European flag

Službeni list
Europske unije

HR

Serija C


C/2025/762

11.2.2025

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Cijena koju jedinstveno tržište plaća za neuključivanje zemalja u šengensko područje – Bugarska i Rumunjska

(samoinicijativno mišljenje)

(C/2025/762)

Izvjestiteljica:

Mariya MINCHEVA

Savjetnik/ica:

Silviya TODOROVA (za izvjestiteljicu)

Odluka Plenarne skupštine:

15.2.2024.

Pravna osnova:

pravilo 52. stavak 2. Poslovnika

Nadležna stručna skupina:

Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju

Datum usvajanja u Stručnoj skupini:

7.11.2024.

Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

4.12.2024.

Plenarno zasjedanje br.:

592

Rezultat glasanja

(za/protiv/suzdržani):

142/0/7

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) poziva Vijeće da već u 2024. odredi datum za ukidanje kontrola na kopnenim granicama Bugarske i Rumunjske s drugim državama članicama šengenskog područja. Ujedno poziva sve dionike da zajedno rade na postizanju tog cilja kako bi se osiguralo da svi građane i građanke EU-a uživaju jednake blagodati članstva u šengenskom području.

1.2.

Šengenski sporazum od presudne je važnosti za slobodno kretanje ljudi, robe, usluga i kapitala unutar Europske unije (EU) i ključan je čimbenik njezinog gospodarskog uspjeha. Konkurentnost EU-a postala je hitan politički prioritet, što je naglašeno i u nedavno objavljenim izvješćima Enrica Lette odnosno Marija Draghija. Ključna poruka tih izvješća jest da je nužno na brz i sveobuhvatan način provesti pravila jedinstvenog tržišta, kao i daljnju integraciju.

1.3.

Iako su postignuća europskog jedinstvenog tržišta znatna, na njemu i dalje treba raditi. Nedavne krize dodatno su razotkrile njegovu osjetljivost na poremećaje. Svako ograničenje slobode kretanja na jedinstvenom tržištu, uključujući tehnička ograničenja na prometnim koridorima i u cestovnom prometu, negativno utječe na konkurentnost EU-a i gospodarski rast te otežava potpuno ostvarenje socijalnog tržišnog gospodarstva, kako je predviđeno Ugovorima.

1.4.

Države članice već godinama ponovno uvode privremene kontrole na granicama (1). Unatoč tome, još nije provedena evaluacija gospodarskog i socijalnog učinka tih odluka na jedinstveno tržište. EGSO smatra da bi Europska komisija trebala redovito pružati pouzdane podatke o gospodarskim i socijalnim učincima koji su izravno povezani s uvođenjem kontrola na granicama unutar šengenskog područja, uključujući i učinak na konkurentnost.

1.5.

Vijeće je 31. ožujka 2024. ukinulo kontrole na unutarnjim zračnim i morskim granicama s Bugarskom i Rumunjskom. Međutim, kontrole i dalje postoje na unutarnjim kopnenim granicama s tim državama članicama, što za cijelo jedinstveno tržište uzrokuje nepotrebne gospodarske i socijalne troškove.

1.6.

Razne procjene pokazuju da poduzeća koja posluju u Bugarskoj i Rumunjskoj godišnje plaćaju milijarde eura zbog povećanih troškova logistike, kašnjenja koja utječu na isporuku robe i opreme i povećanih troškova za gorivo i vozače. Svi ti izravni troškovi neizbježno se prenose na potrošače u vidu većih cijena, a utječu i na fizičko i mentalno zdravlje radnika i radnica.

1.7.

Kontrole na kopnenim granicama imaju jasan utjecaj na okoliš zbog emisija CO2 koje ispuštaju vozila koja čekaju na prelazak granice. One otežavaju turizam i ometaju slobodno kretanje radne snage. Neizvjesnost i neučinkovitost povezane s kontrolom na kopnenim granicama odvraćaju izravna strana ulaganja i štetne su za investicijsku klimu.

1.8.

Neuključivanje Bugarske i Rumunjske u šengensko područje ima i političku cijenu. Pristupanje šengenskom području ne bi se smjelo koristiti kao oblik neformalnog uvjetovanja nakon pristupanja EU-u. Takav pristup stvara nepovjerenje u europske institucije i potiče euroskeptične stavove.

2.   Kontekst

2.1.

Jedinstveno europsko tržište iznimno je veliko postignuće i jedan od temelja europske integracije. Poduzećima iz EU-a omogućuje pristup golemom domaćem tržištu od gotovo 450 milijuna ljudi, čime se potiču trgovina, tržišno natjecanje i gospodarski rast te povećava bogatstvo i kohezija za sve Europljane i Europljanke. Međutim, iako je već obilježena i 30. obljetnica (2) jedinstvenog tržišta, i dalje se radi na njegovom razvoju. Šengenski sporazum i dalje je osnovno uporište jedinstvenog tržišta EU-a.

2.2.

Unatoč potrebi za produbljivanjem jedinstvenog tržišta, oko 60 % trenutačnih prepreka pružanju usluga iste je prirode već 20 godina (3) i danas otežavaju tranziciju prema zelenom i digitalnom gospodarstvu.

2.3.

Nedavne krize, primjerice pandemija COVID-a 19 i rat u Ukrajini, razotkrile su osjetljivost jedinstvenog tržišta na poremećaje. Kako bi se taj problem riješio, tržište mora ostati operativno u svakom trenutku, čak i prilikom nepredviđenih kriza. Od presudne je važnosti brzo djelovati radi sprečavanja zastoja, uključujući nestašice u lancu opskrbe i ovisnost o trećim zemljama.

2.4.

Bugarska i Rumunjska od 2011. (4) (5) ispunjavaju sve preduvjete za provedbu šengenske pravne stečevine u svim područjima (6). Europski parlament donio je osam rezolucija u kojima poziva na brz ulazak tih dviju zemalja u šengensko područje, od kojih je najnovija usvojena 10. travnja 2024. EGSO je 14. prosinca 2023. također usvojio rezoluciju (7) u kojoj se navodi da za Bugarsku i Rumunjsku ne bi smjeli postojati dodatni uvjeti, povrh onih iz postojećih ugovora i propisa.

2.5.

Vijeće je 2023. odlučilo ukinuti kontrolu na unutarnjim zračnim i morskim granicama s Bugarskom i Rumunjskom od 31. ožujka 2024. Na unutarnjim kopnenim granicama kontrole su zadržane i nije određen datum kada će se ukinuti.

2.6.

U svojem izvješću o budućnosti jedinstvenog tržišta Enrico Letta poziva europske institucije da se odlučno usprotive svakom pokušaju ograničavanja slobode kretanja među državama članicama, uključujući tehnička ograničenja na prometnim koridorima i u cestovnom prometu i svaku suspenziju Šengenskog sporazuma. U izvješću se izričito navodi da se „datum ukidanja kontrola na unutarnjim kopnenim granicama između Bugarske i Rumunjske i drugih zemalja šengenskog područja mora odrediti tijekom 2024. godine”  (8). Istu je poruku odaslala predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kad je Europskom parlamentu predstavljala svoje političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju (2024. – 2029).

3.   Opće napomene

3.1.

Odluka o zadržavanju kontrola na kopnenim granicama između Bugarske i Rumunjske i drugih država članica EU-a uzrokuje znatne troškove i stvara de facto dodatnu prepreku koja poduzećima onemogućuje da u potpunosti iskoriste prednosti jedinstvenog tržišta. Učinak na regionalnu, ekonomsku i socijalnu koheziju naglašava šire posljedice za jedinstvo i stabilnost EU-a. Poduzimanjem aktivnih koraka prema potpunoj integraciji Bugarske i Rumunjske u šengensko područje EU bi mogao povećati svoju unutarnju koheziju i konkurentnost i ujedno podržati temeljna načela slobode kretanja i solidarnosti na kojima se temelji europski projekt.

3.2.

EGSO napominje da istočna Europa, uključujući Bugarsku i Rumunjsku, ima ključnu ulogu u pogledu sigurnosti i lanaca opskrbe, kao i u pogledu pomoći Ukrajini. EGSO je spreman podržati te napore i potiče sve dionike da brzo i učinkovito rješavanje tog pitanja postave kao prioritet.

3.3.

EGSO također napominje da su dostupne samo ograničene analize i podaci o gospodarskom učinku koji neuključivanje u šengensko područje ima na jedinstveno tržište. Postoji samo jedna studija, koju je Europski parlament naručio 2016., čija je svrha bila procijeniti učinak ponovne uspostave graničnih kontrola unutar šengenskog područja, a ne učinak neuključivanja država članica u to područje.

3.4.

Europska komisija ocjenjuje fizičke prepreke trgovini (9), ali to se odnosi samo na događanja kao što su blokade granica, demonstracije i napadi na kamione. Učinak kontrola na kopnenim granicama, uključujući privremeno uvođenje graničnih kontrola od strane država članica šengenskog područja, ne uzima se u obzir.

3.5.

U kontekstu procesa proširenja EU-a počinje se raspravljati o postojećim nedostacima u gospodarskim odnosima sa zemljama kandidatkinjama s obzirom na mogućnost njihovog članstva u jedinstvenom tržištu EU-a (10). Gospodarska konvergencija Bugarske i Rumunjske s EU-om i dalje je nedovoljna, a granične kontrole negativno utječu na taj proces. Korištenje pristupa šengenskom području kao oblika neformalnog uvjetovanja (11) nakon pristupanja EU-u stvara nepovjerenje u europske institucije i potiče euroskepticizam (12).

4.   Posebne napomene

4.1.

Detaljna studija Instituta za ekonomska istraživanja Bugarske akademije znanosti (ERI) pokazuje da se prosječni godišnji negativni učinak djelomičnog članstva u šengenskom području na bugarsko gospodarstvo može izraziti kao godišnji gubitak od više od 834 milijuna eura (13) , što uključuje izravne i neizravne učinke i utjecaj na okoliš. To obuhvaća izravne troškove prevezene robe, cestovni prijevoz tereta i gubitke zbog propuštenih prilika za stvaranje alternativnih prihoda za cestovni prijevoz tereta; ukupni učinak na okoliš dugog čekanja na granicama, na temelju prosječne cijene po toni ispuštenog CO2; gubitke zbog propuštenih prilika za stvaranje dodatnih prihoda i ukupne gubitke zbog neostvarenih potencijalnih poreznih prihoda za državni proračun. Za Rumunjsku ne postoje slični podaci. Međutim, procjenjuje (14) se da dugo čekanje na kopnenim graničnim prijelazima prijevoznike košta 90 milijuna eura, plus dodatne 2,32 milijarde eura godišnje u neostvarenim prihodima. Ti troškovi rezultiraju smanjenom konkurentnošću poduzeća i gospodarstava.

4.2.

U državama članicama koriste se različite vrste prijevoza tereta, što treba uzeti u obzir pri mjerenju učinaka kontrola na kopnenim granicama. Na primjer, Grčka je jedna od tri države članice u kojima se najviše koristi pomorski prijevoz tereta (96,4 %), dok je Rumunjska jedna od tri države članice u kojima se taj vid prijevoza tereta najmanje koristi (16,0 %) (15). Istovremeno količina cestovnog prijevoza tereta u EU-u se od 2013. do 2022. povećala za 22 %. Lanci opskrbe i dalje u velikoj mjeri ovise o kamionima, na koje u EU-u otpada 77 % kopnenog prijevoza tereta (cestovni i željeznički prijevoz i prijevoz unutarnjim plovnim putovima) (16).

4.3.

Mađarsko-rumunjska granica bitna je ulazna točka u glavni dio tržišta EU-a jer kroz nju prolazi promet iz ruta i lanaca dostave koji prolaze kroz Grčku, Bugarsku i Rumunjsku. Zemlje EU-a njihovi su glavni trgovinski partneri, pri čemu je za Rumunjsku udio uvoza robe 71 %, a izvoza 72 %, za Mađarsku 69 % odnosno 77 %, a za Bugarsku 55 % odnosno 63 % (17).

4.4.

Čekanje i redovi osobnih automobila i kamiona koji prelaze kopnene granice između Bugarske i Rumunjske te Rumunjske i Mađarske variraju ovisno o sezoni, ali se u prosjeku čeka od najmanje 20 minuta do više od 200 minuta, a ponekad čak i dulje od pet dana (18). Na nekim kopnenim graničnim kontrolnim točkama redovi teretnih kamiona ponekad mogu biti i dulji od 30 km. Zbog dugih redova na granicama može doći do propadanja kvarljive robe (uz negativan učinak na poljoprivredni i prehrambeni sektor), što uzrokuje financijske gubitke i za izvoznike i za uvoznike. Osim troškova povezanih s čekanjem kamiona na granicama, prijavljuju se i troškovi i gubici povezani s provedbom infrastrukturnih projekata jer se potrebna oprema ne može pravodobno prevesti. To negativno utječe i na rast e-trgovine jer se, unatoč tome što se trgovina obavlja na internetu, isporuke vrše na tradicionalan način.

4.5.

Detaljne studije pokazuju da se prijevozna poduzeća koja posluju u Bugarskoj i Rumunjskoj zbog čekanja na granicama suočavaju s dodatnim troškovima od 5 % do 20 % (19). To uključuje troškove za gorivo, plaće vozača i održavanje vozila. Ti se troškovi u konačnici prenose na potrošače i pridonose višim cijenama robe (20). Za Bugarsku ti troškovi iznose čak 432 milijuna eura u gubicima za prijevoz tereta, što se povećava na 711 milijuna eura ako se uzme u obzir potencijalni učinak. Prema procjenama Nacionalnog saveza cestovnih prijevoznika Rumunjske (UNTRR) ti troškovi za Rumunjsku iznose više od 2,5 milijardi eura.

4.6.

Nastavljanje s kontrolom na granicama negativno utječe na okoliš zbog emisija CO2 koje ispuštaju vozila koja dok su u obradi čekaju na prelazak granice s upaljenim motorima. Prema konzervativnim pretpostavkama i procjenama, (21) emisije ugljika na granicama do kojih dolazi zbog kontrola na mađarsko-rumunjskoj, rumunjsko-bugarskoj i bugarsko-grčkoj granici iznose više od 46 tisuća tona CO2 godišnje. To je ekvivalent količini emisija koju u EU-u godišnje ispusti oko 28 000 kućanstava za potrošnju električne energije (22).

4.7.

Neizvjesnost i neučinkovitost povezane s kontrolom na granicama odvraćaju izravna strana ulaganja i štetne su za investicijsku klimu. Ulagači traže stabilna i predvidljiva okruženja, a percepcija rizika od čekanja i povećanih operativnih troškova često preusmjerava ulaganja u druge zemlje šengenskog područja. Ta pojava povećava gospodarski raskorak između zemalja istočne i zapadne Europe.

4.8.

Prema rezultatima studije koju je Europski parlament proveo 2016., (23) neuključivanje u šengensko područje moglo bi utjecati na očekivanja tržišta u pogledu statusa tih zemalja u EU-u i europodručju (iako Bugarska i Rumunjska tek trebaju uvesti euro). To je politički signal da neka zemlja nije „osnovni dio” EU-a i moglo bi utjecati na prinose od državnih obveznica, cijenu financijske imovine i kamatne stope s kojima se suočavaju poduzeća i kućanstva, a moglo bi i imati negativan učinak na realno gospodarstvo.

4.9.

Dugo čekanje na kopnenim granicama može znatno ugroziti ljudska prava i pogoršati nejednakosti. Pojedinci, bez obzira na državljanstvo ili okolnosti, mogu biti suočeni s nepotrebnim kašnjenjima, stresom i zdravstvenim rizicima. Takve prepreke otežavaju slobodno kretanje ljudi, što utječe na trgovinu, obrazovanje i spajanje obitelji, a imaju i znatan utjecaj na mentalno i fizičko zdravlje radnika, naročito vozača. Od presudne je važnosti uspostaviti učinkovite sustave upravljanja granicama i uvažavati načela ravnopravnosti kako bi se osigurala zaštita tih temeljnih prava i kako bi se prema svim pojedincima, bez obzira na njihovo podrijetlo, postupalo s dostojanstvom i poštovanjem.

4.10.

Dugotrajne kontrole na granicama Bugarske i Rumunjske s njihovim susjednim zemljama šengenskog područja, primjerice Grčkom i Mađarskom, putnicima nameću znatna vremenska ograničenja i imaju negativan utjecaj na sektor autobusnog prijevoza (24). To otežava turizam, sektor bitan za obje zemlje, i koči gospodarstva EU-a i regionalni razvoj. Istraživanje bugarskog Instituta za ekonomska istraživanja upućuje na to da Bugarska gubi više od 62 milijuna eura godišnje u prihodima od turizma.

4.11.

Neuključenost u šengensko područje ometa slobodno kretanje radne snage, čime se radnicima i radnicama iz Bugarske i Rumunjske ograničavaju mogućnosti traženja zaposlenja u susjednim državama članicama EU-a. To ograničenje pogađa građevinski, poljoprivredni i uslužni sektor, koji se u velikoj mjeri oslanjaju na sezonske i privremene radnike (25).

4.12.

Postoje samo ograničeni statistički podaci o zapošljavanju, poduzetništvu i prilikama za strukovno obrazovanje koji podrazumijevaju prekograničnu mobilnost unutar EU-a, a to bi omogućilo da se procijeni učinak kontrola na kopnenim granicama na Bugarsku, Rumunjsku, Mađarsku i Grčku. Međutim, s obzirom na to da dostupnost prijevoza utječe na mobilnost radnika, može se zaključiti da je prisutan negativan učinak.

4.13.

Veća mobilnost radne snage povezana je s većom produktivnošću i gospodarskom proizvodnjom. Udio radno sposobnih mobilnih građana i građanki (u dobi od 20 do 64 godine) u ukupnom stanovništvu Rumunjske i Bugarske (26) neprestano raste (Rumunjska: s 11,5 % u 2010. na 18,6 % u 2020., na prvom mjestu u EU-u; Bugarska: sa 6 % u 2010. na 10,3 % u 2020., na četvrtom mjestu u EU-u). Ukidanjem kontrola na kopnenim granicama povećat će se dostupnost prijevoza, kao i prilike za prekograničnu mobilnost radne snage, čime će se u relevantnim prekograničnim regijama povećati i mogućnosti za veću produktivnost i gospodarsku proizvodnju.

4.14.

Paradoksalno, kad je riječ o sigurnosnim pitanjima, djelomično uključivanje Bugarske i Rumunjske u šengensko područje ne povećava već ugrožava sigurnost EU-a. Učinkovito upravljanje vanjskim granicama zajednička je odgovornost, a uključivanje tih zemalja u šengensko područje moglo bi ojačati opće sigurnosne mjere zahvaljujući pojačanoj suradnji i dijeljenju resursa. Osim toga, rashodi povezani s postavljanjem i održavanjem infrastrukture za sigurnost granica (uključujući policijske snage) između Bugarske i Rumunjske, Bugarske i Grčke te Rumunjske i Mađarske, mogli bi se preusmjeriti na jačanje vanjskih granica EU-a.

Bruxelles, 4. prosinca 2024.

Predsjednik

Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Oliver RÖPKE


(1)   https://home-affairs.ec.europa.eu/policies/schengen-borders-and-visa/schengen-area/temporary-reintroduction-border-control_en;

https://home-affairs.ec.europa.eu/document/download/11934a69-6a45-4842-af94-18400fd274b7_en?filename=Full%20list%20of%20MS%20notifications_en.pdf.

(2)   https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A52023DC0162.

(3)  Organizacija BusinessEurope – Primjeri prepreka na koje poduzeća nailaze na jedinstvenom tržištu, 2023., https://www.businesseurope.eu/publications/examples-single-market-barriers-businesses-2023.

(4)   SL C 380 E, 11.12.2012., str. 160.

(5)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 16. studenoga 2022. o punoj primjeni šengenske pravne stečevine u Bugarskoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj, COM(2022) 636 final.

(6)   Izvješće o misiji za utvrđivanje stanja u Bugarskoj i Rumunjskoj_en.pdf, https://home-affairs.ec.europa.eu/document/download/634c9fb4-9860-472b-9d1b-09762a782ab4_en?filename=Report%20fact-finding%20mission%20to%20Bulgaria_en.pdf.

(7)  Rezolucija Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o potpori EGSO-a pristupanju Rumunjske i Bugarske šengenskom području, 14. prosinca 2023., C/2024/1563, https://eur-lex.europa.eu/eli/C/2024/1563/oj.

(8)   https://www.consilium.europa.eu/media/ny3j24sm/much-more-than-a-market-report-by-enrico-letta.pdf.

(9)   https://single-market-economy.ec.europa.eu/single-market/barriers-trade/physical-barriers-trade_en.

(10)   The impact on the European Union of Ukraine’s potential future accession (Utjecaj potencijalnog budućeg pristupanja Ukrajine na Europsku uniju), izvješće udruge za strateško promišljanje Bruegel, 11. travnja 2024., https://www.bruegel.org/system/files/2024-04/Report%2002.pdf.

(11)   The impact on the European Union of Ukraine’s potential future accession (Utjecaj potencijalnog budućeg pristupanja Ukrajine na Europsku uniju), izvješće udruge za strateško promišljanje Bruegel, 11. travnja 2024., https://www.bruegel.org/system/files/2024-04/Report%2002.pdf.

(12)  Ispitivanje javnog mnijenja u Rumunjskoj pokazuje da više od 60 % građana i građanki smatra da njihovo isključivanje iz šengenskog područja znači da u EU-u imaju status građana drugog reda. Istraživanje javnog mnijenja INSCOP-a, travanj 2024., Partea a V-a: Opinia românilor despre aderarea parțială la spațiul Schengen, https://www.inscop.ro/aprilie-2024-sondaj-de-opinie-inscop-research-realizat-la-comanda-news-ro-partea-a-v-a-opinia-romanilor-despre-aderarea-partiala-la-spatiul-schengen/ i https://www.inscop.ro/wp-content/uploads/2024/04/26.04.24-Sondaj-INSCOP-NEWS-Partea-a-V-a-Schengen.pdf.

(13)  Bobeva, D., Nestorov, N., Pavlov, A., Stoilov, S., 2024., Evaluation of the Economic Impact of a Country`s Accession to the Schengen Area – the Case of Bulgaria (Evaluacija gospodarskog učinka pristupanja zemlje šengenskom području – slučaj Bugarske), Economic Thought Journal, 69(2), str. 139–163., https://doi.org/10.56497/etj2469201.

(14)   https://www.iru.org/resources/iru-library/call-address-excessive-truck-waiting-times-internal-and-external-eu-borders.

(15)  Eurostat, (tran_hv_ms_frmod).

(16)   https://www.iru.org/news-resources/newsroom/who-driving-what-and-where-eu-road-freight-trends.

(17)   WTO Trade Profiles 2023. (Svjetska trgovinska organizacija, Trgovinski profili 2023.), https://www.wto.org/english/res_e/publications_e/trade_profiles23_e.htm.

(18)  Informacije Nacionalne komore cestovnih prijevoznika Bugarske i ministarstava unutarnjih poslova Rumunjske i Bugarske.

(19)  Studija UNTRR-a, Tržište cestovnog prijevoza u Rumunjskoj, 2018. – 2030., travanj 2024., https://piata-transporturilor.ro/?page_id=160.

(20)  Međunarodna unija cestovnih prijevoznika (IRU), siječanj 2024.: „Izravan trošak toga za prijevoznike je 90 milijuna eura, plus dodatne 2,32 milijarde eura godišnje u neostvarenih prihodima.”, https://www.iru.org/resources/iru-library/call-address-excessive-truck-waiting-times-internal-and-external-eu-borders.

(21)   The Unnecessary Burden (Nepotrebno opterećenje), istraživanje KPMG-a, ožujak 2023., https://assets.kpmg.com/content/dam/kpmg/ro/pdf/2023/Schengen_border_CO2-emissions-impact.pdf.

(22)  Izračun na temelju podataka Eurostata: lfst_hhnhtych i Energija u EU-u u brojkama – Statistička knjižica za 2023.

(23)   The cost of non-Schengen – impact of border controls within Schengen area on the single market (Cijena nepostojanja šengenskog područja – učinak graničnih kontrola unutar šengenskog područja na jedinstveno tržište), svibanj 2016., https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2016/578974/IPOL_STU(2016)578974_EN.pdf.

(24)  Za organizirana turistička putovanja koriste se uglavnom autobusi.

(25)  Mobilnost radne snage pod utjecajem je kompleksne dinamike koja ne obuhvaća samo članstvo u šengenskom području već i jezične prepreke, dostupnost radnih mjesta i socijalnu integraciju. Iako bi uključivanje u šengensko područje vjerojatno poboljšalo mobilnost radne snage, da bi se točno odredio postotak u kojem neuključenost u šengensko područje utječe na smanjenje te mobilnosti, potrebna su preciznija istraživanja.

(26)  Eurostat (lfst_lmbpcita and demo_pjangroup).


ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/762/oj

ISSN 1977-1088 (electronic edition)