—

uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio II. – Europsko vijeće i Vijeće,

—

uzimajući u obzir članak 100. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

—

uzimajući u obzir drugo izvješće Odbora za proračunski nadzor (A9-0010/2019),

A.

budući da sve institucije Unije moraju biti transparentne i potpuno odgovorne građanima Unije u pogledu sredstava koja su im povjerena za obavljanje dužnosti;

B.

budući da je Parlament jedino tijelo među institucijama Unije koje se izravno bira te da je odgovoran za davanje razrješnice u vezi s izvršenjem općeg proračuna Europske unije;

C.

budući da je postupak zasebnog davanja razrješnica pojedinačnim institucijama i tijelima Unije ustaljena praksa koju prihvaćaju sve institucije osim Vijeća te da je taj postupak osmišljen kako bi se zajamčila transparentnost i demokratska odgovornost prema građanima Unije i kako bi se provela nužna borba protiv prevara;

1.

podsjeća da institucije Unije u pitanjima povezanima s njihovim funkcioniranjem imaju administrativnu autonomiju; ističe važnost njihova odgovornog i profesionalnog djelovanja u provedbi svojih proračuna;

2.

naglašava ulogu Parlamenta u postupku davanja razrješnice, koja je utvrđena u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Financijskoj uredbi, te činjenicu da se, uz potpuno poštovanje uloge Vijeća kao institucije koja daje preporuke u postupku davanja razrješnice, mora zadržati razlikovanje različitih uloga Parlamenta i Vijeća kako bi se poštovao institucijski okvir utvrđen u Ugovorima i u Financijskoj uredbi;

3.

podsjeća da Parlament daje razrješnicu drugim institucijama nakon razmatranja dostavljenih dokumenata i odgovora na pitanja te nakon saslušanja glavnih tajnika drugih institucija; ponavlja da Vijeće mora sudjelovati, u potpunosti i u dobroj vjeri, u godišnjem postupku davanja razrješnice kao što to rade ostale institucije; žali zbog poteškoća do koji je do sada dolazilo u Vijeću u postupku davanja razrješnice;

4.

žali što Vijeće nije pružilo odgovore na pisana pitanja koja je poslao Parlament te što glavni tajnik Vijeća nije prisustvovao saslušanju organiziranom 27. studenoga 2018. u vezi s godišnjim postupkom davanja razrješnice; osim toga, žali što Vijeće nije odgovorilo na opažanja koja je Parlament iznio u svojoj rezoluciji o razrješnici od 26. ožujka 2019., zanemarujući time ulogu Parlamenta;

5.

podsjeća na poteškoće do kojih je u Vijeću došlo u više navrata u postupku davanja razrješnice zbog nedostatka suradnje Vijeća uslijed čega je Parlament odbio dati razrješnicu glavnom tajniku Vijeća za financijske godine od 2009. do 2016. i odgoditi svoju odluku o razrješnici u ožujku 2019. za financijsku godinu 2017.;

6.

napominje da je Vijeće 2. svibnja 2018. odgovorilo na prijedlog Odbora Parlamenta za proračunski nadzor o postupku davanja razrješnice Vijeću s izmijenjenim prijedlogom te da je Odbor Parlamenta za proračunski nadzor 16. srpnja 2018. poslao svoj odgovor na izmijenjeni prijedlog Vijeća; odlučno poziva Vijeće da bez odgode reagira na najnoviji prijedlog kako bi se što prije primijenila nova pravila za postupak davanja razrješnice;

7.

izražava žaljenje zbog toga što se nije razmatralo odvajanje proračuna Europskog vijeća i Vijeća Europske unije u zaseban proračun za svaku instituciju, što je prijedlog koji je Parlament iznio u prošlim rezolucijama o davanju razrješnice; ustraje na tom razdvajanju koje bi pridonijelo većoj transparentnosti financijskog upravljanja u tim institucijama i kako bi obje institucije u većoj mjeri preuzele odgovornost i postigle troškovnu učinkovitost;

8.

ponovno ističe svoju zabrinutost zbog toga što je vrlo visok iznos odobrenih sredstava prenesen iz 2017. u 2018., posebno sredstava za namještaj, tehničku opremu, prijevoz i računalne sustave; podsjeća Vijeće da su prijenosi iznimke od načela jedne godine i da bi trebali odražavati stvarne potrebe; osim toga, žali zbog toga što Vijeće nije pružilo dovoljno informacija o politici u području nekretnina;

9.

pozdravlja napore za dodatno poboljšanje upravljanja financijama i uspješnosti poput usklađivanja planiranja proračuna na središnjoj razini integriranjem višegodišnjih aktivnosti i planiranja proračuna;

10.

prima na znanje poboljšanja u postupku administrativne modernizacije Vijeća, primjerice objavljivanje unutarnjih pravila za prijavljivanje ozbiljnih nepravilnosti na internetskoj stranici Vijeća, zajedno s vodičem za etiku i ponašanje članova osoblja Vijeća; poziva Vijeće da podigne razinu osviještenosti o tim pravilima i da se pobrine da su svi članovi osoblja na odgovarajući način obaviješteni o svojim pravima;

11.

podsjeća da je 6. prosinca 2017. Vijeće prihvatilo prijedlog Komisije o obveznom registru transparentnosti, ali ga još nije provelo; snažno osuđuje nesudjelovanje Vijeća u registru transparentnosti; izričito poziva Vijeće da nastavi rasprave o tehničkim aspektima paketa instrumenata u pogledu registra transparentnosti kako bi se što prije postigao politički dogovor među trima institucijama, s obzirom na to da će povećana transparentnost unutar institucija Unije doprinijeti povećanju povjerenja javnosti u Uniju;

12.

naglašava da je Europski parlament na plenarnoj sjednici podržao prijedloge ombudsmana koji se odnose na njegove preporuke i prijedloge Vijeću kojima se želi javnosti olakšati praćenje zakonodavnog postupka Unije (transparentnost zakonodavnog postupka Vijeća, OI/2/2017/TE); podsjeća da bi Vijeće, među ostalim, trebalo sustavno bilježiti stajalište svake države članice u pripremnim tijelima Vijeća, razviti jasne i javno dostupne kriterije prema kojima se određenom dokumentu pripisuje oznaka „LIMITE”, u skladu sa zakonodavstvom Unije, te da bi trebalo izraditi posebnu internetsku stranicu za svaki zakonodavni prijedlog i poboljšati pristupačnost javnog registra dokumenata;

13.

ponavlja da bi Vijeće trebalo biti transparentno i u potpunosti odgovorno građanima Unije za sredstva koja su mu povjerena kao instituciji Unije;

14.

ustraje u tome da učinkovit proračunski nadzor zahtijeva suradnju Parlamenta i Vijeća uz poštovanje njihovih pojedinačnih uloga; smatra da bi zadovoljavajuća suradnja između dviju institucija u obliku otvorenog i formalnog postupka dijaloga bila pozitivna poruka upućena građanima Unije;

15.

izražava zabrinutost zbog informacija koje su prenijeli europski mediji o korporativnom sponzorstvu država članica koje predsjedaju Unijom i ponavlja zabrinutost koju su izrazili građani Unije i zastupnici u Parlamentu; potvrđuje da se od država članica očekuje da same financiraju predsjedanje i žali zbog toga što je korporativno sponzorstvo postalo uobičajena praksa kako bi se namaknuli određeni troškovi; izuzetno je zabrinut zbog toga što bi zbog te prakse moglo doći do narušavanja ugleda i povjerenja građana Unije prema Uniji, njezinim institucijama i posebno Vijeću; predlaže da Vijeće usvoji smjernice za promicanje financijske transparentnosti i neovisnosti predsjedništava; izričito preporučuje Vijeću da predvidi uključivanje troškova predsjedništava u proračun; pomno će pratiti zaključke istrage europskog ombudsmana u vezi s tim pitanjem; poziva Vijeće da zabrinutost oko tog pitanja podijeli s državama članicama, a posebno s aktualnim tročlanim predsjedništvom;

16.

ohrabren je činjenicom da Vijeće smatra potrebnim razmotriti pitanje postupka davanja razrješnice te je otvoreno za što brže postizanje dogovora s Parlamentom o tome kako surađivati u tom pogledu.