaju EIFI i podupiratelji pritužbe. Komisija je na temelju toga odobrila povjerljivo postupanje s nazivima tih društava.

1.8.   Odgovori na upitnik i posjeti radi provjere

(19)

Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u Kini u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(20)

Komisija je poslala upitnike proizvođačima iz Unije, uvoznicima i proizvođačima izvoznicima. Ti su upitnici objavljeni i na internetu (4) na dan pokretanja postupka.

(21)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

 

proizvođači iz Unije:

—

društvo 1, Italija,

—

društvo 9, Francuska,

—

društvo 14, Španjolska,

 

proizvođači izvoznici iz Kine:

—

društvo Zhejiang Junyue Standard Part Co., Ltd., Yucheng Town Industrial Park, Haiyan County, Kina („Junyue”),

—

Grupa Chinafar, uključujući:

—

Jiaxing Chinafar Standard Parts Co., Ltd., Jiaxing, Zhejiang, Kina („Chinafar”) i

—

Jiangsu Zhe Fasteners Co., Ltd., Yancheng, Jiangsu, Kina („Zhe Fasteners”),

—

Grupa Brother, uključujući:

—

društvo Jiaxing High-enter Fasteners Co.,Ltd., Jiaxing, Zhejiang, Kina („High-enter”),

—

društvo Zhejiang Morgan Brother Technology Co., Ltd., Jiaxing, Zhejiang, Kina („Morgan Brother”) i

—

društvo Jiaxing Brother Standard Part Co., Ltd., Jiaxing, Zhejiang, Kina („Brother Standard”).

1.9.   Razdoblje ispitnog postupka i razmatrano razdoblje

(22)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2023. do 30. lipnja 2024. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2021. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

2.   PROIZVOD IZ ISPITNOG POSTUPKA, PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1.   Proizvod iz ispitnog postupka

(23)

Proizvod iz ispitnog postupka su vijci i svornjaci, neovisno o tome imaju li matice i podloške, bez glave, od željeza ili čelika, osim od nehrđajućeg čelika, bez obzira na vlačnu čvrstoću, isključujući vijke za pragove i ostale vijke za drvo, vijke s kukom i vijke s prstenom ili ušicom, samourezne vijke te vijke i svornjake za pričvršćivanje dijelova željezničkih kolosijeka („proizvod iz ispitnog postupka”).

(24)

Svi vijci bez glave, tj. navojne šipke, sidreni svornjaci i svornjaci U-profila, koriste se za mehaničko spajanje dvaju ili više elemenata. Upotrebljavaju se u raznim potrošačkim industrijama i za različite krajnje namjene, uključujući automobilsku industriju, obnovljivu energiju, električne uređaje, poljoprivredu, mehaničku industriju općenito i građevinarstvo.

2.2.   Predmetni proizvod

(25)

Predmetni proizvod je proizvod iz ispitnog postupka, podrijetlom iz Narodne Republike Kine, trenutačno razvrstan u oznake KN 7318 15 42 i 7318 15 48 .

2.3.   Istovjetni proizvod

(26)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

—

predmetni proizvod pri izvozu u Uniju,

—

proizvod iz ispitnog postupka koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu predmetne zemlje i

—

proizvod iz ispitnog postupka koji u Uniji i ostalim trećim zemljama proizvodi i prodaje industrija Unije.

(27)

Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

2.4.   Tvrdnje o opsegu proizvoda

2.4.1.   Kavezi od sidrenih svornjaka

(28)

Proizvođači temeljnih svornjaka i kaveza od sidrenih svornjaka iz europskog sektora za energiju vjetra zatražili su da se u opseg proizvoda iz ispitnog postupka uključe kavezi od sidrenih svornjaka.

(29)

Međutim, Komisija je napomenula da ti proizvodi nisu obuhvaćeni definicijom proizvoda, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 23., ni u pritužbi u ovom predmetu, što znači da industrija Unije nije dostavila dokaze o dampingu i posljedičnoj šteti kojima bi se opravdao ispitni postupak. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(30)

Jedan uvoznik, GebuVolco, tvrdio je da bi svornjake za vješanje trebalo izuzeti iz opsega proizvoda iz ispitnog postupka. Tvrdio je:

—

da su svornjaci za vješanje posebni proizvodi s torx udubljenjem na metričkoj strani i šesterokutom u sredini dvaju navoja,

—

da u Uniji ne postoji proizvođač koji bi mogao proizvesti potrebnu količinu i kvalitetu svornjaka za vješanje,

—

da se upotreba svornjaka za vješanje u Uniji smanjuje.

(31)

Komisija je smatrala da svornjaci za vješanje imaju slična fizička i tehnička svojstva kao i drugi vijci. Podnositelj pritužbe potvrdio je da industrija Unije ima kapacitet za proizvodnju svornjaka za vješanje. Komisija je pronašla barem jednog proizvođača iz Unije koji proizvodi svornjake za vješanje (5). Nadalje, uvoznik nije potkrijepio svoju tvrdnju da industrija Unije ne može proizvoditi svornjake za vješanje odgovarajuće kvalitete. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

3.   DAMPING

3.1.   Postupak za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe

(32)

Budući da su u trenutku pokretanja ispitnog postupka dostatni dokazi upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe u Kini, Komisija je smatrala primjerenim pokrenuti ispitni postupak u vezi s proizvođačima izvoznicima iz te zemlje na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(33)

Komisija je stoga, kako bi prikupila potrebne podatke za moguću primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve proizvođače izvoznike u Kini da dostave informacije o ulaznim elementima za proizvodnju vijaka. Relevantne informacije dostavilo je 38 proizvođača izvoznika.

(34)

Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Osim toga, Komisija je u točki 5.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije.

(35)

Kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik, a u utvrđenom roku nije primljen nikakav podnesak o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Komisija je stoga obavijestila kinesku vladu da će za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u Kini koristiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe.

(36)

Osim toga, Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da će, s obzirom na raspoložive dokaze, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe možda morati odabrati odgovarajuću reprezentativnu zemlju za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti.

(37)

Komisija je 5. ožujka 2025. bilješkom („prva bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je u toj bilješci navela popis svih čimbenika proizvodnje, kao što su sirovine, radna snaga i energija, koji se koriste u proizvodnji vijaka. Osim toga, Komisija je na temelju kriterija za odabir nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti utvrdila moguće reprezentativne zemlje, i to Maleziju, Tajland i Tursku.

(38)

Komisija je primjedbe na prvu bilješku primila od grupe Chinafar, društva Junyue, grupe Brother i Europskog udruženja distributera elemenata za pričvršćivanje („EFDA”). Podnositelj pritužbe dostavio je primjedbe na podneske tih zainteresiranih strana.

(39)

Komisija je 4. travnja 2025. drugom bilješkom („druga bilješka”) odgovorila na primjedbe zainteresiranih strana na prvu bilješku i obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za određivanje uobičajene vrijednosti, pri čemu je Tajland uzela kao reprezentativnu zemlju. Zainteresirane strane obavijestila je i o tome da će na temelju lako dostupnih financijskih podataka triju tajlandskih proizvođača elemenata za pričvršćivanje iz baze podataka Orbis utvrditi troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit.

(40)

Komisija je primjedbe na drugu bilješku primila od grupe Chinafar, društva Junyue i EFDA-e. Podnositelj pritužbe dostavio je primjedbe na podneske tih zainteresiranih strana. Sve primjedbe razmotrene su u odjeljcima 3.2.2. i 3.2.3.

(41)

Nakon što je utvrdila postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kako je objašnjeno u odjeljku 3.2.1., i analizirala zaprimljene primjedbe i informacije, Komisija je zaključila da je Tajland odgovarajuća reprezentativna zemlja iz koje se mogu nabaviti podaci o nenarušenim cijenama i troškovima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Osnovni razlozi za taj odabir opisani su u odjeljku 3.2.2. u nastavku.

3.2.   Uobičajena vrijednost

(42)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(43)

Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se utvrdi […] da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(44)

Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku na temelju raspoloživih dokaza zaključila da je primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe prikladna.

3.2.1.   Postojanje znatnih poremećaja

(45)

U nedavnim ispitnim postupcima povezanima sa sektorom željeza i čelika u NRK-u (6) Komisija je utvrdila postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(46)

U tim ispitnim postupcima Komisija je utvrdila postojanje znatnih državnih intervencija u NRK-u kojima se narušava djelotvorna raspodjela resursa u skladu s tržišnim načelima (7). Konkretno, Komisija je zaključila da u sektoru čelika, koji je glavna sirovina za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka, ne samo da postoji znatan udio vlasništva kineske vlade u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe (8) nego i kineska vlada može utjecati na cijene i troškove zbog prisutnosti države u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe (9). Komisija je utvrdila i da prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu. U načelu, zbog sustava planiranja u NRK-u resursi su koncentrirani u sektorima za koje je kineska vlada odredila da su strateški ili na drugi način politički važni, umjesto da se raspodjeljuju u skladu s tržišnim silama (10). Komisija je nadalje zaključila da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuje na ispravan način u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe, što dovodi do poremećaja, posebno kada se omogućuje nastavak poslovanja nesolventnih poduzeća te pri dodjeli prava korištenja zemljišta u NRK-u (11). Isto tako, Komisija je utvrdila poremećaje u troškovima plaća u sektoru čelika u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe (12) i poremećaje na financijskim tržištima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, posebno kad je riječ o pristupu kapitalu za poslovne subjekte u NRK-u (13).

(47)

Kao i u prethodnim ispitnim postupcima za sektor čelika u NRK-u Komisija je u ovom ispitnom postupku ispitala je li primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u s obzirom na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je to učinila na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze iz pritužbe te iz Radnog dokumenta službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite (14) („Izvješće”), koji se oslanja na javno dostupne izvore. Ta analiza obuhvaćala je ispitivanje znatnih vladinih intervencija u gospodarstvu NRK-a općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući proizvod iz ispitnog postupka. Komisija je te dokazne materijale nadopunila svojim istraživanjem raznih kriterija relevantnih za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u NRK-u, kako je u tom smislu utvrđeno i u prethodnim ispitnim postupcima.

(48)

U pritužbi se navode primjeri elemenata koji ukazuju na postojanje poremećaja, kako je navedeno u članku 2. stavku 6.a točki (b) od prve do šeste alineje osnovne uredbe, te da tržišne uvjete, osobito troškove i cijene, u kineskoj industriji čelika ne određuju tržišne sile ponude i potražnje, već su narušeni državnom intervencijom u gospodarstvo.

(49)

U pritužbi se upućuje na prethodne antidampinške ispitne postupke koji se odnose na industriju čelika, a posebno na ispitni postupak povezan s industrijom elemenata za pričvršćivanje, u kojem je Komisija utvrdila da je kineska industrija znatno narušena i da stoga cijene i troškovi u Kini ne mogu biti odgovarajuća osnova za utvrđivanje uobičajene vrijednosti (15).

(50)

U pritužbi su navedena i upućivanja na relevantne dijelove Izvješća, a posebno su istaknuti elementi navedeni u nastavku.

(51)

Prisutnost države u poduzećima omogućuje državi da utječe na cijene i troškove. Kineski gospodarski sustav temelji se na konceptu socijalističkog tržišnog gospodarstva, čije je temeljno načelo da su proizvodna sredstva u socijalističkom javnom vlasništvu, točnije u vlasništvu cijelog naroda i kolektivnom vlasništvu radnika. Socijalističko tržišno gospodarstvo razvija se pod vodstvom Komunističke partije Kine („KPK”), a strukture države i KPK-a isprepletene su na svim razinama. Kineska država isto tako provodi intervencionističku gospodarsku politiku kako bi ispunila svoje ciljeve, koji se podudaraju s političkim programom KPK-a umjesto da odražavaju prevladavajuće gospodarske uvjete na slobodnom tržištu. Konkretno, kineska vlada i dalje ima znatan udio vlasništva u sektoru čelika, koji je izvor glavne sirovine koja se upotrebljava za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka, te stoga može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima.

(52)

Na tržištu čelika, uključujući proizvod iz ispitnog postupka, u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom kineske vlade, odnosno koja ona politički nadzire ili im daje smjernice. U pritužbi je navedeno da se upravo u sektoru koji je predmet ispitnog postupka i javna i privatna poduzeća politički nadziru i usmjeravaju. Nadalje, spomenut je ispitni postupak Komisije o elementima za pričvršćivanje, u kojem je utvrđeno da, „[i]ako je industrija elemenata za pričvršćivanje vrlo rascjepkana i sastoji se uglavnom od MSP-ova, ispitnim postupkom otkrivene su veze između partije i udruženja industrije elemenata za pričvršćivanje koja se okupljaju i zastupaju proizvođače elemenata za pričvršćivanje (16)”.

(53)

Javne politike ili mjere kojima se diskriminira u korist domaćih dobavljača ili se na drugi način utječe na sile slobodnog tržišta. Sustav planiranja u NRK-u općenito dovodi do toga da se resursi usmjeravaju u sektore za koje je kineska vlada utvrdila da su strateški ili politički važni, umjesto da se raspodjeljuju u skladu s tržišnim silama. Stoga se proizvodnja proizvoda iz ispitnog postupka smatra strateškom industrijom za kinesko gospodarstvo i dodjeljuju joj se znatni poticaji i subvencije. U pritužbi je ponovljeno i da industrija čelika ostvaruje korist od dosljedne intervencije kineske vlade, počevši od temelja sektora (tj. tržišta sirovina za proizvodnju čelika), što dovodi do toga da su u sektoru prisutne nepoštene i umjetno stvorene prednosti koje su posljedica narušenih mehanizama formiranja cijena.

(54)

Zakoni o stečaju, trgovačkim društvima ili vlasništvu se ne primjenjuju ili se diskriminirajuće ili neadekvatno provode zbog čega dolazi do poremećaja u poslovanju nesolventnih poduzeća i pri dodjeli prava korištenja zemljišta u NRK-u. U pritužbi se u tom pogledu upućivalo na zaključke Komisije u prethodnim ispitnim postupcima i tvrdilo da bi se ti zaključci jednako primjenjivali na kineske proizvođače vijaka bez glave.

(55)

Postoje poremećaji u području troškova plaća. U pritužbi se upućivalo na zaključke Komisije u prethodnim ispitnim postupcima i tvrdilo da bi se ti zaključci jednako primjenjivali na kineske proizvođače vijaka bez glave.

(56)

Na pristup poslovnih subjekata financiranju utječu znatni poremećaji koji proizlaze iz trajne i sveobuhvatne uloge države na tržištima kapitala. U pritužbi se tvrdilo da je Komisija u prethodnom ispitnom postupku u sektoru elemenata za pričvršćivanje utvrdila da su kineski proizvođači ostvarili korist od državnih programa financijskih poticaja i subvencija. Kad je riječ o sektoru čelika, u pritužbi se upućuje na Izvješće, u kojem se posebno ističe učinak financijskog sustava u Kini na sektor čelika i mjera državne potpore sektoru čelika.

(57)

Zaključno, podnositelj pritužbe smatra da zbog tih poremećaja uzrokovanih znatnim državnim intervencijama troškovi i cijene u Kini nisu pouzdani za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti. Stoga bi uobičajenu vrijednost trebalo utvrditi korištenjem nenarušenih troškova proizvodnje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji.

(58)

U ispitnom postupku Komisije potvrđeno je da u sektoru proizvoda iz ispitnog postupka, koji je dio sektora čelika na kraju proizvodnog lanca, kineska vlada i dalje ima znatan udio vlasništva u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe. Na primjer, društvo Zhejiang Metals & Minerals Holdings Co., proizvođač i izvoznik proizvoda iz ispitnog postupka, pod kontrolom je društva Zhejiang International Trade Group, poduzeća u državnom vlasništvu (17). Nadalje, taj je sektor podsektor elemenata za pričvršćivanje, pa su nalazi o državnom vlasništvu u ispitnom postupku o elementima za pričvršćivanje koji su doveli do donošenja Provedbene uredbe (EU) 2022/191 („ispitni postupak o elementima za pričvršćivanje”) relevantni i za vijke bez glave (18). Predmet o elementima za pričvršćivanje odnosio se posebno na sektor čelika, koji je glavna sirovina za proizvodnju elemenata za pričvršćivanje, pa tako i vijaka bez glave. U sektoru čelika kineska vlada i dalje u vlasništvu ima znatan udio društava. Mnogi najveći proizvođači čelika u državnom su vlasništvu. Primjeri poduzeća u državnom vlasništvu koja posluju u sektoru čelika uključuju: Ansteel Group (19) i Baowu Steel Group (20), poduzeća koja su oba u državnom vlasništvu u okviru Komisije Državnog vijeća za nadzor državne imovine i upravljanje njom („SASAC”), Baotou Steel Group, poduzeće u državnom vlasništvu u vlasništvu vlade Unutarnje Mongolije (21) i Shougang Group (22), poduzeće u državnom vlasništvu u potpunom vlasništvu društva Beijing State-Owned Asset Management Ltd (23).

(59)

Nadalje, najnoviji kineski dokumenti o politikama koji se odnose na sektor čelika potvrđuju kontinuiranu važnost tog sektora za kinesku vladu, među ostalim i namjeru da intervenira u sektor kako bi ga oblikovala u skladu s državnim politikama. Primjer za to nalazimo u Smjernicama Ministarstva industrije i informacijske tehnologije o poticanju visokokvalitetnog razvoja industrije čelika, u kojima se poziva na daljnju konsolidaciju industrijskog temelja i znatnu modernizaciju industrijskog lanca (24), uključujući opskrbu posebnim čelikom, ulaznim elementom koji se upotrebljava za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka. Konkretno, u tim se Smjernicama traži da se: „[p]otaknu spajanja i reorganizacije poduzeća; potaknu vodeća poduzeća u industriji da provedu spajanja i reorganizacije i u sektoru čelika stvore iznimno velike grupe poduzeća svjetske klase; oslanjajući se na vodeća poduzeća u industriji, razvije jedno do dva specijalizirana vodeća poduzeća u području nehrđajućeg čelika, posebnog čelika, (...).” Osim toga, izričito se zahtijeva da se „[p]odupru poduzeća u industriji čelika kako bi se usmjerila na modernizaciju industrija na kraju proizvodnog lanca i razvoj strateških industrija u nastajanju, intenzivira razvoj malih serija i različitih ključnih vrsta čelika kao što su visokokvalitetni posebni čelici, posebni legirani čelici za vrhunsku opremu i čelik za ključne osnovne dijelove” (25).

(60)

Još jedan primjer namjere kineske vlade da intervenira u sektor čelika može se pronaći u 14. petogodišnjem planu razvoja industrije sirovina („14. petogodišnji plan”), u skladu s kojim će se u tom sektoru „pridržavati kombinacije tržišnog vodstva i državnog promicanja” i „etablirati grupa vodećih društava koja će prednjačiti u ekologiji i biti temelj konkurentnosti” (26).

(61)

Osim toga, u Planu rada za stabilan rast industrije čelika Ministarstva industrije i informacijske tehnologije za 2023. (27) utvrđuju se sljedeći ciljevi: „Tijekom 2023. […] ulaganja u dugotrajnu imovinu u cijeloj industriji i dalje će se stalno povećavati, a gospodarske koristi će se znatno poboljšati; ulaganja u istraživanja i razvoj u industriji s vremenom će dosegnuti 1,5 %; rast dodane vrijednosti industrije dosegnut će otprilike 3,5 %; a 2024. dodatno će se optimizirati okruženje industrijskog razvoja i struktura industrije, nastavit će se napredak prema vrhunskim, pametnim i zelenim proizvodima te će rast dodane vrijednosti industrije premašiti 4 %”. U tom planu predviđa se i korporativna konsolidacija sektora čelika koju je propisala vlada: „[p]otaknuti vodeća poduzeća u industriji da provode spajanja i preuzimanja, izgrade ogromne grupe poduzeća svjetske klase u sektoru željeza i čelika te potiču optimalnu organizaciju nacionalnog proizvodnog kapaciteta u području željeza i čelika. Poduprijeti vodeća specijalizirana poduzeća u određenim segmentima tržišta čelika da dodatno integriraju resurse i stvore ekosustav industrije čelika. Potaknuti poduzeća u sektoru željeza i čelika da provode međuregionalna […] spajanja i preustroje […]. Razmotriti pružanje veće političke potpore za zamjenu kapaciteta poduzećima u sektoru željeza i čelika koja su provela velika spajanja i preustroje.”

(62)

Slični primjeri namjere kineske vlade da nadzire i usmjerava kretanja u sektoru čelika vidljivi su na razini pokrajina, primjerice u pokrajini Hebei, u kojoj je pokrajinska vlada 2020. objavila trogodišnji akcijski plan za razvoj klastera u lancu industrije čelika. Tim se planom traži „stalni grupni razvoj organizacija, ubrzanje reforme mješovitog vlasništva nad poduzećima u državnom vlasništvu, intenzivnije promicanje međuregionalnih spajanja i reorganizacije privatnih poduzeća u sektoru željeza i čelika i etabliranje jedne ili dvije velike grupe svjetske klase te od tri do pet velikih grupa s domaćim utjecajem” (28). Nadalje, u planu pokrajine Hebei za sektor čelika navode se sljedeći ciljevi: „Primjena strukturne prilagodbe i isticanje diversifikacije proizvoda. Bespogovorno promicanje strukturne prilagodbe i optimizacije organizacije industrije željeza i čelika, promicanje konsolidacije, reorganizacija, preobrazba i unapređenje poduzeća te sveobuhvatno promicanje razvoja industrije željeza i čelika prema velikim poduzećima, modernizacija tehničke opreme, diversifikacija proizvodnih procesa i diversifikacija proizvoda na kraju proizvodnog lanca.” (29).

(63)

Konkretnije, kad je riječ o ulaznim elementima koji se upotrebljavaju za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka, u planu pokrajine Hebei zahtijeva se da se „[u]brza razvoj i primjena visokokvalitetnih i ključnih novih čeličnih materijala, poveća udio visokokvalitetnih i posebnih vrsta čelika, pojača stabilnost kvalitete širokog asortimana povoljnih proizvoda koji se proizvode u velikim količinama te uspostavi „piramidalna” struktura proizvoda. Do kraja 2020. udio običnog niskolegiranog čelika i legiranog čelika povećat će se na 20 %, a do kraja 2022. dosegnut će oko 25 %, čime će se pružiti potpora i jamstvo za modernizaciju industrija na kraju proizvodnog lanca.” (30).

(64)

Isto tako se u Planu provedbe za preobrazbu i modernizaciju industrije čelika u okviru provedbe 14. petogodišnjeg plana pokrajine Henan traži da se „nacionalne strateške potrebe stave u prvi plan, poduzeća potaknu na optimizaciju i poboljšanje strukture proizvoda, razvije poseban čelik visoke kvalitete, čelik visokih performansi za brodogradnju, posebni legirani čelik za visokokvalitetnu opremu, čelik za osnovne dijelove i druge ‚posebne, fine, kvalitetne’ glavne vrste te poveća dodana vrijednost i konkurentnost proizvoda od čelika”. (31)

(65)

Slični ciljevi industrijske politike mogu se pronaći i u planskim dokumentima drugih pokrajina, kao što su Jiangsu (32), Shandong (33), Shanxi (34)ili Zhejiang (35).

(66)

U tom pogledu još jedan primjer učinkovitog usmjeravanja kineske vlade na temelju planova jest Obavijest Partijskog odbora grupe Ansteel Group Co., Ltd. o savjesnom proučavanju, objavljivanju i provedbi duha 20. nacionalnog kongresa Partije (36). U toj se obavijesti tvrdi da će Ansteel Group savjesno provoditi smjernice i bolje ih predstaviti članovima Partije, kadrovima i zaposlenicima cijele grupe.

(67)

Kad je riječ o tome da kineska vlada može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe, u ispitnom postupku utvrđeno je da preklapanja između rukovodećih položaja i članstva u KPK-u ili partijskih funkcija postoje i u sektoru iz ispitnog postupka. Na primjer, predsjednik društva Zhejiang International Trade Group, koje kontrolira društvo Zhejiang Metals & Minerals Holdings Co., proizvođača i izvoznika vijaka bez glave, ujedno je i tajnik odbora Partije (37). Međutim, kako je utvrđeno u ispitnom postupku o elementima za pričvršćivanje, sektor je vrlo rascjepkan i uglavnom se sastoji od MSP-ova, stoga Komisija nije mogla pronaći opsežne informacije o svakom proizvođaču. Međutim, postojanje osobnih veza između proizvođača proizvoda iz ispitnog postupka i KPK-a utvrđeno je na razini industrijskih udruženja. Udruženja industrije elemenata za pričvršćivanje naglašavaju svoju osobnu povezanost s KPK-om, primjerice u Statutu Ningboškog udruženja industrije elemenata za pričvršćivanje zahtijeva se da „Predsjednik, potpredsjednik i glavni tajnik ovog udruženja moraju ispunjavati sljedeće uvjete: (1) Pridržavati se linije, načela i politika partije te imati dobre političke kvalitete” (38).

(68)

Osim toga, s obzirom na to da proizvod iz ispitnog postupka čini podsektor sektora čelika, dostupni podaci o proizvođačima čelika relevantni su i za proizvod iz ispitnog postupka.

(69)

Na primjer, predsjednik upravnog odbora i glavni direktor društva Baoshan Iron and Steel Ltd., proizvođača čelika čiji je većinski dioničar Baowu Steel Group, ujedno su tajnik Partijskog odbora društva i zamjenik tajnika društva (39). Isto tako, predsjednik upravnog odbora društva Wuhan Iron and Steel Group, koje je također pod kontrolom grupe Baowu Steel Group, ujedno je tajnik Partijskog odbora (40). Osim toga, „društvo Wuhan Iron and Steel Group održalo je 2022. desetu centraliziranu studiju i raspravu Studijske skupine za teoriju Partijskog odbora kako bi prenijelo i proučavalo duh Središnje konferencije o gospodarskom radu i promicalo provedbu odluka i dogovora 20. nacionalnog kongresa Partije i duh Središnje konferencije o gospodarskom radu u tom društvu. Glavni predstavnik sjedišta društva China Baowu u Wuhanu, tajnik Partijskog odbora i predsjednik društva Wuhan Iron and Steel Group, predsjedao je sastankom i iznio zahtjeve koji se odnose na provedbu zahtjeva Središnjeg partijskog odbora, Partijskog odbora pokrajine Hubei i Partijskog odbora društva China Baowu te daljnju provedbu duha Središnje konferencije o gospodarskom radu.” (41).

(70)

Nadalje, predsjednik upravnog odbora društva Baotou Steel Union, koji pripada grupi Baotou Steel Group, također je tajnik Partije tog društva. Slično tome, izvršni direktor društva Baotou Steel Union i predsjednik sindikata društva zamjenici su tajnika Partije (42). Naposljetku, u grupi Shougang Group predsjednik upravnog odbora obnaša dužnost tajnika Partijskog odbora, dok je izvršni direktor zamjenik tajnika Partijskog odbora društva (43).

(71)

Industrijsko udruženje koje obuhvaća predmetni proizvod podružnica je za elemente za pričvršćivanje (44) Kineskog industrijskog udruženja za strojne dijelove (45) („CMGPIA”). U članku 3. statuta udruženja CMGPIA navodi se da „u skladu s odredbama Ustava Komunističke partije Kine, koje osniva organizacije Komunističke partije Kine radi obavljanja partijskih aktivnosti i osiguravanja potrebnih uvjeta za aktivnosti partijskih organizacija”. Subjekt nadležan za registraciju i upravljanje tim udruženjem je Ministarstvo civilnih poslova Narodne Republike Kine, a subjekt nadležan za jačanje Partije je partijski odbor SASAC-a”, kao i da „prihvaća poslovno usmjeravanje i nadzor koje provode subjekti nadležni za registraciju i upravljanje, subjekti nadležni za jačanje Partije te odjeli nadležni za upravljanje industrijom” (46).

(72)

Osim toga, u kineskom sektoru čelika provode se politike kojima se diskriminira u korist domaćih proizvođača ili na drugi način utječe na tržište u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) treće alineje osnovne uredbe i općenito se primjenjuju na proizvod iz ispitnog postupka s obzirom na to da je sektor vijaka bez glave podsektor sektora čelika. Nadalje, kako je utvrđeno ispitnim postupkom o elementima za pričvršćivanje, u priopćenju Ministarstva industrije i informacijske tehnologije o izdavanju Kataloga smjernica za promicanje i primjenu prve skupine veće tehničke opreme (izdanje iz 2019.) (47) te u Katalogu smjernica za industrijsku strukturnu prilagodbu (2019., NDRC) (48) industrija elemenata za pričvršćivanje navedena je kao industrija koja se potiče.

(73)

Osim prethodno navedenih dokumenata na središnjoj razini, postoji niz smjernica na lokalnoj, pokrajinskoj ili općinskoj razini za usmjeravanje i potporu razvoju industrije elemenata za pričvršćivanje. Primjerice, u politikama poticaja za industriju elemenata za pričvršćivanje u okrugu Haiyan iz 2019. predviđeno je sljedeće: „Haiyan je ‚rodno mjesto elemenata za pričvršćivanje’, a industrija elemenata za pričvršćivanje također je jedna od važnih tradicionalnih industrija u Haiyanu. [...] Kako bismo [...] potaknuli inovacije i razvoj industrije elemenata za pričvršćivanje u našoj pokrajini, naša je pokrajina nedavno objavila ‚Trogodišnju posebnu politiku djelovanja za digitalizaciju i pametnu preobrazbu industrije elemenata za pričvršćivanje u pokrajini Haiyan’. Područje primjene povezanih posebnih fondova obuhvaća poduzeća koja provode digitalnu i pametnu preobrazbu u industriji elemenata za pričvršćivanje” (49).

(74)

Kineska vlada industriju čelika dosljedno smatra ključnom industrijom (50). To potvrđuju brojni planovi, smjernice i drugi dokumenti koji se odnose na sektor, a izdaju se na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini. U 14. petogodišnjem planu kineska vlada predviđa preobrazbu i modernizaciju te optimizaciju i restrukturiranje industrije čelika (51). Slično tome, u 14. petogodišnjem planu razvoja industrije sirovina, koji se primjenjuje i na industriju čelika, taj se sektor navodi kao „temelj realnog gospodarstva” i „ključno područje koje oblikuje međunarodnu konkurentnost Kine” te se utvrđuje niz ciljeva i metoda rada kojima bi se potaknuo razvoj sektora u razdoblju od 2021. do 2025., kao što su tehnološka modernizacija, poboljšanje strukture sektora (ponajviše daljnjom koncentracijom poduzeća) ili digitalna transformacija (52).

(75)

Osim toga, spomenuti Plan rada za stabilan rast industrije čelika (vidjeti uvodnu izjavu 61.) pokazuje kako se usmjerenost kineskih tijela na taj sektor može promatrati u širem kontekstu usmjeravanja kineskog gospodarstva koje provodi kineska vlada: „[p]odupiranje poduzeća u sektoru čelika da vode računa o potrebama nove infrastrukture, nove urbanizacije, revitalizacije ruralnih područja i industrija u nastajanju, da se povežu s velikim inženjerskim projektima povezanima s ‚14. petogodišnjim planom’ u raznim regijama te da poduzmu sve što je u njihovoj moći kako bi se osigurala opskrba čelikom. Uspostavljanje i učvršćivanje mehanizama suradnje na početku i na kraju proizvodnog lanca između sektora čelika i ključnih sektora koji upotrebljavaju čelik kao što su sektori brodogradnje, prijevoza, građevinarstva, energetike, automobila, kućanskih uređaja, poljoprivrednih strojeva i teške opreme, provedba aktivnosti povezivanja proizvodnje i potražnje te aktivno širenje područja u kojima se čelik primjenjuje” (53).

(76)

Na lokalnoj razini, primjerice u pokrajini Shandong, u kojoj se nalazi društvo Shandong Juning Machinery Co. Ltd, u 14. petogodišnjem planu za razvoj industrije željeza i čelika pokrajine Shandong (54) zahtijeva se sljedeće: „Čelik za građevinske strojeve: Podupirati našu pokrajinu u namjeri da osim što je pokrajina u kojoj se proizvodi najviše građevinskih strojeva postane i snažni predvodnik u tom sektoru, usredotočiti se na razvoj zelenog i ekološki prihvatljivog čelika za građevinske strojeve visoke čistoće, izvrsnih performansi pri niskim temperaturama, stabilne kaljivosti koji se lako reže, ubrzati istraživanje i razvoj čelika za građevinske strojeve visoke čvrstoće [...], zadovoljiti razvojne potrebe modernih građevinskih strojeva velike snage i male vlastite težine te provesti iterativnu modernizaciju lanca industrije korisnika na kraju proizvodnog lanca te potpuni i zdrav razvoj industrijskog ekosustava građevinskih strojeva”.

(77)

Osim prethodno navedenog, u ispitnom postupku o elementima za pričvršćivanje utvrđeno je da su proizvođači elemenata za pričvršćivanje i korisnici državnih subvencija, što jasno upućuje na interes države za taj sektor. Tijekom ispitnog postupka o elementima za pričvršćivanje Komisija je utvrdila da je proizvođačima elemenata za pričvršćivanje stavljen na raspolaganje niz programa financijskih poticaja, uključujući politike poticaja za industriju elemenata za pričvršćivanje iz 2019. u okrugu Haiyan: „[s]nažno promicanje digitalne i pametne preobrazbe poduzeća za elemente za pričvršćivanje: za primjenu digitalnih sustava upravljanja i softvera integriranih kontrolnih uređaja dodijelit će se posebni financijski poticaji ovisno o godini provedbe, [...] poduzećima koja provode digitalnu i pametnu preobrazbu (ili novu kupnju) i nadogradnju svoje opreme 2019. dodijelit će se jednokratna subvencija u iznosu do 20 % stvarnih ulaganja u osnovnu opremu, a najviše 2 milijuna CNY; kad je riječ o provedbi 2020., dodijelit će im se jednokratna subvencija u iznosu do 15 % stvarnog ulaganja u osnovnu opremu, a najviše 1,5 milijuna CNY; kad je riječ o provedbi 2021., dodijelit će im se jednokratna subvencija u iznosu do 12 % stvarnog ulaganja u osnovnu opremu, a najviše 1 milijun CNY” (55).

(78)

Ukratko, kineska vlada utvrdila je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike pružanja potpore poticanim industrijama, uključujući proizvodnju glavnih sirovina koje se upotrebljavaju za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila.

(79)

U ovom ispitnom postupku nisu otkriveni nikakvi dokazi da diskriminatorna primjena ili neodgovarajuće izvršavanje zakonodavstva o stečaju i vlasništvu u sektoru čelika u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) četvrtom alinejom osnovne uredbe ne utječe na proizvođače proizvoda iz ispitnog postupka.

(80)

Na proizvod iz ispitnog postupka utječu i poremećaji u području troškova plaća u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 46. Ti poremećaji utječu na sektor izravno (kad je riječ o proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka ili glavnih ulaznih elemenata) i neizravno (kad je riječ o pristupu ulaznim elementima društava koja imaju isti radni sustav u NRK-u) (56).

(81)

Nadalje, u ovom ispitnom postupku nisu dostavljeni dokazi o tome da na sektor proizvoda iz ispitnog postupka ne utječu državne intervencije u financijskom sustavu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 46. Prethodno navedeni plan rada za stabilan rast (vidjeti uvodnu izjavu 61.) vrlo je dobar primjer te vrste vladinih intervencija: „Poticanje financijskih institucija da aktivno pružaju financijske usluge poduzećima za proizvodnju čelika koja provode spajanja i preustroje, prilagodbe organizacije, preobrazbu i modernizaciju, u skladu s načelima kontrole rizika i poslovne održivosti.” Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(82)

Konačno, Komisija je podsjetila da su za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka potrebni brojni ulazni elementi. Kad proizvođači proizvoda iz ispitnog postupka kupuju ulazne materijale ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Primjerice, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima.

(83)

Stoga ne samo da domaće prodajne cijene proizvoda iz ispitnog postupka nisu primjerene za uporabu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe nego su i svi troškovi ulaznih materijala (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima I. i II. Naime, opisane državne intervencije povezane s raspodjelom kapitala, zemljištem, radom, energijom i sirovinama prisutne su u cijelom NRK-u. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je proizveden u NRK-u kombinacijom niza čimbenika proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje.

(84)

Ukratko, raspoloživi dokazi pokazali su da cijene ili troškovi proizvoda iz ispitnog postupka, uključujući troškove sirovina, energije i rada, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kao što je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata navedenih u toj točki. Na temelju toga Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(85)

Kineska vlada nije dostavila primjedbe ni dokaze kojima bi potkrijepila ili osporavala postojeće dokaze iz dokumentacije predmeta, uključujući Izvješće i dodatne dokaze koje je dostavio podnositelj pritužbe, o postojanju znatnih poremećaja i/ili primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u ovom predmetu.

(86)

Komisija je zaprimila primjedbe grupe Chinafar o postojanju znatnih poremećaja u Kini. Proizvođač izvoznik u uzorku smatrao je da tvrdnja o znatnom poremećaju ne bi trebala postati unaprijed utvrđeni zaključak, već bi s obzirom na sudsku praksu WTO-a tijela koja provode ispitni postupak za izračun izračunane uobičajene vrijednosti trebala upotrijebiti stvarno nastale troškove proizvođačâ izvoznikâ. Nadalje, čak i ako se utvrde poremećaji, Komisija bi trebala pojedinačno procijeniti svakog kineskog izvoznika, posebno ako primjenjuje odabir uzorka.

(87)

Komisija je smatrala da su odredbe članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u potpunosti u skladu s obvezama Europske unije u okviru WTO-a. Kako je izričito pojasnilo Žalbeno tijelo WTO-a u predmetu DS473 (57), u skladu s pravom WTO-a dopušta se upotreba podataka iz treće zemlje koji su odgovarajuće prilagođeni, ako je takva prilagodba potrebna i utemeljena. U skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe uobičajena vrijednost izračunava se s obzirom na nenarušene troškove i cijene u reprezentativnoj zemlji ili s obzirom na međunarodnu referentnu vrijednost samo ako se utvrdi da su prisutni znatni poremećaji koji utječu na troškove i cijene. U svakom slučaju, u članku 2. stavku 6.a drugom podstavku trećoj alineji osnovne uredbe predviđena je mogućnost upotrebe domaćih troškova samo ako se za njih utvrdi da nisu narušeni.

(88)

Komisija je napomenula da se, nakon utvrđivanja da zbog postojanja znatnih poremećaja u zemlji izvoznici u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u zemlji izvoznici, uobičajena vrijednost izračunava na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji za svakog proizvođača izvoznika u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. Istom odredbom osnovne uredbe omogućuje se i upotreba domaćih troškova ako je sa sigurnošću utvrđeno da nisu narušeni. U tom su kontekstu proizvođači izvoznici imali mogućnost dostaviti dokaze da njihovi pojedinačni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi i/ili drugi troškovi ulaznih elemenata zapravo nisu bili narušeni. Međutim, kako je dokazano u uvodnim izjavama od 46. do 84., Komisija je utvrdila da postoje poremećaji u industriji čelika i nije bilo dokaza da čimbenici proizvodnje pojedinačnih proizvođača izvoznika nisu narušeni. Te su tvrdnje stoga odbačene.

(89)

S obzirom na navedeno Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, kako je opisano u sljedećem odjeljku.

3.2.2.   Reprezentativna zemlja

3.2.2.1.   Opće napomene

(90)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:

—

sličan stupanj gospodarskog razvoja kao Kina. U tu svrhu Komisija je iz baze podataka Svjetske banke odabrala zemlje čiji je bruto nacionalni dohodak po stanovniku sličan bruto nacionalnom dohotku Kine (58)

—

proizvodnja proizvoda iz ispitnog postupka u toj zemlji

—

postojanje relevantnih lako dostupnih podataka u reprezentativnoj zemlji

—

ako ima više mogućih reprezentativnih trećih zemalja, prednost je, ako je to primjereno, dana zemlji s odgovarajućom razinom socijalne zaštite i zaštite okoliša.

(91)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 37. do 39., Komisija je u dokumentaciju dodala dvije bilješke o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti:

(92)

U tim su bilješkama opisane činjenice i dokazi na kojima se temelje relevantni kriteriji te su razmotrene primjedbe stranaka o tim elementima i o relevantnim izvorima.

(93)

Komisija je u drugoj bilješci obavijestila zainteresirane stranke o svojoj namjeri da Tajland smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom u ovom predmetu ako se potvrdi da postoje znatni poremećaji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

3.2.3.   Sličan stupanj gospodarskog razvoja kao Kina

(94)

Komisija je u prvoj bilješci utvrdila da su, prema Svjetskoj banci, Malezija, Tajland i Turska zemlje sa sličnom razinom gospodarskog razvoja kao Kina, tj. Svjetska banka ih je na temelju bruto nacionalnog dohotka svrstala u kategoriju zemalja s „visokim srednjim dohotkom” za koje je poznato da se u njima proizvodi proizvod iz ispitnog postupka.

(95)

Nakon prve i druge bilješke grupa Chinafar tvrdila je da bi Tajland trebalo odbaciti kao potencijalno reprezentativnu zemlju jer je njegov bruto nacionalni dohodak (BND) po stanovniku gotovo upola manji od kineskog i stoga se ne može smatrati zemljom sa sličnim stupnjem gospodarskog razvoja kao Kina. Navela je i da je sama Komisija u prvoj bilješci navela da „nastoji upotrebljavati zemlje s bruto nacionalnim dohotkom sličnim Kini”, bez upućivanja na kategoriju zemalja s višim srednjim dohotkom.

(96)

Kad je riječ o izračunu uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, Komisija može upotrijebiti reprezentativnu zemlju koja ima sličnu razinu gospodarskog razvoja kao zemlja izvoznica. Osnovna uredba ne sadržava dodatni zahtjev da se odabere zemlja s najbližim stupnjem gospodarskog razvoja kao zemlja izvoznica. U tim okolnostima Komisija to čini na temelju svojeg diskrecijskog prava da odabere zemlje koje je Svjetska banka svrstala u istu kategoriju dohotka. Relevantna kategorija Svjetske banke odnosi se na zemlje s višim srednjim dohotkom, u koje je razvrstana Kina. Komisija je u prvoj bilješci jasno navela da će se u tu svrhu koristiti bazom podataka Svjetske banke, što je također u skladu s njezinom praksom. Činjenica da BND ili BDP po stanovniku neke zemlje može biti bliži BND-u ili BDP-u Kine nego u nekoj drugoj zemlji nije odlučujući čimbenik u odabiru odgovarajuće reprezentativne zemlje. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

3.2.4.   Postojanje relevantnih lako dostupnih podataka u reprezentativnoj zemlji

(97)

U prvoj bilješci Komisija je pružila informacije o lako dostupnim financijskim podacima društava koja proizvode širu kategoriju elemenata za pričvršćivanje, uključujući proizvod iz ispitnog postupka, u Maleziji, Tajlandu i Turskoj te o uvozu sirovine za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka u te zemlje.

(98)

U primjedbama na prvu bilješku tri proizvođača izvoznika u uzorku i EFDA kao najprimjereniju reprezentativnu zemlju predložili su Maleziju, dok je podnositelj pritužbe predložio Tursku. Za ovaj ispitni postupak nije predložena alternativna reprezentativna zemlja.

(99)

Društvo Junyue i grupa Chinafar tvrdili su da se Turska ne može smatrati reprezentativnom zemljom jer je njezino gospodarstvo obilježeno visokom inflacijom, znatnom devalvacijom valute i političkim uplitanjem, posebno u određivanje razina troškova rada.

(100)

Komisija je napomenula da inflacija i deflacija valute nisu kriteriji za procjenu reprezentativnosti zemlje u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe i da bi, ako kao reprezentativnu zemlju odabere Tursku, prema potrebi prilagodila vrijednosti inflacije i/ili deflacije valute kako bi uzela u obzir troškove za razdoblje ispitnog postupka. Osim toga, poduzeća nisu dostavila uvjerljive dokaze o postojanju političkog uplitanja u troškove rada. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(101)

Društvo Junyue i grupa Chinafar tvrdili su da Tajland i Turska nisu odgovarajuće reprezentativne zemlje na temelju količine uvoza iz Ruske Federacije („Rusija”).

(102)

Komisija je već u prvoj bilješci dostavila analizu kretanja uvoza iz Rusije od 2019. do razdoblja ispitnog postupka, koja nije pokazala znatne promjene u količini i prosječnoj cijeni uvoza iz Rusije u obje zemlje. Stoga nije bilo naznaka da su se ruski obrasci izvoza promijenili zbog sankcija uvedenih nakon opće invazije na Ukrajinu 2022., što je moglo uzrokovati narušavanje uvoznih cijena u te dvije zemlje. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(103)

Nakon prve bilješke društvo Junyue tvrdilo je i da je tajlandska industrija elemenata za pričvršćivanje, uključujući vijke, u velikoj mjeri specijalizirana za elemente za pričvršćivanje za automobilsku industriju, koji nisu reprezentativni za proizvod iz ispitnog postupka s obzirom na to da obično imaju više cijene jer moraju biti u skladu sa strožim standardima za proizvode. Zbog te specijalizacije tvrdilo je da su tajlandski proizvođači za određene čimbenike proizvodnje pribjegli uvozu posebnog razreda japanskog podrijetla, zbog čega referentna vrijednost nije reprezentativna.

(104)

Komisija je na temelju baze podataka GTA ocijenila japanske izvozne cijene za glavne sirovine (tj. oznake HS 7213 91 , 7213 99 , 7228 30 , 7227 90 i 7214 99 ). Tijekom razdoblja ispitnog postupka Tajland je bio glavno japansko izvozno tržište i činio je 21 % ukupnog izvoza tih sirovina. Ostalih pet najvećih izvoznih odredišta, osim Kine, zajedno čine oko 53 % ukupnog izvoza tih sirovina. Prosječna izvozna cijena za Tajland bila je 10 % viša u usporedbi s tim drugim glavnim tržištima (1,09 EUR/kg za Tajland u odnosu na 0,90 EUR/kg za ostalih pet zemalja u koje se izvozi).

(105)

Komisija je u drugoj bilješci zaključila da, iako je moguće da tajlandski proizvođači elemenata za pričvršćivanje uvoze materijale posebnog razreda iz Japana, to nije razlog da se Tajland isključi kao reprezentativna zemlja. Štoviše, ovim ispitnim postupkom obuhvaćeni su i nestandardni vijci te su se za te proizvode mogle upotrebljavati sirovine posebnog razreda. Stoga se nije moglo zaključiti da su japanske izvozne cijene za Tajland bile nerazumno visoke i nereprezentativne. Komisija je odbacila tvrdnju iz uvodne izjave 103. da bi Tajland trebalo isključiti kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju.

(106)

Komisija je u drugoj bilješci dodatno analizirala uvoz triju glavnih čimbenika proizvodnje, koji čine oko 65 % troška proizvodnje (razvrstanih u oznake HS 7213 91 , 7213 99 i 7228 30 ) u tri potencijalne reprezentativne zemlje. Za sve te čimbenike proizvodnje uvoz u Tajland (bez uvoza iz Kine i zemalja navedenih u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (59)) bio je najveći u smislu količine.

(107)

Kad je riječ o čimbeniku proizvodnje pod oznakom HS 7213 91 , ukupni uvoz iz nenarušenih izvora bio je znatan u sve tri zemlje, pri čemu je Tajland imao najveće količine uvoza iz zemalja koje nisu Kina i zemalja navedenih u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755.

(108)

Kad je riječ o čimbeniku proizvodnje pod oznakom HS 7213 99 , količina tajlandskog uvoza bila je daleko najveća i iznosila oko 76 000 tona, tj. bila je pet puta veća od količine uvoza u Maleziju i Tursku. Uvoz iz Kine i zemalja navedenih u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755 u Maleziju činio je 33 % ukupnog uvoza, a prosječna uvozna cijena iz drugih izvora u Maleziju bila je slična uvoznoj cijeni iz Kine i zemalja navedenih u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755. S druge strane, Tajland i Turska gotovo nisu uvozili iz Kine i zemalja navedenih u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755. Stoga je Komisija smatrala da je uvozna cijena u Maleziju manje pouzdana od uvozne cijene u Tajland ili Tursku.

(109)

Za oznaku HS 7228 30 količina uvoza u Tajland bila je daleko najveća od tri zemlje. Uvoz iz Kine i zemalja navedenih u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755 činio je visok udio ukupnog uvoza tog čimbenika proizvodnje u sve tri zemlje. Međutim, prosječna uvozna cijena iz drugih izvora u Tursku bila je usporediva s cijenom iz Kine i zemalja navedenih u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755, stoga je na nju mogla utjecati kineska uvozna cijena, dok je prosječna uvozna cijena iz drugih izvora u Tajland ili Maleziju bila znatno viša od cijene iz Kine. Stoga je Komisija smatrala da je uvozna cijena u Tursku manje pouzdana od uvozne cijene u Tajland ili Maleziju.

(110)

Društvo Junyue dostavilo je revidirana financijska izvješća koja obuhvaćaju razdoblje ispitnog postupka za društvo kćer malezijskog proizvođača koje je Komisija odabrala u prvoj bilješci, koje proizvodi samo elemente za pričvršćivanje (Chin Well Fasteners Co. Sdn. Bhd. („Chin Well Fasteners”). Utvrdilo je i dodatnog proizvođača u Maleziji koji proizvodi standardne elemente za pričvršćivanje (Asia Bolts & Nuts Sdn. Bhd.) s lako dostupnim financijskim podacima za 2023. Potonji je odbačen jer je imao dobit od 0,7 %, što se nije smatralo razumnim.

(111)

Društvo Junyue i grupa Chinafar tvrdili su da financijski podaci tajlandskih i turskih društava koje je Komisija utvrdila u prvoj bilješci nisu reprezentativni za proizvod iz ispitnog postupka i da pokazuju neuobičajeno visoke omjere troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti.

(112)

Tvrdili su da je to posljedica toga što ta društva uglavnom proizvode visokokvalitetne elemente za pričvršćivanje visoke čvrstoće za vrlo specijalizirana i vrlo profitabilna tržišta, kao što su aeronautički, automobilski i energetski/petrokemijski sektor, koji su stoga kvalitetniji od proizvoda iz ispitnog postupka koji se proizvodi u Kini i zato nisu usporedivi s njim.

(113)

Tvrdili su da se to odnosi i na tajlandsko društvo Thai Meira, Co. Ltd., koje je specijalizirano za nestandardne elemente za pričvršćivanje za automobilsku industriju. Nadalje, ni tajlandsko društvo S.J. Screws Co. Ltd. nije se moglo smatrati reprezentativnim jer uglavnom proizvodi proizvode koji nisu obuhvaćeni definicijom proizvoda iz ispitnog postupka i uključuju veći trošak proizvodnje, kao što su oprema za namještanje, čelične ploče i ribarski industrijski proizvodi ili nestandardni elementi za pričvršćivanje za automobilsku industriju.

(114)

Komisija je napomenula da neki kineski proizvođači u uzorku proizvode elemente za pričvršćivanje visoke čvrstoće i opslužuju određene sektore, kao što su odobalna naftna polja i naftovodi. Činjenica da su društva u mogućim reprezentativnim zemljama specijalizirana za određene segmente, kao što su nestandardni vijci za automobilsku industriju, koji su dio proizvoda iz ispitnog postupka, i/ili proizvode samo dio proizvoda iz ispitnog postupka, nije razlog da ih se isključi. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(115)

EFDA je iznijela primjedbu da Komisija na popis odabranih društava nije uključila važnog turskog proizvođača Norm Civata Sanaya Ve Ticaret Anonim Sirketi („Norm Civata”).

(116)

Na temelju informacija iz baze podataka Orbis činilo se da je društvo Norm Civata veleprodajno društvo koje okuplja nekoliko podružnica i da su njegovi financijski podaci na konsolidiranoj razini. Financijski podaci podružnice koja je aktivna u sektoru metala i metalnih proizvoda nisu bili dostupni. Stoga je Komisija smatrala da za potrebe ovog ispitnog postupka nije primjereno upotrijebiti godišnje izvješće društva Norm Civata.

(117)

EFDA je dovela u pitanje i metodologiju za izračun troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i tvrdila je da bi financijsku dobit i gubitak trebalo oduzeti od operativnih troškova. Komisija je odbacila tu tvrdnju jer u skladu sa svojom ustaljenom praksom financijske troškove uključuje u troškove prodaje te opće i administrativne troškove kako bi odražavali cjelokupni trošak proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka.

(118)

S obzirom na prethodna razmatranja Komisija je zainteresirane strane u drugoj bilješci obavijestila da namjerava upotrijebiti Tajland kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju i financijske podatke triju društava (60), u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe, kako bi utvrdila nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti za izračun uobičajene vrijednosti.

(119)

Zainteresirane strane pozvane su da dostave primjedbe o primjerenosti Tajlanda kao reprezentativne zemlje i triju društava kao proizvođača u reprezentativnoj zemlji.

3.2.5.   Primjedbe zainteresiranih strana

(120)

Nakon druge bilješke društvo Junyue, grupa Chinafar i EFDA ponovili su tvrdnju da je Malezija iz više razloga najprimjerenija reprezentativna zemlja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe, a ne Tajland.

(121)

Prvo, tvrdili su da društva u Maleziji uglavnom proizvode standardne elemente za pričvršćivanje i zato je njihova ponuda proizvoda slična ponudi kineskih proizvođača.

(122)

Drugo, društvo Junyue i EFDA smatrali su neopravdanim to što se Komisija usredotočila samo na količinu uvoza jednog čimbenika proizvodnje (HS 7213 99 ) kako bi zanemarila Maleziju kao reprezentativnu zemlju. Za taj čimbenik proizvodnje kineski uvoz činio je 33 % ukupnog uvoza, što je sličan postotak uvoza drugih dvaju čimbenika proizvodnje u Tajland (HS 7213 91 i HS 7228 30 ).

(123)

Treće, društvo Junyue tvrdilo je da sličnost prosječne cijene kineskog uvoza i prosječne uvozne cijene iz drugih zemalja upućuje tek na to da su cijene uvezenih materijala u biti određene po tržišnim uvjetima.

(124)

Društvo Junyue nadalje je tvrdilo da su podaci o uvozu u Tajland još sporniji zbog većeg ukupnog udjela kineskog uvoza u Tajland (43 %) u usporedbi s Malezijom (29 %) i Turskom (15 %).

(125)

Suprotno tvrdnji društva Junyue, Komisija se nije usredotočila na uvoz samo jednog čimbenika proizvodnje kako bi zanemarila Maleziju kao reprezentativnu zemlju. Naprotiv, analizirala je uvoz triju glavnih čimbenika proizvodnje koji čine oko 65 % troška proizvodnje (HS 7213 91 , HS 7213 99 i HS 7228 30 ) u tri potencijalne reprezentativne zemlje.

(126)

Za sve te čimbenike proizvodnje uvoz u Tajland (bez uvoza iz Kine i zemalja navedenih u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755) bio je najveći u smislu količina. Za oznaku HS 7213 91 ukupni uvoz iz nenarušenih izvora bio je znatan u sve tri zemlje, pri čemu je Tajland imao najveće količine uvoza iz zemalja koje nisu Kina i zemalja navedenih u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755.

(127)

Za oznaku HS 7213 99 količina tajlandskog uvoza bila je daleko najveća i iznosila oko 76 000 tona, tj. bila je pet puta veća od količine uvoza u Maleziju i Tursku. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 108., kineski uvoz u Maleziju činio je 33 % ukupnog uvoza u zemlju, a prosječne uvozne cijene iz zemalja koje nisu Kina bile su usporedive s kineskim cijenama, što upućuje na to da bi mogle biti manje pouzdane.

(128)

Kad je riječ o oznaci HS 7228 30 , koja čini 11 % ukupnog troška proizvodnje, Komisija je smatrala Tajland najreprezentativnijom zemljom s obzirom na količine uvoza, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 109.

(129)

Na temelju toga Komisija je zaključila da Tajland ima kvalitetniji skup lako dostupnih podataka za nenarušene vrijednosti uvoza i odlučila ga smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom te je odbacila tvrdnju društva Junyue.

(130)

Društvo Junyue i grupa Chinafar ponovili su tvrdnju da su tajlandske uvozne cijene visoke zbog znatne prisutnosti uvoza posebnog razreda japanskog podrijetla koji tajlandski proizvođači upotrebljavaju za posebne primjene, naročito automobilski sektor. Društvo Junyue tvrdilo je i da je taj trend povezan s činjenicom da je nekoliko proizvođača povezano s japanskim društvima i nabavlja visokokvalitetne sirovine od svojih matičnih društava.

(131)

Društvo Junyue nadalje je tvrdilo da bi, ako Komisija odluči zadržati Tajland kao reprezentativnu zemlju, podatke o uvozu trebalo prilagoditi oduzimanjem japanskog uvoza od ukupnog uvoza jer je njegova cijena neopravdano visoka.

(132)

Komisija je napomenula da ni društvo Junyue ni grupa Chinafar nisu dostavili dokaze o opsegu japanskog uvoza sirovina namijenjenih proizvodnji nestandardnih vijaka za specijalizirane sektore u Tajland. Nije bilo dokaza ni da je uvoz obavljen iz povezanih strana.

(133)

Osim toga, dva proizvođača u uzorku nisu dostavila dokaze da visokokvalitetni materijali za proizvodnju nestandardnih vijaka nisu upotrijebljeni u Kini. U tom pogledu Komisija je napomenula da je Kina kao treće najveće izvozno tržište za Japan uvozila znatne količine sirovina i iz Japana.

(134)

Nadalje, uobičajena vrijednost predmetnog proizvoda izračunana je na temelju cjelokupnog uvoza u Tajland, a ne samo na temelju uvoza iz Japana. Tajlandski uvoz pet glavnih sirovina iz Japana činio je samo oko 17 % ukupnog uvoza tih materijala. Na temelju prethodnih razmatranja tvrdnje navedene u uvodnim izjavama 130. i 131. odbačene su.

(135)

U primjedbama na drugu bilješku društvo Junyue i grupa Chinafar ponovili su stajalište da su malezijska društva koja je Komisija odabrala u prvoj bilješci reprezentativnija od tajlandskih jer uglavnom proizvode proizvod iz ispitnog postupka, a javno dostupni financijski podaci društva Chin Well Fasteners odgovaraju razdoblju ispitnog postupka.

(136)

Osim toga, ponovno su tvrdili da dva od tri tajlandska proizvođača koje je odabrala Komisija ne proizvode proizvod iz ispitnog postupka. Tvrdili su da društvo Thai Meira prvenstveno proizvodi posebne elemente za pričvršćivanje, a društvo S.J. Screwthai proizvode koji ne odgovaraju predmetnom proizvodu.

(137)

EFDA je tvrdila i da je S.J. Screwthai veleprodajno društvo na temelju podataka iz baze podataka Orbis i da je Komisija iz istog razloga odbacila tursko društvo Norm Civata.

(138)

Komisija je pregledala dostupne podatke za dva društva u Tajlandu i na temelju njihovih internetskih stranica i baze podataka Orbis zaključila je (i) da je društvo S.J. Screws utvrđeno kao veleprodajno i maloprodajno trgovačko društvo u bazi podataka Orbis. Analizom internetskih stranica društva nije se moglo zaključiti je li ono stvarni proizvođač ili trgovac na veliko, stoga ga je Komisija odlučila isključiti iz analize, (ii) da društvo Thai Meira proizvodi, među ostalim, proizvode obuhvaćene opsegom proizvoda iz ovog ispitnog postupka, posebno usadne svornjake.

(139)

Grupa Chinafar tvrdila je i da je društvo Thai Meira ostvarilo nereprezentativno visoku dobit zbog svoje specijalizacije za nestandardne elemente za pričvršćivanje namijenjene automobilskom sektoru. Međutim, nije dostavila dokaze da je profitabilnost prodaje automobilskom sektoru veća od profitabilnosti prodaje drugim sektorima. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(140)

EFDA je dodatno utvrdila i iz baze podataka Orbis izvukla financijske podatke još pet društava u Tajlandu na koje se Komisija mogla osloniti: Thai Union Fasteners, MDF Precision, Bangkok Fastenings, Suntorx Enterprise i Tycoon Worlwide Group.

(141)

Komisija je analizirala financijske podatke svih tih društava i utvrdila da je grupa Tycoon Worlwide 2023. bilježila gubitke, a dobit ostalih četiriju društava (izračunana na temelju troška prodane robe) iznosila je od 0,35 % do 1,31 %, što se nije smatralo razumnom razinom. Stoga ta društva nije uključila u svoju analizu.

(142)

Kad je riječ o primjedbi društva Junyue da odabrana malezijska društva, kao što su Chin Well Fasteners i Tong Heer Fasteners Co. Sdn. Bhd. („Tong Herr”), predstavljaju pouzdaniju i reprezentativniju referentnu vrijednost, Komisija je napomenula sljedeće:

(143)

Društvo Tong Herr, specijalizirano za proizvodnju elemenata za pričvršćivanje od nehrđajućeg čelika, dio je veće grupe koja uključuje i proizvođača proizvoda za precizno lijevanje. Iako financijski podaci društva Tong Herr za 2024. još nisu dostupni, informacije na razini grupe (61) pokazuju da je poslovni segment elemenata za pričvršćivanje 2024. ostvarivao gubitke, što ga čini neprikladnim za utvrđivanje reprezentativne referentne vrijednosti.

(144)

Kad je riječ o društvu Chin Well Fasteners, iako je točno da su njegovi financijski podaci točno usklađeni s razdobljemć ispitnog postupka, Komisija se nije složila s tvrdnjom društva Junyue da to društvo samo po sebi predstavlja reprezentativniju osnovu za utvrđivanje omjera troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti od odabranih tajlandskih društava. Prema informacijama dostupnima na službenim internetskim stranicama (62) društvo Chin Well Fasteners proizvodi isključivo vijke s glavom. Iako to ne znači da ga se ne može upotrijebiti kao potencijalnu zamjensku vrijednost za izračune troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti, tajlandska društva primjereniji su izbor jer proizvode proizvode obuhvaćene definicijom proizvoda u ovom predmetu.

(145)

Na temelju prethodno navedene analize Komisija je odlučila upotrijebiti Tajland kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju te financijske podatke dvaju društava (63) za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

3.2.6.   Razina socijalne zaštite i zaštite okoliša

(146)

Nakon prve bilješke podnositelj pritužbe tvrdio je da i Tajland i Turska bolje napreduju u ostvarenju ukupnih ciljeva održivog razvoja od Malezije i da je Turska ratificirala svih 10 temeljnih konvencija ILO-a o radu. S druge strane, EFDA je tvrdila da dokazi upućuju da zaštita okoliša i ljudskih prava u Tajlandu i Turskoj nije tako dobra kao u Maleziji.

(147)

Nakon druge bilješke grupa Chinafar ponovila je opažanja EFDA-e da zaštita okoliša i ljudskih prava u Tajlandu nije tako dobra kao u Maleziji.

(148)

Budući da se na temelju svih navedenih elemenata utvrdilo da je Tajland jedina odgovarajuća reprezentativna zemlja u ovom predmetu, nije bilo potrebe provesti ocjenu razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu s posljednjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

3.2.6.1.   Zaključak

(149)

S obzirom na prethodnu analizu, Tajland je ispunio kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe i stoga ga se može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom.

3.2.7.   Izvori upotrijebljeni za utvrđivanje nenarušenih troškova

(150)

Komisija je u prvoj bilješci navela čimbenike proizvodnje kao što su materijali, energija i radna snaga koje proizvođači izvoznici upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože javno dostupne podatke o nenarušenim vrijednostima za svaki od čimbenika proizvodnje u toj bilješci.

(151)

Potom je Komisija u drugoj bilješci navela da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe koristiti bazu podataka GTA kako bi utvrdila nenarušeni trošak većine čimbenika proizvodnje, ponajprije sirovina. Osim toga, Komisija je navela da će za utvrđivanje nenarušenih troškova rada upotrijebiti Tajlandsku središnju banku (64), za električnu energiju Tajlandski odbor za ulaganja (65), a za prirodni plin Ured za energetsku politiku i planiranje Ministarstva energetike (66).

(152)

Komisija je u drugoj bilješci obavijestila zainteresirane strane i da su zbog zanemarivog udjela nekih ulaznih elemenata, tj. pare i vode, u ukupnom trošku proizvodnje te zanemarive stavke, koje čine manje od 2 % ukupnog troška proizvodnje koji su prijavili proizvođači izvoznici u uzorku, razvrstane u „potrošni materijal”. Nadalje, Komisija je izvijestila da će pri upotrebi utvrđenih nenarušenih referentnih vrijednosti u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji izračunati postotak potrošnog materijala u ukupnom trošku sirovina i taj postotak primijeniti na ponovno izračunani trošak sirovina.

3.2.7.1.   Čimbenici proizvodnje

(153)

Uzimajući u obzir sve informacije koje su dostavile zainteresirane strane i koje su prikupljene tijekom posjeta radi provjere, utvrđeni su sljedeći čimbenici proizvodnje i njihovi izvori kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

Tablica 1

Čimbenici proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka

Čimbenik proizvodnje

Oznaka robe

Izvor

Cijena u CNY

Mjerna jedinica

Sirovine

Šipke, toplovaljane, u nepravilno namotanim kolutima, od željeza ili nelegiranog čelika, kružnog poprečnog presjeka promjera manjeg od 14 mm

7213 91 90 01

7213 91 90 09

baza podataka GTA

4,30

kg

Žica, toplovaljana, u nepravilno namotanim kolutima, od željeza ili nelegiranog čelika

7213 99 90

baza podataka GTA

8,21

kg

Šipke od željeza ili nelegiranog čelika

7214 99 91

baza podataka GTA

7,76

kg

Šipke od legiranog čelika (osim nehrđajućeg), toplovaljane, u nepravilno namotanim kolutima

7227 90 90

baza podataka GTA

6,13

kg

Ostale šipke od legiranog čelika samo ne od nehrđajućeg, samo toplovaljane, toplovučene ili toplotiještene (istiskivane), bez daljnje obrade

7228 30 10 09

baza podataka GTA

6,81

kg

Cink

7901 11 00

baza podataka GTA

18,88

kg

Radna snaga

Radna snaga

nije primjenjivo

Tajlandska središnja banka

14,83

Sat rada

Energija

Električna energija

nije primjenjivo

Tajlandski odbor za ulaganja

U rasponu od 1,08 do 1,37  (67)

kWh

Prirodni plin

nije primjenjivo

Ured za energetsku politiku i planiranje Ministarstva energetike

2,68

kubični metar

(154)

Komisija je uključila vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi obuhvatila troškove koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje. Metodologija je detaljno objašnjena u uvodnim izjavama 178. i 179.

3.2.7.2.   Sirovine

(155)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača iz reprezentativne zemlje, Komisija je kao osnovu upotrijebila ponderiranu prosječnu cijenu proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju na temelju podataka iz baze podataka GTA, kojoj su dodane uvozne carine i troškovi prijevoza. Cijena proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim Kine i zemalja koje nisu članice WTO-a i koje su navedene u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755 (68).

(156)

Komisija je odlučila isključiti uvoz iz Kine u reprezentativnu zemlju jer je zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u Kini zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. Budući da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu iz Kine, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene.

(157)

Za određeni broj čimbenika proizvodnje stvarni troškovi proizvođača izvoznika koji surađuju činili su zanemariv udio u ukupnim troškovima sirovina u razdoblju ispitnog postupka. Budući da su činili manje od 2 % ukupnog troška proizvodnje, a vrijednost upotrijebljena za njih nije znatno utjecala na izračune dampinške marže neovisno o upotrijebljenom izvoru, Komisija je te troškove odlučila uključiti u potrošni materijal.

(158)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina, kako je propisano člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe, Komisija je primijenila relevantne uvozne carine reprezentativne zemlje.

(159)

Komisija je trošak prijevoza koji proizvođač izvoznik koji surađuje snosi za isporuku sirovina izrazila kao postotak stvarnog troška tih sirovina, a zatim je taj postotak primijenila na nenarušeni trošak tih istih sirovina kako bi dobila nenarušeni trošak prijevoza. Komisija je smatrala da se u kontekstu ovog ispitnog postupka omjer troškova koje proizvođač izvoznik snosi za sirovine i njegovih prijavljenih troškova prijevoza može opravdano upotrijebiti kao pokazatelj za procjenu nenarušenih troškova prijevoza sirovina pri njihovoj isporuci u tvornicu društva.

(160)

Komisija je u prvoj bilješci navela popis čimbenika proizvodnje. Nakon informacija prikupljenih tijekom posjeta radi provjere u poslovnim prostorima proizvođača izvoznika taj je popis revidiran. Naime, žica od željeza i nelegiranog čelika (HS 7217 10 ) isključena je jer je Komisija utvrdila da se ne koristi u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka iako je prvotno nenamjerno prijavljena u odgovorima na upitnik.

(161)

Nakon primjedbi zainteresiranih strana na prvu bilješku podnositelj pritužbe tvrdio je da će znatan broj uvoza glavnih čimbenika proizvodnje iz Kine vjerojatno narušiti tržišne cijene u Maleziji i da su cijene električne energije u Maleziji snažno subvencionirane, što je potkrijepio člankom iz časopisa o učinku na domaće korisnike.

(162)

U primjedbama na drugu bilješku grupa Chinafar tvrdila je da sama činjenica da subvencioniranje postoji ne čini cijene nereprezentativnima za potrebe članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe.

(163)

Budući da je utvrđeno da se Tajland smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a), te su tvrdnje odbačene.

3.2.7.3.   Radna snaga

(164)

Komisija je upotrijebila najnovije dostupne statističke podatke koje je objavila Tajlandska središnja banka (69) kako bi utvrdila referentnu vrijednost za rad. U razdoblju ispitnog postupka Tajlandska središnja banka na tromjesečnoj osnovi objavljivala je informacije o prosječnim mjesečnim plaćama u Tajlandu u proizvodnom sektoru. One su prilagođene kako bi se uključila socijalna davanja koje plaća poslodavac (70).

(165)

Podaci o odrađenim satima nisu bili dostupni u statističkim podacima koje je objavila Tajlandska središnja banka, stoga je Komisija upotrijebila informacije o tjedno odrađenim satima u Tajlandu, kako je navedeno u statističkoj bazi podataka o radnoj snazi Međunarodne organizacije rada (71).

(166)

To znači da je Komisija trošak rada po satu u Tajlandu izračunala dijeljenjem godišnjeg troška rada s godišnjim odrađenim satima.

(167)

Nakon druge bilješke društvo Junyue i grupa Chinafar tvrdili su da bi Komisija za izračun referentne vrijednosti za rad umjesto podataka ILO-a trebala upotrijebiti stvarno odrađene sate kineskih proizvođača izvoznika.

(168)

To su smatrali opravdanim jer se u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe ne mogu koristiti samo podaci povezani s cijenama i troškovima u zemljama izvoznicama, stoga se informacije koje nisu povezane s cijenama ne bi trebale automatski odbaciti.

(169)

Komisija je napomenula da je upotrijebila stvarno odrađene sate kineskih proizvođača izvoznika i da ih je, kao dio izračuna uobičajene vrijednosti, pomnožila s odgovarajućim troškom u Tajlandu. Svrha metodologije bila je ponovno izračunati koliki bi trošak tih odrađenih sati bio u reprezentativnoj zemlji. Trošak rada u Tajlandu nužno bi bio omjer ukupnog troška rada i ukupnog broja radnih sati u Tajlandu. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

3.2.7.4.   Električna energija

(170)

Komisija je u drugoj bilješci najavila da za izračun referentne vrijednosti za električnu energiju namjerava upotrijebiti kotaciju cijene električne energije za poduzeća, industrijska i državna poduzeća koju je objavio Tajlandski odbor za ulaganja (72) na temelju tarife s obzirom na vrijeme upotrebe (tarifa ToU) – velika opća usluga, razina napona niža od 22 Kv.

(171)

Ta naknada za energiju nije se mijenjala od 2018. i ažurira se na mjesečnoj osnovi pomoću instrumenta pod nazivom „naknada za prilagodbu energije”. Naknade za električnu energiju koje se obračunavaju za svaki mjesec stoga se izračunavaju na sljedeći način:

(a)

osnovna naknada za električnu energiju, u skladu s prethodno opisanim tarifama, koja je ostala nepromijenjena tijekom godina;

(b)

naknada za prilagodbu energije (Ft), koju periodično ažurira tajlandsko regulatorno tijelo za energetiku (ERC), a objavljuje Metropolsko tijelo za električnu energiju (73).

(172)

Nakon druge bilješke Komisija je referentnu vrijednost za električnu energiju za svakog proizvođača izvoznika u uzorku utvrdila na temelju odgovarajuće potrošnje u razdoblju unutar i izvan vršnog opterećenja. Dobivena potrošnja dodijeljena je stopama potrošnje unutar razdoblja najveće potražnje i izvan njega.

(173)

Osim toga, Komisija je odlučila naknadu za potražnju i naknadu za usluge uključiti u referentnu vrijednost cijene električne energije kako bi se u potpunosti odrazio trošak električne energije u reprezentativnoj zemlji. Naknada za usluge izražena je kao fiksni mjesečni iznos, dok je naknada za potražnju utvrđena u kW na temelju konzervativnog izračuna potražnje za električnom energijom. On je proveden dijeljenjem ukupne vršne potrošnje energije s brojem sati proizvodnje. Ponderirana prosječna stopa za najveću i smanjenu potrošnju utvrđena je kao odgovarajuća referentna vrijednost za svakog proizvođača izvoznika u uzorku.

(174)

Komisija je u drugoj bilješci navela da će odbiti porez na dodanu vrijednost (PDV) od cijene električne energije. Međutim, nakon daljnjeg ispitivanja utvrdila je da se cijene električne energije u Tajlandu već iskazuju bez PDV-a.

3.2.7.5.   Prirodni plin

(175)

Kako bi utvrdila referentnu vrijednost za prirodni plin, Komisija je upotrijebila cijene koje je objavio Ured za energetsku politiku i planiranje Ministarstva energetike (74), i to tablicu 7.2.4, u kojoj je prikazana krajnja potrošnja energije po stanovniku. Komisija je kao referentnu vrijednost upotrijebila prosjek podataka za 2023. i 2024. naveden u toj tablici.

3.2.7.6.   Nusproizvodi

(176)

Kako bi utvrdila referentnu vrijednost za nusproizvode, Komisija je upotrijebila omjer vrijednosti nusproizvoda i vrijednosti izvorne sirovine, kako je zabilježeno u računovodstvenom sustavu proizvođača izvoznika, te ga je primijenila na referentnu vrijednost dobivenu iz baze podataka GTA.

3.2.7.7.   Režijski troškovi proizvodnje, troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi i dobit

(177)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, treba utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje.

(178)

Režijski troškovi proizvodnje koje su imali proizvođači izvoznici koji surađuju izraženi su kao udio stvarnih troškova proizvodnje proizvođača izvoznika. Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje.

(179)

Za utvrđivanje nenarušenog i razumnog iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti na razini trgovine franko tvornica Komisija se oslonila na financijske podatke društava Sanwa Iron (Thailand) Company Ltd. i Thai Meira Co. Ltd. za 2023., kako su preuzeti iz baze Orbis.

3.2.8.   Izračun

(180)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(181)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Primijenila je nenarušene jedinične troškove na stvarnu potrošnju pojedinačnih čimbenika proizvodnje proizvođača izvoznika koji surađuje. Navedene stope potrošnje provjerene su tijekom provjere. Komisija je pomnožila čimbenike iskoristivosti s nenarušenim troškovima po jedinici koji su utvrđeni u reprezentativnoj zemlji.

(182)

Nakon što je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje, Komisija je primijenila režijske troškove proizvodnje, troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit, kako je navedeno u uvodnim izjavama 178. i 179.

(183)

Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi izraženi kao postotak troškova prodane robe i primijenjeni na nenarušene troškove proizvodnje iznosili su 8 %. Dobit izražena kao postotak troškova prodane robe i primijenjena na nenarušene troškove proizvodnje iznosila je 21,2 %.

(184)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

3.3.   Izvozna cijena

(185)

Proizvođači izvoznici u uzorku izvozili su u Uniju izravno nezavisnim kupcima.

(186)

Izvozna cijena bila je cijena stvarno plaćena ili plativa za predmetni proizvod pri prodaji za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

3.4.   Usporedba

(187)

U skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe Komisija je dužna provesti pravednu usporedbu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, uzimajući u obzir razlike među čimbenicima koji utječu na cijene i usporedivost cijena. Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na razini franko tvornica. Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, prema potrebi su uobičajena vrijednost i izvozna cijena prilagođene: (i) kako bi ih se vratilo na razinu franko tvornica, i ii. kako bi se uzele u obzir razlike među čimbenicima za koje se tvrdi i dokazano je da utječu na cijene i usporedivost cijena.

3.4.1.   Prilagodbe uobičajene vrijednosti

(188)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 180., uobičajena vrijednost utvrđena je na razini franko tvornica i zato nisu bile potrebne prilagodbe.

(189)

U primjedbama na drugu bilješku društvo Junyue tvrdilo je da bi metodologija koju je Komisija upotrijebila za utvrđivanje omjera troškova prodaje te općih i administrativnih troškova mogla dovesti do nepoštene usporedbe između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene jer troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi upotrijebljeni za izračun uobičajene vrijednosti vjerojatno uključuju troškove koji su slični onima koje je imalo društvo Junyue, a koje bi Komisija odbila za utvrđivanje izvozne cijene franko tvornica.

(190)

Društvo Junyue tvrdilo da Komisija treba detaljno raščlaniti troškove prodaje te opće i administrativne troškove kako bi se izbjeglo preklapanje s troškovima koji su već uklonjeni iz izvozne cijene. Ako takvi podaci nisu dostupni, Komisija ne bi trebala prilagođavati izvoznu cijenu.

(191)

Društvo Junyue uputilo je na presudu Općeg suda u predmetu T-762/20 (75) Sinopec koji je u fazi žalbe (76), a u kojem se razmatralo to pitanje prilagodbe izvozne cijene na temelju članka 2. stavka 10. osnovne uredbe kad je uobičajena vrijednost izračunana na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(192)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 187., Komisija je odlučila usporediti izvoznu cijenu i uobičajenu vrijednost na razini franko tvornica. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 180., uobičajena vrijednost utvrđena je na razini franko tvornica upotrebom troškova proizvodnje zajedno s iznosima troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti, koji su se smatrali razumnima za tu razinu trgovine. Stoga nisu bile potrebne prilagodbe kako bi se uobičajena vrijednost vratila na razinu franko tvornica.

(193)

U svojoj presudi u predmetu CCCME, koja je uslijedila nakon presude u predmetu Sinopec, Opći sud najprije je podsjetio da, u skladu sa sudskom praksom, ako stranka zatraži prilagodbe na temelju članka 2. stavka 10. osnovne uredbe kako bi uobičajena vrijednost i izvozna cijena bile usporedive za potrebe utvrđivanja dampinške marže, ta stranka mora dokazati da je njezina tvrdnja opravdana. Teret dokazivanja da je nužno provesti posebne prilagodbe iz članka 2. stavka 10. točaka od (a) do (k) osnovne uredbe snose oni koji se na njih žele pozvati (77). Iz toga slijedi da u tom slučaju, kao i u ovom ispitnom postupku, zainteresirane stranke, u skladu s tom sudskom praksom, trebaju dokazati potrebu za traženom prilagodbom kojom bi potkrijepili dokaze koje su podnijele tijekom ispitnog postupka (78).

(194)

Prema mišljenju Općeg suda potrebno je istaknuti da, iako se praksa provedbe prilagodbi može pokazati potrebnom, na temelju članka 2. stavka 10. osnovne uredbe, kako bi se uzele u obzir razlike između izvozne cijene i uobičajene vrijednosti koje utječu na njihovu usporedivost, takva smanjenja ne mogu se provesti u odnosu na vrijednost koja je izračunana i koja stoga nije stvarna. Na tu vrijednost općenito ne utječu čimbenici koji bi mogli ugroziti njezinu usporedivost jer je ona umjetno utvrđena (79). Nadalje, kao i u predmetu CCCME, u ovom je predmetu izračun uobičajene vrijednosti po vrsti proizvoda na temelju cijena franko tvornica uključivao razuman iznos troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te nije bilo dostupnih informacija koje bi pokazale da su troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi dvaju tajlandskih društava uključivali troškove prijevoza za isporuku kupcima. S obzirom na diskrecijsko pravo Komisije u primjeni članka 2. stavka 10. osnovne uredbe (80), Komisijin pristup bio je u skladu s najnovijom sudskom praksom koja se odnosi na nepotkrijepljene tvrdnje da iznosi troškova prodaje, općih i administrativnih troškova upotrijebljenih u izračunu uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a), koje Komisija smatra razumnima za razinu franko tvornica, sadržavaju troškove prijevoza. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

3.4.2.   Prilagodbe izvozne cijene

(195)

Kako bi se vratila na razinu franko tvornica, izvozna cijena prilagođena je zbog prijevoza robe, osiguranja, rukovanja utovarom te pakiranja i popusta.

(196)

Izvršene su prilagodbe za sljedeće čimbenike koji utječu na cijene i usporedivost cijena: trošak kredita i bankovne naknade.

(197)

Kad je riječ o prilagodbi izvozne cijene za provizije, Komisija je utvrdila da je povezano društvo uključeno u transakcije obavljalo funkcije slične poslovima posrednika koji posluje na temelju provizije, pri čemu se služilo osobljem proizvođača izvoznika. Stoga je prilagodba za proviziju izračunana na temelju troškova prodaje te općih i administrativnih troškova povezanog društva, dijela troškova prodaje te općih i administrativnih troškova proizvođača izvoznika povezanih s funkcijama povezanog društva i nominalne dobiti.

3.5.   Dampinške marže

(198)

Za proizvođače izvoznike u uzorku koji surađuju Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(199)

Na temelju toga, privremene ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Društvo

Privremena dampinška marža (%)

 

Zhejiang Junyue Standard Part Co., Ltd.

62,3

 

Grupa Brother:

—

Jiaxing High-enter Fasteners Co., Ltd.

—

Zhejiang Morgan Brother Technology Co., Ltd.

—

Jiaxing Brother Standard Part Co., Ltd.

63,9

 

Grupa Chinafar:

—

Jiaxing Chinafar Standard Parts Co., Ltd.

—

Jiangsu Zhe Fasteners Co., Ltd.

80,7

(200)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne uredbe. Ta je marža stoga utvrđena na temelju marži proizvođačâ izvoznikâ u uzorku.

(201)

Na temelju toga privremena dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak iznosi 67,4 %.

(202)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz Kine Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje mjeri se kao udio proizvoda koje su u Uniju izvezli proizvođači izvoznici koji surađuju u ukupnom uvozu iz predmetne zemlje u Uniju u razdoblju ispitnog postupka, koji je utvrđen na osnovi podataka Eurostata.

(203)

Razina suradnje u ovom je slučaju visoka jer je izvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio 100 % ukupnog uvoza u razdoblju ispitnog postupka. Na temelju toga Komisija je smatrala primjerenim dampinšku maržu za proizvođače izvoznike koji ne surađuju utvrditi na razini pojedinačno ispitanog društva u uzorku koje surađuje i koje ima najvišu dampinšku maržu.

(204)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Društvo

Privremena dampinška marža (%)

Zhejiang Junyue Standard Part Co., Ltd.

62,3

 

Grupa Brother:

—

Jiaxing High-enter Fasteners Co., Ltd.

—

Zhejiang Morgan Brother Technology Co., Ltd.

—

Jiaxing Brother Standard Part Co., Ltd.

63,9

 

Grupa Chinafar:

—

Jiaxing Chinafar Standard Parts Co., Ltd.

—

Jiangsu Zhe Fasteners Co., Ltd.

80,7

Ostala društva koja surađuju

67,4

Sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje

80,7

4.   ŠTETA

4.1.   Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(205)

Istovjetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvodilo je 42 poznatih proizvođača iz Unije. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(206)

Ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrđena je na oko 50 466 tona. Komisija je utvrdila tu vrijednost na temelju podataka koje su dostavili podnositelj pritužbe i proizvođači iz Unije u uzorku. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 8., tri proizvođača iz Unije u uzorku činila su približno 14 % procijenjene ukupne proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji.

4.2.   Potrošnja u Uniji

(207)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila dodavanjem količine prodaje industrije Unije na tržištu Unije i uvoza predmetnog proizvoda, kako je navedeno u izvješću Eurostata. Izvor informacija bili su odgovor podnositelja pritužbe na makroekonomski upitnik i službeni podaci Eurostata.

(208)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 2

Potrošnja u Uniji (jedinična)

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka

Ukupna potrošnja u Uniji (u tonama)

210 909

217 980

182 676

183 338

Indeks

100

103

87

87

Izvor:

odgovor podnositelja pritužbe na makroekonomski upitnik i Eurostat

(209)

Potrošnja u Uniji blago se povećala 2022. (+3 % u odnosu na 2021.), a zatim se 2023. smanjila za 13 %, pri čemu je razina tijekom razdoblja ispitnog postupka ostala 13 % ispod razine iz 2021.

4.3.   Uvoz iz predmetne zemlje

4.3.1.   Količina i tržišni udio proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje

(210)

Komisija je količinu uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka Eurostata. Tržišni udio uvoza utvrđen je iz količine uvoza i ukupne potrošnje u Uniji.

(211)

Uvoz u Uniju iz predmetne zemlje kretao se kako slijedi:

Tablica 3

Količina uvezenih proizvoda i tržišni udio

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka

Količina uvoza iz Kine (u tonama)

106 520

120 061

102 057

112 315

Indeks

100

113

96

105

Tržišni udio (%)

51

55

56

61

Indeks

100

109

111

121

Izvor:

Eurostat

(212)

Količina uvoza iz Kine ukupno se povećala za 5 795 tona u apsolutnom smislu, što odgovara povećanju od 5 % tijekom razmatranog razdoblja. Uvoz se 2022. znatno povećao, i to za 13 % u odnosu na prethodnu godinu. Zatim se 2023. smanjio za 4 % u odnosu na 2021. jer se ukupna europska potražnja smanjila. To je smanjenje bilo samo privremeno jer se tijekom razdoblja ispitnog postupka povećao za više od 10 000 tona u odnosu na 2023. iako je potražnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka ostala niska.

(213)

Iako se potrošnja u Uniji tijekom razmatranog razdoblja smanjila za 13 %, tržišni udio kineskog uvoza u Uniji od 2021. do razdoblja ispitnog postupka stalno se povećavao. S 51 % u 2021. narastao je na 61 % tijekom razdoblja ispitnog postupka, što znači da se tržišni udio industrije Unije i ostalih trećih zemalja smanjio za više od 10 postotnih bodova.

4.4.   Cijene uvoza iz predmetne zemlje: sniženje cijena i sprečavanje rasta cijena

(214)

Komisija je cijene uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka Eurostata. Sniženje cijena uvoza utvrđeno je na temelju odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači izvoznici u uzorku i proizvođači iz Unije u uzorku.

(215)

Ponderirana prosječna cijena proizvoda uvezenih u Uniju iz predmetne zemlje kretala se kako slijedi:

Tablica 4

Uvozne cijene (EUR/tona)

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka

Kina

1 307

1 676

1 303

1 213

Indeks

100

128

100

93

Izvor:

Eurostat

(216)

Kineske uvozne cijene prvo su se 2022. povećale za 28 %, zatim su se 2023. za isto toliko smanjile, a u razdoblju ispitnog postupka smanjile su se za dodatnih 7 %. Tijekom razmatranog razdoblja kineske uvozne cijene ukupno su se smanjile za 7 %, i to s 1 307 EUR po toni 2021. na 1 213 EUR po toni u razdoblju ispitnog postupka.

(217)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila usporedbom:

(a)

ponderiranih prosječnih prodajnih cijena po vrsti proizvoda proizvođača iz Unije u uzorku koje su naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođenih na razinu franko tvornica i

(b)

odgovarajućih ponderiranih prosječnih cijena po uvezenoj vrsti proizvoda koje proizvođači koji surađuju iz predmetne zemlje u uzorku naplaćuju prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije, utvrđenih na temelju cijena CIF (troškovi, osiguranje, vozarina), uz odgovarajuće prilagodbe za carine i troškove nakon uvoza.

(218)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebne prilagodbe i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa proizvođačâ iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka. Dobivena je ponderirana prosječna marža sniženja cijena u iznosu od 59 % do 64 % za uvoz velike većine uvezenih proizvoda (od 75 % do 90 %) iz predmetne zemlje na tržište Unije.

(219)

Osim sniženja cijena, došlo je i do znatnog sprečavanja rasta cijena u smislu članka 3. stavka 3. osnovne uredbe. Zbog znatnog pritiska na cijene uzrokovanog jeftinim dampinškim uvozom kineskih proizvođača izvoznika industrija Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka nije mogla povećati cijene u skladu s razvojem troškova proizvodnje i u svrhu postizanja razumne razine dobiti, kako je navedeno u tablici 8. Znatno sprečavanje rasta cijena potvrđuje sniženje cijena utvrđeno na temelju podataka koje su dostavili proizvođači izvoznici u uzorku.

4.5.   Gospodarsko stanje industrije Unije

4.5.1.   Opće napomene

(220)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(221)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 8., uzorak je odabran radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(222)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju provjerenih podataka koje je u odgovoru na makroekonomski upitnik dostavio podnositelj pritužbe. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju provjerenih podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(223)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodanih proizvoda, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(224)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

4.5.2.   Makroekonomski pokazatelji

4.5.2.1.   Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(225)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka

Količina proizvodnje (u tonama)

69 289

66 333

56 736

50 446

Indeks

100

96

82

73

Proizvodni kapacitet (u tonama)

343 386

343 846

344 003

340 837

Indeks

100

100

100

99

Iskorištenost kapaciteta (%)

20

19

16

15

Indeks

100

96

82

73

Izvor:

provjereni odgovor na makroekonomski upitnik

(226)

Tijekom razmatranog razdoblja količina proizvodnje stalno se smanjivala, a ukupno se smanjila za 27 %.

(227)

Proizvodni kapacitet općenito je bio stabilan i tijekom razdoblja ispitnog postupka tek se blago smanjio za 1 %.

(228)

Iskorištenost kapaciteta, koja je već bila vrlo niska na početku razmatranog razdoblja, tijekom njega dodatno se smanjila, i to s 20 % u 2021. na 15 % u razdoblju ispitnog postupka. To je bila posljedica smanjenja proizvodnje na ekvivalentnim razinama proizvodnog kapaciteta.

4.5.2.2.   Količina prodanih proizvoda i tržišni udio

(229)

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka

Količina ukupne prodaje na tržištu Unije (u tonama)

65 038

59 722

53 581

46 614

Indeks

100

92

82

72

Tržišni udio (%)

31

27

29

25

Indeks

100

89

95

82

Izvor:

provjereni odgovor na makroekonomski upitnik

(230)

Količina prodaje industrije Unije smanjila se za 28 % u razmatranom razdoblju, znatno brže (tj. više nego dvostruko brže) od smanjenja potrošnje, koja se u istom razdoblju smanjila za 13 %. S druge strane, tržišni udio industrije Unije smanjio se sa 31 % u 2021. na 25 % u razdoblju ispitnog postupka, što je smanjenje od 6 postotnih bodova.

4.5.2.3.   Rast

(231)

U kontekstu smanjenja potrošnje industrija Unije izgubila je količine prodaje u Uniji, ali i tržišni udio, za razliku od kineskog uvoza, koji je porastao u smislu apsolutne količine prodaje i tržišnog udjela u Uniji.

4.5.2.4.   Zaposlenost i produktivnost

(232)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7

Zaposlenost i produktivnost

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka

Broj zaposlenika

526

535

523

494

Indeks

100

102

99

94

Produktivnost (u tonama po zaposleniku)

132

124

109

102

Indeks

100

94

82

77

Izvor:

provjereni odgovor na makroekonomski upitnik

(233)

Iako se od 2021. do 2022. počela oporavljati na razine prije pandemije bolesti COVID-19, zaposlenost u industriji Unije tijekom razmatranog razdoblja općenito se smanjila zbog smanjenja proizvodnje i prodaje. Tijekom razdoblja ispitnog postupka smanjenje je dosegnulo 6 % u usporedbi s početkom razmatranog razdoblja, ne uzimajući u obzir neizravno zapošljavanje.

(234)

Produktivnost po zaposleniku također se znatno smanjila u skladu s trendom pada proizvodnje. Godina 2022. bila je nepovoljna. Stanje se znatno pogoršalo 2023. i tijekom razdoblja ispitnog postupka. Ukupno smanjenje iznosilo je 23 % u odnosu na 2021.

4.5.2.5.   Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga

(235)

Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na količinu i cijene proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje.

(236)

Ovo je prvi antidampinški ispitni postupak u vezi s predmetnim proizvodom. Stoga nisu bili raspoloživi podaci za procjenu učinaka mogućeg prethodnog dampinga.

4.5.3.   Mikroekonomski pokazatelji

4.5.3.1.   Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(237)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku za nepovezane kupce u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8

Prodajne cijene u Uniji

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka

Prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji na ukupnom tržištu (EUR/tona)

1 372

1 934

1 933

1 833

Indeks

100

141

141

134

Jedinični trošak proizvodnje (EUR/tona)

1 431

1 888

2 138

2 083

Indeks

100

132

149

146

Izvor:

provjereni odgovor na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku

(238)

Jedinični trošak proizvodnje u Uniji znatno se povećao od 2021. Od 2021. do 2022. povećao se za 32 %, zatim je dodatno porastao 2023., a tijekom razdoblja ispitnog postupka blago se smanjio. Ukupno povećanje iznosilo je 46 % u odnosu na 2021. To je uslijedilo nakon naglog povećanja cijena rada (81) i sirovina (82) te posljedica izbijanja ruskog rata protiv Ukrajine, koji je uzrokovao veliko povećanje inflacije i troškova sirovina u Uniji te poremećaje u lancu opskrbe.

(239)

Prosječna jedinična prodajna cijena zabilježila je slično kretanje. Do 2022. i 2023. porasla je za 41 %. Međutim, tijekom razdoblja ispitnog postupka jedinična cijena pala je u odnosu na 2023., ali je općenito ostala 34 % viša nego 2021.

(240)

Činjenica da se prosječna jedinična prodajna cijena ukupno povećala za 34 %, dok se jedinični trošak proizvodnje u istom razdoblju povećao za 46 %, upućuje na to da industrija Unije nije mogla u potpunosti preuzeti rastuće troškove proizvodnje. Drugim riječima, sve veća količina dampinškog kineskog uvoza na tržište Unije onemogućila je proizvođačima iz Unije da povećaju svoje cijene na održive razine kako bi pokrili povećane troškove proizvodnje. To je stanje ozbiljno utjecalo na financijske rezultate industrije Unije.

4.5.3.2.   Troškovi rada

(241)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 9

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka

Prosječni troškovi rada po zaposleniku (EUR)

45 881

48 256

47 581

50 119

Indeks

100

105

104

109

Izvor:

provjereni odgovor na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku

(242)

Prosječni trošak rada po zaposleniku u razmatranom razdoblju povećao se za +9 %.

4.5.3.3.   Zalihe

(243)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 10

Zalihe

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka

Završne zalihe (u tonama)

2 136

2 486

2 142

1 591

Indeks

100

116

100

75

Završne zalihe kao postotak proizvodnje (%)

17

27

31

22

Izvor:

provjereni odgovor na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku

(244)

Zbog smanjenja prodaje razina završnih zaliha povećala se 2022. za 16 % u odnosu na prethodnu godinu. Do 2023. i tijekom cijelog razdoblja ispitnog postupka proizvođači iz Unije vidljivo su nastojali prilagoditi razine zaliha kao odgovor na smanjenje prodaje i proizvodnje. Razine zaliha vratile su se 2023. na polazne vrijednosti, a tijekom razdoblja ispitnog postupka zabilježena su daljnja smanjenja. Ukupne završne zalihe smanjene su za 25 % tijekom predmetnog razdoblja.

4.5.3.4.   Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(245)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 11

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka

Profitabilnost prodaje u Uniji nepovezanim kupcima (% prihoda od prodaje)

1

1

–5

–10

Indeks

100

96

– 380

– 734

Novčani tok (EUR)

– 660 656

– 438 442

38 874

–2 023 839

Indeks

– 100

–66

6

– 306

Ulaganja (EUR)

408 232

611 544

685 591

281 829

Indeks

100

150

168

69

Povrat ulaganja (%)

6

5

–17

–27

Indeks

100

84

– 291

– 460

Izvor:

provjereni odgovor na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku

(246)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku tako što je neto dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji iskazala kao postotak prihoda od te prodaje. Profitabilnost je bila pozitivna na početku razmatranog razdoblja 2021. (83) i 2022. Profitabilnost industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja znatno se smanjila, s približno 1 % u razdoblju 2021. – 2022. na –5 % u 2023., a zatim i na –10 % u razdoblju ispitnog postupka. Činjenica da je industrija Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka ostvarila gubitke od –10 % može se objasniti povećanom konkurencijom kineskog izvoza po dampinškim cijenama, što ju je prisililo da smanji svoje cijene na razine s gubitkom u razdoblju rastućih troškova proizvodnje, kako je objašnjeno u odjeljku 4.5.3.1.

(247)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Neodržive razine dobiti industrije Unije, kako je prethodno objašnjeno, odrazile su se i u negativnom novčanom toku tijekom gotovo cijelog razdoblja, koji se dodatno pogoršao tijekom razdoblja ispitnog postupka i premašio –2 milijuna EUR, što je približno 15 % prodajne vrijednosti tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(248)

Iako su se ulaganja u održavanje i zamjenu povećala u razdoblju 2021. – 2023., tijekom razdoblja ispitnog postupka drastično su se smanjila, slično kao i drugi glavni pokazatelji štete. Ukupna ulaganja smanjila su se za trećinu od početka do kraja razmatranog razdoblja.

(249)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Povrat ulaganja industrije Unije smanjio se sa 6 % u 2021. na –27 % u razdoblju ispitnog postupka.

(250)

S obzirom na dramatično smanjenje profitabilnosti, neto novčanog toka i povrata ulaganja sposobnost prikupljanja kapitala proizvođača iz Unije u uzorku bila je ozbiljno ugrožena.

4.5.3.5.   Zaključak o šteti

(251)

Svi glavni pokazatelji štete bili su negativni tijekom razmatranog razdoblja. Količina proizvedene robe industrije Unije smanjila se za 27 %, a njezina količina prodanih proizvoda za 28 %. Industrija Unije izgubila je i tržišni udio, koji se smanjio s 31 % u 2021. na 25 % u razdoblju ispitnog postupka. S druge strane, tržišni udio kineskog uvoza u Uniju tijekom istog razdoblja povećao se za 10 postotnih bodova, i to s 51 % u 2021. na 61 % tijekom razdoblja ispitnog postupka. To je postignuto unatoč padu potrošnje u Uniji za 13 % tijekom razmatranog razdoblja.

(252)

Profitabilnost industrije Unije smanjila se tijekom razmatranog razdoblja s oko 1 % u razdoblju 2021. – 2022. na –5 % u 2023., a zatim i na –10 % u razdoblju ispitnog postupka, što očito nije održivo. Tijekom razmatranog razdoblja na sličan su se način smanjili i produktivnost industrije Unije (smanjenje za 23 %), zaposlenost (smanjenje za 6 %), ulaganja (smanjenje za 31 %), povrat ulaganja i novčani tok.

(253)

Industrija Unije nije mogla nadoknaditi izgubljene količine prodaje na tržištu Unije povećanim izvozom jer je izvoz činio tek oko 8 % ukupne proizvodnje industrije i postupno se smanjivao, kako je navedeno u odjeljku 5.4.

(254)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

5.   UZROČNO-POSLJEDIČNA VEZA

(255)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetne zemlje industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetne zemlje. Ti su čimbenici sljedeći: uvoz iz zemalja koje nisu Kina, izvozni rezultati industrije Unije, pad potrošnje i povećanje troškova.

5.1.   Učinci dampinškog uvoza

(256)

Komisija je ispitala postoji li uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije. Tijekom razmatranog razdoblja uvoz istovjetnog dampinškog proizvoda iz Kine povećao se za 5 % unatoč smanjenju potrošnje u Uniji.

(257)

Snižene cijene kineskog uvoza za 7 % u razmatranom razdoblju u kombinaciji sa znatno povećanim troškovima proizvodnje industrije Unije za 46 % u istom razdoblju pomogle su kineskom uvozu u Uniju da poveća svoj tržišni udio za 21 %. To je išlo na štetu industrije Unije, koja je zabilježila znatne gubitke u količini prodaje (od 28 %) i smanjenje tržišnog udjela (od 18 %). Nadalje, profitabilnost industrije Unije znatno se smanjila na neodržive razine (u razdoblju ispitnog postupka poslovala je s gubicima od –10 %).

(258)

Činjenica da je postojala takva znatna razlika između prosječne cijene dampinškog uvezenog proizvoda iz Kine i prosječne cijene istovjetnog proizvoda industrije Unije (1 213 EUR/tona u odnosu na 1 833 EUR/tona) onemogućila je industriji Unije da poveća svoje cijene kako bi uzela u obzir povećane troškove proizvodnje i tako održala profitabilnost.

5.2.   Učinci drugih čimbenika

(259)

Komisija je ispitala jesu li drugi čimbenici štete osim dampinškog uvoza iz Kine utjecali na stanje industrije Unije, ali nije pronašla takve čimbenike koji bi mogli znatno utjecati na štetno stanje industrije Unije.

5.3.   Uvoz iz trećih zemalja

(260)

Količina proizvoda uvezenih iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 12

Uvoz iz trećih zemalja

Zemlja

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka

Ujedinjena Kraljevina

Količina (u tonama)

11 051

9 429

7 797

6 739

 

Indeks

100

85

71

61

 

Tržišni udio (%)

5

4

4

4

 

Prosječna cijena (EUR/tona)

3 108

3 593

4 304

4 505

 

Indeks

100

116

138

145

Tajvan

Količina (u tonama)

4 023

4 935

4 055

3 376

 

Indeks

100

123

101

84

 

Tržišni udio (%)

2

2

2

2

 

Prosječna cijena (EUR/tona)

3 761

4 526

5 057

5 006

 

Indeks

100

120

134

133

Turska

Količina (u tonama

9 046

9 741

4 977

5 052

 

Indeks

100

108

55

56

 

Tržišni udio (%)

4

4

3

3

 

Prosječna cijena (EUR/tona)

1 541

2 018

2 269

2 326

 

Indeks

100

131

147

151

Ostale treće zemlje

Količina (u tonama)

15 253

14 122

10 243

9 242

 

Indeks

100

93

67

61

 

Tržišni udio (%)

7

6

6

5

 

Prosječna cijena (EUR/tona)

2 953

3 720

4 554

5 152

 

Indeks

100

126

154

174

Ukupno iz svih trećih zemalja osim Kine

Količina (u tonama)

39 374

38 228

27 072

24 410

 

Indeks

100

97

69

62

 

Tržišni udio (%)

19

18

15

13

 

Prosječna cijena (EUR/tona)

2 755

3 359

4 137

4 368

 

Indeks

100

122

150

159

Izvor:

Eurostat

(261)

Uvoz iz ostalih trećih zemalja uglavnom je potjecao iz Ujedinjene Kraljevine, Tajvana i Turske. Ukupna količina uvoza iz svih trećih zemalja osim Kine od 2021. do razdoblja ispitnog postupka smanjio se za 38 %, s oko 39 374 tone na oko 24 410 tona.

(262)

Tržišni udio svih trećih zemalja osim Kine smanjio se s 19 % u 2021. na 13 % u razdoblju ispitnog postupka.

(263)

Prosječne uvozne cijene ostalih trećih zemalja ukupno su se povećale za 59 % tijekom razmatranog razdoblja i u prosjeku su bile znatno više od cijena uvoza iz Kine, koje su se tijekom razmatranog razdoblja smanjile za 7 %. Tijekom razdoblja ispitnog postupka prosječna uvozna cijena ostalih trećih zemalja osim Kine iznosila je 4 368 EUR/tona, dok je prosječna uvozna cijena iz Kine iznosila 1 213 EUR/tona.

(264)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da uvoz iz ostalih trećih zemalja nije bio izvor materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

5.4.   Izvozni rezultati industrije Unije

(265)

Količina proizvoda koju su proizvođači iz Unije u uzorku izvezli u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 13

Izvozni rezultati proizvođača iz Unije u uzorku

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka

Količina izvezenih proizvoda (u tonama)

5 466

5 309

4 315

4 392

Indeks

100

97

79

80

Prosječna cijena (EUR/tona)

1 504

1 670

1 514

1 415

Indeks

100

111

101

94

Izvor:

provjereni odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku

(266)

Tijekom razmatranog razdoblja izvoz industrije Unije ukupno se smanjio za 20 %. To je kretanje slično negativnom kretanju prodaje proizvođača iz Unije u Uniji, koja je tijekom razmatranog razdoblja pala još više nego njihov izvoz, tj. za 28 %. Slično je i negativnom kretanju smanjenog tržišnog udjela proizvođača iz Unije u Uniji, koji se tijekom razmatranog razdoblja smanjio za 18 %.

(267)

Prosječna izvozna cijena proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja također se smanjila, i to za 6 %. Treba napomenuti da izvozna prodaja čini 9 % ukupne prodaje industrije Unije. Stoga se smatra da je učinak smanjene prodaje na štetu industrije Unije ograničen i, iako je možda u manjoj mjeri pridonio šteti koju je pretrpjela industrija Unije s obzirom na predmetne količine, nije mogao umanjiti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz Kine i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

5.5.   Smanjenje potrošnje

(268)

Tržište Unije tijekom razmatranog razdoblja smanjilo se za 13 %. Do smanjenja je došlo zbog nekoliko međusobno povezanih čimbenika: europsko gospodarstvo 2023. zabilježilo je sporiji rast u usporedbi s prethodnom godinom (BDP Unije porastao je za 0,4 % u 2023. u odnosu na 3,5 % u 2022.), uz očito smanjenje potrošnje čelika za 6,3 % (84). Ta je kriza utjecala na različite sektore, uključujući građevinarstvo i proizvodnju, koji su veliki potrošači industrijskih proizvoda kao što su vijci. Osim toga, visoke cijene energije i nesigurnost na energetskom tržištu pridonijeli su smanjenju industrijske proizvodnje i slabijoj potražnji u svim sektorima (85). U uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja na takvom smanjenom tržištu količina prodanih proizvoda svih sudionika na tržištu smanjila bi se više-manje podjednako. Međutim, u ovom je slučaju Kina tijekom razmatranog razdoblja stekla dodatnih 10 postotnih bodova tržišnog udjela na tržištu Unije na štetu industrije Unije i ostalih zemalja uvoznica (koje su izgubile 5,4 postotna boda tržišnog udjela). Stoga u ovom slučaju nije utvrđeno da gospodarsko smanjenje tržišta Unije uzrokuje materijalnu štetu industriji Unije.

5.6.   Povećanje troška proizvodnje

(269)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 238., jedinični trošak proizvodnje u Uniji tijekom razmatranog razdoblja znatno se povećao (za 46 %). Proizvođači iz Unije ipak su 2022. uspjeli povećati prodajne cijene kao odgovor na sve veće troškove proizvodnje, što im je omogućilo da djelomično kompenziraju ta povećanja i ostvare određeni stupanj profitabilnosti. Međutim, unatoč blagom smanjenju troška proizvodnje tijekom razdoblja ispitnog postupka profitabilnost proizvođača iz Unije naglo se smanjila i dosegnula vrlo negativne razine. To pogoršanje očit je dokaz materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije. Postojanje dampinškog uvoza ne bi trebalo spriječiti proizvođače iz Unije da prilagode svoje cijene kako bi odražavale povećane troškove proizvodnje. U okolnostima u kojima je rast cijena proizvođača iz Unije znatno spriječen rastućim količinama dampinškog uvoza, a troškovi proizvodnje ostanu visoki, posljedični pad profitabilnosti ne može se pripisati unutarnjim neučinkovitostima ili lošem upravljanju tržištem. Naprotiv, on je izravna posljedica štetnih učinaka dampinškog uvoza.

5.7.   Zaključak o uzročno-posljedičnoj vezi

(270)

Analiza štete pokazala je da je kineski uvoz onemogućio rast cijene na tržištu Unije tijekom razmatranog razdoblja. Znatno povećanje dampinškog uvoza iz Kine i sprečavanje rasta cijena, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 219., tijekom druge polovine razdoblja ispitnog postupka utjecali su na sposobnost industrije Unije da veći trošak proizvodnje prenese na korisnike. To se vremenski podudaralo s pogoršanjem pokazatelja financijskih rezultata industrije Unije, kao što je smanjenje profitabilnosti, što je dovelo do gubitaka od 2023. do razdoblja ispitnog postupka. Povećanje tržišnog udjela kineskog uvoza od 10 postotnih bodova išlo je na štetu industrije Unije, koja je izgubila količine prodaje i tržišni udio (za 6 postotnih bodova), posebno u drugoj polovini razmatranog razdoblja. Stoga je Komisija zaključila da je materijalna šteta prouzročena dampinškim uvozom iz Kine.

(271)

Komisija je učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije razlikovala i razdvojila od štetnih učinaka dampinškog uvoza. Iako je izvozna uspješnost industrija Unije možda u manjoj mjeri pridonijela materijalnoj šteti koju je pretrpjela, to ne umanjuje uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i utvrđene materijalne štete.

(272)

Komisija je zaključila da uvoz iz ostalih trećih zemalja nije prouzročio štetu industriji Unije. Slično kao i industrija Unije, tržišni udio uvoza iz trećih zemalja osim Kine tijekom razmatranog razdoblja također se smanjio, kao i kumulativna količina uvoza (za 38 %). Nadalje, prosječne cijene uvoza iz ostalih trećih zemalja povećale su se za 59 % tijekom razmatranog razdoblja. Stoga uvoz iz ostalih trećih zemalja nije umanjio uzročno-posljedičnu vezu između uvoza iz Kine i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(273)

Kad je riječ o učincima izvoznih rezultata industrije Unije, iako je kretanje bilo negativno uz smanjenu prodaju, treba napomenuti da izvozna prodaja čini mali dio ukupne prodaje u Uniji. To znači da je utvrđen ograničeni učinak na štetu industrije Unije.

(274)

Kad je riječ o smanjenju potrošnje i povećanju troška proizvodnje, neosporno je da se industrija Unije tijekom razmatranog razdoblja suočavala s izazovima. Bez pritiska dampinškog uvoza na cijene industrija bi mogla prilagoditi cijene kako bi uzela u obzir veće troškove i bolje reagirala na promjenjive tržišne uvjete. Kako je prethodno navedeno, dampinški uvoz ne bi trebao sprečavati proizvođače iz Unije u prenošenju povećanja troškova. Stoga je unatoč utjecaju povećanja troškova i smanjenoj potražnji utvrđeno da pad potrošnje i povećanje troška proizvodnje nisu prouzročili materijalnu štetu industriji Unije.

(275)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je dampinški uvoz iz predmetne zemlje nanio materijalnu štetu industriji Unije i da drugi čimbenik (rezultati izvoza industrije Unije) ne umanjuje uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete. Šteta se sastoji od smanjenja tržišnog udjela, proizvodnje, iskorištenosti proizvodnog kapaciteta, produktivnosti, profitabilnosti, završnih zaliha, novčanog toka i povrata ulaganja. Nadalje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 219., industrija Unije pretrpjela je pritisak na cijene zbog uvoza iz Kine.

6.   RAZINA MJERA

(276)

Kako bi utvrdila razinu mjera, Komisija je ispitala bi li pristojba niža od dampinške marže bila dovoljna za uklanjanje štete koja je industriji Unije prouzročena dampinškim uvozom.

6.1.   Marža štete

(277)

Štete ne bi bilo da je industrija Unije mogla ostvariti ciljnu dobit prodajom proizvoda po ciljnoj cijeni u smislu članka 7. stavaka 2.c i 2.d osnovne uredbe.

(278)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe, Komisija je za utvrđivanje ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće čimbenike: razinu profitabilnosti prije povećanja uvoza iz zemlje koja je predmet ispitnog postupka, razinu profitabilnosti potrebnu za pokrivanje punih troškova i ulaganja, istraživanja i razvoja i inovacija te razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Ta profitna marža ne bi trebala biti niža od 6 %.

(279)

Komisija nije mogla utvrditi osnovnu dobit kojom bi se obuhvatili puni troškovi u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja prije povećanja uvoza iz Kine jer je kineski uvoz činio više od 50 % tržišnog udjela tijekom cijelog razmatranog razdoblja, a tržišni udjeli prije početka razmatranog razdoblja nisu se mogli izračunati zbog nedovoljno podataka. Komisija je stoga utvrdila ciljnu dobit kako bi odredila neštetnu cijenu od 6 % u skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe.

(280)

Nisu iznesene tvrdnje da bi razina ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja bila viša u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja.

(281)

Isto tako, nisu dostavljene tvrdnje o budućim troškovima koje će industrija Unije snositi tijekom razdoblja primjene mjere uvedene na temelju članka 11. stavka 2. koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu kojih je Unija stranka i njihovih protokola u skladu s člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe.

(282)

Na temelju toga Komisija je izračunala neštetnu cijenu sličnog proizvoda industrije Unije primjenjujući spomenutu ciljnu maržu dobiti od 6 % na trošak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka, a zatim je dodala prilagodbe prema članku 7. stavku 2.d za svaku vrstu proizvoda.

(283)

Komisija je zatim utvrdila razinu marže štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju u predmetnoj zemlji, kako je utvrđeno za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(284)

Razina uklanjanja štete za „ostala društva koja surađuju” i za „sav ostali uvoz iz predmetne zemlje” određena je na isti način kao i dampinška marža za ta društva i uvoz.

Društvo

Dampinška marža (%)

Marža štete (%)

Zhejiang Junyue Standard Part Co., Ltd.

62,3

196

Grupa Brother:

—

Jiaxing High-enter Fasteners Co., Ltd.

—

Zhejiang Morgan Brother Technology Co., Ltd.

—

Jiaxing Brother Standard Part Co., Ltd.

63,9

211

Grupa Chinafar:

—

Jiaxing Chinafar Standard Parts Co., Ltd.

—

Jiangsu Zhe Fasteners Co., Ltd.

80,7

237

Ostala društva koja surađuju

67,4

212

Sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje

80,7

237

6.2.   Zaključak o razini mjera

(285)

Iz prethodne ocjene proizlazi da bi privremene antidampinške pristojbe trebalo utvrditi kako slijedi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe:

Društvo

Privremena antidampinška pristojba (%)

Zhejiang Junyue Standard Part Co., Ltd.

62,3

Grupa Brother:

—

Jiaxing High-enter Fasteners Co., Ltd.

—

Zhejiang Morgan Brother Technology Co., Ltd.

—

Jiaxing Brother Standard Part Co., Ltd

63,9

Grupa Chinafar:

—

Jiaxing Chinafar Standard Parts Co., Ltd.

—

Jiangsu Zhe Fasteners Co., Ltd.

80,7

Ostala društva koja surađuju

67,4

Sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje

80,7

7.   INTERES UNIJE

(286)

Budući da je odlučila primijeniti članak 7. stavak 2. osnovne uredbe, Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije iako je utvrđen štetni damping, u skladu s člankom 21. osnovne uredbe. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika, trgovaca na veliko, trgovaca na malo, korisnika i potrošača.

7.1.   Interes industrije Unije

(287)

Prema informacijama koje su dostupne Komisiji, tijekom razmatranog razdoblja u Uniji su bila četrdeset i dva poznata proizvođača vijaka bez glave. Pritužbu je podnijela organizacija European Industrial Fasteners Institute („EIFI”) u ime osam proizvođača iz Unije, od kojih su svi bili MSP-ovi, uz potporu još sedam proizvođača iz Unije.

(288)

Uvođenjem mjera poboljšat će se tržišni uvjeti za proizvođače iz Unije, što će im omogućiti da poboljšaju svoj konkurentski položaj na tržištu, ponovno uspostave izgubljene količine prodaje i tržišni udio, povećaju iskorištenost kapaciteta i podignu cijene na održive razine. To bi im pak trebalo pomoći da povećaju profitabilnost na razine koje se očekuju u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja.

(289)

Izostanak mjera imao bi znatne negativne učinke na industriju Unije jer bi nastavila trpjeti gospodarsku štetu zbog stalnog pritiska dampinškog kineskog uvoza na cijene. Ubrzano bi se smanjivao tržišni udio, što bi dovelo do daljnjeg smanjenja prodaje i proizvodnje. Zbog toga bi se iskorištenost kapaciteta, koja je već tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila neodrživih 15 %, nastavila smanjivati i činiti poslovanje sve neodrživijim. Situacija u kojoj se već bilježe gubitci dodatno bi se pogoršala, što bi imalo ozbiljne posljedice za ulaganja i zapošljavanje u Uniji. Komisija je stoga zaključila da bi uvođenje privremenih mjera bilo u interesu industrije Unije.

7.2.   Interes nepovezanih uvoznika

(290)

Nakon pokretanja ispitnog postupka javilo se dvadeset šest uvoznika. Tri su odabrana za odabir uzorka, a dva od njih poslala su odgovore na upitnik. Više od 90 % ukupnog uvoza vijaka bez glave uvoznika koji surađuju i koji su odgovorili na odabir uzorka činili su vijci bez glave iz Kine. Kineski uvoz činio je više od 80 % ukupnog uvoza predmetnog proizvoda među uvoznicima u uzorku koji surađuju. Utvrđeno je da su uvoznici u uzorku profitabilni, a promet ostvaren od predmetnog proizvoda činio je samo 0,5 % do 2,5 % njihova ukupnog prometa.

(291)

S obzirom na ograničeni udio tog proizvoda u njihovim ukupnim poslovnim aktivnostima, nije vjerojatno da će uvođenje antidampinških mjera znatno utjecati na financijsku stabilnost uvoznika. Nadalje, moguća povećanja troškova uvoznici mogu ublažiti diversifikacijom svojih strategija nabave, uključujući razmatranje alternativnih dobavljača u Uniji ili ostalim trećim zemljama. Podaci upućuju na to da bi mogući učinak na uvoznike bio minimalan.

7.3.   Interes korisnika

(292)

Budući da nisu surađivali, Komisija nije mogla procijeniti stvarni učinak antidampinških pristojbi na korisnike. Međutim, uzimajući u obzir postojanje alternativnih dobavljača u ostalim trećim zemljama i velikih proizvodnih kapaciteta industrije Unije, Komisija je smatrala da bi korisnici mogli nastaviti nabavljati vijke odgovarajuće kvalitete i u odgovarajućim količinama iz više izvora. Stoga je smatrala da bi uvođenje antidampinških mjera imalo ograničen utjecaj na korisnike.

7.4.   Zaključak o interesu Unije

(293)

Na temelju navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje mjera na uvoz vijaka podrijetlom iz Kine u ovoj fazi ispitnog postupka nije u interesu Unije.

8.   PRIVREMENE ANTIDAMPINŠKE MJERE

(294)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela o dampingu, šteti, uzročno-posljedičnoj vezi, razini mjera i interesu Unije trebalo bi uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koja se industriji Unije nanosi dampinškim uvozom.

(295)

Trebalo bi uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz proizvoda podrijetlom iz predmetnih zemalja u skladu s pravilom nižeg iznosa iz članka 7. stavka 2. osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže štete i dampinške marže u uvodnoj izjavi 284. Iznos pristojbi određen je na razini dampinških marži za sve proizvođače izvoznike, a utvrđeno je da je niži od dampinške marže i marže štete.

(296)

Na temelju prethodno navedenog stope privremene antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

Društvo

Privremena antidampinška pristojba (%)

Zhejiang Junyue Standard Part Co., Ltd.

62,3

Grupa Brother:

—

Jiaxing High-enter Fasteners Co., Ltd.

—

Zhejiang Morgan Brother Technology Co., Ltd.

—

Jiaxing Brother Standard Part Co., Ltd

63,9

Grupa Chinafar:

—

Jiaxing Chinafar Standard Parts Co., Ltd.

—

Jiangsu Zhe Fasteners Co., Ltd.

80,7

Ostala društva koja surađuju

67,4

Sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje

80,7

(297)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te stope pristojbi primjenjuju se isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz Kine koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje”. Na taj uvoz ne bi se trebala primjenjivati nijedna druga pojedinačna stopa antidampinške pristojbe.

(298)

Kako bi se smanjio rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Pojedinačne antidampinške pristojbe primjenjuju se samo ako se carinskim tijelima država članica predoči valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Dok se takav račun ne predoči, na uvoz bi trebalo primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje”.

(299)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element koji carinska tijela trebaju uzeti u obzir. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica dužna su provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i osigurala opravdanost daljnje primjene niže stope pristojbe, u skladu s carinskim propisima.

(300)

Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe na razini zemlje.

9.   EVIDENTIRANJE

(301)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 3., Komisija je uvela obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda. Evidentiranje se provodi kako bi se omogućila retroaktivna naplata pristojbi na temelju članka 10. stavka 4. osnovne uredbe.

(302)

S obzirom na nalaze u privremenoj fazi, evidentiranje uvoza trebalo bi obustaviti.

(303)

U ovoj fazi postupka nije donesena odluka o mogućoj retroaktivnoj primjeni antidampinških mjera.

10.   INFORMACIJE U PRIVREMENOJ FAZI

(304)

U skladu s člankom 19.a. osnovne uredbe Komisija je obavijestila zainteresirane strane o planiranom uvođenju privremenih pristojbi. Te su informacije objavljene i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu. Zainteresirane strane dobile su tri radna dana za dostavljanje primjedbi o točnosti izračuna koji su im posebno objavljeni.

(305)

Nije zaprimljena nijedna primjedba o točnosti izračuna.

11.   ZAVRŠNE ODREDBE

(306)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(307)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Privremena antidampinška pristojba primjenjuje se na uvoz vijaka i svornjaka, neovisno o tome imaju li matice i podloške, bez glave, od željeza ili čelika, osim od nehrđajućeg čelika, bez obzira na vlačnu čvrstoću, isključujući vijke za pragove i ostale vijke za drvo, vijke s kukom i vijke s prstenom ili ušicom, samourezne vijke te vijaka i svornjaka za pričvršćivanje dijelova željezničkih kolosijeka, trenutačno razvrstane u oznake KN 7318 15 42 i 7318 15 48 te podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

2.   Stope privremene antidampinške pristojbe koje se primjenjuju na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode društva navedena u nastavku, jesu sljedeće:

Društvo

Privremena antidampinška pristojba (%)

Dodatna oznaka TARIC

Zhejiang Junyue Standard Part Co., Ltd.

62,3

89ML

Grupa Brother:

—

Jiaxing High-enter Fasteners Co., Ltd.

—

Zhejiang Morgan Brother Technology Co., Ltd.

—

Jiaxing Brother Standard Part Co., Ltd.

63,9

89MM

Grupa Chinafar:

—

Jiaxing Chinafar Standard Parts Co., Ltd.

—

Jiangsu Zhe Fasteners Co., Ltd.

80,7

89MN

Ostala društva koja surađuju s popisa iz Priloga

67,4

Vidjeti Prilog

Sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje

80,7

8999

3.   Uvjet za primjenu pojedinačnih stopa pristojbe utvrđenih za društva navedena u stavku 2. predočenje je carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik subjekta koji izdaje račun, uz navođenje njegova imena i funkcije, koja glasi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (količina u jedinici koju upotrebljavamo) (predmetnog proizvoda) iz ovog računa koji se prodaje za izvoz u Europsku uniju proizvelo društvo (naziv i adresa društva) (dodatna oznaka TARIC) u predmetnoj zemlji. Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni.” Dok se takav račun ne predoči, primjenjuje se pristojba koja se primjenjuje na sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje.

4.   Za puštanje proizvoda iz stavka 1. u slobodni promet u Uniji potrebno je položiti osiguranje u iznosu koji je jednak iznosu privremene pristojbe.

5.   Ako nije drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.

Članak 2.

1.   Zainteresirane strane Komisiji dostavljaju svoje pisane primjedbe o ovoj Uredbi u roku od 15 kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

2.   Zainteresirane strane koje žele zatražiti saslušanje pred Komisijom dužne su to učiniti u roku od pet kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

3.   Zainteresirane strane koje žele zatražiti saslušanje pred službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima pozivaju se da to učine u roku od pet kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Službenik za saslušanje može razmotriti zahtjeve podnesene izvan tog roka i može odlučiti hoće li ih prihvatiti ako je to primjereno.

Članak 3.

1.   Carinskim se tijelima nalaže da obustave evidentiranje uvoza uvedeno u skladu s člankom 1. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) 2025/141.

2.   Podaci prikupljeni o proizvodima koji su uvezeni u EU radi potrošnje najviše 90 dana prije datuma stupanja na snagu ove Uredbe čuvaju se do stupanja na snagu mogućih konačnih mjera ili završetka ovog postupka.

Članak 4.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. lipnja 2025.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)   SL L 176, 30.6.2016., str. 21., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/1036/oj.

(2)   SL C, C/2024/6209, 17.10.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/6209/oj.

(3)   SL L, 2025/141, 30.1.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2025/141/oj.

(4)   https://tron.trade.ec.europa.eu/investigations/case-view?caseId=2754.

(5)  Npr. društvo O.M.CI. Društvo Citterio srl specijalizirano je za vijke s dvostrukim navojem, koji se obično nazivaju svornjaci za vješanje (https://www.omcicitterio.it/eng/home.php).

(6)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/1666 оd 6. lipnja 2024. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz čelične užadi i kabela podrijetlom iz Narodne Republike Kine kako je proširena na uvoz čelične užadi i kabela poslanih iz Maroka i Republike Koreje, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz tih zemalja ili ne, nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L, 2024/1666, 7.6.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2024/1666/oj); Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1444 оd 11. srpnja 2023. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz bulb plosnatih čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Turske (SL L 177, 12.7.2023., str. 63., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2023/1444/oj); Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/100 оd 11. siječnja 2023. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz bačava od nehrđajućeg čelika za višekratnu uporabu podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 10, 12.1.2023., str. 36., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2023/100/oj); Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/2068 оd 26. listopada 2022. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Ruske Federacije nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 277, 27.10.2022., str. 149., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2022/2068/oj); Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/191 od 16. veljače 2022. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih željeznih ili čeličnih elemenata za pričvršćivanje podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 36, 17.2.2022., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2022/191/oj).

(7)  Vidjeti Provedbenu uredbu (EU) 2024/1666, uvodnu izjavu 76., Provedbenu uredbu (EU) 2023/1444, uvodnu izjavu 66., Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2023/100, uvodnu izjavu 58., Provedbenu uredbu (EU) 2022/2068, uvodnu izjavu 80., Provedbenu uredbu (EU) 2022/191, uvodnu izjavu 208.

(8)  Vidjeti Provedbenu uredbu (EU) 2024/1666, uvodnu izjavu 60., Provedbenu uredbu (EU) 2023/1444, uvodnu izjavu 45., Provedbenu uredbu (EU) 2023/100, uvodnu izjavu 38., Provedbenu uredbu (EU) 2022/2068, uvodnu izjavu 64., Provedbenu uredbu (EU) 2022/191, uvodnu izjavu 192.

(9)  Vidjeti Provedbenu uredbu (EU) 2024/1666, uvodnu izjavu 66., Provedbenu uredbu (EU) 2023/1444, uvodnu izjavu 58., Provedbenu uredbu (EU) 2023/100, uvodnu izjavu 40., Provedbenu uredbu (EU) 2022/2068, uvodnu izjavu 66., Provedbenu uredbu (EU) 2022/191, uvodnu izjavu 193. Iako se može smatrati da pravo relevantnih državnih tijela na imenovanje i razrješenje ključnog rukovodstva u poduzećima u državnom vlasništvu, kako je predviđeno kineskim zakonodavstvom, odražava pripadajuća prava vlasništva, ćelije KPK-a u poduzećima u državnom i privatnom vlasništvu još su jedan važan način na koji država može utjecati na donošenje poslovnih odluka. Prema zakonu o trgovačkim društvima NRK-a, u svakom se društvu mora osnovat organizacija KPK-a (s barem tri člana KPK-a, kako je određeno u Ustavu KPK-a), a društvo mora omogućiti uvjete za rad te partijske organizacije. Po svemu sudeći, u prošlosti se taj zahtjev nije uvijek poštovao ni strogo provodio. Međutim, barem od 2016. KPK je ojačao svoja prava na kontrolu poslovnih odluka poduzeća u državnom vlasništvu kao pitanje političkog načela. Zabilježeno je i da KPK vrši pritisak na privatna društva da na prvo mjesto stave „patriotizam” i da se pridržavaju partijske stege. U 2017. zabilježeno je da su partijske ćelije postojale u 70 % od približno 1,86 milijuna društava u privatnom vlasništvu i da je pritisak da organizacije KPK-a imaju konačnu riječ u poslovnim odlukama u društvima u kojima djeluju sve veći. Ta se pravila primjenjuju općenito na cijelo kinesko gospodarstvo u svim sektorima, uključujući proizvođače proizvoda iz postupka revizije i dobavljače njihovih ulaznih elemenata.

(10)  Vidjeti Provedbenu uredbu (EU) 2024/1666, uvodnu izjavu 61., Provedbenu uredbu (EU) 2023/1444, uvodnu izjavu 59., Provedbenu uredbu (EU) 2023/100, uvodnu izjavu 43., Provedbenu uredbu (EU) 2022/2068, uvodnu izjavu 68., Provedbenu uredbu (EU) 2022/191, uvodnu izjavu 195.

(11)  Vidjeti Provedbenu uredbu (EU) 2023/1444, uvodnu izjavu 62., Provedbenu uredbu (EU) 2023/100, uvodnu izjavu 52., Provedbenu uredbu (EU) 2022/2068, uvodnu izjavu 74., Provedbenu uredbu (EU) 2022/191, uvodnu izjavu 202.

(12)  Vidjeti Provedbenu uredbu (EU) 2024/1666, uvodnu izjavu 72., Provedbenu uredbu (EU) 2023/1444, uvodnu izjavu 45., Provedbenu uredbu (EU) 2023/100, uvodnu izjavu 33., Provedbenu uredbu (EU) 2022/2068, uvodnu izjavu 75., Provedbenu uredbu (EU) 2022/191, uvodnu izjavu 203.

(13)  Vidjeti Provedbenu uredbu (EU) 2024/1666, uvodnu izjavu 73., Provedbenu uredbu (EU) 2023/1444, uvodnu izjavu 64., Provedbenu uredbu (EU) 2023/100, uvodnu izjavu 54., Provedbenu uredbu (EU) 2022/2068, uvodnu izjavu 76., Provedbenu uredbu (EU) 2022/191, uvodnu izjavu 204.

(14)  Radni dokument službi Komisije SWD(2024) 91, 10. travnja 2024., dostupan na: https://ec.europa.eu/transparency/documents-register/detail?ref=SWD(2024)91&lang=en.

(15)  Provedbena uredba (EU) 2022/191.

(16)  Provedbena uredba (EU) 2022/191, uvodna izjava 194.

(17)  Vidjeti: https://cn.linkedin.com/company/zhejiang-minmetals-huijin-imp.-&-exp.-co.-ltd (pristupljeno 20. ožujka 2025.), kao i revizijsko izvješće i financijska izvješća društva Zhejiang International Trade Group za razdoblje 2021. – 2023., str. 1. bilješki uz financijska izvješća https://www.shclearing.cn/xxpl/cwbg/nb/202410/t20241031_1501107.html (pristupljeno 20. ožujka 2025.).

(18)  Provedbena uredba (EU) 2022/191, uvodna izjava 192.

(19)  Vidjeti: http://wap.sasac.gov.cn/n2588045/n27271785/n27271792/c14159097/content.html (pristupljeno 17. ožujka 2025.).

(20)  Vidjeti: http://wap.sasac.gov.cn/n2588045/n27271785/n27271792/c14159097/content.html (pristupljeno 17. ožujka 2025.).

(21)  Vidjeti: https://www.baoganggf.com/gsjj (pristupljeno 17. ožujka 2025.).

(22)  Vidjeti: https://www.shougang.com.cn/en/ehtml/CompanyProfile.html (pristupljeno 17. ožujka 2025.).

(23)  Vidjeti: https://www.shougang.com.cn/sgweb/html/index.html (pristupljeno 17. ožujka 2025.).

(24)  Vidjeti: https://www.gov.cn/zhengce/zhengceku/2022-02/08/content_5672513.htm (pristupljeno 17. ožujka 2025.).

(25)  Ibid.

(26)  Vidjeti 14. petogodišnji plan razvoja industrije sirovina, odjeljak IV. pododjeljak 3.

(27)  Vidjeti: https://www.miit.gov.cn/zwgk/zcwj/wjfb/tz/art/2023/art_2a4233d696984ab59610e7498e333920.html (pristupljeno 17. ožujka 2025.).

(28)  Vidjeti Trogodišnji akcijski plan razvoja klastera u lancu industrije čelika pokrajine Hebei, poglavlje II. odjeljak 3.8.; dostupno na: https://huanbao.bjx.com.cn/news/20200717/1089773.shtml (pristupljeno 17. ožujka 2025.).

(29)  Ibid, poglavlje I. odjeljak 2.

(30)  Ibid, poglavlje I. odjeljak 3.2.

(31)  Vidjeti Plan provedbe pokrajine Henan za preobrazbu i modernizaciju industrije čelika u okviru 14. petogodišnjeg plana, poglavlje II. odjeljak 3.; dostupno na: https://huanbao.bjx.com.cn/news/20211210/1192881.shtml (pristupljeno 17. ožujka 2025.).

(32)  Plan rada pokrajine Jiangsu za preobrazbu, modernizaciju i optimizaciju organizacije sektora čelika za razdoblje 2019. – 2025.; dostupno na: http://www.jiangsu.gov.cn/art/2019/5/5/art_46144_8322422.html (pristupljeno 17. ožujka 2025.).

(33)  14. petogodišnji plan razvoja industrije čelika pokrajine Shandong; dostupno na: https://m.mysteel.com/21/1119/11/DFD9D26D73D90F7D_abc.html (pristupljeno 17. ožujka 2025.).

(34)  Akcijski plan za preobrazbu i modernizaciju industrije čelika za 2020. pokrajine Shanxi; dostupno na: https://m.mysteel.com/20/0715/11/7BF7729C99CEB3EA_abc.html (pristupljeno 17. ožujka 2025.).

(35)  Akcijski plan za poticanje visokokvalitetnog razvoja industrije čelika provincije Zhejiang: „Poticati spajanja i reorganizaciju poduzeća, ubrzati proces koncentracije, smanjiti broj poduzeća za taljenje čelika na otprilike 10 poduzeća”; dostupno na: https://www.jiaxing.gov.cn/art/2022/4/20/art_1228922756_59529426.html (pristupljeno 17 ožujka 2025.).

(36)  Vidjeti: http://www.ansteel.cn/dangdejianshe/dangjiandongtai/2023-03-17/12429.html (pristupljeno 17. ožujka 2025.).

(37)  Vidjeti: https://www.zibchina.com/news/newsinfo.html?id=695278 (pristupljeno 20. ožujka 2025.).

(38)   http://www.fastener-cn.net/reception/association/constitution.js (pristupljeno 17. ožujka 2025.).

(39)  Vidjeti godišnje izvješće društva Baoshan Iron and Steel Ltd. za 2023., str. 41. https://static.sse.com.cn/disclosure/listedinfo/announcement/c/new/2024-04-27/600019_20240427_B5D4.pdf (pristupljeno 7. veljače 2025.).

(40)  Vidjeti: https://www.wuganggroup.cn/people/3143 (pristupljeno 17. ožujka 2025.).

(41)  Vidjeti: https://mp.weixin.qq.com/s?__biz=MjM5Njg2NjIwMQ==&mid=2654952836&idx=1&sn=505b807e2826f1e3e6f08ba15b727722&chksm=bd294c728a5ec5641240246649545fda2b2065c015f861fa599249b2165962ca848a25a1faa2&token=1369557425&lang=zh_CN#rd (pristupljeno 17. ožujka 2025.).

(42)  Vidjeti: https://www.baoganggf.com/ggry (pristupljeno 17. ožujka 2025.).

(43)  Vidjeti: https://www.shougang.com.cn/sgweb/html/gsld.html (pristupljeno 17. ožujka 2025.).

(44)  Vidjeti: https://www.afastener.com/association/detail-18.html (pristupljeno 13. svibnja 2025.).

(45)  Vidjeti: https://www.afastener.com/association/detail-17.html (pristupljeno 13. svibnja 2025.).

(46)  Vidjeti: http://www.cncma.org/article/472 (pristupljeno 17. ožujka 2025.).

(47)  Vidjeti https//www.miit.gov.cn/cms_files/filemanager/oldfile/miit/n5084605/c7592204/part/752209.pdf, str. 55., na kojoj se nalazi popis čvrstih elemenata za pričvršćivanje.

(48)  Vidjeti http://www.gov.cn/xinwen/2019-11/06/5449193/files/26c9d25f713f4ed5b8dc51ae40ef37af.pdf, str. 29.

(49)   http://www.haiyan.gov.cn/art/2019/12/6/art_1512856_40973400.html.

(50)  Izvješće, dio III. poglavlje 14., str. 346. i dalje.

(51)  Vidjeti 14. petogodišnji plan Narodne Republike Kine za nacionalni gospodarski i socijalni razvoj i dugoročne ciljeve za 2035., dio III. članak VIII., dostupno na: https://cset.georgetown.edu/publication/china-14th-five-year-plan/ (pristupljeno 17. ožujka 2025.).

(52)  Vidjeti posebno odjeljke I. i II. 14. petogodišnjeg plana razvoja industrije sirovina.

(53)  Vidjeti: https://www.miit.gov.cn/zwgk/zcwj/wjfb/tz/art/2023/art_2a4233d696984ab59610e7498e333920.html (pristupljeno 17. ožujka 2025.).

(54)  Vidjeti: http://gxt.shandong.gov.cn/module/download/downfile.jsp?classid=0&filename=1f79d908601e479f83707e67b133e347.pdf (pristupljeno 17. ožujka 2025.).

(55)   http://www.haiyan.gov.cn/art/2019/12/6/art_1512856_40973400.html.

(56)  Vidjeti Provedbenu uredbu (EU) 2023/1444, uvodnu izjavu 63., Provedbenu uredbu (EU) 2023/100, uvodnu izjavu 33.

(57)  DS473: Europska unija – antidampinške mjere za biodizel iz Argentine.

(58)  Otvoreni podaci Svjetske banke – viši srednji dohodak (https://data.worldbank.org/income-level/upper-middle-income).

(59)  Uredba (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz iz određenih trećih zemalja (SL L 123, 19.5.2015., str. 33., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2015/755/oj), kako je izmijenjena Delegiranom uredbom (EU) 2017/749 (SL L 113, 29.4.2017., str. 11., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2017/749/oj).

(60)  Sanwa Iron (Thailand) Company Ltd., Thai Meira Co. Ltd., S.J. Screw Thai Company Ltd.

(61)   https://tong.com.my/wp-content/uploads/2025/BURSA/TH-B-250225-1-2.pdf (posljednji pristup 24. travnja 2025.).

(62)   https://www.chinwell.com.my/screws/ (posljednji pristup 24. travnja 2025.).

(63)  Sanwa Iron (Thailand) Company Ltd., Thai Meira Co. Ltd.

(64)   https://app.bot.or.th/BTWS_STAT/statistics/BOTWEBSTAT.aspx?reportID=636&language=ENG (posljednji pristup 3. travnja 2025.).

(65)   BOI: Tajlandski odbor za ulaganja (posljednji pristup 3. travnja 2025.).

(66)   https://www.eppo.go.th/index.php/en/en-energystatistics/energy-economy-static (posljednji pristup 3. travnja 2025.).

(67)  Specifično za društvo i na temelju odgovarajuće naknade za potrošnju unutar i izvan razdoblja vršnog opterećenja, potražnju i usluge, kako je utvrđeno u uvodnim izjavama 161. i 162.

(68)  U članku 2. stavku 7. osnovne uredbe navodi se da se domaće cijene u tim zemljama ne mogu upotrijebiti za određivanje uobičajene vrijednosti.

(69)   https://app.bot.or.th/BTWS_STAT/statistics/BOTWEBSTAT.aspx?reportID=636&language=ENG (posljednji pristup 3. travnja 2025.).

(70)   https://www.papayaglobal.com/countrypedia/country/thailand/ (posljednji pristup 3. travnja 2025.).

(71)  ILO, Statistička baza podataka o radnoj snazi, Mean weekly hours actually worked per employed person by sex and economic activity -- Annual, Tajland. https://rshiny.ilo.org/dataexplorer35/?lang=en&segment=indicator&id=HOW_TEMP_SEX_ECO_NB_A&ref_area=THA (posljednji pristup 3. travnja 2025.).

(72)   ○ BOI: Tajlandski odbor za ulaganja (posljednji pristup 3. travnja 2025.).

(73)   https://www.mea.or.th/en/our-services/tariff-calculation/latestft (posljednji pristup 3. travnja 2025.).

(74)  Ministarstvo energetike – Ured za energetsku politiku i planiranje (tablica 7.2.4) https://www.eppo.go.th/index.php/en/en-energystatistics/energy-economy-static (posljednji pristup 3. travnja 2025.).

(75)   Sinopec Chongqing SVW Chemical i drugi/Komisija.

(76)  Predmet C-319/24 P, Komisija/Sinopec Chongqing SVW Chemical i drugi, u tijeku.

(77)  Presuda od 2. listopada 2024., CCCME i drugi/Komisija, T-263/22, ECLI:EU:T:2024:663, t. 183.

(78)  Presuda od 2. listopada 2024., CCCME i drugi/Komisija, T-263/22, ECLI:EU:T:2024:663, t. 185.

(79)  Presuda od 2. listopada 2024., CCCME i drugi/Komisija, T-263/22, ECLI:EU:T:2024:663, t. 188.

(80)  Presuda od 2. listopada 2024., CCCME i drugi/Komisija, T-263/22, ECLI:EU:T:2024:663, t. 184.

(81)  Rad koji u prosjeku predstavlja 16 % troška proizvodnje u razmatranom razdoblju.

(82)  Sirovine koje u prosjeku predstavljaju 48 % troška proizvodnje u razmatranom razdoblju.

(83)  Sve dok je prodajna cijena po toni bila viša od varijabilnog troška po toni, a fiksni troškovi pokriveni, svakom dodatnom prodajom ostvarena je određena dobit (pozitivna kontribucijska marža). Budući da su proizvođači iz Unije te godine prodali velike količine, to im je pomoglo da ostvare određenu dobit iako je prosječni trošak proizvodnje po toni bio veći.

(84)   https://www.eurofer.eu/press-releases/persisting-downside-factors-deepen-downturn-in-2023-and-curb-steel-demand-rebound-in-2024.

(85)   https://orgalim.eu/wp-content/uploads/orgalim-economics-and-statistics-report-autumn-2024-2.pdf.


PRILOG

Kineski proizvođači izvoznici koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak

Ime

Dodatna oznaka TARIC

ANHUI GOODLINK FASTENER CO., Ltd.

89MO

CELO Suzhou Precision Fasteners Co., Ltd.

89MP

CHANGZHOU MIKI HARDWARE TECHNOLOGY CO., Ltd.

89MQ

Cixi Jinmao Fastener Co., Ltd.

89MR

CIXI NONGER HARDWARE CO., Ltd.

89MS

Eagle Metalware Co., Ltd.

89MT

EC International (Nantong) Co., Ltd.

89MU

Everbest Hardware Products Co., Ltd.

89MV

EVERGREEN (ZHEJIANG) INTELLIGENT MANUFACTURING CO., Ltd.

89MW

FASTWELL METAL PRODUCTS CO., Ltd.

89MX

Finework (Hunan) New Energy Technology Co., Ltd.

89MY

HAI YAN MACHINERY CO., Ltd.

89MZ

HAINING XINLIAN HARDWARE MACHINERY CO., Ltd.

89NA

Haining Xinxing Fasteners Co., Ltd.

89NB

Haining Zhongheng Metal Products Co., Ltd.

89NC

HAIYAN LONGCHENG STANDARD PARTS CO., Ltd.

89ND

HAIYAN BOLT CO., Ltd.

89NE

Haiyan C&F Fittings Co., Ltd.

89NF

Haiyan Jiamei Hardware Manufacturing and Tech. Co., Ltd.

89NG

HAIYAN JINNIU FASTENERS CO., Ltd.

89NH

HAIYAN LONGSHENG HARDWARE CO., Ltd.

89NI

Haiyan Wancheng Fasteners Co., Ltd.

89NJ

Haiyan Wandefu Precision Hardware Co., Ltd.

89NK

Haiyan Xingang Standard Parts Co., Ltd.

89NL

HAIYAN XINYUAN FASTENER CO., Ltd.

89NM

Haiyan Xinyuan Technology Co., Ltd.

89NN

Haiyan Xinyue Electrical Appliances Co., Ltd.

89NO

HAIYAN YINGJIE FASTENER CO., Ltd.

89NP

HAIYAN YONGJIE TECHNOLOGY CO., Ltd.

89NQ

Haiyan Yuanzhong Hardware Co., Ltd.

89NR

Handan Changfa Fastener Manufacturing Co., Ltd.

89NS

Handan City Daoning Fastener Manufacturing Co., Ltd.

89NT

HANDAN CITY JINGGONG CONSTRUCTION ANCHORING MANUFACTURE CO., Ltd.

89NU

Handan Haosheng Fastener Co., Ltd.

89NV

HANDAN HUAMING FASTENER CO., Ltd.

89NW

HANDAN MINGXIN METAL PRODUCTS CO., Ltd.

89NX

HANDAN TONGHE FASTENER MANUFACTURE CO., Ltd.

89NY

Handan Xiaojun Fastener Manufacturing Co., Ltd.

89NZ

Handan Xingbang Fastener Co., Ltd.

89OA

Handan Yaofeng Fastener Manufacturing Co., Ltd.

89OB

Handan Yongnian Hongji Machinery Parts Co., Ltd.

89OC

Handan Zhonglong Fastener Manufacturing Co., Ltd.

89OD

Hebei Chengyi Engineering Materials Co., Ltd.

89OE

HEBEI FUAO FASTENER MANUFACTURING CO., Ltd.

89OF

Hebei Goodfix Industrial Co., Ltd.

89OG

Hebei Gude Fastener Manufacturing Co., Ltd.

89OH

HEBEI YUETONG FASTENERS MANUFACTURING CO., Ltd.

89OI

Jiangsu Hengyue Hardware Co., Ltd.

89OJ

JIANGSU LIRUNYOU MACHINERY TECHNOLOGY CO., Ltd.

89OK

Jiashan Donghe Fastener Co., Ltd.

89OL

JIASHAN SANXIN FASTENER Co., Ltd.

89OM

Jiashan Tianyang Fastener Co., Ltd

89ON

JIASHAN WEIJIE HARDWARE CO., Ltd.

89OO

Jiaxing Aerotec Precision Co., Ltd.

89OP

JIAXING BROTHER UNITED FASTENER CO., Ltd.

89OQ

JIAXING CHUANGLI HARDWARE CO., Ltd.

89OR

JIAXING EXCELLENT FASTENER CO., Ltd.

89OS

JIAXING GOOD METAL TECHNOLOGY CO., Ltd.

89OT

JIAXING HONGJIAN TECHNOLOGY CO., Ltd.

89OU

JIAXING JIAWEI MACHINERY TECHNOLOGY COMPANY, Ltd.

89OV

JIAXING JINYU FASTENER FACTORY, Ltd.

89OW

Jiaxing Jiuli Precision Manufacturing Co., Ltd.

89OX

Jiaxing Julong Hardware Technology Co., Ltd.

89OY

JIAXING KINFAST HARDWARE CO., Ltd.

89OZ

JIAXING LONGFIX FASTENERS CO., Ltd.

89PA

JIAXING PAIYOU METAL PRODUCT CO., Ltd.

89PB

JIAXING RISEN HARDWARE CO., Ltd.

89PC

JIAXING SUNFAST METAL CO., Ltd.

89PD

JIAXING YIDA NEW MATERIAL TECHNOLOGY CO., Ltd.

89PE

Jinan Star Fastener Co., Ltd.

89PF

JOYSTART AUTOMOTIVE PARTS CO., Ltd.

89PG

Langxi Longwei Metal Technology Co., Ltd.

89PH

Lianyungang Jinyu Hardware Co., Ltd.

89PI

LIANYUNGANG PINGXIN FASTENER COMPANY LIMITED

89PJ

Lianyungang Xincheng hardware Co., Ltd.

89PK

LYG Dragonscrew Co., Ltd.

89PL

MIANXUAN FASTENERS CO., Ltd.

89PM

NEDSCHROEF FASTENERS (KUNSHAN) CO., Ltd.

89PN

Ningbo Da Zhi Machine Technology CO., Ltd.

89PO

Ningbo Dongxin High-Strength Nut Co., Ltd.

89PP

NINGBO EXACT FASTENERS CO., Ltd.

89PQ

Ningbo Jinding Fastening Piece CO., Ltd.

89PR

NINGBO LEMNA PRODUCT TECHNOLOGY CO., Ltd.

89PS

Ningbo Sardis Hardware Products Co., Ltd.

89PT

NINGBO XINGSHENG OIL PIPE FITTINGS MANUFACTURE CO, Ltd.

89PU

NINGBO YINZHOU HAIYUN METAL PRODUCTS CO., Ltd.

89PV

Ningbo Zhenghai Yongding Fastener Co., Ltd.

89PW

NINGBO ZHENHAI DINGLI FASTENER SCREW CO., Ltd.

89PX

Ningbo Zhongjiang High Strength Bolts Co., Ltd.

89PY

OK TECH CO., Ltd.

89PZ

PINGHU DRAGON FASTENER CO., Ltd.

89QA

PINGHU ZHAPU NUT FACTORY, Ltd.

89QB

QIFENG PRECISION INDUSTRY SCI-TECH CORP.

89QC

Qingdao Super Star Tools Co., Ltd.

89QD

QINGDAO VANKU INDUSTRY GROUP

89QE

QINGDAO XINHUA HARDWARE PRODUCTS CO., Ltd.

89QF

SHANGHAI FIRM METAL CO., Ltd.

89QG

Shanghai Kingpluse Industry Co., Ltd.

89QH

SHANGHAI MOREGOOD HARDWARE CO., Ltd.

89QI

Shanghai Moutain Industries Co., Ltd.

89QJ

SHANGHAI ROMAX HARDWARE CO., Ltd.

89QK

SHANGRAO CITY YIWEN FASTENER CO., LIMITED

89QL

Suzhou YNK Fastener Co., Ltd.

89QM

T&Y Hardware Industry Co., Ltd.

89QN

TAISHAN DONYI HARDWARE CO., Ltd.

89QO

TANDL INDUSTRY CO., Ltd.

89QP

Xingtai Mindu Industrial Co. Ltd.

89QQ

Yongnian Country Tianbang Fasteners Co., Ltd.

89QR

Yuyao Alfirste Hardware Co., Ltd.

89QS

Zhejiang Cooper Turner Beck Green Energy Co., Ltd.

89QT

ZHEJIANG DONGHE FASTENER CO., Ltd.

89QU

Zhejiang Donghe Machinery Technology Corporation Limited

89QV

ZHEJIANG EXCELLENT INDUSTRIES CO., Ltd.

89QW

Zhejiang Haixun Precision Technology Co., Ltd.

89QX

ZHEJIANG HYSTRON AUTO PARTS CO., Ltd.

89QY

ZHEJIANG NEW SHENGDA FASTENER CO., Ltd.

89QZ

ZHESHANG DEVELOPMENT HUASENER(ZHEJIANG) HARDWARE TECHNOLOGY CO., Ltd.

89RA


ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2025/1189/oj

ISSN 1977-0847 (electronic edition)