17. rujna 2026. ( *1 )
„Zahtjev za prethodnu odluku – Oporezivanje – Direktiva 2008/7/EZ – Neizravni porezi na prikupljanje kapitala – Preoblikovanje društva osoba kojem je cilj ostvarivanje dobiti u drugo društvo osoba kojem je cilj ostvarivanje dobiti – Članak 2. stavak 2. – Izjednačavanje određenih subjekata s društvima kapitala – Članak 9. – Mogućnost država članica da odstupe od izjednačavanja određenih subjekata s društvima kapitala – Doseg – Članak 5. stavak 1. točka (a) i članak 7. stavak 1. – Pojam ‚porez na kapital’ – Članak 3. – Postojanje priljeva kapitala”
U predmetu C‑197/25,
povodom zahtjeva za prethodnu odluku na temelju članka 267. UFEU‑a, koji je uputio Naczelny Sąd Administracyjny (Visoki upravni sud, Poljska), odlukom od 3. veljače 2025., koju je Sud zaprimio 11. ožujka 2025., u postupku
A. sp. z o.o.
protiv
Dyrektor Izby Administracji Skarbowej w Zielonej Górze,
uz sudjelovanje:
Rzecznik Małych i Średnich Przedsiębiorców,
Prokurator Krajowy,
SUD (treće vijeće),
u sastavu: C. Lycourgos (izvjestitelj), predsjednik vijeća, O. Spineanu‑Matei, S. Rodin, N. Piçarra i N. Fenger, suci,
nezavisni odvjetnik: A. Biondi,
tajnik: M. Siekierzyńska, administratorica,
uzimajući u obzir pisani dio postupka i nakon rasprave održane 29. siječnja 2026.,
uzimajući u obzir očitovanja koja su podnijeli:
|
– |
za Rzecznik Małych i Średnich Przedsiębiorców, K. Kazulo‑Borkowska i M. Langer, radcowie prawni, |
|
– |
za poljsku vladu, B. Majczyna i A. Kramarczyk‑Szaładzińska, u svojstvu agenata, uz asistenciju K. Sokołowska‑Wicińske, u svojstvu vještakinje, |
|
– |
za Europsku komisiju, K. Herrmann i W. Roels, u svojstvu agenata, |
saslušavši mišljenje nezavisnog odvjetnika na raspravi održanoj 23. travnja 2026.,
donosi sljedeću
Presudu
|
1 |
Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje članka 9. Direktive Vijeća 2008/7/EZ od 12. veljače 2008. o neizravnim porezima na prikupljanje kapitala (SL 2008., L 46, str. 11.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 9., svezak 2., str. 159.). |
|
2 |
Zahtjev je upućen u okviru spora između A. sp. z o.o., društva poljskog prava, i Dyrektora Izby Administracji Skarbowej w Zielonej Górze (ravnatelj Porezne uprave u Zielonoj Góri, Poljska) (u daljnjem tekstu: porezna uprava) u vezi s naplatom neizravnog poreza na preoblikovanje komanditnog društva poljskog prava (spółka komandytowa) u javno trgovačko društvo poljskog prava (spółka jawna). |
Pravni okvir
Pravo Unije
|
3 |
Uvodne izjave 2. do 6. i 8. Direktive 2008/7 glase:
[…]
|
|
4 |
Poglavlje I. te direktive, naslovljeno „Sadržaj i područje primjene”, sadržava članak 1. navedene direktive, naslovljen „Sadržaj”, koji glasi: „Ova Direktiva uređuje obračunavanje neizravnih poreza s obzirom na sljedeće:
|
|
5 |
Člankom 2. te direktive, naslovljenim „Društvo kapitala”, koji se također nalazi u njezinu poglavlju I., predviđa se: „1. Za potrebe ove Direktive ‚društvo kapitala’ jest:
2. Za potrebe ove Direktive, bilo koje društvo, udruga ili pravna osoba koja ostvaruje profit, smatra se društvom kapitala.” |
|
6 |
Člankom 3. Direktive 2008/7, naslovljenim „Priljev kapitala”, koji je također dio njezina poglavlja I., određuje se: „Za potrebe ove Direktive i podložno članku 4., sljedeće se transakcije smatraju ‚priljevom kapitala’:
|
|
7 |
Člankom 4. te direktive, naslovljenim „Restrukturiranje”, koji se također nalazi u njezinu poglavlju I., predviđa se: „1. Za potrebe ove Direktive, sljedeći se postupci restrukturiranja ne smatraju ulaganjima kapitala:
2. Operacije restrukturiranja također uključuju prijenos cjelokupne imovine i obveza drugog društva kapitala koje je u potpunom vlasništvu prethodnog društva, na društvo kapitala.” |
|
8 |
Poglavlje II. navedene direktive, naslovljeno „Opće odredbe”, sadržava njezin članak 5., naslovljen „Transakcije koje ne podliježu neizravnim porezima”, koji u stavku 1. glasi: „Države članice ne oporezuju društva kapitala nikakvim oblikom neizravnih poreza s obzirom na sljedeće:
|
|
9 |
Člankom 6. te direktive, naslovljenim „Pristojbe i porez na dodanu vrijednost”, koji je također dio tog poglavlja II., u stavku 1. određuje se: „Bez obzira na članak 5., države članice mogu naplaćivati sljedeće pristojbe i poreze:
|
|
10 |
Poglavlje III. Direktive 2008/7, naslovljeno „Posebne odredbe”, sadržava njezin članak 7., naslovljen „Ubiranje poreza na kapital u određenim državama članicama”, kojim se u stavku 1. predviđa: „Ne dovodeći u pitanje članak 5. stavak 1. točku (a), države članice koje društvima kapitala [na dan] 1. siječnja 2006. naplaćuju porez na prikupljanje kapitala, dalje u tekstu ,porez na kapital’, mogu nastaviti s navedenim radnjama, pod uvjetom da su u skladu s člancima 8. do 14.” |
|
11 |
Člankom 9. te direktive, naslovljenim „Isključenje određenih tijela iz opsega primjene”, koji je također obuhvaćen njezinim poglavljem III., određuje se: „Države članice mogu za potrebe ubiranja poreza na kapital odlučiti da društvima kapitala ne smatraju tijela koja su navedena u članku 2. stavku 2.” |
|
12 |
Prilog I. navedenoj direktivi, naslovljen „Popis društava […] iz članka 2. stavka 1. točke (a)”, glasi: „(1) Društva koja su osnovana prema [Uredbi] Vijeća (EZ) br. 2157/2001 od 8. listopada 2001. o Statutu europskog trgovačkog društva (SE) [(SL 2001., L 294, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 6., svezak 4., str. 8.);] […] (21) društva prema poljskom pravu:
[…]” |
Poljsko pravo
|
13 |
Člankom 1. ustawe o podatku od czynności cywilnoprawnych (Zakon o porezu na građanskopravne poslove) od 9. rujna 2000., u verziji koja se primjenjuje u glavnom postupku (u daljnjem tekstu: Zakon PCC), određuje se: „1. Oporezuju se:
[…] 3. U slučaju društvenog ugovora, izmjenom ugovora smatra se:
[…]” |
|
14 |
Člankom 1.a Zakona PCC predviđa se: „Za potrebe ovog zakona primjenjuju se sljedeće definicije:
[…]” |
|
15 |
Članak 2. Zakona PCC glasi: „Ne oporezuju se: […]
[…]” |
|
16 |
U skladu s člankom 6. stavkom 1. Zakona PCC: „Poreznu osnovicu čine: […] 8) za društvene ugovore: […]
[…]” |
Glavni postupak i prethodno pitanje
|
17 |
Subjekt osnovan u skladu s poljskim pravom, čiji je pravni oblik preoblikovan iz komanditnog društva u javno trgovačko društvo, zatražio je 9. srpnja 2021. od porezne uprave povrat preplate poreza na građanskopravne poslove nastale zbog tog preoblikovanja. Prema mišljenju tog subjekta, navedeno preoblikovanje neopravdano je podlijegalo tom porezu jer je porezna uprava pogrešno smatrala da je došlo do „povećanja imovine društva osoba” u smislu članka 1. stavka 3. točke 3. Zakona PCC. |
|
18 |
Odlukom od 18. ožujka 2022. porezna uprava odbila je taj zahtjev uz obrazloženje da je izmjena društvenog ugovora dovela do takvog povećanja imovine. |
|
19 |
Navedeni subjekt podnio je tužbu protiv te odluke Wojewódzkom Sądu Administracyjnom w Gorzowie Wielkopolskim (Vojvodski upravni sud u Gorzówu Wielkopolskom, Poljska). Presudom od 7. srpnja 2022. taj je sud odbio tu tužbu smatrajući ocjenu porezne uprave pravilnom. |
|
20 |
Predmetni subjekt, koji je u međuvremenu postao društvo s ograničenom odgovornošću, podnio je žalbu u kasacijskom postupku Naczelnom Sądu Administracyjnom (Visoki upravni sud, Poljska), sudu koji je uputio zahtjev. |
|
21 |
Prema mišljenju tog suda, iz javnobilježničkog akta o preoblikovanju o kojem odlučuje proizlazi da su ulozi u javno trgovačko društvo nastalo tim preoblikovanjem utvrđeni u istom iznosu kao i ulozi koji su prethodno bili uneseni u komanditno društvo koje je bilo predmet navedenog preoblikovanja. S obzirom na to da ulozi članova društva stoga nisu bili izmijenjeni te da oni na dan tog preoblikovanja nisu izvršili ni dodatne novčane uloge ni uloge u naravi, postavlja se pitanje postoji li ipak, u takvim okolnostima, „povećanje imovine društva osoba” u smislu članka 1. stavka 3. točke 3. Zakona PCC. |
|
22 |
Konkretno, valja ispitati predstavlja li imovina koju je komanditno društvo o kojem je riječ u glavnom postupku steklo prije preoblikovanja, samo zbog toga što je postala dio imovine javnog trgovačkog društva, „uloge u društvo osoba nastalo preoblikovanjem” u smislu članka 6. stavka 1. točke 8. podtočke (f) Zakona PCC te predstavlja li to stoga „povećanje imovine” u smislu članka 1. stavka 3. točke 3. Zakona PCC. |
|
23 |
Sud koji je uputio zahtjev smatra da to pitanje treba riješiti uzimajući u obzir Direktivu 2008/7. On ne isključuje da Republika Poljska mora, na temelju članka 5. stavka 1. točke (d) podtočke i. te direktive, preoblikovanje komanditnog društva u javno trgovačko društvo osloboditi od svakog oblika neizravnog oporezivanja. U tom bi slučaju zbog nadređenosti prava Unije odredbe Zakona PCC na koje se porezna uprava poziva trebalo izuzeti iz primjene. |
|
24 |
Budući da se člankom 5. stavkom 1. točkom (d) podtočkom i. Direktive 2008/7 zabranjuje svaki oblik neizravnog oporezivanja „pretvorb[e] društva kapitala u drugačiju vrstu društva kapitala” i da se svako društvo, udruga ili pravna osoba koja nije navedena u članku 2. stavku 1. te direktive, kada joj je cilj ostvarivanje dobiti, mora izjednačiti s društvom kapitala na temelju članka 2. stavka 2. navedene direktive, sud koji je uputio zahtjev pita se je li porezna uprava ipak mogla preoblikovanje o kojem odlučuje podvrgnuti porezu na građanskopravne poslove, uzimajući u obzir to da je Republika Poljska iskoristila mogućnost predviđenu člankom 9. te direktive, kojim se državama članicama dopušta da subjekte kojima je cilj ostvarivanje dobiti iz tog članka 2. stavka 2. ne smatraju društvima kapitala. |
|
25 |
U tim je okolnostima Naczelny Sąd Administracyjny (Visoki upravni sud) odlučio prekinuti postupak i uputiti Sudu sljedeće prethodno pitanje: „Treba li članak 9. Direktive [2008/7] tumačiti na način da se time što se njime državi članici dopušta da subjekte kojima je cilj ostvarivanje dobiti iz članka 2. stavka 2. te direktive, poput javnog trgovačkog društva, ne smatra društvima kapitala, toj državi članici priznaje potpuna sloboda u pogledu primjene poreza na kapital na te subjekte?” |
O prethodnom pitanju
|
26 |
Kao što to proizlazi iz objašnjenja navedenih u zahtjevu za prethodnu odluku, sud koji je uputio zahtjev želi doznati može li Republika Poljska, na temelju toga što je iskoristila mogućnost predviđenu člankom 9. Direktive 2008/7, ubirati neizravni porez, poput poreza na građanskopravne poslove predviđenog Zakonom PCC, u slučaju preoblikovanja subjekta kojem je cilj ostvarivanje dobiti i koji nije naveden u članku 2. stavku 1. Direktive 2008/7 u drugi subjekt kojem je cilj ostvarivanje dobiti i koji također nije naveden u toj odredbi. |
|
27 |
Zahtjev za prethodnu odluku tako polazi od premisa, s jedne strane, da je Republika Poljska iskoristila mogućnost predviđenu člankom 9. Direktive 2008/7 i, s druge strane, da subjekti na koje se odnosi preoblikovanje o kojem je riječ u glavnom postupku, odnosno komanditno društvo poljskog prava (spółka komandytowa) i javno trgovačko društvo poljskog prava (spółka jawna), imaju za cilj ostvarivanje dobiti. Kada je riječ o javnom trgovačkom društvu, u prethodnom pitanju navodi se da se ono smatra subjektom kojem je cilj ostvarivanje dobiti. Što se tiče komanditnog društva, poljska vlada je na raspravi pred Sudom potvrdila da društva te vrste načelno imaju za cilj ostvarivanje dobiti. |
|
28 |
Nije na Sudu da provjerava te premise, koje može potvrditi ili opovrgnuti samo sud koji je uputio zahtjev. |
|
29 |
S obzirom na tu uvodnu napomenu, valja smatrati da svojim pitanjem sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li članak 9. Direktive 2008/7 tumačiti na način da država članica, na temelju toga što je iskoristila mogućnost predviđenu tim člankom 9., može ubirati neizravni porez na preoblikovanje subjekta kojem je cilj ostvarivanje dobiti i koji nije naveden u članku 2. stavku 1. te direktive u drugi subjekt kojem je cilj ostvarivanje dobiti i koji također nije naveden u toj odredbi. |
|
30 |
Kako bi se odgovorilo na tako preoblikovano pitanje, valja podsjetiti na to da je Direktivom 2008/7 provedeno iscrpno usklađivanje slučajeva u kojima države članice mogu prikupljanje kapitala podvrgnuti neizravnim porezima. Kao što to proizlazi iz uvodnih izjava 2. do 4. te direktive, cilj tog usklađivanja je u najvećoj mogućoj mjeri ukloniti čimbenike koji mogu ometati uvjete tržišnog natjecanja ili spriječiti slobodan protok kapitala, kako bi se zajamčilo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Potpuno ostvarenje tog cilja pretpostavlja da se prikupljanje kapitala neizravno oporezuje samo pod strogim uvjetima koje je utvrdio zakonodavac Unije (presuda od 4. lipnja 2026., Nova Iberomoldes, C‑837/24, EU:C:2026:445, t. 24. do 26. i navedena sudska praksa). |
|
31 |
To se usklađivanje, kao što to proizlazi iz članka 1. navedene direktive, sastoji u uređivanju obračunavanja neizravnih poreza na priljev kapitala društvima kapitala, na restrukturiranje koje uključuje društva kapitala te na izdavanje određenih vrijednosnih papira i zadužnica. Članci 3. i 4. te direktive pridonose razlikovanju područja primjene navedenih kategorija, pri čemu se u prvom od tih članaka nabrajaju vrste transakcija koje čine ulaganje u društvo kapitala, nazvano „priljev kapitala”, a u drugom od tih članaka vrste „postupaka restrukturiranja” koje se ne smatraju ulaganjima kapitala. |
|
32 |
Pojam „društvo kapitala” definiran je u članku 2. Direktive 2008/7. U stavku 1. tog članka 2. navode se vrste društava, udruga ili pravnih osoba koje su po svojoj prirodi obuhvaćene tim pojmom, dok se u njegovu stavku 2. dodaje da se, za potrebe te direktive, svako drugo društvo, udruga ili pravna osoba kojoj je cilj ostvarivanje dobiti „smatra” društvom kapitala. Cilj tog izjednačavanja je izbjeći to da izbor određenog pravnog oblika može za posljedicu imati različit porezni tretman transakcija koje su s gospodarskog stajališta istovjetne (vidjeti u tom smislu presudu od 22. travnja 2015., Drukarnia Multipress, C‑357/13, EU:C:2015:253, t. 26. i navedenu sudsku praksu). |
|
33 |
Neizravni porezi na „priljev kapitala” u „društva kapitala” nazivaju se, kao što to proizlazi iz uvodne izjave 2. Direktive 2008/7, „porez na kapital”. Naplata poreza na kapital, odnosno neizravno oporezivanje ulaganja kapitala u društva kapitala, zabranjena je člankom 5. stavkom 1. točkom (a) te direktive, ne dovodeći u pitanje odredbe njezina članka 6., pri čemu je člankom 7. stavkom 1. navedene direktive predviđena iznimka za države članice koje su na dan 1. siječnja 2006. naplaćivale porez na kapital. Te države članice mogu nastaviti naplaćivati takav porez pod uvjetom da poštuju odredbe članaka 8. do 14. te direktive. |
|
34 |
S obzirom na njegove nepovoljne gospodarske učinke, koji se spominju u uvodnoj izjavi 4. Direktive 2008/7, naplata poreza na kapital u državama članicama iz članka 7. stavka 1. te direktive strogo je uređena, kao što je to istaknuto u uvodnoj izjavi 8. navedene direktive, osobito u pogledu oslobođenja i smanjenja. Nasuprot tomu, zabranu neizravnog poreza iz članka 5. te direktive treba široko tumačiti (vidjeti u tom smislu presudu od 5. lipnja 2025., Corner and Border, C‑685/23, EU:C:2025:398, t. 30. i navedenu sudsku praksu). |
|
35 |
Članak 9. Direktive 2008/7, čije se tumačenje traži, tako je dio odredbi koje određuju uvjete pod kojima država članica može, ako je jedna od država članica iz članka 7. stavka 1. te direktive, nastaviti naplaćivati porez na kapital. Taj članak 9. omogućuje takvoj državi članici da, za potrebe naplate poreza na kapital, smatra da društva, udruge i pravne osobe kojima je cilj ostvarivanje dobiti, koje nisu obuhvaćene člankom 2. stavkom 1. navedene direktive, ne ulaze u pojam „društvo kapitala”, neovisno o pravilu predviđenom u članku 2. stavku 2. te direktive, prema kojem se ti subjekti smatraju „društvom kapitala”. |
|
36 |
S obzirom, kao prvo, na upotrebu izraza „za potrebe ubiranja poreza na kapital” u članku 9. Direktive 2008/7, kao drugo, na činjenicu da se taj članak 9. nalazi u poglavlju III. te direktive, koje se odnosi isključivo na naplatu poreza na kapital u državama članicama iz članka 7. stavka 1. navedene direktive i, kao treće, na svrhu tog poglavlja III., koja se sastoji u strogom uređivanju takve naplate, mogućnost odstupanja od članka 2. stavka 2. te direktive predviđena tim člankom 9. ne može se, kao što je to istaknuo nezavisni odvjetnik u točkama 24. i 29. do 34. svojeg mišljenja, tumačiti na način da države članice mogu odstupiti od tog članka 2. stavka 2. u pogledu neizravnih poreza različitih od poreza na kapital. |
|
37 |
Iz toga slijedi da članak 9. Direktive 2008/7 ne utječe na pravila te direktive koja nisu povezana s porezom na kapital, odnosno s neizravnim porezom koji se naplaćuje na ulaganje kapitala, iz članka 5. stavka 1. točke (a) navedene direktive u vezi s njezinim člankom 7. stavkom 1. |
|
38 |
Prema tome, preoblikovanje subjekta kojem je cilj ostvarivanje dobiti, koji nije obuhvaćen člankom 2. stavkom 1. Direktive 2008/7, u drugi subjekt kojem je cilj ostvarivanje dobiti, koji također nije obuhvaćen tom odredbom, ako nije popraćeno ulaganjem kapitala, predstavlja „pretvorbu društva kapitala u drugačiju vrstu društva kapitala” u smislu članka 5. stavka 1. točke (d) podtočke i. te direktive, zbog izjednačavanja društava, udruga ili pravnih osoba kojima je cilj ostvarivanje dobiti s društvima kapitala predviđenog u članku 2. stavku 2. navedene direktive. Članak 9. te direktive u tom slučaju, koji obilježava nepostojanje ulaganja kapitala i stoga neprimjenjivost poglavlja III. te direktive, ne ovlašćuje države članice da isključe to izjednačavanje. |
|
39 |
Iz toga slijedi da, ne dovodeći u pitanje primjenu pristojbi i poreza navedenih u članku 6. Direktive 2008/7, države članice imaju obvezu na temelju članka 5. stavka 1. točke (d) podtočke i. te direktive, u vezi s njezinim člankom 2. stavkom 2., osloboditi tu vrstu preoblikovanja od svakog oblika neizravnog oporezivanja, pri čemu članak 9. navedene direktive ne može na to utjecati. |
|
40 |
Na sudu koji je uputio zahtjev je da utvrdi je li preoblikovanje o kojem je riječ u glavnom postupku popraćeno priljevom kapitala. S obzirom na to da je pojam „priljev kapitala” definiran u članku 3. Direktive 2008/7, na tom je sudu da provjeri pripada li to preoblikovanje u jednu od kategorija transakcija navedenih u tom članku 3. Podložno toj provjeri, na prvi pogled, kao što je to primijetio nezavisni odvjetnik u točkama 40. do 47. svojeg mišljenja, na temelju informacija sadržanih u zahtjevu za prethodnu odluku, čini se da navedeno preoblikovanje nije bilo popraćeno priljevom kapitala te je stoga obuhvaćeno člankom 5. stavkom 1. točkom (d) podtočkom i. te direktive. Iz toga slijedi, podložno eventualnoj primjeni članka 6. navedene direktive, koji se, međutim, ne čini relevantnim u glavnom postupku, da se to preoblikovanje nije moglo podvrgnuti neizravnom porezu. |
|
41 |
S obzirom na prethodno navedeno, na postavljeno pitanje valja odgovoriti tako da članak 9. Direktive 2008/7 treba tumačiti na način da država članica, na temelju toga što je iskoristila mogućnost predviđenu tim člankom 9., ne može ubirati neizravni porez na preoblikovanje, koje nije popraćeno priljevom kapitala, subjekta kojem je cilj ostvarivanje dobiti i koji nije naveden u članku 2. stavku 1. te direktive u drugi subjekt kojem je cilj ostvarivanje dobiti i koji također nije naveden u toj odredbi. Takvo preoblikovanje mora se, na temelju članka 5. stavka 1. točke (d) podtočke i. navedene direktive, u vezi s njezinim člankom 2. stavkom 2., osloboditi od svakog oblika neizravnog oporezivanja, podložno primjeni pristojbi i poreza navedenih u članku 6. te direktive. |
Troškovi
|
42 |
Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se. |
|
Slijedom navedenog, Sud (treće vijeće) odlučuje: |
|
Članak 9. Direktive Vijeća 2008/7/EZ od 12. veljače 2008. o neizravnim porezima na prikupljanje kapitala |
|
treba tumačiti na način da: |
|
država članica, na temelju toga što je iskoristila mogućnost predviđenu tim člankom 9., ne može ubirati neizravni porez na preoblikovanje, koje nije popraćeno priljevom kapitala, subjekta kojem je cilj ostvarivanje dobiti i koji nije naveden u članku 2. stavku 1. te direktive u drugi subjekt kojem je cilj ostvarivanje dobiti i koji također nije naveden u toj odredbi. Takvo preoblikovanje mora se, na temelju članka 5. stavka 1. točke (d) podtočke i. navedene direktive, u vezi s njezinim člankom 2. stavkom 2., osloboditi od svakog oblika neizravnog oporezivanja, podložno primjeni pristojbi i poreza navedenih u članku 6. te direktive. |
|
Potpisi |
( *1 ) Jezik postupka: poljski