—

ukloni sve tehničke i pravne prepreke za prikupljanje podataka o strukturama trgovačkih društava i stvarnom vlasništvu te da uvede mjere za digitalno, interoperabilno i standardizirano prikupljanje informacija o primateljima sredstava Unije, uključujući o onima koji u konačnici, izravno ili neizravno, ostvaruju korist od sredstava Unije, kao i o njihovim stvarnim vlasnicima;

—

uvede potrebne digitalne sustave i instrumente koje bi sve države članice bile obvezne koristiti, među ostalim jedinstveni alat za rudarenje podataka i procjenu rizika kojim bi se Komisiji, OLAF-u i, kada je to primjenjivo, EPPO-u, omogućio pristup takvim podacima o primateljima sredstava Unije (uključujući njihove stvarne vlasnike), kao i njihova analiza, u svrhu kontrole i revizije te bolje zaštite proračuna Unije i instrumenta Next Generation EU od nepravilnosti, prijevara i sukoba interesa;

—

nastavi pridavati maksimalnu važnost dobrom financijskom upravljanju proračunom Unije, posebno uspostavom višegodišnjih strategija kontrole osmišljenih za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje pogrešaka, kao i da nastavi pomno pratiti izvršenje proračuna Unije te da poduzme hitne korake za ispravljanje pogrešaka i povrat sredstava koja su države članice, posrednici ili krajnji korisnici nepravilno potrošili;

—

izvijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o razlozima zbog kojih EDES sadržava vrlo ograničene unose;

—

poduzme potrebne mjere za bolje funkcioniranje, provedbu i operativnost EDES-a kako bi se osiguralo da su navedeni svi gospodarski subjekti koji ispunjavaju kriterije iz članka 136. stavka 1. točaka od (c) do (h) Financijske uredbe; nadalje, poziva Komisiju da preispita kriterije kako bi se oni pojednostavnili i kako bi se povećala njihova primjenjivost u praksi;

—

poboljšanje upotrebe tog alata za povezivanje crne liste s OLAF-om i EPPO-om kao i s nacionalnim bazama podataka te stvaranje automatiziranog sustava koji bi ažurirao tu bazu podataka pouzdanim i pravodobnim informacijama;

i.

izmjenom proračuna br. 1/2019 u proračun za 2019. kao prihod je unesen višak od 1 802 988 329 EUR koji proizlazi iz izvršenja proračuna za 2018.; tim je iznosom smanjen godišnji doprinos država članica na temelju BND-a;

ii.

izmjenom proračuna br. 2/2019 osigurano je dodatnih 100 milijuna EUR odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za programe Obzor 2020. i Erasmus+, u skladu s odlukom koju su Europski parlament i Vijeće donijeli u okviru svojeg dogovora oko proračuna za 2019.;

iii.

izmjenom proračuna br. 3/2019 unesena su potrebna odobrena sredstva za preuzimanje obveza i plaćanje za mobilizaciju Fonda solidarnosti Europske unije u iznosu od 293 551 794 EUR, namijenjenih za pomoć Rumunjskoj, Italiji i Austriji nakon prirodnih katastrofa koje su se dogodile u tim državama članicama tijekom 2018.;

—

da pomno prati potrebe za plaćanjem, da predvidi moguće scenarije zajedno s konkretnim rješenjima, vodeći računa o tome da Unija ne smije biti u proračunskom deficitu, te da, u okviru svojih institucijskih ovlasti, poduzme određene mjere kako bi se zajamčila dostupnost odobrenih sredstava za plaćanje, uzimajući u obzir rizik od nedostatnih odobrenih sredstava za plaćanje i izvanredne potrebe koje proizlaze iz pandemije bolesti COVID-19;

—

da u sljedećem VFO-u nastavi izrađivati godišnje izvješće o financijskim instrumentima u okviru podijeljenog upravljanja, uključujući i na razini pojedinačnih financijskih instrumenata;

—

da u godišnjem izvješću o jamstvima koja se pokrivaju iz općeg proračuna prikaže potpunu sliku izloženosti proračuna Unije, uključujući rizik koji sa sobom nose jamstvo EFSU-a i sve povezane buduće financijske operacije;

—

da u kontekstu krize izazvane pandemijom bolesti COVID-19 ponovno procijeni jesu li postojeći mehanizmi za ublažavanje izloženosti proračuna Unije riziku dovoljni i primjereni te da preispita ciljne stope rezervacija jamstvenih fondova kojima se pokrivaju jamstva odobrena iz proračuna Unije;

—

da predstavi godišnja izvješća o tome kako bi trajno niske, iznimno niske i negativne kamatne stope mogle utjecati na proračun Unije;

—

zatraži od EIB-a da svake godine omogući Revizorskom sudu obavljanje revizije pravilnosti i aspekata uspješnosti EIB-ovih aktivnosti financiranja koje nisu obuhvaćene posebnim mandatima Unije; to bi se moglo osigurati usporedno s obnavljanjem tripartitnog sporazuma;

—

„Konkurentnost”: ex post revizijama u velikom dijelu nisu obuhvaćena plaćanja ili poravnanja izvršena u godini obuhvaćenoj pregledom u svrhu davanja izjave o jamstvu te se one nisu uvijek pokazale pouzdanima;

—

„Prirodni resursi”: kontrole država članica koje se odražavaju u statističkim podacima o kontrolama nisu obuhvatile sve pogreške te su bile potrebna usklađivanja Komisije, koja su se uglavnom temeljila na paušalnim stopama te su postojala ograničenja u pogledu pouzdanosti rezultata rada tijela za ovjeravanje;

—

„Kohezija”: provjere koje su provele revizijska tijela nisu uvijek bile pouzdane;

—

„Globalna Europa”: nije bilo dovoljno terenskih provjera u zemljama u kojima se provode projekti, relevantni aspekti postupaka javne nabave nisu obuhvaćeni u dovoljnoj mjeri, ostavljeno je mnogo slobodnog prostora pri procjeni učinka pojedinačnih pogrešaka te nije provedeno dovoljno vlastitih dokaznih ispitivanja za transakcije koje su već provjerili drugi subjekti; poziva Revizorski sud da poboljša svoje nasumične provjere pristupom koji se temelji na riziku kako bi u svojim izvješćima o stopama pogreške više pozornosti usmjerio na područja u kojima su problemi najvjerojatniji;

—

vlastita sredstva koja se temelje na bruto nacionalnom dohotku (BND) čine 64 % prihoda Unije, uravnoteženjem proračuna Unije nakon izračuna prihoda iz svih drugih izvora (svaka država članica razmjerno pridonosi u skladu sa svojim BND-om);

—

tradicionalna vlastita sredstva čine 13 % prihoda Unije te se sastoje od carina na uvoz koje prikupljaju države članice (u proračun Unije odlazi 80 % ukupnog iznosa, a preostalih 20 % države članice zadržavaju za pokrivanje troškova naplate);

—

vlastita sredstva od poreza na dodanu vrijednost (PDV) čine 11 % prihoda Unije (doprinosi u okviru tih vlastitih sredstava izračunavaju se primjenom jedinstvene stope koja se primjenjuje na usklađenu osnovicu PDV-a država članica);

—

nedostatnu usklađenost na razini Unije u provedbi carinskih kontrola za ublažavanje rizika od prikazivanja vrijednosti uvoza manjom od stvarne unutar carinske unije, te

—

činjenica da države članice nisu u mogućnosti utvrditi najrizičnije gospodarske subjekte na razini Unije koje bi trebalo obuhvatiti naknadnim revizijama;

—

da državama članicama pruža redovitu potporu pri odabiru najrizičnijih uvoznika za naknadne revizije, i to:

—

da izmijeni svoje postupke, i to:

—

„Istraživanje”, do 55,2 % proračuna podnaslova ili 11,9 milijardi EUR;

—

„Obrazovanje, osposobljavanje, mladi i sport”, do 13,2 % proračuna podnaslova ili 2,8 milijardi EUR;

—

„Promet i energija”, do 11,3 % proračuna podnaslova ili 2,5 milijardi EUR;

—

„Svemir”, do 7,6 % proračuna podnaslova ili 1,7 milijardi EUR;

—

„Ostala djelovanja i programi”, do 12,7 % proračuna podnaslova ili 2,8 milijardi EUR;

—

dodatno pojednostavni pravila i postupke, pruži praktične i pragmatične smjernice, uključujući informacije i tečajeve osposobljavanja, posebno za nove podnositelje zahtjeva te poboljša svoju pomoć MSP-ovima, novoosnovanim poduzećima i drugim podnositeljima zahtjeva koji prvi put podnose zahtjev kako bi se osigurali jednaki uvjeti među podnositeljima zahtjeva s različitim razinama iskustva i resursa;

—

poboljša svoju informativnu kampanju u vezi s pravilima financiranja Obzora 2020. o izračunu i prijavi troškova za osoblje, obraćajući posebnu pozornost na glavne vrste pogrešaka nakon kojih se provode ciljane provjere njihove usklađenosti s pravilima;

—

podsjeti sve korisnike programa Obzor 2020. na pravila za izračun i prijavu troškova za osoblje, obraćajući posebnu pozornost na glavne vrste pogrešaka;

—

da dodatno pojednostavni pravila o troškovima za osoblje u sklopu sljedećeg okvirnog programa za istraživanja (Obzor Europa);

—

poduzme mjere u vezi s Obzorom 2020. na temelju opažanja koja je Revizorski sud iznio na temelju obavljenog pregleda ex post revizija, i to u pogledu dokumentacije, dosljednosti uzorkovanja i kvalitete revizijskih postupaka; kao i da, kad je riječ o trećem krugu revizija za koje su angažirani vanjski revizori, poduzme odgovarajuće mjere kako bi se zajamčilo da su revizori u potpunosti upoznati s pravilima programa Obzor 2020. te da provjeri kvalitetu njihova rada;

—

riješi akutni problem geografske neravnoteže (koncentracije) većine sredstava programa Obzor 2020. dodijeljenih korisnicima u nekoliko najrazvijenijih država članica rješavanjem uzroka problema u manje razvijenim zemljama, tj. podupiranjem suradnje istraživanja, industrije i sveučilišta, suradnje sveučilišta s vladama u donošenju javnih politika, uspostave novih sveučilišnih programa, akademske izvrsnosti itd.;

—

dostupne informacije previše su ograničene da bi se mogla u potpunosti ocijeniti uspješnost programa Obzor 2020. na kraju 2019.; međutim, nema naznaka da je uspješnost ugrožena te su primjeri uspješnih projekata obilni;

—

za razliku od djelotvornosti, informacije o relevantnosti, usklađenosti i dodanoj vrijednosti za EU programa dostupne su u znatnoj mjeri te postoje jaki argumenti da je program Obzor 2020. relevantan jer se njime rješavaju potrebe za koje je namijenjen;

—

godišnje izvješće o upravljanju proračunom EU-a i njegovoj uspješnosti bavi se uspješnošću u okviru naslova 1.a tek na vrlo općenit način;

—

poboljša komunikaciju s podnositeljima zahtjeva i korisnicima (uspostavom boljih postupaka i kontrola u pogledu uspješnosti funkcioniranja službi za pomoć korisnicima, posebice Službe za upite o istraživanjima, te povećanjem razine osviještenosti o alatima s pomoću kojih korisnici mogu prijaviti nedosljedno postupanje prema njima tijekom procesa prijave ili tijekom provedbe projekata, rješavanjem preostalih tehničkih poteškoća koje se odnose na portal za sudionike, poboljšanjem njegova dizajna, pristupa sadržaju i funkcije pretraživanja);

—

intenzivnije provodi ispitivanje jednokratnih iznosa (analiziranjem ishoda poziva koji su već pokrenuti u okviru programa Obzor 2020. i izvješćivanjem o njima, čim budu dostupni njihovi prvi rezultati; pokretanjem novih pokusnih inicijativa u većem opsegu kako bi se utvrdile najprikladnije vrste projekata, procijenili mogući nedostatci i osmislile prikladne korektivne mjere);

—

istraži mogućnosti za veću primjenu evaluacije prijedloga u dvije faze (utvrđivanjem većeg broja tema u kojima bi se uporabom evaluacije prijedloga u dvije faze moglo smanjiti administrativno opterećenje u pogledu neuspješnih podnositelja zahtjeva, uz istodobno očuvanje najkraćeg mogućeg vremena potrebnog za dodjelu bespovratnih sredstava u slučajevima u kojima stavljanje proizvoda na tržište ima kritičnu važnost);

—

ocijeni jesu li projekti koje je osmislila Komisija i koji su (su)financirani iz proračuna EU-a u vezi s Europskom strategijom za osobe s invaliditetom 2010. –2020. ispunili zahtjeve utvrđene u odgovarajućoj konvenciji UN-a (UNCRPD) u pogledu osoba s invaliditetom, s posebnim naglaskom na projekte programa Obzor 2020.;

—

osigura da su dodatni troškovi u pogledu osoba s invaliditetom koji su nastali tijekom faza osmišljavanja i provedbe projekata u potpunosti pokriveni bespovratnim sredstvima te zajamči da su uspostavljeni odgovarajući mehanizmi praćenja i da se osigurava njihovo ispunjenje;

—

ponovno ispita uvjete u pogledu naknada za stručne ocjenjivače (ažuriranjem dnevne stope naknade za stručnjake i ponovnom procjenom vremena koje je stručnjacima potrebno za obavljanje pouzdanih evaluacija projektnih prijedloga);

—

zajamči stabilnost pravila i smjernica za sudionike (jamčenjem kontinuiteta, kad god je to moguće, u pravilima za sudjelovanje pri prelasku iz jednog okvirnog programa u drugi, svođenjem na najmanju moguću mjeru prilagodbe smjernica tijekom provedbe okvirnog programa, pojednostavnjenjem evidencije o radnom vremenu kako bi se izbjeglo nepotrebno izvješćivanje o uloženom naporu po radnim paketima te ispitivanjem mogućnosti da se u većoj mjeri prihvaćaju uobičajene prakse troškovnog računovodstva, posebice kad je riječ o troškovima za osoblje);

—

poboljša kvalitetu vanjskih ex post revizija (poboljšanjem svojih mehanizama za ispitivanje kvalitete vanjskih ex post revizija i ubrzanjem takvih revizija);

—

dodatno pojednostavni alate i smjernice za MSP-ove (na način kojim bi se uzrokovalo najmanje moguće opterećenje MSP-ova, posebice novoosnovanih poduzeća koja ne raspolažu resursima i osobljem za rješavanje takvih složenih pitanja);

—

preispitaju upotrebu rizičnijih EIB-ovih proizvoda u okviru EFSU-a (za operacije EFSU-a s nacionalnim razvojnim bankama i institucijama EIB bi trebao istražiti mogućnosti za širu upotrebu zaduživanja u obliku podređenog duga, kada je to opravdano; time bi se pomoglo osigurati da financiranje EFSU-a bude komplementarno s financiranjem nacionalnih razvojnih banaka i institucija; EIB bi također trebao promicati upotrebu odgovarajućih proizvoda za podjelu rizika za sve nacionalne razvojne banke i institucije, posebno one koje su trenutačno nedovoljno zastupljene u operacijama EFSU-a) te da naruče studiju rizika srednjoročnog i dugoročnog profila rizičnosti rizičnijih EIB-ovih proizvoda u okviru EFSU-a;

—

snažno potaknu komplementarnost između financijskih instrumenata Unije i proračunskih jamstava Unije (u kontekstu novih programa VFO-a Komisija bi trebala predložiti da financijski instrumenti Unije budu usklađeni i komplementarni u pogledu odgovarajućih ciljeva javne politike koje treba ostvariti, kako bi se izbjeglo natjecanje među instrumentima);

—

poboljšaju procjenu toga jesu li se potencijalni projekti EFSU-a mogli financirati iz drugih izvora, primjerice u slučaju takozvanog gubitka zbog „mrtvog tereta” (EIB bi u fazi procjene projekta trebao procijeniti vjerojatnu zamjenu drugih izvora financiranja; EIB bi se trebao koristiti tim informacijama pri procjeni prihvatljivosti operacija EFSU-a);

—

da bolje procijene mobilizirana ulaganja (u okviru metodologije za izračun multiplikatora za EFSU koju su zajedno razvili Komisija i EIB potrebno je predvidjeti razmjerne mjere kako bi se pravodobno otkrili i ispravili slučajevi u kojima EIB određenom ulaganju pruža potporu i izravno i neizravno preko različitih operacija u okviru EFSU-a, i to u svrhu izbjegavanja dvostrukog računanja);

—

da poboljšaju zemljopisnu rasprostranjenost ulaganja kojima se pruža potpora EFSU-a (Komisija i EIB trebali bi putem upravnog odbora EFSU-a procijeniti temeljne uzroke uočene zemljopisne rasprostranjenosti i dati preporuke za mjere koje treba poduzeti u preostalom razdoblju provedbe EFSU-a; upravni odbor EFSU-a trebao bi procijeniti učinak poduzetih mjera);

—

„Europski fond za regionalni razvoj i ostale regionalne aktivnosti”, do 54,9 % proračuna podnaslova ili 29,6 milijardi EUR;

—

„Kohezijski fond”, do 16,4 % proračuna podnaslova ili 8,8 milijardi EUR;

—

„Europski socijalni fond”, do 25,9 % proračuna podnaslova ili 13,9 milijardi EUR;

—

„Ostali programi”, do 2,8 % proračuna podnaslova ili 1,5 milijardi EUR;

—

55 % pogrešaka činili su „neprihvatljivi projekti”; bilo je pet projekata financiranih iz EFRR-a iz programskog razdoblja 2014. –2020. u sklopu kojih je potpora dodijeljena korisnicima ili operacijama koji nisu ispunjavali uvjete prihvatljivosti utvrđene u važećoj uredbi i relevantnim operativnim programima;

—

24 % pogrešaka činile su „povrede pravila unutarnjeg tržišta” (kao što su kršenja pravila o državnim potporama – 9 % i ozbiljna neusklađenost s pravilima o javnoj nabavi – 15 %);

—

12 % pogrešaka činili su „neprihvatljivi rashodi”;

—

svake godine provede temeljitu analizu temeljnih razloga i mogućih strukturnih problema koji uzrokuju trajne sustavne nedostatke koje je Revizorski sud otkrio u svojim revizijama te da posebnu pozornost posveti mogućim razlikama u pojedinim zemljama; traži od Komisije da uključi opažanja o najboljim praksama u nacionalnim tijelima s niskim razinama pogrešaka i čiji rad Revizorski sud smatra pouzdanim; traži od Komisije da provede tu analizu u bliskoj suradnji s Revizorskim sudom i da aktivno uključi nacionalna tijela u opis problema i moguća rješenja;

—

podijeli rezultate te analize s Revizorskim sudom, tijelom nadležnim za davanje razrješnice i državama članicama;

—

na temelju te analize nacionalnim tijelima uputi jasne, praktične i lako provedive horizontalne preporuke te preporuke po državama članicama; traži od Komisije da uspostavi strukturirani dijalog s nacionalnim tijelima i Revizorskim sudom radi kontinuiranog rada na izgradnji kapaciteta i razmjeni najboljih praksi kako bi se poboljšala pouzdanost rada nacionalnih revizijskih tijela; obavješćuje tijelo nadležno za davanje razrješnice o napretku tog dijaloga;

—

hitno pojasni uvjete prihvatljivosti (uključujući definiranjem onoga što se podrazumijeva pod „fizički dovršenim” i/ili „potpuno provedenim” operacijama kako bi se pomoglo državama članicama da provjere jesu li operacije u skladu s člankom 65. stavkom 6. Uredbe o zajedničkim odredbama i da izbjegnu neotkrivanje neprihvatljivih operacija);

—

poduzme mjere za povećanje pouzdanosti stopa preostale pogreške o kojima izvješćuju revizijska tijela (analizira glavne izvore neotkrivenih pogrešaka i razvije potrebne mjere zajedno s revizijskim tijelima kako bi se poboljšala pouzdanost prijavljenih stopa preostale pogreške);

—

Parlamentu dostavi godišnje izvješće s detaljnim podacima o doprinosu svake proračunske stavke cilju uključivanja klimatskih pitanja i potrošnje za biološku raznolikost kako bi se olakšalo njihovo praćenje;

—

hitno započne s radom na učinkovitoj metodologiji, u skladu sa sektorskim zakonodavstvom, za praćenje rashoda i njihovih rezultata u području klime u svrhu ostvarenja općeg cilja od najmanje 30 % ukupnog iznosa proračuna Unije za razdoblje od 2021. do 2027. i rashoda EU-a sljedeće generacije (NGEU) kojima se podupiru klimatski ciljevi;

—

zajedno s državama članicama upotrijebi jedinstven, integriran i interoperabilan informacijski sustav i sustav praćenja, uključujući jedinstveni alat za rudarenje podataka i mjerenje rizika, za pristup relevantnim podacima i njihovu analizu te za povećanje pouzdanosti kontrole, s ciljem opće primjene, među ostalim uz pomoć instrumenta za tehničku potporu;

—

uvede mehanizam za podnošenje pritužbi na razini Unije za primatelje financijskih sredstava suočene s protupravnim postupanjem nacionalnih tijela ili pritiskom kriminalnih mreža ili organizacija, na primjer, kako bi im se omogućilo da podnesu pritužbe Komisiji;

—

nastavi dosljednu i opsežnu suradnju s revizijskim tijelima kako bi se osigurao čvrst kontrolni okvir, poboljšala kvaliteta rada na jamstvu kada je to potrebno te osigurali potrebni kapaciteti za otkrivanje i ispravljanje;

—

zahtijeva od upravljačkih tijela da poduzmu mjere za rješavanje najčešćih pogrešaka i ublažavanje svih rizika za buduće rashode te, prema potrebi, poboljšanje kapaciteta za otkrivanje za provjere upravljanja i revizije;

—

navede stopu pogreške pri plaćanjima, a ne stopu preostale pogreške, kako bi se poboljšala evaluacija provedene kontrole;

—

nastavi surađivati s Revizorskim sudom u cilju dodatnog usklađivanja revizijske metodologije i tumačenja pravnih tekstova;

—

posveti veću pozornost i dodijeli veću tehničku potporu državama članicama čiji su sustavi upravljanja i kontrole samo djelomično pouzdani, ili nepouzdani, te u kojima postoji povećani rizik od prijevare i korupcije u vezi sa sredstvima;

—

posebnu pozornost posveti okvirnim ugovorima sklopljenima u postupcima javne nabave s obzirom na to da prijevare i korupcija povezani s njima predstavljaju povećani rizik za financijske interese Unije;

—

smanji zaostatke u obvezama što je prije moguće;

—

navede u godišnjim izvješćima o radu načine na koji su iskorišteni iznosi povraćeni ex post financijskim ispravcima koje su nametnule države članice i Komisija, osobito u slučajevima u kojima je došlo do prijevare, korupcije ili druge kriminalne aktivnosti;

—

bez odgode, do listopada 2021., objavi godišnje izvješće za 2020. o financijskim instrumentima u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova kako bi se zaključci o njima uključili u postupak davanja razrješnice;

—

razvije snažnu strategiju protiv sukoba interesa političara na visokoj razini; razvije, zajedno s državama članicama, učinkovite pravne instrumente kako bi se izbjegao razvoj oligarhijskih struktura koje se koriste kohezijskim fondovima Unije;

—

obavješćuje Parlament o svakom daljnjem razvoju događaja u vezi sa sukobom interesa koji je prijavljen u revizijskom izvješću DG REGIO-a za Češku Republiku;

—

oslanja na opažanja Suda o plastičnom otpadu za reviziju Direktive 2008/99/EZ, posebno u pogledu minimalnih standarda i jasnih definicija različitih kaznenih djela u vezi s otpadom;

—

riješi problem nedostatka kapaciteta za recikliranje i spaljivanje kao sredstva za smanjenje kaznenih djela u vezi s otpadom, kao što je trgovina otpadom, povećanjem kapaciteta za zakonito odlaganje plastičnog otpada i njegove gospodarske privlačnosti za proizvođače plastičnog otpada;

—

poboljša definiciju recikliranja i zahtjeve za izvješćivanje o recikliranju, posebno za vlastita sredstva koja se temelje na nerecikliranom plastičnom ambalažnom otpadu; traži od Komisije da procijeni mogućnost digitalizacije izvješćivanja i praćenja tokova otpada među operaterima kako bi se povećala sposobnost otkrivanja nepravilnosti i naznaka nezakonitog trgovanja otpadom;

—

u bliskoj suradnji s odgovornim nacionalnim tijelima analizira razloge niske apsorpcije sredstava dostupnih za infrastrukturu za gospodarenje otpadom i obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o nalazima; obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o tome kako Komisija pomaže državama članicama u povećanju stope apsorpcije i istraži daljnje načine pružanja pomoći;

—

obavješćuje tijelo nadležno za davanje razrješnice o svakoj preraspodjeli kohezijskih sredstava iz fondova namijenjenih za potporu recikliranju i gospodarenju otpadom u druga područja zbog pandemije bolesti COVID-19;

—

hitno dade prednost preispitivanju ključnih zahtjeva za ambalažu kako bi se ubrzala prilagodba dizajna i proizvodnje plastične ambalaže u korist mogućnosti recikliranja i održivosti na vrijeme kako bi se poduprlo postizanje cilja za recikliranje plastične ambalaže do 2025.;

—

poduzme daljnje korake na temelju navoda o navodnoj prijevari u vezi s prenamjenom centara za strukovno osposobljavanje; analizira postoje li slični problemi u drugim državama članicama u vezi s prenamjenom infrastrukturnih projekata koje sufinancira Unija;

—

odmah obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o svojim nalazima i mogućim daljnjim mjerama nakon te analize;

—

provede temeljitu analizu različitih nacionalnih pravila o trajnosti infrastrukturnih ulaganja i preuranjenoj prenamjeni te tu analizu podijeli s tijelom nadležnim za davanje razrješnice;

—

potakne države članice da izrade nacionalno zakonodavstvo o primjerenim razdobljima trajnosti koja nadilaze minimalne zahtjeve koji već postoje u mnogim državama članicama;

—

osigura da se održivost ulaganja zajamči na dulje razdoblje;

—

izravna plaćanja u okviru Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP), do 69,5 % ili 41,4 milijarde EUR;

—

rashodi povezani s tržištem u okviru Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP), do 4,0 % ili 2,4 milijarde EUR;

—

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR), do 23,9 % ili 14,2 milijarde EUR;

—

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo, do 1,4 % ili 0,8 milijardi EUR;

—

ostali programi, do 1,2 % ili 0,7 milijardi EUR;

—

Zajednički okvir za praćenje i evaluaciju (ZOPE) sadržava 210 pokazatelja: 45 pokazatelja konteksta, 84 pokazatelja ostvarenja, 41 pokazatelj rezultata, 24 pokazatelja ciljnih vrijednosti i 16 pokazatelja učinka;

—

programski izvještaji za ZPP sadržavaju 63 pokazatelja, koji su uglavnom preuzeti iz ZOPE-a: šest ih je namijenjeno mjerenju učinaka povezanih s trima općim ciljevima, a ostali su pokazatelji ostvarenja/uloženih resursa, rezultata i učinka koji se odnose na posebne ciljeve;

—

svake godine provede temeljitu analizu temeljnih razloga i mogućih strukturnih problema koji uzrokuju trajne sustavne nedostatke u pouzdanosti i kvaliteti rada tijela za ovjeravanje koje je Revizorski sud otkrio u svojim revizijama te da posebnu pozornost posveti svim potencijalnim razlikama u pojedinim zemljama; traži od Komisije da također uvrsti opažanja o najboljim praksama u nacionalnim tijelima s niskim razinama pogrešaka i čiji rad Revizorski sud smatra pouzdanima; traži od Komisije da provede tu analizu u bliskoj suradnji s Revizorskim sudom i da aktivno uključi nacionalna tijela u opis problema i moguća rješenja,

—

podijeli rezultate te analize s Revizorskim sudom, tijelom nadležnim za davanje razrješnice i državama članicama;

—

kao i da na temelju te analize nacionalnim tijelima uputi jasne, praktične i lako provedive horizontalne preporuke te preporuke po državama članicama; traži od Komisije da pokrene strukturirani dijalog s nacionalnim tijelima i Revizorskim sudom kako bi se kontinuirano radilo na izgradnji kapaciteta i razmjeni najboljih praksi radi poboljšanja pouzdanosti rada nacionalnih revizijskih tijela, da obavješćuje tijelo nadležno za davanje razrješnice o napretku u okviru tog dijaloga;

—

dodatno poboljša kvalitetu i proširi opseg revizija i kontrola pravilnosti te postignutih rezultata poljoprivredne politike EU-a na nacionalnoj i europskoj razini kao ključni uvjet za zaštitu financijskih interesa EU-a;

—

više pokazatelja odnosi se na ulazne ili izlazne resurse i stoga pokazuju razinu apsorpcije umjesto rezultata ili učinaka politike;

—

pokazatelji obuhvaćeni programskim izvještajima uglavnom pružaju informacije o ostvarenjima, koja su u usporedbi s rezultatima i učincima lakše mjerljiva i na koja manje utječu vanjski faktori;

—

14 pokazatelja nema konkretnu, kvantificiranu ciljnu vrijednost i stoga upućuje samo na trendove;

—

procjenjivanjem iznosa potpore koja se dodjeljuje korisnicima izvan ciljne skupine moglo bi se poboljšati način na koji je osmišljen ZPP i povećati njegovu učinkovitost. To bi uključivalo utvrđivanje financijskih sredstava u okviru ZPP-a koja se isplaćuju korisnicima čija glavna gospodarska djelatnost nije poljoprivreda. Takvi bi podatci mogli pomoći i u utvrđivanju zahtjeva u kojima je riječ o znatnoj koncentraciji zemljišta (mogući slučajevi „jagme za zemljištem”). Osim toga, izravna plaćanja u nekim su državama članicama doprinijela povećanju zakupnina zemljišta, posebice zemljišta s niskom produktivnošću. Ocjenjivači su preporučili Komisiji da istraži učinak izravnih plaćanja na povećanje zakupnina zemljišta, kao i odgovarajuće protumjere;

—

sedam pokazatelja ne odnosi se na uspješnost ZPP-a, nego na jamstvo u pogledu pravilnosti potrošnje, jačanje javne svijesti o ZPP-u i potporu za informiranje o relevantnoj politici u okviru Glavne uprave AGRI;

—

osigura pravedniju raspodjelu izravnih plaćanja;

—

učini sve što je u njezinoj moći u pregovorima o ZPP-u kako bi se osiguralo da mehanizam za podnošenje pritužbi za poljoprivrednike i MSP-ove postane dio nove uredbe o ZPP-u;

—

učini sve što je u njezinoj moći u pregovorima o ZPP-u kako bi zajamčila da se definiraju maksimalni iznosi plaćanja koja se mogu primiti iz prvog i drugog stupa ZPP-a po fizičkoj osobi;

—

poveća napore u pogledu sprečavanja i otkrivanja prijevara te često ažurira svoju analizu rizika od prijevara u okviru ZPP-a i hitno provede analizu mjera država članica za sprečavanje prijevara;

—

osigura potpunu i pravilnu provedbu Pete direktive o sprečavanju pranja novca u svim državama članicama, posebno u pogledu implementacije javnih registara stvarnih vlasnika i registara stvarnih vlasnika trustova; napominje da bi se gornje granice trebale primjenjivati i na matično poduzeće, ako ono postoji, umjesto na pojedinačnog korisnika ili društva kćeri, kako bi se spriječilo razdvajanje poljoprivrednih gospodarstava radi izbjegavanja gornjih granica;

—

provede zahtjeve Parlamenta, uključujući uspostavu konkretnih instrumenata za evaluaciju koncentracije zemljišta u svim državama članicama, utvrdi krajnje stvarne vlasnike sredstava Unije, među ostalim i s pomoću jedinstvenog poslovnog identifikatora na razini Unije, kako je predloženo u preliminarnim nalazima studije o najvećih 50 korisnika ZPP-a i kohezijskih fondova u svakoj državi članici Unije;

—

bolje analizira zakonodavstvo i politike država članica kako bi se spriječila jagma za zemljištem i formulira smjernice o najboljim praksama; poziva države članice da primjenjuju najbolju zakonodavnu praksu usmjerenu na ograničavanje jagme za zemljištem; poziva Komisiju da poveća napore u sprečavanju i otkrivanju prijevara; potiče države članice da zajedno s Komisijom razviju odgovarajući pravni instrument na razini Unije za sprečavanje jagme za zemljištem;

—

obavješćuje tijelo nadležno za davanje razrješnice o svim novostima u vezi sa slovačkom Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, uključujući posebne informacije o financijskim ispravcima;

—

na temelju nepravilnosti utvrđenih u Slovačkoj, preispita stanje agencija za plaćanja u poljoprivredi u državama članicama te osigura njihovu neovisnost i usklađenost poslovanja s pravilima Unije;

—

u potpunosti provodi Financijsku uredbu Unije, a posebno njezin članak 61., kao i da zajamči primjenu Financijske uredbe na sva plaćanja iz fondova Unije, uključujući izravna plaćanja u poljoprivredi;

—

Parlamentu dostavi godišnje izvješće s detaljnim podacima o doprinosu svake proračunske stavke cilju uključivanja klimatskih pitanja i potrošnje za biološku raznolikost kako bi se olakšalo njihovo praćenje;

—

hitno i prema potrebi započne s radom na učinkovitoj metodologiji, u skladu sa sektorskim zakonodavstvom, za praćenje rashoda i njihovih rezultata u području klime u svrhu ostvarenja općeg cilja od najmanje 30 % ukupnog iznosa proračuna Unije za razdoblje od 2021. do 2027. i rashoda EU-a sljedeće generacije (NGEU) kojima se podupiru klimatski ciljevi;

—

osigura potrebna financijska sredstva za upravljanje vodama, uključujući potporu kvaliteti i količini vodnih resursa na poljoprivrednom zemljištu, u šumskim i močvarnim područjima;

—

„Migracije i sigurnost”, do 45,3 % proračuna naslova ili 1,6 milijardi EUR;

—

14 decentraliziranih agencija (zdravlje: ECDC, EFSA, EMA, ECHA; unutarnji poslovi: Frontex, EASO, Europol, CEPOL, EU-LISA, EMCDDA; pravosuđe: Eurojust, FRA, EIGE, EPPO), do 29,1 % proračuna naslova ili 1 milijardu EUR;

—

„Hrana i hrana za životinje”, do 7,6 % proračuna naslova ili 0,2 milijarde EUR;

—

„Kreativna Europa”, do 7,3 % proračuna naslova ili 0,2 milijarde EUR;

—

„Ostalo” (potrošači, pravosuđe, prava, ravnopravnost i građanstvo), do 10,7 % ili 0,3 milijarde EUR;

—

probleme s uzorkovanjem (upotreba metodologije utemeljene na riziku umjesto nasumične metodologije; netočne vrijednosti upotrijebljene za određivanje veličine uzorka) u Sloveniji;

—

pogrešan skup računovodstvene dokumentacije (podnošenje nacrta računovodstvene dokumentacije tijelu za reviziju prije nego što odgovorno tijelo obavi vlastite kontrole na terenu) u Italiji i Sloveniji;

—

netočan izračun i prikaz ukupne stope pogreške i/ili stope preostale pogreške u Njemačkoj i Italiji;

—

isključenje tehničke pomoći iz statističkog skupa obuhvaćenog revizijom i nedostatak izvješćivanja o toj činjenici u godišnjem izvješću o kontroli u Sloveniji;

—

djelomično isključenje predujmova iz statističkog skupa obuhvaćenog revizijom i nedostatak izvješćivanja o toj činjenici u godišnjem izvješću o kontroli u Njemačkoj;

—

raspodjelu projekata u dvije podskupine (predujmovi i nastali izdaci) zbog uzorkovanja na Cipru;

—

nepravilne provjere kriterija za odabir projekata i/ili dodjelu koje su proveli revizori u Italiji i na Cipru;

—

nedostatan revizijski trag ili lošu dokumentaciju revizijskog rada u Grčkoj, Litvi i Ujedinjenoj Kraljevini te na Cipru;

—

nepravilne provjere svih relevantnih dostupnih dokaza kojima bi se potvrdila prihvatljivost ciljnih skupina i prijavljenih rashoda ili opravdanost troškova u Italiji i na Cipru;

—

različite definicije „međuplaćanja”, što dovodi do rizika od ugrožavanja vrijednosti i potpunosti dostavljenih podataka;

—

nedostatak smjernica Komisije o izračunu minimalnog opsega revizije od 10 % u slučaju poduzorkovanja, što stvara rizik za pouzdanost i sigurnost zaključaka revizije;

—

izda smjernice revizijskim tijelima država članica za FAMI i FUS o načinu izračuna opsega revizije u slučaju poduzorkovanja kako bi se osiguralo da je uzorkovanje dovoljno i primjereno da revizoru pruži razumnu osnovu za donošenje zaključaka o cjelokupnom statističkom skupu obuhvaćenom revizijom;

—

ponovi revizijskim tijelima država članica za FAMI i FUS da bi trebali slijediti upute Komisije o uzorkovanju i izračunu stope pogreške pod uvjetom da uzorkovanje bude nasumično, da svaka jedinica uzorkovanja u skupini ima mogućnost odabira i, prema potrebi, da se sve pogreške ekstrapoliraju na relevantan statistički skup;

—

revizijskim tijelima država članica odgovornima za FAMI i FUS pruži smjernice kako bi na dostatan i primjeren način dokumentirali prirodu, vrijeme i opseg svojih revizijskih postupaka, svoje rezultate i prikupljene revizijske dokaze;

—

definira kriterije za dodjelu sredstava za hitnu pomoć u okviru podijeljenog upravljanja s državama članicama u sklopu sljedećeg financijskog okvira;

—

ojača okvir za praćenje uspješnosti tako što će se a) osigurati da projekti financirani sredstvima FAMI-ja za hitnu pomoć sadržavaju pokazatelje ostvarenja i ishoda s jasnim ciljnim vrijednostima i polaznim vrijednostima, prema potrebi, te opravdati kada to nije slučaj; b) pratiti ishodi koji su ostvareni projektima financiranima sredstvima za hitnu pomoć te izvješćivati o njima; c) u kontekstu novog VFO-a od 2021. do 2027. utvrditi pokazatelji za zajednički okvir za praćenje i evaluaciju za FAMI i BMVI, uključujući njihove polazišne i ciljne vrijednosti prije početka projekata za razdoblje od 2021. do 2027.;

—

provede mjere kojima se jamči komplementarnost i bolja koordiniranost FAMI-ja i EASO-a/Frontexa (npr. u području prisilnog vraćanja migranata ili potpore službenim tijelima za azil);

—

koristi razvojnu pomoć kao alat za olakšavanje bolje suradnje sa zemljama podrijetla migranata (27);

—

uspostavu i planiranje revizijskih aktivnosti (definiranje i priopćavanje opisa zadaća i mandata revizorske funkcije, prilagodba uloga i odgovornosti, linija izvješćivanja i ključnih etapa za postupak poravnanja računa; ažuriranje revizijskih strategija; analizu potreba za resursima za revizijsku aktivnost);

—

provedbu plana revizije (planiranje i pokretanje revizija što je prije moguće u godini nakon donošenja godišnjeg programa rada i pregleda godišnjih izvješća o kontroli i revizorskih mišljenja; usklađivanje ključnih etapa za korake u postupku revizije; osiguravanje da se završna izvješća o reviziji šalju korisnicima bez odgode, što treba nadzirati više rukovodstvo);

—

poravnanje računa (briga o tome da se odluke o poravnanju donose na vrijeme; trebalo bi pojasniti postupak za računovodstvenu dokumentaciju podnesenu prije kraja godine); prilagodba postupka poravnanja novoj organizacijskoj strukturi i poboljšanje komunikacije između financijskih jedinica i revizijskog sektora (priprema i planiranje revizijskih aktivnosti; provedba plana revizije; poravnanje računa);

—

„Instrument za razvojnu suradnju”, do 26 % proračuna „Globalna Europa” ili 2,6 milijardi EUR;

—

„Europski instrument za susjedstvo”, do 20,6 % proračuna „Globalna Europa” ili 2,1 milijarda EUR;

—

„Instrument pretpristupne pomoći”, do 15,7 % proračuna „Globalna Europa” ili 1,6 milijardi EUR;

—

„Humanitarna pomoć”, do 20,4 % proračuna „Globalna Europa” ili 2,1 milijarda EUR;

—

„Ostale mjere i programi”, do 17,3 % proračuna „Globalna Europa” ili 1,7 milijardi EUR;

—

metodologija i priručnik DG NEAR-a sadržavaju ograničenja koja mogu doprinijeti podcjenjivanju stope preostale pogreške, kao što su nedovoljna pokrivenost određenih aspekata postupaka javne nabave (razlozi za odbijanje neuspješnih kandidata, usklađenost odabrane ponude sa svim kriterijima odabira i dodjele, potpuna provjera postupaka u vezi s pozivima na podnošenje prijedloga, obrazloženje za izravnu dodjelu ugovora) (32);

—

„stopa [pogreške] u području bespovratnih sredstava” za izravno upravljanje bespovratnim sredstvima izračunava se na temelju razine pouzdanosti od 80 %, dok se stope pogreške obično izračunavaju na temelju razine pouzdanosti od 95 %;

—

metodologijom za procjenjivanje stope preostale pogreške koju primjenjuje DG NEAR izvođaču studije ostavlja se mnogo prostora za tumačenje pri procjenjivanju pojedinačnih pogrešaka (osobito u slučaju nepostojanja dokumentacije za transakcije);

—

2018. i 2019. pouzdanost polovice uzorkovanih transakcija utvrđena je na temelju prethodnih kontrola, no Revizorski sud podsjeća da se takvim pristupom ne mjeri u potpunosti stopa preostale pogreške (33);

—

neoptimalnu usmjerenost potpore i način na koji je osmišljena (tj. financiranje koje pokriva previše područja, činjenica da Komisija nije razvila jasnu strategiju za buduće odnose s Marokom tijekom obustave političkog dijaloga, neujednačena koordinacija donatora, programi proračunske potpore koji nisu osmišljeni za maksimalno povećanje učinka);

—

poteškoće u provedbi potpore (tj. kašnjenja, loša procjena rezultata od strane Komisije);

—

programima proračunske potpore nije ostvaren znatan učinak (tj. ostvareno je manje od polovine ciljeva proračunske potpore u području zdravstva, socijalne zaštite, pravosuđa itd.);

—

poveća usmjerenost proračunske potpore Unije u Maroku, i to primjenom transparentnije i bolje dokumentirane metode za dodjelu iznosa programima sektorske proračunske potpore te nastavi pratiti uspješnost;

—

poboljša izradu pokazatelja ciljnih vrijednosti i uspješnosti;

—

poboljša strategiju dijaloga o politikama, posebno kako bi se procijenila postignuća strategije za dijalog o politikama te kako bi se primijenila jasna i odgovarajuća definicija ciljeva i očekivanih rezultata dijaloga;

—

poboljša postupke provjere plaćanja, i to konkretno primjenom odgovarajućih metoda izračuna te isplatom sredstava samo u slučajevima u kojima postoji pouzdan dokaz da je ciljna vrijednost zaista dostignuta;

—

poboljša postupke praćenja, i to jačanjem procjena sektorskih strategija i praćenjem njihove provedbe uporabom pokazatelja za sektorske strategije;

—

detaljno provjeri način na koji treći subjekti, njihovi partneri i/ili fizičke osobe koriste sredstva Unije kako bi se osiguralo da se nikakva sredstva ne dodjeljuju i nisu povezana s terorizmom i/ili vjerskom i političkom radikalizacijom; te da osigura anticipativan povrat tih sredstava Unije i isključivanje predmetnih primatelja iz budućeg financiranja Unije;

—

u rashodima evidentiranima za 2019. godinu u okviru 8., 9., 10. i 11. ERF-a postoje značajne pogreške; prema Revizorskom sudu procijenjena stopa pogreške iznosi 3,5 %;

—

43,6 % procijenjene stope pogreške proizlazi iz rashoda koji nisu nastali (tj. obveze prikazane kao rashodi ili pogrešno izračunati prijavljeni rashodi);

—

22,1 % procijenjene stope pogreške proizlazi iz ozbiljnog nepridržavanja pravila javne nabave (tj. neutemeljena odluka odbora za evaluaciju);

—

12,7 % procijenjene stope pogreške proizlazi iz neprihvatljivih rashoda (tj. znatnog povećanja plaća lokalnog osoblja nakon sklapanja ugovora);

—

u godišnjem izvješću o radu DG NEAR-a za 2020., kao i u njegovim budućim godišnjim izvješćima o radu, objavi ograničenja studije o stopi preostale pogreške;

—

brzo izradi smjernice i stroge kriterije za utvrđivanje nevladinih organizacija u svojem računovodstvenom sustavu i da provjerava podatke koje podnositelji zahtjeva sami dostavljaju;

—

predloži usklađenu definiciju nevladinih organizacija i posebnu kontrolu nad sredstvima; poziva Komisiju da svake godine pribavi popis 50 najvećih korisnika;

—

poveća razinu pouzdanosti koju DG NEAR primjenjuje u svojoj metodologiji za izračun stope bespovratnih sredstava, i to na istu razinu koja se primjenjuje na ostatak statističkog skupa za stopu preostale pogreške kako bi se prikladnije uzeo u obzir veći rizik u području bespovratnih sredstava pod izravnim upravljanjem do kraja 2021.;

—

pojača provjere koje provode DG NEAR, DG DEVCO, DG ECHO, DG CLIMA i Služba za instrumente vanjske politike, i to utvrđivanjem i sprječavanjem pogrešaka koje se ponavljaju (npr. nepostojanje sustava za evidentiranje radnog vremena i naplata neprihvatljivog PDV-a za projekte koje financira Unija) do kraja 2021.;

—

do kraja 2021. dodatno poboljša metodologiju i priručnik koji se upotrebljavaju za studiju o stopi preostale pogreške kako bi se otklonili problemi na koje je Revizorski sud upozorio u svom izvješću, i to kako bi stopa pogreške koja se iznosi u studiji postala pouzdanija;

—

ponovno izrazi zadrške za sva područja za koja je utvrđena visoka razina rizika, bez obzira na njihov udio u ukupnim rashodima i njihov financijski učinak;

—

detaljno provjeri način na koji treći subjekti, njihovi partneri i/ili fizičke osobe koriste sredstva Unije kako bi se osiguralo da se nikakva sredstva ne dodjeljuju i nisu povezana s terorizmom i/ili vjerskom i političkom radikalizacijom; te da osigura anticipativan povrat tih sredstava Unije i isključivanje predmetnih primatelja iz budućeg financiranja Unije;

—

zajamči da se sredstvima Unije ne potiče prisilni rad djece;

—

zajamči da se sredstva Unije ne koriste u svrhe koje se razlikuju od dodijeljenih područja;

—

obustavi ili preispita svoju suradnju s trećim zemljama, uključujući obustavu posebnih sredstava i projekata, koje ugrožavaju ljudska prava pogođenih osoba, među ostalim ako treće zemlje ne poštuju u potpunosti temeljna prava koja proizlaze iz Konvencije UN-a iz 1951. o statusu izbjeglica i Europske konvencije o ljudskim pravima, ili nisu ratificirale te konvencije ili ne poštuju konvencije SOLAS i SAR;

—

omogući poboljšan nadzor Parlamenta pri sklapanju novih sporazuma o partnerstvu s trećim zemljama, koji bi se uvijek trebali temeljiti na načelima solidarnosti, zajedničke odgovornosti, poštovanja ljudskih prava, vladavine prava i međunarodnog humanitarnog prava;

—

pruži detaljne informacije o odlukama donesenima u operativnim odborima te osigura da Parlament bude zastupljen na njegovim sastancima;