European flag

Službeni list
Europske unije

HR

Serija L


2026/2547

16.11.2026

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2026/2547

оd 13. studenog 2026.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika podrijetlom iz Indije, Japana, Tajvana, Turske i Vijetnama

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”), a posebno njezin članak 9.,

budući da:

1.   POSTUPAK

1.1.   Pokretanje postupka

(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 18. rujna 2025. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom određenih hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika podrijetlom iz Indije, Japana, Tajvana, Turske i Vijetnama („predmetne zemlje”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju pritužbe koju je 4. kolovoza 2025. podnio EUROFER („podnositelj pritužbe”). Pritužba je podnesena u ime Unijine industrije određenih hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti koji su dostatna osnova za pokretanje ispitnog postupka.

1.2.   Evidentiranje

(3)

Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2025/2432 (3) („uredba o evidentiranju”) uvela obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda.

1.3.   Zainteresirane strane

(4)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka posebno obavijestila podnositelja pritužbe, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike iz Indije, Japana, Tajvana, Turske i Vijetnama te tijela tih zemalja, poznate uvoznike, dobavljače, korisnike i trgovce, kao i udruženja za koja se zna da se postupak na njih odnosi i pozvala ih na sudjelovanje.

(5)

Sve zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(6)

Daido Steel Co., Ltd. („Daido”), japanski proizvođač raznih posebnih proizvoda od čelika, uključujući hladnovaljane plosnate proizvode od čelika, zatražio je 18. rujna 2025. da postane zainteresirana strana u ispitnom postupku, tvrdeći da je proizvođač proizvoda iz ispitnog postupka koji je u prošlosti izvozio male količine i koji u bliskoj budućnosti namjerava nastaviti izvoz u EU te da stoga ishod ispitnog postupka na njega utječe. Komisija je 2. listopada 2025. odbila njegov zahtjev jer, prema odgovoru na obrazac za odabir uzorka za proizvođače izvoznike, Daido nije izvozio predmetni proizvod u razdoblju ispitnog postupka. To je društvo 9. listopada 2025. zatražilo intervenciju službenika za saslušanje kako bi službe Komisije priznale njegov status kao zainteresirane strane, koja ima jasan interes za ishod ispitnog postupka, te je navelo da namjerava podnijeti zahtjev za isključenje proizvoda. Nakon što je temeljito razmotrio to pitanje sa službama Komisije, službenik za saslušanje izdao je 4. prosinca 2025. preporuku u vezi sa zahtjevom društva Daido da mu se dodijeli status zainteresirane strane. Međutim, tu preporuku nije trebalo uzeti u obzir jer su 18. veljače 2026. službe Komisije obavijestile društvo Daido da je utvrđeno da je ono povezano s društvom Japan Nippon Steel Corporation („Nippon Steel”), koje je proizvođač izvoznik u uzorku, i da stoga društvo Daido može iznijeti svoje tvrdnje u okviru ispitnog postupka kao dio grupe Nippon Steel. Daido je 4. ožujka 2026. podnio zahtjev za isključenje proizvoda, koji se razmatra u odjeljku 2.4. u nastavku. Daido je 24. kolovoza 2026. dostavio primjedbe na dokument o općoj objavi i stoga je u potpunosti mogao ostvariti svoja prava kao zainteresirana strana.

(7)

Nakon konačne objave turski proizvođač izvoznik Tezcan Galvanizli Yapı Elemanları Sanayi ve Tic. A.Ş. („Tezcan”) zatražio je da ga se smatra proizvođačem izvoznikom koji surađuje, a nije uključen u uzorak. To je društvo tvrdilo da bi Komisija trebala uzeti u obzir posebne okolnosti, odnosno činjenicu da je Tezcan izvozio ograničene količine u Uniju i da je tijekom predmetnog ispitnog postupka u velikoj mjeri sudjelovao u reviziji zbog predstojećeg isteka mjera.

(8)

Komisija je odbila taj zahtjev. To je društvo propisno obaviješteno o ispitnom postupku na dan njegova pokretanja. Međutim, nije dostavilo odgovor za odabir uzorka niti se registriralo kao zainteresirana strana. Osim informacija o pokretanju ispitnog postupka koje je dostavila Komisija, to je društvo o postupku obavijestila i turska vlada, koja je prikupljala podatke od proizvođača hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika za potrebe svojeg odgovora na upitnik o postojanju posebne situacije na tržištu u Turskoj.

1.4.   Primjedbe na pokretanje postupka

1.4.1.   Tvrdnje o posebnoj situaciji na tržištu

(9)

Komisija je na početku napomenula da su u pritužbi navedeni dostatni dokazi, u smislu članka 5. osnovne uredbe, o dampingu bez ikakve prilagodbe zbog posebne situacije na tržištu kojima je opravdano pokretanje ispitnog postupka. Naime, kako je navedeno u odjeljku 3. Obavijesti o pokretanju postupka, u pritužbi su navedeni dostatni dokazi o dampingu izračunani na temelju usporedbe domaće cijene s izvoznom cijenom proizvoda iz ispitnog postupka (na razini franko tvornica) pri prodaji za izvoz u Uniju, bez ikakve prilagodbe zbog posebne situacije na tržištu koju je naveo podnositelj pritužbe. Tom su usporedbom izračunane znatne dampinške marže za sve predmetne zemlje, koje su činile dostatan dokaz o dampingu koji opravdava pokretanje ispitnog postupka za sve predmetne zemlje. Osim toga, odredbe članka 2. stavka 3. osnovne uredbe koje se odnose na posebnu situaciju na tržištu, kao i sve ostale odredbe tog članka, primjenjuju se na utvrđivanje uobičajene vrijednosti bez obzira na dokaze navedene u pritužbi. Stoga se nijednom tvrdnjom o dokazima i navodima o posebnoj situaciji na tržištu iz pritužbe ne može dovesti u pitanje zaključak o dostatnosti dokaza na kojima se temelji pokretanje ispitnog postupka ili pravo Komisije da ispita postoji li u ciljnim zemljama posebna situacija na tržištu.

1.4.1.1.   Tvrdnje o „učinku istiskivanja s tržišta”

(10)

Takozvani „učinak istiskivanja s tržišta” objašnjen je u odjeljku 3.1.

(11)

Društva POSCO VIETNAM Co., Ltd, Ho Chi Minh City („POSVIET”) i Tatmetal Çelik Sanayi ve Ticaret A. Ş., Istanbul („Tatmetal”) tvrdila su da dokazi o posebnoj situaciji na tržištu koji su navedeni u pritužbu u pogledu Vijetnama i Turske nisu dovoljni da bi činili dokaze prima facie u smislu članka 5.2. Sporazuma WTO-a o antidampingu. POSVIET i Tatmetal pozvali su se na zaključke povjerenstva WTO-a u predmetu Australija – Antidampinške mjere za papir (4), koje je smatralo da „iz kvalifikatora ‚posebna’ proizlazi da situacija na tržištu mora biti ‚različita, individualna, pojedinačna, specifična’”. POSVIET je nadalje tvrdio da je povjerenstvo WTO-a u predmetu EU – Metodologije prilagodbe troškova II (Rusija) (5) navelo da izraz „posebna” isključuje mogućnost da se „opća situacija” smatra posebnom situacijom na tržištu. POSVIET je tvrdio da, iako posebna situacija na tržištu ne mora biti prisutna isključivo na domaćem tržištu određene zemlje, ona ipak mora biti lokalizirana pojava, tj. pojava koja se manifestira na tom konkretnom tržištu, a ne pojava koja odgovara širokim ili globalnim okolnostima. POSVIET i Tatmetal zaključili su da se, budući da podnositelj pritužbe tvrdi da su se kineski prekomjerni kapaciteti brzo proširili u ostatak svijeta, više ne radi o posebnoj situaciji na domaćem tržištu pet ciljnih zemalja, nego o raširenom globalnom trendu, koji je vrsta „opće situacije” koju su povjerenstva WTO-a isključila.

(12)

POSVIET je nadalje tvrdio da su navodi iz pritužbe o tržištu proizvoda na koje utječe navodni učinak istiskivanja s tržišta uzrokovan kineskim prekomjernim kapacitetom preopćeniti, jer se u pritužbi govori o „prekomjernim kapacitetima za čelik (među ostalim za hladnovaljane plosnate proizvode od čelika) u cijelom svijetu”. POSVIET je tvrdio da je ta navodna situacija prisutna u cijelom svijetu i nije ograničena na tržište hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika, što dokazuje izjava iz pritužbe da su „globalni prekomjerni kapaciteti umjetno snizili međunarodne cijene čelika diljem svijeta”. POSVIET je tvrdio da je situacija na tržištu koja utječe na takav spektar proizvoda na većini međunarodnih tržišta upravo suprotna od „posebne”.

(13)

Tatmetal je uz to tvrdio da je Turska jedna od deset glavnih zemalja u koje se izvoze kineski hladnovaljani plosnati proizvodi od čelika, ali da uvoz u Tursku čini samo 3,5 % kineskog izvoza proizvoda iz ispitnog postupka. Tatmetal je tvrdio da Turska nije osjetljiva na uvoz hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika iz Kine jer je NRK tek treći najveći izvor uvoza. Tatmetal je nadalje tvrdio da u pritužbi nije navedena uzročno-posljedična veza između kineskih prekomjernih kapaciteta i turskih cjenovnih politika društava koja proizvode proizvod iz ispitnog postupka te da financijski rezultati društva Tatmetal osporavaju pretpostavku na kojoj se temelje navodi o učinku istiskivanja s tržišta.

(14)

Pritužba je sadržavala informacije o naglom porastu uvoza hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika iz Kine u Vijetnam i Tursku od 2019. do 2024. (6) Nadalje, pritužba je sadržavala informacije o udjelu uvoza iz Kine u ukupnom uvozu hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Vijetnam i Tursku (7) te o usporedbi cijena uvoza iz Kine u Vijetnam i Tursku s vijetnamskim i turskim domaćim cijenama od 2019. do 2024. (8), kao i o učinku uvoza iz Kine na vijetnamske i turske domaće cijene. Štoviše, ti su se elementi odnosili i na razdoblje ispitnog postupka analizirano u pritužbi (tj. 2024.), na koje su se odnosili i financijski rezultati društava. Pritužba je sadržavala dostatne dokaze o posebnoj situaciji na vijetnamskom i turskom domaćem tržištu. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(15)

Tajvanska tijela tvrdila su da dokazi o posebnoj situaciji na tržištu koji su bili navedeni u pritužbi u pogledu Tajvana nisu dovoljni da bi činili dokaze prima facie u smislu članka 5.2. Sporazuma WTO-a o antidampingu. Prema tajvanskim tijelima većina dostavljenih dokaza kojima je potkrijepljeno postojanje posebne situacije na tržištu nije se odnosila na domaće tržište u Tajvanu, budući da je podnositelj pritužbe za Tajvan naveo samo financijske rezultate dvaju proizvođača čelika u Tajvanu. Ti financijski rezultati odnosili su se na cijelo društvo i/ili grupu i nisu se posebno odnosili na hladnovaljane plosnate proizvode od čelika. Nadalje, odnosili su se na 2024., dok je podnositelj pritužbe analizirao razdoblje 2015. – 2020. kako bi utvrdio prilagodbu profitabilnosti koja je potrebna zbog posebne situacije na tržištu.

(16)

Pritužba je sadržavala informacije o naglom porastu uvoza hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika iz Kine u Tajvan od 2019. do 2024. (9) Nadalje, pritužba je sadržavala informacije o udjelu uvoza iz Kine u ukupnom uvozu hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Tajvan (10) te o usporedbi cijena uvoza iz Kine u Tajvan s tajvanskim domaćim cijenama od 2019. do 2024. (11), kao i o učinku uvoza iz Kine na tajvanske domaće cijene. Štoviše, ti su se elementi odnosili i na razdoblje ispitnog postupka analizirano u pritužbi (tj. 2024.), na koje su se odnosili i financijski rezultati društava. Pritužba je stoga sadržavala dostatne dokaze o posebnoj situaciji na tajvanskom domaćem tržištu. Referentna vrijednost na temelju koje je u pritužbi utvrđena profitabilnost koju bi društva za proizvodnju čelika ostvarila da kineski prekomjerni kapacitet nije tako naglo porastao odnosila se na društva za proizvodnju čelika u svijetu, bez NRK-a. Stoga se ta referentna vrijednost odnosila i na tajvanska društva. Podnositelj pritužbe svoje je tvrdnje temeljio na podacima za 2015., 2017. i 2020., ali dostavljeni podaci uključivali su povijesnu seriju podataka za razdoblje 2005. – 2020. (12) Ti podaci o profitabilnosti poslužili su samo kao referentna vrijednost za utvrđivanje dobiti koju su društva za proizvodnju čelika izvan NRK-a mogla ostvariti scenariju u kojem prekomjerni kapacitet NRK-a nije tako naglo porastao. Stoga su oni služili samo za ilustraciju moguće prilagodbe dobiti i provođenje simulacije izračuna dobiti u uobičajenim tržišnim uvjetima. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(17)

Tajvanska tijela tvrdila su i da promjene profitabilnosti pojedinačnih društava nisu relevantne za utvrđivanje postojanja posebne situacije na tržištu.

(18)

Podnositelj pritužbe iskoristio je profitabilnost dvaju proizvođača izvoznika u Tajvanu za izračun dampinga, a ne kao dokaz posebne situacije na tržištu. U svakom slučaju, Komisija je smatrala da bi promjene profitabilnosti pojedinačnog društva tijekom vremena doista mogle biti dovoljan dokaz o posebnoj situaciji na tržištu za potrebe pritužbe. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(19)

Nadalje, tajvanska tijela tvrdila su da za posebnu situaciju u tržištu koja se navodi u pritužbi nema pravne osnove u pravu WTO-a jer je povjerenstvo u slučaju Australija – Antidampinške mjere za papir naglasilo da je posebna situacija na tržištu „prisutna prvenstveno na domaćem tržištu” predmetne zemlje, a ne u drugoj zemlji (13). Prema tajvanskim tijelima, u pritužbi nije objašnjeno zašto bi se posebna situacija na tržištu koja proizlazi iz učinka istiskivanja s tržišta uzrokovanog uvozom iz Kine u predmetne zemlje pojavila samo u predmetnim zemljama, a ne u ostalim trećim zemljama, uključujući Uniju.

(20)

Posebna situacija na tržištu koja se navodi u pritužbi u pogledu Tajvana ne odnosi se na globalni prekomjerni kapacitet ni kineski prekomjerni kapacitet općenito, nego na učinak istiskivanja s tržišta uzrokovan kineskim prekomjernim kapacitetom, koji je umjetno snizio domaće cijene u Tajvanu. U pritužbi su stoga navedeni dostatni dokazi o posebnoj situaciji na tržištu konkretno za Tajvan, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 16., kao što su navedeni za ostale četiri predmetne zemlje. Situacija u ostalim trećim zemljama, uključujući Uniju, nije bila relevantna za pokretanje postupka. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(21)

Naposljetku, tajvanska tijela tvrdila su da metodologija koja je primijenjena u pritužbi za prilagodbu dobiti domaćih proizvođača u Tajvanu na temelju podataka globalnih proizvođača čelika izvan Tajvana očito nije u skladu s člankom 2.2.2. Sporazuma WTO-a o antidampingu.

(22)

Metodologija pritužbe temeljila se na činjenici da je dobit koju su ostvarili domaći proizvođači u Tajvanu, kao i podaci o domaćoj prodaji u cjelini, bila narušena zbog posebne situacije na tržištu. Nadalje, prilagodba se nije temeljila na podacima izvan Tajvana, nego na podacima koji prikazuju stvarnu i hipotetsku dobit svjetskih društava, što može obuhvaćati i nisku i hipotetsku profitabilnost tajvanskih proizvođača. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(23)

Japanska vlada navela je da tvrdnja o postojanju posebne situacije na japanskom tržištu koja je uzrokovana učinkom kineskog prekomjernog kapaciteta nije potkrijepljena dokazima.

(24)

Pritužba je sadržavala informacije o kretanju uvoza hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika iz Kine u Japan od 2019. do 2024. (14) Nadalje, pritužba je sadržavala informacije o udjelu uvoza iz Kine u ukupnom uvozu hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Japan (15) te o usporedbi cijena kineskog izvoza u Japan s japanskim domaćim cijenama od 2019. do 2024. (16), kao i o učinku kineskog uvoza na japanske domaće cijene. Pritužba je stoga sadržavala dostatne dokaze o posebnoj situaciji na japanskom domaćem tržištu. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(25)

Japanska vlada, Nippon Steel, JFE Steel Corporation („JFE”) i Kobe Steel, Ltd. („Kobe”) tvrdili su da u Japanu ne postoji posebna situacija na tržištu uzrokovana kineskim učinkom istiskivanja s tržišta. Konkretno, Nippon Steel, JFE i Kobe tvrdili su da, s obzirom na to da je podnositelj pritužbe tvrdio da su kineski prekomjerni kapaciteti utjecali na svih pet predmetnih zemalja i priznao da je kineski prekomjerni kapacitet u području čelika doveo do kineskog izvoza u ostale treće zemlje, globalni kapacitet ne može biti posebna situacija na tržištu koje je „različita, individualna, pojedinačna, specifična” kako je zatražilo povjerenstvo u predmetu Australija – Antidampinške mjere za papir (17). Prema podacima iz baze podataka Comtrade, činjenica da prekomjerni kapacitet hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika nije ograničen na japansko tržište vidljiva je iz činjenice da Japan 2024. nije bio jedno od deset najvećih izvoznih odredišta kineskih hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika te da je činio samo 2,3 % kineskog izvoza. Dodali su da je taj učinak gotovo ravnomjerno raspoređen na svjetsko gospodarstvo i da nije posebno prisutan ni u jednoj zemlji ili skupini zemalja.

(26)

Posebna situacija na tržištu koja se navodi u pritužbi u pogledu Japana nije kineski prekomjerni kapacitet općenito, nego učinak istiskivanja s tržišta uzrokovan kineskim prekomjernim kapacitetom, koji je umjetno snizio domaće cijene u Japanu. Komisija je nadalje napomenula da su u pritužbi dostavljeni dostatni dokazi o posebnoj situaciji na tržištu konkretno za Japan, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 24. Situacija u ostalim trećim zemljama nije bila relevantna za pokretanje postupka. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(27)

Japanska vlada i POSVIET tvrdili su da japansko i vijetnamsko tržište nemaju umjetno niske cijene, a Nippon Steel, JFE, Kobe i POSVIET tvrdili su da podnositelj pritužbe nije dostavio nikakve dokaze da su domaće cijene umjetno snižene i da to potiče poduzeća na prodaju u trećim zemljama, a ne na domaćem tržištu. U tom su pogledu Nippon Steel, JFE i Kobe izvijestili da je prosječna uvozna cijena hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Japan i Vijetnam na temelju podataka iz baze podataka Comtrade bila u skladu sa svjetskim prosjekom za 2024., a zapravo i viša od njega. POSVIET je nadalje tvrdio da se u pritužbi ne razmatraju materijali koji služe kao ulazni elementi, nego proizvod na kraju proizvodnog lanca te da je ekonomski nevjerodostojno smatrati da bi cijene hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u ciljnim zemljama bile umjetno niske samo zato što su uvozne cijene hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika iz Kine navodno bile umjetno niske. POSVIET je naglasio i da je udio uvoza kineskih hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u ciljne zemlje u nekim zemljama bio prilično nizak, od 12 % u Indiji do 78 % u Tajvanu. POSVIET je tvrdio da ti udjeli uvoza nisu dovoljni da bi se „umjetno niske cijene” iz Kine prenijele na neko uvozno tržište.

(28)

Podnositelj pritužbe dostavio je usporedbu cijene kineskog izvoza u Japan i Vijetnam te domaćih cijena u Japanu i Vijetnamu od 2019. do 2024. (18) i informacije o udjelu uvoza iz Kine u ukupnom uvozu hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Japan i Vijetnam (19), koji upućuju na to da je uvoz iz Kine vršio pritisak na tržište. Nadalje, podnositelj pritužbe izvijestio je da se izvoz čelika iz Japana i Vijetnama u Uniju povećao, iako se ukupni izvoz čelika smanjio (20). Dakle, podnositelj pritužbe dostavio je dostatne dokaze da su kineski prekomjerni kapaciteti umjetno smanjili domaće cijene. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(29)

Nippon Steel, JFE i Kobe osporavali su analizu podnositelja pritužbe čiji je cilj bio pokazati da se uvoz iz Kine u Japan povećao od 2020. unatoč iznimnim okolnostima te godine. Prema njihovu mišljenju analiza tog kretanja trebala bi započeti 2019., u kojem slučaju bi pokazala da je 2024. taj izvoz i dalje bilo manji nego 2019. na temelju statističkih podataka Japana.

(30)

Nippon Steel, JFE i Kobe pozvali su se na ekstrakciju podataka koja je obuhvaćala uvoz u Japan iz Republike Koreje („Koreja”, označena japanskom statističkom oznakom 103), a ne iz NRK-a (označen japanskom statističkom oznakom 105). Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

1.4.1.2.   Tvrdnje u pogledu posebne situacije na tržištu povezane s troškovima u Vijetnamu

(31)

Vijetnamsko tijelo za trgovinske zaštitne mjere („TRAV”) tvrdilo je da su dokazi u pritužbi netočni i zastarjeli kad je riječ o stanju industrije hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Vijetnamu. TRAV je pojasnio da vijetnamska vlada nije sudjelovala u odjeljku 20. kanadskog izvješća i da su se zaključci temeljili na raspoloživim podacima te su poništeni dvjema naknadnim revizijama koje su se odnosile na zavarene cijevi od ugljičnog čelika (21) i čelik otporan na koroziju (22).

(32)

U pritužbi su izneseni dokazi o nekoliko mjera u Vijetnamu koje su utjecale na trošak proizvodnje hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika (23). Stoga je pritužba sadržavala dostatne dokaze o postojanju mjera zbog kojih bi u Vijetnamu mogla nastati posebna situacija na tržištu te je Komisija odbacila tu tvrdnju. Ispitnim postupkom utvrdit će se jesu li takve mjere još na snazi i, prema potrebi, utvrdit će se njihov učinak na trošak proizvodnje hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika.

1.4.1.3.   Tvrdnje o prikladnoj usporedbi

(33)

POSVIET i Tatmetal podsjetili su na zaključke povjerenstva WTO-a u predmetu Australija – Antidampinške mjere za papir, koje je smatralo da „jezični izraz ‚prikladna usporedba’ zahtijeva procjenu u pogledu usporedbe domaćih i izvoznih cijena” i da se takva procjena usporedivosti razlikuje od pitanja je li postojala posebna situacija na tržištu. Stoga, čak i da je postojala posebna situacija na tržištu, što nije bio slučaj, ne bi se moglo pretpostaviti da domaća prodaja ne omogućuje prikladnu usporedbu. Kad je riječ o zaključcima povjerenstva WTO-a, POSVIET i Tatmetal tvrdili su da u pritužbi nisu dostavljeni dokazi koji upućuju na to da domaće cijene u ciljnim zemljama ne omogućuju prikladnu usporedbu.

(34)

Komisija je napomenula da su u pritužbi dostavljeni dostatni dokazi da je dobit domaćih proizvođača u pet predmetnih zemalja smanjena zbog učinka istiskivanja s tržišta uzrokovanog kineskim prekomjernim kapacitetom, zbog kojeg su umjetno snižene domaće cijene na tim domaćim tržištima. Navodna posebna situacija na tržištu stoga je utjecala samo na domaće cijene, zbog čega nije moguća prikladna usporedba domaćih cijena i izvozne prodaje. Taj je argument odbačen.

(35)

Tajvanska tijela podsjetila su i na to da se, kako bi se moglo pozvati na postojanje posebne situacije na tržištu, mora dokazati da je zbog takve situacije domaća prodaja postala neprikladna za provedbu prikladne usporedbe s izvoznom cijenom. Stoga su tvrdila da nijedan od dokaza dostavljenih u pritužbi ne upućuje na to da posebna situacija na tržištu onemogućuje pravilnu usporedbu. Zapravo, prema tajvanskim tijelima, na temelju dokaza iz pritužbe, na svu dobit koju su ostvarili proizvođači čelika diljem svijeta utjecala je posebna situacija na tržištu uzrokovana globalnim prekomjernim kapacitetom, zbog čega posebna situacija na tržištu ne omogućuje prikladnu usporedbu.

(36)

Komisija je napomenula da su u pritužbi dostavljeni dostatni dokazi da je dobit domaćih proizvođača u Tajvanu smanjena zbog učinka istiskivanja s tržišta uzrokovanog kineskim prekomjernim kapacitetom, zbog kojeg su umjetno snižene domaće cijene u Tajvanu, a ne zbog globalnog prekomjernog kapaciteta. Navodna posebna situacija na tržištu stoga je utjecala samo na domaće cijene, zbog čega nije moguća prikladna usporedba domaćih cijena i izvozne prodaje. Stoga je taj argument odbačen.

(37)

Nippon Steel, JFE i Kobe tvrdili su da u pritužbi nije razmotren zahtjev da se zbog posebne situacije na tržištu, ako je utvrđena, domaća prodaja mora smatrati neprikladnom za usporedbu s izvoznom cijenom.

(38)

Komisija je napomenula da je zahtjev za prikladnu usporedbu naveden u pritužbi (24) i ide u prilog izračunu uobičajene vrijednosti prilagodbom dobiti. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

1.4.1.4.   Druge tvrdnje o posebnoj situaciji na tržištu

(39)

Tajvanska tijela tvrdila su da su proizvođači čelika u Tajvanu često vertikalno integrirani i stoga ne ovise o uvozu sirovina iz Kine. Zahvaljujući toj strukturi tajvanska je industrija ostala konkurentna u natjecanju s uvozom iz trećih zemalja.

(40)

Tajvanska tijela tvrdila su i da je Tajvan tržišno gospodarstvo u kojem se cijene određuju u skladu s uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, bez državne intervencije. Stoga bi Komisija trebala temeljiti izračune na domaćim cijenama hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika, kao u posljednjem ispitnom postupku o uvozu određenih toplovaljanih limova i koluta od nehrđajućeg čelika podrijetlom, među ostalim, iz Tajvana (25). Tajvanska tijela istaknula su činjenicu da se u zahtjevu i obavijesti o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka tih antidampinških mjera, koja je bila u tijeku u vrijeme aktualnog ispitnog postupka, nisu spominjali posebna situacija na tržištu u Tajvanu, nereprezentativnost domaće prodaje ni poremećaji dobiti.

(41)

Osim toga, tajvanska tijela tvrdila su da se nalaz o posebnoj situaciji na tržištu ne može temeljiti na globalnim cjenovnim pojavama koje potiče treća zemlja koja nije obuhvaćena ispitnim postupkom. Tajvanska tijela izrazila su zabrinutost u pogledu usklađenosti takvog tumačenja pojma posebne situacije na tržištu s pravilima WTO-a, posebno ako takvo tumačenje nije potkrijepljeno jasnim dokazima o intervenciji države i posljedičnim poremećajima koji su prisutni konkretno na tajvanskom tržištu. U tom su se pogledu tajvanska tijela pozvala na presedan prema kojem je posebna situacija na tržištu povezana s prepoznatljivim oblicima utjecaja vlade (26), kao i na predmet u kojem je Komisija odbacila tvrdnju o postojanju posebne situacije na tržištu u vezi s jednim proizvodom od čelika (27).

(42)

EUROFER je u tom pogledu tvrdio da odlučujući čimbenik nije priroda same situacije, nego učinak i utjecaj koji ona ima na tržište. Konkretno, posebna situacija ne nastaje zbog kineskog prekomjernog kapaciteta, nego njegovog učinka na svaku od predmetnih zemalja.

(43)

Nippon Steel, JFE i Kobe tvrdili su da Japan nije posebno osjetljiv na uvoz hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika iz Kine jer je udio tog uvoza naveden u pritužbi manji nego u Tajvanu ili Vijetnamu.

(44)

Nippon Steel, JFE i Kobe dodali su da je japanska industrija sustavno zaštićena od učinaka kineskog prekomjernog kapaciteta mjerama trgovinske zaštite koje je uvela japanska vlada te su spomenuli niz mjera i stalno praćenje koje provodi japanska vlada.

(45)

EUROFER je osporio to tumačenje tvrdnjom da takva zaštita nije bila dovoljna za ublažavanje zabrinutosti japanske industrije, što je potkrijepio nizom javnih izjava predstavnika japanskih društava za proizvodnju čelika i trgovačkih kuća.

(46)

Nippon Steel, JFE i Kobe tvrdili su i da je japansko tržište čelika strukturno izolirano od prodora uvoza iz Kine jer je potrošačima potreban visokokvalitetan proizvod, koji kineska industrija obično ne nudi, posebno u japanskom automobilskom sektoru, i jer je način poslovanja na japanskom tržištu vrlo specifičan, naime, obilježen je sudjelovanjem trgovačkih kuća, koje su razvile dugotrajne i izrazito definirane odnose s japanskim proizvođačima.

(47)

Nippon Steel u osjetljivoj je verziji svojih primjedbi tvrdio i da su domaće cijene u Japanu umjetno više zbog obilježja japanskog tržišta opisanih u uvodnim izjavama 44. i 46.

(48)

Nippon Steel, JFE i Kobe istaknuli su i činjenicu da japanska industrija nije pridonijela globalnim prekomjernim kapacitetima u sektoru čelika jer se domaći kapacitet za čelik u Japanu smanjio od 2019. do 2024. na temelju podataka Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj („OECD”), za razliku od Vijetnama, gdje se kapacitet povećao. Nadalje, na međunarodnoj razini japanska vlada sudjelovala je u trilateralnim raspravama s Unijom i Sjedinjenim Američkim Državama kako bi se riješio problem globalnog viška kapaciteta u industriji čelika te je dugogodišnji i proaktivan član Globalnog foruma o višku kapaciteta u industriji čelika („GFSEC”).

(49)

TRAV je naveo da je tvrdnja iz pritužbe prema kojoj su domaći proizvođači hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika zbog prisutnosti kineskih hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Vijetnamu koji su se prodavali po niskim cijenama smanjili svoje domaće prodajne cijene na neodržive razine kako bi se natjecali s cijenama kineskih hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika činjenično netočna jer uvoz hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika iz Kine u Vijetnam podliježe antidampinškim pristojbama od 2020. i te su mjere produljene u prosincu 2025.

(50)

Japanska vlada zatražila je odgovarajuću usporedbu domaće prodaje i izvozne cijene. U tom su pogledu Nippon Steel, JFE i Kobe tvrdili i da, čak i ako Komisija utvrdi postojanje posebne situacije na japanskom tržištu, to ne bi automatski značilo da prikladna usporedba domaće cijene i izvozne cijene nije moguća, budući da je istiskivanje s tržišta uzrokovano kineskim prekomjernim kapacitetom u sektoru čelika u jednakoj mjeri utjecalo i na japansko tržište i na tržište Unije. Prema njihovu mišljenju, to proizlazi iz prirode navodne posebne situacije na tržištu, jer prekomjerni kapacitet u sektoru čelika, a posebno u Kini, ima učinke na svjetskoj razini i utječe na svjetsko gospodarstvo, kako je potvrdio podnositelj pritužbe. To su potkrijepili usporedbom ukupnih količina hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika uvezenih u Japan i Uniju te su naveli da su te količine slične. Prema njihovu mišljenju, slična je i zaštita od uvoza iz Kine. Japan bi bio zaštićen čimbenicima navedenima u uvodnim izjavama 44. i 46., dok bi Unija bila zaštićena antidampinškim pristojbama na uvoz hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika podrijetlom, među ostalim, iz NRK-a (28) i zaštitnim mjerama za određene proizvode od čelika (29). Međutim, prema njihovu mišljenju, te su se mjere pokazale nedjelotvornima u rješavanju problema prekomjernog kapaciteta s obzirom na to da se potrošnja u Uniji smanjila, dok su se količine carinskih kvota povećale godišnjom liberalizacijom. To bi se potvrdilo prijedlogom Komisije o otklanjanju negativnih trgovinskih učinaka globalnih prekomjernih kapaciteta na Unijino tržište čelika (30).

(51)

S druge strane, EUROFER je smatrao da analiza prikladnom usporedbom nije potrebna u okolnostima ovog predmeta jer na izvozne cijene ne utječe ista posebna situacija na tržištu, nego druga gospodarska pojava (tj. učinak kineskih prekomjernih kapaciteta na tržište Unije). EUROFER smatra da se damping sastojao upravo od odluke da se izvozne cijene odrede na razini nižoj od cijena uobičajene vrijednosti, bez obzira na gospodarsku dinamiku na izvoznim tržištima. Osim toga, Komisija ne provodi takvu usporednu analizu za izračun uobičajene vrijednosti zbog drugih razloga. Na primjer, ako Komisija smatra da se svom domaćom prodajom ostvaruje gubitak i da ta prodaja nije u uobičajenom tijeku trgovine, ne može odlučiti upotrijebiti stvarne podatke o prodaji jer se i svom prodajom na tržištu Unije ostvaruje gubitak. EUROFER smatra da potonji element nije relevantan.

(52)

Osim toga, Nippon Steel, JFE, Kobe i Tatmetal tvrdili su da, čak i ako su ispunjeni uvjeti iz članka 2. stavka 3. osnovne uredbe, Komisija nije mogla zanemariti stvarnu dobit društava Nippon Steel i Tatmetal od domaće prodaje u uobičajenom tijeku trgovine, u skladu s uvodom članka 2. stavka 6., jer je člankom 2. stavkom 3. Komisiji dopušteno samo da izračuna uobičajenu vrijednost. Naime, prema njihovu mišljenju, ako postoje stvarni podaci o proizvodnji i prodaji u uobičajenom tijeku trgovine, Komisija mora utvrditi iznos dobiti na temelju tih podataka, kako je Sud objasnio u presudi Goldstar/Vijeće (31) i kako je objašnjeno u nekoliko odluka WTO-a (32). Prema njihovu mišljenju, dobit od stvarne domaće prodaje u uobičajenom tijeku trgovine mogla bi se zanemariti pri izračunu uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6. osnovne uredbe samo kad ne bi bilo domaće prodaje u uobičajenom tijeku trgovine. U tom pogledu Komisija nije mogla pomiješati uobičajeni tijek trgovine s posebnom situacijom na tržištu kako bi zanemarila dobit ostvarenu od domaće prodaje u uobičajenom tijeku trgovine jer bi to bila dva različita pojma, što je vidljivo iz toga što se u članku 2. stavku 3. osnovne uredbe između njih nalazi izraz „ili”. Na temelju presude u predmetu NutraSweet/Vijeće (33), Nippon Steel, JFE i Kobe tvrdili su da se test za utvrđivanje uobičajenog tijeka trgovine odnosi na prirodu same prodaje, a ne na prirodu tržišta na kojem društvo posluje. Nippon Steel, JFE, Kobe i Tatmetal također su se pozvali na presudu u predmetu Vijeće/Alumina (34). Prema mišljenju društava Nippon Steel, JFE i Kobe, koja su se pozvala na predmet Hansol (35), činjenica da bi to moglo dovesti do toga da izračunana uobičajena vrijednost bude jednaka domaćim prodajnim cijenama koje su zanemarene zbog posebne situacije na tržištu ne bi bila relevantna.

(53)

EUROFER se nije složio i smatrao je da domaća prodaja na tržištu na koje utječe posebna situacija na tržištu ne bi bila u uobičajenom tijeku trgovine, zbog čega se Komisija nije mogla osloniti na stvarne cijene. EUROFER je uz to tvrdio da ni presuda u predmetu Vijeće/Alumina ni presuda u predmetu NutraSweet/Vijeće ne potkrepljuje zaključak da se test za utvrđivanje uobičajenog tijeka trgovine odnosio na prirodu same prodaje, a ne na prirodu tržišta na kojem je društvo poslovalo.

(54)

Nippon Steel je ponovio je da je EUROFER pomiješao pojmove uobičajenog tijeka trgovine i posebne situacije na tržištu, koji se razlikuju u članku 2. stavku 3. osnovne uredbe, te da je u predmetu NutraSweet/Vijeće (36) jasno navedeno da se test za utvrđivanje uobičajenog tijeka trgovine odnosi na prirodu same prodaje. S druge strane, u Uredbi Vijeća (EZ) br. 1972/2002 (37), kojom je pojam posebne situacije na tržištu prvi put uveden u osnovnu uredbu, navedeno je da se logika politike na kojoj se temelji uvođenje posebne situacije na tržištu odnosi na šire, strukturne uvjete na tržištu, a ne na prodaju određenog društva (38). Nadalje, Nippon Steel je istaknuo da se u članku 2. stavku 6. osnovne uredbe ne spominje posebna situacija na tržištu, već se navodi pojam „uobičajeni tijek trgovine”. Nippon Steel je tvrdio i da se dobit od prodaje ostvarena u uobičajenom tijeku trgovine morala koristiti na temelju izvješća povjerenstva u predmetu EZ – losos (Norveška) (39). Nippon Steel je tvrdio da bi, čak i u slučajevima u kojima količina u kojoj se prodaje određeni proizvod nije dovoljna da bi se opravdala upotreba domaće prodaje, Komisija i dalje upotrijebila profitabilnost te prodaje koja je u uobičajenom tijeku trgovine, u skladu s člankom 2. stavkom 6. i presudom u predmetu PT Musim Mas/Komisija (40). Nippon Steel smatra da bi se to trebalo primjenjivati i kad se domaće cijene zanemare zbog posebne situacije na tržištu i da podnositelj pritužbe nije dokazao da domaća prodaja japanskih proizvođača nije bila u uobičajenom tijeku trgovine.

(55)

Nadalje, Nippon Steel, JFE i Kobe tvrdili su da bi, ako Komisija ipak odluči primijeniti članak 2. stavak 6. točku (c), bila obvezna izračunati gornju granicu dobiti kako se ona ne bi premašila, kako je podsjetilo povjerenstvo u predmetima EU – obuća (Kina) (41) i EU – biodizel (Indonezija) (42). Stoga bi Komisija trebala obavijestiti zainteresirane strane o tome koja je to gornja granica i kako ju je utvrdila. Naposljetku, podsjetili su da se „dobit koja se obično ostvaruje” odnosi na dobit koja se redovito ili obično ostvaruje.

(56)

EUROFER je u tom pogledu tvrdio da bi Komisija trebala primijeniti točku (c), budući da se točka (a) nije mogla primijeniti jer je posebna situacija na tržištu utjecala na svu prodaju, a točka (b) nije se mogla primijeniti jer bi se narušavajući učinci kineskih prekomjernih kapaciteta na proizvode od čelika mogli primjenjivati na širok spektar proizvoda od čelika, a nijedan drugi proizvod nije dovoljno sličan posebnostima hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika.

(57)

Nippon Steel odgovorio je primjedbama dostavljenima samo u osjetljivoj verziji, koje se odnose na moguću dobit koju treba primijeniti.

(58)

JSW Steel Limited i njegova povezana društva („JSW”) nisu se složili s podnositeljem pritužbe da je članak 2. stavak 3. osnovne uredbe pravna osnova za prilagodbu troškova za izračun uobičajene vrijednosti čak i ako je Komisija utvrdila posebnu situaciju na tržištu u Indiji. JSW je tvrdio da bi u skladu s osnovnom uredbom postojanje posebne situacije na tržištu u skladu s njezinim člankom 2. stavkom 3. omogućilo samo primjenu izračunane uobičajene vrijednosti, koja je izračunana na temelju troška proizvodnje, a ne stvarnih prodajnih cijena.

(59)

JSW je tvrdio da utvrđivanje posebne situacije na indijskom tržištu općenito ne bi bilo dovoljno i da bi Komisija trebala dokazati da je navodna posebna situacija na tržištu stvarno utjecala na društvo JSW. Nadalje, JSW je tvrdio da na njega nije utjecala nijedna od navodnih posebnih situacija na tržištu.

(60)

Kad je riječ o željeznoj rudi, JSW je tvrdio da nije bilo ograničenja izvoza željezne rude s udjelom željeza manjim od 58 % i da podnositelj pritužbe nije dokazao kako su mjere u Indiji snizile domaću cijenu željezne rude u usporedbi s izvoznom cijenom. JSW je tvrdio i da, kad je riječ o željeznoj rudi s udjelom željeza većim od 58 %, moguća posebna situacija na tržištu nije utjecala na količine koje je uvezao JSW. Nadalje, JSW je tvrdio i da je cijena po kojoj je kupovao domaće željezo s udjelom željeza većim od 58 % bila u skladu s uvoznom cijenom. Naposljetku, kad je riječ o ograničenoj upotrebi željezne rude, JSW je tvrdio da je cijena koju je plaćao bila viša od tržišne cijene i da je jedina korist koju je ostvario od ograničene upotrebe bila sigurnost opskrbe.

(61)

Kad je riječ o ugljenu, JSW je tvrdio da se u pritužbi ne razlikuje koksni ugljen, koji je izravan ulazni element u postupku proizvodnje čelika, od drugog ugljena, koji se koristi u proizvodnji energije. JSW je tvrdio da bi, s obzirom na to da ta dva proizvoda nisu međusobno zamjenjiva i da su tržišta za ta dva proizvoda različita, Komisija trebala zanemariti tvrdnju da u Indiji postoji posebna situacija na tržištu ugljena. JSW je tvrdio i da je uvozio većinu koksnog ugljena za svoje potrebe jer domaći koksni ugljen nije bio dostupan u dovoljnim količinama, a njegova kvaliteta nije bila dovoljna za proizvodnju čelika. Naposljetku, JSW je tvrdio da su njegove kupovne cijene koksnog ugljena bile usporedive s međunarodnim cijenama, što je dokaz da domaća politika nije dovela do smanjenja indijskih uvoznih cijena.

(62)

Kad je riječ o otpadu, JSW je naveo da je tvrdnja o posebnoj situaciji na tržištu ugljena u suprotnosti s posebnom situacijom na tržištu otpada jer bi se zbog posebne situacije na tržištu ugljena smanjila potražnja za otpadom. JSW je tvrdio da podnositelj pritužbe nije dokazao kako su indijske mjere povezane s otpadom, kao što je izvozna carina od 15 %, doprinijele nižim cijenama otpada. JSW je tvrdio i da je i nekoliko drugih zemalja, uključujući Uniju, uvelo mjere za poticanje ažuriranja otpada te da podnositelj pritužbe nije utvrdio kako su indijske mjere posebne ili karakteristične, što je JSW tvrdio da je potrebno za utvrđivanje posebne situacije na tržištu.

(63)

JSW je tvrdio da bi, čak i ako postoji posebna situacija na tržištu, Komisija trebala procijeniti bi li ta situacija omogućila prikladnu usporedbu domaće i izvozne prodaje. JSW je nadalje tvrdio da je njegov trošak proizvodnje isti bez obzira na to prodaje li se predmetni proizvod na domaćem tržištu ili izvozi. JSW je tvrdio i da se relevantni ulazni elementi unose u peć bez razlikovanja njihova izvora, što dodatno potvrđuje činjenica da se pri proizvodnji proizvoda na početku proizvodnog lanca, kao što su toplovaljani koluti, na proizvodnim linijama ne zna hoće li se kolut dalje prerađivati u hladnovaljani plosnati čelik ili prodavati kao takav.

(64)

JSW se nije složio s tvrdnjama podnositelja pritužbe da su se zbog velikih količina uvoza proizvoda iz ispitnog postupka iz Kine snizile cijene na indijskom domaćem tržištu, zbog čega je narušena sposobnost indijskih proizvođača da ostvare dobit prodajom svojih proizvoda, te da su zbog toga indijski proizvođači preusmjerili proizvodnju na tržište Unije. JSW je tvrdio da taj učinak istiskivanja s tržišta koji je naveo podnositelj pritužbe nije bio specifičan za Indiju i da nije imao vidljive učinke na cijene, trgovinske obrasce ili profitabilnost indijskih proizvođača. JSW je nadalje tvrdio da kineski prekomjerni kapacitet nije utjecao na njegovu dobit na domaćem tržištu te da je njegova količina prodanih proizvoda ostala visoka i na domaćem i na izvoznom tržištu. Kad je riječ o cijenama, JSW je tvrdio da su se cijene na domaćem tržištu kretale slično kao na izvoznim tržištima. Osim toga, JSW je tvrdio da je uvoz iz Kine vrlo nizak u usporedbi s drugim zemljama uvoznicama (3 – 12 % ukupnog uvoza), da uvoz iz Kine čini samo 0,2 – 0,3 % domaće potrošnje i da kretanja uvoza iz Kine zaostaju za kretanjima domaće potrošnje. Naposljetku, JSW je tvrdio da je Indija uvela mjere trgovinske zaštite protiv proizvoda iz ispitnog postupka.

(65)

JSW je tvrdio da se člankom 2. stavkom 3. osnovne uredbe propisuje da navodna posebna situacija na tržištu mora biti takva da zbog nje domaća cijena bude neprikladna za usporedbu s izvoznom cijenom. JSW je nadalje tvrdio da su te dvije cijene usporedive jer je Indija uvela stvarne mjere trgovinske zaštite protiv proizvoda iz ispitnog postupka i jer, za razliku od mnogih drugih zemalja, bilježi povećanje domaće potražnje.

(66)

JSW se nije složio s pritužbom da bi Komisija, ako se utvrdi posebna situacija na tržištu, mogla prilagoditi dobit pri utvrđivanju uobičajene vrijednosti. JSW je tvrdio da Komisija nema pravnu osnovu na temelju koje bi pri izračunu uobičajene vrijednosti zanemarila stvarnu dobit koju je JSW ostvario od svoje domaće prodaje. Naposljetku, JSW je dodao da bi Komisija, čak i kad bi primijenila članak 2. stavak 6. osnovne uredbe, morala obavijestiti zainteresirane strane o gornjoj granici i utvrditi tu granicu kako primijenjeni iznos dobiti ne bi premašivao dobit koju obično ostvaruju drugi izvoznici ili proizvođači prodajom proizvoda iste opće kategorije na domaćem tržištu zemlje podrijetla.

(67)

TRAV je tvrdio da u nedavnom antidampinškom ispitnom postupku Unije u vezi s uvozom toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika iz Vijetnama Unija nije mogla utvrditi postojanje poremećaja u vezi sa sirovinama. TRAV je tvrdio da se isti zaključak primjenjuje na hladnovaljani plosnati čelik jer se hladnovaljani plosnati čelik proizvodi od toplovaljanog čelika. TRAV je tvrdio da je pritužba sadržavala pravne i činjenične pogreške. TRAV je nadalje tvrdio da su vijetnamske politike izvoza minerala osmišljene kako bi se zajamčilo održivo upravljanje prirodnim resursima zemlje i njihovo učinkovito iskorištavanje, u potpunosti u skladu s nacionalnim zakonima i međunarodnim obvezama, kao što je članak XX. Općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994.

(68)

POSVIET je tvrdio i da je Komisija u antidampinškom ispitnom postupku u vezi s uvozom određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika podrijetlom iz Vijetnama, Japana, Indije i Egipta („ispitni postupak u vezi s toplovaljanim plosnatim proizvodima od čelika”) (43) zaključila da se ne može utvrditi postojanje posebne situacije na tržištu u Vijetnamu. TRAV je tvrdio da većina toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika koje koristi vijetnamska domaća industrija potječe od domaćih proizvođača, kao što je Hoa Phat Dung Quat Steel Corporation, koje pripada društvu Formosa Ha Tinh Steel Corporation. POSVIET je nadalje tvrdio da bi Komisija, s obzirom na to da se pritužba u ovom ispitnom postupku temeljila na istoj dokaznoj osnovi, među ostalim, u pogledu domaćih cijena koksnog ugljena, željezne rude i otpada od čelika, također trebala smatrati da je ta osnova nedostatna za utvrđivanje postojanja posebne situacije na tržištu u Vijetnamu. POSVIET se pozvao i na nalaze Općeg suda u predmetu o biodizelu (44), koji se odnose na Komisijinu ocjenu učinka indonezijskog sustava različitog oporezivanja izvoza na domaće cijene sirovog palminog ulja i povezane uvjete koje treba dokazati za narušene cijene sirovina na domaćem tržištu.

(69)

Kad je riječ o mjerama koje se odnose na željeznu rudu, otpad od čelika i koksni ugljen, TRAV i POSVIET tvrdili su da podnositelj pritužbe nije dostavio nikakve dokaze da su te mjere stvarno dovele do poremećaja na domaćem tržištu sirovina i da samo postojanje izvoznih poreza ili drugih inicijativa politike ne može automatski opravdati zaključak da su cijene umjetno niske. TRAV i POSVIET također se nisu složili da vertikalno integrirana društva i kampanja „Vijetnamski narod daje prednost upotrebi vijetnamskih proizvoda” predstavljaju posebnu situaciju na tržištu. TRAV je porekao i sudjelovanje u upravljanju i određivanju cijena poduzeća koja se bave proizvodnjom i izvozom hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika te je pojasnio da je „Strategija razvoja industrije čelika do 2030. s vizijom do 2050.” ukinuta 2018. Naposljetku, POSVIET se nije složio s time da činjenica da su cijene toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Kini umjetno niske, što nije bio slučaj, ne znači da su cijene toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Vijetnamu umjetno niske samo zbog trgovine.

(70)

Primjedbe zainteresiranih strana iz uvodnih izjava od 39. do 69. nisu bile relevantne za pokretanje ispitnog postupka. Naime, sve su se te primjedbe odnosile na pitanja koja su se mogla utvrditi samo tijekom ispitnog postupka, a ne na dokaze iz pritužbe. Stoga ih je Komisija primila na znanje. Nalazi Komisije u ispitnom postupku o svim tim pitanjima u ispitnom postupku navode se, prema potrebi, u odgovarajućim odjeljcima ove Uredbe.

1.4.2.   Tvrdnje o količini uvezenih proizvoda i kumulaciji

(71)

Nekoliko zainteresiranih strana, odnosno turska vlada, POSVIET, Nippon Steel & JP i tajvanske korporacije, osporilo je dostatnost i usporedivost količina uvezenih proizvoda za kumulaciju.

(72)

Turska vlada i Nippon Steel & JP tvrdili su da uvoz nije bio znatan u skladu s člankom 5. stavkom 7. i člankom 3. stavkom 4. osnovne uredbe te su naveli da su tržišni udjeli bili niski ili promjenjivi. Slično tome, POSVIET je tvrdio da je uvoz zanemariv. Tvrdio je i da su razine izvoza strukturno ograničene i da je kumulacija neprimjerena zbog razlika u uvjetima uvoza, svojstvima proizvoda i stanju tržišnog natjecanja.

(73)

Komisija je smatrala da se u fazi pokretanja postupka člankom 5. stavkom 3. osnovne uredbe propisuju dostatni dokazi o uvozu, a ne konačna ocjena njegova točnog učinka.

(74)

U pritužbi se navode dostatni dokazi da se proizvod uvozi iz predmetnih zemalja na tržište Unije u znatnim količinama i da se natječe s proizvodom iz Unije pod sličnim uvjetima tržišnog natjecanja jer su uvezeni proizvodi i proizvodi iz Unije namijenjeni istim krajnjim korisnicima koji posluju u sličnim tržišnim segmentima, što znači da su izravno zamjenjivi.

(75)

Osim toga, u ovoj fazi nema naznaka da bi kumulacija narušila analizu štete. Naprotiv, dokazi prima facie upućuju na to da je predmetni uvoz istodobno prisutan na tržištu Unije i da vrši istodobni pritisak na cijene.

(76)

U skladu s tim, uvjeti za kumulaciju ispunjeni su u fazi pokretanja postupka. Stoga su ti argumenti odbačeni.

(77)

Nakon objave Nippon Steel Corporation, JFE Steel Corporation i Kobe Steel, Ltd. („japanski proizvođači”) ponovili su argumente o dostatnosti i usporedivosti količina uvezenih proizvoda za potrebe kumulacije. Smatrali su da Komisija nije u dovoljnoj mjeri razmotrila te argumente i zatražili da ih se razmotri u konačnim nalazima. U tom je pogledu nekoliko zainteresiranih strana iz zemalja za koje nije utvrđena posebna situacija na tržištu koja bi utjecala na pouzdanost domaćih prodajnih cijena tvrdilo da njihov uvoz nije trebalo procjenjivati kumulativno s uvozom iz ostalih predmetnih zemalja. Tvrdili su da, s obzirom na to da je u nekim drugim zemljama utvrđena posebna situacija na tržištu, Komisija nije trebala kumulirati uvoz iz njihovih zemalja podrijetla s uvozom iz zemalja u kojima postoji posebna situacija na tržištu, a da pritom u procjeni kumulacije ne uzme tu razliku u obzir na odgovarajući način.

(78)

Komisija je napomenula da se posebna situacija na tržištu ocjenjuje za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Ta ocjena nije povezana sa zasebnom evaluacijom na temelju članka 3. stavka 4., koja se odnosi na uvjete tržišnog natjecanja između uvezenih proizvoda na tržištu Unije te između tog uvoza i industrije Unije. Članak 2. stavak 3. odnosi se na situaciju na domaćem tržištu zemalja izvoznica, dok se članak 3. stavak 4. odnosi na tržišno natjecanje unutar Unije. Stoga činjenica da je u nekim zemljama izvoznicama utvrđena posebna situacija na tržištu sama po sebi ne upućuje na različito ponašanje na tržištu Unije.

(79)

Komisija je napomenula i da je za kumulaciju potrebno utvrditi imaju li uvezeni proizvodi slična fizička svojstva i zamjenjive krajnje namjene te ponašaju li se izvoznici slično na tržištu i imaju li usporediv konkurentski odnos s industrijom Unije. Ta se procjena temelji na elementima kao što su istodobna prisutnost na tržištu, usporedive cijene, preklapanje prodajnih kanala i kupaca te slična kretanja količina uvezenih proizvoda i tržišnih udjela. Ispitni postupak pokazao je da je uvoz iz Japana i drugih predmetnih zemalja bio prisutan na tržištu Unije u razdoblju ispitnog postupka, da je bio namijenjen istim krajnjim korisnicima i tržišnim segmentima, da je bio izravno zamjenjiv s proizvodom iz Unije i da je vršio istodobni pritisak na cijene.

(80)

Komisija je stoga potvrdila da će se ta društva uključiti u kumulativnu analizu štete i odbacila njihovu tvrdnju.

1.4.3.   Tvrdnje o nepostojanju štete za industriju Unije

(81)

Zainteresirane strane tvrdile su da su dokazi o šteti nedostatni ili da nisu reprezentativni za materijalnu štetu u smislu članka 3. osnovne uredbe. Turska vlada, Nippon Steel & JP i tajvanske korporacije tvrdili su da je industrija Unije u pritužbi zadržala snažan tržišni položaj sa stabilnim ili visokim tržišnim udjelima te da nije zabilježeno znatno pogoršanje pokazatelja kao što su kapacitet, proizvodnja i ulaganja. POSVIET je tvrdio da je industrija Unije ostala otporna unatoč nepovoljnim tržišnim uvjetima, uključujući normalizaciju nakon pandemije i povećane troškove. Tvrdio je i da pritužba nije sadržavala dostatne dokaze prima facie o nekoliko pokazatelja štete, uključujući produktivnost, povrat ulaganja, novčani tok, plaće, rast i sposobnost prikupljanja kapitala, te da pokretanje postupka stoga nije trebalo biti opravdano.

(82)

Komisija je podsjetila da se člankom 5. stavcima 2. i 3. osnovne uredbe zahtijevaju samo dostatni dokazi koji su razumno dostupni kako bi se opravdalo pokretanje postupka. Pritužba je sadržavala relevantne dokaze o ključnim čimbenicima štete koji utječu na industriju Unije, uključujući smanjenje profitabilnosti, pritisak na cijene i slabljenje pokazatelja uspješnosti. Postojanje određenih otpornih pokazatelja, kao što su stabilni tržišni udjeli, ne isključuje zaključak o materijalnoj šteti ako drugi pokazatelji pokazuju negativna kretanja. Nepostojanje podataka o svim pokazateljima koje je naveo POSVIET stoga nije poništilo pokretanje postupka. Stoga su ti argumenti odbačeni.

1.4.4.   Tvrdnje o uzročnosti

(83)

Turska vlada, Nippon Steel & JP, tajvanske korporacije i POSVIET osporavali su postojanje uzročno-posljedične veze između navodnog dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije. Tvrdili su da je pogoršanje rezultata prvenstveno potaknuto drugim čimbenicima kao što su smanjenje potrošnje, povećani troškovi energije i sirovina, prilagodbe nakon pandemije i strateške odluke proizvođača iz Unije.

(84)

Komisija je podsjetila da se u fazi pokretanja postupka člankom 5. stavkom 3. zahtijeva samo dovoljno dokaza o mogućoj uzročno-posljedičnoj vezi, a ne konačno utvrđivanje na temelju članka 3. stavaka 6. i 7. U pritužbi su dostavljeni dokazi o istodobnom uvozu iz predmetnih zemalja i pogoršanju rezultata industrije Unije, uključujući pokazatelje pritiska na cijene. Alternativna objašnjenja koja su dostavile te strane relevantna su za fazu ispitnog postupka, ali ne poništavaju uzročno-posljedičnu vezu prima facie. Stoga su ti argumenti odbačeni.

1.4.5.   Tvrdnje o razini mjera i metodologiji (ciljna dobit, prilagodbe)

(85)

Nekoliko zainteresiranih strana osporavalo je aspekte izračuna marže štete i izračuna uobičajene vrijednosti navedene u pritužbi. Tvrdili su da je ciljna dobit prekomjerna i da nije reprezentativna za uobičajene tržišne uvjete te da bi uključivanje troškova povezanih sa sustavom trgovanja emisijama („ETS”) moglo dovesti do dvostrukog računanja. Turska vlada i Nippon Steel & JP nadalje su osporili prilagodbe povezane s ulaganjima i metodologije raspodjele troškova.

(86)

Komisija je smatrala da podnositelj pritužbe u fazi pokretanja postupka mora dostaviti razumne procjene na temelju dostupnih dokaza. Metodološka utvrđivanja, uključujući odabir ciljne dobiti, tretman troškova u okviru ETS-a i metodologije prilagodbe, složena su tehnička pitanja koja se provjeravaju tijekom ispitnog postupka. Argumenti koje su iznijeli turska vlada, Nippon Steel & JP, tajvanske korporacije i POSVIET stoga su se odnosili na pitanja koja se ne mogu konačno ocijeniti u fazi pokretanja postupka te su prema tome odbačeni.

1.4.6.   Tvrdnje o poremećajima povezanima sa sirovinama

(87)

POSVIET je tvrdio da nisu ispunjeni uvjeti za primjenu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe, budući da je Vijetnam koristio uvezene sirovine kupljene po međunarodnim tržišnim cijenama i da nisu dokazani znatni poremećaji. TRAV je nadalje izvijestio da sirovine izvađene u zemlji koje su potrebne za proizvodnju toplovaljanih koluta ne ispunjavaju zahtjeve industrije čelika i da se općenito ne mogu koristiti u postupku proizvodnje toplovaljanih koluta.

(88)

Komisija je podsjetila da su u fazi pokretanja postupka potrebni samo dostatni dokazi koji upućuju na postojanje znatnih poremećaja u vezi sa sirovinama koji utječu na troškove proizvodnje u zemlji izvoznici i potencijalno na djelotvornost pravila niže pristojbe. Napomenula je da su u pritužbi navedeni takvi dostatni dokazi, uključujući informacije o relevantnim tržišnim uvjetima i čimbenicima koji bi mogli utjecati na određivanje cijena sirovina i strukture troškova u zemljama izvoznicama.

(89)

Komisija je nadalje smatrala da je za procjenu takvih poremećaja potrebna sveobuhvatna analiza strukture tržišta, uvjeta određivanja cijena i mogućeg utjecaja države, koja se ne može definitivno provesti u fazi pokretanja postupka. Stoga su argumenti POSVIET-a odbačeni.

1.4.7.   Tvrdnje o interesu Unije

(90)

Određene strane, odnosno turska vlada, Nippon Steel & JP, tajvanske korporacije i BSH Hausgeräte GmbH, tvrdile su da uvođenje mjera ne bi bilo u interesu Unije u smislu članka 21. osnovne uredbe. Tvrdili su da bi se mjerama povećali ulazni troškovi za industrije na kraju proizvodnog lanca, uključujući automobilski sektor, sektor strojeva i kućanskih aparata, te da bi one negativno utjecale na konkurentnost, zapošljavanje i stabilnost lanca opskrbe.

(91)

Komisija je podsjetila da se u skladu s člankom 21. interes Unije ne procjenjuje u fazi pokretanja postupka, nego samo u fazi privremenih ili konačnih mjera. Stoga su argumenti turske vlade, društva Nippon Steel & JP, tajvanskih korporacija i društva BSH Hausgeräte GmbH odbačeni.

1.5.   Odabir uzorka

(92)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je moguće da će provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

Odabir uzorka proizvođača iz Unije

(93)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je uzorak odabrala na temelju najvećih reprezentativnih obujma proizvodnje i prodaje istodobno osiguravajući zemljopisnu rasprostranjenost. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku, ali nije dostavljena ni jedna primjedba.

(94)

Stoga se konačni uzorak sastojao od tri proizvođača iz Unije koji se nalaze u tri različite države članice. Čini više od 24 % procijenjene ukupne količine proizvodnje i 17 % procijenjene prodaje istovjetnog proizvoda na slobodnom tržištu u Uniji. Uzorak je reprezentativan za industriju Unije.

Odabir uzorka nepovezanih uvoznika

(95)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(96)

Nijedan nepovezani uvoznik nije dostavio zatražene informacije ni pristao da ga se uključi u uzorak.

Odabir uzorka proizvođača izvoznika

(97)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka bio potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u Indiji, Japanu, Tajvanu, Turskoj i Vijetnamu zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Nadalje, Komisija je od misije Republike Indije pri Europskoj uniji, Misije Japana pri Europskoj uniji, Predstavničkog ureda Taipeija u Europskoj uniji, Misije Republike Turske pri Europskoj uniji i Misije Socijalističke Republike Vijetnama pri Europskoj uniji zatražila da utvrde eventualne ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupe u kontakt.

(98)

Četiri proizvođača izvoznika iz Indije dostavila su zatražene informacije i pristala da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak jednog proizvođača izvoznika na temelju najveće reprezentativne količine robe izvezene u Uniju koja se razumno mogla ispitati u raspoloživom vremenu. Proizvođač izvoznik u uzorku činio je [90 % – 100 %] procijenjene ukupne količine izvezene u Uniju iz Indije u razdoblju ispitnog postupka. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim proizvođačima izvoznicima i indijskim tijelima. Nisu dostavljene nikakve primjedbe.

(99)

Pet je društava u Japanu dostavilo zatražene informacije i pristalo da ih se uključi u uzorak. Jedno od njih, Daido, nije prijavilo nikakvu izvoznu prodaju u Uniju u razdoblju ispitnog postupka. Međutim, kasnije tijekom ispitnog postupka Komisija je smatrala da je to društvo povezano s proizvođačem izvoznikom u uzorku, kako je navedeno u uvodnim izjavama od 271. do 273. Nadalje, jedno je drugo društvo prijavilo „0” za proizvodnju, proizvodni kapacitet, domaću i izvoznu prodaju u razdoblju ispitnog postupka i drugim godinama zatraženima u obrascu za odabir uzorka, zbog čega se nije moglo smatrati proizvođačem u Japanu. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak jednog proizvođača izvoznika na temelju najveće reprezentativne količine robe izvezene u Uniju koja se razumno mogla ispitati u raspoloživom vremenu. Proizvođač izvoznik u uzorku činio je [80 % – 90 %] procijenjene ukupne količine izvezene u Uniju iz Japana u razdoblju ispitnog postupka. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim proizvođačima izvoznicima i japanskim tijelima. Nisu dostavljene nikakve primjedbe.

(100)

Tri proizvođača izvoznika u Tajvanu, koji pripadaju dvjema grupama, dostavila su zatražene podatke i pristala da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od dva proizvođača izvoznika koji pripadaju jednoj grupi na temelju najvećeg reprezentativnog obujma izvoza u Uniju koji je bilo moguće razumno ispitati u raspoloživom vremenu. Proizvođač izvoznik u uzorku činio je [60 % – 70 %] procijenjene ukupne količine izvezene u Uniju iz Tajvana u razdoblju ispitnog postupka. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim proizvođačima izvoznicima i tajvanskim tijelima. Nisu dostavljene nikakve primjedbe.

(101)

Šest je proizvođača izvoznika iz Turske dostavilo zatražene podatke i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od dva proizvođača izvoznika na temelju najveće reprezentativne količine robe izvezene u Uniju koja se razumno mogla ispitati u raspoloživom vremenu. Proizvođači izvoznici u uzorku činili su [50 % – 60 %] procijenjene ukupne količine izvezene u Uniju iz Turske u razdoblju ispitnog postupka. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim proizvođačima izvoznicima i turskim tijelima. Nisu dostavljene nikakve primjedbe.

(102)

Tri proizvođača izvoznika iz Vijetnama dostavila su zatražene podatke i pristala da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak jednog proizvođača izvoznika na temelju najveće reprezentativne količine robe izvezene u Uniju koja se razumno mogla ispitati u raspoloživom vremenu. Proizvođač izvoznik u uzorku činio je [80 % – 90 %] procijenjene ukupne količine izvezene u Uniju iz Vijetnama u razdoblju ispitnog postupka. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim proizvođačima izvoznicima i vijetnamskim tijelima. Nisu dostavljene nikakve primjedbe.

1.6.   Odgovori na upitnik i posjeti radi provjere

(103)

Kako je najavljeno u Obavijesti o pokretanju postupka, Komisija je tijelima svih predmetnih zemalja poslala posebne upitnike kako bi ispitala navode o posebnoj situaciji na tržištu nastaloj zbog učinka istiskivanja s tržišta uzrokovanog uvozom iz Kine. U tim su upitnicima zatražene informacije koje je Komisija smatrala potrebnima za ispitivanje navodnog učinka istiskivanja s tržišta, kao što su, na primjer, količine, cijene i tržišni udjeli uvoza i domaće prodaje u predmetnim zemljama. Te su informacije zatražene za razdoblje od 1. siječnja 2022. do 30. lipnja 2025., što je isto razdoblje na temelju kojeg su utvrđeni damping i šteta u ispitnom postupku (vidjeti uvodnu izjavu 107.). Komisija je indijskoj i vijetnamskoj vladi poslala i posebne upitnike kako bi ispitala navode o posebnoj situaciji na tržištu nastaloj zbog mjera koje se odnose na posebne ulazne elemente za hladnovaljane plosnate proizvode od čelika.

(104)

Nadalje, podnositelj pritužbe u pritužbi je dostavio dostatne dokaze o mogućim poremećajima povezanima sa sirovinama u Indiji i Vijetnamu u vezi s predmetnim proizvodom. Stoga su, kako je najavljeno u Obavijesti o pokretanju postupka, ti navodni poremećaji povezani sa sirovinama bili obuhvaćeni ispitnim postupkom kako bi se utvrdilo treba li na Indiju i Vijetnam primijeniti odredbe iz članka 7. stavaka 2.a i 2.b osnovne uredbe. Komisija je zbog toga poslala dodatne upitnike o tome indijskoj i vijetnamskoj vladi.

(105)

Komisija je poslala upitnike i proizvođačima iz Unije u uzorku, proizvođačima izvoznicima u uzorku te poznatim nepovezanim uvoznicima i korisnicima. Ti su upitnici objavljeni i na internetu (45) na dan pokretanja postupka.

(106)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje dampinga, nastale štete, interesa Unije i postojanja posebne situacije na tržištu i poremećaja u vezi sa sirovinama u smislu članka 7. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u prostorima tijela svih predmetnih zemalja te sljedećih društava:

proizvođači iz Unije:

—

ArcelorMittal, Gent, Belgija

—

ArcelorMittal, Asturias, Španjolska

—

Thyssenkrupp Steel Europe AG, Duisburg, Njemačka

proizvođači izvoznici iz Indije:

—

JSW Steel Limited, Mumbai

—

JSW Steel Coated Products Limited, Mumbai

proizvođači izvoznik iz Japana:

—

Nippon Steel Corporation, Tokio

povezani trgovci:

—

Marubeni-Itochu Steel Inc., Tokio, Japan

—

Metal One Corporation, Tokio, Japan

—

Nippon Steel Trading Corporation, Tokio, Japan

—

Sumitomo Corporation Global Metals Co., Ltd., Tokio, Japan

—

Steel Center Co., Ltd., Tokio, Japan

—

NST Coil Center Co., Ltd., Tokio, Japan

povezani uvoznici iz Unije:

—

Marubeni-Itochu Steel Europe GmbH, Düsseldorf, Njemačka

—

Nippon Steel Trading Austria GmbH, Beč, Austrija

proizvođači izvoznici iz Tajvana:

—

China Steel Corporation, Kaohsiung

—

Chung Hung Steel Corporation, Kaohsiung

povezani trgovac:

—

China Steel Structure Co., Ltd., Kaohsiung, Tajvan

proizvođači izvoznici iz Turske:

—

Borçelik Çelik Sanayi Ticaret A.Ş., Bursa

—

Tatmetal Çelik Sanayi ve Ticaret A. Ş., Istanbul

povezani trgovac:

—

ArcelorMittal Çelik Ticaret A.Ş., Istanbul, Turska

povezani uvoznici u Uniji i/ili dobavljači sirovina (provedene su internetske unakrsne provjere na daljinu):

—

ArcelorMittal Flat Carbon Europe S.A., Luxembourg, Luksemburg

—

Bamesa Oţel, S.A., Topoloveni, Rumunjska

proizvođač izvoznik iz Vijetnama:

—

POSCO VIETNAM Co., Ltd, Ho Chi Minh City

povezani centar za preradu i trgovac:

—

POSCO Vietnam Processing Center Joint Stock Company, Phuoc An, Vijetnam

povezani trgovac:

—

POSCO International Corporation, Seoul, Republika Koreja

povezani dobavljač sirovina:

—

POSCO Co. Ltd., Seoul, Republika Koreja

povezani uvoznik iz Unije:

—

POSCO INTERNATIONAL Deutschland GmbH, Eschborn, Njemačka.

1.7.   Razdoblje ispitnog postupka i razmatrano razdoblje

(107)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2024. do 30. lipnja 2025. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2022. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(108)

Nakon objave japanski proizvođači tvrdili su da 2022. nije primjerena početna godina za procjenu štete jer se u prvoj polovini te godine nastavio snažan gospodarski oporavak nakon pandemije bolesti COVID-19. Smatraju da je referentna vrijednost narušena zbog povoljnih tržišnih uvjeta koji su prevladavali 2022. i da je pogoršanje koje je utvrđeno usporedbom razdoblja ispitnog postupka s tom godinom stoga preuveličano. Iz tog su razloga zatražili da Komisija produlji referentno razdoblje ili da pri procjeni kretanja pokazatelja štete uzme u obzir uvjete koji su prevladavali 2022.

(109)

Važno je napomenuti da je Komisija utvrdila štetu na temelju kretanja stanja industrije Unije u cijelom razmatranom razdoblju, a ne samo na temelju usporedbe 2022. i razdoblja ispitnog postupka. Komisija je napomenula da se umjesto samo jedne godine ispituje više njih kako bi se ublažio učinak cikličkih ili kratkoročnih fluktuacija i kako bi se procijenilo jesu li relevantna kretanja i dalje dosljedno prisutna u dovoljno reprezentativnom razdoblju. Procjenom su obuhvaćeni svi relevantni gospodarski čimbenici i pokazatelji koji utječu na stanje industrije Unije, uključujući prodaju, proizvodnju, tržišni udio, profitabilnost, zaposlenost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja.

(110)

Japanski proizvođači tvrdili su da su 2022. vladali iznimno povoljni uvjeti zbog oporavka nakon pandemije bolesti COVID-19 i da je stoga pogoršanje stanja industrije Unije preuveličano usporedbom s razdobljem ispitnog postupka. Međutim, postojanje povoljnih tržišnih uvjeta na početku razmatranog razdoblja samo po sebi ne dokazuje da pogoršanje koje je uslijedilo nakon toga nije uzrokovano čimbenicima ispitanima u ispitnom postupku.

(111)

Osim toga, procjena Komisije ne temelji se na jednom pokazatelju ni na jednoj godini, već na dinamičnoj analizi. Pogoršanje je vidljivo iz nekoliko pokazatelja i odnosilo se i na financijske rezultate industrije Unije i na njezin položaj na tržištu Unije. Uz to su ocijenjeni dosljednost pokazatelja i smjer njihova kretanja u cijelom razmatranom razdoblju, uključujući godine od početne točke do razdoblja ispitnog postupka. Istodobno kretanje tih pokazatelja pruža potpuniju sliku stanja industrije Unije nego uvjeti koji su prevladavali bilo koje pojedinačne godine.

(112)

Nadalje, japanski proizvođači nisu dokazali da se u slučaju pogoršanja nakon 2022. radilo samo o povratku na uobičajene uvjete koji su postojali prije oporavka nakon pandemije bolesti COVID-19. Konkretno, nisu dostavili dokaze kojima se utvrđuje koja bi se razina uspješnosti trebala smatrati uobičajenom za industriju Unije ili koji upućuju na to da su razine postignute u razdoblju ispitnog postupka odgovarale takvim uobičajenim uvjetima.

(113)

Komisija je smatrala i da se produljenjem referentnog razdoblja samim po sebi ne bi dobila primjerenija procjena štete. I dalje bi bilo potrebno procijeniti stvarno kretanje industrije Unije u razmatranom razdoblju i dokazati da uočeno pogoršanje nije bilo povezano s dampinškim uvozom.

(114)

Japanski proizvođači nisu utvrdili nijedan konkretni pokazatelj štete za koji bi se pogoršanje moglo pripisati isključivo završetku oporavka nakon pandemije bolesti COVID-19. Njihovim se argumentom stoga ne objašnjava uočeno ukupno pogoršanje svih pokazatelja štete.

(115)

Komisija je stoga smatrala da procjena štete nije dovedena u pitanje argumentima koji se odnose na gospodarske uvjete koji su prevladavali 2022. Procjena se temeljila na kretanju stanja industrije Unije u cijelom razmatranom razdoblju i na kombiniranom kretanju relevantnih pokazatelja štete. Zahtjev je stoga odbačen.

1.8.   Neuvođenje privremenih mjera i daljnji postupak

(116)

Komisija je 17. travnja 2026., u skladu s člankom 19.a stavkom 2. osnovne uredbe, obavijestila zainteresirane strane da ne namjerava uvesti privremene mjere i dala im je mogućnost da dostave dodatne informacije.

(117)

Nastavila je prikupljati i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze.

(118)

Komisija je 6. kolovoza 2026. obavijestila sve zainteresirane strane o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih namjerava uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz određenih hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika podrijetlom iz Indije, Japana, Tajvana, Turske i Vijetnama („konačna objava”). Svim je stranama dan rok u kojem su mogle iznijeti primjedbe na konačnu objavu.

(119)

Neke primljene primjedbe na konačnu objavu dovele su do revizije bitnih činjenica i razmatranja iz uvodne izjave 118. Komisija je 6. listopada 2026. svim zainteresiranim stranama dostavila dodatnu konačnu objavu. Svim je stranama dan rok u kojem su mogle iznijeti primjedbe, koje su bile ograničene na revidirane informacije navedene u dodatnoj konačnoj objavi. Nakon zaprimanja primjedbi na dodatnu konačnu objavu, Komisija je 16. listopada 2026. svim zainteresiranim stranama dostavila drugu dodatnu konačnu objavu. Svim je stranama dan rok u kojem su mogle iznijeti primjedbe, koje su također bile ograničene na informacije navedene u toj drugoj dodatnoj objavi.

(120)

Stranama koje su to zatražile isto je tako omogućeno da budu saslušane. Održana su saslušanja sa svim proizvođačima izvoznicima u uzorku, tajvanskim i turskim tijelima te češkim društvom Blades s.r.o., koje je korisnik predmetnog proizvoda.

(121)

POSVIET je 8. listopada 2026. zatražio od službenika za saslušanje da organizira saslušanje sa službama kako bi Komisija prije donošenja konačne odluke odgovorila na tri tvrdnje koje je to društvo već iznijelo u primjedbama na konačnu objavu od 17. kolovoza 2026. i pružila društvu POSVIET konstruktivnu priliku da odgovori na nova činjenična razmatranja iz dodatne konačne objave, na koja je POSVIET imao dva dana za iznošenje primjedbi. To se saslušanje održalo 12. listopada 2026. Na saslušanju su službe Komisije potvrdile da su razumjele tvrdnje i primjedbe te da će ih razmotriti u konačnoj uredbi. Službenik za saslušanje zaključio je da su društvu POSVIET pružene sve pravne mogućnosti da iznese svoja stajališta službama Komisije i dostavi primjedbe i argumente u pisanom obliku i na usmenim saslušanjima te da su u ovom ispitnom postupku poštovana prava društva POSVIET na obranu.

2.   PROIZVOD IZ ISPITNOG POSTUPKA, PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1.   Proizvod iz ispitnog postupka

(122)

Proizvod iz ispitnog postupka jesu plosnati valjani proizvodi od željeza ili nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika, isključujući nehrđajući čelik, svih širina, hladnovaljani (hladnoreducirani), koji nisu platirani niti prevučeni, samo hladnovaljani (hladnoreducirani) i dalje neobrađeni, ali ne uključujući:

—

plosnate valjane proizvode od željeza ili nelegiranog čelika, svih širina, hladnovaljane (hladnoreducirane), koji nisu platirani ni prevučeni, samo su hladnovaljani i dalje neobrađeni, u kolutima ili nenamotani, svih debljina, elektrolimove,

—

plosnate valjane proizvode od željeza ili nelegiranog čelika, svih širina, hladnovaljane (hladnoreducirane), koji nisu platirani niti prevučeni, u kolutima, debljine manje od 0,35 mm, žarene (poznate i kao „crne ploče”),

—

plosnate valjane proizvode od ostalih legiranih čelika, svih širina, od silicijskog elektročelika, i

—

plosnate valjane proizvode od legiranog čelika, samo hladnovaljane (hladnoreducirane) i dalje neobrađene, od brzoreznog čelika.

(123)

Hladnovaljani plosnati proizvodi od čelika imaju cijeli niz primjena, uključujući automobilsku industriju, kućanske uređaje, građevinske materijale, industrijske strojeve, električnu opremu, metalni namještaj, sustave skladištenja, cijevi i druge primjene u proizvodnji na kraju proizvodnog lanca koje zahtijevaju visokokvalitetnu završnu obradu površine i preciznost dimenzija.

2.2.   Predmetni proizvod

(124)

Predmetni proizvod je proizvod iz ispitnog postupka podrijetlom iz Indije, Japana, Tajvana, Turske ili Vijetnama, trenutačno razvrstan u oznake KN ex 7209 15 00 , 7209 16 90 , 7209 17 90 , 7209 18 91 , ex 7209 18 99 , ex 7209 25 00 , 7209 26 90 , 7209 27 90 , 7209 28 90 , 7211 23 30 , ex 7211 23 80 , ex 7211 29 00 , 7225 50 80 , 7226 92 00 (oznake TARIC 7209 15 00 90, 7209 18 99 90, 7209 25 00 90, 7211 23 80 19, 7211 23 80 95, 7211 23 80 99, 7211 29 00 19, 7211 29 00 99).

2.3.   Istovjetni proizvod

(125)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

—

predmetni proizvod pri izvozu u Uniju,

—

proizvod iz ispitnog postupka koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu predmetnih zemalja, i

—

proizvod iz ispitnog postupka koji u Uniji proizvodi i prodaje industrija Unije.

(126)

Komisija je stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

2.4.   Tvrdnje o opsegu proizvoda

(127)

Daido je podnio zahtjev za isključenje proizvoda za DF42N, MENPD i MAS1C (zajedno „funkcionalne slitine društva Daido”). Daido je tvrdio da bi te slitine trebalo isključiti jer se razlikuju od „općih hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika” po krajnjim namjenama, proizvodnim postupcima, distribucijskim kanalima i cijenama. Nadalje je tvrdio da bi isključenje bilo opravdano jer bi funkcionalne slitine društva Daido pripadale kategoriji 09 kontrolnog broja proizvoda („PCN”). Daido navodi da kategorije 01 – 08 odgovaraju priznatim skupinama hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika koje su definirane normama EN i upotrebljavaju se u uobičajenim lancima opskrbe automobilske industrije, industrije kućanskih uređaja i građevinske industrije, dok kategorija 09 funkcionira kao rezidualni razred za materijale koji ne ispunjavaju mehaničke kriterije ili kriterije površinske obrade za hladnovaljane plosnate proizvode od čelika.

(128)

Daido nije dostavio nikakve dokaze kojima bi potkrijepio tvrdnju da njegove funkcionalne slitine društva nemaju ista osnovna tehnička, kemijska i fizička svojstva kao i hladnovaljani plosnati proizvodi od čelika. Naprotiv, te se slitine proizvode od istih sirovina i u osnovi istim postupkom. Dobiveni proizvod i dalje je hladnovaljani plosnati proizvod od čelika. Konkretna krajnja namjena, distribucijski kanal ili konačna cijena nisu bili relevantni da bi se opravdalo isključenje proizvoda.

(129)

Isključenje se nije moglo opravdati ni činjenicom da proizvod pripada kategoriji 09 PCN-a, kako je tvrdio Daido. Naprotiv, ta je činjenica potvrdila da se radi o proizvodu iz ispitnog postupka, s istim osnovnim fizičkim, tehničkim i kemijskim svojstvima kao i hladnovaljani plosnati proizvodi od čelika, koji bi se svrstao u druge kategorije PCN-a, te da ispitni postupak obuhvaća različite vrste proizvoda za različite primjene.

(130)

Na temelju toga Komisija je odbacila taj zahtjev za isključenje proizvoda.

(131)

Nakon objave društvo Daido ponovilo je svoju tvrdnju da bi funkcionalne slitine društva Daido trebalo isključiti iz opsega proizvoda, posebno na temelju njihovih navodnih različitih svojstava, namjena i uvjeta tržišnog natjecanja te njihova razvrstavanja u kategoriju PCN-a 09.

(132)

Daido nije dostavio nove informacije ili dokaze koji bi mogli promijeniti ocjenu Komisije. Komisija je stoga odbila taj zahtjev za isključenje proizvoda.

(133)

Društvo Czech Blades s.r.o., koje je korisnik hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika, zatražio je da se određene hladnovaljane čelične trake sa specifičnim tehničkim svojstvima isključi iz područja primjene mjera. Taj je korisnik tvrdio da se navedeni proizvodi izrađuju prema visokospecijaliziranim tehničkim specifikacijama za primjenu u specijaliziranim sektorima na kraju proizvodnog lanca, da nisu dostupni od proizvođača iz Unije te da je razlog za uvoz stoga tehnička potreba, a ne cijena. Nadalje je tvrdio da ti proizvodi nisu zamjenjivi drugim hladnovaljanim proizvodima od čelika i da bi uvođenje mjera negativno utjecalo na njegovo poslovanje na kraju proizvodnog lanca.

(134)

Komisija je odbacila taj zahtjev. Dostavljeni dokazi nisu bili dovoljni kako bi se dokazalo da predmetni proizvodi imaju različita tehnička, kemijska i fizička svojstva zbog kojih bi bilo opravdano isključenje iz područja primjene mjera ili da proizvodi koji imaju potrebna tehnička svojstva ili tehnički zamjenjivi proizvodi nisu dostupni od proizvođača iz Unije. Dokazi sadržani u dostavljenim informacijama nisu bili dovoljno potpuni, dosljedni i provjerljivi kako bi se potkrijepile te tvrdnje.

(135)

Nadalje, ispitnim postupkom utvrđeno je da industrija Unije proizvodi proizvode koji imaju navedena tehnička svojstva ili tehnički zamjenjive proizvode. Ispitnim postupkom stoga nije potvrđena tvrdnja korisnika da se predmetni proizvodi ne mogu nabavljati od proizvođača iz Unije.

(136)

Naposljetku, popratne informacije uz taj zahtjev dostavljene su tek u vrlo kasnoj fazi ispitnog postupka. U toj fazi Komisija više nije mogla provesti potrebnu provjeru ni dalje ispitati iznesene tvrdnje. Stoga se ti podaci nisu mogli uzeti u obzir kako bi se utvrdilo jesu li ispunjeni uvjeti za isključivanje proizvoda iz područja primjene mjera.

(137)

Nakon objave društvo Czech Blades tvrdilo je da su sigurnosne britvice i industrijske oštrice koje proizvodi to društvo visokospecijalizirani proizvodi za primjenu u specijaliziranim sektorima koji su jedinstveni na tržištu Unije. To je društvo dostavilo dodatne informacije u prilog svojem zahtjevu za isključenje. Taj je podnesak dostavljen kao odgovor na uputu Komisije da se svi daljnji zahtjevi pravilno dokumentiraju i da se u njima posebno razmotre (i) osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva uvezenih proizvoda i proizvoda iz Unije, (ii) njihova krajnja namjena i zamjenjivost, (iii) alternativni izvori opskrbe, (iv) učinak izuzeća na pristojbe i (v) učinak pristojbi na korisnika. Društvo Czech Blades napomenulo je da su njegovi prethodni dokazi dostavljeni kao povjerljivi, zbog čega druge zainteresirane strane nisu mogle iznijeti primjedbe na njih. Stoga je dostavilo specifikaciju materijala otvorenog tipa.

(138)

Kad je riječ o svojstvima i zamjenjivosti, društvo Czech Blades tvrdilo je da je čelik za britvice i oštrice visokospecijalizirana kategorija sa strogim specifikacijama, zbog čega drugi razredi čelika nisu prikladne zamjene. Kad je riječ o alternativnoj opskrbi, društvo Czech Blades tvrdilo je da nijedan dobavljač iz Unije nije mogao isporučiti taj proizvod. Tvrdilo je da su pokušaji nabave čelika za britvice i oštrice iz čeličana u Uniji bili neuspješni: dobavljači nisu mogli zadovoljiti potrebnu kvalitetu, dopuštena odstupanja ili količine ili nisu odgovorili. Nadalje je tvrdilo da su, s obzirom na energetski i radno intenzivan proizvodni postupak i ograničenu godišnju potražnju, proizvođači iz Unije smatrali taj proizvod komercijalno neprivlačnim. Kad je riječ o učinku pristojbi, društvo Czech Blades tvrdilo je da britvice i oštrice izrađene od predmetnog materijala čine velik udio njegove proizvodnje po vrijednosti.

(139)

Nakon objave industrija Unije podržala je odbijanje zahtjeva. Tvrdila je da je Komisija već utvrdila da se takvi proizvodi proizvode u Uniji, da proizvođači iz Unije isporučuju hladnovaljane sirovine koje postrojenja za ponovno valjanje iz Unije prerađuju u uske trake od kojih se izrađuju britvice i oštrice, da se mjerama ne zabranjuje uvoz, već se ponovno uspostavljaju ravnopravni uvjeti te da je učinak na troškove zanemariv.

(140)

Komisija je prvo napomenula da strana koja traži isključenje treba na temelju pravodobno dostavljenih potpunih, dosljednih i provjerljivih dokaza dokazati da su svi relevantni uvjeti za isključenje kumulativno ispunjeni. Nije dovoljno da strana zasebno utvrdi jedan element, već se zahtjev mora ocijeniti u cjelini u odnosu na svaki od pet elemenata utvrđenih u uvodnoj izjavi 137.

(141)

Kad je riječ o svojstvima i zamjenjivosti, Komisija je napomenula da, iako su u dodatnim informacijama detaljnije opisani materijali koje uvozi Czech Blades, one same po sebi ne dokazuju da industrija Unije ne proizvodi proizvode s istim ili jednakovrijednim tehničkim, kemijskim i fizičkim svojstvima. U specifikaciji materijala navode se zahtjevi koji se primjenjuju na vlastite kupnje društva Czech Blades i ona nije dokaz da proizvođači iz Unije ne mogu udovoljiti tim specifikacijama. Činjenica da nehrđajući čelik možda nije prikladna alternativa ne znači da nisu dostupni drugi proizvodi od ugljičnog čelika koji ispunjavaju jednakovrijedne tehničke zahtjeve. Czech Blades nije dostavio nikakve dokaze u kojima se konkretno navodi mogu li proizvodi koje proizvode proizvođači iz Unije ispuniti tehničke zahtjeve utvrđene u njegovoj specifikaciji.

(142)

Kad je riječ o alternativnim izvorima opskrbe, Komisija je napomenula da dokazi koje je dostavio Czech Blades nisu bili iscrpni i da su se temeljili na izjavama, a ne na provjerljivim podacima. Komisija je napomenula i, kako tvrdi industrija Unije (vidjeti uvodnu izjavu 139.), da postrojenja za ponovno valjanje iz Unije proizvode, od hladnovaljanih sirovina koje isporučuju proizvođači iz Unije, uske trake koje se upotrebljavaju u proizvodnji britvica, što potvrđuje da relevantni proizvodni lanac postoji u Uniji. Društvo Czech Blades stoga nije uspjelo dokazati da se proizvod ne može nabavljati od proizvođača iz Unije.

(143)

Kad je riječ o učinku izuzeća na pristojbe, u dodatnom podnesku nema konkretne kvantifikacije pristojbi koje se ne bi naplatile kad bi se odobrilo zatraženo isključenje. U dostavljenim informacijama naglasak se stavlja na očekivano povećanje ulaznih troškova korisnika i ne kvantificira se odgovarajući učinak izuzeća na pristojbe.

(144)

Općenito, u dodatnim informacijama dostavljenima nakon objave navode se detaljniji i konkretniji dokazi od onih koji su bili dostupni kad je Komisija prethodno ocijenila zahtjev. Međutim, te dodatne informacije ne oslobađaju Czech Blades od tereta dokazivanja opisanog u uvodnoj izjavi 137., za koji su potrebni pozitivni dokazi, a ne samo tvrdnje, da je svaki uvjet za isključenje ispunjen. Dodatne informacije same po sebi ne dokazuju da predmetni proizvodi imaju svojstva po kojima se razlikuju od hladnovaljanih proizvoda koje proizvodi industrija Unije ili da se proizvodi koji imaju potrebna svojstva ili tehnički zamjenjivi proizvodi ne mogu nabavljati od proizvođača iz Unije. Stoga informacije o proizvođačima čelika s kojima je stupljeno u kontakt treba ocijeniti zajedno s tehničkom specifikacijom kako bi se utvrdilo temelji li se navodni nedostatak alternativne opskrbe na tehničkim ograničenjima ili na komercijalnim razlozima. Nadalje, u dodatnom podnesku ne kvantificira se učinak zatraženog izuzeća na pristojbe, dok je za procjene učinka mjera na društvo Czech Blades potrebno potkrijepiti temeljne pretpostavke i uzročno-posljedičnu vezu između pristojbi i navodnog gubitka prodaje i zaposlenosti. To su nužni elementi propisno obrazloženog zahtjeva za isključenje i njihov izostanak sam po sebi opravdava odbijanje zahtjeva, neovisno o ocjeni tehničkih dokaza i dokaza o opskrbi.

(145)

Na temelju toga Komisija je zaključila da društvo Czech Blades nije dokazalo da su ispunjeni uvjeti za isključenje predmetnih proizvoda iz područja primjene mjera. Zahtjev za isključenje stoga je odbijen.

(146)

Nakon objave društvo Proterial Ltd., japanski proizvođač izvoznik koji surađuje, a nije uključen u uzorak, zatražilo je od Komisije da prilagodi primjenu konačne antidampinške pristojbe na njegov izvoz s obzirom na navodnu jedinstvenu prirodu njegova proizvoda i njegovu ulogu u primjenama u automobilskom sektoru.

(147)

Komisija je napomenula da je proizvod koji je opisala ta strana i dalje obuhvaćen opsegom ispitnog postupka. Izneseni argumenti nisu bili potkrijepljeni dokazima i stoga nisu mogli opravdati nikakvo razmatranje koje se odnosi na konkretni proizvod. Interes Unije već je ocijenjen u dokumentu o objavi i nisu dostavljeni daljnji podaci na temelju kojih bi Komisija promijenila svoje zaključke. Zahtjev je stoga odbačen.

3.   DAMPING

3.1.   Posebna situacija na tržištu: učinak istiskivanja s tržišta uzrokovan kineskim prekomjernim kapacitetom

3.1.1.   Učinak istiskivanja s tržišta kao posebna situacija na tržištu u skladu s člankom 2. stavkom 3. osnovne uredbe

(148)

Za potrebe ovog ispitnog postupka Komisija je primijenila definiciju prekomjernog kapaciteta koju koristi Globalni forum o višku kapaciteta u industriji čelika (46) („GFSEC”): prekomjerni kapacitet razlika je između proizvodnog kapaciteta i potražnje. Tu je definiciju primijenio i podnositelj pritužbe.

(149)

Podnositelj pritužbe tvrdio je da je prekomjerni kapacitet za hladnovaljane plosnate proizvode od čelika u Narodnoj Republici Kini („NRK”) potaknuo kineski izvoz hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika po niskim cijenama na tržišta svih predmetnih zemalja. Pritisak takvog izvoza snizio bi cijene domaćih proizvođača u predmetnim zemljama na neodržive razine. Stoga bi prodajne cijene hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u predmetnim zemljama bile umjetno niske. Takve bi cijene pak dovele do umjetno niske dobiti domaćih proizvođača hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u predmetnim zemljama pri prodaji na njihovim domaćim tržištima.

(150)

Stoga je podnositelj pritužbe tvrdio da bi uobičajenu vrijednost trebalo izračunati u skladu s člankom 2. stavkom 3. osnovne uredbe i zamijeniti stvarne podatke o dobiti kako bi se uklonio učinak posebne situacije na tržištu.

3.1.2.   Prekomjerni kapacitet u industriji čelika u NRK-u općenito

(151)

U pritužbi se navodi da je, iako je prekomjerni kapacitet u industriji čelika globalni problem, NRK izvorni i najvažniji izvor viška kapaciteta. NRK je 2024. držao 47 % svjetskog kapaciteta sirovog čelika, što odgovara 1 173 milijuna metričkih tona (47).

(152)

Podnositelj pritužbe objasnio je da prekomjerni kapacitet za proizvodnju čelika u NRK-u nije kratkoročne prirode i nije uzrokovan padom potražnje, nego je strukturne prirode, pri čemu, u skladu s vladinim politikama, izgradnja novog proizvodnog kapaciteta u NRK-u nije povezana s očekivanom potražnjom. Prema OECD-u, u prvom slučaju prekomjerni kapacitet proizlazi iz uobičajenih fluktuacija u poslovnom ciklusu, a u drugom je posljedica subvencija i drugih oblika državne potpore (48).

(153)

U širem smislu, GFSEC je napomenuo da prekomjerni kapacitet dovodi do prekomjerne ponude čelika na međunarodnim tržištima i sniženih cijena čelika, kao i do nižih tržišnih udjela i stopa iskorištenosti kapaciteta za domaće proizvođače čelika u trećim zemljama koji posluju u tržišnim uvjetima (49).

(154)

U tom je kontekstu analizom kineske industrije čelika koju je provela sama Komisija potvrđeno postojanje znatnog prekomjernog kapaciteta u sektoru čelika u NRK-u barem od 2014., čime je potvrđena njegova strukturna priroda (50). Nadalje, prethodni ispitni postupci Komisije pokazali su da je intervencija Vlade Narodne Republike Kine („kineska vlada”) u sektoru čelika dovela do znatnog narušavanja tržišta (51). Osim toga, i javno dostupna istraživanja pokazuju da potpora koju je kineska vlada na različitim razinama dodjeljivala društvima za proizvodnju čelika upućuje na to da tržište čelika u Kini ne funkcionira u skladu s uobičajenim tržišnim silama (52).

3.1.3.   Prekomjerni kapacitet u industriji hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u NRK-u

(155)

Kad je konkretno riječ o hladnovaljanim plosnatim proizvodima od čelika, podnositelj pritužbe pokazao je da kineski kapacitet za hladnovaljane plosnate proizvode od čelika nije u skladu s domaćom potražnjom. Naime, dok se kineska potražnja za hladnovaljanim plosnatim proizvodima od čelika od 2022. do 2024. nije mijenjala i stalno je bila manja od kapaciteta, kapacitet tandem valjaonica stalno se povećavao (53).

(156)

Komisija je u antidampinškom ispitnom postupku o uvozu hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika podrijetlom, među ostalim, iz NRK-a (54) već utvrdila da je 2020. ukupni kineski kapacitet za hladnovaljane plosnate proizvode od čelika iznosio više od 120 milijuna tona, dok su proizvodnja i kineska potrošnja 2020. procijenjene na 100 milijuna tona, što znači da je u Kini 2020. bio prisutan neiskorišteni kapacitet procijenjen na 20 milijuna tona. Na temelju podataka iz pritužbe kineski kapacitet 2024. se dodatno povećao za 12 % u odnosu na 2019. i za 9 % u odnosu na 2021. (55) Istodobno se domaća potražnja povećala za samo 3 % u odnosu na 2019. te se čak smanjila za 2 % u odnosu na 2021. (56) Nijedna zainteresirana strana nije osporila te podatke.

(157)

To povećanje prekomjernog kapaciteta uglavnom je posljedica planova financiranja kineske vlade, koji su potaknuti globalnom financijskom krizom 2008. – 2009. (57) Budući da kineskom prekomjernom kapacitetu u velikoj mjeri doprinose intervencije kineske vlade, kada domaća potražnja padne, što se dogodilo, na primjer, nakon pandemije bolesti COVID-19 zbog krize građevinskog sektora, na kinesko tržište utječe prekomjerna ponuda (58).

3.1.4.   Utjecaj kineskog prekomjernog kapaciteta na cijene

(158)

Podnositelj pritužbe pokazao je da povećanje kapaciteta za hladnovaljane plosnate proizvode od čelika u kombinaciji sa smanjenjem potražnje za njima dovelo do smanjenja cijena hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u NRK-u. Cijena hladnovaljanog ugljičnog čelika u NRK-u, izražena u kineskim jenima (CNY), smanjila se od 2022. do 2024. (59)

(159)

Stoga su kineski proizvođači čelika zbog prekomjernog kapaciteta bili prisiljeni izvoziti višak svoje proizvodnje po niskim cijenama (60).

(160)

Naime, prekomjerni kapacitet u Kini uzrokovao je nagli porast izvoza i smanjenje cijena čelika diljem svijeta, a time i destabilizaciju globalnih tržišta čelika. Zbog toga su se mjere protiv kineskog uvoza čelika, uključujući ispitne postupke trgovinske zaštite, posljednjih godina nastavile povećavati (61).

(161)

Komisija je tijekom ispitnog postupka prikupila dokaze u tom pogledu, posebno iz odgovora na upitnik i provjere tijela predmetnih zemalja. Ti su dokazi pokazali i da su predmetne zemlje bile svjesne štetnih učinaka kineskog prekomjernog kapaciteta i da su mnoge od njih poduzele mjere za njegovo suzbijanje, kako je objašnjeno u relevantnim odjeljcima.

(162)

Iako se količine uvezenih proizvoda i cijene u svakoj predmetnoj zemlji analiziraju u odgovarajućim odjeljcima, Komisija je u ovoj fazi napomenula da, s obzirom na to da je na kineske domaće cijene utjecao prekomjerni kapacitet, cijene uvoza iz Kine u predmetnoj zemlji predstavljaju eksternalizaciju takvog kineskog prekomjernog kapaciteta.

(163)

Točnije, u antidampinškom ispitnom postupku o uvozu hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika podrijetlom, među ostalim, iz NRK-a (62) Komisija je zaključila da su na domaće prodajne cijene hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u NRK-u utjecali znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe (63).

(164)

Na takav zaključak upućuje i činjenica da „tržište hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika [u NRK-u] u znatnoj mjeri opskrbljuju društva koja posluju u vlasništvu, pod kontrolom ili političkim nadzorom ili smjernicama tijela NRK-a” (64).

(165)

Kad je riječ o cijenama na tržištima predmetnih zemalja, koje bi bile snižene zbog pritiska kineskih cijena na koje utječe prekomjerni kapacitet, podnositelj pritužbe objasnio je da bi te cijene bile umjetno niske jer razina cijena uvoza iz Kine nije tržišno utemeljena. Prema podnositelju pritužbe, poduzeća primaju toliko velike subvencije da mogu godinama nagomilavati gubitke i pritom ne smanjiti kapacitet.

(166)

Komisija je u odgovarajućim odjeljcima u nastavku donijela zaključak u tom pogledu za svaku od predmetnih zemalja s obzirom na odgovarajući uvoz iz NRK-a i njegovu razinu cijena.

3.1.5.   Utjecaj kineskog prekomjernog kapaciteta na dobit

(167)

Podnositelj pritužbe objasnio je da umjetno niske cijene podrazumijevaju nižu dobit. U tom je pogledu dostavio dokaze o sve manjoj profitabilnosti kineskih proizvođača čelika 2024. (65) i činjenici da su domaće cijene čelika i kineske izvozne cijene bile niže od troška proizvodnje (66).

(168)

Podnositelj pritužbe tvrdi da bi se zbog ulaska uvoza iz Kine na koji je utjecao prekomjerni kapacitet snizile cijene na tržištima predmetnih zemalja, a domaći proizvođači čelika više ne bi mogli prodavati iste količine, čime bi se smanjila iskorištenost kapaciteta. Zbog toga dolazi do naglog porasta fiksnih troškova i dobit se posljedično još više smanjuje. U konačnici, domaći proizvođači više ne bi mogli ulagati, čime bi postali manje inovativni i manje učinkoviti (67).

(169)

Zaključno, podnositelj pritužbe tvrdio je da je dobit koju su ostvarili domaći proizvođači čelika izvan NRK-a bila niža od dobiti koju bi ostvarili da kineski prekomjerni kapacitet nije naglo porastao na takav način (68). Podnositelj pritužbe dostavio je i podatke o profitabilnosti proizvođača hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u predmetnim zemljama. Nalazi ispitnog postupka u tom pogledu prikazani su u odgovarajućim odjeljcima u nastavku.

(170)

Komisija je u odgovarajućim odjeljcima u nastavku donijela zaključak u tom pogledu za svaku od predmetnih zemalja s obzirom na odgovarajući uvoz iz NRK-a i njegovu razinu cijena.

3.2.   Indija

3.2.1.   Posebna situacija na tržištu nastala zbog učinka istiskivanja s tržišta uzrokovanog uvozom iz Kine

(171)

Kako bi procijenila postojanje posebne situacije na indijskom tržištu nastale zbog učinka istiskivanja s tržišta uzrokovanog uvozom hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika iz Kine, Komisija je prvo analizirala stupanj prodora uvoza iz Kine na indijsko domaće tržište hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u smislu količine.

(172)

Komisija je usporedila količinu hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika uvezenih iz Kine s potrošnjom u Indiji. Komisija se za tu usporedbu poslužila podacima o proizvodnji, uvozu i izvozu koje je indijska vlada dostavila u odgovoru na upitnik i koje je Komisija provjerila na licu mjesta. Komisija je potrošnju hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Indiji procijenila kao ukupnu proizvodnju uvećanu za uvoz i umanjenu za izvoz.

Tablica 1.

Potrošnja u Indiji

 

2022.

2023.

2024.

Razdoblje ispitnog postupka

Potrošnja u Indiji (procjena) (u tonama)

18 322 098

19 390 835

21 708 857

21 178 934

Sav uvoz (u tonama)

537 448

509 192

525 511

440 782

Uvoz iz Kine (u tonama)

17 681

23 269

63 775

52 992

Tržišni udio ukupnog uvoza (%)

2,93

2,63

2,42

2,08

Tržišni udio uvoza iz Kine (%)

0,10

0,12

0,29

0,25

Izvor:

indijska vlada, vlastiti izračuni.

(173)

Od 2022. do razdoblja ispitnog postupka tržišni udio uvoza iz Kine povećao se s 0,10 % na 0,25 %. Na temelju toga Komisija je smatrala da je količina uvezenih proizvoda iz Kine u Indiju bila neznatna u odnosu na potrošnju i preniska da bi uzrokovala učinak istiskivanja s tržišta.

(174)

Stoga je Komisija zaključila da na indijsko domaće tržište nije utjecala posebna situacija na tržištu koja je proizašla iz uvoza iz Kine uzrokovanog prekomjernim kapacitetom u sektoru čelika u NRK-u.

(175)

Nakon konačne objave EUROFER je od Komisije zatražio da ponovno razmotri svoje nalaze sažete u uvodnim izjavama od 171. do 174. Komisija je napomenula da EUROFER nije dostavio nove informacije ni dokaze na temelju kojih bi Komisija mogla promijeniti svoju ocjenu. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju i potvrdila nalaze i zaključke iz uvodnih izjava od 171. do 174.

3.2.2.   Posebna situacija na tržištu uzrokovana mjerama za ulazne elemente

3.2.2.1.   Uvod

(176)

Podnositelj pritužbe tvrdio je da na indijskom tržištu čelika postoji posebna situacija na tržištu u skladu s člankom 2. stavkom 3. osnovne uredbe. Njegovi navodi odnosili su se na sljedeće:

—

željeznu rudu, uključujući ograničeno rudarenje,

—

ugljen, uključujući ograničeno rudarenje,

—

otpad od čelika, i

—

vertikalnu integraciju indijskih proizvođača čelika.

(177)

Komisija je ispitala navode iz pritužbe i primjedbe na pokretanje postupka primljene od društva JSW, jedinog indijskog proizvođača izvoznika u uzorku, koji su sažeti u uvodnim izjavama od 58. do 66. Komisija je ocijenila i odgovore na upitnike koje su dostavili indijska vlada i JSW, koji su provjereni na licu mjesta, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 103.

(178)

Na temelju odgovora na upitnike, posjeta radi provjere i primljenih podnesaka Komisija je odbacila tvrdnje iz pritužbe o postojanju posebne situacije na tržištu u pogledu ugljena, otpada od čelika i vertikalne integracije indijskih proizvođača čelika jer u dokumentaciji nije bilo dovoljno elemenata koji bi potvrdili te tvrdnje u kontekstu ovog ispitnog postupka. S druge strane, Komisija je ispitala osnovanost navoda u pritužbi koji se odnose na željeznu rudu, uključujući ograničeno rudarenje, i moguće postojanje posebne situacije na tržištu koja je utjecala na domaće cijene hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika zbog toga.

3.2.2.2.   Postojanje poremećaja na tržištu željezne rude

3.2.2.2.1.   Uvod

(179)

Komisija je u ovom ispitnom postupku utvrdila da su toplovaljani plosnati proizvodi od čelika glavni ulazni element za proizvodnju hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika, za čiju je proizvodnju potrebna željezna ruda. Osim toga, Komisija je utvrdila da su se, s obzirom na to da je JSW imao vertikalno integrirani proizvodni postupak, hladnovaljani plosnati proizvodi od čelika proizvedeni od toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika proizvodili od željezne rude. Željezna ruda korištena u proizvodnji toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika potječe iz jednog od sljedeća tri izvora ili više njih: (i) domaće kupnje, (ii) izravnog rudarenja koje obavlja proizvođač izvoznik i (iii) uvoza.

(180)

Komisija je utvrdila da je sljedećim mjerama koje je provela indijska vlada umjetno snižena cijena željezne rude nabavljene na domaćem tržištu za proizvodnju predmetnog proizvoda:

—

uplitanje indijske vlade u domaće tržište željezne rude,

—

poremećaji koje je uzrokovala indijska vlada u ograničenom rudarenju željezne rude za proizvodnju čelika,

—

izvozni porez na željeznu rudu s udjelom željeza većim od 58 %,

—

ograničenja domaćeg željezničkog prijevoza željezne rude za izvoz.

(181)

Komisija je analizirala svaku od tih mjera i njihov učinak na cijenu željezne rude koja se koristi za proizvodnju hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika.

3.2.2.2.2.   Uplitanje indijske vlade u domaće tržište željezne rude

(182)

Komisija je ispitala ulogu indijske vlade na domaćem tržištu željezne rude i učinke propisa i politika koje je donijela indijska vlada na opskrbu željeznom rudom i njezinu cijenu. Komisija je napomenula da je jedan od ciljeva nacionalne politike za čelik iz 2017. (69), kako ju je vlada Indije službeno objavila nakon što ju je odobrila (70), bila raspoloživost dovoljne količine željezne rude na domaćem tržištu za opskrbu proizvodnje čelika na kraju proizvodnog lanca, koja je stoga obuhvaćala hladnovaljani plosnati čelik. Komisija je analizirala kako su te politike indijske vlade utjecale na formiranje cijena željezne rude za domaću prodaju na indijskom tržištu i kako su utjecale na strukturu domaćeg tržišta i opskrbu proizvođača čelika željeznom rudom.

(183)

Indijska vlada objasnila je, kako je potvrđeno Pravilima o koncesijama za minerale iz 2016. (71), da Indijski ured za rudnike (IBM), koji je organizacijska cjelina u Ministarstvu rudarstva, objavljuje mjesečne referentne cijene za nekoliko minerala, uključujući svu prodaju željezne rude, koja obuhvaća i rudu za proizvodnju hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika. Indijska vlada dodala je da društva koja prodaju željeznu rudu moraju IBM-u mjesečno dostavljati izvješća o količini i vrijednosti željezne rude prodane svim svojim kupcima. IBM prikuplja sve te podatke i objavljuje referentnu cijenu koja proizlazi iz ponderiranog prosjeka svih izvješća o prodaji za svaku vrstu i razred željezne rude za svaku relevantnu regiju u Indiji.

(184)

Kad je riječ o strukturi tržišta, dva poduzeća u državnom vlasništvu, odnosno National Mineral Development Corporation („NMDC”) i Odisha Mining Corporation („OMC”), činila su znatan udio ukupne prodaje željezne rude na indijskom tržištu. Rudnici željezne rude u Indiji u vlasništvu su države koja može dodijeliti koncesiju gospodarskim subjektima za njihovo iskorištavanje. Komisija je ispitala kako su se određivale cijene tih rudarskih prava za različita društva i je li mehanizam prikupljanja cijena za svu prodaju preko Indijskog ureda za rudnike („IBM”) (72) utjecao na domaću cijenu željezne rude. Indijska vlada objasnila je da je reformom Zakona o razvoju i regulaciji rudnika i minerala iz 2015. (73) propisano da država dodjeljuje prava na iskorištavanje rudnika željezne rude na dražbi. Indijska vlada nadalje je navela da NMDC i OMC iskorištavaju rudnike koji nisu bili predmet dražbe jer su ta društva stekla rudarska prava za njih znatno prije provedbe reforme iz 2015. („rudnici za koje su prava stečena prije reforme”).

(185)

Komisija je nastojala prikupiti sve ostale relevantne informacije o rudnicima za koje su prava stečena prije reforme, među ostalim o vlasništvu i upravljanju tim rudnicima, određivanju cijena i uvjetima rudarskih prava za njih. Informacije i pojašnjenja koje je na zahtjev Komisije dostavila indijska vlada bili su vrlo šturi. Konkretno, indijska vlada nije dostavila izvješća o troškovima društava NMDC i OMC unatoč opetovanim zahtjevima Komisije, kao ni detaljne informacije o naknadi, trajanju i uvjetima za rudnike za koje su prava stečena prije reforme, a time i o utjecaju njihove prevlasti na tržištu na formiranje domaćih cijena. Komisija je 15. lipnja 2026. indijskoj vladi poslala dopis na temelju članka 18. stavka 4. osnovne uredbe u kojem je detaljno navela sve informacije koje nedostaju i namjeru da svoju odluku temelji na raspoloživim podacima.

(186)

Indijska vlada odgovorila je 25. lipnja 2026. i tvrdila da je u potpunosti surađivala u ispitnom postupku. Nadalje, indijska vlada tvrdila je da je Komisija, ako je informacije smatrala nedostatnima, trebala na to ukazati tijekom posjeta radi provjere. Naposljetku, indijska vlada dostavila je dodatne informacije o pitanjima iznesenima u dopisu Komisije.

(187)

Komisija se nije složila i smatrala je da su informacije koje je indijska vlada dostavila prije dopisa na temelju članka 18. stavka 4. nedostatne za provedbu njezine ocjene. Nadalje, Komisija je smatrala da svrha posjeta radi provjere nije dobiti zatražene informacije koje nisu dostavljene, nego provjeriti informacije koje su stvarno dostavljene (74). Kad je riječ o dodatnim bitnim informacijama koje je dostavila indijska vlada i koje je u cijelosti označila kao osjetljive, Komisija nije smatrala da su te informacije promijenile njezinu ocjenu i zaključila je da bi indijska vlada trebala ocijeniti nalaze Komisije nakon objave kako bi utvrdila jesu li njezine primjedbe relevantne i primjenjive.

(188)

U skladu s člankom 18. osnovne uredbe, s obzirom na nesuradnju indijske vlade, Komisija je morala donijeti zaključke o određivanju cijena domaće željezne rude na temelju raspoloživih podataka, posebno u pogledu određivanja cijena i uvjeta za rudarska prava u okviru sustava koji je postojao prije 2015., njihovih troškova i cijena željezne rude, među ostalim u usporedbi s drugim sudionicima na tržištu osim rudnika za koje su prava stečena prije reforme, uključujući vlastitu proizvodnju željezne rude društva JSW.

(189)

Institut za studije industrijskog razvoja („ISID”) objavio je 31. srpnja 2023. u okviru inicijative za zagovaranje indijske Komisije za tržišno natjecanje studiju o tržišnom natjecanju u rudarskom sektoru s naglaskom na željeznoj rudi (75). U tom je izvješću potvrđeno da cijenu IBM-a uglavnom određuju dva najveća sudionika na tržištu (NMDC i OMC), dok ostali sudionici na tržištu prihvaćaju tu cijenu. Informacije koje je dostavila indijska vlada upućuju na to da su većina rudnika kojima upravljaju ta dva sudionika bili rudnici za koje su prava stečena prije reforme. Nadalje, rudnici za koje su prava stečena prije reforme kojima upravljaju državna društva kao što su NMDC i OMC obvezni su platiti 150 % plative naknade, odnosno 22,5 % cijene IBM-a (150 % od 15 %). Komisija je napomenula da je ta stopa bila znatno niža od stopa koje je JSW plaćao za rudnike koji su mu dodijeljeni na dražbama nakon 2015. Komisija je na temelju tih izvora utvrdila da su, uzimajući u obzir znatan tržišni udio i niske cijene iskorištavanja rudnika za koje su prava stečena prije reforme, uglavnom zbog toga što je indijska vlada dodijelila rudarska prava bez dražbe i činjenice da su ta društva u vlasništvu i pod upravom indijske vlade, NMDC i OMC određivali cijenu IBM-a, a ostala su je društva morala prihvatiti. Komisija je zaključila da bi NMDC i OMC imali znatno veće troškove da su se morali natjecati s drugim operatorima za pravo na iskorištavanje svojih rudnika za koje su prava stečena prije reforme na dražbama te bi stoga morali prodavati po znatno višim cijenama kako bi ostali profitabilni.

(190)

Nakon konačne objave indijska vlada tvrdila je da su dokazi na temelju kojih je Komisija navela da su NMDC i OMC prevladavajući dobavljači i da stoga oni određuju cijenu IBM-a nisu ispravni. Prvo, indijska vlada tvrdila je da su podaci na kojima se temeljilo izvješće ISID-a datirali iz vremena dvije godine prije razdoblja ispitnog postupka te se stoga tržišni udio od 65 % koji se pripisuje NMDC-u i OMC-u nije mogao uzeti u obzir. Drugo, indijska vlada dostavila je podatke označene kao osjetljive, za koje je tvrdila da dokazuju da je tržišni udio NMDC-a i OMC-a znatno manji od 65 %. Treće, indijska vlada napomenula je da se u izvješću ISID-a navodi da je željezna ruda deregulirani sektor i da vlada nema izravnu ulogu u određivanju njezinih cijena.

(191)

Komisija nije mogla provjeriti neke osjetljive podatke koje je dostavila indijska vlada jer oni nisu sadržavali dovoljno detaljne informacije, posebno raščlambu koja pokazuje koja su društva razvrstana u skupinu društava koja imaju ograničenu proizvodnju, a koja u skupinu društava koja nemaju takvu proizvodnju. U svakom slučaju, Komisija bi zajednički udio od oko 45 – 50 % i dalje smatrala znatnim. Što je još važnije, Komisija je smatrala da tržišni udio nije jedini parametar na temelju kojeg je utvrđeno da NMDC i OMC određuju cijene. U ovom ispitnom postupku troškovna prednost koju su ostvarili NMDC i OMC, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 193., isto je tako bila važan element koji je tim društvima omogućio da određuju cijene željezne rude. Osim toga, Komisija je u uvodnoj izjavi 193. objasnila da su određeni domaći dobavljači imali poticaj da zadrže cijene IBM-a na niskim razinama kako bi smanjili iznos plaćenih poreza. Nadalje, Komisija je napomenula da je u jednoj izjavi iz izvješća ISID-a koju je citirala indijska vlada navedeno da vlada nema „izravnu” ulogu u određivanju cijena željezne rude, što ne znači da vlada nema neizravnu ulogu preko mehanizma koji je uspostavila za rudnike za koje su prava stečena prije reforme i rudnike za koje se prava dodjeljuju na dražbama. U tom je pogledu Komisija u točki 198., nakon analize iz uvodnih izjava od 182. do 197., zaključila da vlada utječe na cijene željezne rude. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(192)

Nakon konačne objave indijska vlada dostavila je informacije označene kao osjetljive u kojima je tvrdila da uvjeti zakupa koji potječu iz vremena prije reforme nemaju za posljedicu prodajne cijene niže od tržišnih.

(193)

Komisija je napomenula da informacije dostupne u dokumentaciji, koje su osjetljive prirode, pokazuju, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 189., da su naknade koje su plaćali rudnici za koje su prava stečena prije reforme bile znatno niže od naknada koje je društvo JSW plaćalo za rudnike koji su mu dodijeljeni nakon 2015. na dražbama. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju. Komisija je potvrdila te nalaze na temelju dodatnih elemenata iz dokumentacije. Prvo, podaci koje je dostavio JSW i koje je provjerila Komisija potvrđuju zaključak da su cijene IBM-a bile umjetno niske. Obrazloženje Komisije zbog povjerljivosti je priopćeno samo JSW-u. Drugo, s obzirom na to da su pristojbe kao što su prava na koncesiju i naknade vezane uz cijenu IBM-a, mehanizmom određivanja cijena inherentno se potiču svi domaći dobavljači željezne rude da usklade svoje cijene s cijenom IBM-a (a time i cijenom rudnika za koje su prava stečena prije reforme) kako bi se maksimalno smanjio iznos plaćenih pristojbi kao što su naknade i prava na koncesiju, čime se cijena domaće željezne rude zadržava na umjetno niskoj razini.

(194)

Osim toga, nadzornik i glavni revizor vlade indijske savezne države Odishe, koji je indijsko javno tijelo, preporučio je nakon revizije (76) 2024. indijskoj vladi da istraži niske cijene franko rudnika koje prijavljuju zakupnici kako bi se utvrdilo čine li to namjerno radi smanjenja prosječne prodajne cijene, a time i plative naknade i premije.

(195)

Nakon konačne objave indijska vlada tvrdila je da u izvješću iz 2024. koje se spominje u uvodnoj izjavi 194. nisu utvrđene preniske cijene. Prvo, to je izvješće ograničeno na šest zakupnika obuhvaćenih revizijom. Drugo, čak i da su zakupnici prijavili preniske cijene, to ne bi dokazalo da je cijena IBM-a bila preniska. Treće, to je izvješće obuhvaćalo razdoblje 2020. – 2022. i stoga nije bilo relevantno za razdoblje ispitnog postupka. Četvrto, indijska vlada tvrdila je da je vlada otad poduzela mjere za sprečavanje pogrešnog izvješćivanja.

(196)

Komisija je napomenula da u dokumentaciji ima daljnje osjetljive dokaze o interesu sudionika na tržištu da zadrže nisku cijenu IBM-a. U izvješću je, kao prvo, potvrđen razlog zbog kojeg su društva imala interes za održavanje cijena IBM-a na niskim razinama i, kao drugo, u njemu su navedeni stvarni primjeri te prakse. Budući da se funkcioniranje mehanizma cijena IBM-a i njegova uloga indeksa za plaćanje poreza nisu promijenili, Komisija nije smatrala relevantnim da navedeni primjeri potječu iz razdoblja prije razdoblja ispitnog postupka. Komisija je napomenula i da indijska vlada nije dostavila dokaze o stvarnim promjenama koje je uvela kako bi smanjila praksu nedovoljnog izvješćivanja ni ocjenu koja bi pokazala da su te promjene bile djelotvorne. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(197)

Naposljetku, Komisija je uočila dva dodatna pokazatelja koji upućuju na to da su politike indijske vlade ispunile svoj cilj da željezna ruda bude raspoloživa za proizvodnju čelika na domaćem tržištu, uključujući hladnovaljane plosnate proizvode od čelika. Prvo, količine uvoza bile su zanemarive. Drugo, unatoč tome što je Indija četvrti najveći proizvođač željezne rude na svijetu, izvezene količine bile su vrlo male u usporedbi s proizvedenim količinama.

(198)

Na temelju svih tih informacija i uzimajući u obzir ostale mjere indijske vlade za željeznu rudu detaljno opisane u ovom odjeljku, Komisija je stoga zaključila sljedeće: (i) uplitanjem indijske vlade u domaće tržište željezne rude nastala je struktura u kojoj su rudnici u državnom vlasništvu za koje su prava stečena prije reforme bili prevladavajući dobavljači, a time su i određivali cijene; (ii) ti su rudnici dobili rudarska prava prije reforme iz 2015., a u nedostatku suradnje indijske vlade zaključeno je da su, s obzirom na to da su u vlasništvu države i da u to vrijeme nije bilo dražbi, rudarska prava dodijeljena po vrlo povoljnim netržišnim uvjetima, što im omogućuje da cijenu željezne rude odrede na mnogo nižoj razini nego njihovi konkurenti, a ne na razini poštene tržišne vrijednosti; (iii) mehanizam cijene IBM-a koji je uvela indijska vlada, a koji služi kao indeks za određene naknade i poreze, doveo je do umjetno niske cijene za sve vrste i razrede željezne rude, uključujući željeznu rudu koja se isporučuje društvu JSW za proizvodnju hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika.

3.2.2.2.3.   Ograničeno tržište željezne rude u proizvodnji čelika

(199)

JSW je bio vlasnik prava indijske vlade na iskorištavanje nekih rudnika željezne rude. Zbog povjerljivosti dodatne pojedinosti priopćene su samo društvu JSW.

(200)

Komisija je ispitala jesu li uvjeti i cijene za rudnike koje je društvo JSW koristilo ograničeno za proizvodnju hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika narušeni uslijed politika indijske vlade. Komisija je utvrdila da je reformom Zakona o rudarstvu iz 2015. iz uvodne izjave 184. uveden zahtjev da vlade saveznih država dodjeljuju rudarska prava na minerale, uključujući željeznu rudu, na dražbi. U skladu s pravilom 6. Pravila o (dražbama) za minerale iz 2015. (77) podnositelji zahtjeva moraju ispuniti zahtjeve iz odjeljka 5. Zakona o rudnicima i mineralima (78), u kojem se navodi da vlada savezne države može dodjeljivati koncesije za minerale isključivo indijskim državljanima ili društvima. Stoga, budući da su strana društva isključena iz natječajnog postupka, Komisija nije smatrala da je natječajni postupak zaista otvoren jer je sveden na ograničen broj potencijalnih sudionika na domaćem tržištu i iz njega su isključeni svi strani operatori željezne rude koji potencijalno mogu podnijeti konkurentnije ponude od domaćih operatora.

(201)

Nakon konačne objave indijska vlada tvrdila je da Komisija nije dokazala da je isključivanje ponuditelja koji nisu indijski državljani ili društva iz koncesija dovelo do poremećaja u ograničenoj prodaji željezne rude.

(202)

Komisija je smatrala da se smanjenjem broja prihvatljivih ponuditelja stvarno smanjilo tržišno natjecanje i time spriječila mogućnost primanja viših ponuda od sudionika koji nisu iz Indije, što indijska vlada nije osporila. Komisija je to smatrala poremećajem te je smatrala da nije relevantno nagađati o tome kakve bi cijene bile da je bilo dopušteno sudjelovanje ponuditeljima koji nisu iz Indije. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(203)

Nadalje, Komisija je analizirala uvjete određivanja cijena rudarskih prava dodijeljenih društvu JSW. Budući da je ponuđena cijena, a time i stvarna cijena za rudarska prava povezana s cijenom IBM-a, razina cijene IBM-a izravno utječe na naknade koje iz nje proizlaze, a koje se plaćaju za željeznu rudu koja se vadi. Zbog toga su poremećaji koji proizlaze iz intervencija indijske vlade na domaćem tržištu željezne rude, koji su detaljno opisani u odjeljku 3.2.2.2.2., izravno utjecali i na određivanje cijena rudarskih prava društva JSW za željeznu rudu. Na temelju toga Komisija je zaključila da je narušena i cijena željezne rude koju je vadi društvo JSW.

(204)

Na temelju zakonodavnih ograničenja za dodjelu rudarskih prava u skladu sa Zakonom o rudnicima i mineralima iz uvodne izjave 200., kao i na temelju veze između naknada i prava na koncesiju dodijeljenih društvu JSW i narušenog formiranja cijene IBM-a, Komisija je zaključila da su poremećaji na indijskom tržištu utjecali i na ograničenu nabavu željezne rude društva JSW.

3.2.2.2.4.   Izvozni porez na željeznu rudu s udjelom željeza većim od 58 %

(205)

Osim poremećaja povezanih s formiranjem cijena i ograničenim rudarenjem koji se primjenjuju na sve razrede željezne rude koje upotrebljava JSW, indijska vlada primjenjivala je izvozni porez na željeznu rudu s udjelom željeza većim od 58 % barem od 2012., uključujući razdoblje ispitnog postupka. Dodatne pojedinosti o tome kako proizvođač izvoznik koji surađuje koristi taj razred zbog povjerljivosti su priopćene samo društvu JSW.

(206)

U razdoblju ispitnog postupka ta je mjera bila na snazi u skladu s Obavijesti br. 58/2022 – Carine (79) za željeznu rudu s udjelom željeza većim od 58 %. Komisija je tu mjeru već ocijenila u ispitnom postupku revizije zbog predstojećeg isteka mjera iz 2022. u vezi s uvozom cijevi od duktilnog lijevanog željeza iz Indije (80) („duktilne cijevi”), u kojem je u uvodnoj izjavi 147. zaključila da je tom mjerom domaćim rudarskim društvima koja vade željeznu rudu povjerena zadaća prodaje željezne rude lokalno po povoljnoj cijeni ili ih se na to upućivalo. Komisija je zaključila i da je tom mjerom postignut željeni učinak politike, a to je smanjenje domaće cijene željezne rude na umjetno nisku razinu u korist industrije na kraju proizvodnog lanca, uključujući proizvođače predmetnog proizvoda, čime je narušeno domaće tržište željezne rude u Indiji. U tim je odlukama Komisija uzela u obzir velik broj dokaza, uključujući rad na pripremi relevantnih propisa, proaktivno praćenje provedbe mjere koje provodi indijska vlada kako bi zajamčila postizanje predviđenog cilja politike, kao i jasne gospodarske učinke nastale zbog tog ograničenja, koje je dovelo do jasnog smanjenja domaćih cijena u trenutku uvođenja izvoznog poreza, a razina tog smanjenja bila je u skladu s razinom izvoznog poreza.

(207)

Nakon konačne objave indijska vlada tvrdila je da se izvozni porez primjenjivao samo na željeznu rudu s udjelom željeza većim od 58 %, što je jedan od sedam razreda koji se prate u okviru sustava određivanja cijena IBM-a, te da Komisija nije imala informacije o razredima željezne rude koje je nabavljao JSW. Nadalje, indijska vlada tvrdila je da se nalaz Komisije prema kojem se mjerom postigao željeni učinak politike odnosi na prethodni ispitni postupak povezan s jednim drugim proizvodom i različitim razdobljem ispitnog postupka te da se stoga ne može uzeti u obzir. Indijska vlada nadalje je tvrdila da su znatne količine izvezenih proizvoda koje su zabilježene u razdoblju ispitnog postupka u suprotnosti s nalazima Komisije.

(208)

Komisija je napomenula da su osjetljive informacije u dokumentaciji sadržavale dovoljno detaljne podatke o razredima željezne rude koje je nabavljalo društvo JSW na temelju kojih se mogla provesti analiza. Komisija je smatrala i da se taj nalaz odnosio na isti izvozni porez koji se primjenjivao na isti razred željezne rude i nije se promijenio od prethodnog ispitnog postupka te je stoga taj nalaz i dalje valjan. Kad je riječ o količinama izvezenih proizvoda, Komisija je tu tvrdnju smatrala nevažnom jer se izvoznim porezom po njegovoj prirodi ograničava izvoz. U svakom slučaju, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 197., ukupna izvezena količina željezne rude bila je vrlo mala u usporedbi s razinom proizvodnje, uz napomenu da je, kako je navedeno na stranici xi. izvješća ISID-a, Indija jedan od najvećih svjetskih proizvođača željezne rude. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

3.2.2.2.5.   Ograničenja prijevoza željezne rude za izvoz

(209)

Indijska vlada donijela je 2021. takozvanu „politiku o željeznoj rudi iz 2021.” (81). Navedeni cilj te mjere bio je promicanje domaće proizvodnje čelika, kako je navedeno u prvom odlomku njezina uvoda. U tu su svrhu politikom utvrđene četiri kategorije kupaca koje su rangirane prema prioritetu za dodjelu vagona za prijevoz željezne rude. Kupci koji izvoze željeznu rudu svrstani su u četvrtu kategoriju, odnosno kategoriju s najnižim prioritetom. Tom je mjerom nastala jasna pristranost u korist domaće opskrbe željeznom rudom, u skladu s općim politikama indijske vlade kojima se domaćim proizvođačima na kraju proizvodnog lanca nastoji osigurati dostatna opskrba željeznom rudom po niskim cijenama. Proizvođači željezne rude koji je žele izvoziti zbog te se mjere suočavaju s dodatnom preprekom ako razmišljaju o izvozu umjesto domaće opskrbe željeznom rudom. To potvrđuje i vrlo niska razina izvoza željezne rude iz Indije. U izvješću koje je u siječnju 2026. objavilo indijsko Ministarstvo lukâ, pomorskog prometa i plovnih putova (82) to je ograničenje istaknuto kao prvo pitanje koje je trebalo razmotriti kako bi se povećao brodski prijevoz željezne rude. U tablici 18. tog izvješća poziva se na rješavanje problema manjka vlakova za prijevoz željezne rude iz rudnika u luke koje dodjeljuje Ministarstvo željeznica u kategoriji D. U izvješću je zaključeno da zbog tog ograničenja dodjela vlakova ovisi o preostalim kapacitetima i stoga je neizvjesna, posebno u razdobljima velike potražnje za prijevozom robe višeg prioriteta, što dovodi do sustavnih kašnjenja u dodjeli vlakova za prijevoz željezne rude u luke. U izvješću se kao primjer navodi luka Paradip, koja ima kapacitet za željeznu rudu od 18 vlakova dnevno, ali je u financijskoj godini 2022./2023. u prosjeku bilo dostupno samo 3,83 vlakova dnevno, a u financijskoj godini 2023./2024. 4,09 vlakova dnevno.

(210)

Komisija je tu mjeru ocijenila i u ispitnom postupku o duktilnim cijevima te je u uvodnoj izjavi 151. napomenula da je time domaćem prijevozu željezne rude dana prednost pred prijevozom željezne rude za izvoz. Komisija je napomenula i da je svrha te politike bila promicanje domaće proizvodnje čelika. Komisija je stoga smatrala da je ta politika mjera u korist domaće industrije čelika s ciljem snižavanja cijene željezne rude.

(211)

Nakon konačne objave indijska vlada tvrdila je da se tom mjerom ne uređuju cijene i da se dodjelom nižeg prioriteta teretima za izvoz ne dokazuje narušavanje domaćih cijena. Indijska vlada dodala je da Komisija nije dokazala uzročno-posljedičnu vezu između mjera i proizvođača iz ispitnog postupka. Nadalje, indijska vlada tvrdila je da statistički podaci na koje se pozvala Komisija upućuju na ograničenje koje se odnosi samo na određenu luku i na temelju kojeg se ne može utvrditi uzročno-posljedična veza s proizvođačem izvoznikom iz ispitnog postupka.

(212)

Komisija je tvrdnju da se mjerom nisu izravno regulirale cijene smatrala nevažnom. Komisija je mjeru kojom se željeznoj rudi za domaću upotrebu daje prednost pri prijevozu u odnosu na željeznu rudu za izvoz smatrala izvoznim ograničenjem čiji je stvarni cilj pogodovati domaćoj industriji čelika, uključujući proizvođača izvoznika u ispitnom postupku. Nadalje, u uvodnim izjavama od 216. do 219. Komisija je kvantificirala posljedičnu korist koju je proizvođač izvoznik u ispitnom postupku ostvario od svih mjera iz uvodne izjave 180. Komisija je napomenula da su navedeni statistički podaci dostavljeni kao stvaran primjer načina na koji je ta mjera doista ometala izvoz željezne rude i da je stoga ta mjera pridonijela narušavanju cijena željezne rude, kako je zaključeno u uvodnoj izjavi 213. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

3.2.2.2.6.   Zaključak

(213)

Komisija je zaključila da su sve navedene mjere koje je provela indijska vlada dovele do stabilne opskrbe željeznom rudom po narušenim cijenama u korist domaćih proizvođača čelika u Indiji.

3.2.2.3.   Postojanje posebne situacije na tržištu koja utječe na domaće cijene hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika

(214)

Komisija je ocijenila čine li mjere utvrđene u odjeljku 3.2.2.2. koje je donijela indijska vlada i koje su dovele do umjetno niskih troškova željezne rude kao ulaznog elementa za domaće proizvođače čelika posebnu situaciju na tržištu koja utječe na domaće cijene hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u skladu s člankom 2. stavkom 3. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija razmotrila kako su te mjere utjecale na troškove proizvodnje hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Indiji.

(215)

Komisija je analizirala jesu li domaće cijene željezne rude na indijskom tržištu doista bile niže od nenarušenih tržišnih cijena na koje ti poremećaji nisu utjecali. Komisija je svoju analizu temeljila na podacima prikupljenima od društva JSW s obzirom na to da je ono de facto bilo jedini proizvođač izvoznik proizvoda iz ispitnog postupka te je ujedno činilo znatan udio domaće proizvodnje i prodaje hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika. Komisija je provjerila jesu li domaće cijene koje je društvo JSW plaćalo za kupnju željezne rude korištene u proizvodnji hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika bile u skladu s relevantnim objavljenim cijenama IBM-a. Budući da je mehanizmom za određivanje cijene IBM-a zajamčena znatna usklađenost svih domaćih prodajnih cijena željezne rude s tom cijenom, uključujući rudu koju je kupovao JSW, Komisija je u svojoj detaljnoj analizi cijena naglasak stavila na podatke društva JSW.

(216)

Kako bi provjerila učinak poremećaja uzrokovanih mjerama indijske vlade na domaće cijene željezne rude, Komisija je razmotrila referentnu vrijednost koja bi mogla predstavljati nenarušene cijene željezne rude u uobičajenim tržišnim uvjetima na domaćem tržištu. Komisija je provela procjenu za JSW.

(217)

Trošak željezne rude za društvo JSW ponderirani je trošak relevantnih triju izvora željezne rude navedenih u uvodnoj izjavi 179. Zbog razloga iz uvodnih izjava od 182. do 198. Komisija je smatrala da su navedeni poremećaji utjecali na sve domaće cijene željezne rude i da stoga nisu postojale odgovarajuće nenarušene domaće cijene za usporedbu učinka politika indijske vlade jer su četiri glavna izvora poremećaja utjecala na svu željeznu rudu koja se prodaje na domaćem tržištu. Stoga je Komisija morala usporediti domaće cijene željezne rude koje je plaćao JSW i cijene IBM-a s referentnom vrijednošću koja je što reprezentativnija i što bliža inače nenarušenoj domaćoj cijeni. Budući da je, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 199. do 204., Komisija zaključila i da je željezna ruda iz ograničene nabave narušena, morala je usporediti troškove željezne rude iz ograničene nabave s istom reprezentativnom referentnom vrijednošću.

(218)

S obzirom na to Komisija je smatrala izvoznu cijenu indijske željezne rude za sva odredišta odgovarajućom referentnom vrijednošću. S obzirom na ograničen izvoz željezne rude koji je posljedica svih politika koje je donijela indijska vlada, Komisija se poslužila izvoznim cijenama željezne rude s dvije različite skupine reprezentativnog sadržaja željeza i izračunala referentnu cijenu za sve ostale razrede željezne rude na temelju razlika u domaćoj cijeni svakog razreda. Ta je usporedba pokazala znatno niže domaće cijene željezne rude i troškove željezne rude iz ograničene nabave za odgovarajuće razrede u Indiji. Prilagođena cijena željezne rude, koja se sastojala od ponderiranih prosjeka cijena ili troškova željeza iz domaćih izvora, također je bila znatno viša od neprilagođene cijene željezne rude.

(219)

Dodatne pojedinosti o udjelu izvora željezne rude u proizvodnji hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika zbog povjerljivosti su priopćene samo društvu JSW. Komisija je primijenila prilagođeni trošak željezne rude i uzela u obzir udio troškova željezne rude u ukupnom trošku proizvodnje hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika te je na temelju toga procijenila da bi trošak hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika bio veći da nije bilo umjetno niskih troškova željezne rude te da stoga postoji posebna situacija na tržištu koja utječe na cijene hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika na domaćem tržištu, koja utječe na JSW. U tom je zaključku uzeta u obzir i domaća struktura tržišta hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika, na kojem posluje nekoliko dominantnih proizvođača hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika, a uvoz je vrlo mali. Stoga su niske cijene željezne rude morale imati neposredan izravan učinak na snižavanje domaćih cijena hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika za tih nekoliko prevladavajućih dobavljača na tržištu hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika, čime se potvrđuje postojanje posebne situacije na tržištu u smislu članka 2. stavka 3. osnovne uredbe.

(220)

Nakon konačne objave indijska vlada tvrdila je da Komisija nije dokazala zašto je cijena IBM-a nepouzdana i zašto ne može poslužiti kao odgovarajuća referentna cijena. Indijska vlada dodala je da Komisija nije dokazala zašto su razlike između cijene IBM-a i referentne vrijednosti koju je odabrala Komisija posljedica domaćih poremećaja jer je indijska vlada tvrdila da te razlike mogu biti posljedica razlika između domaćih i izvoznih tržišta, kao što su razlike u tržištima, prodajnim mjestima i uvjetima tržišnog natjecanja. Nadalje, indijska vlada tvrdila je da Komisija nije dokazala da su mjere iz uvodne izjave 180. uzrokovale narušavanje cijena te stoga nije dokazala da su one imale kumulativni učinak narušavanja domaće cijene željezne rude. Indijska vlada tvrdila je i da Komisija nije dokazala da su navedene mjere za željeznu rudu uzrokovale koncentriranu strukturu tržišta hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika i nizak uvoz ni da su te mjere dovele do nižih cijena hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika. Zbog svih tih razloga indijska vlada zaključila je da Komisija nije imala dovoljno dokaza na temelju kojih bi utvrdila postojanje posebne situacije na tržištu.

(221)

Komisija je napomenula da je u uvodnim izjavama od 182. do 198. dokazala zašto je cijena IBM-a narušena i stoga nepouzdana te je u uvodnoj izjavi 218. predložila nenarušenu referentnu vrijednost. Indijska vlada nije objasnila kako se čimbenicima koje je navela mogla obrazložiti razlika između cijene IBM-a i referentne vrijednosti. U tom je pogledu Komisija napomenula da bi se na konkurentnim tržištima, odnosno nenarušenim tržištima, domaća cijena i izvozna cijena obično uskladile. Nadalje, Komisija je napomenula da indijska vlada nije dostavila referentne vrijednosti koje bi poslužile kao alternativa vrijednostima koje je predložila Komisija. Komisija je zbog razloga navedenih u uvodnim izjavama od 182. do 213. smatrala da su mjere iz uvodne izjave 180. narušile domaće cijene željezne rude, a u uvodnim izjavama od 218. do 219. taj je učinak narušavanja kvantificirala usporedbom s nenarušenom referentnom vrijednošću, napominjući da je stvarna brojka povjerljiva, ali je priopćena proizvođaču izvozniku u ispitnom postupku. Komisija je stoga smatrala da je dostavila dostatne dokaze i argumente kojima se opravdava postojanje posebne situacije na tržištu. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(222)

Nakon konačne objave indijska vlada tvrdila je da dva elementa dokazuju da je domaće tržište željezne rude tržišno utemeljeno. S jedne strane, većina proizvodnje potječe iz komercijalnih rudnika, u kojima proizvodnja nije ograničena i, s druge strane, iz financijskih izvještaja društava NMDC i OMC vidljivo je da su ta društva profitabilna. Indijska vlada nadalje je tvrdila da Komisija u prethodnom ispitnom postupku o toplovaljanim plosnatim proizvodima od čelika nije utvrdila nikakvo narušavanje cijena željezne rude na temelju kojeg bi se utvrdilo postojanje posebne situacije na tržištu te je stoga indijska vlada tvrdila da nije moguće utvrditi postojanje posebne situacije na tržištu za hladnovaljane plosnate proizvode od čelika, koji su proizvod niže u proizvodnom lancu dobiven od toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika. Naposljetku, indijska vlada tvrdila je da je Komisija trebala analizirati cijene željezne rude na temelju stvarnih troškova nabave željezne rude koje je snosilo društvo JSW.

(223)

Komisija je u uvodnim izjavama od 182. do 204. utvrdila kako NMDC i OMC određuju cijene IBM-a. Komisija nije smatrala da su ta dva elementa koje je navela indijska vlada relevantan dokaz kojim se opovrgava narušavanje. Kad je riječ o prvom elementu, Komisija je već razmotrila tržišne udjele u uvodnoj izjavi 182. Kad je riječ o drugom elementu, Komisija je smatrala da činjenica da je neko društvo profitabilno ne znači da to društvo ne može određivati cijene. Nadalje, Komisija je napomenula da su nalazi u ovom ispitnom postupku proizašli iz opsežnih podataka i informacija prikupljenih za potrebe ovog ispitnog postupka te nije smatrala da ih je relevantno uspoređivati s nalazima iz drugih ispitnih postupaka. Naposljetku, Komisija je već objasnila i kvantificirala narušavanje domaćih cijena željeza u uvodnim izjavama 218. i 219. te objasnila zašto je morala prilagoditi uobičajenu vrijednost u uvodnim izjavama 233. i 234. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

3.2.2.3.1.   Zaključak

(224)

S obzirom na navedeno Komisija je zaključila da u Indiji postoji posebna situacija na tržištu koje utječe na domaće cijene hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika.

3.2.2.4.   Prikladna usporedba

(225)

Komisija je procijenila može li se zbog postojanja posebne situacije na tržištu provesti prikladna usporedba u smislu članka 2. stavka 3. osnovne uredbe između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene društva JSW. U tu je svrhu Komisija procijenila relativni učinak posebne situacije na tržištu na domaću i izvoznu prodaju.

(226)

Komisija je utvrdila da su se uvjeti tržišnog natjecanja u Indiji i Uniji znatno razlikovali.

(227)

Kako je navedeno u tablici 1., indijskim tržištem hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika, s procijenjenom potrošnjom od 21 178 934 tona, dominirali su indijski proizvođači, a uvoz je iznosio samo oko 2 %. Prema informacijama u dokumentaciji ta niska razina uvoza bilježila se najmanje tri godine. Komisija je stoga napomenula da je razina uvoza na indijskom tržištu hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika neznatna. Na tom tržištu svi indijski proizvođači imaju koristi od postojanja posebne situacije na tržištu, kojom se umjetno smanjuju njihovi troškovi. Na temelju toga Komisija je zaključila da posebna situacija na tržištu znatno utječe na domaće cijene hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika.

(228)

S druge strane, na tržištu hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Uniji prisutna je kombinacija proizvođača iz Unije i uvoza iz nekoliko zemalja, kako je navedeno u odjeljcima 4.1., 4.4. i 5.2. Stoga bi postojanje niza drugih čimbenika na temelju kojih se formiraju izvozne cijene u Uniju u svakom slučaju znatno umanjilo mogući učinak postojanja posebne situacije na tržištu na tu izvoznu cijenu. Među tim su čimbenicima konkurencija proizvođača iz Unije kojima ne pogoduje slična posebna situacija na tržištu opskrbe željeznom rudom, činjenica da na tržištu EU-a postoji samo jedan indijski proizvođač izvoznik, a ne više indijskih društava, ili postojanje svih ostalih proizvođača izvoznika iz zemalja obuhvaćenih ispitnim postupkom, kao i iz drugih zemalja.

(229)

Na temelju svih navedenih elemenata Komisija je zaključila da je posebna situacija na tržištu različito utjecala na domaće cijene i na izvozne cijene. Stoga prikladna usporedba domaćih indijskih cijena i izvoznih cijena u skladu s člankom 2. stavkom 3. osnovne uredbe nije bila moguća zbog posebne situacije na tržištu.

(230)

Nakon konačne objave JSW i indijska vlada tvrdili su da Komisija nije dokazala da je navodna posebna situacija na tržištu različito utjecala na domaće i izvozne cijene te da prikladna usporedba zbog toga nije bila moguća. JSW je tvrdio da je njegov trošak proizvodnje isti bez obzira na to je li predmetni proizvod prodan na domaćem tržištu ili je izvezen. Nadalje, JSW i indijska vlada tvrdili su da Komisija nije u dovoljnoj mjeri objasnila kako je usporedba domaćih i izvoznih cijena onemogućena zbog međudjelovanja čimbenika iz uvodnih izjava 227. i 228. te posebne situacije na tržištu. Indijska vlada tvrdila je i da se nalaz Komisije temelji na „nedokazanom” predviđanju da će izvozne cijene biti snižene, a ne na utemeljenom nalazu te da Komisija nije utvrdila razmjer navodnog diferencijalnog učinka. Indijska vlada nadalje je tvrdila da bi, ako bi opća razlika u strukturi tržišta bila dovoljna, drugi dio članka 2. stavka 3. osnovne uredbe bio automatski ispunjen, što indijska vlada nije smatrala dostatnim. Nadalje, JSW je tvrdio da je obrazloženje Komisije proturječno jer su cijene na indijskom tržištu trebale biti više zbog manjeg tržišnog natjecanja, a cijene na tržištu EU-a trebale su biti niže zbog većeg tržišnog natjecanja, bez obzira na strukturu troškova. JSW je dodao da bi taj nalaz bio u skladu s njegovom dampinškom maržom bez prilagodbe za posebnu situaciju na tržištu.

(231)

Komisija se nije složila s tvrdnjom da nije dokazala da je posebna situacija na tržištu različito utjecala na domaće i izvozne cijene. Komisija je napomenula da je, neovisno o tome jesu li troškovi proizvodnje bili isti za proizvode koji se prodaju na domaćem tržištu ili za izvoz, u uvodnim izjavama od 227. do 229. obrazložila kako prikladna usporedba nije bila moguća zbog posebne situacije na tržištu utvrđene u Indiji, budući da se relativni uvjeti tržišnog natjecanja koji prevladavaju u Indiji razlikuju od onih u EU-u. U tom se pogledu u izvješću povjerenstva u predmetu DS529 smatralo da su uvjeti tržišnog natjecanja čimbenik koji različito utječe na domaće i uvozne cijene (83).

(232)

Konkretno, iako je posebna situacija na tržištu koja je utvrđena u Indiji utjecala na formiranje cijena jer je išla u prilog domaćim proizvođačima, koji gotovo uopće nemaju konkurenciju stranih proizvođača, u Uniji je posebna situacija na tržištu imala vrlo različit (ili nikakav) učinak jer to tržište opskrbljuju proizvođači iz mnogih zemalja, kojima nisu pogodovale takve mjere koje dovode do nastanka posebne situacije na tržištu, i jer su prevladavajući uvjeti tržišnog natjecanja, a time i cijene u Uniji, oblikovane takvim stanjem. Takvi su se zaključci temeljili na činjeničnim okolnostima utvrđenima u ovom ispitnom postupku, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 227. i 228., a JSW nije dostavio nikakve dokaze koji bi upućivali na suprotno. Komisija je smatrala da je u skladu s člankom 2. stavkom 3. osnovne uredbe dovoljno utvrditi da je utvrđena posebna situacija na tržištu utjecala na formiranje cijena domaće prodaje, dok je s obzirom na različite prevladavajuće tržišne uvjete, a time i formiranje cijena, ta posebna situacija imala drukčiji (ili nikakav učinak) u Uniji, zbog čega prikladna usporedba domaćih i izvoznih cijena nije bila moguća. Nadalje, Komisija nije uzela u obzir relevantnu tvrdnju društva JSW o odnosu stupnja tržišnog natjecanja s razinom cijena u kontekstu usporedbe domaćih cijena i cijena u EU-u jer se ta tvrdnja odnosila samo na cijene u Indiji, s jedne strane, i na cijene u EU-u, s druge strane. Stoga je Komisija potvrdila svoje nalaze i zaključke iz uvodnih izjava od 225. do 229.

3.2.3.   Uobičajena vrijednost

(233)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 179. do 229. u postojanju posebne situacije na tržištu hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Indiji, Komisija je napomenula da je ona utjecala na svu domaću prodaju društva JSW jer su mjere koje je uvela indijska vlada dovele do umjetno niskog troška željezne rude potrebne za cjelokupnu proizvodnju hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika. Stoga je Komisija izračunala uobičajenu vrijednost na temelju troška proizvodnje u zemlji podrijetla uvećanog za razuman iznos troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti u skladu s člankom 2. stavkom 3. osnovne uredbe.

(234)

U skladu s člankom 2. stavkom 5. osnovne uredbe svi troškovi koje je zabilježilo društvo JSW uzeti su u obzir u izračunu uobičajene vrijednosti, osim željezne rude nabavljene na domaćem tržištu. Komisija je te troškove željezne rude utvrdila na temelju reprezentativnih nenarušenih cijena željezne rude, kako je opisano u uvodnim izjavama od 216. do 219. Komisija je troškove prodaje, opće i administrativne troškove utvrdila na temelju ukupnih provjerenih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova koje je društvo JSW prijavilo za domaću prodaju predmetnog proizvoda. Dobit je utvrdila na temelju razumne profitne marže proizašle iz prodaje različitih vrsta hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika koje je društvo JSW ostvarilo na svojem domaćem tržištu.

(235)

Nakon konačne objave JSW je tvrdio da su povjerenstva WTO-a i Žalbeno tijelo utvrdili da se člankom 2.2.1.1. Sporazuma o WTO-u ne dopuštaju prilagodbe troškova kakvu je provela Komisija. Nadalje, JSW se nije složio s metodom kojom je Komisija utvrdila razumnu profitnu maržu. Konkretno, JSW je tvrdio da je Komisija, s obzirom na to da nije imala dokaze da je JSW mogao prenijeti povećanje troškova na svoje domaće cijene, trebala izračunati dobit na osnovi prodaje koja bi bila u uobičajenom trošku trgovine na temelju povećanog troška proizvodnje koji proizlazi iz posebne situacije na tržištu u skladu s prethodnim ispitnim postupcima u kojima je Komisija zanemarila troškove proizvodnje na temelju članka 2. stavka 5. osnovne uredbe. Naposljetku, JSW je tvrdio da pri kvantificiranju posebne situacije na tržištu Komisija nije trebala uvesti ispravak zbog izvoznog poreza jer tako izračunana cijena nije u skladu s međunarodnom tržišnom cijenom.

(236)

Komisija je napomenula da JSW nije objasnio na koji način metodologija koju je Komisija primijenila nije bila u skladu s pravom WTO-a. Primjenom tumačenja za koje se čini da ga predlaže JSW članak 2. stavak 3. osnovne uredbe i članak 2.2. Sporazuma WTO-a o antidampingu izgubili bi svaki smisao. Komisija podsjeća da je u predmetu DS529 (84) povjerenstvo izričito priznalo da posebna situacija na tržištu može proizlaziti iz jeftinih ulaznih elemenata. Stoga se članak 2. stavak 5. osnovne uredbe (i članak 2.2.1.1. Sporazuma WTO-a o antidampingu) ne može tumačiti na način da se njime tijelu koje provodi ispitni postupak onemogućuje primjena bilo kakve korektivne mjere kojom se uzima u obzir takva posebna situacija na tržištu utemeljena na troškovima. Očito je da je u slučajevima posebne situacije na tržištu koja se temelji na troškovima potrebno zamijeniti trošak na koji utječe ta posebna situacija na tržištu. U tom pogledu Komisija podsjeća i da je u izvješću povjerenstva u predmetu DS529 (85), koje je spomenuo JSW, povjerenstvo jasno navelo da mogu postojati „uvjerljivi razlozi” osim onih koji su izričito navedeni u članku 2.2.1.1. Sporazuma WTO-a o antidampingu koji tijelu koje provodi ispitni postupak omogućuju da ne uzme u obzir trošak koji je zabilježen u poslovnim knjigama proizvođača izvoznika. Postojanje posebne situacije na tržištu utemeljene na troškovima jasno predstavlja takav „uvjerljiv razlog”.

(237)

Kad je riječ o metodi za izračun razumne dobiti u skladu s člankom 2. stavkom 3. osnovne uredbe zbog postojanja posebne situacije na tržištu, Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 233., na temelju troška proizvodnje u zemlji podrijetla, uvećanog za razuman iznos troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti. Komisija je smatrala da je tako izračunana dobit razumna i da ispunjava sve zahtjeve iz članka 2. stavka 6. jer je izračunana na temelju svih transakcija izvršenih u uobičajenom tijeku trgovine iz podataka koje je dostavilo društvo JSW po vrsti proizvoda. JSW nije dostavio nikakve dokaze o tome zašto takva metoda ne bi bila razumna kako je propisano člankom 2. stavkom 6. točkom (c) osnovne uredbe. Naime, s obzirom na to da je od mjera analiziranih u ispitnom postupku profitirala cjelokupna domaća industrija hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Indiji, kako je zaključeno u uvodnoj izjavi 213., i s obzirom na domaću strukturu indijskog tržišta hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika, na kojem posluje nekoliko dominantnih proizvođača hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika, a uvoz je vrlo mali, metodom koju je primijenila Komisija na prikladan je način izračunana dobit koja nije bila veća od dobiti koju obično ostvaruju drugi izvoznici ili proizvođači prodajom proizvoda iste opće kategorije na domaćem tržištu zemlje podrijetla.

(238)

Kad je riječ o prilagodbi zbog izvoznog poreza, Komisija je napomenula da je izvozni porez primijenila samo na razrede željezne rude s udjelom željeza većim od 58 %. Komisija je također istaknula da JSW nije osporavao da ti razredi doista podliježu takvom izvoznom porezu. Stoga, čak i ako je postojala razlika između razredâ indijske željezne rude s udjelima željeza većima od 58 % i željezne rude podrijetlom iz drugih zemalja, ta je razlika morala biti uzrokovana drugim razlozima, a ne izvoznim porezom.

3.2.4.   Izvozna cijena

(239)

Proizvođač izvoznik u uzorku izvozio je u Uniju izravno nezavisnim kupcima. Stoga je izvozna cijena bila stvarno plaćena ili naplativa cijena za predmetni proizvod kad se prodavao za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

3.2.5.   Usporedba

(240)

U skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe Komisija je obvezna provesti primjerenu usporedbu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene na istoj razini trgovine, uzimajući u obzir razlike u čimbenicima koji utječu na cijene i usporedivost cijena. U ovom predmetu Komisija je odlučila usporediti uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na razini franko tvornica. Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, prema potrebi su uobičajena vrijednost i izvozna cijena prilagođene: (i) kako bi ih se vratilo na razinu franko tvornica i (ii) kako bi se uzele u obzir razlike među čimbenicima za koje se tvrdi i dokazano je da utječu na cijene i usporedivost cijena.

3.2.5.1.   Prilagodbe uobičajene vrijednosti

(241)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 234., uobičajena vrijednost utvrđena je na razini trgovine franko tvornica na temelju troškova proizvodnje zajedno s iznosima troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti, koji su se smatrali razumnima za tu razinu trgovine. Stoga nisu bile potrebne prilagodbe kako bi se uobičajena vrijednost vratila na razinu franko tvornica. Komisija nije pronašla razloge za primjenu bilo kakvih prilagodbi uobičajene vrijednosti niti je bilo koji od proizvođača izvoznika u uzorku tražio takve prilagodbe.

3.2.5.2.   Prilagodbe izvozne cijene

(242)

Kako bi se izvozna cijena vratila na razinu trgovine franko tvornica, izvršene su prilagodbe s obzirom na carine, ostala uvozna davanja, vozarine, osiguranje, manipuliranje, utovar i popratne troškove.

(243)

Izvršene su prilagodbe za sljedeće čimbenike koji utječu na cijene i usporedivost cijena: pakiranje, bankovne naknade, provizije i troškove kredita.

3.2.6.   Dampinške marže

(244)

Za proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuje Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe. Na temelju toga, konačna dampinška marža, izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosi 9,5 %.

(245)

Nakon konačne objave JSW je tvrdio da bi cijenu CIF za prodaju ostvarenu preko nepovezanih trgovaca trebalo povećati kako bi se uzeli u obzir dobit te troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi tih društava. JSW je dodao da je Komisija primijenila taj pristup u prethodnim ispitnim postupcima.

(246)

Komisija je napomenula da JSW nije dostavio nikakve dokaze o cijeni CIF na granici Unije primjenjivoj na transakcije u kojima sudjeluju nepovezani trgovci. Nadalje, Komisija je smatrala da se ispitni postupci razlikuju od predmeta do predmeta i da su se nalazi i zaključci doneseni u ovom ispitnom postupku temeljili na stvarnim prikupljenim i provjerenim podacima i informacijama. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(247)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne uredbe. Ta je marža stoga utvrđena na temelju marže proizvođača izvoznika u uzorku. Na temelju toga konačna dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak iznosi 9,5 %.

(248)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz Indije Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje mjeri se kao udio proizvoda koje su u Uniju izvezli proizvođači izvoznici koji surađuju u ukupnom uvozu iz predmetne zemlje u Uniju u razdoblju ispitnog postupka, koji je utvrđen na osnovi Eurostata.

(249)

Razina suradnje u ovom je slučaju visoka jer je izvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio otprilike 100 % ukupnog uvoza u razdoblju ispitnog postupka. Na temelju toga Komisija je odlučila dampinšku maržu za proizvođače izvoznike koji ne surađuju utvrditi na razini društva u uzorku koje surađuje.

(250)

Konačne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Društvo

Konačna dampinška marža (%)

—

JSW Steel Limited

—

JSW Steel Coated Products Limited

9,5

Ostala društva koja surađuju

9,5

Sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje

9,5

3.3.   Japan

3.3.1.   Povezana društva i načelo nepristrane transakcije

(251)

Nakon odluke o odabiru uzorka, s obzirom na to da je Komisija u ispitnom postupku o toplovaljanim plosnatim proizvodima od čelika (86) smatrala da su Nippon Steel i trgovac Marubeni-Itochu Steel Inc. („MISI”), koji je društvo uključeno u domaću i izvoznu prodaju predmetnog proizvoda koji proizvodi društvo Nippon Steel, povezani, Nippon Steel je za potrebe ovog ispitnog postupka tvrdio da nije povezan s navedenim trgovcem. U tom je pogledu Nippon Steel podsjetio na kriterije za utvrđivanje povezanih strana iz članka 127. stavka 1. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2447 (87) („Provedbeni akt Carinskog zakonika Unije”) i dostavio pojedinosti o korporativnim vezama između tih dvaju društava. Na temelju toga Nippon Steel je tvrdio da sama činjenica da je Nippon Steel paralelno s društvom MISI držao udjele u trećem subjektu nije dovoljna za zaključak da je društvo MISI povezano s društvom Nippon Steel. U prilog tome Nippon Steel je podsjetio na to da u antisubvencijskom ispitnom postupku o novim električnim vozilima na baterije za prijevoz osoba podrijetlom iz NRK-a (88) Komisija nije tretirala grupu SAIC i društvo China FAW Corporation Limited kao povezane unatoč činjenici da su imali zajedničke pothvate s Volkswagenom, što bi bilo jasno iz priloga konačnoj uredbi u tom ispitnom postupku (89), i, slično tome, Komisija nije tretirala proizvođače koji su imali zajedničke pothvate s proizvođačem baterija CATL kao povezane.

(252)

Komisija je na temelju dostavljenih pojedinosti smatrala da postoji odnos između društava Nippon Steel i MISI koji se temelji na zajedničkom vlasništvu nad trećim subjektom koji ta društva zajednički kontroliraju u skladu s člankom 127. stavkom 1. točkom (g) Provedbenog akta Carinskog zakonika Unije i kojim je uspostavljeno njihovo pravno priznato poslovno partnerstvo u skladu s člankom 127. stavkom 1. točkom (b) navedenog provedbenog akta. U tom je pogledu Komisija na početku napomenula da je sam Nippon Steel u antidampinškom ispitnom postupku o određenim toplovaljanim plosnatim proizvodima od čelika iz Japana na vlastitu inicijativu prijavio društvo MISI kao povezani subjekt upravo zbog činjenice da su društva Nippon Steel i MISI zajedno držala gotovo 100 % dionica tog trećeg subjekta (90). U svakom slučaju, na temelju dokumenata koje je Nippon Steel dostavio u aktualnom ispitnom postupku, situacija je bila ista u razdoblju ispitnog postupka, kad su društva Nippon Steel i MISI imala ovlasti imenovati gotovo sve direktore, uključujući predsjednika. Komisija je u pogledu svojih nalaza u antisubvencijskom ispitnom postupku o električnim vozilima na baterije iz NRK-a nadalje napomenula da je iz operativnog dijela i priloga Provedbenoj uredbi (EU) 2024/2754 očito da su grupa SAIC i društvo China FAW Corporation Limited imali različite zajedničke pothvate s Volkswagenom. U ovom je predmetu, s druge strane, riječ o zajedničkom vlasništvu nad istim trećim subjektom, koji MISI i Nippon Steel kontroliraju zajedno. Osim toga, Komisija je smatrala da je proizvođač povezan s društvom CATL (91). Bez obzira na to, svako utvrđivanje odnosa između stranaka trebalo bi se temeljiti na činjenicama i okolnostima u svakom pojedinom predmetu. Predmet o električnim vozilima na baterije iz NRK-a odnosio se na antisubvencijski ispitni postupak s konkretnim činjenicama i okolnostima koje su uzete u obzir. S druge strane, ovaj je ispitni postupak antidampinški ispitni postupak koji se odnosi na drugu zemlju i gospodarsku situaciju, drugi proizvod/sektor i druge činjenice i okolnosti. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(253)

Nadalje, Nippon Steel je tvrdio da nije pravno priznati poslovni partner društva MISI zbog udjela u trećem subjektu jer je Sud u predmetu Baltic Master (92) za tu kvalifikaciju zahtijevao da se ispune nacionalne odredbe o priznatim partnerima, a MISI i Nippon Steel nisu sklopili takav sporazum (takozvani kumiai) u skladu s japanskim pravom.

(254)

Međutim, Komisija je napomenula da Nippon Steel i MISI zajedno izravno posjeduju gotovo 100 % udjela u trećem subjektu. Neovisno o pravnoj definiciji povezanih društava u Japanu u skladu s japanskim pravom, na temelju navedenog članka 127. Provedbenog akta Carinskog zakonika Unije, u kojem je sadržana odredba koja se obično primjenjuje za utvrđivanje odnosa u ispitnim postupcima trgovinske zaštite u Uniji, te se strane smatraju pravno priznatim poslovnim partnerima u skladu s člankom 127. stavkom 1. točkom (b) Provedbenog akta Carinskog zakonika Unije kao zajednički vlasnici trećeg poduzeća u skladu s japanskim pravom, a time i povezanim stranama. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(255)

Osim toga, Nippon Steel je tvrdio da nema mogućnost ograničavati društvo MISI ili mu davati smjernice jer su zajednički subjekti znatno manji nego društva Nippon Steel i MISI.

(256)

Komisija je napomenula da se u članku 127. Provedbenog akta Carinskog zakonika Unije ne spominje nikakav zahtjev u pogledu relativne veličine kontroliranog trećeg subjekta u odnosu na subjekte koji ga kontroliraju. Stoga, čak i ako je treći subjekt manji u smislu prihoda i osoblja, odnos se i dalje može utvrditi u skladu s člankom 127. stavkom 1. točkom (g) Provedbenog akta Carinskog zakonika Unije. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(257)

U svakom slučaju, Nippon Steel je tvrdio da bi Komisija, ako odluči ostati pri stajalištu da je društvo MISI povezana strana društva Nippon Steel, trebala priznati da se prodaja između društava Nippon Steel i MISI odvija pod uvjetima koji su u skladu s načelom nepristrane transakcije te bi prodaju tim subjektima trebala tretirati na sličan način kao i prodaju društva Nippon Steel nepovezanim stranama. U prilog tome Nippon Steel je dostavio osjetljive elemente koji se odnose na okvirne sporazume između društva Nippon Steel i njegovih trgovaca, postupak prodaje te kupnje predmetnog proizvoda koje je izvršilo društvo MISI.

(258)

Komisija je na početku priznala da su okvirni sporazumi s povezanim subjektima koji su dostavljeni Komisiji bili slični po sadržaju i uvjetima. Međutim, u nijednom od tih okvirnih sporazuma nije bilo navedeno kako se određuju konačne cijene ni kako se plaćaju provizije, niti su navedene druge pojedinosti relevantne za utvrđivanje transakcija koje su u skladu s načelom nepristrane transakcije.

(259)

Nadalje, prema tvrdnjama koje je samo društvo iznijelo u svojem podnesku i na temelju provjera, pregovori o cijenama za prodaju krajnjim kupcima koji su u praksi uključivali povezane trgovce odvijali su se preko trgovca ili izravno s kupcem, što znači da je utjecaj trgovca u tim pregovorima bio ograničen na ulogu posrednika. Konačna cijena stoga se uglavnom određivala tako da krajnji kupac prihvati ponudu društva Nippon Steel ili da Nippon Steel prihvati protuponudu krajnjeg kupca. S obzirom na ograničen utjecaj povezanog trgovca na određivanje cijene (ako utjecaj uopće postoji), cijena između povezanih subjekata smatrala se nepouzdanom.

(260)

Osim toga, Komisija nije osporila da je društvo MISI moglo slobodno prodavati i kupovati od drugih nepovezanih proizvođača. Međutim, Komisija je napomenula da je usporedba jediničnih cijena dobavljača proizvoda iz ispitnog postupka po kojima su oni isporučili te proizvode društvu MISI u razdoblju ispitnog postupka, koju je sam MISI naveo u svojem odgovoru na upitnik, pokazala da je jedinična cijena društva Nippon Steel doista bila najniža u usporedbi s drugim japanskim proizvođačima.

(261)

Naposljetku, Komisija je u svakom slučaju za svaku vrstu proizvoda usporedila cijenu na razini FOB izvozne prodaje namijenjene Uniji između društava Nippon Steel i MISI te između društva Nippon Steel i njegova drugog povezanog izvoznog trgovca, društva pod nazivom Nippon Steel Trading Corporation („NST”). Ta je usporedba pokazala da su cijena između društava Nippon Steel i MISI i cijena između društava Nippon Steel i NST usklađene (1,5 % razlike). Stoga je MISI uživao pogodnost istih cijena koje su se naplaćivale povezanom trgovcu, to jest društvu NST, čiji odnos s društvom Nippon Steel nije osporen.

(262)

Stoga je Komisija odbacila tvrdnju da je prodaja društva Nippon Steel društvu MISI bila u skladu s načelom nepristrane transakcije.

(263)

Zaključno, društvo Nippon Steel navelo je da će MISI zasebno odgovoriti na relevantne dijelove upitnika kako bi potkrijepio tvrdnje prethodno sažete u ovom odjeljku. Komisija je primila odgovor na upitnik od društva MISI i njegova povezanog uvoznika u Uniji, a to je društvo Marubeni-Itochu Steel Europe GmbH („MISEA”).

(264)

U primjedbama na konačnu objavu Nippon Steel se ponovno nije složio sa zaključkom Komisije da je to društvo povezano s društvom MISI. Međutim, nije iznio nove argumente ni dokaze. Komisija je posljedično odbacila tu tvrdnju.

(265)

Japanska vlada tvrdila je da, iako su društva Nippon Steel i MISI doista zajednički vlasnici udjela u trećem subjektu koji nije povezan s transakcijama o kojima je riječ u ovom ispitnom postupku, Nippon Steel nema izravnu ili neizravnu kontrolu nad društvom MISI. Stoga, prema mišljenju japanske vlade, držanje manjinskih udjela u trećem subjektu koji nije uključen u relevantne izvozne transakcije ne može biti dovoljan razlog za zaključak da su Nippon Steel i MISI povezani u smislu članka 2.3. Sporazuma WTO-a o antidampingu.

(266)

Komisija je priznala da Nippon Steel nije imao izravnu kontrolu nad društvom MISI jer je njihov odnos uspostavljen zbog zajedničkog vlasništva nad trećim subjektom. Međutim, taj je odnos doveo do povezivanja u smislu članka 2.3. Sporazuma WTO-a o antidampingu jer je društvo MISI u Uniju izvozilo samo proizvod iz ispitnog postupka koji proizvodi Nippon Steel, a ne proizvod iz ispitnog postupka koji je kupljen od drugih japanskih proizvođača i koji su proizveli drugi japanski proizvođači. Nalazi ispitnog postupka pokazali su da takva poslovna praksa nije proizlazila iz sporazuma između društava Nippon Steel i MISI, nego iz dobrovoljne obveze koju je preuzeo MISI. Međutim, Komisija je smatrala da je ta obveza, unatoč tome što je dobrovoljna, nedvojbeno ograničavala slobodu tog društva u pogledu određivanja cijena i strategije. Naime, MISI je za prodaju proizvoda iz ispitnog postupka u Uniji ovisio o jednom dobavljaču. Zbog tih ograničenja MISI ne može neovisno djelovati. Osim toga, provjera je pokazala da je MISI dostavljao društvu Nippon Steel informacije o mogućim kupcima kojima su potrebni proizvodi društva Nippon Steel i o tržištima na kojima bi Nippon Steel mogao biti voljan proširiti svoje poslovanje. Stoga je usluga koju je MISI pružao društvu Nippon Steel šira od uobičajene djelatnosti kupnje i preprodaje koju obavlja trgovac. Iz tog je razloga Komisija odbacila tvrdnju da odnos između društava Nippon Steel i MISI nije doveo do povezivanja.

(267)

Nadalje, japanska vlada tvrdila je da Komisija nije dokazala da su zbog odnosa između društava Nippon Steel i MISI izvozne transakcije nepouzdane za potrebe izračuna dampinških marži s obzirom na to da treći subjekt koji je doveo do uspostave tog odnosa nije sudjelovao u izvoznim transakcijama i da je uloga društva MISI u pregovorima o cijenama bila ograničena.

(268)

Komisija je smatrala da činjenica da treći subjekt koji je doveo do uspostave odnosa između društva MISI i društva Nippon Steel nije sudjelovao u izvoznim transakcijama u Uniju nije relevantna. Odnos se može uspostaviti preko društva koje ne sudjeluje u izvozu proizvoda iz ispitnog postupka u Uniju. Nadalje, treći subjekt koji je doveo do uspostave tog odnosa nije sudjelovao u izvoznim transakcijama u Uniju, već je, na temelju njegova poslovnog izvješća, ionako prerađivao i prodavao čelik u Japanu. Komisija je smatrala i da ograničena uloga društva MISI u pregovorima o cijenama može biti pokazatelj stupnja kontrole koji je Nippon Steel zadržao nad konačnom cijenom. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(269)

U primjedbama na konačnu objavu Nippon Steel je ponovio da su njegov poslovni odnos s društvom MISI i odgovarajuće transakcije provedeni u skladu s načelom nepristrane transakcije te je tvrdio da nalazi iz uvodnih izjava od 259. do 261. nisu u suprotnosti s tim zaključkom. Prvo, Nippon Steel je tvrdio da su postupak prodaje i provizije koje se dodjeljuju trgovcima isti bez obzira na to je li trgovac povezano ili nepovezano društvo. Konkretno, tvrdilo je da su Nippon Steel i krajnji kupac sustavno pregovarali o konačnoj cijeni prije nego što su je poravnali kako bi se utvrdila cijena između društva Nippon Steel i trgovca. Drugo, kad je riječ o činjenici da je kupovna cijena po kojoj je MISI kupovao od društva Nippon Steel najniža u usporedbi s kupovnom cijenom po kojoj je kupovao od drugih japanskih proizvođača, Nippon Steel je tvrdio da je i jedan od njegovih nepovezanih trgovaca kupovao od društva Nippon Steel po najnižoj kupovnoj cijeni u usporedbi s kupovnom cijenom po kojoj je kupovao od drugih japanskih proizvođača. Nippon Steel je dodao da su cijene po kojima je MISI kupovao od dobavljača izvan Japana bile niže od kupovne cijene po kojoj je kupovao od društva Nippon Steel. Treće, prodajna cijena društva Nippon Steel društvu MISI bila je unutar raspona od 0,15 % njegove prodajne cijene jednom od njegovih nepovezanih trgovaca.

(270)

Komisija je ponovno ispitala transakcije koje je prijavio Nippon Steel u pogledu prodaje povezanim stranama (NST i MISI) i njegovu glavnom nepovezanom trgovcu. Cijene po kojima je prodavao tim stranama doista su bile unutar navedenog raspona. Takva je analiza provedena po vrstama proizvoda i njome je zajamčena dovoljna podudarnost vrsta proizvoda koje preprodaju MISI, NST i glavni nepovezani trgovac. Stoga je Komisija prihvatila tvrdnju društva Nippon Steel da su te cijene u skladu s načelom nepristrane transakcije te je prema tome revidirala izračun dampinga za izvoznu prodaju preko društava MISI i NST.

3.3.2.   Primjena odredaba članka 18. stavka 1. osnovne uredbe

(271)

Komisija je 19. prosinca 2025. obavijestila Nippon Steel da će se možda morati poslužiti raspoloživim podacima na temelju članka 18. stavka 1. osnovne uredbe u vezi s povezanim proizvođačem proizvoda iz ispitnog postupka u Japanu, društvom Daido, koje je dostavilo zaseban odgovor za odabir uzorka, ali nije dostavilo odgovor na upitnik. Naime, Nippon Steel je u tom proizvođaču držao najmanje 5 % dionica.

(272)

Nippon Steel je dostavio svoje primjedbe 28. prosinca 2025. U tim primjedbama nije osporio da ima udio od 5 % ili više u dionicama predmetnog proizvođača.

(273)

Stoga je Komisija smatrala da je prodaja između društva NST, koje je jedan od povezanih trgovaca društva Nippon Steel (u kojem je društvo Nippon Steel također držalo 5 % ili više dionica) i predmetnog proizvođača bila povezana prodaja u skladu s člankom 127. stavkom 1. točkom (d) Provedbenog akta Carinskog zakonika Unije. Budući da društvo Daido nije dostavilo provjereni odgovor na upitnik, u kojem bi bila navedena preprodajna cijena ili daljnja prerada te prodaje proizvoda iz ispitnog postupka, Komisija je smatrala da je cijena povezane domaće prodaje društva NST društvu Daido prosječna cijena 5 % najprofitabilnije nepovezane domaće prodaje društva Nippon Steel i njegovih povezanih društava za istu vrstu proizvoda prodanu društvu Daido. Tih 5 % izračunano je u odnosu na količinu. Osim toga, za analizu posebne situacije na tržištu iz odjeljka 3.3.3. Komisija je u nedostatku odgovora na upitnik uzela u obzir podatke o domaćoj i izvoznoj prodaji i cijenama društva Daido od 2022. do razdoblja ispitnog postupka, koji su bili dostupni na temelju odgovora društva Daido za odabir uzorka. Kad je to učinila, Komisija je te podatke pripisala društvu „Nippon Steel Group”, a ne samo društvu Nippon Steel.

(274)

Komisija je 26. ožujka 2026. obavijestila Nippon Steel da će se možda morati poslužiti raspoloživim podacima u skladu s člankom 18. stavkom 1. osnovne uredbe u vezi s (i) nedostavljanjem odgovora na upitnik društva A i društva B, koje je predmetni proizvod koji je proizvelo društvo Nippon Steel kupilo od društva MISEA i za koje je tijekom provjere utvrđeno da su društva kćeri društva C, u kojem je MISI imao udio veći od 5 % i (ii) činjenicom da tri trgovca povezana s društvom Nippon Steel nisu u cijelosti navela svu domaću preprodaju predmetnog proizvoda u razdoblju ispitnog postupka: NST, Metal One Corporation („Metal One”) i Sumitomo Corporation Global Metals Co., Ltd. („SCGM”).

(275)

Nippon Steel je dostavio svoje primjedbe 7. travnja 2026. Kad je riječ o točki (i), prvo, Nippon Steel ponovno je izrazio neslaganje s tvrdnjom da je povezan s društvom MISI ili da njegov odnos nije u skladu s načelom nepristrane transakcije. Osim toga, Nippon Steel je naveo da, čak i da je povezan s društvom MISI, i dalje ne bi bio povezan s društvom A i društvom B jer nema udjele u njima i ne posluje s njima u vezi s predmetnim proizvodom. Dodao je i da, prema njegovu mišljenju, člankom 127. Provedbenog akta Carinskog zakonika Unije nisu predviđeni odnosi koji nadilaze u krajnjem slučaju neizravan lanac jednog subjekta te da bi se, kad bi se Nippon Steel smatrao povezanim, odstupilo od prethodne prakse Komisije u antisubvencijskom ispitnom postupku o električnim vozilima na baterije iz NRK-a (93). Nadalje, Nippon Steel je tvrdio da, s obzirom na to da MISI posluje potpuno neovisno i u skladu s načelom nepristrane transakcije u odnosu na Nippon Steel, Nippon Steel nema pristup povjerljivim informacijama društva MISI, pa bi se društvu Nippon Steel nametnulo nemoguće opterećenje kad bi se od njega zahtijevalo da utvrdi i dobije odgovor iz Priloga I. od povezanih društava ili će se u suprotnom na njega primijeniti članak 18. Drugo, Nippon Steel je tvrdio je da bi zahtjev društvu A i društvu B da ispune odgovor na upitnik bio beskoristan i nerazmjeran jer ta društva ne preprodaju predmetni proizvod, nego ga prerađuju. Naposljetku, Nippon Steel je istaknuo činjenicu da je cijena PCN-ova prodanih društvu A bila unutar prosječne prodajne cijene nepovezanim kupcima za iste PCN-ove, zbog čega je prodaja društvu A i društvu B bila u skladu s načelom nepristrane transakcije.

(276)

Komisija je napomenula da je MISEA predmetni proizvod koji je proizveo Nippon Steel prodavala društvu A i društvu B, čije je matično društvo bilo društvo C. S druge strane, MISI je držao udio veći od 5 % u društvu MISEA i društvu C. Tijekom provjere u društvu MISI potvrđeno je da su ti odnosi postojali u razdoblju ispitnog postupka i da je društvo C u profilu društva MISI za 2025. uvršteno među njegova prekomorska društva kćeri (94). To pokazuje da su MISEA i društvo A, s jedne strane, te MISEA i društvo B, s druge strane, bili povezani jer je, u skladu s člankom 127. stavkom 1. točkom (d), treća strana (tj. MISI) izravno ili neizravno držala udio od najmanje 5 % u oba društva. U tom pogledu nije važno je li riječ o odnosu sa samim proizvođačem izvoznikom. U ovom slučaju odnos o kojem je riječ bio je odnos između prodavatelja MISI i kupaca, to jest društva A i društva B. Ne može se tvrditi da njihov odnos nije mogao utjecati na prodajnu cijenu jer nije obuhvaćao samog proizvođača izvoznika. Naime, taj je odnos ionako utjecao na cijene između povezanih strana. U definiciji povezanih strana iz članka 127. Provedbenog akta Carinskog zakonika Unije upućuje se na „osobe”, a u članku 2. stavku 1. osnovne uredbe, u kojem je navedeno upućivanje na Provedbeni akt Carinskog zakonika Unije za potrebe trgovinske zaštite, u tom se pogledu upućuje na „strane”, a ne na proizvođače izvoznike. Komisija također smatra da utvrđivanje odnosa između stranaka na temelju članka 127. stavka 1. točke (d) nije ograničeno na lanac najviše jednog subjekta. Naime, upravo se navođenjem riječi „neizravno” omogućuje uključivanje udjela koji se drže preko lanca društava kćeri i sprečava se zaobilaženje te odredbe preko korporativnih struktura s nekoliko razina društava kćeri, kao u ovom slučaju u kojem se neizravni udio društva MISI u društvu A i društvu B drži preko društva C. Navodna prethodna praksa Komisije u antisubvencijskom ispitnom postupku o električnim vozilima na baterije iz NRK-a nije dodatno potkrijepljena. Nadalje, Komisija je smatrala da u ovom predmetu utvrđivanje i dobivanje odgovora iz Priloga I. od tih povezanih društava nije nemoguće opterećenje za Nippon Steel jer je (a) društvo C već bilo uključeno u drugom svojstvu u prethodnom ispitnom postupku o toplovaljanim plosnatim proizvodima od čelika (95) u kojem je Nippon Steel bio uključen u uzorak, (b) činjenica da je društvo MISI preuzelo društvo C bila je javna informacija i (c) Komisija je društvo A i društvo B utvrdila kao društva kćeri društva C u kontekstu rutinskih provjera tijekom provjere, kako je detaljno opisano u izvješću o misiji za društvo MISI. Primjena članka 18. stavka 1. u odnosu na Nippon Steel proizlazila je upravo iz tog odnosa. Drugo, činjenica da se povezano društvo u Uniji ne bavi preprodajom, nego preradom ne oslobađa društvo od obveze da odgovori na Prilog I. Naprotiv, troškovi prerade postaju relevantni za utvrđivanje izvozne cijene u Uniju na bilo kojoj razumnoj osnovi ako se proizvodi ne preprodaju u stanju u kojem su uvezeni, kako je predviđeno člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe. U ovom predmetu Komisija nije mogla provesti takvu procjenu. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(277)

Naposljetku, kad je riječ o pitanju je li prodaja društva MISEA društvu A bila u skladu s načelom nepristrane transakcije, Komisija je napomenula da su cijene koje je Nippon Steel smatrao cijenama franko tvornica dobivene oduzimanjem svih prilagodbi koje je platilo društvo MISEA od neto vrijednosti računa. Međutim, pri usporedbi prodajnih cijena trebalo bi usporediti cijene na računu umanjene za relevantne troškove prijevoza (kako bi se uzele u obzir razlike u uvjetima isporuke). Takva usporedba na razini CIF na granici EU-a (tj. cijena CIF umanjena za troškove prijevoza u EU-u kako bi se uzele u obzir razlike u uvjetu isporuke) pokazala je da su cijene koje je društvo MISEA naplaćivalo društvu A u prosjeku bile 6 % niže od cijena koje je društvo MISEA naplaćivalo nepovezanim društvima. Stoga je Komisija smatrala da prodaja društva MISEA društvu A nije bila u skladu s načelom nepristrane transakcije. Kad je riječ o pitanju je li prodaja društva MISEA društvu B bila u skladu s načelom nepristrane transakcije, sam je Nippon Steel priznao da to ne može dokazati jer se PCN koji se prodavao društvu B nije prodavao nijednom drugom kupcu društva MISEA u Uniji. Međutim, budući da društvo B nije surađivalo, na temelju činjenice da je Komisija zaključila da prodaja društva MISEA društvu A nije bila u skladu s načelom nepristrane transakcije, nije bilo elemenata na temelju kojih bi se mogao donijeti drukčiji zaključak za prodaju društvu B. Zaključno, Komisija je odbacila primjedbe i prodaju društva MISEA društvu A i društvu B smatrala povezanom prodajom. Zbog toga je, u nedostatku informacija o preprodajnoj cijeni društva A i društva B te o njihovim mogućim troškovima prerade, Komisija smatrala da je preprodajna cijena društva A i društva B jednaka cijeni po kojoj je društvo MISEA prodavalo nepovezanim kupcima za svaku vrstu proizvoda. Za društvo B, koje je od društva MISEA kupovalo PCN koji nije kupovao nijedan drugi kupac, Komisija je primijenila cijenu po kojoj je društvo MISEA prodavalo najsličniji PCN nepovezanim kupcima.

(278)

Međutim, s obzirom na zaključak iz uvodne izjave 270. o usklađenosti izvoznih transakcija preko povezanog trgovca MISI s načelom nepristrane transakcije, to više nije bilo relevantno za izvoznu cijenu na temelju koje je izračunan damping.

(279)

Kad je riječ o točki (ii) o domaćoj preprodaji triju povezanih trgovaca koja je nedostajala, Nippon Steel se složio s procjenom Komisije.

(280)

Stoga je Komisija smatrala da je cijena te domaće preprodaje koja je nedostajala prosječna cijena najprofitabilnije domaće prodaje nepovezanim kupcima društva Nippon Steel i njegovih povezanih društava, koja čini 5 % količine prodane na domaćem tržištu za svaku vrstu proizvoda.

(281)

Nakon konačne objave Nippon Steel je tvrdio da su njegovi povezani trgovci postupili najbolje što su mogli i da su dostavili informacije unatoč tehničkim problemima. Stoga, prema mišljenju društva Nippon Steel, nije bilo pravnog opravdanja da se Komisija posluži najprofitabilnijim domaćim prodajnim cijenama kao raspoloživim podacima jer najbolji raspoloživi podaci ne bi trebali značiti nepovoljne zaključke, među ostalim u skladu sa sudskom praksom WTO-a (96). Nippon Steel je zatražio da Komisija zanemari neprijavljenu prodaju ili primijeni prosječnu cijenu ukupne domaće prodaje.

(282)

Komisija je smatrala da su pri primjeni raspoloživih podataka tijela koja provode ispitni postupak dužna nepristrano i objektivno odabrati raspoložive podatke koji su razumna zamjena za potrebne informacije koje nedostaju s obzirom na konkretne činjenice i okolnosti određenog predmeta. Pritom tijela koja provode ispitni postupak moraju uzeti u obzir sve podatke koji su im na odgovarajući način dostupni. Člankom 6.8. Sporazuma WTO-a o antidampingu ne obvezuje se tijela koja provode ispitni postupak da pri odabiru zamjenskih podataka odaberu podatke koji su najpovoljniji za stranu koja ne surađuje (97).

(283)

Komisija je u svojem pristupu u potpunosti poštovala tu odredbu. Nepristrano se poslužila stvarnim i provjerenim podacima o cijenama društva Nippon Steel i njegovih povezanih društava kao modelom cjenovnih politika za podatke koji nisu dostavljeni. Tim je pristupom izbjegnuto podcjenjivanje domaće preprodaje, za koju nije bilo podataka, te je konačna dampinška marža stoga odražavala poznati dampinški potencijal društva u razdoblju ispitnog postupka. U okolnostima u kojima neko društvo ne dostavi Komisiji određene podatke o preprodaji, ne može se reći da je primjena stvarnih i provjerenih cjenovnih politika tog društva kao modela u razdoblju ispitnog postupka subjektivna ili kaznena ako nema podataka koji bi upućivali na suprotno. Na taj se način dobiva najtočnija moguća dampinška marža s obzirom na nesuradnju društva. Nadalje, Komisija je smatrala da bi se alternativom koju zagovara Nippon Steel, koji je predložio da bi neprijavljenu prodaju trebalo zanemariti ili da bi trebalo primijeniti prosječnu cijenu ukupne domaće prodaje, poticalo nesuradnju (98). Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju i potvrdila metodologiju objašnjenu u uvodnoj izjavi 280.

3.3.3.   Posebna situacija na tržištu: učinak istiskivanja s tržišta

3.3.3.1.   Analiza

(284)

Kako bi utvrdila postojanje posebne situacije na japanskom tržištu nastale zbog učinka istiskivanja s tržišta uzrokovanog uvozom iz Kine hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika, Komisija je provela sljedeću analizu: prvo, Komisija je analizirala stupanj prodora uvoza iz Kine na japansko domaće tržište u smislu količine; drugo, Komisija je razmotrila odgovarajuće tržišne udjele domaćih proizvođača u odnosu na uvoz iz Kine i ostalih trećih zemalja na japanskom domaćem tržištu; treće, Komisija je razmotrila cijene na japanskom domaćem tržištu. Komisija je zatim analizirala sve ostale informacije dostupne u dokumentaciji koje se odnose na učinak uvoza iz Kine na japansko domaće tržište, uključujući, ako je bila dostupna, profitabilnost domaćih proizvođača ostvarenu domaćom prodajom hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika.

(285)

Komisija je svoju analizu temeljila na pokazateljima na razini zemlje koje je dostavila japanska vlada i pokazateljima na razini društva koje je dostavio proizvođač izvoznik u uzorku, Nippon Steel. Oba skupa pokazatelja provjerena su na licu mjesta, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 106.

(286)

U tom pogledu Komisija podsjeća da se Nippon Steel smatrao reprezentativnim, na temelju informacija dostavljenih u fazi odabira uzorka, za količinu izvezenih proizvoda, ali i da je, na temelju podataka provjerenih tijekom ispitnog postupka i uzimajući u obzir i njegovog povezanog proizvođača iz uvodnih izjava od 271. do 273., činio najmanje [50 – 60 %] količine domaće prodaje hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u razdoblju ispitnog postupka. Takvom domaćom prodajom Nippon Steel Group stekao je tržišni udio od najmanje [40 – 50 %] na tržištu hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Japanu u razdoblju ispitnog postupka. Iako je Komisija provela analizu na razini zemlje i na razini društva Nippon Steel ili, ako su bili dostupni podaci, društva Nippon Steel Group, ti parametri pokazuju da je Nippon Steel reprezentativan za domaće proizvođače u Japanu, a time i za stanje na domaćem tržištu u Japanu.

3.3.3.1.1.   Domaće tržište: količina

(287)

Komisija je najprije analizirala potrošnju hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Japanu koju je prijavila japanska vlada. Čini se da je potrošnja koju je prijavila japanska vlada neznatno podcijenjena za približno 1 % u usporedbi sa zbrojem uvoza i domaće prodaje koje je prijavila sama japanska vlada. Tijekom posjeta radi provjere objašnjeno je da to proizlazi iz metodologije jer je japanska vlada za izvješćivanje o samom uvozu koristila drukčiju metodu nego za izračun potrošnje, što je dovelo do različitih brojki za isti pokazatelj. Budući da je Komisija mogla na licu mjesta provjeriti podatke na temelju kojih je utvrđen samo uvoz, iste podatke primijenila je i za potrošnju.

(288)

Nadalje, čini se da je količina domaće prodaje koju je prijavila japanska vlada podcijenjena za približno 33 % u usporedbi s količinom domaće prodaje koju su prijavili proizvođači izvoznici koji surađuju. U ovom predmetu Komisija je primijenila količinu domaće prodaje koji su prijavili proizvođači izvoznici koji surađuju. Stoga je i potrošnja utvrđena na temelju iste količine domaće prodaje, a ne na temelju podataka o potrošnji koje je dostavila japanska vlada.

(289)

Potrošnja u Japanu kretala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Japanu (u tonama)

 

2022.

2023.

2024.

Razdoblje ispitnog postupka

Potrošnja u Japanu

4 221 718

4 153 970

4 189 541

4 089 303

Indeks

100

98

99

97

Izvor:

carinski podaci Japana i domaća prodaja koje su prijavili proizvođači izvoznici koji surađuju u Japanu.

(290)

Od 2022. do razdoblja ispitnog postupka potrošnja u Japanu smanjila se za 3 %.

(291)

Uvoz proizvoda iz ispitnog postupka u Japan kretao se kako slijedi:

Tablica 3.

Količina proizvoda uvezenih u Japan (u tonama)

Zemlja

 

2022.

2023.

2024.

Razdoblje ispitnog postupka

Ukupan uvoz, od toga:

Količina uvezenih proizvoda

813 469

910 476

990 341

880 370

Indeks

100

112

122

108

1.

Koreja

Količina uvezenih proizvoda

558 528

572 630

621 599

575 194

Indeks

100

103

111

103

2.

Tajvan

Količina uvezenih proizvoda

185 704

235 907

246 812

210 795

Indeks

100

127

133

114

3.

NRK

Količina uvezenih proizvoda

64 696

97 238

117 512

90 522

Indeks

100

150

182

140

Izvor:

carinski podaci Japana.

(292)

Podaci o uvozu pokazuju da se od 2022. do razdoblja ispitnog postupka uvoz proizvoda iz ispitnog postupka u Japan povećao za 8 %. To povećanje, u usporedbi sa smanjenjem potrošnje za 3 % u istom razdoblju, pokazuje da je uvoz u razdoblju ispitnog postupka činio veći udio u potrošnji u odnosu na 2022.

(293)

Uvoz iz NRK-a povećao se za 40 % od 2022. do razdoblja ispitnog postupka, što je više od stope povećanja ukupnog uvoza, uvoza iz Koreje i Tajvana. Međutim, u cijelom tom razdoblju NRK je stalno bio tek treći izvor uvoza proizvoda iz ispitnog postupka u Japan.

(294)

Domaća prodaja proizvoda iz ispitnog postupka u Japanu paralelno se kretala kako slijedi:

Tablica 4.

Količina domaće prodaje (u tonama)

 

2022.

2023.

2024.

Razdoblje ispitnog postupka

Ukupna količina prodanih proizvoda na japanskom tržištu, od čega:

3 408 249

3 243 493

3 199 200

3 208 933

Indeks

100

95

94

94

—

Nippon Steel Group

[2 000 000 – 2 100 000 ]

[1 900 000 – 2 000 000 ]

[1 900 000 – 2 000 000 ]

[1 900 000 – 2 000 000 ]

Indeks

100

92

92

93

Izvor:

odgovor proizvođača izvoznika koji surađuju za odabir uzorka i odgovor društva Nippon Steel na upitnik.

(295)

Ograničena prodaja uključena je u te podatke jer ju nije bilo moguće razdvojiti na temelju dostupnih podataka.

(296)

Od 2022. do razdoblja ispitnog postupka domaća prodaja smanjila se za 6 %, a domaća prodaja društva Nippon Steel Group zabilježila je slično smanjenje za 7 %. Ako se to usporedi sa skromnim smanjenjem potrošnje za 3 % i povećanjem uvoza za 8 %, očito je da je dio domaće prodaje u kombinaciji izvora potrošnje zamijenjen uvozom.

(297)

Ta se dinamika može bolje uočiti kad se količine usporede s potrošnjom te iskažu u obliku tržišnih udjela.

Tablica 5.

Tržišni udio (%)

 

2022.

2023.

2024.

Razdoblje ispitnog postupka

Uvoz, od čega:

19,3

21,9

23,6

21,5

1.

Koreja

13,2

13,8

14,8

14,1

2.

Tajvan

4,4

5,7

5,9

5,2

3.

NRK

1,5

2,3

2,8

2,2

Domaća prodaja, od čega:

80,7

78,1

76,4

78,5

—

Nippon Steel Group

[45 – 55 ]

[40 – 50 ]

[40 – 50 ]

[40 – 50 ]

Izvor:

carinski podaci Japana, proizvođači izvoznici koji surađuju i odgovor društva Nippon Steel na upitnik.

(298)

Povećanje uvoza od 2,2 postotna boda od 2022. do razdoblja ispitnog postupka odgovaralo je smanjenju domaće prodaje od 2,2 postotna boda, a i tržišni udio društva Nippon Steel Group blago se smanjio. U okviru povećanja uvoza uvoz iz NRK-a povećao se za 0,7 postotnih bodova, dok se uvoz iz Koreje povećao za 0,9 postotnih bodova, a uvoz iz Tajvana za 0,8 postotnih bodova. Dakle, povećanje tržišnog udjela NRK-a u skladu je s povećanjem tržišnog udjela Koreje i Tajvana.

(299)

Stoga je Komisija utvrdila da se tržišni udio uvoza u Japanu u smislu količine povećao u ograničenoj mjeri i da uvoz iz Kine nije imao vodeću ulogu u tom povećanju. Zapravo, tržišni udio uvoza iz Kine na japanskom tržištu nikad nije bio veći od 3 %. Istodobno su japanski domaći proizvođači zadržali tržišni udio od približno 80 %.

3.3.3.1.2.   Domaće tržište: cijene

(300)

Komisija je zatim analizirala učinak uvoza iz Kine na cijene na domaćem japanskom tržištu. U tu je svrhu Komisija analizirala jedinične cijene uvoza i domaće prodaje.

(301)

Jedinična cijena uvoza i domaće prodaje kretala se kako slijedi:

Tablica 6.

Prodajne cijene u Japanu (JPY/tona)

 

2022.

2023.

2024.

Razdoblje ispitnog postupka

1.

Uvoz iz Koreje

407 643

146 720

149 106

150 713

Indeks

100

36

37

37

2.

Uvoz iz Tajvana

181 823

208 711

189 087

186 855

Indeks

100

115

104

103

3.

Uvoz iz NRK-a

330 640

280 645

285 452

306 600

Indeks

100

85

86

93

Prosječna jedinična domaća prodajna cijena u Japanu (99), od čega:

143 000

135 000

132 000

132 083

Indeks

100

94

92

92

—

Nippon Steel Group (100)

[155 – 165 000 ]

[157 – 167 000 ]

[155 – 165 000 ]

[151 – 161 000 ]

Indeks

100

101

100

98

(99)  Prosječna jedinična domaća prodajna cijena u Japanu ne uključuje troškove prijevoza i porez na potrošnju.

(100)  Bez domaćih vozarina društva Nippon Steel, na temelju odgovora za odabir uzorka za drugog proizvođača iz grupe Nippon Steel Group.

Izvor:

japanski carinski podaci, Japan Metal Daily (niska cijena u Tokiju na kraju mjeseca za proizvod dimenzija 3 × 6, 0,8 mm), odgovor društva Nippon Steel Group za odabir uzorka i odgovor društva Nippon Steel na upitnik.

(302)

Analize cijena pokazale su da su uvozne cijene na razini CIF općenito stalno bile znatno više od domaćih prodajnih cijena. Uvozne cijene iz izvora bližih Japanu niže su, ali su i dalje dosljedno više od domaćih prodajnih cijena.

(303)

Osim toga, cijene uvoza iz Kine u Japan dosljedno su bile mnogo više od domaće cijene društva Nippon Steel Group u svim godinama razmatranog razdoblja. Domaće cijene društva Nippon Steel Group ostale su stabilne od 2022. do razdoblja ispitnog postupka.

3.3.3.2.   Zaključak

(304)

Komisija je zaključila da na japansko domaće tržište hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika nije utjecala posebna situacija na tržištu koja je nastala zbog uvoza iz Kine uzrokovanog prekomjernim kapacitetom u sektoru čelika u NRK-u. U tom je pogledu Komisija napomenula da je uvoz iz NRK-a u razdoblju ispitnog postupka imao tržišni udio od samo 2,2 %, da je japanska industrija zadržala tržišni udio od gotovo 80 % i da su domaće cijene u Japanu bile niže od cijena uvoza iz Kine. S obzirom na količine i cijene uvoza iz Kine u Japan, on nije mogao znatno utjecati na domaće cijene i profitabilnost.

(305)

Stoga je Komisija zaključila da na japansko domaće tržište nije utjecala posebna situacija na tržištu koja je nastala zbog uvoza iz Kine uzrokovanog prekomjernim kapacitetom u sektoru čelika u NRK-u.

3.3.4.   Uobičajena vrijednost

(306)

Komisija je najprije ispitala je li ukupna količina proizvoda prodanih na domaćem tržištu svakog proizvođača izvoznika u uzorku bila reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća je prodaja reprezentativna ako je tijekom razdoblja ispitnog postupka ukupna količina istovjetnog proizvoda prodanog nezavisnim kupcima na domaćem tržištu po proizvođaču izvozniku činila najmanje 5 % njegove ukupne prodaje predmetnog proizvoda za izvoz u Uniju. Na temelju toga ukupna je prodaja istovjetnog proizvoda svakog proizvođača izvoznika u uzorku na domaćem tržištu bila reprezentativna.

(307)

Komisija je zatim za proizvođača izvoznika s reprezentativnom domaćom prodajom utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu, a koje su bile identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju.

(308)

Komisija je zatim ispitala je li domaća prodaja svakog proizvođača izvoznika u uzorku na njegovu domaćem tržištu za svaku vrstu proizvoda koja je identična ili usporediva s vrstom proizvoda koja se prodaje za izvoz u Uniju reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća prodaja neke vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupna količina te vrste proizvoda prodanih nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka čini najmanje 5 % ukupne prodaje identične ili usporedive vrste proizvoda za izvoz u Uniju.

(309)

Komisija je utvrdila da je domaća prodaja većine vrsta proizvoda bila reprezentativna. Komisija je utvrdila da za dvije vrste proizvoda nije bilo domaće prodaje. Za te vrste proizvoda nisu bili dostupni drugi izvori za domaće cijene. Uobičajena vrijednost izračunana je u skladu s metodom iz uvodne izjave 315.

(310)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda definirala udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne uredbe upotrijebiti stvarnu domaću prodaju.

(311)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(a)

ako je količina neke vrste proizvoda prodanih po neto prodajnoj cijeni jednakoj ili višoj od izračunanog troška proizvodnje činila više od 80 % ukupne prodaje te vrste proizvoda; i

(b)

ako je ponderirana prosječna prodajna cijena te vrste proizvoda jednaka jediničnom trošku proizvodnje ili viša od njega.

(312)

Ako su ispunjena oba uvjeta, uobičajena vrijednost je ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda u razdoblju ispitnog postupka.

(313)

Uobičajena vrijednost stvarna je domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje predmetnih vrsta proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(a)

ako profitabilna prodaja neke vrste proizvoda čini najviše 80 % ukupne prodaje te vrste proizvoda; ili

(b)

ako je ponderirana prosječna cijena te vrste proizvoda niža od jediničnog troška proizvodnje.

(314)

Analiza domaće prodaje pokazala je da je količina profitabilne prodaje nekih vrsta proizvoda u razdoblju ispitnog postupka činila manje od 80 % ukupne količine prodaje tih vrsta i da je ponderirana prosječna prodajna cijena bila niža od troška proizvodnje. U skladu s time uobičajena vrijednost izračunana je kao ponderirani prosjek isključivo profitabilne prodaje. Za neke druge vrste proizvoda primjenjivao se scenarij opisan u uvodnoj izjavi 311., a uobičajena vrijednost izračunana je kao ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje tih vrsta proizvoda u razdoblju ispitnog postupka.

(315)

Ako nije bilo domaće prodaje vrste istovjetnog proizvoda, Komisija je potražila alternativne izvore za cijene u uobičajenom tijeku trgovine. Budući da u uzorku u predmetnoj zemlji nije bilo drugih domaćih proizvođača istovjetnog proizvoda koji surađuju ili koji su dostupni, takve cijene nisu bile dostupne. Komisija je uobičajenu vrijednost za relevantne vrste proizvoda izračunala u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. osnovne uredbe.

3.3.5.   Izvozna cijena

(316)

Proizvođač izvoznik u uzorku u Uniju je izvozio izravno nezavisnim kupcima ili preko povezanih društava koja djeluju kao uvoznik.

(317)

Ako je proizvođač izvoznik predmetni proizvod izvozio izravno nezavisnim kupcima u Uniji, izvozna cijena bila je cijena stvarno plaćena ili plativa za predmetni proizvod pri prodaji za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(318)

S obzirom na zaključak iz uvodne izjave 270. o usklađenosti izvoznih transakcija s načelom nepristrane transakcije, izvozna cijena u slučajevima u kojima je proizvođač izvoznik izvozio predmetni proizvod u Uniju preko povezanih društava koja djeluju kao uvoznici bila je i stvarno plaćena ili naplativa cijena za predmetni proizvod pri prodaji za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

3.3.6.   Usporedba

(319)

U skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe Komisija je obvezna provesti primjerenu usporedbu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene na istoj razini trgovine, uzimajući u obzir razlike u čimbenicima koji utječu na cijene i usporedivost cijena. U ovom predmetu Komisija je odlučila usporediti uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na razini franko tvornica. Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, prema potrebi su uobičajena vrijednost i izvozna cijena prilagođene: (i) kako bi ih se vratilo na razinu franko tvornica i (ii) kako bi se uzele u obzir razlike među čimbenicima za koje se tvrdi i dokazano je da utječu na cijene i usporedivost cijena.

3.3.6.1.   Prilagodbe uobičajene vrijednosti

(320)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 319., uobičajena vrijednost utvrđena je na razini trgovine franko tvornica na temelju troškova proizvodnje zajedno s iznosima troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti, koji su se smatrali razumnima za tu razinu trgovine.

(321)

Nippon Steel je tvrdio u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (a) osnovne uredbe da bi trebalo provesti prilagodbu uobičajene vrijednosti zbog razlika u fizičkim svojstvima. Svoju je tvrdnju temeljio na činjenici da su na domaćem tržištu kupci iz određenog sektora prihvaćali više cijene zbog raznih čimbenika, uključujući opskrbu posebnim proizvodima visoke dodane vrijednosti, odgovaranje na stroge zahtjeve u pogledu kvalitete, iznošenje izvanrednih tehničkih prijedloga i pružanje na licu mjesta usluge dostave „točno na vrijeme” u usporedbi s kupcima iz drugog sektora, dok ti čimbenici nisu prisutni na izvoznom tržištu. Nippon Steel je dodao da bi Komisija stoga trebala isključiti domaću prodaju određenom sektoru iz uobičajene vrijednosti.

(322)

Komisija je napomenula da, na temelju provjerenih informacija društva Nippon Steel o njegovim domaćim cijenama u različitim sektorima, kupci u tom određenom sektoru u razdoblju ispitnog postupka nisu dosljedno plaćali različite cijene od kupaca u drugim sektorima. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(323)

U primjedbama na konačnu objavu Nippon Steel je tvrdio da bi Komisija, s obzirom na to da je prilagodila izvoznu cijenu u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i) osnovne uredbe za povezane trgovce koji djeluju kao posrednici koji posluju na temelju provizije, trebala na isti način prilagoditi uobičajenu vrijednost jer su funkcije koje obavljaju povezani trgovci ostale iste bez obzira na to prodaje li se proizvod iz ispitnog postupka na domaćem ili izvoznom tržištu, a neki od povezanih trgovaca posluju i na domaćem i na izvoznom tržištu.

(324)

S obzirom na to da je tvrdnja društva Nippon Steel o usklađenosti s načelom nepristrane transakcije prihvaćena u uvodnoj izjavi 270., Komisija nije prilagodila izvoznu cijenu na temelju članka 2. stavka 10. točke (i) osnovne uredbe nakon primjedbi društva Nippon Steel na konačnu objavu. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju o uobičajenoj vrijednosti.

(325)

Nakon dodatne konačne objave Nippon Steel je tvrdio da Komisija, nakon što je odlučila smatrati da je izvozna prodaja preko društava NST i MISI usklađena s načelom nepristrane transakcije, nije primijenila isti pristup za domaću prodaju preko društava NST i MISI, zbog čega je nastala asimetrija između izvozne cijene i uobičajene vrijednosti, koja je i dalje obuhvaćala troškove i dobit povezanih trgovaca. Nippon Steel je tvrdio da cijene za društva NST i MISI određuje istim mehanizmom kao i za druge nepovezane trgovce, neovisno o tome prodaje li se roba u konačnici za izvoz u Uniju ili se prodaje na japanskom domaćem tržištu. Nippon Steel je zatražio da se ta navodna asimetrija ispravi primjenom prilagodbe na temelju članka 2. stavka 10. točke (k) osnovne uredbe, kao što je učinjeno u nedavnom antidampinškom ispitnom postupku u vezi s uvozom valina podrijetlom iz NRK-a (101) („ispitni postupak u vezi s valinom”). Kvantifikacija te prilagodbe odgovarala bi troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima te dobiti društava NST, MISI i drugih povezanih domaćih trgovaca za domaću prodaju predmetnog proizvoda ostvarenu preko društava NST i MISI.

(326)

Za razliku od izvozne prodaje (vidjeti uvodne izjave 269. i 270.), društvo Nippon Steel nije dostavilo nikakve dokaze da su cijene domaćih transakcija preko društava NST i MISI bile u skladu s načelom nepristrane transakcije u usporedbi s domaćim transakcijama preko nepovezanih trgovaca. U svakom slučaju, Komisija je smatrala da dostupni podaci ne upućuju na postojanje dosljednog obrasca transakcija usklađenih s načelom nepristrane transakcije. Stoga nije bilo asimetrije između tretmana izvozne prodaje, za koju je tvrdnja o usklađenosti s načelom nepristrane transakcije bila opravdana i prihvaćena, i domaće prodaje, za koju je tvrdnja o usklađenosti s tržišnim uvjetima bila neutemeljena. Stoga se situacija razlikovala od ispitnog postupka u vezi s valinom, u kojem su dokazani čimbenici koji su doveli do prilagodbe. Zbog toga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

3.3.6.2.   Prilagodbe izvozne cijene

(327)

Kako bi se izvozna cijena vratila na razinu trgovine franko tvornica, izvršene su prilagodbe s obzirom na carine, ostala uvozna davanja, vozarine, osiguranje, manipuliranje, utovar i popratne troškove.

(328)

Izvršene su prilagodbe za sljedeće čimbenike koji utječu na cijene i usporedivost cijena: troškovi kredita, bankovne naknade i provizije.

3.3.7.   Dampinška marža

(329)

Za proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuje Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(330)

Kad je riječ o prodaji u Uniji ostvarenoj preko nepovezanih trgovaca koji se nalaze izvan Unije, Nippon Steel i NST tvrdili su da bi za procjenu cijene CIF na granici Unije trebalo dodati iznos troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti tih trgovaca. Ovisno o konkretnoj transakciji, računi koje su izdali Nippon Steel ili NST temeljili su se na uvjetima FOB, CIF ili CFR Incoterms.

(331)

U skladu s dugogodišnjom praksom, za transakcije zaključene u skladu s uvjetima FOB Incoterms troškovi prekooceanskog prijevoza i popratni troškovi (kao što je osiguranje) procjenjuju se na temelju dokaza koje je dostavio proizvođač izvoznik. Ista bi se logika trebala primjenjivati na sve dodatne elemente na koje se poziva zainteresirana strana. Međutim, u ovom slučaju Nippon Steel nije dostavio nikakve dokaze kojima bi se dokazala potreba da se uopće dodaju troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit nepovezanih trgovaca. U svakom slučaju, čak i da je Nippon Steel dostavio takve dokaze, što nije bio slučaj, to društvo nije moglo dostaviti provjerljive dokaze o iznosu takvih hipotetskih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti.

(332)

Konkretnije, tijekom provjere na licu mjesta Komisija je društvu Nippon Steel dala priliku da dostavi dokaze o tome da su nepovezani trgovci aktivno sudjelovali u izvoznoj prodaji društava Nippon Steel i NST u Uniju i da je konačna vrijednost robe na razini CIF na granici Unije obuhvaćala nastale troškove prodaje, opće i administrativne troškove te navodnu dobit koju su ostvarili ti posrednici. Kao odgovor na to Nippon Steel i NST dostavili su odabrane račune za preprodaju i ograničen broj carinskih deklaracija određenih nepovezanih trgovaca. Međutim, Komisija nije smatrala da je dostavljanje ograničenog broja računa i carinskih deklaracija dovoljan dokaz. Naime, Nippon Steel nije naveo nikakvu metodologiju kojom bi objasnio kako i zašto je odabrao te konkretne račune i carinske deklaracije te zašto su oni reprezentativni za ukupnu prodaju ostvarenu preko nepovezanih trgovaca.

(333)

Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(334)

U svojim primjedbama na konačnu objavu Nippon Steel je tvrdio da bi Komisija trebala prilagoditi izračunanu vrijednost CIF kako bi se uzelo u obzir sudjelovanje nepovezanih trgovaca izvan EU-a, konkretno za njihove troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit. Tom bi prilagodbom Komisija uzela u obzir deklariranu vrijednost CIF na koju bi se naplaćivale carine pri puštanju robe u slobodni promet. U skladu s člankom 128. Provedbenog akta Carinskog zakonika Unije (102) ta se vrijednost definira kao transakcijska vrijednost robe koja se prodaje za izvoz utvrđena u trenutku prihvaćanja carinske deklaracije na temelju prodaje koja se dogodila neposredno prije unošenja robe na carinsko područje Unije.

(335)

Kako bi potkrijepio svoju tvrdnju, Nippon Steel se pozvao na prethodne ispitne postupke Komisije (103). Konkretno je naglasio da je Komisija u ispitnom postupku o toplovaljanim plosnatim proizvodima od čelika u izračunu cijene CIF za društvo Nippon Steel uzela u obzir aktivnosti nepovezanih trgovaca. U ispitnom postupku o toplovaljanim plosnatim proizvodima od čelika Komisija je procijenila troškove prodaje, opće i administrativne troškove nepovezanih trgovaca na temelju troškova prodaje, općih i administrativnih troškova društava NST i MISI te je primijenila nominalnu profitnu maržu od 2 % jer bi to bilo u skladu s profitnom maržom koja se primjenjuje u skladu s člankom 2. stavkom 9. za prodaju u Uniji preko povezanih društava.

(336)

Naposljetku, Nippon Steel je tvrdio da su nasumično odabrani računi za preprodaju i carinske deklaracije dostavljeni na zahtjev Komisije, u kojem nije bilo dovoljno precizno navedeno koji su točni dokumenti potrebni. Kako bi dodatno potkrijepio svoju tvrdnju i s obzirom na zaključke Komisije o nedostatku dokaza o cijeni CIF na granici Unije, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 332., Nippon Steel je dostavio račune za preprodaju u Uniju triju od pet nepovezanih trgovaca s kojima su Nippon Steel i NST poslovali u razdoblju ispitnog postupka. Nije dostavio nijednu carinsku deklaraciju. Dostavljeni računi obuhvaćali su, za dva od pet nepovezanih trgovaca društva Nippon Steel, tri transakcije s najvećim količinama društava Nippon Steel i NST te, za jednog od njih, dvije transakcije s najvećim količinama društva NST. Taj drugi skup računa obuhvaćao je 4,7 % količine prodanog proizvoda iz ispitnog postupka društva Nippon Steel u Uniji u razdoblju ispitnog postupka.

(337)

Komisija je na početku napomenula da se tvrdnja društva Nippon Steel temelji na pretpostavci da preprodaja nepovezanog trgovca uvijek obuhvaća njegove troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit i da je Nippon Steel zatražio prilagodbu za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit nepovezanih trgovaca, koji su procijenjeni na temelju financijskih izvještaja nepovezanih trgovaca.

(338)

Takvom pretpostavkom nisu uzete u obzir situacije u kojima bi se marža trgovaca, kao razlika njihove kupovne cijene i preprodajne cijene, mogla razlikovati od njihovih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti ili u kojima bi takvi trgovci mogli prodavati po jeftinijoj cijeni. Stoga troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit nepovezanih trgovaca sami po sebi nisu mogli biti dokaz transakcijske vrijednosti robe unesene na carinsko područje Unije jer prodajna cijena u Uniji možda ne obuhvaća te troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit. Iz istog razloga sama činjenica da se prodaja provodi preko neovisnog trgovca izvan Unije nije bila dovoljno opravdanje za prilagodbu. Naime, kako je tvrdio sâm Nippon Steel, ta bi se vrijednost trebala temeljiti na prodaji koja se dogodila neposredno prije nego što je roba unesena na carinsko područje Unije. Stoga bi dokumenti kojima se dokazuje ta vrijednost, kao što su carinske deklaracije ili račun koji trgovac izdaje prvom nezavisnom kupcu u Uniji, obično bili odgovarajući dokaz u prilog takvim tvrdnjama.

(339)

Analiza dokumentacije dostavljene nakon konačne objave potvrdila je zaključak Komisije iz prethodne uvodne izjave. Za svaki dostavljeni račun razlika između prodajne cijene po kojoj je Nippon Steel ili NST prodavao nepovezanom trgovcu i preprodajne cijene po kojoj je nepovezani trgovac prodavao kupcu u Uniji bila je znatno niža od troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti koje su Nippon Steel i NST prvotno procijenili u svojem odgovoru na upitnik.

(340)

Osim toga, ta razlika u cijeni bila je drukčija za različite nepovezane trgovce i različite transakcije istog nepovezanog trgovca.

(341)

Nadalje, dostavljena dokumentacija obuhvaćala je samo 4,7 % količine prodanog proizvoda iz ispitnog postupka društva Nippon Steel u Uniju u razdoblju ispitnog postupka i odabrao ju je Nippon Steel.

(342)

S obzirom na prethodnu analizu koja pokazuje da vrijednost na računima nije obuhvaćala troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit kako je prvotno navedeno, kao i s obzirom na razliku među trgovcima i računima te činjenicu da je račune odabrao sâm Nippon Steel i da su oni obuhvaćali vrlo ograničen broj preprodaja samo nekih, ali ne svih, nepovezanih trgovaca koji sudjeluju u izvozu društva Nippon Steel u Uniju te stoga nisu bili reprezentativni ni dostatni, Komisija je smatrala da Nippon Steel nije dostavio dokaze kojima bi opravdao prilagodbu svoje izvozne prodaje u Uniju preko nepovezanih trgovaca.

(343)

Naposljetku, Komisija napominje da, iako je dokumentacija o preprodaji dostavljena na zahtjev Komisije tijekom ispitnog postupka, taj je zahtjev upućen društvu jer su se početne procjene navedene u odgovorima na upitnik smatrale nepouzdanima da bi se njima potkrijepila predmetna tvrdnja. Ta je ocjena nakon toga potvrđena dostavljenim dodatnim dokazima.

(344)

Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(345)

Nakon objave Nippon Steel tvrdio je da je Komisija pri izračunu vrijednosti CIF za određenu izvoznu prodaju izostavila osiguranje pomorskog prijevoza. Zatražio je od Komisije da doda iznos tog osiguranja kako bi se točno utvrdila cijena i vrijednost CIF.

(346)

Komisija je utvrdila da je ta tvrdnja opravdana te je dodala iznose osiguranja pomorskog prijevoza koji su bili izostavljeni, čime je na temelju cijene FOB točno izračunana cijena CIF za izvoznu prodaju društva Nippon Steel u Uniju. Pritom je Komisija primijetila da je u vrijednosti CIF određene prodaje društva MISEA u Uniji izvršene u skladu s načelima DAP-a ostavljen iznos vozarine u Uniji. Stoga je Komisija iz izračuna vrijednosti CIF za tu prodaju uklonila iznos vozarine u Uniji.

(347)

Nakon dodatne konačne objave Nippon Steel je napomenuo da je Komisija, nakon što je prihvatila tvrdnju da se izvozna prodaja preko društva NST odvija u skladu s načelom nepristrane transakcije, utvrdila cijenu CIF prodaje preko društva NST na temelju preprodajne cijene društva NST. Nippon Steel je tvrdio je da je isto trebalo učiniti za prodaju preko nepovezanih trgovaca dodavanjem marže izvoznoj cijeni za sudjelovanje tih trgovaca. Tu je tvrdnju potkrijepio pozivanjem na ispitni postupak o toplovaljanim plosnatim proizvodima od čelika i presudu u predmetu Hansol (104) kako bi cijena koja je uzeta kao cijena CIF na granici Unije bila točna cijena na granici Unije, a ne cijena na početku prodajnog lanca.

(348)

Komisija je napomenula da je u slučaju društva NST izračunala cijenu CIF na temelju njegove preprodajne cijene jer je provjerila dokaze o toj cijeni. Za razliku od toga, i zbog istih razloga koji su objašnjeni u uvodnim izjavama od 334. do 340., Nippon Steel nije dostavio dokaze da je zbog sudjelovanja nepovezanih trgovaca cijena nužno bila viša od cijene FOB koju je Nippon Steel naplaćivao nepovezanim trgovcima uvećane za prekooceanski prijevoz i osiguranje. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(349)

Nakon dodatne konačne objave japanska vlada zatražila je objašnjenje izračuna dampinške marže i naglasila da zbog ograničene objave o tom aspektu i kratkog roka nije mogla iznijeti detaljno stajalište.

(350)

Komisija nije mogla priopćiti povjerljive izračune za pojedinačno društvo nijednoj drugoj strani osim tog društva. Dampinška marža koja proizlazi iz tog izračuna i objašnjenje promjena priopćeni su svim zainteresiranim stranama. Stoga je Komisija odbacila tvrdnju da je neobjavljivanje izračuna pojedinačne dampinške marže utjecalo na mogućnost drugih strana da dostave primjedbe.

(351)

Na temelju toga, konačne ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Društvo

Konačna dampinška marža (%)

—

Nippon Steel Corporation

—

Daido Steel Co., Ltd.

54,7

(352)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne uredbe. Međutim, u ovom je slučaju Komisija u uzorak uključila samo jednog proizvođača izvoznika u Japanu. Ta je marža stoga odgovarala marži proizvođača izvoznika u uzorku.

(353)

Na temelju toga konačna dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak iznosi 54,7 %.

(354)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz Japana Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika.

(355)

Razina suradnje u ovom je slučaju visoka jer je izvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio oko 97 % ukupnog uvoza iz predmetne zemlje u Uniju u razdoblju ispitnog postupka, što je utvrđeno na temelju podataka Eurostata, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 832. i 833. Na osnovi toga Komisija je odlučila dampinšku maržu za proizvođače izvoznike koji ne surađuju utvrditi na razini društva u uzorku s najvišom dampinškom maržom. Budući da je u uzorak uključeno samo jedno trgovačko društvo, dampinška marža za trgovačka društva koja ne surađuju utvrđuje se na razini dampinške marže za to trgovačko društvo.

(356)

Konačne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Društvo

Konačna dampinška marža (%)

—

Nippon Steel Corporation

—

Daido Steel Co., Ltd.

54,7

Ostala društva koja surađuju

54,7

Sav ostali uvoz podrijetlom iz Japana

54,7

3.4.   Tajvan

3.4.1.   Posebna situacija na tržištu: učinak istiskivanja s tržišta

3.4.1.1.   Analiza

(357)

Kako bi razmotrila postojanje navodne posebne situacije na tajvanskom tržištu, koja je nastala zbog takozvanog „učinka istiskivanja s tržišta” uzrokovanog uvozom hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika iz Kine, Komisija je provela sljedeću analizu: prvo, Komisija je analizirala stupanj prodora uvoza hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika iz Kine na tajvansko domaće tržište u smislu količine; drugo, Komisija je razmotrila odgovarajuće tržišne udjele domaćih proizvođača u odnosu na uvoz iz Kine i ostalih trećih zemalja na tajvanskom domaćem tržištu; treće, Komisija je razmotrila cijene na tajvanskom domaćem tržištu. Komisija je zatim analizirala sve ostale informacije dostupne u dokumentaciji koje se odnose na učinak uvoza iz Kine na tajvansko domaće tržište, uključujući, ako je bila dostupna, profitabilnost domaćih proizvođača ostvarenu domaćom prodajom hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika.

(358)

Komisija je izdala upitnik za tajvanska tijela. Komisija se u svojoj analizi poslužila pokazateljima na razini zemlje koje su dostavila tajvanska tijela te, ako su bili dostupni i relevantni, pokazateljima na razini društava koje je dostavila grupa proizvođača izvoznika u uzorku, koja se sastoji od društava China Steel Corporation („CSC”) i Chung Hung Steel Corporation („CHS” i, zajedno s društvom CSC, „grupa CSC”). Oba skupa pokazatelja provjerena su na licu mjesta, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 106.

(359)

U tom pogledu Komisija podsjeća da se grupa CSC smatrala reprezentativnom za količinu izvoza na temelju informacija dostavljenih u fazi odabira uzorka, ali i da je, na temelju podataka provjerenih tijekom ispitnog postupka, činila najmanje [90 – 100 %] količine domaće prodaje hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u razdoblju ispitnog postupka. Takvom domaćom prodajom grupa CSC stekla je tržišni udio od najmanje [40 – 50 %] na tržištu hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Tajvanu u razdoblju ispitnog postupka. Iako je Komisija provela analizu na razini zemlje i na razini grupe u uzorku, ti parametri pokazuju da je grupa CSC reprezentativna za domaće proizvođače u Tajvanu, a time i za općenitije stanje na domaćem tržištu u Tajvanu.

3.4.1.1.1.   Domaće tržište: količina

(360)

Komisija je na početku analizirala potrošnju hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Tajvanu koju su prijavila tajvanska tijela na temelju domaće prodaje i uvoza.

(361)

Potrošnja u Tajvanu kretala se kako slijedi:

Tablica 7.

Potrošnja u Tajvanu (u tonama)

 

2022.

2023.

2024.

Razdoblje ispitnog postupka

Potrošnja u Tajvanu

1 153 906

988 966

1 200 354

1 173 152

Indeks

100

86

104

102

Izvor:

Ministarstvo gospodarskih poslova Tajvana.

(362)

Od 2022. do razdoblja ispitnog postupka potrošnja u Tajvanu ostala je stabilna. Međutim, od 2022. do 2023. potrošnja se znatno smanjila za 14 %, nakon čega je uslijedilo naglo povećanje od 21 % od 2023. do 2024.

(363)

Uvoz proizvoda iz ispitnog postupka u Tajvan kretao se kako slijedi:

Tablica 8.

Količina proizvoda uvezenih u Tajvan (u tonama)

Zemlja

 

2022.

2023.

2024.

Razdoblje ispitnog postupka

Ukupan uvoz, od toga:

Količina uvezenih proizvoda

410 860

404 609

595 439

577 982

Indeks

100

98

145

141

1.

NRK

Količina uvezenih proizvoda

290 308

312 976

448 773

447 631

Indeks

100

108

155

154

2.

Koreja

Količina uvezenih proizvoda

57 774

54 969

102 403

89 346

Indeks

100

95

177

155

3.

Japan

Količina uvezenih proizvoda

61 878

34 662

43 597

40 456

Indeks

100

56

70

65

Izvor:

carinski podaci Tajvana.

(364)

Podaci o uvozu pokazuju da se od 2022. do razdoblja ispitnog postupka uvoz proizvoda iz ispitnog postupka u Tajvan povećao za 41 %. To znatno povećanje, u usporedbi sa skromnijim povećanjem potrošnje od 2 % u istom razdoblju, već pokazuje da je u razdoblju ispitnog postupka uvoz činio velik udio u potrošnji u odnosu na 2022. Od 2022. do razdoblja ispitnog postupka NRK je dosljedno i uvjerljivo ostao prvi izvor uvoza hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Tajvan, koji je činio više od 77 % ukupnog uvoza u razdoblju ispitnog postupka.

(365)

Nadalje, od 2022. do razdoblja ispitnog postupka uvoz iz NRK-a povećao se za 54 %. Iako se uvoz iz NRK-a povećao nešto manje nego uvoz iz Koreje, koja je drugi najveći izvor uvoza, koji se povećao za 55 %, količine se veoma razlikuju. Naime, uvoz iz NRK-a dosegnuo je 477 631 tonu u razdoblju ispitnog postupka, u usporedbi sa samo 89 346 tona podrijetlom iz Koreje. To je povećanje još znatnije ako se usporedi sa smanjenjem uvoza iz trećeg najvećeg izvora uvoza, Japana, iz kojeg se uvoz od 2022. do razdoblja ispitnog postupka smanjio za 35 %.

(366)

Nadalje, kretanje uvoza iz NRK-a nije uvijek bilo u skladu s općim kretanjem uvoza. Zapravo, kad se ukupni uvoz od 2022. do 2023. smanjio za 2 %, uvoz iz NRK-a povećao se za 8 %. Nakon toga, kad su se u razdoblju od 2023. do 2024. ukupni uvoz i uvoz iz NRK-a povećali za više od 40 %, uvoz iz NRK-a povećao se kumulativno s povećanjem iz prethodne godine. Zatim su se od 2024. do razdoblja ispitnog postupka ukupni uvoz i uvoz iz NRK-a blago smanjili.

(367)

U svojem odgovoru na upitnik tajvanska tijela objasnila su da Tajvan ima zabranu uvoza određenih proizvoda obuhvaćenih proizvodom iz ispitnog postupka podrijetlom iz NRK-a (105). Zabrana uvoza odnosi se na 21 od 57 carinskih oznaka na deseteroznamenkastoj razini pod kojima je proizvod iz ispitnog postupka razvrstan u skladu s tajvanskom carinskom tarifom. Međutim, proizvodi koji podliježu takvoj zabrani uvoza mogu dobiti posebnu dozvolu za uvoz ako se ne proizvode na domaćem tržištu, ako su potrebni za posebne namjene ili ako će se uvoziti u malim količinama. Na temelju podataka o uvozu iz NRK-a čini se da ta zabrana uvoza nije zaustavila uvoz hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika iz NRK-a niti spriječila njegovo povećanje. To potvrđuje činjenica da je pod 10 oznaka od njih 21 za koje je zabranjen uvoz u Tajvan zabilježen uvoz iz NRK-a od 2022. do razdoblja ispitnog postupka (106).

(368)

Tajvan je uveo mjere trgovinske zaštite i za uvoz određenih proizvoda od čelika podrijetlom iz NRK-a na temelju pritužbi koje je podnijela tajvanska industrija, ali ne i za predmetni proizvod. U javno dostupnom konačnom utvrđivanju štete u nedavnom antidampinškom ispitnom postupku o određenim toplovaljanim plosnatim proizvodima od čelika, koji su proizvod na početku proizvodnog lanca u proizvodnji hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika, podrijetlom iz NRK-a, koji je pokrenut na temelju pritužbe koju je podnio i CSC, tajvanska tijela utvrdila su na temelju dokaza iz predmeta da je u NRK-u „problem prekomjernog kapaciteta već dugo prisutan. [...] Na domaćem tržištu u NRK-u vlada velik nesrazmjer ponude i potražnje, što je potaknulo mnoge čeličane na dampinšku prodaju viška proizvodnje na međunarodnim tržištima (posebno na susjednim tržištima kao što je [...] Tajvan) po niskim cijenama, a to je ozbiljno utjecalo na industrije čelika u raznim zemljama” (107).

(369)

Domaća prodaja proizvoda iz ispitnog postupka u Tajvanu paralelno se kretala kako slijedi:

Tablica 9.

Količina domaće prodaje (u tonama)

 

2022.

2023.

2024.

Razdoblje ispitnog postupka

Ukupna domaća količina prodanih proizvoda na tajvanskom tržištu (bez izvoza), od čega:

743 046

584 357

604 915

595 170

Indeks

100

79

81

80

—

CSC Group

[600 – 700 000 ]

[450 – 550 000 ]

[500 – 600 000 ]

[490 – 590 000 ]

Indeks

100

73

83

79

Izvor:

odgovor na upitnik Ministarstva gospodarskih poslova Tajvana i grupe CSC.

(370)

Tajvanska tijela navela su da je ograničena prodaja uključena u ukupne domaće podatke jer je nije bilo moguće razdvojiti. To je bilo u skladu s podacima o domaćoj prodaji koje je dostavila grupa CSC, a koji uključuju ograničenu prodaju.

(371)

Od 2022. do razdoblja ispitnog postupka domaća prodaja smanjila se za 20 %, a domaća prodaja grupe CSC zabilježila je slično smanjenje. Ako se to usporedi sa skromnim povećanjem potrošnje za 2 % i povećanjem uvoza za 41 %, očito je da je domaća prodaja zamijenjena uvozom.

(372)

To je još očitije kada se sagleda razlika u količini između dviju sastavnica potrošnje, uvoza i domaće prodaje.

Tablica 10.

Promjene količina uvoza i domaće prodaje (u tonama)

 

od 2022. do 2023.

od 2023. do 2024.

Od 2024. do razdoblja ispitnog postupka

Potrošnja, od čega:

–164 940

+ 211 388

–27 202

1.

Uvoz u Tajvan, od čega:

–6 251

+ 190 830

–17 457

—

uvoz iz NRK-a

+22 668

+ 135 797

–1 142

2.

Domaća prodaja, od čega:

–158 689

+20 558

–9 745

—

CSC Group

– [150 – 200 000 ]

+ [30 – 80 000 ]

– [0 – 50 000 ]

Izvor:

odgovor na upitnik Ministarstva gospodarskih poslova Tajvana, tajvanski carinski podaci i odgovor na upitnik grupe CSC.

(373)

Od 2022. do 2023. došlo je do velikog pada domaće prodaje uzrokovanog znatnim smanjenjem potrošnje. Unatoč smanjenju potrošnje i smanjenju ukupnog uvoza, uvoz iz NRK-a se povećao. Kad se sljedeće godine potrošnja oporavila, od tog je povećanja najviše koristi imao kineski izvoz na štetu tajvanskih proizvođača čije je povećanje prodaje bilo tek ograničeno i nerazmjerno povećanju potrošnje. Kad je riječ o povećanju i smanjenju uvoza iz Kine i domaće prodaje u razdoblju od 2022. do 2024., oni su gotovo simetrični: uvoz iz Kine povećao se za 158 465 tona, dok se prodaja tajvanske industrije smanjila za 138 131 tonu.

(374)

Ta se dinamika zamjene domaće prodaje uvozom iz Kine može bolje uočiti kad se količine usporede s potrošnjom te iskažu u obliku tržišnih udjela.

Tablica 11.

Tržišni udio (%)

 

2022.

2023.

2024.

Razdoblje ispitnog postupka

Uvoz, od čega:

35,6

40,9

49,6

49,3

1.

NRK

25,2

31,6

37,4

38,2

2.

Koreja

5,0

5,6

8,5

7,6

3.

Japan

5,4

3,5

3,6

3,4

Domaća prodaja, od čega:

64,4

59,1

50,4

50,7

—

CSC Group

[55 – 65 ]

[45 – 55 ]

[40 – 50 ]

[40 – 50 ]

Izvor:

odgovor na upitnik tajvanskih tijela i grupe CSC.

(375)

Kad je riječ o tržišnom udjelu, povećanje uvoza od 13,7 postotnih bodova od 2022. do razdoblja ispitnog postupka odgovaralo je smanjenju količine domaće prodaje od točno 13,7 postotnih bodova, a isto kretanje za približno [-15] postotnih bodova zabilježila je i grupa CSC, koja je proizvođač izvoznik u uzorku. Na povećanje uvoza od 13,7 postotnih bodova uglavnom je utjecalo povećanje uvoza iz NRK-a od 13,0 postotnih bodova.

(376)

Treba napomenuti da se od 2024. do razdoblja ispitnog postupka tržišni udio uvoza iz Kine povećao unatoč smanjenju tržišnog udjela uvoza iz drugih izvora i ukupnog uvoza. To povećanje od 0,8 postotnih bodova bilo je veće od povećanja tržišnog udjela domaćih proizvođača za 0,3 postotna boda, s kojim je grupa CSC bila usklađena.

(377)

Stoga je Komisija utvrdila da se, kad je riječ o količini, tržišni udio uvoza iz Kine u Tajvanu povećao na štetu domaće prodaje.

3.4.1.1.2.   Domaće tržište: cijene

(378)

Komisija je zatim promotrila kretanje cijena na tajvanskom domaćem tržištu. Komisija je posebno analizirala jedinične cijene uvoza i domaće prodaje.

(379)

Jedinična cijena uvoza i domaće prodaje kretala se kako slijedi:

Tablica 12.

Prodajne cijene u Tajvanu (TWD/tona)

 

2022.

2023.

2024.

Razdoblje ispitnog postupka

Prosječna jedinična uvozna cijena u Tajvan (CIF), od čega:

28 921

22 831

22 178

20 539

Indeks

100

79

77

71

1.

Uvoz iz NRK-a

26 564

21 166

19 817

18 198

Indeks

100

80

75

69

2.

Uvoz iz Koreje

27 866

22 305

24 493

23 713

Indeks

100

80

88

85

3.

Uvoz iz Japana

39 294

37 467

39 682

38 348

Indeks

100

95

101

98

Prosječna jedinična domaća prodajna cijena u Tajvanu (108), od čega:

28 805

24 362

24 263

23 190

Indeks

100

85

84

81

—

Grupa CSC (109)

[27 – 29 000 ]

[23 – 25 000 ]

[23 – 25 000 ]

[22 – 24 000 ]

Indeks

100

85

84

81

(108)  Prosječna jedinična domaća prodajna cijena u Tajvanu može uključivati 0,5 % – 1,2 % domaće vozarine. Međutim, cijene se prijavljuju bez ikakve prilagodbe za domaću vozarinu jer su analiza i zaključak u svakom slučaju i dalje potvrđeni i uz prilagođene cijene.

(109)  Bez domaće vozarine.

Izvor:

tajvanski carinski podaci, odgovor na upitnik Ministarstva gospodarskih poslova Tajvana i grupe CSC.

(380)

Analize cijena pokazale su da su ukupne uvozne cijene bile niže od domaćih cijena od 2023. do razdoblja ispitnog postupka, dok su 2022. ukupne uvozne cijene i domaće cijene bile usklađene.

(381)

Točnije, cijene uvoza iz Kine stalno su bile niže od domaćih cijena, uključujući cijene grupe CSC, od 2022. do razdoblja ispitnog postupka. Osim toga, niže su i od cijene uvoza podrijetlom iz drugih dvaju najvećih izvora, Koreje i Japana.

(382)

Cijene uvoza iz Kine zabilježile su i najveće smanjenje, budući da su se od 2022. do razdoblja ispitnog postupka smanjile za 31 %, dok su se korejske uvozne cijene smanjile za 15 %, a japanske uvozne cijene za samo 2 %. Zbog velike količine, cijene uvoza iz Kine potaknule su smanjenje ukupnih uvoznih cijena za 19 % od 2022. do razdoblja ispitnog postupka. Cijene uvoza iz Kine uz to su se smanjile više nego domaće cijene, uključujući cijene grupe CSC, koje su se od 2022. do razdoblja ispitnog postupka smanjile za 19 %.

(383)

Cijene domaće industrije slijedile su silazno kretanje cijena uvoza iz Kine. Stalna razlika u cijeni između cijena uvoza iz Kine i domaćih cijena dovela je do postupnog i dosljednog povećanja tržišnog udjela uvoza iz Kine s 25,2 % u 2022. na 31,6 % u 2023., na 37,4 % u 2024. i na 38,2 % u razdoblju ispitnog postupka. S druge strane, tržišni udio tajvanskih domaćih proizvođača, koji nisu mogli sniziti svoje cijene dovoljno da bi ih uskladili s cijenama uvoza iz Kine, smanjio se sa 64,4 % u 2022. na 50,7 % u razdoblju ispitnog postupka.

(384)

Sve veći uvoz iz Kine u Tajvan doveo je do znatnog pritiska na sniženje domaćih cijena, zbog čega su domaći proizvođači bili prisiljeni smanjiti svoju dobit. To je bilo očito pri analizi kretanja profitabilnosti proizvođača izvoznika u uzorku.

Tablica 13.

Profitabilnost domaće prodaje nepovezanim kupcima

 

2022.

2023.

2024.

Razdoblje ispitnog postupka

CSC Group

+

—

—

—

Indeks

100

–13

–24

–73

Izvor:

odgovor grupe CSC na upitnik.

(385)

Rezultati grupe CSC bili su na profitabilnoj razini 2022., ali je nakon toga ta grupa počela bilježiti sve veće gubitke na domaćoj prodaji proizvoda iz ispitnog postupka nepovezanim kupcima. Gubici grupe CSC u razdoblju ispitnog postupka pokazali su znatno smanjenje profitabilnosti u usporedbi s profitnom maržom 2022.

(386)

Smanjenje profitabilnosti grupe CSC može se dovesti u odnos sa smanjenjem njezinih cijena iz tablice 6. Može se primijetiti da se gubici povećavaju usporedno sa smanjenjem cijena.

(387)

Stoga je Komisija zaključila da se posebna situacija na tajvanskom tržištu sastojala od dobiti koja je bila niža od dobiti koja bi se ostvarila da nije bilo posebne situacije.

3.4.1.2.   Zaključak

(388)

Komisija je zaključila da je na tajvansko domaće tržište utjecala posebna situacija na tržištu koja je nastala zbog uvoza iz Kine uzrokovanog prekomjernim kapacitetom u sektoru čelika u NRK-u. U tom je pogledu Komisija primijetila da su se domaće cijene u Tajvanu smanjile i da se domaća profitabilnost pogoršala.

(389)

Nakon konačne objave tajvanska tijela tvrdila su da analiza tržišnog udjela i razina cijena uvoza hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Tajvan iz NRK-a nisu dovoljne za utvrđivanje posebne situacije na tržištu. Osim toga, tajvanska tijela tvrdila su da se odjeljak 3.1. ove Uredbe temelji na tvrdnjama koje je iznio podnositelj pritužbe i da u ispitnom postupku nisu utvrđeni nikakvi novi nalazi. Tvrdila su i da Komisija nije utvrdila kako učinak istiskivanja s tržišta uzrokovan kineskim prekomjernim kapacitetom čini posebnu situaciju na tržištu. Prema tajvanskim tijelima tržišni udjeli i cijene bili su posljedica posebne situacije na tržištu, koju je najprije trebalo utvrditi.

(390)

Komisija je napomenula da se u odjeljku 3.1. ove Uredbe doista iznose navodi iz pritužbe. Nakon toga se u odjeljku 3.4. iznosi analiza koja se odnosi na Tajvan. U njemu se navodi kako je utvrđeno da učinak istiskivanja s tržišta uzrokovan kineskim prekomjernim kapacitetom čini posebnu situaciju na tržištu, konkretno u odjeljcima 3.4.1. i 3.4.2. Osim tržišnog udjela i cijena, analiza Komisije obuhvaćala je i uvoz, potrošnju i profitabilnost. Komisija je analizirala postojanje posebne situacije na tržištu na temelju svih tih pokazatelja, koji su preuzeti iz odgovora tajvanskih tijela na posebni upitnik koji im je poslala Komisija, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 103., i koji su provjereni na licu mjesta, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 106. Tajvanska tijela nisu objasnila koje je druge dokaze ili pokazatelje Komisija trebala uzeti u obzir za utvrđivanje posebne situacije na tržištu. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(391)

Nakon konačne objave grupa CSC tvrdila je da posebna situacija na tržištu o kojoj je riječ nije specifična za Tajvan, nego da je riječ o globalnoj pojavi te se u prilog tome pozvala na različite izvatke iz dokumenta o općoj objavi i Uredbe (EU) 2026/1384 Europskog parlamenta i Vijeća (110). Tajvanska tijela pozvala su se i na pripremne i popratne dokumente spomenute uredbe te na izvješće OECD-a i GFSEC-a (kako je definirano u uvodnoj izjavi 440.). Dodala su da ta globalna pojava u Tajvanu ima određene individualne specifičnosti, ali nije ograničena na njegovo domaće tržište.

(392)

Komisija je napomenula da se navodna posebna situacija na tržištu sastojala od učinka istiskivanja s tržišta uzrokovanog kineskim prekomjernim kapacitetom, a ne globalnog prekomjernog kapaciteta, koji se razmatra u Uredbi (EU) 2026/1384. O globalnom prekomjernom kapacitetu u ovoj se Uredbi govori isključivo kao o mogućem drugom čimbeniku koji uzrokuje štetu industriji Unije u uvodnim izjavama od 961. do 970. Izvješća OECD-a i GFSEC-a činila su referentnu vrijednost za smanjenu profitabilnost tajvanske industrije. Nadalje, nakon analize koju je Komisija provela u svim predmetnim zemljama, kineski prekomjerni kapacitet samo je u Tajvanu imao učinak istiskivanja s tržišta. Međutim, Komisija je ispitala sve zemlje za koje se tvrdilo da je u njima kineski prekomjerni kapacitet imao učinak istiskivanja s tržišta. Među svima njima postojanje posebne situacije na tržištu utvrđeno je samo u Tajvanu. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(393)

Grupa CSC tvrdila je i da je razlika između globalnog prekomjernog kapaciteta i kineskog prekomjernog kapaciteta umjetna jer je navodna situacija na tržištu uzorkovana samim prekomjernim kapacitetom, koji je globalni problem.

(394)

Komisija je analizirala samo učinak istiskivanja s tržišta uzrokovan kineskim prekomjernim kapacitetom na tajvanskom tržištu, koji je činio navodnu posebnu situaciju na tržištu. Tom je analizom potvrđeno da je kineski prekomjerni kapacitet doista imao učinak istiskivanja s tajvanskog tržišta. Taj učinak istiskivanja nije bio posljedica globalnog prekomjernog kapaciteta, nego samo kineskog prekomjernog kapaciteta, te je bio specifičan za Tajvan, što dokazuje činjenica da je, na temelju prodora uvoza iz Kine na tržište u pet predmetnih zemalja, samo u Tajvanu uvoz iz Kine imao znatan utjecaj na domaće tržište. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(395)

Tajvanska tijela tvrdila su da je nalaz o posebnoj situaciji na tržištu trebalo potkrijepiti jasnim i objektivnim dokazima o postojanju državne intervencije koja dovodi do poremećaja na tržištu koji utječu na cijene ili troškove proizvodnje na domaćem tržištu, kako je vidljivo iz prethodne prakse Komisije (111).

(396)

Komisija je smatrala da odlučujući čimbenik za utvrđivanje posebne situacije na tržištu nije priroda same situacije (tj. je li ona proizašla iz utjecaja vlade), nego njezin učinak na tržište. U ovom predmetu posebnu situaciju na tržištu nije činio kineski prekomjerni kapacitet, nego njegov učinak istiskivanja s tajvanskog domaćeg tržišta. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(397)

Tajvanska tijela tvrdila su i da bi, u skladu s Komisijinom logikom da posebna situacija na tržištu postoji u svakom slučaju u kojem je prisutan velik pritisak uvoza koji utječe na domaće cijene i profitabilnost, svako tijelo koje provodi ispitni postupak i koje utvrdi štetu za svoju domaću industriju nastalu zbog dampinškog uvoza implicitno priznalo da na njegovu domaćem tržištu postoji posebna situacija.

(398)

Komisija se s tim nije složila. Prvo, aktualnim ispitnim postupkom nije utvrđeno da je uvoz iz Kine u Tajvan bio dampinški, nego samo da su njegove cijene bile niske jer je na njega utjecao prekomjerni kapacitet. Drugo, posebnu situaciju na tržištu ne čini šteta nanesena domaćoj tajvanskoj industriji, nego učinak istiskivanja s tržišta uzrokovan uvozom iz Kine. Zbog tog učinka istiskivanja smanjile su se količine domaće prodaje i nastao je pritisak na sniženje domaćih cijena, zbog čega se pak prodaja usmjerila na izvozno tržište, na kojem se prodavala po dampinškim cijenama u Uniji, čime je nanesena šteta industriji Unije.

(399)

Nadalje, tajvanska tijela tvrdila su da su u analizi Komisije zanemarena dva posebna uvjeta na tajvanskom domaćem tržištu.

(400)

Prvi je uvjet bio da kretanje domaćih cijena u Tajvanu navodno odgovara kretanju u Turskoj i Vijetnamu. To bi pokazalo da smanjenje cijena na tajvanskom domaćem tržištu nije izolirana pojava koja se može pripisati uvjetima specifičnima za tajvansko tržište, već je dio šireg pada koji je utjecao na cijene hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika na globalnoj razini.

(401)

Komisija je napomenula da su podaci koje su dostavila tajvanska tijela pokazali da su se u razdoblju ispitnog postupka domaće cijene u Tajvanu smanjile za 16 %, što je veće smanjenje nego u Turskoj (–7 %), Vijetnamu (–9 – 11 %) i Koreji (–13 %), čiji su podaci također obuhvaćeni. Analiza Komisije potvrdila je postojanje posebne situacije na tržištu samo u Tajvanu. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(402)

Tajvanska tijela usporedila su i tajvanske izvozne cijene u Uniju s izvoznim cijenama svih zemalja (bez Tajvana) u Uniju i izvoznim cijenama svih zemalja osim predmetnih zemalja u Uniju. Tajvanska tijela tvrdila su da su se te cijene kretale na isti način i da su uglavnom bile usklađene.

(403)

Komisija je na početku smatrala da je posebna situacija na tržištu utjecala na domaće tržište Tajvana, zbog čega se nalaz o posebnoj situaciji na tržištu ne može opovrgnuti usporedbom izvoznih cijena. U svakom slučaju, Komisija je radi cjelovitosti napomenula da su izvozne cijene iz Tajvana u Uniju stalno bile niže od drugih dviju cijena od 2021. do 2024., uključujući i tu godinu, te su tek 2025. dosegnule razinu nešto višu od drugih dviju cijena. Stoga, da su izvozne cijene pokazivale učinak posebne situacije na tržištu, što nije bio slučaj, ti bi podaci pokazali da je od 2021. i barem za dio razdoblja ispitnog postupka ta situacija utjecala konkretno na izvozne cijene iz Tajvana u Uniju. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(404)

Drugi uvjet koji je Komisija navodno zanemarila prema tvrdnjama tajvanskih tijela bio je da se većina kineskog uvoza hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Tajvan odvijala prema vrstama proizvoda koje je u smanjenim količinama prodavala tajvanska domaća industrija. U skladu s tim, tajvanska tijela tvrdila su da velika razlika u ponudi proizvoda osporava ocjenu Komisije i da, s obzirom na različite tržišne segmente u kojima posluje svaki od njih, kineski uvoz hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika dopunjuje ponudu proizvoda tajvanskih proizvođača, a ne djeluje kao izvor tržišnog natjecanja.

(405)

Kad je riječ o navodnoj razlici u ponudi proizvoda, Komisija je napomenula da je u evidenciji o provjeri koja je provedena u grupi CSC navedeno da će kupci nežarenih kineskih hladnovaljanih plosnatih proizvoda iz Tajvana vjerojatno žariti te proizvode. Na temelju toga Komisija je smatrala da su nežareni hladnovaljani plosnati proizvodi od čelika vjerojatno jednostavno jeftinija alternativna sirovina u usporedbi s žarenim hladnovaljanim plosnatim proizvodima od čelika. U svakom slučaju, podaci koje su dostavila tajvanska tijela nisu pokazali da se uvoz iz Kine nije natjecao sa tajvanskom domaćom proizvodnjom, nego da su tajvanski proizvođači izgubili to natjecanje. To potvrđuje činjenica da su se tržišni udio (tablica 11.) i količina proizvoda uvezenih iz Kine (tablica 10.) od 2022. do razdoblja ispitnog postupka povećali znatno više nego potrošnja (tablica 7.). Iz toga slijedi da uvoz iz Kine nije otvorio novi tržišni segment u kojem tajvanski proizvođači nisu bili prisutni, nego je istisnuo domaću prodaju koja je prethodno opskrbljivala taj segment. Naime, domaća prodaja tajvanske industrije drastično se smanjila od 2022. do razdoblja ispitnog postupka (tablica 10). Komisija je iznijela dodatna razmatranja u protuargumentu u uvodnoj izjavi 444. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(406)

Nadalje, grupa CSC tvrdila je da situacija na tržištu nije utjecala na prodaju samo određenih proizvođača u Tajvanu, nego svih proizvođača čelika u Tajvanu. To potvrđuju mjere trgovinske zaštite koje je Tajvan uveo za određene proizvode od čelika iz Kine, koje su uvedene zbog prekomjernog kapaciteta u Kini, kao i uvodna izjava 412.

(407)

Komisija je napomenula da je analizirala samo proizvođače hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Tajvanu i da se upućivanje na „domaću industriju Tajvana u cjelini” u uvodnoj izjavi 412. odnosilo na tajvansku industriju hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika, za razliku od grupe CSC. U ovom ispitnom postupku nisu iznijete ni analizirane tvrdnje o kineskom prekomjernom kapacitetu za druge proizvode od čelika i njegovom učinku istiskivanja s tržišta na Tajvanu. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(408)

Grupa CSC u svojim je primjedbama na dodatnu konačnu objavu ponovila tvrdnje iznesene u uvodnim izjavama 391., 393. i 406. i razmotrene u uvodnim izjavama 392., 394. i 407., iako ta pitanja nisu bila predmet dodatne konačne objave i iako je društvu naloženo da iznese samo primjedbe na pitanja obuhvaćena dodatnom konačnom objavom.

(409)

U skladu s tim, Komisija je potvrdila svoj zaključak iz uvodne izjave 388.

3.4.2.   Prikladna usporedba

(410)

Komisija je ocijenila je li moguće provesti prikladnu usporedbu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene grupe CSC, budući da je postojala posebna situacija na tržištu u skladu s člankom 2. stavkom 3. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija procijenila relativni učinak posebne situacije na tržištu na domaću i izvoznu prodaju.

(411)

Komisija je utvrdila da se uvjeti tržišnog natjecanja u Tajvanu i Uniji znatno razlikuju i da je stoga zbog učinka posebne situacije na tržištu usporedba domaćih prodajnih cijena s izvoznim prodajnim cijenama grupe CSC neprikladna.

(412)

Na tržište hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Tajvanu, s potrošnjom od 1 173 152 tone u razdoblju ispitnog postupka, utjecao je nagli porast uvoza iz Kine, koji je dosegnuo 38,2 % tržišta u razdoblju ispitnog postupka, na štetu domaće industrije u Tajvanu, čiji se tržišni udio smanjio na 50,7 % u razdoblju ispitnog postupka. Grupa proizvođača izvoznika u uzorku, to jest grupa CSC, bila je najveći domaći sudionik u Tajvanu, a njezin se tržišni udio u razdoblju ispitnog postupka također smanjio na [40 – 50 %]. Taj je obrazac zabilježen u razdoblju od 2022. do razdoblja ispitnog postupka. Stoga se čini da je posebna situacija na tržištu utjecala i na grupu proizvođača izvoznika u uzorku i na domaću industriju Tajvana u cjelini, za koju je grupa CSC ionako reprezentativna. Na temelju toga Komisija je zaključila da posebna situacija na tržištu znatno utječe na domaće cijene hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika.

(413)

Za razliku od tajvanskog tržišta, na kojem uvoz iz Kine ima znatan udio u usporedbi s kojim su udjeli drugih zemalja dobavljača neznatni, tržište hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Uniji, sa znatno većom potrošnjom od 7 274 722 samo na slobodnom tržištu, opskrbljuje kombinacija proizvođača iz Unije i uvoza iz nekoliko zemalja, kako je navedeno u odjeljcima 4.1., 4.4. i 5.2. u nastavku. Naime, tržišni udio uvoza iz Kine u Tajvan u razdoblju ispitnog postupka iznosio je 38 %, čemu se nijedna druga zemlja dobavljač nije ni približila, dok je u Uniji sav uvoz zajedno činio 34 % tržišta, pri čemu nijedna zemlja nije ostvarila tržišni udio veći od 8 %, a uvoz iz NRK-a bio je zanemariv. Naime, Unija je od 2016. uvela antidampinške pristojbe na uvoz hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika podrijetlom iz NRK-a (112). Stoga su uvjeti tržišnog natjecanja na kojima se temelje razine cijena na ta dva tržišta vrlo različiti.

(414)

Usporedba prosječne razine cijena koje u Uniji naplaćuju svi sudionici i cijena uvoza iz Kine u Tajvan potvrđuje da su uvjeti tržišnog natjecanja različiti. U Uniji se tajvanska industrija natječe s cijenama koje su znatno više od cijena uvoza iz NRK-a s kojima se natječe na domaćem tržištu.

Tablica 14.

Usporedba cijena uvoza u Uniju i Tajvan (EUR/tona)

 

2022.

2023.

2024.

Razdoblje ispitnog postupka

Prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji na ukupnom tržištu

[1 020 – 1 095 ]

[825 – 900 ]

[750 – 825 ]

[675 – 750 ]

Indeks

100

80

73

69

Prosječna jedinična cijena uvoza u Uniju iz predmetnih zemalja

1 047

779

728

695

Indeks

100

74

70

66

Prosječna jedinična cijena uvoza u Uniju iz svih trećih zemalja, osim predmetnih zemalja

1 071

841

776

735

Indeks

100

79

72

69

Prosječna jedinična cijena uvoza u Tajvan iz NRK-a

851

630

570

520

Indeks

100

74

67

61

Izvor:

odjeljci 4.1., 4.4. i 5.2. te carinski podaci Tajvana navedeni u tablici 12., koji su konvertirani u skladu s deviznim tečajem TWD/EUR koji se koristio u ispitnom postupku.

(415)

Na temelju svih navedenih elemenata Komisija je zaključila da je posebna situacija na tržištu različito utjecala na domaće cijene u Tajvanu i na cijene izvoza u Uniju. Stoga je Komisija zaključila da prikladna usporedba domaćih cijena u Tajvanu i izvoznih cijena u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 3. osnovne uredbe nije bila moguća zbog posebne situacije na tržištu.

(416)

Nakon konačne objave grupa CSC tvrdila je da posebna situacija na tržištu o kojoj je riječ nije otežala prikladnu usporedbu domaće i izvozne prodaje. Konkretno, grupa CSC tvrdila je da je Komisijina analiza prikladne usporedbe nepotpuna i da u njoj nije uzeta u obzir činjenica da je prekomjerni kapacitet čelika globalni problem, čiji se učinci osjećaju i u Uniji. U tom je pogledu grupa CSC tvrdila da je Komisija u ovoj Uredbi utvrdila da je prekomjerna ponuda kineskog čelika na međunarodnim tržištima utjecala na proizvođače čelika na globalnoj razini, uključujući Tajvan i Uniju (113). Grupa CSC pozvala se i na Uredbu (EU) 2026/1384. Slično tome, i tajvanska tijela pozvala su se na Uredbu (EU) 2026/1384 i njezine pripremne dokumente. Tajvanska tijela tvrdila su i da je izvješće OECD-a i GFSEC-a pokazalo da je učinak istiskivanja s tržišta uzrokovan kineskim prekomjernim kapacitetom jednako utjecao na izvozne rezultate trećih zemalja, kao i na industriju Unije.

(417)

Komisija je istaknula da je posebnu situaciju na tržištu o kojoj je riječ činio učinak istiskivanja s tajvanskog tržišta uzrokovan kineskim prekomjernim kapacitetom, a ne globalni prekomjerni kapacitet. Grupa CSC pozvala se na dio ove Uredbe (114) u kojem se govori o globalnom prekomjernom kapacitetu kao mogućem drugom čimbeniku koji uzrokuje štetu industriji Unije, u uvodnim izjavama od 961. do 963., a ne o posebnoj situaciji na tržištu i analizi te situacije. Komisija je nadalje napomenula da je u Uredbi (EU) 2026/1384 riječ o pojavi globalnog prekomjernog kapaciteta, a ne učinku istiskivanja s tržišta uzrokovanom kineskim prekomjernim kapacitetom. Međutim, upravo se u ulomku koji citira grupa CSC upućuje na „uvoz iz zemalja s viškom kapaciteta ili [...] učinak istiskivanja s tržišta” uzrokovan uvozom iz tih zemalja. U ovom je ispitnom postupku konkretno analiziran učinak istiskivanja s tržišta uzrokovan uvozom iz Kine na koji utječe prekomjerni kapacitet te je utvrđeno da on čini posebnu situaciju na tržištu Tajvana. Za razliku od Tajvana, Komisija je smatrala da u drugim predmetnim zemljama taj učinak ne čini posebnu situaciju na tržištu. Kako je prikazano u uvodnim izjavama 413. i 414., ta posebna situacija na tržištu imala je različit učinak na domaćem tržištu Tajvana i na tržištu Unije. Stoga je prikladna usporedba bila otežana. Taj se postupak razlikuje od usporedbe učinaka na izvozne rezultate tajvanske industrije i na industriju Unije. U svakom slučaju, Komisija je u uvodnoj izjavi 413. pokazala da su uvjeti na tržištu Unije i na domaćem tržištu Tajvana različiti. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(418)

Grupa CSC tvrdila je i da Komisija u svojoj analizi nije uzela u obzir neizravne učinke prekomjernog kapaciteta na tržište Unije, kao što su mogući gubitak tržišnog udjela predmetnih zemalja u trećim zemljama i preusmjeravanje njihova izvoza u Uniju ili povećanje tržišnog udjela ostalih trećih zemalja (konkretno Koreje i Ukrajine) u Uniji do kojeg je došlo preusmjeravanjem domaće prodaje ili izvoza namijenjenog ostalim trećim zemljama u Uniju.

(419)

Komisija je napomenula da grupa CSC nije dostavila nikakve dokaze koji bi pokazali je li takav uvoz u Uniju bio posljedica prekomjernog kapaciteta. Nadalje, bez obzira na to što je razlog takvog uvoza, Komisija ne bi zbog njega promijenila svoju analizu i zaključke iz uvodnih izjava od 410. do 415., koji su se temeljili na situaciji na tržištu Unije kako je utvrđena na temelju provjerenih podataka prikupljenih u ispitnom postupku i u kojima je uzet u obzir sav uvoz u Uniju.

(420)

U svakom slučaju, grupa CSC usporedila je prosječnu jediničnu cijenu uvoza u Uniju iz zemalja osim predmetnih zemalja s prosječnom jediničnom cijenom uvoza u Tajvan iz Kine. Grupa CSC tvrdila je da su se te dvije cijene smanjile na sličan način, što pokazuje da je na cijene uvoza u Uniju utjecao globalni prekomjerni kapacitet.

(421)

Komisija je napomenula da je grupa CSC usporedila cijene uvoza u Uniju s cijenama uvoza u Tajvan, dakle, radilo se o cijenama uvoza u različita odredišta. Nadalje, cijene uvoza u Uniju iz zemalja osim predmetnih zemalja obuhvaćaju uvoz u Uniju iz Kine, na koji utječe prekomjerni kapacitet. Osim toga, grupa CSC usporedila je postotak smanjenja cijena, a ne njihovu stvarnu razinu. Naposljetku, Komisija je analizirala učinak istiskivanja s tržišta uzrokovan kineskim prekomjernim kapacitetom samo u predmetnim zemljama. Nisu iznesene nikakve tvrdnje u pogledu ostalih trećih zemalja. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(422)

Osim toga, grupa CSC usporedila je prosječnu jediničnu cijenu uvoza u Uniju iz zemalja osim predmetnih zemalja s domaćim cijenama u Tajvanu te je tvrdila da se cijena uvoza u Uniju iz zemalja osim predmetnih zemalja smanjila više nego domaća cijena u Tajvanu. Grupa CSC navela je da to pokazuje da prekomjerni kapacitet negativno utječe i na domaće i na izvozne cijene, zbog čega bi Komisija trebala prilagoditi profitabilnost i na domaćoj i na izvoznoj strani.

(423)

Komisija je napomenula da je grupa CSC usporedila cijene uvoza u Uniju iz drugih zemalja s domaćim cijenama u Tajvanu, dakle, usporedila je cijene koje su se razlikovale i po izvorima i po odredištima. Osim toga, grupa CSC usporedila je postotak smanjenja cijena, a ne njihovu stvarnu razinu. Nadalje, grupa CSC pretpostavila je da je na uvoz u Uniju iz drugih zemalja utjecao prekomjerni kapacitet samo zato što se njegova cijena smanjila više od domaćih cijena u Tajvanu. Međutim, uvoz iz zemalja osim predmetnih zemalja u Uniju obuhvaća uvoz iz Kine te su se, kako je prikazano u tablici 11. i uvodnim izjavama 412. i 413., uvoz iz Kine i uvoz iz zemalja osim predmetnih zemalja veoma razlikovali u Uniji i na tržištu Tajvana po važnosti i tržišnom udjelu. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(424)

Tajvanska tijela tvrdila su da je Komisija, kako bi utvrdila da je prikladna usporedba onemogućena, trebala ocijeniti relativni učinak posebne situacije na tržištu na domaće i izvozne cijene Tajvana u skladu s predmetom Australija – Antidampinške mjere za papir (115). Tajvanska tijela smatrala su da je posebna situacija na tržištu koja se sastoji od učinka istiskivanja s tržišta uzrokovanog kineskim prekomjernim kapacitetom po samoj svojoj prirodi utjecala na izvozne cijene na način usporediv s domaćim cijenama te da je nužno imala iste učinke i na izvozne i na domaće cijene. U prilog tome tajvanska tijela navela su da su nalazi Komisije pokazali znatno smanjenje domaće i izvozne cijene u Tajvanu. U tom je pogledu grupa CSC tvrdila da se, s obzirom na profitabilnost domaće prodaje nepovezanim kupcima, i profitabilnost izvozne prodaje nepovezanim kupcima smanjila na sličan način od 2022. Grupa CSC navela je da to pokazuje da prekomjerni kapacitet negativno utječe i na domaće i na izvozne cijene, zbog čega bi Komisija trebala prilagoditi profitabilnost i na domaćoj i na izvoznoj strani.

(425)

Komisija je napomenula da je pad domaćih i izvoznih cijena uzrokovan različitim razlozima. Naime, kako je prikazano u tablici 12., kretanje domaćih cijena u Tajvanu slijedilo je značajniji pad nižih cijena uvoza iz Kine u Tajvan (i pritom se nije moglo uskladiti s njima). Zbog niže cijene i značajnijeg pada tržišni udio uvoza iz Kine u Tajvanu mogao se brzo povećati od 2022. do razdoblja ispitnog postupka, kako je prikazano u tablici 11., na štetu domaće prodaje tajvanske industrije. Da domaća industrija Tajvana nije slijedila silazno kretanje cijena uvoza iz Kine, njezin tržišni udio vjerojatno bi se još više smanjio. Dakle, tajvanska domaća industrija bila je prisiljena sniziti svoje cijene zbog konkurentskog pritiska (tj. učinka istiskivanja s tržišta) uvoza iz Kine na koji je utjecao prekomjerni kapacitet. To čini posebnu situaciju na tržištu koja utječe na domaće tržište Tajvana, zbog čega je domaća dobit nepouzdana. S druge strane, tajvanski izvoznici koji su izvozili količine istisnute s tajvanskog tržišta u Uniju nisu se suočavali s istim konkurentskim pritiscima u Uniji kao na vlastitom domaćem tržištu s obzirom na različite uvjete tržišnog natjecanja na tržištu Unije, kako je prikazano u uvodnim izjavama od 410. do 414., budući da kineski izvoz nije imao utjecaja na tržište Unije. Stoga je Komisija odbacila tvrdnju da je učinak istiskivanja s tržišta uzrokovan kineskim prekomjernim kapacitetom utjecao na tajvanske izvozne cijene na usporediv ili sličan način kao i na tajvanske domaće cijene te stoga nije prilagodila profitabilnost na izvoznoj strani.

(426)

Nadalje, tajvanska tijela tvrdila su da je jasno da je posebna situacija na tržištu utjecala i na uvjete tržišnog natjecanja u Uniji zbog činjenice da je, unatoč niskom tržišnom udjelu uvoza iz Kine u Uniju, Unija nastojala neutralizirati učinke prekomjernog kapaciteta u industriji čelika aktom opće politike kao što je Uredba (EU) 2026/1384. Stoga, prema tajvanskim tijelima, posebnu situaciju na tržištu ne bi trebalo ocjenjivati samo na temelju tržišnog udjela uvoza iz Kine u Uniju.

(427)

Komisija je napomenula da se Uredbom (EU) 2026/1384 uvode mjere za ublažavanje posljedica globalnog prekomjernog kapaciteta, dok se ovaj ispitni postupak temelji na tvrdnjama o posebnoj situaciji na tržištu koja se sastoji od istiskivanja s tržišta uzrokovanog kineskim prekomjernim kapacitetom, među ostalim u Tajvanu. Stoga, u kontekstu prikladne analize usporedbe, Komisija nije trebala analizirati učinke globalnog prekomjernog kapaciteta na tržištu Unije, nego, u najboljem slučaju, učinke posebne situacije na tržištu Unije. Nadalje, Uredbom (EU) 2026/1384 ne mijenjaju se sljedeće činjenice: (i) kako je navedeno u uvodnim izjavama 388. i 409., u razdoblju ispitnog postupka na tržištu Tajvana postojala je posebna situacija i (ii) kako je navedeno u uvodnoj izjavi 415., ta posebna situacija na tržištu utjecala je na prikladnu usporedbu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene. To se moralo razmotriti. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(428)

Tajvanska tijela tvrdila su da su u nizu javnih izjava podnositelja pritužbe (116) navedeni učinci globalnog prekomjernog kapaciteta čelika na izvozne cijene.

(429)

Komisija je istaknula da je u ispitnom postupku analiziran samo učinak istiskivanja s tržišta uzrokovan kineskim prekomjernim kapacitetom, a ne globalni prekomjerni kapacitet. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(430)

Grupa CSC tvrdila je da, čak i ako je Komisija zaključila da je globalni prekomjerni kapacitet u industriji čelika imao veći utjecaj na domaće tržište Tajvana nego na izvozno tržište Unije, nije mogla utvrditi da nije uopće utjecao na tržište Unije. Naprotiv, trebala je ocijeniti relativni učinak na domaću prodaju u odnosu na izvoznu prodaju te prilagoditi i dobit od izvozne prodaje za 4,8 %.

(431)

Komisija je napomenula da posebnu situaciju na domaćem tržištu Tajvana nije činio globalni prekomjerni kapacitet za proizvodnju čelika, nego učinak istiskivanja s tržišta uzrokovan kineskim prekomjernim kapacitetom. Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 410. do 414., uvjeti tržišnog natjecanja na tržištu Unije različiti su. Zbog toga prilagodba izvozne cijene zbog posebne situacije na tržištu nije bila opravdana. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju i potvrdila svoje zaključke o prikladnoj usporedbi iz uvodne izjave 415.

(432)

Naposljetku, tajvanska tijela tvrdila su da Komisija u svojoj analizi prikladne usporedbe nije uzela u obzir razlike u razredima između uvoza iz Kine u Tajvan i prosječne jedinične cijene različitih ponuda proizvoda, među ostalim čimbenicima koji bi mogli utjecati na razliku u uvjetima tržišnog natjecanja između Unije i Tajvana.

(433)

Komisija je napomenula da je u uvodnoj izjavi 405.već odgovorila na zabrinutost tajvanskih tijela u pogledu navodnih razlika u razredima između uvoza iz Kine u Tajvan. Kad je riječ o prosječnoj jediničnoj cijeni različitih ponuda proizvoda, Komisija je podsjetila da je u kontekstu izračuna dampinga, sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena usporedba domaće i izvozne prodaje te usporedba uvoza iz predmetnih zemalja u Uniju s domaćom prodajom industrije Unije provedena po PCN-u i pokazala dostatno podudaranje. Stoga u kontekstu analize prikladne usporedbe Komisija nije trebala dodatno analizirati cijene u Uniji ili cijene uvoza u Uniju na razini vrsta proizvoda ili razmotriti točnu vrstu proizvoda kojoj su cijene odgovarale. Kad je riječ o cijeni uvoza iz Kine u Tajvan, Komisija nije trebala analizirati cijene po vrsti proizvoda ili uzeti u obzir vrste proizvoda koje se uvoze jer se proizvod iz ispitnog postupka uvezen u Tajvan iz NRK-a natjecao s tajvanskom domaćom proizvodnjom, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 405. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(434)

Grupa CSC u svojim je primjedbama na dodatnu konačnu objavu ponovila tvrdnje iznesene u uvodnim izjavama 416., 420., 422., 424. i 430. i razmotrene u uvodnim izjavama 417., 421., 423., 425. i 431., iako ta pitanja nisu bila predmet dodatne konačne objave i iako je društvu naloženo da iznese samo primjedbe na pitanja obuhvaćena dodatnom konačnom objavom.

(435)

Zaključno, Komisija je potvrdila svoj zaključak iz uvodne izjave 415.

3.4.3.   Uobičajena vrijednost

(436)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 388. i 415., Komisija je utvrdila postojanje posebne situacije na domaćem tržištu Tajvana zbog koje nije bilo moguće provesti prikladnu usporedbu. Ta je situacija utjecala na svu domaću prodaju grupe CSC jer je uvoz iz Kine koji je proizašao iz prekomjernog kapaciteta u sektoru čelika u NRK-u umjetno smanjio cijenu ukupne domaće prodaje hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika. Stoga se nije moglo smatrati da je takva prodaja ostvarena u uobičajenim uvjetima i ostvarena dobit nije mogla činiti uobičajenu dobit.

(437)

Stoga je Komisija u skladu s člankom 2. stavkom 3. osnovne uredbe izračunala uobičajenu vrijednost na temelju troška proizvodnje u zemlji podrijetla, uvećanog za razuman iznos troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti.

(438)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 384. do 387., učinak posebne situacije na tržištu u Tajvanu doveo je do umjetno niske profitabilnosti, ali nije utjecao na troškove proizvodnje i troškove prodaje, opće i administrativne troškove u Tajvanu. Stoga je Komisija izračunala uobičajenu vrijednost na temelju stvarnih troškova proizvodnje i stvarnih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova koje su zabilježili CSC i CHS.

(439)

Kad je riječ o dobiti, Komisija je smatrala da dobit koju je proizvođač izvoznik ostvario od prodaje istovjetnih proizvoda na domaćem tržištu nije prikladna zbog učinka posebne situacije na tržištu na stvarnu profitnu maržu, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 388.

(440)

Komisija je utvrdila učinak posebne situacije na tržištu na stvarnu profitnu maržu na temelju izvješća koje je pripremio OECD i objavio GFSEC (117) („izvješće OECD-a i GFSEC-a”). Prema tom izvješću prosječna razlika između dobiti koju su stvarno ostvarila društva za proizvodnju čelika diljem svijeta, isključujući NRK, i dobiti koju su ta ista društva mogla ostvariti da prekomjerni kapacitet NRK-a nije naglo porastao na ovakav način iznosila je 4,8 %.

Tablica 15.

Stvarna i procijenjena profitabilnost (%)

 

2015.

2017.

2020.

Stvarna dobit

9

17,75

16,5

Procijenjena dobit

14

22,7

21

Prosjek razlike

4,8

Izvor:

izvješće OECD-a i GFSEC-a, str. 18–19., okvir 3. i slika 3.

(441)

Komisija je smatrala da bi pri svakoj smislenoj prilagodbi dobiti po vrsti proizvoda trebalo uzeti u obzir konkretne razlike u troškovima proizvodnje, domaćim prodajnim cijenama i razinama dobiti koje iz toga proizlaze za te vrste proizvoda jer su te informacije dostupne Komisiji.

(442)

Stoga je Komisija, kako bi utvrdila razuman iznos dobiti u smislu članka 2. stavka 3. osnovne uredbe i u skladu s njezinim člankom 2. stavkom 6. točkom (c), kao početnu točku i u skladu sa svojom standardnom metodologijom za izračun dampinga prvo utvrdila sve domaće prodajne transakcije izvršene u uobičajenom tijeku trgovine za svaku vrstu proizvoda. Budući da je utvrđena posebna situacija na tržištu negativno utjecala na profitabilnost tih transakcija, razuman iznos dobiti u smislu članka 2. stavka 3. ne bi se mogao izračunati na temelju njihove stvarne profitabilnosti. Kako bi riješila taj problem, Komisija je prilagodila profitabilnost transakcija izvršenih u uobičajenom tijeku trgovine za prosječni gubitak dobiti koji se može pripisati posebnoj situaciji na tržištu.

(443)

Nakon konačne objave tajvanska tijela tvrdila su da je izračun uobičajene vrijednosti koji je dopušten člankom 2.2.2. Sporazuma WTO-a o antidampingu i člankom 2. stavcima 3. i 6. osnovne uredbe već bio dovoljan kako bi se uzeo u obzir učinak istiskivanja s tržišta. Prema njihovu mišljenju, nije postojala pravna osnova za odstupanje od stvarne dobiti na temelju domaće prodaje u uobičajenom tijeku trgovine u korist referentne vrijednosti među zemljama, posebno jer su se, prema njihovu mišljenju, profitabilne domaće transakcije uglavnom odnosile na visokokvalitetne žarene kolute od hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika, koji se nisu natjecali s nežarenim kolutima od hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika koji su činili veliku većinu kineskog uvoza hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Tajvan i na koje nežareni koluti nisu utjecali.

(444)

Komisija je u uvodnim izjavama od 384. do 387. objasnila učinke posebne situacije na tržištu na domaću profitabilnost u Tajvanu. Zbog posebne situacije na tržištu dobit se nije mogla smatrati razumnom. Zbog toga je Komisija primijenila alternativnu referentnu vrijednost, što je i dalje u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. osnovne uredbe. U svakom slučaju, Komisija se nije složila sa stajalištem tajvanskih tijela o stvarnoj dobiti koju su ostvarili tajvanski proizvođači izvoznici. Naime, Komisija je napomenula da je, iako su visokokvalitetni žareni hladnovaljani plosnati proizvodi od čelika možda doista profitabilniji od nežarenih, domaća dobit nije ostvarena samo od visokokvalitetnih žarenih hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika. Naprotiv, Komisija je napomenula da je domaća prodaja nežarenih vrsta proizvoda najvećeg proizvođača iz grupe u uzorku, to jest grupe CSC, u razdoblju ispitnog postupka bila profitabilna za 11 od 12 nežarenih vrsta proizvoda i uglavnom profitabilna za preostalu vrstu proizvoda. Sva ta domaća profitabilna prodaja razmotrena je u uobičajenom tijeku trgovine i stoga je uključena u izračun dampinga. Stoga je Komisija primijenila i dobit od nežarenih vrsta proizvoda, za koje tajvanska tijela tvrde da su vrste proizvoda koje su najizloženije konkurenciji uvoza iz Kine. Zbog istiskivanja s tržišta uzrokovanog uvozom iz Kine razina takve dobiti i dalje je bila niža nego što bi bila da nije bilo posebne situacije na tržištu. Zbog toga je Komisija morala primijeniti prilagodbu kako bi neutralizirala učinke posebne situacije na tržištu i dobila razumnu dobit. U svakom slučaju, konkretno u pogledu žarenih i nežarenih hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 405., žareni i nežareni hladnovaljani plosnati proizvodi od čelika zamjenjivi su kao sirovine za proizvodnju proizvoda na kraju proizvodnog lanca te se stoga međusobno natječu. Međutim, nežareni hladnovaljani plosnati proizvodi od čelika jeftiniji su te im stoga korisnici na kraju proizvodnog lanca daju prednost u odnosu na žarene hladnovaljane plosnate proizvode od čelika. Konačno, uvoz iz Kine u razdoblju ispitnog postupka obuhvaćao je i žarene hladnovaljane plosnate proizvode od čelika. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(445)

Tajvanska tijela tvrdila su da prilagodba dobiti nije u skladu s člankom 2.2.2. Sporazuma WTO-a o antidampingu. Naime, tvrdila su da bi, ako se stvarni iznos dobiti ne može temeljiti na stvarnim podacima o proizvodnji i prodaji predmetnog proizvođača izvoznika u uobičajenom tijeku trgovine, Komisija za sve druge razumne metode trebala primijeniti iznose koji nisu viši od dobiti koju proizvođači izvoznici obično ostvaruju na domaćem tržištu predmetne zemlje. Prema mišljenju tajvanskih tijela, izvješće OECD-a i GFSEC-a na koje se poziva Komisija bilo bi neprikladno iz nekoliko razloga. Prvo, u tom izvješću nije izričito navedena razumna dobit primjenjiva na tržište hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Tajvanu u razdoblju ispitnog postupka. Drugo, u nekim metodološkim bilješkama pozivalo se na oprezno tumačenje, studija nije bila stručno recenzirana, financirana je među ostalim doprinosom Unije te se činilo da se analiza profitabilnosti ne temelji na financijskim izvještajima i godišnjim izvješćima. Treće, profitna marža uzeta u obzir bila je ukupna profitna marža proizvođača čelika, a ne konkretna stvarna profitna marža tajvanskog proizvođača. Naposljetku, tajvanska tijela tvrdila su da su se već usprotivila toj metodologiji, koju je predložio podnositelj pritužbe, u svojim primjedbama na pokretanje postupka sažetima u uvodnoj izjavi 21. Kad je riječ o Komisijinu protuargumentu iz uvodne izjave 22., tajvanska tijela tvrdila su da Komisija nije spomenula svoje obveze na temelju članka 2.2.2. Sporazuma WTO-a o antidampingu i nije dokazala da je izvješće sadržavalo stvarne podatke o dobiti tajvanskih proizvođača.

(446)

Komisija je na početku napomenula da je, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 442., metoda kojom je utvrdila dobit jedna od „svih drugih razumnih metoda”, kako je predviđeno člankom 2. stavkom 6. točkom (c) osnovne uredbe, koja odgovara članku 2.2.2. točki iii. Sporazuma WTO-a o antidampingu. Naime, Komisija nije mogla primijeniti točku (a) ili točku i. jer joj nisu bili poznati stvarni iznosi dobiti drugih izvoznika ili proizvođača u Tajvanu i jer nijedan izvoznik ili proizvođač u Tajvanu osim grupe CSC, koja je uključena u uzorak, nije dostavio odgovor na upitnik. Komisija nije mogla primijeniti ni točku (b) ili točku ii. jer joj nisu bile poznate informacije o profitabilnosti grupe CSC za istu opću kategoriju proizvoda kojoj pripadaju hladnovaljani plosnati proizvodi od čelika, a i na nju bi u svakom slučaju utjecala posebna situacija na tržištu. Stoga je Komisija primijenila točku (c) ili točku iii. Pritom Komisiji nije bila poznata dobit koju obično ostvaruju drugi izvoznici ili proizvođači od prodaje proizvoda iste opće kategorije na domaćem tržištu u Tajvanu. Posebna situacija na tržištu utjecala je na profitabilnost svih proizvođača hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Tajvanu. Osim toga, postojanje posebne situacije na tržištu koja se odnosi na hladnovaljane plosnate proizvode od čelika kao sirovinu utjecalo bi na profitabilnost proizvođača proizvoda na kraju proizvodnog lanca, dok industrije kao što su građevinarstvo ili automobilska industrija ne bi bile prikladne, s obzirom na upotrebu hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika, jer takvi proizvodi više ne bi bili u istoj općoj kategoriji. Istodobno bi proizvođači proizvoda na početku proizvodnog lanca, kao što su toplovaljani plosnati proizvodi od čelika, bili i proizvođači hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika, a proizvodi koji se nalaze bliže početku proizvodnog lanca, kao što je željezna ruda, ne mogu se smatrati proizvodima iste opće kategorije kao hladnovaljani plosnati proizvodi od čelika. Međutim, Komisija je na temelju članka 2. stavka 6. točke (c) osnovne uredbe morala utvrditi dobit koja se obično ostvaruje u Tajvanu.

(447)

Stoga se Komisija poslužila dobiti koju obično ostvaruje sama grupa CSC. Nadalje, Komisija je analizirala najuže tumačenje iste opće kategorije proizvoda, ograničeno na potpuno isti proizvod, tj. hladnovaljane plosnate proizvode od čelika. Dakle, Komisija je uzela u obzir dobit koju grupa CSC obično ostvaruje od prodaje hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika na domaćem tajvanskom tržištu. Međutim, grupa CSC ostvarivala je gubitke od domaće prodaje hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika nepovezanim kupcima. S obzirom na to, Komisija nije mogla utvrditi dobit koja se obično ostvaruje na temelju stvarne dobiti grupe CSC, jer ona nije ostvarivala dobit. Nadalje, dokazi u dokumentaciji pokazali su da su na ukupnu profitabilnost tog društva znatno utjecale transakcije za koje se prema osnovnoj uredbi ne smatra da su izvršene u uobičajenom tijeku trgovine. Takve su transakcije isključene iz analize dobiti na temelju članka 2. stavka 6. te uredbe. Stoga je Komisija, kako bi utvrdila dobit koja se obično ostvaruje, uzela u obzir samo dobit grupe CSC u uobičajenom tijeku trgovine. Dobit grupe CSC u uobičajenom tijeku trgovine bila je mnogo točnija i detaljnija od stvarne dobiti koju su ostvarili drugi proizvođači prodajom proizvoda iz iste opće kategorije kao hladnovaljani plosnati proizvodi od čelika u Tajvanu. S obzirom na nalaz da je ta dobit bila smanjena zbog posebne situacije na tržištu, Komisija ju je prilagodila razini koja se mogla očekivati u odsustvu učinaka utvrđene posebne situacije na tržištu. U tu je svrhu Komisija smatrala da dobit koju grupa CSC obično ostvaruje od prodaje hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika na domaćem tajvanskom tržištu, prilagođena za prosjek razlike između stvarne i hipotetske profitabilnosti čelika podrijetlom izvan Kine utvrđene u izvješću OECD-a i GFSEC-a i navedene u tablici 15., čini dobit koju obično ostvaruju ili, s obzirom na posebnu situaciju na tržištu koja utječe na samu dobit, koju mogu ostvariti i drugi izvoznici ili proizvođači od prodaje proizvoda iste opće kategorije na domaćem tržištu zemlje podrijetla. Budući da ta studija obuhvaća društva za proizvodnju čelika, u njoj se govori o proizvodima iste opće kategorije kao i hladnovaljani plosnati proizvodi od čelika i ta ih studija čak i obuhvaća. Stoga je ona bila dovoljno homogena da je mogla poslužiti za prilagodbu dobiti grupe CSC koja se obično ostvaruje od domaće prodaje hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika.

(448)

Kao dodatan argument u prilog tome Komisija je napomenula da je u izvješću OECD-a i GFSEC-a simulirana razlika između stvarne i hipotetske dobiti koja bi bila ostvarena da nije bilo prekomjernog kapaciteta. U kontekstu ovog predmeta to je značilo dobit koja bi bila ostvarena da nije bilo učinka istiskivanja s tržišta uzrokovanog kineskim prekomjernim kapacitetom, koji u hipotetskom scenariju nije naglo porastao i stoga nije istisnuo tajvansku domaću prodaju s tržišta. U izvješću OECD-a i GFSEC-a simulirana je takva hipotetska dobit kao prosjek poduzeća izvan Kine u sektoru čelika u cijelom svijetu. Baza podataka na kojoj se temeljilo izvješće OECD-a i GFSEC-a uključivala je poduzeća u Tajvanu (118). Iako se u izvješću OECD-a i GFSEC-a ne utvrđuje razlika između stvarne i hipotetske dobiti posebno za Tajvan, utvrđuje se prosječna razlika za sva društva izvan Kine, koja se stoga primjenjuje i na tajvanska društva, konkretno na proizvođača izvoznika u uzorku, to jest grupu CSC. Treba napomenuti da su za potrebe izvješća OECD-a i GFSEC-a uzeti u obzir stvarni podaci o dobiti društava kako bi se dobila hipotetska dobit koja bi bila ostvarena da nije bilo učinaka prekomjernog kapaciteta. Ta razlika između stvarne i hipotetske dobiti odgovarajuća je referentna vrijednost na temelju koje se mogla utvrditi razumna dobit grupe CSC u uobičajenom tijeku trgovine, koju bi ta grupa ostvarila da nije bilo učinaka posebne situacije na tržištu. Naime, profitabilna prodaja hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika grupe CSC bila bi još profitabilnija da nije bilo posebne situacije na tržištu.

(449)

U pogledu preostalih tvrdnji tajvanskih tijela, prvo, s obzirom na to da se u izvješću OECD-a i GFSEC-a govori o sektoru čelika izvan Kine, a time i o istoj općoj kategoriji proizvoda kao hladnovaljani plosnati proizvodi od čelika, dobivena hipotetska dobit bila je primjenjiva na taj sektor u Tajvanu. Drugo, bilješke o metodologiji standardna su formulacija u radovima o politikama i akademskim radovima u kojima se predlažu nove ekonomske ili ekonometrijske analize. Komisija je smatrala da je činjenica da rad nije bio stručno recenziran nije relevantna jer je rad pripremljen za GFSEC, koji je najpoznatija referenca za prekomjerni kapacitet u industriji čelika. Komisija nije razumjela na temelju čega su tajvanska tijela tvrdila da je Komisija sudjelovala u financiranju te studije. Međutim, pod pretpostavkom da su tajvanska tijela mislila na doprinose Unije OECD-u i/ili GFSEC-u, Komisija to nije smatrala relevantnim. Ta studija nije objavljena za potrebe ovog ispitnog postupka, a tajvanska tijela nisu predložila alternativu. Osim toga, analiza na slici 3. u okviru 3. izvješća OECD-a i GFSEC-a doista se temeljila na godišnjim izvješćima i financijskim izvještajima, odnosno na omjeru EBITDA-e i prihoda. Treće, Komisija je smatrala da je pravni standard „proizvodâ iste opće kategorije” kao hladnovaljani plosnati proizvodi od čelika ispunjen samim time što se profitna marža odnosila na sektor čelika. Konačno, Komisija je smatrala da se prigovor koji su tajvanska tijela iznijela u primjedbama na pokretanje postupka, koji je sažet u uzvodnoj izjavi 21., nije odnosio na sadržaj metodologije, već na zahtjeve pravnih standarda. Nakon što je Komisija odgovorila na tu primjedbu u uvodnoj izjavi 22., imala je pravo primijeniti metodologiju izvješća OECD-a i GFSEC-a koju je predložio podnositelj pritužbe, budući da nijedna zainteresirana strana nije osporila njezin sadržaj. Komisija je u uvodnim izjavama 442. i 446. iznijela potrebna pojašnjenja u pogledu svojih obveza na temelju članka 2.2.2. Sporazuma WTO-a o antidampingu i odgovarajućih odredaba osnovne uredbe. Komisija je smatrala da su oni dostatno opravdanje za predloženu metodologiju. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(450)

Nakon konačne objave grupa CSC tvrdila je da postoji administrativna pogreška u izračunu prosječnog jediničnog troška proizvodnje utvrđenog po PCN-u za jedno od njezinih društava.

(451)

Komisija je ocijenila da je ta tvrdnja opravdana. Stoga je izračun uobičajene vrijednosti za to društvo revidiran, a dampinška marža za grupu CSC i za društva koja surađuju, a nisu uključena u uzorak prilagođena je u skladu s tim. Taj ponovni izračun nije utjecao na preostalu dampinšku maržu.

3.4.4.   Izvozna cijena

(452)

Proizvođači izvoznici u uzorku izvozili su u Uniju izravno nezavisnim kupcima.

(453)

Stoga je izvozna cijena bila stvarno plaćena ili naplativa cijena za predmetni proizvod kad se prodavao za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

3.4.5.   Usporedba

(454)

U skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe Komisija je obvezna provesti primjerenu usporedbu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene na istoj razini trgovine, uzimajući u obzir razlike u čimbenicima koji utječu na cijene i usporedivost cijena. U ovom predmetu Komisija je odlučila usporediti uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na razini franko tvornica. Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, prema potrebi su uobičajena vrijednost i izvozna cijena prilagođene: (i) kako bi ih se vratilo na razinu franko tvornica i (ii) kako bi se uzele u obzir razlike među čimbenicima za koje se tvrdi i dokazano je da utječu na cijene i usporedivost cijena.

(455)

U osjetljivoj verziji svojih odgovora na upitnik i CSC i CHS zatražili su dodavanje jedne znamenke na kraju PCN-ova kako bi se uzeli u obzir navodni tržišni segmenti krajnje namjene. Prema navodima proizvođača izvoznika u uzorku u Tajvanu, ti tržišni segmenti doveli su do razlika u cijenama koje nisu uzete u obzir u strukturi PCN-a koju je predložila Komisija. Osim toga, takvom strukturom PCN-a uspoređivala se domaća prodaja u segmentu visoke vrijednosti s izvoznom prodajom u EU koja je bila koncentrirana u cjenovno osjetljivom segmentu.

(456)

Komisija je napomenula da znamenka koju su dodali proizvođači izvoznici u uzorku u Tajvanu ne odgovara tehničkom ili fizičkom svojstvu na temelju kojeg bi se navodni tržišni segmenti mogli jedinstveno razlikovati i identificirati. Opisi tržišnih segmenata pokazali su da ne postoji jedna varijabla ili skup varijabli na temelju kojih bi se mogli razlikovati različiti segmenti, već je svaki od njih definiran na temelju različitih čimbenika. Na primjer, jedan je segment definiran na temelju zahtjeva kvalitete i cjenovne neelastičnosti, jedan drugi segment temelji se na sadržaju određenog elementa, a treći na sadržaju drugih elemenata. Stoga je, prema klasifikaciji samih proizvođača izvoznika u uzorku, krajnja namjena jedini stvarni razlikovni čimbenik. Praćenjem svojstava proizvoda koji se prodaju za različite krajnje namjene proizvođači izvoznici u uzorku umjetno su utvrdili nekoliko tržišnih segmenata. Međutim, struktura PCN-a koju je predložila Komisija već obuhvaća niz čimbenika na temelju kojih se isti proizvodi mogu razvrstati i usporediti kao istovjetni proizvodi. Takva struktura PCN-a bila je u potpunosti primjerena. To je posebno bio slučaj jer je ubrzo nakon pokretanja predmeta, 1. listopada 2025., Komisija neznatno izmijenila strukturu PCN-a kako bi razredi za automobilski sektor koji se temelje na vlasničkim normama za automobilsku industriju bili jednakovrijedni normi Europske nomenklature („EN”) 10130 iz 2006. i kako bi čelici za krute otopine (standard EN 10268) bili ispravno razvrstani u strukturu PCN-a (119). Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

3.4.5.1.   Prilagodbe uobičajene vrijednosti

(457)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 436. do 442., uobičajena vrijednost utvrđena je na razini trgovine franko tvornica na temelju troškova proizvodnje zajedno s iznosima troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti koji su se smatrali razumnima za tu razinu trgovine. Stoga nisu bile potrebne prilagodbe kako bi se uobičajena vrijednost vratila na razinu franko tvornica.

(458)

U osjetljivoj verziji svojeg odgovora na upitnik grupa CSC tvrdila je da bi, u slučaju da Komisija odbije njezin prijedlog izmjene strukture PCN-a kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 455., zatražila prilagodbe uobičajene vrijednosti ili izvozne cijene za (i) razlike u fizičkim svojstvima, (ii) razlike u razini trgovine i (iii) druge čimbenike. Tijekom provjere grupa CSC zatražila je takvu prilagodbu na temelju članka 2. stavka 10. točke (k) osnovne uredbe u pogledu drugih čimbenika i dostavila izračun te prilagodbe. Grupa CSC objasnila je da su razlozi za prilagodbu bili sljedeći: (i) kupci su plaćali različite cijene na domaćem tržištu zbog razlike u tim drugim čimbenicima i (ii) ta je razlika bila posljedica kombinacije razlika u fizičkim svojstvima proizašlih iz specifičnih razreda čelika i razine trgovine zbog vrste kupaca. Kad je riječ o vrsti kupaca, grupa CSC tvrdila je da postoje razlike u funkcijama i uvjetima prodaje. Konkretno, certificiranje grupe CSC kao kvalificiranog prodavatelja klijentu bilo je preduvjet za poslovne odnose, a taj dodatni uvjet utjecao je na cijene. Prilagodbom se stoga trebala uzeti u obzir razlika u cijenama proizašla iz krajnje namjene. Na domaćem tržištu kupci navodnog segmenta A prihvaćali su višu cijenu, dok je na izvoznom tržištu Unije prodaju uglavnom činio navodni segment B, iako je postojala i prodaja u navodnom segmentu A. Tijekom provjere grupa CSC pojasnila da bi se, na temelju vrste kupaca, segment A mogao dodatno podijeliti u segment A1 na domaćem tržištu, koji se prodaje po višim cijenama, i segment A2 na izvoznom tržištu Unije, koji se prodaje po nižim cijenama, ali su te cijene i dalje više nego cijene segmenta B.

(459)

Komisija je na početku napomenula da grupa CSC nije potkrijepila svoju tvrdnju o razlici u cijeni među prodajnim sektorima nikakvim dokazima u smislu troškova.

(460)

Kad je riječ o navodnoj razlici u fizičkim svojstvima, Komisija je od grupe CSC zatražila da dostavi dokaze o svim fizičkim ili kemijskim svojstvima na temelju kojih bi se mogli jasno razlikovati navodni segmenti, kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 456. Grupa CSC nije dostavila dokaze o tome da su neki kupci plaćali više od drugih za slične proizvode za bilo kakvu razliku u fizičkim ili kemijskim svojstvima. Kad je riječ o drugim čimbenicima, Komisija je od grupe CSC zatražila da dostavi popratne dokaze kao što su dodatni troškovi prodaje ili dodatni troškovi. Grupa CSC objasnila je da ne postoje posebni dodatni troškovi pakiranja i da se troškovi postupka certificiranja ne amortiziraju, već se knjiže kao režijski troškovi. Stoga je Komisija smatrala da grupa CSC nije dostavila takve dokaze.

(461)

Kad je riječ o navodnim razlikama među vrstama kupaca, Komisija je napomenula da grupa CSC nije uspostavila korelaciju između visokih cijena i troškova postupka certificiranja ili drugih čimbenika.

(462)

Osim toga, Komisija je prvotno napomenula da se visoke cijene mogu objasniti činjenicom da je grupa CSC bila jedini domaći proizvođač aktivan u navodnom segmentu A. Međutim, nakon detaljnije analize tog segmenta i stupnja tržišnog natjecanja u tom segmentu Komisija je u uvodnoj izjavi 481. zaključila da bi takav scenarij bio moguć samo ako bi grupa CSC ograničavala tržišno natjecanje u tom segmentu. U nedostatku dokaza ili tvrdnji u tom smislu, Komisija se nije dalje bavila tim argumentima. Umjesto toga, težište njezina protuargumenta bilo je na potpunom nedostatku dokaza o uzročno-posljedičnoj vezi između navodnih čimbenika i navodne cjenovne premije. Grupa CSC obaviještena je o zaključcima iz uvodne izjave 481. u dodatnoj konačnoj objavi i nije ih osporila.

(463)

Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(464)

U svojim primjedbama na konačnu objavu grupa CSC ponovila je svoj zahtjev da se izvrši primjerena usporedba domaćih i izvoznih cijena na način da se uzme u obzir zasebna krajnja namjena hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u automobilskom sektoru i drugim sektorima, budući da se cijene znatno razlikuju ovisno o krajnjem kupcu. Grupa CSC ponovila je da su zatražene prilagodbe potrebne kako bi se ispravila usporedba uobičajene vrijednosti koja se temelji na prodaji skupljih proizvoda namijenjenih automobilskom sektoru i izvoznih cijena koje se temelje na prodaji jeftinijih proizvoda namijenjenih drugim sektorima. Ponovila je da se automobilski segment bitno razlikuje od drugih segmenata i da su u tom segmentu stalno prisutne razlike u cijeni, što je Komisija i ispitala tijekom provjere. Prvo, prodaja proizvođačima originalne opreme u automobilskom segmentu i njihovim lancima opskrbe podliježe strogim tehničkim zahtjevima i zahtjevima u pogledu kvalitete, dugoročnim ugovorima i zahtjevnim postupcima certificiranja. Provjerom su potvrđeni ti zahtjevi, uključujući certificiranje kvalitete koje je specifično za automobilski segment i odobrenja proizvođača, pri čemu je grupa CSC jedini kvalificirani dobavljač određenih proizvoda u Tajvanu. Drugo, kupcima iz automobilskog segmenta najvažniji su pouzdanost i ublažavanje rizika, a ne najniža cijena. Treće, cijene u automobilskom segmentu nisu toliko fleksibilne jer promjena dobavljača naročito dugo traje i iziskuje velik trošak. Zbog toga se kvalificirani dobavljači kao što je CSC pri prodaji kupcima iz automobilskog segmenta susreću s manjom konkurencijom nego pri prodaji kupcima iz drugih segmenata. Naposljetku, grupa CSC podsjetila je da je čelik za upotrebu u automobilskom segmentu priznat kao posebna kategorija u zaštitnim mjerama za čelik (120).

(465)

Kad je riječ o pravnoj osnovi, grupa CSC u svojim je primjedbama na objavu pojasnila da bi prilagodba bila opravdana na temelju članka 2. stavka 10. točke (k) osnovne uredbe za razlike u drugim čimbenicima jer (i) kupci plaćaju različite cijene na domaćem tržištu zbog razlike u tim čimbenicima i (ii) ta je razlika posljedica kombinacije čimbenika iz članka 2. stavka 10. osnovne uredbe, odnosno članka 2. stavka 10. točke (a) osnovne uredbe za razlike u fizičkim svojstvima, zbog posebnih razreda čelika, te članka 2. stavka 10. točke (d) podtočke i. osnovne uredbe za razlike u razini trgovine zbog vrste kupaca.

(466)

U tom je kontekstu grupa CSC tvrdila da Komisija u uvodnim izjavama od 459. do 461. nije odgovorila na njezine primjedbe na odgovarajući način. Konkretno, grupa CSC tvrdila je da je Komisija sadržajno razmotrila samo njezine tvrdnje o razlikama u fizičkim svojstvima, ali nije sadržajno razmotrila razlike u razini trgovine i drugim čimbenicima. Grupa CSC pojasnila je da se proizvodi namijenjeni automobilskom segmentu i proizvodi namijenjeni drugim segmentima ne razlikuju samo po fizičkim svojstvima, nego po kombinaciji čimbenika, što se ogleda u različitim pravnim osnovama. Prema mišljenju grupe CSC, time što je odbacila tu tvrdnju samo na temelju fizičkih svojstava, Komisija nije razmotrila jesu li cijene hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika namijenjenih automobilskom segmentu i onih namijenjenih drugim segmentima usporedive bez prilagodbe, uzimajući u obzir čimbenike koji utječu na te cijene, uključujući razlike u fizičkim svojstvima. U tom se pogledu grupa CSC pozvala na prethodni ispitni postupak o akrilonitril-butadien-stirenskim smolama (121) („ABS”). Naposljetku, grupa CSC tvrdila je da je dostavila dokaze da su neki kupci plaćali više od drugih za slične proizvode zbog razlika u fizičkim ili kemijskim svojstvima, koje se sastoje od zahtjeva za posebne tehničke specifikacije i certificiranja povezanih s tim specifikacijama, uključujući posebne inženjerske norme i norme za materijale. Osim toga, CSC je mogao naplaćivati više cijene u domaćoj prodaji za automobilsku industriju.

(467)

Komisija se nije složila s grupom CSC da nije na odgovarajući način razmotrila na njezinu tvrdnju. U uvodnim izjavama od 459. do 461. Komisija se osvrnula na zasebne čimbenike i pravne osnove koje je iznijela grupa CSC.

(468)

U uvodnoj izjavi 460. Komisija se osvrnula na navodne razlike u fizičkim svojstvima. Ta uvodna izjava nije sadržava cjelokupni odgovor na tu tvrdnju, već je u njoj analiziran jedan od navodnih čimbenika koji utječu na cijene. Komisija je ponovila, kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 460., da grupa CSC nije navela mjerljiva fizička i tehnička svojstva proizvoda iz ispitnog postupka kojima bi mogla potkrijepiti svoju tvrdnju. Certificiranje, specifikacije i norme koje je CSC iznio kao argumente ne čine fizičku ili kemijsku razliku između hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika namijenjenih automobilskoj industriji i hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika namijenjenih drugim industrijama. Stoga grupa CSC nije dokazala da su fizička svojstva čimbenik koji bi mogao opravdati prilagodbu.

(469)

Nadalje, grupa CSC dovela je u pitanje važnost razlika u troškovima u kontekstu prilagodbe za fizička svojstva. Grupa CSC tvrdila je da se u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (a) osnovne uredbe prilagodbe za fizička svojstva moraju kvantificirati samo na temelju „razumne procjene tržišne vrijednosti te razlike” i napomenula da je Komisija te prilagodbe u svojim internim izračunima tretirala kao ispravke cijena.

(470)

Komisija je napomenula da je grupa CSC zanemarila presedan izričitog uvjeta iz uvoda članka 2. stavka 10., u kojem se navodi da se prilagodba odobrava samo „ako je dokazano da [ti čimbenici] utječu na usporedivost cijena”. Izraz „razumna procjena tržišne vrijednosti” na koji se poziva grupa CSC nalaže metodu kvantifikacije prilagodbe tek nakon što strana koja zahtijeva ispravak utvrdi zahtjev u pogledu praga utjecaja na cijenu. U ovom slučaju grupa CSC nije dokazala da su se zbog specijaliziranih fizičkih zahtjeva automobilskog sektora za iste vrste proizvoda na domaćem tržištu sustavno određivale različite cijene koje već nisu u cijelosti i na odgovarajući način prikazane u matrici usklađivanja PCN-a. Komisija je naglasila da njezina odluka da u internom modeliranju primijeni prilagodbe na cijene ne oslobađa proizvođača izvoznika od primarne pravne obveze da dostavi provjerljive dokaze da je primjerena usporedba narušena zbog fizičkih razlika. U svakom slučaju, Komisija je ispitala trošak proizvodnje kako bi analizirala ukazuje li on na navodne više zahtjeve u pogledu tehničkih specifikacija i kvalitete, što bi bilo logično, te nije mogla zaključiti da su ti zahtjevi utjecali na trošak proizvodnje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 460. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(471)

Nadalje, grupa CSC tvrdila je da je Komisija pogriješila kad je odbacila njezine tvrdnje o prilagodbi u pogledu razine trgovine i drugih čimbenika na temelju nepostojanja razlika u troškovima između sličnih proizvoda koji se prodaju automobilskom sektoru i drugim sektorima. Prema mišljenju grupe CSC, Komisija je upućivanjem na troškove primijenila pogrešan pravni standard. Grupa CSC tvrdila je da prema članku 2. stavku 10. točkama (d), (i) i (k) osnovne uredbe dokazi o razlikama u troškovima proizvodnje nisu potrebni za prilagodbu. Prema mišljenju grupe CSC relevantni su elementi razlika u tržišnoj vrijednosti i cijenama koje plaćaju kupci.

(472)

Komisija je na početku odbacila tumačenje osnovne uredbe koje je iznijela grupa CSC. Komisija nije smatrala da je analiza troškova primarni ili jedini standard za ocjenu tvrdnje na temelju članka 2. stavka 10. točaka (d), (i) i (k) osnovne uredbe. Međutim, Komisija je napomenula da ima puno pravo zatražiti i ocijeniti strukture troškova kao objektivan dokaz za provjeru je li navodna razlika u domaćoj cijeni strukturna i dosljedna te utječe li stvarno na usporedivost cijena. Komisija podsjeća da je u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe glavni cilj ispitnog postupka omogućiti primjerenu usporedbu izvozne cijene i uobičajene vrijednosti. Ako zainteresirana strana zatraži prilagodbu na temelju članka 2. stavka 10., na njoj je da dokaže da njezina tvrdnja ispunjava i materijalne i dokazne uvjete iz te odredbe. U ovom predmetu Komisija je smatrala da se razlika u tržišnoj vrijednosti i cijenama koje plaćaju kupci mora dokazati upućivanjem na razliku u razini trgovine odnosno razliku u drugim čimbenicima.

(473)

Kad je riječ o razini trgovine, Komisija je nadalje smatrala da je za prilagodbu razine trgovine potreban dokaz o dosljednim i različitim poslovnim funkcijama i cijenama prodavatelja za različite razine trgovine (na primjer, veleprodaja u odnosu na maloprodaju) na domaćem tržištu te da ti dokazi nisu dostavljeni. Kao što je jasno iz razlikovanja prodajnog kanala na popisu pojedinačnih transakcija za domaću prodaju i prodaju u Uniji, CSC je prodavao trgovcima i krajnjim korisnicima na domaćem tržištu i na tržištu Unije. Kad je riječ o navodima o automobilskom sektoru, CSC je na domaćem tržištu prodavao i proizvođačima iz automobilskog sektora i trgovcima, dok je na tržištu Unije prodavao samo trgovcima. Trgovci automobilskim proizvodima posluju na istoj razini trgovine na domaćem tržištu i tržištu Unije. Osim toga, navodna razlika u razini trgovine između domaćeg tržišta (trgovci automobilskim proizvodima i proizvođači tih proizvoda) i izvoznog tržišta (samo trgovci automobilskim proizvodima) nije dokazana razlikama u funkcijama i cijenama grupe CSC Group za različite razine trgovine (tj. trgovce ili proizvođače automobilskih proizvoda) na domaćem tržištu. Bilo da je riječ o domaćim krajnjim korisnicima (u automobilskom sektoru ili ne) ili domaćim trgovcima (u automobilskom sektoru ili ne), svi kupci grupe CSC na domaćem tržištu kupovali su izravno od grupe CSC, bez razlika u funkcijama i cijenama. Proizvođači automobilskih proizvoda i drugi proizvođači posluju na istoj funkcionalnoj razini: oni su industrijski krajnji korisnici koji kupuju izravno od grupe CSC, bez obzira na to posluju li u građevinskoj industriji, industriji alata ili automobilskoj industriji. Značajke automobilske industrije na kojima je grupa CSC temeljila svoju tvrdnju standardna su praksa među poduzećima, a ne zaseban korak u distribucijskom kanalu. Budući da grupa CSC nije pokazala različitu strukturu cijena na temelju različitih distribucijskih kanala, nisu ispunjeni kriteriji iz članka 2. stavka 10. točke (d) osnovne uredbe. Stoga je Komisija odbacila tvrdnju o prilagodbi razine trgovine.

(474)

Komisija je zatim analizirala bi li ikakva prilagodba bila opravdana na temelju članka 2. stavka 10. točke (k).

(475)

Komisija je na početku napomenula da je CSC tvrdio da su ostali čimbenici koje treba uzeti u obzir u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (k) „kombinacija sljedećih čimbenika iz članka 2. stavka 10. osnovne uredbe, odnosno članka 2. stavka 10. točke (a) za razlike u fizičkim svojstvima i članka 2. stavka 10. točke (d) podtočke i. za razlike u razini trgovine”.

(476)

Članak 2. stavak 10. točka (k) odnosi se isključivo na prilagodbe za čimbenike koji nisu predviđeni u točkama od (a) do (j). Stoga CSC nije utvrdio nijedan čimbenik koji bi se mogao razmotriti na temelju te odredbe. Komisija je podsjetila da se članak 2. stavak 10. točka (k) osnovne uredbe ne može tumačiti kao mehanizam za zaobilaženje strogih zahtjeva u pogledu dokazivanja iz prethodnih podstavaka članka 2. stavka 10. osnovne uredbe.

(477)

U svakom slučaju, s obzirom na to da se u članku 2. stavku 10. točki (k) propisuje i da mora postojati uzročno-posljedična veza između navedenog čimbenika i navodnog učinka na cijene, Komisija je analizirala sve dokaze u dokumentaciji i argumente koje je iznijela grupa CSC.

(478)

U biti, tvrdnja grupe CSC temelji se na stalnim razlikama u cijenama koje su plaćali kupci na domaćem tržištu. Međutim, ta grupa u svojoj argumentaciji ničim nije jasno utvrdila nijedan čimbenik (različit od onih predviđenih člankom 2. stavkom 10. točkama od (a) do (j) osnovne uredbe) kojim bi se objasnile više cijene. Na temelju dokaza u dokumentaciji Komisija je smatrala da navedeni strogi tehnički zahtjevi i zahtjevi u pogledu kvalitete, dugoročni ugovori i zahtjevni postupci certificiranja sami po sebi ne opravdavaju cijene. Cijene koje su se naplaćivale među ostalim su proizlazile iz svjesnih odluka njezinih kupaca, kako je objasnila i sama grupa CSC (vidjeti uvodnu izjavu 464.). Riječ je o uobičajenim poslovnim uvjetima, a ne čimbeniku koji utječe na usporedivost cijena.

(479)

Upućivanje na zaštitne mjere nije imalo učinka jer je u tom kontekstu Komisija napomenula da čelik otporan na koroziju za automobilsku industriju nije obuhvaćen zahtjevom industrije za antidampinške mjere, dok je u ovom ispitnom postupku o hladnovaljanim plosnatim proizvodima od čelika on očito obuhvaćen opsegom proizvoda. U ispitnom postupku o ABS-u predmetna kategorija ABS-a proizvedenog prema načelu masene bilance nije bila obuhvaćena PCN-om, dok je u ovom ispitnom postupku primjena u automobilskoj industriji krajnja namjena, koja nije relevantna za klasifikaciju PCN-a, kako je Komisija objasnila u uvodnoj izjavi 456. Stoga, iako razlika koja nije obuhvaćena PCN-om može biti relevantna za prilagodbu na temelju članka 2. stavka 10. točke (k) osnovne uredbe, ispitni postupak o ABS-u nije koristan primjer za moguću prilagodbu u ovom predmetu.

(480)

Naposljetku, kao alternativu prilagodbama za razlike u fizičkim svojstvima, razini trgovine i drugim čimbenicima, grupa CSC tvrdila je da, ako Komisija smatra da više domaće cijene koje je CSC naplaćivao kupcima u automobilskom sektoru proizlaze iz činjenice da je CSC jedini domaći proizvođač koji posluje u tom segmentu, te se cijene formiraju u uvjetima tržišnog natjecanja koji ne postoje na tržištu EU-a. CSC doista nije imao usporediv položaj na tržištu Unije. Stoga bi Komisija trebala isključiti domaću prodaju automobilskom sektoru iz usporedbe jer izvozne cijene u EU-u nisu sadržavale cjenovnu premiju koja bi odgovarala tajvanskom automobilskom tržištu.

(481)

Komisija je napomenula da u svakom segmentu svakog geografskog tržišta postoje specifični uvjeti tržišnog natjecanja. Ti su uvjeti, među ostalim, posljedica broja dobavljača i kupaca koji posluju na tom tržištu, kao i njihovih položaja na tržištu. Sama činjenica da je u tim uvjetima jedan kupac voljan platiti više, a drugi manje za istu vrstu proizvoda ne opravdava prilagodbu na nižu vrijednost za drugog kupca ni prilagodbu na višu vrijednost za prvog kupca, kao ni isključenja iz uobičajene vrijednosti. Takve razlike u cijenama mogu jednostavno odražavati uobičajene tržišne sile i stoga bi trebale doprinijeti utvrđivanju uobičajene vrijednosti u tržišnom gospodarstvu podložnom uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Činjenica da je CSC jedini domaći proizvođač koji posluje u relevantnom segmentu sama po sebi ne znači da zbog toga može naplatiti premiju. CSC i dalje podliježe ograničenjima tržišnog natjecanja jer je taj segment otvoren za uvoz i ulazak drugih domaćih proizvođača. Situacija bi možda bila drukčija da je CSC imao mogućnost ograničiti tržišno natjecanje jednostranim postupanjem ili sporazumima s drugim sudionicima na tržištu. Međutim, CSC nije iznio takve tvrdnje.

(482)

Zbog svih navedenih razloga Komisija je odbacila tu tvrdnju.

(483)

Nakon dodatne konačne objave grupa CSC tvrdila je, u pogledu fizičkih razlika i protuargumenata Komisije iz uvodne izjave 468., da tehničke specifikacije i norme koje se primjenjuju na proizvode za automobilski sektor nisu komercijalne oznake koje se odnose na inače identične proizvode. Naprotiv, grupa CSC proizvodila je predmetni hladnovaljani plosnati proizvod od čelika u skladu s tehničkim specifikacijama koje je zahtijevao pojedinačni proizvođač automobila. Tim se tehničkim normama definiraju svojstva koja čelik mora imati kako bi ispunio zahtjeve proizvođača.

(484)

Komisija je napomenula da je grupa CSC opisala samo postupak prilagodbe proizvoda na zahtjev klijenta. Takva prilagodba, upravo zato što je individualizirana, ne definira posebno fizičko svojstvo ili homogeni skup fizičkih svojstava na temelju kojeg se hladnovaljani plosnati proizvodi od čelika namijenjeni automobilskom sektoru mogu razlikovati od drugih hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(485)

Osim toga, grupa CSC tvrdila je da je Komisija, s obzirom na to da je u uvodnoj izjavi 470. utvrdila da grupa CSC nije dokazala da su fizički zahtjevi automobilskih sektora doveli do različitog određivanja cijena, priznala postojanje razlike u fizičkim svojstvima.

(486)

Komisija je napomenula da se u uvodnoj izjavi 470. samo podsjeća na tvrdnju koju grupa CSC nije potkrijepila. Stoga je odbacila tu tvrdnju.

(487)

Drugo, kad je riječ o fizičkim razlikama, grupa CSC tvrdila je da je Komisija pogriješila kad je utvrdila da se cijene za automobilske sektore nisu određivale na različiti način zbog fizičkih zahtjeva tih sektora. Grupa CSC tvrdila je da je dostavila dostatne dokaze o učinku na cijene i usporedivosti cijena. Ti su dokazi obuhvaćali sljedeće: (i) stroge tehničke specifikacije i norme, (ii) zahtjevan postupak kvalifikacije koji proizvođači iz automobilskog sektora traže za dobivanje statusa kvalificiranog prodavatelja i (iii) održavanje certificiranja sustava upravljanja kvalitetom ISO/TS16949, koji je specifičan za automobilski sektor. Zbog takvih kvalifikacija i certificiranja promjena dobavljača složenija je i dugotrajnija u slučaju kupaca iz automobilskog sektora, zbog čega se smanjuju tržišno natjecanje i elastičnost cijena. To je objasnilo činjenicu da je grupa CSC bila jedini kvalificirani prodavatelj određenih hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika koji su se prodavali krajnjim korisnicima iz automobilskog sektora u Tajvanu. Naposljetku, Komisija je u izvješću o misiji društva CSC primijetila da je automobilski segment profitabilniji od drugih segmenata kojima se isporučuju koluti i da je postojanje cjenovne premije za proizvode za automobilski segment u potpunosti potkrijepljeno internim praćenjem prodaje i službenim katalogom domaćih cijena grupe CSC.

(488)

Komisija je na početku napomenula da je grupa CSC izričito navela te elemente kao relevantne u svojoj tvrdnji o razlikama u fizičkim svojstvima. Stoga ih je Komisija ocijenila iz te perspektive, iako se činilo da nemaju učinak na tu tvrdnju. Komisija je nadalje napomenula da grupa CSC nije potkrijepila svoju tvrdnju o navodnim razlikama u fizičkim svojstvima jer nije dostavila nove elemente kojima bi potkrijepila tu tvrdnju. Nadalje, Komisija je utvrdila da i druge vrste prodaje na domaćem tržištu podliježu posebnim normama. Na primjer, prodaja u Uniju korisnicima iz automobilskog sektora također podliježe normama europske nomenklature. Nadalje, status kvalificiranog prodavatelja i ukorijenjeni poslovni odnosi ne definiraju fizička svojstva, nego su uobičajeni komercijalni uvjeti koji proizlaze iz namjernog odabira klijenata grupe CSC. Stoga je Komisija ponovila da se dokazima koje je navela grupa CSC nije dokazalo postojanje jednog ili više posebnih fizičkih svojstava na temelju kojih bi se hladnovaljani plosnati proizvodi od čelika namijenjeni automobilskom sektoru razlikovali od drugih vrsta hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika. CSC je identificirao prodaju automobilskom sektoru u svojem unutarnjem sustavu, kao što je identificirao i druge vrste čelika, kao što su čelik za alate ili bačve, samo na temelju krajnje namjene i kupca. To potvrđuje činjenica da se u sustavu grupe CSC ne razlikuju hladnovaljani plosnati proizvodi od čelika koji se prodaju proizvođaču automobila, za koje je CSC kvalificirani prodavatelj, i hladnovaljani plosnati proizvodi od čelika koji se prodaju trgovcu automobilskim dijelovima, za koje CSC nije kvalificirani prodavatelj. Stoga je, s obzirom na to da nije bilo potkrijepljenih dokaza na temelju kojih bi se učinak fizičkih svojstava razdvojio od drugih uobičajenih komercijalnih čimbenika, Komisija odbacila tvrdnju grupe CSC.

(489)

Grupa CSC tvrdila je da je Komisija zahtijevala nemoguć teret dokazivanja, viši od standarda koji je Sud primijenio u predmetu Sinopec (122). Grupa CSC tvrdila je da je dokazala postojanje relevantnih razlika i njihovo podudaranje sa znatnom i dosljednom cjenovnom premijom.

(490)

Komisija je smatrala da grupa CSC nije dokazala da su činjenične okolnosti relevantne za usporedivost cijena i da su nužno utjecale na nju. U tom je pogledu grupa CSC dostavila mješovitu tvrdnju u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (k) osnovne uredbe na temelju kombinacije čimbenika obuhvaćenih njezinim člankom 2. stavkom 10. točkom (a) i člankom 2. stavkom 10. točkom (d) podtočkom i. Međutim, grupa CSC u svojoj najnovijoj tvrdnji iz uvodne izjave 487. nije navela koji su pojedinačni elementi opravdali koju konkretnu prilagodbu. Drugim riječima, grupa CSC utvrdila je razliku u cijeni na domaćem tržištu ovisno o kupcu, koja je, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 481., uobičajena pojava na slobodnom tržištu koja bi se trebala uzeti u obzir u uobičajenoj vrijednosti, a ne iz nje ukloniti. Grupa CSC zatim nije objasnila tu razliku u cijeni u smislu konkretnih čimbenika koji utječu na cijenu kako je propisano člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Bez takve povezanosti nema razloga za prilagodbu. Sama razlika u cijeni ne upućuje nužno na cjenovnu premiju. Bez ikakve dokazive povezanosti s konkretnim čimbenikom razlika u cijeni uobičajena je pojava na tržištu koja oblikuje uobičajenu vrijednost za određenu vrstu proizvoda. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju jer nije bilo jasnog razlikovanja i jer navedene pravne osnove nisu bile primjereno potkrijepljene.

(491)

Grupa CSC ponovila je i svoju tvrdnju o relevantnosti troška proizvodnje, koja je već razmotrena u uvodnoj izjavi 470.

(492)

Treće, kad je riječ o navodnoj razlici u razini trgovine, grupa CSC tvrdila je da njezinu prodaju automobilskom sektoru karakteriziraju status kvalificiranog prodavatelja, zahtjevni postupci certificiranja proizvoda, zahtjevi u pogledu proizvodnje i kvalitete specifični za proizvođača te certificiranje upravljanja kvalitetom specifično za automobilski sektor. Grupa CSC tvrdila je da ti zahtjevi nisu bili prisutni na isti način u njezinoj prodaji drugim industrijskim kupcima. Nadalje, grupa CSC tvrdila je da, s obzirom na to da se člankom 2. stavkom 10. točkom (d) podtočkom i. osnovne uredbe izričito priznaje da razlike u razini trgovine mogu obuhvaćati „sve razlike do kojih može doći u prodaji proizvođača originalne opreme”, pojam razine trgovine ne obuhvaća samo položaj kupca u distribucijskom lancu.

(493)

Komisija je smatrala da status kvalificiranog prodavatelja, zahtjevni postupci certificiranja proizvoda, proizvodnja specifična za proizvođača, zahtjevi u pogledu kvalitete i certificiranje upravljanja kvalitetom koje je specifično za automobilsku industriju ne čine razlike u razini trgovine. Na primjer, bez obzira na to je li prodavatelj kvalificiran ili ne, time se ne mijenja njegova funkcija proizvođača-prodavatelja. Upućivanje na „razlike do kojih može doći u prodaji proizvođača originalne opreme” iz članka 2. stavka 10. točke (d) podtočke i. osnovne uredbe odnosi se na prilagodbe u slučajevima u kojima postoji razlika u cijenama između proizvoda vlastite robne marke (prodaja proizvođača vlastite robne marke) i prodaje proizvođača originalne opreme, pri čemu se potonja odnosi na prodaju kupcima koji bi obično preprodavali proizvod pod vlastitom robnom markom i obavljali funkcije te snosili odgovarajuće troškove, posebno troškove nakon prodaje i troškove oglašavanja. U slučaju grupe CSC takve razlike u prodaji ne postoje jer je sva njezina prodaja bila pod vlastitom robnom markom. Stoga je Komisija smatrala da grupa CSC nije dokazala da je u ovom slučaju prodaja proizvođača originalne opreme činila drukčiju razinu trgovine. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(494)

Četvrto, kad je riječ o razlikama u drugim čimbenicima, grupa CSC tvrdila je da je utvrdila nekoliko čimbenika specifičnih za prodaju automobilskom sektoru koji nisu, ili barem nisu nužno, obuhvaćeni drugim podstavcima članka 2. stavka 10. osnovne uredbe. Među tim čimbenicima su: (i) zahtjevni postupci certificiranja koji se primjenjuju na dobavljače automobilskog sektora te (ii) dugoročni ugovori i tehnički sporazumi kojima se propisuje stroga usklađenost sa sustavima upravljanja kvalitetom i normama procesa proizvođača automobila. Iako je priznala da bi se određeni zahtjevi, kao što su tehničke specifikacije specifične za proizvođača, mogli ogledati u fizičkim svojstvima proizvoda i stoga biti obuhvaćeni člankom 2. stavkom 10. točkom (a), grupa CSC tvrdila je da drugi čimbenici, kao što su sam postupak kvalifikacije i certificiranja, ne čine nužno fizičku razliku. Stoga se, kako bi se uzeo u obzir kombinirani učinak tih čimbenika, koji nisu svi obuhvaćeni posebnim kategorijama iz prethodnih podstavaka članka 2. stavka 10., podredno pozvala na članak 2. stavak 10. točku (k). Prema mišljenju grupe CSC, tvrdnja na temelju članka 2. stavka 10. točke (k) nije se temeljila samo na postojanju različitih domaćih cijena, nego na posebnom temelju koji dokazuje da su kupci iz automobilskog sektora stalno plaćali znatno više cijene kada su ti čimbenici bili prisutni.

(495)

Komisija je na početku napomenula da je, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 487., grupa CSC među čimbenicima kojima se potkrepljuje zahtjev za prilagodbu zbog razlika u fizičkim svojstvima u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (a) osnovne uredbe navela i postupak kvalifikacije i certificiranja te usklađenost sa zahtjevima proizvođača automobila. Međutim, grupa CSC u svojem je naknadnom argumentu priznala da postupak kvalifikacije i certificiranja ne čini nužno fizičku razliku. Kad je riječ o preostalim čimbenicima, Komisija je ponovila svoje stajalište da zahtjevni postupci certificiranja, dugoročni ugovori i tehnički sporazumi kojima se propisuje stroga usklađenost sa zahtjevima proizvođača automobila sami po sebi ne određuju cijene. Razine cijena također su posljedica poslovnih odluka dotičnih kupaca. Nadalje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 490., razlika u cijeni sama po sebi ne dokazuje cjenovnu premiju. Isto bi tako mogla dokazivati odbitak cijene za prodaju drugim sektorima osim automobilskog sektora te je stoga, u nedostatku ikakve usklađene povezanosti s određenim čimbenikom, razlika u cijeni uobičajena pojava na tržištu koja bi se trebala uzeti u obzir u uobičajenoj vrijednosti za određenu vrstu proizvoda tijekom usporedbe s izvoznom cijenom, a ne neutralizirati. Stoga, s obzirom na to da su ti elementi činili uobičajene komercijalne uvjete i da nema konkretne veze s cjenovnom premijom, ne smatraju se čimbenikom koji utječe na usporedivost cijena u smislu članka 2. stavka 10. osnovne uredbe. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(496)

Peto, grupa CSC ponovila je važnost zaštitnih mjera za čelik koje su spomenute u uvodnoj izjavi 464. i ispitnog postupka o ABS-u koji je spomenut u uvodnoj izjavi 466., o čemu je Komisija zadržala stajalište izraženo u uvodnoj izjavi 479.

(497)

Naposljetku, grupa CSC tvrdila je da je tvrdnja Komisije iz točke 356. dokumenta o općoj objavi (koja je prenesena u uvodnoj izjavi 462.), prema kojoj se „visoke cijene mogu objasniti činjenicom da je grupa CSC bila jedini domaći proizvođač aktivan u navodnom segmentu A”, u suprotnosti s tvrdnjom iz uvodne izjave 481., prema kojoj činjenica da je CSC bio jedini domaći proizvođač aktivan u relevantnom segmentu sama po sebi ne znači da je zbog toga mogao naplatiti premiju. Grupa CSC tvrdila je da ostaje pitanje je li primjereno usporediti domaće cijene za automobilski sektor koje su formirane s obzirom na posebni konkurentni položaj grupe CSC i izvozne cijene grupe CSC koje su formirane pod različitim uvjetima tržišnog natjecanja.

(498)

Komisija je napomenula da očita proturječnost između točke 356. dokumenta o općoj objavi (koja je prenesena u uvodnoj izjavi 462.) i uvodne izjave 481. ukazuje na promjenu njezine procjene relevantnih tržišnih uvjeta i položaja grupe CSC u predmetnom segmentu tijekom ispitnog postupka. Točka 356. temeljila se na početnoj pretpostavci da grupa CSC može koristiti svoj položaj na tržištu kako bi naplaćivala više cijene. Međutim, detaljnijom analizom utvrđeno je da je taj segment otvoren tržišnom natjecanju domaćih dobavljača i izvoznika. U tim je okolnostima Komisija zaključila da bi grupa CSC mogla zadržati navodnu cjenovnu premiju samo ako bi tržišno natjecanje u tom segmentu bilo ograničeno jednostranim postupanjem ili u koordinaciji s drugim sudionicima na tržištu. U nedostatku bilo kakvih dokaza ili čak tvrdnji o takvim ograničenjima, Komisija nije mogla ostati pri početnoj pretpostavci na kojoj se temelji točka 356., kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 462. U svojim primjedbama na dodatnu konačnu objavu grupa CSC nije osporila zaključak Komisije iz uvodne izjave 481., već je ukazala na navodnu proturječnost. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

3.4.5.2.   Prilagodbe izvozne cijene

(499)

Kako bi se izvozna cijena vratila na razinu trgovine franko tvornica, izvršene su prilagodbe s obzirom na carine, ostala uvozna davanja, vozarine, osiguranje, manipuliranje, utovar i popratne troškove.

(500)

Izvršene su prilagodbe za sljedeće čimbenike koji utječu na cijene i usporedivost cijena: bankovne naknade, provizije i, samo za CSC, troškove kredita.

3.4.6.   Dampinške marže

(501)

Za proizvođače izvoznike u uzorku Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(502)

Tijekom posjeta radi provjere grupa CSC dostavila je pojednostavnjenu verziju računa dobiti i gubitka jednog od svojih nepovezanih trgovaca u trećim zemljama, koji je uključen u izvoznu prodaju u Uniju, kako bi se na temelju tih troškova mogla utvrditi cijena CIF na granici Unije, neocarinjeno, koja služi kao nazivnik za izražavanje dampinške marže kao pristojbe.

(503)

Međutim, troškovi i dobit iskazani u tim računima dobiti i gubitka nisu obuhvaćali sve trgovce, a druge strane su obuhvaćali poslovanje tog trgovca povezano s drugim poslovnim djelatnostima i drugim proizvodima osim predmetnog proizvoda. Nadalje, vrsta troškova uključenih u troškove prodaje te opće i administrativne troškove za tog nepovezanog trgovca nije bila dovoljno specifična da bi se izbjeglo dvostruko računanje npr. troškova prijevoza ili drugih troškova. Naposljetku, nijedan od tih dokumenata nije pojasnio je li konačna vrijednost robe na granici Unije na osnovi CIF obuhvaćala i nastale troškove i navodnu dobit koju su ostvarili ti posrednici.

(504)

Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(505)

Na temelju toga, konačne ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Društvo

Konačna dampinška marža (%)

—

China Steel Corporation

—

Chung Hung Steel Corporation

33,3

(506)

Za proizvođača izvoznika koji surađuje, a nije odabran u uzorak Komisija obično izračunava ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne uredbe. Međutim, u ovom je slučaju Komisija u uzorak uključila samo jednu grupu proizvođača izvoznika iz Tajvana. Ta je marža stoga odgovarala marži grupe proizvođača izvoznika u uzorku.

(507)

Na temelju toga konačna dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak iznosi 33,3 %.

(508)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz Tajvana Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje mjeri se kao udio proizvoda koje su u Uniju izvezli proizvođači izvoznici koji surađuju u ukupnom uvozu iz Tajvana u Uniju u razdoblju ispitnog postupka, koji je utvrđen na osnovi Eurostata.

(509)

Razina suradnje u ovom je slučaju niska jer je uvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio otprilike [60 – 70 %] ukupnog izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju toga Komisija je odlučila preostalu dampinšku maržu utvrditi na razini najviših marži utvrđenih za vrste proizvoda koje čine više od 5 % izvoza grupe CSC u Uniju.

(510)

Konačne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Društvo

Konačna dampinška marža (%)

—

China Steel Corporation

—

Chung Hung Steel Corporation

33,3

Ostala društva koja surađuju

33,3

Sav ostali uvoz podrijetlom iz Tajvana

59,6

3.5.   Turska

3.5.1.   Posebna situacija na tržištu: učinak istiskivanja s tržišta

3.5.1.1.   Analiza

(511)

Kako bi utvrdila postojanje posebne situacije na turskom tržištu nastale zbog učinka istiskivanja s tržišta uzrokovanog uvozom iz Kine hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika, Komisija je provela sljedeću analizu: prvo, Komisija je analizirala stupanj prodora uvoza iz Kine na tursko domaće tržište u smislu količine; drugo, Komisija je razmotrila učinak tog uvoza na cijene na domaćem turskom tržištu.

(512)

Komisija je ispitala pokazatelje na razini zemlje i pokazatelje na razini društava na temelju podataka koje su dostavili turska vlada odnosno proizvođači izvoznici u uzorku. Oba skupa podataka provjerena su na licu mjesta, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 104.

3.5.1.2.   Potrošnja

(513)

Komisija je utvrdila ograničenu potrošnju na temelju ograničene upotrebe koju je turska vlada prijavila za svakog turskog proizvođača hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika. Ograničena prodaja nije prijavljena. Potrošnja na slobodnom tržištu utvrđena je kao zbroj domaće prodaje na slobodnom tržištu i uvoza. Zbroj ograničene potrošnje i potrošnje na slobodnom tržištu predstavlja ukupnu potrošnju hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Turskoj.

(514)

Potrošnja hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Turskoj kretala se kako slijedi:

Tablica 16.

Potrošnja (u tonama)  (123)

 

2022.

2023.

2024.

Razdoblje ispitnog postupka

Ograničena potrošnja

[2 795 000 – 3 453 000 ]

[2 414 000 – 2 982 000 ]

[2 799 000 – 3 458 000 ]

[3 020 000 – 3 730 000 ]

Indeks (2022. = 100)

100

86

100

108

Potrošnja na slobodnom tržištu

[2 467 000 – 3 048 000 ]

[2 601 000 – 3 213 000 ]

[2 332 000 – 2 881 000 ]

[2 365 000 – 2 921 000 ]

Indeks (2022. = 100)

100

105

95

96

Ukupna potrošnja

6 191 841

5 900 957

6 037 586

6 335 628

Indeks (2022. = 100)

100

95

98

102

(123)  Podaci se zbog povjerljivosti objavljuju u rasponima.

Izvor:

izračunano na temelju upitnika i odgovorâ na zahtjeve za dopunu podataka koje je dostavila turska vlada.

(515)

Hladnovaljani plosnati proizvodi od čelika mogu se dalje prerađivati u galvanizirani čelik ili organski prevučeni (prethodno obojani) čelik. U razmatranom razdoblju potrošnja hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika za proizvodnju proizvoda na kraju proizvodnog lanca smanjila se od 2022. do 2023. Zatim se 2024. vratila na razinu iz 2022. i nastavila rasti u razdoblju ispitnog postupka. U razdoblju ispitnog postupka ograničena potrošnja hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Turskoj bila je 8 % veća nego 2022.

(516)

Potrošnja na slobodnom tržištu 2023. se povećala za 5 %. Međutim, nakon toga se 2024. smanjila i ostala na sličnoj razini u razdoblju ispitnog postupka. Od 2022. do razdoblja ispitnog postupka potrošnja na slobodnom tržištu ukupno se smanjila za 4 %.

(517)

Ukupna potrošnja privremeno se smanjila 2023. (–5 %), a zatim je 2024. i u razdoblju ispitnog postupka oscilirala na razinama približno jednakima kao i 2022.

3.5.1.3.   Kretanje količina i cijena proizvoda uvezenih iz NRK-a i ostalih trećih zemalja

(518)

Komisija je količinu uvezenih proizvoda utvrdila na temelju statističkih podataka o trgovini koje je dostavila turska vlada. Tržišni udjeli utvrđeni su usporedbom količina uvezenih proizvoda i potrošnje na slobodnom tržištu u Turskoj.

(519)

Uvoz hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Tursku kretao se kako slijedi:

Tablica 17.

Količina uvezenih proizvoda i tržišni udjeli  (124)

 

2022.

2023.

2024.

Razdoblje ispitnog postupka

Koreja

Uvoz (u tonama)

161 306

375 954

271 828

329 904

Indeks (2022. = 100)

100

233

169

205

Tržišni udio (%)

[5,3 – 6,5 ]

[11,7 – 14,5 ]

[9,4 – 11,7 ]

[11,3 – 13,9 ]

Indeks (2022. = 100)

100

221

178

213

Europska unija

Uvoz (u tonama)

148 683

274 473

282 910

250 710

Indeks (2022. = 100)

100

185

190

169

Tržišni udio (%)

[4,9 – 6,0 ]

[8,5 – 10,6 ]

[9,8 – 12,1 ]

[8,6 – 10,6 ]

Indeks (2022. = 100)

100

175

201

176

Rusija

Uvoz (u tonama)

323 019

205 107

153 141

230 198

Indeks (2022. = 100)

100

63

47

71

Tržišni udio (%)

[10,6 – 13,1 ]

[6,4 – 7,9 ]

[5,3 – 6,6 ]

[7,9 – 9,7 ]

Indeks (2022. = 100)

100

60

50

74

NRK

Uvoz (u tonama)

247 884

272 577

166 683

210 997

Indeks (2022. = 100)

100

110

67

85

Tržišni udio (%)

[8,1 – 10 ]

[8,5 – 10,5 ]

[5,8 – 7,1 ]

[7,2 – 8,9 ]

Indeks (2022. = 100)

100

104

71

89

Ujedinjena Kraljevina

Uvoz (u tonama)

14 667

29 200

16 515

9 581

Indeks (2022. = 100)

100

199

113

65

Tržišni udio (%)

[0,5 – 0,6 ]

[0,9 – 1,1 ]

[0,6 – 0,7 ]

[0,3 – 0,4 ]

Indeks (2022. = 100)

100

189

119

68

Ostatak svijeta

Uvoz (u tonama)

82 978

81 601

27 834

22 370

Indeks (2022. = 100)

100

98

34

27

Tržišni udio (%)

[2,7 – 3,4 ]

[2,5 – 3,1 ]

[1 – 1,2 ]

[0,8 – 0,9 ]

Indeks (2022. = 100)

100

93

35

28

Ukupan uvoz

Uvoz (u tonama)

978 538

1 238 912

918 911

1 053 760

Indeks (2022. = 100)

100

127

94

108

Tržišni udio (%)

[32,1 – 39,7 ]

[38,6 – 47,6 ]

[31,9 – 39,4 ]

[36,1 – 44,6 ]

Indeks (2022. = 100)

100

120

99

112

(124)  Tržišni udio se zbog povjerljivosti objavljuje u rasponima.

Izvor:

upitnik i odgovori na zahtjeve za dopunu podataka koje je dostavila turska vlada.

(520)

Ukupni uvoz povećao se u razmatranom razdoblju (+8 %), uključujući znatno povećanje 2023. (+27 %). Tržišni udio uvezenih hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika povećao se za 12 % ili [4 – 4,9] postotnih bodova. Ti su se proizvodi većinom uvozili iz Koreje, Unije, Rusije i NRK-a.

(521)

U razmatranom je razdoblju uvoz iz NRK-a varirao. Najprije se 2023. povećao za 10 % u odnosu na 2022. Zatim se 2024. smanjio na manje od 70 % količine iz 2022. U razdoblju ispitnog postupka djelomično se oporavio i dosegnuo 85 % količine iz 2022. Tržišni udio kineskih hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Turskoj varirao je u skladu s tim. U prve dvije godine razmatranog razdoblja blago se povećao za 4 % ili [0,4 – 0,5] postotnih bodova, a zatim se 2024. smanjio za [2,7 – 3,2] postotnih bodova. U razdoblju ispitnog postupka dosegnuo je [7,2 – 8,9] %.

(522)

Uvoz iz Koreje udvostručio se u razmatranom razdoblju. Nagli porast bio je posebno izražen od 2022. do 2023., kad se količina uvezenih proizvoda povećala za 133 %. Uvoz je 2024. ostao znatno iznad razine iz 2022. (+69 %) i još se povećao u razdoblju ispitnog postupka, u kojem je dosegnuo 205 % razine iz 2022.

(523)

S obzirom na smanjenje domaćeg tržišta, tržišni udio uvoza iz Koreje povećao se još više nego njegova količina. U razmatranom razdoblju povećao se s [5,3 – 6,5] % u 2022. na [11,3 – 13,9] % u razdoblju ispitnog postupka, što je povećanje od 113 %.

(524)

Uvoz iz Unije povećao se za 90 % od 2022. do 2024. U razdoblju ispitnog postupka smanjio se, ali je i dalje bio 69 % veći nego 2022. Tržišni udio uvoza iz Unije povećao se za 76 %, s [4,9 – 6,0] % u 2022. na [8,6 – 10,6] % u razdoblju ispitnog postupka.

(525)

Uvoz iz Rusije u razmatranom se razdoblju smanjio za gotovo 30 %. Njihov se tržišni udio smanjio s [10,6 – 13,1] % 2022. na [7,9 – 9,7] % u razdoblju ispitnog postupka.

(526)

Iako je Ujedinjena Kraljevina bila peti najvažniji izvor uvezenih hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Turskoj, znatno je zaostajala za četiri zemlje podrijetla s najvećim udjelima, sa smanjenom količinom uvezenih proizvoda (– 35 %) i zanemarivim tržišnim udjelima (0,3 % – 1,1 % u razmatranom razdoblju, dok je najniži tržišni udio zabilježen u razdoblju ispitnog postupka).

3.5.1.4.   Količine domaće prodaje, tržišni udio, domaće cijene i uvozne cijene

(527)

Komisija je utvrdila količine domaće prodaje na temelju podataka koje je turska vlada prikupila od turskih proizvođača hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika. Tržišni udjeli domaće prodaje utvrđeni su usporedbom količina domaće prodaje i potrošnje na slobodnom tržištu u Turskoj.

(528)

Količina domaće prodaje, tržišni udio i domaće prodajne cijene kretali su se kako slijedi:

Tablica 18.

Količina domaće prodaje i tržišni udio

 

2022.

2023.

2024.

Razdoblje ispitnog postupka

Količina domaće prodaje (u tonama)

1 924 449

1 821 160

1 825 216

1 728 873

Indeks (2022. = 100)

100

95

95

90

Tržišni udio (%)

66,3

59,5

66,5

62,1

Indeks (2022. = 100)

100

90

100

94

Domaća prodajna cijena (TRY/tona)

16 708

20 199

25 968

26 718

Indeks (2022. = 100)

100

121

155

160

Cijena domaće prodaje u povijesnim cijenama iz 2022. (TRY/tona)

16 708

15 674

15 119

14 502

Indeks (2022. = 100)

100

94

90

87

Izvor:

odgovor na upitnik i odgovor na zahtjev za dopunu podataka koje je dostavila turska vlada.

(529)

Domaća prodaja u razmatranom se razdoblju stalno smanjivala. U razdoblju ispitnog postupka količina hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika koju su turski proizvođači prodali na njihovu domaćem tržištu smanjila se za 10 % u odnosu na 2022.

(530)

U skladu s tim smanjio se tržišni udio domaće prodaje. Od 2022. do razdoblja ispitnog postupka turski proizvođači hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika izgubili su 6 % domaćeg tržišta. Količina uvezenih proizvoda znatno se povećala 2023., što je dovelo do znatnog smanjenja udjela domaće prodaje na turskom tržištu hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika (– 10 %).

(531)

Nominalna domaća prodajna cijena znatno se povećala (+ 60 %). Međutim, kad se u obzir uzme učinak inflacije, ta se cijena tijekom cijelog razmatranog razdoblja kontinuirano smanjivala. U razdoblju ispitnog postupka bila je 13 % niža nego 2022.

(532)

Komisija je usporedila i domaće cijene s uvoznim cijenama u razmatranom razdoblju. Za potrebe te usporedbe Komisija se poslužila nominalnim cijenama hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika izraženima u TRY po toni.

Tablica 19.

Domaće prodajne cijene i uvozne cijene (TRY/tona)

 

2022.

2023.

2024.

Razdoblje ispitnog postupka

Domaća prodajna cijena

16 708

20 199

25 968

26 718

Uvozne cijene

17 428

19 752

27 373

26 978

Omjer uvozne i domaće cijene

1,04

0,98

1,05

1,01

Koreja

17 188

18 085

25 063

25 559

Omjer uvozne i domaće cijene

1,03

0,90

0,97

0,96

Europska unija

19 407

26 286

32 957

34 121

Omjer uvozne i domaće cijene

1,16

1,30

1,27

1,28

Ruska Federacija

16 215

17 789

22 994

22 450

Omjer uvozne i domaće cijene

0,97

0,88

0,89

0,84

NRK

18 927

18 053

26 127

25 646

Omjer uvozne i domaće cijene

1,13

0,89

1,01

0,96

Ujedinjena Kraljevina

13 282

16 300

20 766

21 606

Omjer uvozne i domaće cijene

0,79

0,81

0,80

0,81

Izvor:

odgovor na upitnik i odgovor na zahtjev za dopunu podataka koje je dostavila turska vlada

(533)

Prosječne uvozne cijene ostale su iznad razine domaćih cijena u cijelom razmatranom razdoblju, osim 2023. Međutim, na prosjek je u velikoj mjeri utjecao uvoz iz Unije po cijenama koje su bile do 30 % više od domaćih cijena (2023.). U razdoblju ispitnog postupka cijene hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika uvezenih iz Unije bile su 28 % više od domaćih cijena.

(534)

Prosječna cijena uvoza iz NRK-a 2022. bila je 13 % viša od domaćih cijena, a zatim se 2023. smanjila na 89 % domaćih cijena. Nakon toga (2024., razdoblje ispitnog postupka) cijena uvoza zadržala se približno na istoj razini kao domaće cijene.

3.5.1.5.   Zaključak

(535)

Iako se domaća prodaja turskih proizvođača hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika smanjila brže od potrošnje na slobodnom tržištu, oni su zadržali dominantan tržišni udio na turskom tržištu hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika. Na ukupno povećanje uvoza uglavnom je utjecao uvoz iz Koreje i Unije. Uvoz iz NRK-a smanjio se u razmatranom razdoblju, a smanjio se i njegov tržišni udio. Osim toga, NRK je zauzeo tek četvrto mjesto među zemljama podrijetla uvezenih hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika, iza Koreje, Unije i Rusije.

(536)

Kad je riječ o cijenama, cijene uvoza iz Kine bile su na sličnim razinama kao domaće cijene, dok su uvozne cijene iz drugih zemalja dobavljača, odnosno Unije, bile znatno više.

(537)

S obzirom na količine, cijene i tržišne udjele domaće prodaje turskih proizvođača hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika te količine i cijene uvoza iz Kine, Koreje i Unije, Komisija je utvrdila da je prodor hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika kineskog podrijetla na tržište bio prilično skroman i da nije mogao znatno utjecati na cijene na turskom tržištu hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika. Stoga je Komisija zaključila da uvoz iz Kine nije doveo do posebne situacije na turskom tržištu.

3.5.2.   Primjena odredaba članka 18. stavka 1. osnovne uredbe

3.5.2.1.   Tatmetal Çelik Sanayi ve Ticaret A. Ş. („Tatmetal”)

(538)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka i u dopisu priloženom upitniku poslanom društvu Tatmetal 18. rujna 2025. priopćila da se, ako se utvrdi da je bilo koja zainteresirana strana dostavila lažne ili obmanjujuće informacije, te informacije mogu zanemariti i mogu se primijeniti raspoloživi podaci.

(539)

Komisija je 16. travnja 2026. obavijestila Tatmetal o svojoj namjeri da primijeni članak 18. osnovne uredbe zbog niza pitanja koja su se pojavila tijekom posjeta radi provjere.

(540)

Prvo, kad je riječ o čeliku pune tvrdoće, Tatmetal je namjerno odlučio promijeniti konstrukciju kontrolnog broja proizvoda, o čemu je obavijestio Komisiju tek tijekom provjere na licu mjesta. Ta je nepravilnost utjecala i na domaće i na izvozne prodajne transakcije.

(541)

Drugo, Komisija je u razdoblju ispitnog postupka utvrdila prodaju proizvoda iz ispitnog postupka kupcima u zonama slobodne trgovine u Turskoj koji prerađuju hladnovaljane plosnate proizvode od čelika u proizvode na kraju proizvodnog lanca različitih svojstava i namjene, npr. kuhinjske proizvode. Ta je prodaja klasificirana kao ostala prodaja i nije prijavljena kao domaća prodaja ni prodaja u EU.

(542)

Treće, Tatmetal je u svom izvješćivanju koristio dva zasebna skupa deviznih tečajeva: devizni tečajevi za domaću prodaju preuzeti su iz računovodstvenog sustava društva, dok su devizni tečajevi koji su primijenjeni na prodaju u EU prijavljeni iz carinskog računa. Komisija je utvrdila nekoliko slučajeva nepodudarnosti deviznih tečajeva na isti datum koji su prijavljeni iz računovodstvenog sustava društva. Komisija je nadalje napomenula da su carinski tečajevi korišteni za prodaju u nepovezanim kupcima u Uniji na iste datume bili niži od deviznih tečajeva prijavljenih iz računovodstvenog sustava društva.

(543)

Četvrto, kad je riječ o prodaji u EU koju je prijavio Tatmetal, Komisija je utvrdila niz transakcija u kojima se zapravo radilo u izvozu u Sjevernu Makedoniju, a ne u Uniju. Te su transakcije evidentirane u luci Solun, ali se konačno odredište nalazilo u Sjevernoj Makedoniji, što je potkrijepljeno izvornim podacima društva i prikupljenim uzorkovanim transakcijama.

(544)

Peto, troškovi prijevoza navedeni u tablici o prodaji u EU nisu bili potpuni. Za nekoliko transakcija na osnovi CIF i CFR nisu prijavljeni odgovarajući računi troškova prekooceanskog prijevoza ili manipuliranja.

(545)

U svojim primjedbama na prvu točku, koja se odnosi na konstrukciju PCN-a, Tatmetal je tvrdio da proizvodi od čelika pune tvrdoće nemaju površinsku kvalitetu i nisu opisani u relevantnoj europskoj normi (EN 10130) na isti način kao žareni hladnovaljani proizvodi te da bi se navođenjem površinske kvalitete kako je definirana u PCN-u navele obmanjujuće informacije.

(546)

Komisija je smatrala da je aspekt neizložene površine najprikladniji za proizvode od čelika pune tvrdoće jer ti proizvodi nisu namijenjeni tome da budu izloženi i nisu prošli završnu obradu u smislu norme EN 10130. Komisija je reklasificirala predmetni PCN na popisu domaćih prodajnih transakcija i popisu prodajnih transakcija u EU-u.

(547)

Kad je riječ o drugoj točki, koja se odnosi na prodaju ostvarenu u zonama slobodne trgovine u Turskoj, Tatmetal je tvrdio da prema njegovim računovodstvenim pravilima prodaja u zoni slobodne trgovine nije domaća prodaja i da se prema turskom zakonu ne može utvrditi kao izvozna prodaja u EU. Tatmetal je tvrdio da je u turskom zakonu prodaja u zoni slobodne trgovine definirana kao izvozna prodaja, a ne domaća prodaja, jer su na temelju turskih propisa o izvozu i PDV-u (125) pošiljke iz Turske u slobodnu zonu obuhvaćene izvoznim režimom. Tatmetal je nadalje citirao Zakon br. 3218 o slobodnim zonama, donesen 6. lipnja 1985. (126), na temelju kojeg se za slobodne zone, iako su dio turskog carinskog područja, za potrebe uvoznih carina i mjera trgovinske politike smatra da su izvan tog područja, a na roba plasiranu u slobodnu zonu obično se primjenjuju pogodnosti koje se primjenjuju na izvoz. Nadalje, Tatmetal je dostavio popratne dokumente o troškovima vozarine za transakcije prodane u slobodnim zonama u slučaju da Komisija odlučili tu prodaju tretirati kao domaću prodaju ili prodaju u EU.

(548)

Komisija je primila na znanje objašnjenje društva Tatmetal da se za slobodne zone, iako su dio turskog carinskog područja, za potrebe uvoznih carina i mjera trgovinske politike smatra da su izvan tog područja. U ovom je slučaju Komisija primijetila da se proizvod iz ispitnog postupka prodavao kupcima u slobodnim zonama, koje su dio turskog carinskog područja. Tatmetal je tvrdio da nije imao informacije o tome što se događalo s tom robom nakon zaključenja prodaje. Komisija je na internetskim stranicama odgovarajućih kupaca primijetila da se bave poslovnim djelatnostima u industrijama na kraju proizvodnog lanca, kao što su kuhinjski proizvodi i sustavi polica od čelika. Stoga je proizvod iz ispitnog postupka prije izvoza morao biti znatno preinačen u slobodnim zonama na turskom carinskom području. Komisija je stoga tu prodaju tretirala kao prodaju na domaćem tržištu.

(549)

Nadalje, Komisija je primijetila da su se dodatni popratni dokumenti o troškovima prijevoza za transakcije prodane slobodnim zonama u Turskoj sastojali od radnog lista za troškove domaće vozarine s jediničnim troškom vozarine po zonama u Turskoj. Komisija je napomenula da Tatmetal nije dostavio nikakve stvarne računovodstvene podatke kojima bi potkrijepio dodjelu troškova vozarine prodaji u zonama slobodne trgovine. Taj je argument odbačen.

(550)

Kad je riječ o trećoj točki, koja se odnosi na devizni tečaj, Tatmetal je tvrdio da je za izvoznu prodaju prijavljivao devizni tečaj na temelju datuma zaključenja carinske deklaracije (intac), dok je za domaću prodaju primjenjivao dnevni devizni tečaj Turske središnje banke („TCB”). Tatmetal je objasnio da se na popis prodajnih transakcija u EU-u primjenjivao kupovni tečaj TCB-a, a na popis domaćih prodajnih transakcija prodajni tečaj TCB-a.

(551)

Komisija je napomenula da je Tatmetal namjerno odabrao konverziju neto vrijednosti računa u TRY s deviznim tečajem utemeljenim na datumu zaključenja carinske deklaracije (intac). Ostalo je nejasno zašto je devizni tečaj na datum intac prikladniji od deviznog tečaja na datum računa, osim izjave društva da je taj pristup usklađen s računovodstvenom evidencijom. Komisija je primijetila da je u većini slučajeva devizni tečaj na datum intac naveden na popisu prodajnih transakcija u EU bio viši od kupovnog ili prodajnog deviznog tečaja primjenjivog na isti datum računa prijavljen na popisu prodajnih transakcija u EU-u. Zbog toga je vrijednost računa u računovodstvenoj valuti bila veća nego što bi bila da je primijenjen devizni tečaj Turske središnje banke koji se primjenjivao na prodaju u stranoj valuti na domaćem tržištu. Društvo je tek tijekom provjere na licu mjesta objasnilo Komisiji da nije primjenjivalo devizni tečaj na datum računa pri prodaji nepovezanim kupcima u Uniju. Budući da joj je ta informacija priopćena tek tada, Komisija nije mogla pravilno analizirati dostavljene podatke, što je znatno omelo ispitni postupak.

(552)

Komisija je nadalje napomenula da se devizni tečaj prijavljen na popisu prodajnih transakcija u EU-u koji se primjenjivao na datum narudžbenice u nekim slučajevima razlikovao od deviznog tečaja prijavljenog na popisu domaćih prodajnih transakcija koji se primjenjivao na datum narudžbenice. U toj je situaciji Komisija smatrala da je dosljedna primjena prosječnih mjesečnih deviznih tečajeva primjerena kako bi se ispravile nedosljednosti i netočno prijavljeni devizni tečajevi. Komisija je stoga primijenila raspoložive podatke u pogledu prijavljenih deviznih tečajeva. Argumenti društva Tatmetal odbačeni su na temelju tih razloga.

(553)

Kad je riječ o četvrtoj točki, koja se odnosi na prodaju Sjevernoj Makedoniji, Tatmetal je objasnio da je popis prodajnih transakcija mogao biti netočan ili obmanjujući za potrebe utvrđivanja odredišta jer je mogao obuhvaćati informacije o adresi kupca, podatke povezane s računima, automatski dodijeljene adrese u sustavu ERP ili netočne preliminarne informacije o pošiljci. Zbog toga je Tatmetal dostavio informacije o zemlji na temelju službenog carinskog popisa. Tatmetal je dostavio dokumente kojima dokazuje da je konačno odredište proizvoda iz ispitnog postupka za transakcije koje je analizirala Komisija bila Grčka, a ne u Sjeverna Makedonija.

(554)

Komisija je napomenula da je Tatmetal odlučio primijeniti informacije iz izvozne carinske deklaracije. U dostavljenim dodatnim dokumentima Tatmetal se pozvao na rok isporuke (CIF/CFR u Solunu) i luku istovara iz izvozne carinske deklaracije (Solun, Grčka). Kad je riječ o transakcijama koje je Komisija uključila u uzorak, u sva četiri slučaja konačno odredište na potvrdi prodajnog naloga bila je Sjeverna Makedonija i/ili se adresa kupaca nalazila u Sjevernoj Makedoniji i/ili se adresa kupaca na računu nalazila u Sjevernoj Makedoniji, a konačno odredište u svim četirima slučajevima u unosima prodajnog naloga u sustavu ERP nalazilo se u Sjevernoj Makedoniji. Osim toga, Tatmetal nije potkrijepio svoju tvrdnju, npr. podnošenjem uvozne carinske deklaracije, dostavnica ili potpune teretnice / popisa pakiranja s konačnim odredištem. Budući da Komisija nije mogla potvrditi jesu li te transakcije okončane u Uniji, izostavila ih je s popisa prodajnih transakcija u EU-u. Taj je argument odbačen. Komisija je u daljnjim provjerama utvrdila dodatnu prodajnu transakciju s odredištem u Švicarskoj. Ta je transakcija uklonjena s popisa prodajnih transakcija u EU-u.

(555)

Kad je riječ o petoj točki, koja se odnosila na troškove prijevoza na popisu prodajnih transakcija u EU-u, Tatmetal je tvrdio da se određeni troškovi povezani s izvozom ne mogu izravno utvrditi u obrascima carinske deklaracije. Umjesto toga, ti su troškovi iskazani u troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima izvozne prodaje, u kategoriji „ostalo” ili „naknade središnjici”. U odgovoru na dopis na temelju članka 18. Tatmetal je ručno pregledao predmetnu prodaju kako bi iskazao prekooceanski prijevoz tereta koji je nedostajao i dodatne troškove prekooceanskog prijevoza i manipuliranja tereta.

(556)

Komisija je pregledala dostavljene izračune i radne datoteke za troškove manipuliranja povezane s izvozom i prekooceanski prijevoz tereta koji su nedostajali te je prihvatila taj izračun.

(557)

Komisija je 15. srpnja 2026. obavijestila Tatmetal da je utvrdila dodatna pitanja na temelju kojih namjerava primijeniti odredbe članka 18. osnovne uredbe („drugi dopis na temelju članka 18.”).

(558)

Komisija je istaknula da društvo nije dostavilo nikakve dokaze o raspodjeli troškova vozarine na domaće prodajne transakcije. Tijekom provjere na licu mjesta društvo je tvrdilo da ne postoji veza između troška vozarine nastalog na domaćem tržištu i pojedinačnih transakcija. Društvo je objasnilo kako je troškove vozarine za domaće prodajne transakcije prijavljivalo na temelju internih podataka. U tom pogledu društvo nije omogućilo pristup podacima na temelju kojih su utvrđene vrijednosti troškova vozarine prijavljene po transakciji te je tek na posljednji dan provjere na licu mjesta dostavilo pripremni radni list za domaće prodajne transakcije koji je sadržavao prijavljene prilagodbe, uključujući troškove vozarine. Osim toga, tijekom provjere na licu mjesta relevantni zaposlenici nisu bili dostupni za dodatna pojašnjenja. Naposljetku, nije dostavljena nikakva dokazna dokumentacija, npr. računi primljeni od prijevoznih poduzeća, iako je to izričito zatraženo.

(559)

U svojim primjedbama Tatmetal je prvo tvrdio da u izvješću o provjeri nema naznaka da to društvo nije dostavilo potrebne informacije ili da se dostavljene informacije nisu mogle provjeriti.

(560)

Drugo, tvrdio je da su, suprotno tvrdnji Komisije, zaposlenici u logistici bili dostupni telefonom i da bi se osobno stavili na raspolaganje da je Komisija to zatražila.

(561)

Treće, društvo je tvrdilo da ne postoje konkretni dokazi više razine od internih podataka navedenih u pripremnom radnom listu za prijavljene domaće prodajne transakcije kojima bi se mogli potkrijepiti prijavljeni troškovi vozarine za domaće prodajne transakcije.

(562)

Četvrto, Tatmetal je tvrdio da je Komisija od njega očekivala da dostavi dodatne potkrepljujuće dokaze na vlastitu inicijativu, iako to od njega nije bilo zatraženo, te da je to očekivanje bilo nerazumno i u suprotnosti s obvezama Komisije na temelju članka 6.1. Sporazuma WTO-a o provedbi članka VI. Općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994. („Sporazum WTO-a o antidampingu”).

(563)

Peto, to je društvo tvrdilo da je glavni spis za domaće prodajne transakcije dostavljen Komisiji prvog dana provjere na licu mjesta, a ne posljednjeg dana kako je tvrdila Komisija. Posljednji dan provjere na licu mjesta dostavljen je jedan drugi pripremni radni list jer ga je Komisija tad zatražila.

(564)

Naposljetku, društvo je tvrdilo da bi se podaci o jediničnim troškovima vozarine navedeni u pripremnom radnom listu koji je dostavljen posljednjeg dana provjere zajedno s otpremnim dokumentima trebali smatrati razumnom metodom predočenja dostatnih dokaza kojima se potkrepljuju prijavljene prilagodbe za domaći prijevoz.

(565)

Neovisno o navedenom, Tatmetal je u svojim primjedbama na dopis na temelju članka 18. dostavio internu evidenciju troškova vozarine i račune izdane za usluge prijevoza.

(566)

Komisija je podsjetila da je postupak provjere opisan u izvješću o provjeri. U tom se izvješću ne iznosi nikakva prosudba o razini suradnje društva u kojem se provjera provodila. U izvješću o provjeri točno su navedena objašnjenja društva u pogledu troška vozarine povezanog s domaćim prodajnim transakcijama i nisu doneseni zaključci o primjerenosti dostavljenih dokaza. Stoga se činjenica da u izvješću o provjeri nisu utvrđeni nedostaci u dostavljenim popratnim dokazima ne može shvatiti kao da je Komisija prihvatila te podatke. Komisija je posljedično odbacila tvrdnju opisanu u uvodnoj izjavi 559.

(567)

Kad je riječ o pravodobnosti dostave podataka na temelju kojih je sastavljen odgovor na upitnik u vezi s transakcijama domaće prodaje i povezanim troškovima te dostupnosti relevantnog osoblja, treba napomenuti da je zbog opće nemogućnosti društva da dostavi objašnjenja i potkrijepi informacije navedene u drugim dijelovima odgovora na upitnik došlo do kašnjenja u postupku provjere. Stoga je Komisiji tek posljednjeg dana provjere na licu mjesta omogućeno da ispita domaće i izvozne prodajne transakcije. Iz tog je razloga Komisija bila prisiljena među predočenim informacijama odabrati one koje su imale veći prioritet i nije ih mogla pregledati onoliko detaljno koliko bi inače bilo potrebno. Stoga je svaka potencijalna mogućnost osobnog sudjelovanja logističkog osoblja u provjeri bila nevažna jer je Komisija o metodi prijave domaće vozarine obaviještena tek posljednjeg dana provjere na licu mjesta. Tvrdnja društva da je glavni spis za domaću prodaju predočen prvog dana provjere nije točna. Društvo je doista predočilo nekoliko takozvanih glavnih spisa. Kad je riječ o prodaji, dostavilo je izvješće o prodaji koje nije sadržavalo nikakve informacije o troškovima vozarine, tj. nije bilo relevantno za predmetni slučaj. Stoga su tvrdnje iznesene u uvodnim izjavama 560. i 563. odbačene.

(568)

Kad je riječ o tvrdnji društva da su otpremni dokumenti (dokumenti kojima se dokazuje da je roba predana prijevozniku za prijevoz) i nepotkrijepljeni jedinični trošak vozarine primjerena metoda za potvrdu prijavljenih troškova vozarine za domaće transakcije, posebno s obzirom na to da u društvu navodno nisu bili dostupni konkretniji dokazi, Komisija je napomenula da je samo društvo dostavilo račune za prijevoz u odgovoru na drugi dopis na temelju članka 18. To jasno pokazuje da je društvo posjedovalo dokaze kojima bi se mogao potkrijepiti trošak domaće vozarine. Stoga su tvrdnje društva koje su detaljno opisane u uvodnim izjavama 561. i 564. odbačene.

(569)

Kad je riječ o dokumentaciji dostavljenoj u odgovoru na drugi dopis na temelju članka 18., Komisija ju je odbacila jer se njezina istinitost nije mogla provjeriti u toj fazi postupka.

(570)

Naposljetku, Komisija se nije složila da je prekršila članak 6.1. Sporazuma WTO-a o antidampingu kad je od društva očekivala da na vlastitu inicijativu dostavi dokaze kojima se potkrepljuje prijavljeni trošak vozarine. Komisija je zatražila dokumente za uzorak domaćih prodajnih transakcija kojima bi se potkrijepili prijavljeni podaci, kao što su vrsta proizvoda, kupac, odredište, odnos s kupcem, količina prodanih proizvoda i njihova cijena te trošak prodajne transakcije. Komisija je izričito zatražila dokumente kojima se potkrepljuje prijavljeni trošak vozarine. Međutim, društvo nije dostavilo takve dokumente iako je očito posjedovalo račune za prijevoz, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 565. i 568. Komisija je posljedično odbacila tvrdnju opisanu u uvodnoj izjavi 562.

3.5.2.2.   Borçelik Çelik Sanayi Ticaret A.Ş., Bursa („Borcelik”)

(571)

U skladu s točkom 10. Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je podsjetila zainteresirane strane da se nalazi mogu temeljiti na raspoloživim podacima u skladu s člankom 18. osnovne uredbe ako zainteresirane strane uskrate pristup potrebnim informacijama ili ih ne dostave u roku ili znatno ometaju ispitni postupak. Komisija je nadalje ponovila posljedice nesuradnje u dopisu poslanom proizvođačima izvoznicima u uzorku 18 rujna 2025. o njihovu odabiru u uzorak.

(572)

Komisija je 17. lipnja 2026. obavijestila Borcelik da se tijekom ispitnog postupka pojavio niz pitanja koja bi mogla dovesti do primjene članka 18. osnovne uredbe.

(573)

Prvo, Komisija je od tog društva četiri puta zatražila da dostavi bruto bilancu, u upitniku, u prvom i drugom pismu za dopunu podataka te na početku provjere na licu mjesta kad se pokazalo da u verziji koju je pripremilo društvo nedostaju određeni podaci. Bruto bilanca koju je trgovačko društvo podnijelo nakon četvrtog zahtjeva bila je sastavljena u obliku koji je zahtijevao daljnju obradu. Budući da društvo nije dostavilo zatraženu bruto bilancu u odgovarajućem obliku, došlo je do kašnjenja u ispitnom postupku.

(574)

Drugo, društvo nije dostavilo sve informacije zatražene u Tablici G – Dobit i gubitak. Konkretno, društvo je tek tijekom provjere na licu mjesta odlučilo raščlaniti dobitke i gubitke od tečajnih razlika na stvarne dobitke i gubitke te dobitke i gubitke nastale preračunavanjem. S obzirom na velik broj računa u kojima su zabilježeni dobici i gubici od tečajnih razlika, Komisija nije mogla na zadovoljavajući način provjeriti dostavljene informacije.

(575)

Treće, unatoč tome što je od njega izričito zatraženo da znatno prije provjere na licu mjesta dostavi sve ispravke manjih pogrešaka koje je primijetilo tijekom pripreme za provjeru, društvo je te ispravke dostavilo tek prvog dana provjere. Osim toga, neki ispravci izvršeni u podacima o domaćoj prodaji nisu se mogli smatrati manjima. Zbog tih su se ispravaka troškovi vozarine povezani s pojedinačnim transakcijama domaće prodaje povećali za 250 %.

(576)

Četvrto, troškovi vozarine povezani s transakcijama domaće prodaje potkrijepljeni su dokazima koje je dostavilo društvo (izvješća o otpremi i troškovima otpreme iz poslovnih knjiga društva) samo za zanemariv udio domaće prodaje koji je činio manje od 3 % relevantnih transakcija.

(577)

Peto, društvo je tek tijekom provjere na licu mjesta obavijestilo Komisiju da nije prijavilo troškove vozarine nastale pri prijevozu proizvoda iz ispitnog postupka između tvornice i vanjskog skladišta. Ni popratni dokazi iz uvodne izjave 576. nisu sadržavali potrebne informacije.

(578)

Društvo je zatražilo saslušanje pred službama Komisije i dostavilo primjedbe o namjeri Komisije da primijeni članak 18. osnovne uredbe u pogledu pitanja opisanih u uvodnim izjavama od 573. do 577.

(579)

Tijekom saslušanja i u svojim primjedbama Borcelik je osporio namjeru Komisije da primijeni raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe i tvrdio da nije ometao tijek ispitnog postupka.

(580)

Kad je riječ o prvoj točki, koja se odnosi na bruto bilancu, Borcelik je tvrdio da je bruto bilanca koja obuhvaća troškove i prihode za cijelo razdoblje ispitnog postupka već bila dostavljena u početnom odgovoru na upitnik te je stoga Komisija već imala informacije relevantne za utvrđivanje troškova prodaje, općih i administrativnih troškova u evidenciji. Borcelik je dodao da je bruto bilanca za račune imovine i obveza dostavljena u odgovoru na prvo pismo za dopunu podataka. Nakon drugog pisma za dopunu podataka dostavljena je potpuna bruto bilanca koja obuhvaća imovinu, obveze, troškove i prihode, a potpuna bruto bilanca predočena je i tijekom provjera na licu mjesta.

(581)

Komisija je napomenula da je u svojim primjedbama na dopis na temelju članka 18. Borcelik samo naveo kako je dostavljena bruto bilanca. U navodima društva potvrđeno je da su dostavljeni dijelovi bruto bilance i da je Komisija primila potpunu verziju tek tijekom provjere na licu mjesta. U tom pogledu treba napomenuti da je odgovor na drugo pismo za dopunu podataka trebalo dostaviti i da je dostavljen na početku posjeta radi provjere. Stoga je Komisija smatrala da prikaz činjenica koji je društvo dostavilo u svojim primjedbama na dopis na temelju članka 18. potvrđuje primjedbe Komisije. Osim toga, nijednom primjedbom društva ne osporavaju se zaključci Komisije da je potpuna bruto bilanca zaprimljena tek vrlo kasno u postupku, što je otežalo analizu podataka koje je dostavilo društvo. Stoga je Komisija potvrdila svoje nalaze da je ispitni postupak bio ometen zbog kasnog podnošenja potpune bruto bilance.

(582)

Kad je riječ o drugoj točki, koja se odnosi na raščlambu dobitaka i gubitaka od tečajnih razlika, Borcelik je tvrdio da se, osim relevantne tablice koja sadržava dva zasebna reda za realizirane dobitke i gubitke te dobitke i gubitke od preračunavanja, u samom upitniku nije izričito zahtijevala raščlamba tih troškova. Osim toga, društvo je tvrdilo da se ni u članku 2. stavku 6. osnovne uredbe, članku 2.2.2. Sporazuma WTO-a o antidampingu ni u sudskoj praksi Unije ne pravi razlika između realiziranih dobitaka i gubitaka od tečajnih razlika te dobitaka i gubitaka od tečajnih razlika koji su nastali preračunavanjem. Prema mišljenju društva Borcelik, raščlamba dobitaka i gubitaka od tečajnih razlika na realizirane dobitke i gubitke te dobitke i gubitke nastale preračunavanjem stoga nije bila nužna informacija. Borcelik je nadalje tvrdio da je Komisija tu raščlambu trebala zatražiti u pismu za dopunu podataka ako ju je smatrala potrebnom informacijom. Naposljetku, to je društvo osporilo zaključke Komisije da je kasno dostavljanje raščlambe i povezanih dokaza (računovodstvene knjige) omelo ispitni postupak jer je Komisija iz početnog odgovora na upitnik trebala shvatiti da se dobici i gubici od tečajnih razlika knjiže na velik broj računa. Borcelik je tvrdio da primjena raspoloživih podataka nije opravdana zbog tog pitanja jer su se računovodstvene knjige za dobitke i gubitke od tečajnih razlika mogle provjeriti tijekom posjeta radi provjere i prikupiti kao dokazi o provjeri.

(583)

Komisija je napomenula da Borcelik nije osporio činjenicu da informacije zatražene u odgovarajućoj tablici upitnika, koja je sastavni dio upitnika, nisu dostavljene. Činjenica da Komisija u pismu za dopunu podataka upućenom tom društvu nije istaknula konkretnu kategoriju podataka koju je bilo potrebno dopuniti ne poništava početni zahtjev za dostavu odgovarajućih informacija koji proizlazi iz sadržaja antidampinškog upitnika. Nadalje, činjenica da je društvo neposredno prije provjere relevantnih dijelova odgovora na upitnik na vlastitu inicijativu podnijelo reviziju u kojoj je razdvojilo dvije kategorije dobitaka i gubitaka od tečajnih razlika potvrdila je da je društvo znalo da je ta raščlamba potrebna informacija. Komisija je nadalje smatrala da ima diskrecijsko pravo provjeriti realizirane dobitke i gubitke od tečajnih razlika te dobitke i gubitke od tečajnih razlika nastale preračunavanjem kako bi bila sigurna da su ti iznosi ispravno pripisani troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima na temelju stvarnih podataka koji se odnose na proizvodnju i prodaju proizvodnje iz ispitnog postupka. Naposljetku, Komisija je doista bila upoznata s time da se dobici i gubici od tečajnih razlika knjiže na brojne račune. Međutim, raščlamba koju je društvo dostavilo tijekom provjere na licu mjesta nije bila povezana s naslovima relevantnih računa. To znači da bi sve pretpostavke utemeljene na informacijama koje su dostavljene u odgovoru na upitnik bile besmislene da je Komisija svoju analizu temeljila na naslovima računa. Komisija je stoga potvrdila svoj zaključak da je došlo do kašnjenja u rasporedu provjere jer je Borcelik razdijelio dobitke i gubitke od tečajnih razlika na realizirane dobitke i gubitke te dobitke i gubitke nastale preračunavanjem tek tijekom provjere na licu mjesta.

(584)

Kad je riječ o trećoj i četvrtoj točki, koja se odnosi na troškove prijevoza, Borcelik je tvrdio da su upute Komisije o rokovima bile proturječne jer se u pismu najave provjere navodi da promjene dostavljene na početku provjere ne bi automatski pokrenule primjenu članka 18. osnovne uredbe. Borcelik je nadalje tvrdio da učinak tih ispravaka nije bio toliko znatan i da je Komisija pogrešno shvatila informacije iz podataka prikupljenih tijekom provjere na licu mjesta, koji su, prema navodima tog društva, sadržavali samo primjere izračuna troškova vozarine za domaću prodaju. Naposljetku, to je društvo tvrdilo da je Komisija prihvatila druge ispravke pogrešaka koji su prijavljeni u isto vrijeme.

(585)

Komisija je napomenula da Borcelik nije osporio činjenicu da je revidirana verzija troškova domaće vozarine dostavljena tek na početku provjere. To je društvo bilo jasno obaviješteno o rokovima. Prvo, Komisija je odredila rok za ispravke manjih pogrešaka otkrivenih tijekom pripreme za provjeru na licu mjesta. Za te je ispravke kao rok određen datum prije početka provjere. Komisija je navela i da svi ispravci dostavljeni nakon početka provjere mogu dovesti do primjene članka 18. osnovne uredbe. Drugo, Komisija je doista zatražila dodatne informacije o domaćoj prodaji i odredila početak provjere kao rok za njihovo dostavljanje. Međutim, Komisija je smatrala da taj dodatni zahtjev nije nova prilika za dostavljanje daljnjih ispravaka. Komisija je ostala pri svojem stajalištu o težini dostavljenih ispravaka. Oni su se odnosili na oko 60 % domaće prodaje, a prijavljeni troškovi domaće prodaje povećali su se za 250 %. Ostali su ispravci doista prihvaćeni jer su bili manji i nisu znatno promijenili ukupnu sliku dostavljenih informacija. Naposljetku, Komisija je smatrala da u dokumentaciji nema dokaza kojima bi se potkrijepila tvrdnja da su dostavljeni podaci o domaćim troškovima vozarine bili samo primjer. Prvo, društvo ih nije prikazalo kao primjer tijekom provjere na licu mjesta. Drugo, prikupljeni izvadak iz poslovnih knjiga društva sadržavao je informacije za sve mjesece razdoblja ispitnog postupka i obuhvaćao je nekoliko prijevoznih društava. Stoga nije jasno kako takvi podaci mogu predstavljati samo uzorak potpunih informacija o domaćim troškovima vozarine. Stoga je odbačena tvrdnja društva da predmetno pitanje ne opravdava primjenu raspoloživih podataka.

(586)

Društvo nije osporilo nalaze Komisije u vezi s petom točkom o prijavljivanju troškova prijevoza za prodajne kanale koji su obuhvaćali vanjska skladišta.

3.5.3.   Uobičajena vrijednost

(587)

Komisija je najprije ispitala je li ukupna količina proizvoda prodanih na domaćem tržištu svakog proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuje bila reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća je prodaja reprezentativna ako je tijekom razdoblja ispitnog postupka ukupna količina istovjetnog proizvoda prodanog nezavisnim kupcima na domaćem tržištu po proizvođaču izvozniku činila najmanje 5 % njegove ukupne prodaje predmetnog proizvoda za izvoz u Uniju. Na temelju toga ukupna je prodaja istovjetnog proizvoda svakog proizvođača izvoznika u uzorku na domaćem tržištu bila reprezentativna.

(588)

Komisija je zatim za proizvođače izvoznike s reprezentativnom domaćom prodajom utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu, a koje su bile identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju.

(589)

Komisija je zatim ispitala je li domaća prodaja svakog proizvođača izvoznika u uzorku na njegovu domaćem tržištu za svaku vrstu proizvoda koja je identična ili usporediva s vrstom proizvoda koja se prodaje za izvoz u Uniju reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća prodaja neke vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupna količina te vrste proizvoda prodanih nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka čini najmanje 5 % ukupne prodaje identične ili usporedive vrste proizvoda za izvoz u Uniju. Komisija je utvrdila da za mali broj vrsta proizvoda koje su izvezene u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka uopće nije bilo domaće prodaje ili da je domaća prodaja te vrste proizvoda bila manja od 5 % obujma i stoga nije reprezentativna.

(590)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda definirala udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne uredbe upotrijebiti stvarnu domaću prodaju.

(591)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(a)

ako je količina neke vrste proizvoda prodanih po neto prodajnoj cijeni jednakoj ili višoj od izračunanog troška proizvodnje činila više od 80 % ukupne prodaje te vrste proizvoda; i

(b)

ako je ponderirana prosječna prodajna cijena te vrste proizvoda jednaka jediničnom trošku proizvodnje ili viša od njega.

(592)

U ovom je slučaju uobičajena vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(593)

Uobičajena vrijednost stvarna je domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje predmetnih vrsta proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(a)

ako profitabilna prodaja neke vrste proizvoda čini najviše 80 % ukupne prodaje te vrste proizvoda; ili

(b)

ako je ponderirana prosječna cijena te vrste proizvoda niža od jediničnog troška proizvodnje.

(594)

Analiza domaće prodaje pokazala je da je manje od 30 % ukupne domaće prodaje društva Tatmetal i manje od 50 % ukupne domaće prodaje društva Borcelik bilo profitabilno te da je ponderirana prosječna prodajna cijena bila viša od troška proizvodnje. U skladu s time uobičajena je vrijednost izračunana kao ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka ili ponderirani prosjek isključivo profitabilne prodaje.

(595)

Kad je riječ o vrstama proizvoda čija je prodaja općenito bila profitabilna, uobičajena vrijednost izračunana je kao ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka ili kao ponderirani prosjek samo profitabilne prodaje, ovisno o obujmu profitabilne prodaje.

(596)

Ako prodaja vrste istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine nije bila dostatna ili ako se vrsta proizvoda nije prodavala u reprezentativnim količinama na domaćem tržištu, Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. osnovne uredbe. Za vrste proizvoda za koje nije bilo prodaje na domaćem tržištu i ako nije bilo konkretnih informacija o tržišnim cijenama za vrste proizvoda koje proizvođači izvoznici u uzorku nisu prodavali na domaćem tržištu, Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. osnovne uredbe.

(597)

Uobičajena vrijednost izračunana je dodavanjem sljedećih vrijednosti prosječnom trošku proizvodnje istovjetnog proizvoda proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(a)

ponderirane prosječne opće i administrativne troškove koje su proizvođači izvoznici u uzorku koji surađuju ostvarili od domaće prodaje istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine tijekom razdoblja ispitnog postupka; i

(b)

ponderirane prosječne dobiti koju su proizvođači izvoznici u uzorku koji surađuju ostvarili od domaće prodaje istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(598)

Za vrste proizvoda koje se na domaćem tržištu ne prodaju u reprezentativnim količinama dodani su prosječni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit od transakcija obavljenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu za te vrste proizvoda. Budući da nije bilo drugog izvora domaće prodajne cijene za vrste proizvoda koje se uopće nisu prodavale na domaćem tržištu, uobičajena vrijednost izračunana je pribrajanjem ponderiranih prosječnih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti svih transakcija izvršenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu trošku proizvodnje tih vrsta proizvoda.

(599)

S obzirom na zaključke Komisije o djelomičnoj nesuradnji društva Borcelik, Komisija je procijenila sljedeće elemente troškova prodaje, općih i administrativnih troškova na temelju raspoloživih podataka:

—

troškove vozarine koje je društvo snosilo za prijevoz proizvoda iz ispitnog postupka između tvornice i vanjskog skladišta,

—

ukupnu vrijednost troškova vozarine koji se nisu mogli raspodijeliti na pojedinačne domaće prodajne transakcije zbog nedostatka popratnih dokaza.

(600)

Kad je riječ o troškovima vozarine, Komisija je odbila raspodjelu troškova vozarine po transakciji. Umjesto toga, Komisija je ukupnu prijavljenu vrijednost uključila u troškove prodaje, opće i administrativne troškove na temelju kojih je utvrđena profitabilnost domaće prodaje.

(601)

U svojim primjedbama na konačnu objavu Borcelik je iznio primjedbe o načinu na koji je Komisija tretirala troškove vozarine. Budući da se te primjedbe odnose i na usporedbu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, razmotrene su u odjeljku 3.5.5.

(602)

U svojim primjedbama na konačnu objavu Borcelik je tvrdio da bi Komisija trebala revidirati svoju raspodjelu kamatnih rashoda za zajmove namijenjene izvozu na domaću i izvoznu prodaju. Komisija je odbila razlikovati zajmove namijenjene izvozu od drugih zajmova na temelju namjene zajmova i nepostojanja mehanizma kojima bi se oni povezali s izvozom. Borcelik je smatrao da bi tu odluku Komisije trebalo poništiti. Borcelik je tvrdio da bi, s obzirom na to da je samo postojanje izvozne obveze bilo dovoljno da Komisija u ispitnim postupcima o subvencijama zajmove namijenjene izvozu smatra izvoznim subvencijama (127), Komisija u ovom predmetu trebala primijeniti isto načelo kako bi utvrdila trebaju li se kamatni rashodi nastali za takve zajmove raspodijeliti samo na izvoznu prodaju ili na ukupnu prodaju. Društvo je tu tvrdnju ponovilo u svojim primjedbama na dodatnu konačnu objavu, iako to pitanje nije bilo predmet dodatne konačne objave i iako je društvu naloženo da iznese samo primjedbe na pitanja obuhvaćena dodatnom konačnom objavom.

(603)

Komisija je ispitala tu tvrdnju. Komisija je naglasila da se njezina odluka o raspodjeli kamatnih rashoda povezanih sa zajmovima namijenjenima izvozu temeljila na činjenicama predmeta. U ovom ispitnom postupku Komisija je ocijenila bi li troškove nastale zbog zajmova namijenjenih izvozu trebalo raspodijeliti isključivo na izvoznu prodaju. Provjera na licu mjesta pokazala je da za dobivanje zajma namijenjenog izvozu trgovačko društvo mora preuzeti izvoznu obvezu i da postoji sustav kojim banka prati ispunjavanje te obveze. Međutim, u dokumentaciji nije bilo dokaza da su se sredstva dobivena iz zajma namijenjenog izvozu morala iskoristiti ili da su se iskoristila isključivo za pokrivanje troškova povezanih s izvoznom prodajom, npr. izravnim povezivanjem korištenja zajma s nabavom sirovina koje bi se morale koristiti samo u proizvodnji gotovih proizvoda za izvoz. Društvo nije dostavilo takve dokaze ni u svojim primjedbama na konačnu objavu. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(604)

U svojim primjedbama na konačnu objavu Borcelik je tvrdio da je Komisija dvostruko računala troškove istraživanja i razvoja. U tom je pogledu društvo ponovilo svoje tvrdnje o računovodstvenom tretmanu troškova istraživanja i razvoja. Tvrdilo je i da bi trebalo uzeti u obzir prihod primljen od subvencija u vezi s tim troškovima istraživanja i razvoja.

(605)

Komisija je ispitala tu tvrdnju i posebno provjerila jesu li objašnjenja o računovodstvenom tretmanu troškova istraživanja i razvoja u skladu s bruto bilancom društva. Komisija je utvrdila da je amortizacija troškova istraživanja i razvoja doista bila uključena u troškove prodaje, kao i u troškove prodaje, opće i administrativne troškove. Stoga bi uključivanje troškova istraživanja i razvoja nastalih tijekom ispitnog postupka u utvrđivanje postotka troškova prodaje, općih i administrativnih troškova značilo da su troškovi istraživanja i razvoja razmatrani dvaput. Komisija je ispravila svoj izračun i primijenila revidirani postotak troškova prodaje, općih i administrativnih troškova u izračunu dampinške marže.

(606)

U primjedbama na konačnu objavu Borcelik je istaknuo da je Komisija uklonila prihod od prodaje otpada i prihod od zakašnjelih plaćanja iz troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te je obje stavke uključila u ukupnu prodaju. Međutim, Komisija je izračun postotka troškova prodaje, općih i administrativnih troškova temeljila samo na prometu ostvarenom prodajom proizvoda iz ispitnog postupka te nije uzela u obzir promet ostvaren dvjema navedenim stavkama prihoda. Borcelik je zatražio od Komisije da ispravi tu pogrešku u izračunu. Društvo je ponovilo tu tvrdnju u svojim primjedbama na dodatnu konačnu objavu i ponovno u primjedbama na drugu dodatnu konačnu objavu, iako to pitanje nije bilo predmet nijedne od spomenutih dodatnih konačnih objava i iako je društvu naloženo da iznese primjedbe samo u vezi pitanja obuhvaćenih tim dodatnim konačnim objavama.

(607)

Metodologija Komisije bila je namjerna, a ne rezultat pogreške. Komisija je zatražila od proizvođača izvoznika da izravno u upitniku navedu različite vrste prihoda u kategoriji prometa, a ne u potkategorijama troškova prodaje, općih i administrativnih troškova. Osim toga, u uputama je bilo navedeno da prihod koji nije ostvaren od prodaje proizvoda iz ispitnog postupka (ili drugih gotovih proizvoda) nije trebalo raspodijeliti na ukupnu prodaju svake kategorije proizvoda. Stoga prihod od prodaje otpada i od zakašnjelih plaćanja nije trebao poslužiti kao nazivnik pri izražavanju utvrđenih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova kao postotka. Međutim, društvo je zanemarilo te upute i prijavilo navedene kategorije prihoda u okviru troškova prodaje, općih i administrativnih troškova. Komisija je stoga uklonila te dvije stavke prihoda iz troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i nije ih uzela u obzir pri utvrđivanju vrijednosti prometa na temelju koje je utvrđen postotak troškova prodaje, općih i administrativnih troškova. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(608)

Kad je riječ o troškovima vozarine između tvornice i skladišta, Komisija je uzela u obzir informacije o lokaciji tih skladišta i procijenila prosječni jedinični trošak vozarine na temelju troškova vozarine koje je društvo prijavilo za svaku pojedinu transakciju. Ti su troškovi bili najbolje dostupne informacije u dokumentaciji za procjenu troškova vozarine koji su nedostajali, unatoč tome što je Komisija odbacila dodjelu. Iako su podaci na kojima su se oni temeljili bili manjkavi i općenito nisu bili sasvim pouzdani, bez procjene troškova prijevoza između tvornice i vanjskih skladišta troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi bili bi podcijenjeni.

(609)

Kako je detaljno opisano u uvodnim izjavama 574. i 581., Komisija je utvrdila probleme s informacijama o dobicima i gubicima od tečajnih razlika koje je dostavilo društvo. Iako su ti podaci dostavljeni sa znatnim zakašnjenjem, Komisija je zaključila da su dovoljno detaljni za utvrđivanje pouzdane vrijednosti realiziranih dobitaka i gubitaka od tečajnih razlika koje treba uključiti u troškove prodaje, opće i administrativne troškove.

(610)

Borcelik je dijelom nabavljao toplovaljane kolute, koji su glavna sirovina u proizvodnji hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika, od povezanog dobavljača, društva AMFCE. Komisija je stoga ispitala je li društvo te proizvode nabavljalo po cijenama koje su u skladu s načelom nepristrane transakcije. Komisija je usporedila prodajne cijene koje je društvo AMFCE naplaćivalo nepovezanim kupcima za relevantne razrede čelika s prodajnim cijenama koje je naplaćivalo društvu Borcelik na razini franko tvornica. Komisija je utvrdila da je AMFCE prodavao toplovaljane kolute relevantnih razreda čelika nepovezanim kupcima po cijenama višima od cijena koje je naplaćivalo društvu Borcelik za usporedive razrede čelika. Stoga je Komisija prilagodila trošak toplovaljanih koluta koji je prijavio Borcelik na razinu koja je u skladu s načelom nepristrane transakcije. Time se trošak proizvodnje povećao za 1,8 %.

(611)

Na tako prilagođenom trošku proizvodnje temeljili su se analiza profitabilnosti domaće prodaje opisana u uvodnoj izjavi 590. te izračun uobičajene vrijednosti opisan u uvodnim izjavama 597. i 598.

(612)

U svojim primjedbama na konačnu objavu Borcelik je tvrdio da ne može provjeriti točnost izračuna jer Komisija nije dostavila nikakve informacije o tome kako je došla do te brojke, osim same brojke i objašnjenja zašto je društvo AMFCE navodno odbilo objaviti te informacije. Borcelik smatra da mu je time onemogućeno ostvarivanje prava na obranu i da je prekršen članak 19. stavak 2. osnovne uredbe.

(613)

Borcelik je tvrdio i da se, iako nema načina da to provjeri, čini da su drugi evidentirani podaci o prosječnim kupovnim cijenama od grupe Arcelor Mitall u suprotnosti sa zaključkom Komisije o njezinoj analizi usklađenosti s načelom nepristrane transakcije.

(614)

Naposljetku, Borcelik je tvrdio da prosječne usporedbe tijekom jednogodišnjeg (ili duljeg) razdoblja možda nisu primjerene za utvrđivanje usklađenosti transakcija s načelom nepristrane transakcije s obzirom na znatne fluktuacije na tržištima sirovina te da bi prikladnu usporedbu cijena trebalo provesti usporedbom cijena na istom tržištu, to jest u Turskoj. U tom je pogledu Borcelik zatražio od Komisije da pojasni (i) je li usporedba cijena na kojoj se temeljila analiza usklađenosti s načelom nepristrane transakcije bila prosjek za cijelo razdoblje ispitnog postupka, (ii) gdje su se nalazili kupci društva AMFCE te (iii) koja je količina proizvoda prodana tim kupcima.

(615)

Društvo je tvrdnje iz uvodnih izjava od 612. do 614. ponovilo u svojim primjedbama na dodatnu konačnu objavu, iako ta pitanja nisu bila predmet dodatne konačne objave i iako je društvu naloženo da iznese samo primjedbe na pitanja obuhvaćena dodatnom konačnom objavom.

(616)

Komisija je u konačnoj objavi za pojedinačno društvo objasnila metodologiju kojom je ocijenjeno je li društvo Borcelik kupovalo toplovaljane kolute od društva AMFCE po tržišnoj cijeni. Komisija je tijekom unakrsne provjere na daljinu prikupila potpuni popis transakcija koje se odnose na prodaju toplovaljanih koluta društva AMFCE svim njegovim kupcima. Komisija je zatim utvrdila razrede čelika koji su se prodavali i društvu Borcelik i nepovezanim kupcima u nezanemarivim količinama. Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu cijenu tih razreda čelika pri prodaji nepovezanim kupcima i društvu Borcelik. Komisija doista nije društvu Borcelik dostavila podatke na kojima su se temeljili izračuni niti izračune proizašle iz tih podataka. Kako je već objašnjeno, tako je postupila jer je društvo AMFCE izrazilo zadrške u pogledu povjerljivosti. Komisija nije mogla dostaviti te podatke ni izračune koji su iz njih proizašli u cijelosti zbog ograničene suradnje grupe u tom području, s obzirom na to da je Borcelik povezan s društvom AMFCE preko zajedničkog dioničara. Grupa ne može s jedne strane spriječiti pristup jednog subjekta podacima drugog subjekta, a zatim na temelju vlastitih postupaka tvrditi da je Komisija narušila njezina prava na obranu.

(617)

Kad je riječ o tvrdnji iz uvodne izjave 613., Komisija je napomenula da se analiza koju je provelo društvo temeljila na potpuno nerelevantnim podacima. Društvo je prvo razvrstalo kupljene toplovaljane kolute u tri kategorije. Zatim je usporedilo cijene plaćene nepovezanim dobavljačima i cijene plaćene društvu AMFCE. Prvo, Komisija je napomenula da takvim razvrstavanjem nije moguće dobiti razumne zaključke. Društvo je grupiralo 50 % razreda toplovaljanih koluta kupljenih od društva AMFCE u kategoriju „ostalo”, što ne omogućuje detaljnu analizu na temelju istovjetnosti. Drugo, kako bi se ispitalo jesu li cijene plaćene povezanom dobavljaču bile usklađene s načelom nepristrane transakcije, moraju se ispitati prodajne cijene dobavljača, tj. usporedba kupovnih cijena koje je Borcelik plaćao nepovezanim dobavljačima i društvu AMFCE u tu svrhu nije bila relevantna.

(618)

Kad je riječ o tvrdnjama društva Borcelik iz uvodne izjave 614., Komisija je napomenula da to društvo nije dostavilo nikakve dokaze o navodnim fluktuacijama cijena sirovina. Osim toga, podaci prikupljeni od društava Borcelik i AMFCE pokazuju da relevantne kupnje/prodaje nisu koncentrirane u određenim mjesecima ili tromjesečjima, već su ravnomjerno raspoređene tijekom cijelog razdoblja ispitnog postupka. Naime, Komisija je provela analizu na temelju ponderiranih prosjeka za cijelo razdoblje ispitnog postupka i pritom je uzela u obzir nepovezane kupce društva AMFCE bez obzira na njihovu lokaciju. Među nepovezanim kupcima bilo je kupaca kojima je AMFCE prodavao manje količine nego društvu Borcelik, ali i kupaca kojima je prodavao usporedive ili veće količine. Stoga je Komisija smatrala da količine koje je AMFCE prodavao pojedinačnim kupcima nisu utjecale na analizu.

(619)

Stoga su tvrdnje društva Borcelik, koje su detaljno opisane u uvodnim izjavama od 612. do 614., odbačene na temelju razmatranja iznesenih u uvodnim izjavama od 616. do 618.

(620)

Uzimajući u obzir zaključke Komisije o djelomičnoj nesuradnji društva Tatmetal, Komisija je procijenila ukupnu vrijednost troškova vozarine u troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima, koji se nisu mogli pripisati pojedinačnim domaćim prodajnim transakcijama zbog nedostatka popratnih dokaza, na temelju raspoloživih podataka.

(621)

Na temelju činjenica utvrđenih u uvodnoj izjavi 558. Komisija je odbacila raspodjelu troškova vozarine po transakciji na popisu domaćih prodajnih transakcija. Umjesto toga, Komisija je ukupnu prijavljenu vrijednost uključila u troškove prodaje, opće i administrativne troškove na temelju kojih je utvrđena profitabilnost domaće prodaje.

(622)

U primjedbama na konačnu objavu Tatmetal je zatražio od Komisije da iznosu ukupne prodaje proizvoda iz ispitnog postupka na domaćem tržištu nezavisnim kupcima doda prodaju u zone slobodne trgovine u Turskoj kako bi se utvrdila profitabilnost domaće prodaje, uključujući prodaju u zone slobodne trgovine.

(623)

Komisija je analizirala tu tvrdnju i pristala uključiti odgovarajući iznos prodaje u zone slobodne trgovine kako bi utvrdila profitabilnost na domaćem tržištu. Ta je tvrdnja prihvaćena.

(624)

Nadalje, u svojim primjedbama na konačnu objavu Tatmetal je naveo nekoliko primjedbi o utvrđivanju profitabilnosti domaće prodaje. Zbog osjetljivosti prirode tih primjedbi, kojima se dovode u pitanje prilagodbe na razini pojedinačnih računa, Komisija je na te primjedbe odgovorila u pojedinačnoj objavi društvu. Primjedbe o dobiti i gubicima od tečajnih razlika djelomično su prihvaćene. Primjedbe o izvanrednim prihodima i gubicima te revidiranoj prilagodbi za umanjenje troškova za vrijednost otpada su odbačene. Primjedba o prilagodbi zbog inflacije odbačena je, a Komisija je revidirala temeljnu vrijednost.

(625)

Nakon dodatne konačne objave društvo Tatmetal usprotivilo se tome što je Komisija uzela podatke iz prve polovine 2024. koji se odnose na prilagodbu zbog inflacije iz bruto bilance kao zamjensku vrijednost za prvu polovinu 2025. Tatmetal je tvrdio da je u turskom Općem priopćenju o zakonu o poreznom postupku br. 582 (128) propisano da se u prvom, drugom i trećem privremenom poreznom razdoblju obračunskog razdoblja 2025. ne provode prilagodbe zbog inflacije. Tatmetal je nadalje dostavio Zakon br. 7571 (129) kojim se potvrđuju odredbe navedenog priopćenja. Tatmetal je zatražio da i Komisija isključi prilagodbu zbog inflacije iz prve polovine 2024.

(626)

Komisija je utvrdila da je ta tvrdnja opravdana i u skladu s tim revidirala dampinšku maržu za društvo Tatmetal.

(627)

Nadalje, Tatmetal je ponovio svoju tvrdnju o drugim prihodima i vrednovanjima deviznog tečaja na kraju mjeseca, iako to pitanje nije bilo predmet dodatne konačne objave, nego samo formule za izračun. Društvo je iznijelo i novu primjedbu o financijskim prihodima u tablici G-PL, iako mu je naloženo da iznese samo primjedbe o pitanjima obuhvaćenima dodatnom konačnom objavom.

3.5.4.   Izvozna cijena

(628)

Proizvođači izvoznici u uzorku u Uniju su izvozili izravno nezavisnim kupcima ili preko povezanih društava koja djeluju kao uvoznik.

(629)

Za proizvođače izvoznike koji su predmetni proizvod izvozili izravno nezavisnim kupcima u Uniji, izvozna cijena bila je cijena stvarno plaćena ili plativa za predmetni proizvod pri prodaji za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(630)

Za proizvođače izvoznike koji su predmetni proizvod izvozili u Uniju preko povezanih društava koja djeluju kao uvoznik, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put preprodan nezavisnim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe. U tom je slučaju cijena prilagođena uzimajući u obzir sve troškove nastale između uvoza i preprodaje, uključujući troškove prodaje, opće i administrativne troškove, te za ostvarenu dobit. Komisija je uzela stvarne troškove prodaje, opće i administrativne troškove koje su prijavili povezani uvoznici. Kad je riječ o dobiti, s obzirom na to da nijedan nepovezani uvoznik nije surađivao u ovom ispitnom postupku, Komisija je primijenila dobit utvrđenu za nepovezanog uvoznika u antidampinškom ispitnom postupku u vezi s uvozom hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika podrijetlom iz NRK-a i Ruske Federacije (130), koja je iznosila 2 %, a koja je primijenjena i u nedavnom ispitnom postupku o toplovaljanim plosnatim proizvodima od čelika (131).

(631)

U primjedbama na konačnu objavu Tatmetal je tvrdio da su knjižna odobrenja s popisa prodajnih transakcija u EU-u već bila konvertirana u TRY prije nego što je Komisija provela izračun konverzije i tako dvostruko konvertirala vrijednosti tih knjižnih odobrenja.

(632)

Komisija je analizirala popratne dokaze koje je dostavio Tatmetal i istaknula da je, suprotno navedenoj tvrdnji, Tatmetal konvertirao samo jedno knjižno odobrenje na popisu prodajnih transakcija u EU-u u TRY. Valuta preostalih knjižnih odobrenja bio je EUR, a Komisija je za izračun neto vrijednosti računa primijenila formulu za konverziju. Nadalje, Komisija je primijetila nedosljednosti u vrijednostima knjižnih odobrenja iskazanima u EUR u dostavljenim popratnim dokazima te je stoga ispravila vrijednost knjižnih odobrenja na popisu prodajnih transakcija u EU-u. Taj je argument djelomično prihvaćen.

(633)

Nakon dodatne konačne objave Tatmetal se nije složio s načinom na koji je Komisija tretirala knjižna odobrenja na popisu prodajnih transakcija u EU-u te se pozvao na dokument o prilagodbi naplate dostavljen u odgovoru na upitnik. Tatmetal je zatražio da se sva prijavljena knjižna odobrenja razmatraju u TRY.

(634)

Komisija je usporedila iznose knjižnih odobrenja iz prilagodbe naplate. Isto tako usporedila je povezane prodajne račune iz navedenog dokumenta sa svim popisima prodajnih transakcija koji su prikupljeni tijekom posjeta radi provjere te je zaključila da su vrijednosti knjižnih odobrenja iskazane u EUR, a ne u TRY. Taj je argument odbačen.

(635)

U svojim primjedbama na konačnu objavu Tatmetal je tvrdio da je Komisija pogriješila u izračunu vrijednosti CIF za transakcije na temelju uvjeta FCA, FOB i CFR Incoterms. Tatmetal je od Komisije zatražio da ažurira formulu za izračun.

(636)

Komisija je analizirala tu tvrdnju i dodala relevantne iznose kako bi utvrdila vrijednost CIF na popisu prodajnih transakcija u EU-u. Jedinični iznosi troškova prekooceanskog prijevoza tereta, manipuliranja i utovara utvrđeni su nakon odgovora na dopis na temelju članka 18. Ta je tvrdnja prihvaćena.

(637)

Nakon dodatne konačne objave Tatmetal je istaknuo administrativnu pogrešku u vrijednostima CIF ograničenog broja transakcija na razini FCA.

(638)

Komisija je ispravila vrijednosti CIF i vrijednosti prilagodbi za predmetne transakcije. Promjena je bila zanemariva. Taj je argument prihvaćen.

3.5.5.   Usporedba

(639)

U skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe Komisija je obvezna provesti primjerenu usporedbu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene na istoj razini trgovine, uzimajući u obzir razlike u čimbenicima koji utječu na cijene i usporedivost cijena. U ovom predmetu Komisija je odlučila usporediti uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na razini franko tvornica. Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, prema potrebi su uobičajena vrijednost i izvozna cijena prilagođene: (i) kako bi ih se vratilo na razinu franko tvornica i (ii) kako bi se uzele u obzir razlike među čimbenicima za koje se tvrdi i dokazano je da utječu na cijene i usporedivost cijena.

3.5.5.1.   Prilagodbe uobičajene vrijednosti

(640)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 639., uobičajena vrijednost utvrđena je na razini trgovine franko tvornica na temelju troškova proizvodnje zajedno s iznosima troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti, koji su se smatrali razumnima za tu razinu trgovine. Izvršene su prilagodbe na temelju članka 2. stavka 10. za devizne tečajeve, troškove prijevoza, osiguranja, manipuliranja i utovara te popratne troškove, troškove pakiranja, popuste i rabate, troškove kredita te jamstva nezavisnim domaćim kupcima.

(641)

Oba turska proizvođača izvoznika zatražila su prilagodbu za povrat carine u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (b) osnovne uredbe za uvoznu pristojbu na toplovaljane kolute. Borcelik i Tatmetal tvrdili su da se za uvezene materijale moraju platiti uvozne carine i da je trošak proizvodnje za domaću prodaju veći nego za izvoznu prodaju, jer za izvoznu prodaju nema dodatnih troškova uvoznih carina.

(642)

U Turskoj se na toplovaljane kolute, koji su ulazni elementi u proizvodnji hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika, naplaćuje uvozna carina. Međutim, prema režimu unutarnje proizvodnje (IPR) domaći proizvođači izuzeti su od plaćanja te carine ako se od uvezenih toplovaljanih koluta proizvode gotovi proizvodi koji se na kraju izvoze. Dva izvoznika u uzorku nisu dostavila dokaze o plaćanju uvozne carine u razdoblju ispitnog postupka koji bi zahtijevali prilagodbu radi primjerene usporedbe. Naprotiv, dostavljene informacije pokazale su da su ispunili izvoznu obvezu povezanu sa svakom dozvolom za IPR. Iz tog se razloga tvrdnja smatrala neosnovanom te je stoga odbačena.

(643)

U svojim primjedbama na konačnu objavu Borcelik je istaknuo da je Komisija uklonila proviziju plaćenu povezanom trgovcu na domaćem tržištu iz prijavljenih prilagodbi u vezi s domaćom prodajom povezanim i nepovezanim kupcima. Međutim, Komisija nije uklonila istu proviziju koja je prijavljena kao prihod od preprodaje povezanog trgovca domaćim nepovezanim kupcima.

(644)

Komisija je ispitala tu tvrdnju i utvrdila da, zbog administrativne pogreške, provizija koju je primio povezani trgovac doista nije uklonjena iz prijavljenih prilagodbi u vezi s preprodajom domaćeg trgovca nepovezanim kupcima na domaćem tržištu. Komisija je ispravila tu pogrešku.

(645)

U svojim primjedbama na konačnu objavu Borcelik je tvrdio da je Komisija primijenila nedosljedan pristup kad je iz domaće prodaje uklonila prijavljene troškove kredita, dok je za prodaju u Uniji zanemarila prijavljene troškove kredita, ali je svejedno uključila ponovno izračunani iznos na temelju prijavljenih uvjeta plaćanja. Borcelik smatra da bi na sve prodaje trebalo primijeniti isti pristup jer su načini plaćanja bili isti na oba tržišta.

(646)

Komisija se s tim nije složila. Društvo je tvrdilo da je na prodaju na domaćem tržištu i tržištu Unije primijenilo iste načine plaćanja. Međutim, ispitni je postupak pokazao da su načini plaćanja korišteni za prodaju u Uniju u velikoj mjeri onemogućivali naplatu plaćanja na isti način kao na domaćem tržištu. S druge strane, Komisija je utvrdila da su metode plaćanja za izvoznu prodaju preko određenog domaćeg trgovca bile slične onima na domaćem tržištu. Stoga je Komisija za odgovarajuće transakcije uklonila prilagodbu za troškove kredita i iz prodaje nepovezanim kupcima u Uniji. To je društvo o povjerljivim detaljima spomenute analize obaviješteno u objavi za pojedinačno društvo.

(647)

U svojim primjedbama na dodatnu konačnu objavu Borcelik je ponovio da je Komisija primijenila nedosljedan pristup kad je odbila troškove kredita za domaću prodaju i prihvatila ih za prodaju u Uniju, uz iznimku prodaje preko nepovezanog domaćeg trgovca. Iako se društvo složilo da ugovoreni uvjeti plaćanja utječu na određivanje cijena, osporilo je način na koji je Komisija tretirala prijavljene troškove kredita na temelju načina plaćanja, odnosno načina na koji se računi u konačnici plaćaju.

(648)

Komisija je pojasnila da određeni načini plaćanja doista mogu diskvalificirati učinak danog komercijalnog kredita na razinu prodajne cijene, posebno ako se dosljedno primjenjuju i ako su poznati kad je uvjet plaćanja ugovorno dogovoren. Na primjer, Komisija je smatrala da, ako stalni kupci vode otvoreni račun kod dobavljača i podmiruju svoje nepodmirene dugove povremenim paušalnim plaćanjima, a ne plaćanjem svakog računa u cijelosti do njegova pojedinačnog datuma dospijeća, ugovorno dogovoreni rok plaćanja ne utječe na određivanje cijena dobavljača. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(649)

U svojim primjedbama na konačnu objavu Borcelik je osporio Komisijin tretman troškova povezanih s prijevozom koji obuhvaćaju troškove izravnog prijevoza i troškove prijevoza između tvornice društva Borcelik i (nepovezanih) skladišta. Konkretno, Borcelik je tvrdio da bi se troškovi izravnog prijevoza trebali odbiti kao prilagodba od domaće prodajne cijene i da bi ih trebalo ukloniti iz troškova prodaje, općih i administrativnih troškova na temelju kojih je proveden test za utvrđivanje uobičajenog tijeka trgovine.

(650)

Borcelik je tvrdio i da je Komisija uključila troškove vozarine od postrojenja do vanjskih skladišta u domaću prodaju, što nije u skladu s njezinom prethodnom praksom, prema kojoj se, barem za domaću prodaju, troškovi prijevoza do skladišta (neovisno o tome je li u vlasništvu povezane ili nepovezane strane) ne mogu odbiti kao prilagodba na temelju članka 2. stavka 10. točke (e) osnovne uredbe (132). Prema mišljenju društva Borcelik, to bi značilo i da Komisija nije mogla primijeniti raspoložive podatke o tim troškovima jer ih uopće nije trebalo prijaviti.

(651)

Borcelik je tvrdio i da vozarinu do unajmljenih skladišta ne bi trebalo dodati troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima kao trošak povezanim s prijevozom.

(652)

Društvo je tvrdnje iz uvodnih izjava od 649. do 651. ponovilo u svojim primjedbama na dodatnu konačnu objavu, iako ta pitanja nisu bila predmet dodatne konačne objave i iako je društvu naloženo da iznese samo primjedbe na pitanja obuhvaćena dodatnom konačnom objavom.

(653)

Kad je riječ o računovodstvenom tretmanu troškova nastalih za vozarinu između tvornice i unajmljenih skladišta, Komisija je prvo napomenula da društvo nije prijavilo oznaku računa pod kojom su ti troškovi navodno zabilježeni ni u podnesenom kontnom planu ni u bruto bilanci. Kako je navedeno u uvodnim izjavama 573., 580. i 581., društvo nije dostavilo potpunu bruto bilancu čak ni nakon nekoliko zahtjeva. Nakon primjedbi društva na konačnu objavu čini se da su u verziji koja je konačno zaprimljena tijekom provjere na licu mjesta i dalje bili izostavljeni neki računi. Osim toga, Komisija je ispitala izvješće iz troškovnog računovodstva društva i utvrdila da čak i ako društvo troškove vozarine nije tretiralo kao troškove prodaje, opće i administrativne troškove, oni nisu zabilježeni ni u trošku proizvodnje. Stoga je Komisija potvrdila da je, kako bi se obuhvatili svi troškovi koji su doprinijeli ukupnom trošku povezanom s proizvodnjom i prodajom proizvoda iz ispitnog postupka, uključivanje troška vozarine u troškove prodaje, opće i administrativne troškove bio primjeren pristup za iskazivanje troška za potrebe testa za utvrđivanje uobičajenog tijeka trgovine. Iako se troškovi unutarnjeg prijevoza (između različitih skladišta proizvođača) ne mogu izračunati pri vraćanju izvozne cijene ili uobičajene vrijednosti na razinu trgovine franko tvornica (jer pripadaju toj razini trgovine), sve dok se odnose na domaću prodaju, oni su i dalje troškovi „koji se odnose na proizvodnju i prodaju, u uobičajenom tijeku trgovine, istovjetnog proizvoda od strane izvoznika ili proizvođača nad kojim se provodi ispitni postupak” u smislu članka 2. stavka 6. osnovne uredbe. Stoga su tvrdnje opisane u uvodnim izjavama od 649. do 651. odbačene.

(654)

Naposljetku, Borcelik i Tatmetal tvrdili su da je Komisija prekršila obvezu iz članka 2. stavka 10. osnovne uredbe da provede primjerenu usporedbu na istoj razini trgovine jer je dodavanjem troškova prijevoza u troškove prodaje, opće i administrativne troškove, a time i u uobičajenu vrijednost, dobila uobičajenu vrijednost koja nije na razini franko tvornica, dok izvozna cijena nije obuhvaćala takve troškove te je stoga bila na razini franko tvornica. Tatmetal je predložio da Komisija ponovno uvede troškove domaće vozarine na popisu domaćih prodajnih transakcija i zadrži troškove prodaje, opće i administrativne troškove na razini franko tvornica.

(655)

U svojim primjedbama na konačnu objavu Tatmetal je tvrdio i da, ako je Komisija tvrdila da vrijednosti domaće vozarine koje je izračunao Tatmetal nisu primjerene, ne bi trebala raspodijeliti zbroj tih vrijednosti na troškove domaće vozarine u izračunu troškova prodaje, općih i administrativnih troškova. Tatmetal je od Komisije zatražio da u potpunosti zanemari njegove izračune domaće vozarine i da ukupan iznos domaćeg prijevoza, koji je utvrđen na temelju bruto bilance društva Tatmetal, raspodijeli na temelju prometa u Tablici G – Dobit i gubitak.

(656)

Komisija je ispitala tvrdnju društva Borcelik iznesenu u uvodnoj izjavi 654. Trošak vozarine doista je dovoljno potkrijepljen dokazima za mali broj transakcija. Osim toga, pravilno su provjereni uvjeti isporuke koji se primjenjuju na pojedinačne transakcije. Stoga je Komisija utvrdila najniži stvarni jedinični trošak vozarine na temelju provjerenih informacija i primijenila taj trošak vozarine na sve transakcije koje su se odnosile na isporuku robe kupcu. Komisija je smatrala da se, s obzirom na to da je ta prilagodba provedena u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, primjenom najnižeg jediničnog troška vozarine izbjegla mogućnost da se dampinško ponašanje tog društva podcijeni zbog njegove nesuradnje u tom pogledu. To je društvo o detaljima te revizije obaviješteno u objavi za pojedinačno društvo.

(657)

Nakon dodatne konačne objave Borcelik se pozvao na odredbe članka 18. stavka 3. osnovne uredbe i tvrdio da je Komisija, s obzirom na to da je već primijenila informacije dostavljene u prilogu odgovoru na upitnik i u dokazu o provjeri, trebala primijeniti te informacije na način kojim bi se utvrdio točniji jedinični trošak vozarine. U tom je pogledu Borcelik tvrdio da je Komisija primijenila prenizak jedinični trošak vozarine. Društvo je istaknulo da je jednostavni prosječni jedinični trošak vozarine dostupan u prilogu odgovoru na upitnik ili u dokazu o provjeri bio mnogo veći. Nadalje je istaknulo raspon jediničnih troškova vozarine koji je dostavljen u prilogu odgovoru na upitnik.

(658)

Osim toga, istaknulo je da dobivena uobičajena vrijednost nije na razini franko tvornica jer je raspodijeljen samo dio nastalih troškova prijevoza, a preostala je vrijednost uključena u troškove prodaje, opće i administrativne troškove koji su primijenjeni u testu za utvrđivanje uobičajenog tijeka trgovine.

(659)

Komisija je napomenula da društvo nije objasnilo zašto bi jednostavan prosjek utvrđen na temelju informacija iz dokaza o provjeri za koji je već utvrđeno da je znatno manjkav, odnosno da su u njemu navedeni troškovi prijevoza za zanemariv udio svih domaćih prodajnih transakcija, trebao biti primjereniji od metodologije koju je primijenila Komisija. Prvo, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 656., Komisija je odabrala najniži jedinični trošak vozarine kako se dampinško ponašanje društva ne bi podcijenilo s obzirom na njegovu nesuradnju u tom pogledu. Drugo, s obzirom na nepotpunost izvješća o otpremi koje je dostavljeno u dokazu o provjeri (koje obuhvaća manje od 3 % relevantnih domaćih prodajnih transakcija, vidjeti i uvodnu izjavu 576.), jednostavan prosječni jedinični trošak nije se mogao smatrati prikladnijim ili reprezentativnijim za stvarni trošak vozarine od metodologije koju je primijenila Komisija. Prilog odgovoru na upitnik sadržavao je cjenik usluga prijevoza i na temelju tog priloga doista su procijenjeni troškovi vozarine između tvornice i skladišta (za pojedinosti vidjeti uvodne izjave 577., 599. i 608. te uvodne izjave od 649. do 653.) kao najbolja dostupna zamjenska vrijednost. Međutim, taj prilog nije izravno provjeren jer je tijekom provjere na licu mjesta društvo objasnilo da mu je prikupljeno izvješće o otpremi poslužilo kao navedeni dokaz o provjeri. Početna razina jediničnih cijena vozarine navedenih u tom cjeniku bila je viša od najnižeg jediničnog troška vozarine koji je Komisija utvrdila u izvješću o otpremi. To upućuje na to da je sam prilog možda bio nepotpun ili u njemu nisu bile iskazane stvarno plaćene cijene usluga prijevoza. Komisija je odbacila tu tvrdnju.

(660)

Kad je riječ o tvrdnji da uobičajena vrijednost nije bila na razini franko tvornica, Komisija je utvrdila da je ta tvrdnja opravdana te je u skladu s tim revidirala dampinšku maržu.

(661)

Kad je riječ o društvu Tatmetal, Komisija je ponovila da nisu dostavljeni dokazi kojima bi se potvrdili troškovi domaće vozarine za svaku pojedinu transakciju. Komisija je nadalje primijetila da adresa isporuke/preuzimanja nije bilježena u računovodstvenom sustavu kako bi se pratilo odredište domaće prodaje za koju je prijavljeno da je isporučena klijentu. Međutim, Komisija je smatrala da je, s obzirom na to da je ta prilagodba provedena na temelju članka 18. osnovne uredbe, primjena najnižeg razumnog jediničnog troška vozarine, u ovom slučaju za područje Kocaeli, bila odgovarajuća zamjenska vrijednost za troškove vozarine za utvrđivanje uobičajene vrijednosti na razini trgovine franko tvornica. Taj je argument djelomično prihvaćen.

(662)

Nakon dodatne konačne objave Tatmetal je naveo da dobivena uobičajena vrijednost nije na razini franko tvornica jer je raspodijeljen samo dio nastalih troškova prijevoza, a preostala je vrijednost uključena u troškove prodaje, opće i administrativne troškove koji su primijenjeni u testu za utvrđivanje uobičajenog tijeka trgovine.

(663)

Komisija je utvrdila da je ta tvrdnja opravdana i u skladu s tim revidirala dampinšku maržu.

(664)

Nakon dodatne konačne objave Tatmetal je naveo da je došlo do pogreške u raspodjeli troškova vozarine koji se odnose na domaću prodaju isporučenu kupcima. Tatmetal je od Komisije zatražio da ispravi tu pogrešku.

(665)

Nakon analize njegove tvrdnje Komisija je revidirala podatke o domaćoj prodaji i u skladu s tim ažurirala tablicu G-PL.

3.5.5.2.   Prilagodbe izvozne cijene

(666)

Kako bi se izvozna cijena vratila na razinu trgovine franko tvornica, izvršene su prilagodbe za vozarine i troškove osiguranja, manipuliranja i utovara te popratne troškove.

(667)

Izvršene su prilagodbe za sljedeće čimbenike koji utječu na cijene i usporedivost cijena: troškove pakiranja, troškove kredita i bankovne naknade.

(668)

U svojim primjedbama na konačnu objavu Borcelik je tvrdio da je Komisija pogrešno revidirala kamatnu stopu na temelju koje je utvrđen trošak kredita za preprodaju proizvoda iz ispitnog postupka koju je društvo Bamesa Otel vršilo nepovezanim kupcima u Uniji.

(669)

Komisija je ispitala tu tvrdnju. Naime, pri reviziji kamatne stope kako je dogovorena s društvom Komisija je počinila administrativnu pogrešku. Komisija je ispravila tu pogrešku i revidirala razinu troška kredita u izračunu dampinške marže.

(670)

Kad je riječ o društvu Tatmetal, zbog znatnih nedosljednosti u deviznom tečaju navedenom na popisu domaćih prodajnih transakcija i popisu prodajnih transakcija u EU-u, kako je opisano u uvodnim izjavama od 551. do 553., Komisija je primijenila raspoložive podatke. Komisija je iskazane dnevne devizne tečajeve zamijenila mjesečnim deviznim tečajevima koji su navedeni u antidampinškom upitniku za proizvođače izvoznike.

(671)

U svojim primjedbama na konačnu objavu Tatmetal je tvrdio da je pri primjeni ispravaka na popis prodajnih transakcija u EU-u Komisija pogrešno pripisala prekooceanski prijevoz određenim transakcijama na razini FOB i FCA.

(672)

Komisija je analizirala pripisivanje prekooceanskog prijevoza tereta za svaku transakciju zasebno i ispravila pogrešku u pripisivanju prekooceanskog prijevoza određenim transakcijama na razini FOB i FCA. Taj je argument prihvaćen.

3.5.5.3.   Konverzije valuta

(673)

Domaća prodaja odvijala se u različitim valutama, uključujući TRY, EUR i USD. Izvoz u Uniju odvijao se u EUR ili USD. Stoga je za usporedbu uobičajene vrijednosti s izvoznom cijenom bila potrebna konverzija valute. Komisija je prodajne cijene konvertirala u TRY, koja je računovodstvena valuta proizvođača izvoznika u uzorku.

(674)

Kako bi utvrdila koji bi se datum trebao smatrati datumom prodaje u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (j) osnovne uredbe, Komisija je ispitala jesu li bitni uvjeti prodaje utvrđeni na temelju računa ili narudžbenice / ugovora o prodaji. Komisija je utvrdila da se velika većina prodaje temeljila na pojedinačnim narudžbenicama, a ne na dugoročnim kupoprodajnim ugovorima. U narudžbenici su bili utvrđeni bitni uvjeti prodaje, kao što su specifikacije proizvoda, količina, vrijeme isporuke, jedinična cijena (obično izražena u stranoj valuti, uglavnom USD) te rok plaćanja. U narudžbenici se dopuštalo određeno odstupanje isporučene količine, ali je cijena bila konačno utvrđena. Dokazi prikupljeni od proizvođačâ izvoznika u uzorku potvrdili su da cijene naplaćene na računu nisu bile prilagođene kako bi se uzele u obzir fluktuacije cijena hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika ili fluktuacije deviznih tečajeva između valute narudžbenice i računovodstvene valute proizvođačâ izvoznika u uzorku. Stoga je Komisija utvrdila da su bitni uvjeti prodaje primjerenije utvrđeni u narudžbenici te bi stoga za konverzije valute u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (j) osnovne uredbe trebalo primijeniti datum narudžbenice.

(675)

U svojim primjedbama na konačnu objavu Borcelik i Tatmetal tvrdili su da se bitni uvjeti prodaje ne utvrđuju u trenutku izdavanja narudžbenice. Prema njihovim navodima, elementi tih narudžbenica nisu konačni u trenutku njihova donošenja, već se konačno utvrđuju tek u trenutku izdavanja računa. Oba su ta društva tu tvrdnju potkrijepila pozivajući se na dokaze iz dokumentacije, u kojoj je prodajama koje je Komisija provjerila potvrđeno postojanje razlika između narudžbenice i računâ, a te su razlike u nekim slučajevima premašile dopuštena odstupanja dogovorena u narudžbenici.

(676)

Komisija je na temelju presude Općeg suda u predmetu Özkan Demir (133) napomenula da je na Komisiji da utvrdi zašto se bitni uvjeti prodaje prikladnije utvrđuju datumom narudžbenice. Komisija je napomenula da iz članka 2. stavka 10. točke (j) osnovne uredbe, u vezi s uvodnim dijelom članka 2. stavka 10. iste uredbe, koji se odnosi na primjerenu usporedbu izvozne cijene i uobičajene vrijednosti na istoj razini trgovine, proizlazi da se pojam „bitan” odnosi na trgovinske uvjete prodaje, a ne na pravne uvjete. Konkretno, pod tim trgovinskim uvjetima podrazumijevaju se cijena, količina, načini plaćanja i isporuke ili druga komercijalna obilježja transakcije koja su specifična za određenu gospodarsku djelatnost ili vrstu proizvodnje.

(677)

Komisija je primijetila da je vrijednost turske lire u usporedbi s eurom pala za ukupno približno 33 % u razdoblju ispitnog postupka te da se vremenski odmak između datuma narudžbenice i datuma izdavanja računa društava Borcelik i Tatmetal znatno razlikovao i dugo trajao: 0 – 130 dana za domaću prodaju i 0 – 182 dana za izvoznu prodaju, dok su oba društva svoju domaću i izvoznu prodaju izražavala u stranim valutama, čime su se predviđale velike razlike u vrijednosti turske lire u usporedbi sa stranim valutama.

(678)

Kad je riječ o dokazima koje je dostavio Borcelik, tj. popratnoj dokumentaciji za dodatne transakcije s različitim cijenama u trenutku izdavanja narudžbenice i u trenutku izdavanja računa, Komisija je utvrdila da oni zapravo ne potvrđuju tvrdnje društva. Komisija je prikupila popratne dokumente za 47 računa koji obuhvaćaju prodaju hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika nepovezanim kupcima na domaćem tržištu te povezanim i nepovezanim kupcima u Uniji. Ti su računi obično obuhvaćali niz pojedinačnih transakcija (u ovom ispitnom postupku svaki je kolut obično činio zasebnu transakciju). U tim je dokumentima društvo utvrdilo samo jedan slučaj u kojem je isporučena količina izašla iz okvira dogovorenog dopuštenog odstupanja. Komisija je smatrala da se time ne poništava uočeni obrazac utvrđivanja bitnih uvjeta prodaje u narudžbenici, posebno s obzirom na to da su možda postojali drugi razlozi za promjenu količine, kao što su djelomične isporuke ili naručene neisporučene narudžbe. Društvo je tvrdilo i da se u pogledu četiriju računa koji se odnose na prodaju u Uniju cijena promijenila od datuma narudžbenice do datuma računa te su se stoga promijenili i bitni uvjeti prodaje. Komisija je primijetila da je u sva četiri slučaja roba prodana u Uniju preko nepovezanog domaćeg trgovca. Društvo je kao dokaz dostavilo ponuđene cijene, ali ne i stvarne narudžbenice. To je potvrđeno datumom ponuđenih cijena i datumom narudžbenica, koji su zabilježeni u računovodstvenoj evidenciji društva. U sva četiri slučaja ponuđena cijena bila je na razini franko tvornica, ali je prodajna transakcija izvršena pod uvjetima isporuke FOB. Stoga je vjerojatno da su tu razliku u cijeni, koja je bila ista za sva četiri računa, činili dodatni troškovi vozarine, manipuliranja i utovara koje je snosio Borcelik.

(679)

Stoga su tvrdnje društva Borcelik iz uvodne izjave 675. odbačene na temelju razmatranja iznesenih u uvodnim izjavama od 676. do 678.

(680)

Kad je riječ o dokazima koje je dostavio Tatmetal, oni su se sastojali od dviju transakcija, koje je Komisija odabrala za uzorak tijekom provjere, kojima bi se, prema navodima tog društva, opovrgnula logika Komisije. To je zato što je uočeno da su se količine, prodajne cijene i, u jednom slučaju, uvjeti plaćanja iz narudžbenice / ugovora o prodaji promijenili u računu.

(681)

Komisija je u okviru provjere odabrala uzorak od 10 domaćih prodajnih transakcija i 14 izvoznih prodajnih transakcija u EU. Komisija je primijetila da je razlika u količini koju je Tatmetal naveo za dvije spomenute transakcije u uzorku bila unutar dopuštenih odstupanja u količini i masi koja su dogovorena u narudžbenici i stoga utvrđena u njoj. Komisija je nadalje primijetila da je u jednoj od dviju navedenih transakcija razlika u cijeni bila minimalna (manje od 0,1 %), što se ne može smatrati kršenjem uvjeta prodaje iz narudžbenice. Odstupanje od uvjeta utvrđenih u narudžbenici utvrđeno je samo u jednoj narudžbenici od njih 24 koje je ispitala Komisija. Komisija je smatrala da je opseg odstupanja od uvjeta prodaje utvrđenih u narudžbenicama bio minimalan i da je taj jedan slučaj neusklađenosti bio iznimka kojom se ne mogu opovrgnuti argumenti koje je iznijela Komisija, prema kojima se bitni uvjeti prodaje utvrđuju u trenutku izdavanja narudžbenice. Taj je argument odbačen.

(682)

U svojim primjedbama na konačnu objavu Tatmetal je tvrdio da bi, ako je Komisija konvertirala vrijednost računa na temelju deviznog tečaja u trenutku izdavanja narudžbenice, taj isti devizni tečaj trebalo primijeniti za konverziju izravnih troškova prodaje, kao što su troškovi vozarine, ležarine, provizije te troškovi manipuliranja i utovara na popisu prodajnih transakcija u EU-u. Tatmetal je tvrdio da je cijena izravnih troškova prodaje u drugim valutama utvrđena unaprijed i da bi Komisija trebala primijeniti prosječno kašnjenje između trenutka narudžbenice / ugovora o prodaji i računa koji je izračunao Tatmetal. Tatmetal je dostavio popratne dokaze u prilog svojoj tvrdnji.

(683)

Komisija je pojasnila da je u svojim izračunima primijenila devizni tečaj korišten na datum izdavanja računa za te troškove. Komisija je podsjetila da su izravni troškovi prodaje, kao što su troškovi domaće ili izvozne vozarine, evidentirani u računovodstvenoj evidenciji društva u trenutku izdavanja računa i navedeni u tablici domaće prodaje i tablici prodaje u EU-u na temelju deviznog tečaja računa. Komisija je stoga prihvatila vrijednosti konvertirane u TRY koje je prijavio Tatmetal. Komisija je napomenula da se primjena datuma narudžbenice odnosi na prilagodbu za konverziju valute u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (j) osnovne uredbe, dok su prilagodbe koje se odnose na troškove prijevoza, osiguranja, manipuliranja i utovara te popratne troškove uređene člankom 2. stavkom 10. točkom (e) osnovne uredbe, prema kojoj se primjenjuje nastali trošak, kao što je to učinila Komisija.

(684)

Neovisno o navedenom, Komisija je analizirala dokaze na temelju kojih je Tatmetal utvrdio prosječni vremenski odmak između deviznog tečaja na datum narudžbenice i deviznog tečaja na datum izdavanja računa te je napomenula da je među trima dostavljenim spisima s dokazima za prilagodbu deviznog tečaja za prilagodbe s popisa prodajnih transakcija u EU-u jedan spis s dokazima bila korespondencija e-poštom između društva Tatmetal i prijevoznika koja se dogodila na jedan određeni dan. Tatmetal je tu korespondenciju e-poštom povezao s jednom transakcijom izvozne prodaje, ali nije bilo moguće unakrsno usporediti proizvode o kojima je bila riječ u toj korespondenciji s transakcijama izvozne prodaje. Nadalje, u toj korespondenciji e-poštom navode se ponuđene cijene, ali se ne navode obilježja narudžbenice ni uvjeti kupoprodajnog ugovora. Na primjer, ne navodi se jasno je li proizvod hladnovaljani plosnati proizvod od čelika, ne navode se uvjeti prodaje, kao ni dogovorene količine, itd. Drugi dokaz sadržavao je korespondenciju e-poštom o ponuđenim cijenama s jednim drugim pružateljem usluga prijevoza i povezani račun za uslugu prijevoza. Međutim, Komisija je primijetila da je taj račun izdan za galvanizirane čelične kolute i da se čini da nije povezan s hladnovaljanim plosnatim proizvodima od čelika. Treći dokaz bila je korespondencija e-poštom o prekooceanskom prijevozu tereta. Iako su u e-poruci bili navedeni neki uvjeti prodaje, nisu bile navedene pojedinosti na temelju kojih bi se ta e-poruka mogla povezati s transakcijama s popisa prodajnih transakcija u EU-u. Ta je tvrdnja odbačena.

(685)

Borcelik i Tatmetal nadalje su tvrdili da bi se, ako Komisija i dalje smatra da se bitni uvjeti prodaje utvrđuju u trenutku izdavanja narudžbenice, isto načelo trebalo primjenjivati na njihovu kupnju sirovina. Stoga bi Komisija za te kupnje trebala izvršiti konverziju valute na temelju datuma narudžbenice, a ne datuma računa. U tom je pogledu Borcelik istaknuo da je Opći sud u predmetu Ereğli Demir ve Çelik Fabrikaları TAŞ i drugi/Europska komisija potvrdio da se obveze/uvjeti iz članka 2. stavka 10. točke (j) osnovne uredbe koji se odnose na konverziju valuta jednako primjenjuju na izvoznu prodaju, domaću prodaju i trošak proizvodnje (134).

(686)

U tom je pogledu Komisija napomenula da se članak 2. stavak 10. točka (j) osnovne uredbe primjenjuje u situacijama u kojima usporedba zahtijeva konverziju valuta. Troškovi društava Borcelik i Tatmetal zabilježeni su u njihovim financijskim izvještajima, prijavljeni Komisiji i provjereni u TRY. Budući da je izračun dampinga za ta dva proizvođača izvoznika proveden u TRY, za usporedbu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene nije bila potrebna konverzija valute tih troškova te se stoga članak 2. stavak 10. točka (j) nije primjenjivala. Zahtjev je stoga odbačen.

(687)

Osim toga, Borcelik se pozvao na popratne dokumente o kupnji sirovina dostavljene tijekom provjere na licu mjesta. Na temelju tih dokumenata društvo je izračunalo prosječno vrijeme od narudžbenice do računa te je zatražilo da se na temelju tog vremena procijeni datum narudžbenice za druge kupnje sirovina.

(688)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 686., za usporedbu u ovom predmetu nije bila potrebna konverzija valute s obzirom na trošak sirovina. Međutim, Komisija je radi cjelovitosti analizirala popratne dokumente i primijetila da prikupljeni dokumenti obuhvaćaju manje od 0,1 % kupljenih sirovina. Osim toga, datumi narudžbenica i računa primijenjeni u izračunu nisu odgovarali dostavljenim dokumentima. Društvo je kao datum narudžbenice navelo „datum posljednje promjene” zabilježen u svojem računovodstvenom sustavu, iako su u narudžbenicama dostavljenima s popratnom dokumentacijom navedeni različiti datumi. Istodobno, društvo nije odredilo vrijeme od narudžbenice do računa na temelju datuma trgovačkog računa. Umjesto toga, čini se da ga je odredilo na temelju datuma carinjenja. Ukratko, čak i da je postojala potreba za konverzijom valute u pogledu troška proizvodnje, što nije bio slučaj, društvo nije dostavilo dosljedne i pouzdane informacije na temelju kojih bi se mogle provesti takve konverzije. Stoga je odbijen zahtjev društva za reviziju vrijednosti sirovina primjenom deviznog tečaja na datum narudžbenice na temelju informacija koje je dostavilo društvo.

(689)

Slično tome, u odgovoru na konačnu objavu Tatmetal je dostavio informacije koje bi trebalo primijeniti pri zatraženoj konverziji cijena sirovina na temelju deviznog tečaja na datum narudžbenice. U tom je pogledu društvo dostavilo popis transakcija kupnje toplovaljanih koluta s ručno unesenim datumima narudžbenica.

(690)

Kako je prethodno objašnjeno (vidjeti uvodnu izjavu 686.), Komisija je utvrdila da u ovom predmetu za usporedbu nije bila potrebna konverzija valuta za trošak sirovina. U svakom slučaju, Tatmetal nije dostavio nikakve dokaze o točnosti datuma narudžbenica ni uvjeta utvrđenih u narudžbenicama / ugovorima o prodaji za kupnju sirovina. Komisija je nadalje napomenula da Tatmetal nije naveo pravnu osnovu na temelju koje bi takva prilagodba trebala biti opravdana. Taj je argument odbačen.

(691)

U svojim primjedbama na konačnu objavu Borcelik je tvrdio da Komisija nije ispunila teret dokazivanja za prilagodbu zbog konverzije valute koju je izvršila u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (j) osnovne uredbe jer nije objasnila kako je konverzija valute utjecala na cijene i usporedivost cijena.

(692)

Komisija je smatrala da se za potrebe članka 2. stavka 10. točke (j) osnovne uredbe kombiniraju elementi praktične potrebe za konverzijom valuta ako su transakcije izražene u različitim valutama i primjerenosti usporedbe, na primjer ako se utvrđuje koji se tečaj primjenjuje u slučajevima u kojima postoje valutni terminski ugovori izravno povezani s izvoznom prodajom. Kad je riječ o praktičnoj potrebi za konverzijom valute, u članku 2. stavku 10. točki (j) osnovne uredbe navode se smjernice o datumu na temelju kojeg bi se trebao odrediti devizni tečaj: to je datum prodaje, što je obično datum računa, osim ako su bitni uvjeti prodaje utvrđeni na neki drugi datum. U ovom je slučaju Komisija utvrdila da su bitni uvjeti prodaje utvrđeni u narudžbenici, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 674. Stoga je odlučila da je za konverziju vrijednosti računa izražene u stranoj valuti u TRY primjerenije uzeti devizni tečaj na datum narudžbenice.

(693)

U primjedbama na konačnu objavu Borcelik je tvrdio da je Komisija primijenila diskriminirajući pristup jer je konverzije valute na temelju datuma narudžbe primijenila samo na Tursku, a da pritom nije objasnila zašto se situacija turskih proizvođača izvoznika razlikuje od situacije proizvođača izvoznika u drugim zemljama. Specifikacije proizvoda, količine, uvjeti isporuke, jedinične cijene i uvjeti plaćanja mogu se već u znatnoj mjeri dogovoriti u narudžbi u svim predmetnim zemljama. Nadalje je tvrdio da je sama Komisija zauzela takvo stajalište u pogledu prodaje u industriji čelika (135).

(694)

Turska je prošla dulje razdoblje kontinuirano visoke inflacije (u nekim godinama čak i hiperinflaciju), što se očitovalo u amortizaciji turske lire, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 677. Takva situacija nije zabilježena ni u jednoj drugoj zemlji koja je predmet ovog ispitnog postupka. Stoga je Komisija odbacila tvrdnju o diskriminaciji između Turske s jedne strane i ostalih predmetnih zemalja s druge strane.

(695)

Borcelik je ponovio svoje tvrdnje o konverziji valuta u svojim primjedbama na dodatnu konačnu objavu, iako to pitanje nije bilo predmet dodatne konačne objave i iako je društvu naloženo da iznese samo primjedbe na pitanja obuhvaćena dodatnom konačnom objavom.

3.5.6.   Dampinške marže

(696)

Za proizvođače izvoznike u uzorku koji surađuju Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(697)

Na temelju toga, konačne ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Društvo

Konačna dampinška marža (%)

Borçelik Çelik Sanayi Ticaret A.Ş.

7,8

Tatmetal Çelik Sanayi ve Ticaret A. Ş.

3,0

(698)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne uredbe. Ta je marža stoga utvrđena na temelju marži proizvođača izvoznika u uzorku, ne uzimajući u obzir marže proizvođača izvoznika s nultim i de minimis dampinškim maržama te marže utvrđene u okolnostima navedenima u članku 18. osnovne uredbe.

(699)

S obzirom na činjenične okolnosti predmeta, posebno činjenicu da je nesuradnja utvrđena tek u kasnoj fazi postupka i da je Komisija samo djelomično utvrdila obje marže na temelju raspoloživih podataka, Komisija je smatrala da se članak 9. stavak 6. i dalje primjenjuje unatoč tome što su marže obaju proizvođača izvoznika u uzorku utvrđene u okolnostima iz članka 18. osnovne uredbe. Stoga je Komisija smatrala primjerenim utvrditi dampinšku maržu za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak na temelju tih marži. Na temelju toga konačna dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak iznosi 4,9 %.

(700)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz Turske Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje mjeri se kao udio proizvoda koje su u Uniju izvezli proizvođači izvoznici koji surađuju u ukupnom uvozu iz predmetne zemlje u Uniju u razdoblju ispitnog postupka, koji je utvrđen na osnovi Eurostata.

(701)

Razina suradnje u ovom je slučaju visoka jer je izvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio 100 % ukupnog uvoza u razdoblju ispitnog postupka. Na osnovi toga Komisija je odlučila dampinšku maržu za proizvođače izvoznike koji ne surađuju utvrditi na razini društva u uzorku s najvišom dampinškom maržom.

(702)

Konačne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Društvo

Konačna dampinška marža (%)

Borçelik Çelik Sanayi Ticaret A.Ş.

7,8

Tatmetal Çelik Sanayi ve Ticaret A. Ş.

3,0

Ostala društva koja surađuju

4,9

Sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje

7,8

3.6.   Vijetnam

3.6.1.   Posebna situacija na tržištu: učinak istiskivanja s tržišta

3.6.1.1.   Analiza

(703)

Kako bi utvrdila postojanje posebne situacije na vijetnamskom tržištu koja je nastala zbog učinka istiskivanja s tržišta uzrokovanog uvozom hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika iz Kine, Komisija je provela sljedeću analizu: prvo, Komisija je analizirala stupanj prodora uvoza iz Kine na vijetnamsko domaće tržište u smislu količine, drugo, razmotrila je učinak tog uvoza na cijene na domaćem vijetnamskom tržištu.

(704)

Komisija je svoju analizu temeljila na pokazateljima na razini zemlje koje su dostavila vijetnamska tijela i pokazateljima na razini društava koje je dostavila grupa proizvođača izvoznika u uzorku, to jest POSVIET. Oba skupa pokazatelja provjerena su na licu mjesta, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 106.

3.6.1.1.1.   Domaće tržište: količinski učinak

(705)

Komisija je na početku analizirala potrošnju hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Vijetnamu koju su prijavila vijetnamska tijela na temelju domaće prodaje i uvoza.

(706)

Potrošnja u Vijetnamu kretala se kako slijedi:

Tablica 20.

Potrošnja u Vijetnamu (u tonama)

 

2022.

2023.

2024.

Razdoblje ispitnog postupka

Potrošnja u Vijetnamu

[2 250 000 – 2 350 000 ] (136)

[2 150 000 – 2 250 000 ]

[2 800 000 – 2 900 000 ]

[3 100 000 – 3 200 000 ]

Indeks

100

94

124

138

(136)  Podaci se zbog povjerljivosti objavljuju u rasponima.

Izvor:

TRAV.

(707)

Od 2022. do 2024., posljednje godine za koju su dostupni podaci, potrošnja u Vijetnamu povećala se za 23 postotna boda. Na to povećanje potrošnje proizvoda iz ispitnog postupka utjecalo je nekoliko zakona, rezolucija i mjera politike koje je vijetnamska vlada donijela radi promicanja javnih ulaganja, posebno u infrastrukturu i građevinarstvo, u razdoblju 2024. – 2025. (137)

(708)

Uvoz proizvoda iz ispitnog postupka u Vijetnam kretao se kako slijedi:

Tablica 21.

Količina proizvoda uvezenih u Vijetnam (u tonama)

Zemlja

 

2022.

2023.

2024.

Razdoblje ispitnog postupka

Ukupan uvoz, od toga:

Količina uvezenih proizvoda

266 580

203 390

286 455

314 187

Indeks

100

76

107

154

NRK

Količina uvezenih proizvoda

136 484

108 229

156 655

144 106

Indeks

100

79

115

106

Japan

Količina uvezenih proizvoda

67 681

53 610

86 382

124 213

Indeks

100

79

128

184

Tajvan

Količina uvezenih proizvoda

28 305

21 043

19 197

17 753

Indeks

100

74

68

63

Koreja

Količina uvezenih proizvoda

18 691

10 758

13 080

15 208

Indeks

100

58

70

81

Australija

Količina uvezenih proizvoda

3 858

4 387

7 764

9 664

Indeks

100

114

201

250

Izvor:

vijetnamska Carinska uprava.

(709)

Podaci o uvozu pokazuju da se uvoz proizvoda iz ispitnog postupka u Vijetnam povećao za 54 % od 2022. do razdoblja ispitnog postupka. U tom povećanju uvoza ogleda se povećanje domaće potrošnje, koje je potaknuto planovima vijetnamske vlade za povećanje ulaganja u infrastrukturu 2024. i 2025.

(710)

Količina hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika uvezenih iz NRK-a od 2022. do razdoblja ispitnog postupka povećala za 6 %. Udio uvoza iz NRK-a u ukupnoj količini uvezenih proizvoda smanjio se s 51 % u 2022. na 46 % u razdoblju ispitnog postupka. NRK je u razmatranom razdoblju ipak ostao prvi izvor uvoza hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Vijetnam.

(711)

Domaća prodaja proizvoda iz ispitnog postupka u Vijetnamu paralelno se kretala kako slijedi:

Tablica 22.

Količina domaće prodaje (u tonama)

 

2022.

2023.

2024.

Razdoblje ispitnog postupka

Ukupna količina prodanih proizvoda na vijetnamskom tržištu, od čega:

[2 000 000 – 2 100 000 ]

[1 900 000 – 2 000 000 ]

[2 500 000 – 2 600 000 ]

[2 700 000 – 2 800 000 ]

Indeks

100

97

126

140

Izvor:

TRAV (2022. – 2024.); za razdoblje ispitnog postupka, s obzirom na to da vijetnamska tijela nisu dostavila podatke o domaćoj prodaji, Komisija ih je izračunala na temelju provjerenog odgovora na upitnik proizvođača izvoznika u uzorku POSVIET.

(712)

Domaća prodaja obuhvaćala je prodaju na slobodnom tržištu i ograničenu prodaju. Količine prodanih proizvoda povećale su se za 26 % od 2022. do 2024., u skladu s povećanjem domaće potrošnje opisanim u uvodnoj izjavi 707.

(713)

Na temelju navedenih podataka o potrošnji, uvozu i domaćoj prodaji tržišni udjeli u Vijetnamu kretali su se kako slijedi:

Tablica 23.

Tržišni udio (%)  (138)

 

2022.

2023.

2024.

Razdoblje ispitnog postupka

Domaća industrija

[85 – 90 ]

[87 – 92 ]

[86 – 91 ]

[85 – 90 ]

Uvoz, od čega:

[10 – 12 ]

[9 – 11 ]

[10 – 12 ]

[10 – 12 ]

1.

NRK

[5 – 7 ]

[4 – 6 ]

[4 – 6 ]

[4 – 6 ]

2.

Japan

[2 – 4 ]

[2 – 4 ]

[2 – 4 ]

[3 – 5 ]

3.

Tajvan

[0 – 2 ]

[0 – 2 ]

[0 – 2 ]

[0 – 2 ]

4.

Koreja

[0 – 2 ]

[0 – 2 ]

[0 – 2 ]

[0 – 2 ]

5.

Australija

[0 – 2 ]

[0 – 2 ]

[0 – 2 ]

[0 – 2 ]

(138)  Podaci su izraženi u obliku raspona zbog povjerljivosti.

Izvor:

vijetnamsko tijelo za trgovinske zaštitne mjere.

(714)

Kad je riječ o tržišnom udjelu, domaća industrija imala je udio veći od 85 % svih godina od 2022. do razdoblja ispitnog postupka. Tržišni udio uvoza također je bio stabilan i iznosio [10 % – 12 %] od 2022. do razdoblja ispitnog postupka. Tržišni udio uvoza iz Kine blago se smanjio, s [5 % – 7 %] u 2022. na [4 % – 6 %] u 2024.

(715)

Povećanje ukupne količine uvezenih proizvoda opisano u uvodnoj izjavi 708. i povećanje domaće prodaje opisano u uvodnoj izjavi 711. pratili su povećanje domaće potrošnje opisano u uvodnoj izjavi 706. te su stoga njihovi tržišni udjeli ostali na približno istim razinama. S obzirom na količine, iz toga proizlazi da je od povećanja potrošnje koristi uglavnom imala vijetnamska industrija.

(716)

S obzirom na navedeno Komisija je zaključila da je vijetnamska domaća industrija od 2022. do razdoblja ispitnog postupka imala vladajući položaj na vijetnamskom tržištu, budući da nijedna druga zemlja nije imala tržišni udio veći od 6 %.

3.6.1.1.2.   Domaće tržište: učinak na cijene

(717)

Komisija je zatim analizirala učinak uvoza iz Kine na cijene na domaćem vijetnamskom tržištu. U tu svrhu i s obzirom na to da je tržišni udio drugih zemalja osim Kine bio malen, Komisija je analizirala jedinične cijene uvoza iz Kine i domaće prodaje.

(718)

Jedinična cijena uvoza i domaće prodaje kretala se kako slijedi:

Tablica 24.

Prodajne cijene u Vijetnamu (EUR  (139) /tona)  (140)

 

2022.

2023.

2024.

Razdoblje ispitnog postupka

Prosječna jedinična cijena uvoza u Vijetnam (CIF) iz NRK-a

[900 – 1 000 ]

[700 – 800 ]

[650 – 750 ]

[650 – 750 ]

Indeks

100

78

73

72

Prosječna jedinična domaća prodajna cijena u Vijetnamu

[650 – 750 ]

[500 – 600 ]

[450 – 550 ]

[500 – 600 ] (141)

Indeks

100

77

74

84

(139)  Carinska uprava bilježi cijene u USD i VND. Domaće prodajne cijene bilježe se u VND. Komisija je primijenila službeni devizni tečaj za konverziju tih cijena u EUR.

(140)  Podaci su izraženi u obliku raspona zbog povjerljivosti.

(141)  Za razdoblje ispitnog postupka domaća prodajna cijena temelji se na podacima POSVIET-a.

Izvor uvoznih cijena:

vijetnamska Carinska uprava.

Izvor domaćih prodajnih cijena:

TRAV.

(719)

Analiza cijena pokazala je da je u razmatranom razdoblju prosječna cijena uvoza iz Kine stalno bila znatno viša od prosječne vijetnamske domaće cijene, pri čemu je za obje cijene zabilježeno slično silazno kretanje.

3.6.1.2.   Zaključak o učinku istiskivanja s tržišta

(720)

Na temelju navedenog, ograničeni prodor uvoza iz Kine u Vijetnam u ispitanom razdoblju nije doveo do smanjenja domaćih cijena. Naime, od 2022. do razdoblja ispitnog postupka najveći udio na vijetnamskom tržištu imala je vijetnamska industrija, dok je tržišni udio uvoza iz Kine u usporedbi s njim bio neznatan. Cijene uvoza iz Kine stalno su bile više od vijetnamskih domaćih cijena. Stoga je Komisija zaključila da uvoz iz Kine nije doveo do posebne situacije na vijetnamskom tržištu.

3.6.2.   Posebna situacija na tržištu: ostali navodi

(721)

Komisija je ispitala i jesu li mjere utvrđene u pritužbi, kojima su navodno narušeni troškovi proizvodnje hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Vijetnamu, dovele do posebne situacije na tržištu u smislu članka 2. stavka 3. osnovne uredbe. Te su mjere:

(a)

ograničenja izvoza koja se primjenjuju na željeznu rudu, otpad od čelika i ugljen;

(b)

prisutnost vertikalno integriranih proizvođača na tržištu;

(c)

znatna proizvodnja hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika iz toplovaljanih proizvoda podrijetlom iz NRK-a; i

(d)

druge regulatorne inicijative.

(722)

Kad je riječ o točkama (a) o izvoznim ograničenjima koja se primjenjuju na željeznu rudu, otpad od čelika i ugljen, (b) o vertikalnoj integraciji proizvođača i (c) o znatnoj proizvodnji hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika od toplovaljanih koluta podrijetlom iz NRK-a, ispitnim postupkom utvrđeno je da je POSVIET proizvodio proizvod iz ispitnog postupka isključivo od toplovaljanih koluta i da je većina tih koluta (142) nabavljana iz Koreje. POSVIET stoga nije bio integriran niti je koristio željeznu rudu, otpad od čelika i ugljen iz Vijetnama ni toplovaljane proizvode podrijetlom iz NRK-a.

(723)

Kad je riječ o točki (d) o drugim regulatornim inicijativama, Komisija je napomenula da je vijetnamska vlada ukinula Strategiju razvoja industrije čelika do 2030. s vizijom do 2050. i da je Direktiva 494/CT-TTg od 20. travnja 2010. o upotrebi domaće proizvedenih zaliha i robe, na koju se poziva u pritužbi, zapravo obvezujuća za javna tijela, kao što su ministarstva, agencije na ministarskoj razini i agencije povezane s vladom. Direktiva se nije primjenjivala na privatne subjekte i u svakom slučaju te regulatorne inicijative nisu mogle utjecati na POSVIET, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 722.

(724)

Stoga nijedna od tih mjera nije utjecala na POSVIET i, s obzirom na to da je to društvo činilo [80 % – 100 %] izvoza proizvoda iz ispitnog postupka u Uniju, Komisija je zaključila da se odredbe članka 2. stavka 3. o posebnoj situaciji na tržištu ne mogu primijeniti ni na POSVIET ni na Vijetnam.

3.6.3.   Uobičajena vrijednost

(725)

Komisija je najprije ispitala je li ukupna količina proizvoda prodanih na domaćem tržištu proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuje bila reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća je prodaja reprezentativna ako je tijekom razdoblja ispitnog postupka ukupna količina istovjetnog proizvoda prodanog nezavisnim kupcima na domaćem tržištu po proizvođaču izvozniku činila najmanje 5 % njegove ukupne prodaje predmetnog proizvoda za izvoz u Uniju. Na temelju toga ukupna je prodaja istovjetnog proizvoda proizvođača izvoznika u uzorku na domaćem tržištu bila reprezentativna.

(726)

Komisija je zatim utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu i koje su identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju.

(727)

Komisija je zatim ispitala je li domaća prodaja proizvođača izvoznika u uzorku na njegovu domaćem tržištu za svaku vrstu proizvoda koja je identična ili usporediva s vrstom proizvoda koja se prodaje za izvoz u Uniju reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća prodaja neke vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupna količina te vrste proizvoda prodanih nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka čini najmanje 5 % ukupne prodaje identične ili usporedive vrste proizvoda za izvoz u Uniju. Komisija je utvrdila da za nekoliko vrsta proizvoda koje čine manje od 0,5 % ukupne količine izvozne prodaje u Uniju nije bilo domaće prodaje identične ili usporedive vrste proizvoda.

(728)

Budući da se na domaćem tržištu u uobičajenom tijeku trgovine nisu prodavale određene vrste istovjetnog proizvoda, Komisija je uobičajenu vrijednost izračunala u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. osnovne uredbe.

(729)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda definirala udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne uredbe upotrijebiti stvarnu domaću prodaju.

(730)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(a)

ako je količina neke vrste proizvoda prodanih po neto prodajnoj cijeni jednakoj ili višoj od izračunanog troška proizvodnje činila više od 80 % ukupne prodaje te vrste proizvoda; i

(b)

ako je ponderirana prosječna prodajna cijena te vrste proizvoda jednaka jediničnom trošku proizvodnje ili viša od njega.

(731)

Ako su ispunjena oba uvjeta, uobičajena vrijednost je ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda u razdoblju ispitnog postupka.

(732)

Uobičajena vrijednost stvarna je domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje predmetnih vrsta proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(a)

ako profitabilna prodaja neke vrste proizvoda čini najviše 80 % ukupne prodaje te vrste proizvoda; ili

(b)

ako je ponderirana prosječna cijena te vrste proizvoda niža od jediničnog troška proizvodnje.

(733)

Analiza domaće prodaje pokazala je da je približno 27 % ukupne domaće prodaje bilo profitabilno te da je ponderirana prosječna prodajna cijena bila viša od troška proizvodnje. Od toga su vrste proizvoda za koje je profitabilna prodaja bila veća od 80 % činile približno 7 % ukupne domaće prodaje. U skladu s tim uobičajena je vrijednost izračunana kao ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje u razdoblju ispitnog postupka za te vrste proizvoda. Osim toga, vrste proizvoda za koje je profitabilna prodaja bila jednaka ili manja od 80 % ukupne domaće prodaje tih vrsta proizvoda činile su 20 % ukupne domaće prodaje. Uobičajena je vrijednost posljedično izračunana kao ponderirani prosjek cijena samo za profitabilnu prodaju u razdoblju ispitnog postupka za te vrste proizvoda.

(734)

Uobičajena vrijednost izračunana je dodavanjem sljedećih vrijednosti prosječnom trošku proizvodnje istovjetnog proizvoda proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuje tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(a)

ponderiranih prosječnih općih i administrativnih troškova koje je proizvođač izvoznik u uzorku koji surađuje ostvario od domaće prodaje istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine tijekom razdoblja ispitnog postupka; i

(b)

ponderirane prosječne dobiti koju su proizvođači izvoznici u uzorku koji surađuju ostvarili od domaće prodaje istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(735)

Ako nije bilo domaće prodaje vrste istovjetnog proizvoda, Komisija je potražila alternativne izvore za cijene u uobičajenom tijeku trgovine. Budući da u predmetnoj zemlji nije bilo drugih domaćih proizvođača istovjetnog proizvoda koji surađuju i koji su uključeni u uzorak ili drugih dostupnih domaćih proizvođača istovjetnog proizvoda, takve cijene nisu bile dostupne. Komisija je stoga izračunala uobičajenu vrijednost za relevantne vrste proizvoda u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. osnovne uredbe.

(736)

POSVIET je nabavljao znatan udio toplovaljanih koluta, koji su glavna sirovina u proizvodnji hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika, od nekoliko povezanih dobavljača. Komisija je stoga ispitala je li to društvo te proizvode nabavljalo po cijenama koje su u skladu s načelom nepristrane transakcije. Komisija je usporedila prodajne cijene koje je društvo POSCO Co. Ltd. („POSCO HQ”) naplaćivalo nepovezanim kupcima za relevantne razrede čelika s prodajnim cijenama koje je naplaćivalo društvu POSVIET na razini franko tvornica. Komisija je smatrala da je prodaja društva POSCO HQ odgovarajuća zamjenska vrijednost za ispitivanje kupovnih cijena toplovaljanih koluta od bilo kojeg povezanog dobavljača. Komisija je utvrdila da je POSCO HQ prodavao toplovaljane kolute relevantnih razreda čelika nepovezanim kupcima po cijenama višima od cijena koje je naplaćivao društvu POSVIET za iste razrede čelika. Stoga je Komisija prilagodila trošak toplovaljanih koluta koji je prijavilo društvo POSVIET na razinu usklađenu s načelom nepristrane transakcije. Time se trošak proizvodnje povećao za 3,7 %.

(737)

Na tako prilagođenom trošku proizvodnje temeljili su se analiza profitabilnosti domaće prodaje opisana u uvodnoj izjavi 733. te izračun uobičajene vrijednosti opisan u uvodnim izjavama 734. i 735.

(738)

Nakon konačne objave POSVIET je tvrdio da prilagodba načelu nepristrane transakcije nije pravilno provedena. Posebno je istaknuo da je jedan drugi povezani dobavljač dostavio zatražene informacije i popratne dokaze. Te su informacije sadržavale podatke o kupovnim i prodajnim cijenama (koje su naplaćene društvu POSVIET i nekoliko nepovezanih kupaca). POSVIET je tvrdio da prilagodba nije trebala biti izvršena za kupnju toplovaljanih koluta od tog povezanog dobavljača jer je prodajom društvu POSVIET ostvarena marža te je tvrdio da su te cijene bile u skladu s načelom nepristrane transakcije. Društvo je tu tvrdnju ponovilo u svojim primjedbama na dodatnu konačnu objavu, iako to pitanje nije bilo predmet dodatne konačne objave i iako je društvu naloženo da iznese samo primjedbe na pitanja obuhvaćena dodatnom konačnom objavom.

(739)

Komisija je ispitala prikupljene podatke. Prvo, Komisija je utvrdila da iz informacija koje je dostavio povezani dobavljač nije jasno je li prijavljena kupovna cijena sadržavala sve troškove nabave ili samo cijenu koju je naplatilo društvo dobavljač. Drugo, marža (razlika između prijavljene kupovne i prodajne cijene) bila je toliko niska da se teško mogla smatrati razumnom dobiti, posebno s obzirom na to da je prodajom tog povezanog dobavljača njegovim nepovezanim kupcima ostvarena znatno veća marža, što upućuje na to da cijena po kojoj je taj dobavljač prodavao društvu POSVIET nije bila u skladu s načelom nepristrane transakcije. Ta je analiza bila ograničena jer popis prodajnih transakcija koji je dostavio povezani dobavljač nije sadržavao informacije o vrsti toplovaljanih koluta, npr. na temelju razreda čelika ili drugih svojstava. Detaljna analiza dostavljena je zasebno društvu POSVIET jer je sadržavala povjerljive podatke koji su se odnosili na to društvo. Stoga je tvrdnja detaljno obrazložena u uvodnoj izjavi 738. odbačena.

3.6.4.   Izvozna cijena

(740)

Proizvođač izvoznik u uzorku izvozio je u Uniju (a) izravno nezavisnim kupcima, (b) preko povezanog društva koje se nalazi u trećoj zemlji i djeluje kao trgovac pod nazivom POSCO International Corporation („PIC Koreja”), koje izvozi izravno u Uniju, ili (c) preko društva PIC Koreja, koje izvozi preko povezanih društava koja djeluju kao uvoznik u Uniju pod nazivom POSCO INTERNATIONAL Deutschland GmbH („PI Njemačka”) i POSCO INTERNATIONAL Italia S.r.l („PI Italija”).

(741)

Za izvoznu prodaju predmetnog proizvoda izravno nezavisnim kupcima u Uniji izvozna cijena bila je stvarno plaćena ili naplativa cijena za predmetni proizvod kad se prodavao za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(742)

Za izvoznu prodaju predmetnog proizvoda u Uniju ostvarenu preko povezanih društava koja djeluju kao uvoznik, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put preprodan nezavisnim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe. U tom je slučaju cijena prilagođena uzimajući u obzir sve troškove nastale između uvoza i preprodaje, uključujući troškove prodaje, opće i administrativne troškove, te za ostvarenu dobit. Za prilagodbe je primijenjena profitna marža od 2 %, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 630.

(743)

Prilagodbe kojima se uzimaju u obzir svi troškovi nastali između uvoza i preprodaje izvršene su za manipuliranje, utovar i prijevoz u Uniji te nastale troškove kredita.

3.6.5.   Usporedba

(744)

U skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe Komisija je obvezna provesti primjerenu usporedbu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene na istoj razini trgovine, uzimajući u obzir razlike u čimbenicima koji utječu na cijene i usporedivost cijena. U ovom predmetu Komisija je odlučila usporediti uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na razini franko tvornica. Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, prema potrebi su uobičajena vrijednost i izvozna cijena prilagođene: (i) kako bi ih se vratilo na razinu franko tvornica i (ii) kako bi se uzele u obzir razlike među čimbenicima za koje se tvrdi i dokazano je da utječu na cijene i usporedivost cijena.

3.6.5.1.   Prilagodbe uobičajene vrijednosti

(745)

Kako je objašnjeno u odjeljku 3.6.3., uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju domaće prodajne cijene ili izračunana iz troškova proizvodnje zajedno s iznosima troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti, koji su se smatrali razumnima za tu razinu trgovine.

(746)

Komisija je provela prilagodbu za troškove prijevoza, manipuliranja i utovara nastale za prodaju na domaćem tržištu u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (e) osnovne uredbe kako bi vratila domaću prodajnu cijenu na razinu franko tvornica, kredit odobren nezavisnim kupcima na domaćem tržištu u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (g) osnovne uredbe, troškove pakiranja nastale za domaću prodaju istovjetnog proizvoda u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (f) osnovne uredbe te jamstva i garancije pružene nezavisnim domaćim kupcima u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (h) osnovne uredbe.

(747)

Nakon konačne objave POSVIET je ponovio svoju tvrdnju da je Komisija trebala prilagoditi uobičajenu vrijednost za prodaju hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika namijenjenih automobilskom sektoru.

(748)

To je društvo tvrdilo da je sama Komisija u odjeljku 3.4.5. ove Uredbe potvrdila da razvrstavanje vrsta proizvoda na temelju kontrolnog broja proizvoda („PCN”) i usporedivosti cijena nisu isto pitanje jer je ispitala zahtjev tajvanskih proizvođača izvoznika za prilagodbu na temelju članka 2. stavka 10. osnovne uredbe za fizičke razlike, razinu trgovine i druge čimbenike pojedinačno. POSVIET je tvrdio da se položaj tajvanskih trgovačkih društava značajno razlikuje od njegova položaja. To je društvo tvrdilo da je za razliku od tajvanskih društava dostavio dokaze o višim troškovima te tehničkim i komercijalnim razlozima za razliku u cijeni.

(749)

U tom je pogledu POSVIET tvrdio da sličnost proizvoda nije isto što i usporedivost cijena. Prema njegovim navodima, Komisija je u konačnoj objavi za pojedinačno društvo u svojem obrazloženju odgovorila na pitanje jesu li proizvodi namijenjeni automobilskom sektoru i proizvodi namijenjeni drugim sektorima dovoljno slični da bi bili obuhvaćeni istim PCN-om, ali ne i jesu li usporedivi u smislu cijene bez prilagodbe. Društvo se pozvalo na prilagodbu cijena koju je Komisija primijenila u antidampinškom postupku u vezi s uvozom akrilonitril-butadien-stirenskih smola („ABS”) podrijetlom iz Republike Koreje i Tajvana (143).

(750)

Osim toga, POSVIET je naveo da se u njegovoj početnoj tvrdnji nije radilo o tome da je viši trošak doveo do više cijene. To je društvo tvrdilo da je dostavilo dokaze koji pokazuju da su troškovi razreda namijenjenih automobilskom sektoru veći. Međutim, više cijene nisu uzrokovane samo višim troškovima. Društvo je tvrdilo da postoje dodatna jedinstvena gospodarska obilježja prodaje automobilskom sektoru, a to su:

(a)

stroge specifikacije i certificiranje;

(b)

vrijednost koju kupci iz automobilske industrije pridaju pouzdanosti i sigurnosti opskrbe;

(c)

manja osjetljivost na cijene, jer je mogućnost zamjene dobavljača ograničena zbog kvalifikacija i ponovnog certificiranja.

(751)

U tom je pogledu to društvo podsjetilo na nalaze Komisije u okviru ispitnog postupka o zaštitnim mjerama za čelik (144), u kojima je Komisija odvojila hladnovaljane plosnate proizvode od čelika namijenjene automobilskom sektoru od ostalih vrsta hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika. U konačnoj objavi za pojedinačno društvo Komisija je smatrala da primjer zaštitne mjere za čelik nije primjenjiv u ovom slučaju jer su u ispitnom postupku o zaštitnim mjerama proizvodi utvrđeni samo na temelju razvrstavanja u carinsku tarifu, dok se u ovom postupku utvrđivanjem PCN-a omogućuje usporedba istovjetnih vrsta proizvoda. Međutim, društvo se nije složilo i tvrdilo je da je Komisija već priznala da se čelik namijenjen automobilskom sektoru komercijalno razlikuje jer se proizvodi prema preciznim specifikacijama, zahtijeva certificiranje dobavljača, isporučuje se u okviru dugoročnih aranžmana i trebalo bi ga, u okolnostima koje se ovdje ispituju, razmatrati odvojeno od standardnih proizvoda (145).

(752)

POSVIET je podsjetio na navodne dokaze dostavljene u prilog navedenim tvrdnjama. Naglasio je da uočene visoke cijene razreda namijenjenih automobilskom sektoru nisu jedini razlog zbog kojeg je zatražena prilagodba. To je društvo tvrdilo da su uočene više cijene rezultat navedenih značajki prodaje automobilskom sektoru.

(753)

Nadalje, POSVIET je tvrdio da je Komisijina analiza troška proizvodnje razreda namijenjenih automobilskom sektoru i drugih razreda obuhvaćenih istim PCN-om manjkava. Komisija je utvrdila raspone jediničnog troška proizvodnje za svaki PCN u okviru kojeg su se prodavali razredi namijenjeni automobilskom sektoru i utvrdila da je jedinični trošak proizvodnje za prodaju automobilskom sektoru bio unutar tih raspona. Društvo je tvrdilo da je umjesto toga trebalo utvrditi ponderirane prosjeke. Ponderirani prosjeci pokazuju da je prosječni jedinični trošak proizvodnje razreda namijenjenih automobilskom sektoru općenito i po PCN-u bio viši od prosječnog jediničnog troška proizvodnje ostalih razreda. Društvo je napomenulo i da to dovodi do asimetrije s obzirom na to da nije prodavalo hladnovaljani plosnati čelik kupcima iz automobilskog sektora u Uniji. U tom se pogledu društvo ponovno pozvalo na ispitni postupak o ABS-u iz uvodne izjave 749.

(754)

Naposljetku, POSVIET se žalio da Komisija nije pojedinačno odgovorila na njegov zahtjev za prilagodbu na temelju članka 2. stavka 10. točke (d) osnovne uredbe (razina trgovine) i članka 2. stavka 10. točke (k) osnovne uredbe (ostali čimbenici). Društvo je nadalje tvrdilo da je dostavilo dostatne dokaze kojima potkrepljuje svoj zahtjev za prilagodbu na temelju članka 2. stavka 10. točke (a) osnovne uredbe (fizičke razlike). U tom je kontekstu društvo ponovilo i svoj argument da podjela hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika na dvije potkategorije (proizvode namijenjene automobilskom sektoru i ostale proizvode) u okviru zaštitne mjere za čelik ide u prilog njegovoj tvrdnji o postojanju fizičkih razlika.

(755)

Komisija je ispitala pojedinačne elemente tvrdnje tog društva u pogledu prilagodbe uobičajene vrijednosti na temelju članka 2. stavka 10. točke (a) ili članka 2. stavka 10. točke (d) ili članka 2. stavka 10. točke (k) osnovne uredbe. Komisija je prema potrebi obrazložila svoje razloge u pojedinačnoj objavi za to društvo jer su neke dostavljene informacije i dokazi bili povjerljive prirode.

(756)

Prvo, Komisija se složila da bi unatoč utvrđenoj klasifikaciji PCN-a mogli postojati razlozi za prilagodbu ako strana koja traži prilagodbu dokaže utjecaj na usporedivost cijena. Međutim, nije se složila s tvrdnjom da je bilo koji dio ove Uredbe potvrdio da je to bio slučaj u ovom ispitnom postupku. Analiza zahtjeva tajvanskih proizvođača izvoznika za prilagodbu samo je pokazala da je Komisija analizirala i razmotrila sve primljene tvrdnje po stranama koje su ih iznijele.

(757)

Potreba za prilagodbom mora se ispitati od slučaja do slučaja i na temelju činjenica predmeta. Stoga nalazi iz ispitnog postupka o ABS-u na koje se društvo pozvalo nisu primjenjivi u ovom slučaju. U ispitnom postupku o ABS-u detaljna analiza vrsta proizvoda proizvedenih prema načelu masene bilance pokazala je da jednostavno razlikovanje između vrsta proizvoda proizvedenih prema načelu masene bilance i konvencionalnih vrsta proizvoda nije obuhvatilo nastale razlike u troškovima i cijenama ovisno o vrsti sirovina proizvedenih prema načelu masene bilance (146). Osim toga, Komisija je u tom predmetu utvrdila da su vrste proizvoda na koje je primijenjena prilagodba posebno razvijene za jednog kupca i da je proizvođač izvoznik bio ugovorno obvezan ne prodavati te vrste proizvoda drugim kupcima.

(758)

Kad je riječ o nalazima ispitnog postupka o zaštitnim mjerama za čelik, Komisija je ostala pri svojem stajalištu. Obrazloženje primijenjeno u slučaju te zaštitne mjere ne utječe na odluku koja je trebala biti donesena u ovom ispitnom postupku. Komisija nije odlučila formirati zasebnu potkategoriju za proizvode namijenjene automobilskom sektoru jer oni nisu usporedivi u smislu troškova i cijena. Komisija je tu odluku donijela na temelju interesa korisnika. U tom je pogledu dokazano da se proizvodi namijenjeni automobilskom sektoru obično isporučuju točno na vrijeme, zbog čega se povećava rizik da će standardni proizvodi (koji nisu namijenjeni automobilskom sektoru), koji se mogu masovno isporučivati i skladištiti na početku razdoblja za koje je carinska kvota utvrđena, istisnuti iz bescarinske kvote neke posebne vrste proizvoda.

(759)

Kad je riječ o zahtjevu društva POSVIET za prilagodbu, Komisija je potvrdila da je u konačnoj objavi naglasak stavila na analizu troška proizvodnje. Komisija je smatrala da bi posebna priroda prodaje automobilskom sektoru, posebno navodni viši zahtjevi u pogledu tehničkih specifikacija i kvalitete, bila vidljiva u trošku proizvodnje. U tom se pogledu Komisija nije složila da je trebala usporediti je li trošak proizvodnje razreda namijenjenih automobilskom sektoru usklađen s troškom proizvodnje ostalih razreda na temelju ponderiranog prosjeka. U ovom bi slučaju izračun ponderiranog prosječnog jediničnog troška ovisio o količinama u kojima su proizvedene pojedinačne vrste proizvoda obuhvaćene istim PCN-om. Rasponom koji se temelji na najmanjoj i najvećoj vrijednosti dobiva se prikladnija slika troška proizvodnje koji se primjenjuje na vrste proizvoda obuhvaćene jednim PCN-om koje nisu namijenjene automobilskom sektoru. Komisija je utvrdila da je jedinični trošak proizvodnje vrsta proizvoda namijenjenih automobilskom sektoru koje su obuhvaćene istim PCN-om bio unutar raspona utvrđenog za vrste proizvoda koje nisu namijenjene automobilskom sektoru.

(760)

Kako bi na odgovarajući način odgovorila na tvrdnje društva u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkama (a), (d) ili (k) osnovne uredbe, Komisija je izložila iznesene tvrdnje te obrazloženje i dostavljene dokaze kojima se potkrepljuju te tvrdnje. U toj se analizi razmatrala i tvrdnja da se situacija društva POSVIET bitno razlikuje od situacije tajvanskih proizvođača izvoznika (vidjeti uvodnu izjavu 748.).

(761)

U početnom odgovoru na upitnik POSVIET je zatražio reviziju strukture PCN-a na temelju presedana koji je uspostavljen zaštitnom mjerom za čelik i triju elemenata iz uvodne izjave 750. te je napomenuo da će, ako Komisija odluči da neće revidirati PCN, podnijeti zahtjev za prilagodbu za fizičke razlike, razinu trgovine i/ili druge čimbenike.

(762)

Društvo je taj zahtjev podnijelo tek tijekom provjere na licu mjesta. POSVIET je dostavio podnesak u kojem je obrazložio posebna obilježja prodaje automobilskom sektoru za razliku od prodaje kupcima iz drugih sektora, dopis njegovog dobavljača za automobilski sektor o njegovoj politici nabave, izvješća kupca iz automobilskog sektora u kojima se odobravaju odabrani razredi čelika koje proizvodi POSVIET, cjenovnu ponudu za razdoblje obuhvaćeno razdobljem ispitnog postupka i izračun za utvrđivanje razine prilagodbe.

(763)

Komisija je ispitala te informacije i dokaze kako bi utvrdila bi li prilagodba zbog fizičkih razlika u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (a) osnovne uredbe bila primjerena. Komisija je utvrdila da je to društvo svojem kupcu iz automobilskog sektora prodavalo dvije kategorije vrsta proizvoda: (i) vrste proizvoda proizvedene u skladu s industrijskim standardom koji se primjenjuje na čelik za, među ostalim, automobilsku industriju i (ii) vrste proizvoda proizvedene u skladu s industrijskim standardom koji se primjenjuje na hladnovaljane proizvode općenito. Većina prodaje klijentu iz automobilskog sektora (75 – 85 %) bila je obuhvaćena drugom kategorijom. Istodobno su se te vrste proizvoda koje nisu namijenjene automobilskom sektoru i koje su se prodavale klijentu iz automobilskog sektora prodavale i drugim kupcima iz drugih sektora. U tom je pogledu Komisija utvrdila da je društvo dostavilo izvješća o odobrenju samo za vrste proizvoda proizvedene u skladu sa standardom za automobilsku industriju, a prilagodbu je zatražilo za svoju ukupnu prodaju kupcu iz automobilskog sektora. Osim toga, dostavljeni dokazi pokazali su da je kupac iz automobilskog sektora doista analizirao usklađenost vrsta proizvoda proizvedenih u skladu sa standardom za automobilsku industriju sa zatraženim tehničkim specifikacijama. Specifikacije i metode ispitivanja temeljile su se na standardu za automobilsku industriju. Komisija je nadalje utvrdila da je društvo prodavalo vrste proizvoda koje je odobrio kupac iz automobilskog sektora u skladu sa standardom za automobilsku industriju drugim kupcima, iako samo u manjim količinama. Komisija je zaključila da za većinu vrsta proizvoda koje su se prodavale kupcu iz automobilskog sektora nije bilo razlika u fizičkim svojstvima jer su se isti razredi čelika prodavali kupcima iz drugih sektora na domaćem tržištu. Manji udio vrsta proizvoda koji su se prodavali kupcu iz automobilskog sektora (15 – 25 %) doista je proizveden u skladu s posebnim industrijskim standardom koji se primjenjuje, među ostalim, na automobilsku industriju (ali i na hladnovaljane plosnate proizvode od čelika za električnu opremu ili upotrebu u građevinarstvu). Komisija je smatrala da nisu dokazane fizičke razlike između tih vrsta proizvoda i vrsta proizvoda koje se prodaju kupcima koji nisu iz automobilskog sektora. Čak i da ih je bilo, učinak na uobičajenu vrijednost bio bi zanemariv jer je ukupna prodaja kupcu iz automobilskog sektora činila manje od 2 % ukupne domaće prodaje društva POSVIET. Stoga je Komisija odbila zahtjev za prilagodbu uobičajene vrijednosti za fizičke razlike. To je društvo o daljnjim pojedinostima obaviješteno u objavi za pojedinačno društvo.

(764)

Komisija je nadalje ispitala informacije i dokaze iz uvodne izjave 762. kako bi utvrdila bi li prilagodba za razinu trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (d) osnovne uredbe bila primjerena. Komisija je podsjetila da, kako bi ta prilagodba bila opravdana, društvo mora dokazati da se, kad je riječ o distribucijskom lancu, razina trgovine izvozne cijene razlikuje od razine trgovine uobičajene vrijednosti i da je ta razlika utjecala na usporedivost cijena, što se vidi iz dosljednih i jasnih razlika u funkcijama i cijenama prodavatelja za različite razine trgovine na domaćem tržištu zemlje izvoznice. Komisija je utvrdila da je društvo samo navelo da naplaćuje više cijene jednom kupcu (riječ je o kupcu iz automobilskog sektora) na domaćem tržištu. Međutim, nije objasnilo ni dokazalo razlike u funkcijama kojima bi se objasnile više cijene. Osim toga, POSVIET je imao samo jednog kupca iz automobilskog sektora. Stoga se bilo kakva cjenovna politika koja se primjenjuje na jednog kupca teško može smatrati dokazom dosljednih i jasnih razlika između prodaje automobilskom sektoru i prodaje drugim sektorima. S obzirom na sve navedeno Komisija je odbacila tu tvrdnju.

(765)

Kad je riječ o zahtjevu za prilagodbu na temelju članka 2. stavka 10. točke (k) osnovne uredbe, Komisija je iznijela detaljnu analizu u objavi za pojedinačno društvo. Općenito govoreći, Komisija je utvrdila da društvo nije dokazalo korelaciju između čimbenika koje je navelo kao posebna obilježja prodaje automobilskom sektoru i cijena koje je naplaćivalo kupcu iz tog sektora. Konkretno, Komisija je utvrdila da je prodaja automobilskom sektoru obuhvaćena nekim PCN-ovima koji obuhvaćaju i prodaju automobilskom sektoru i prodaju drugim sektorima bilježila gubitke, tj. tim navodnim posebnim značajkama prodaje automobilskom sektoru nije se mogla ostvariti cijena kojom bi se pokrio trošak proizvodnje. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(766)

Konačno, Komisija je na temelju razmatranja iznesenih u uvodnim izjavama od 755. do 765. odbacila tvrdnje društva POSVIET koje su obrazložene u uvodnim izjavama od 747. do 754.

(767)

Nakon dodatne konačne objave POSVIET je ponovio da je trošak proizvodnje razreda za automobilski sektor i razreda za druge sektore primjerenije usporediti na temelju ponderiranog prosjeka nego na temelju raspona. Društvo je tvrdilo da je iz ponderiranog prosjeka vidljiva stvarna komercijalna važnost tog opažanja, dok se primjenom raspona odlučujuća važnost pridaje dvjema krajnostima neovisno o tome je li jedna od njih reprezentativna.

(768)

Kad je riječ o Komisijinoj analizi zahtjeva društva za prilagodbu zbog fizičkih razlika na temelju članka 2. stavka 10. točke (a) osnovne uredbe, POSVIET je iznio dva argumenta.

(769)

Prvo, društvo je tvrdilo da analiza Komisije na temelju industrijskih normi prema kojima se proizvode vrste proizvoda koje se prodaju kupcu iz automobilskog sektora nije relevantna za donošenje zaključaka o tome je li prilagodba na temelju članka 2. stavka 10. točke (a) osnovne uredbe opravdana. Društvo je tvrdilo da proizvod može biti obuhvaćen istim PCN-om ili širim industrijskim standardom te i dalje podlijegati dodatnim zahtjevima za određenog kupca.

(770)

Drugo, POSVIET je tvrdio da su posebni zahtjevi njegova kupca iz automobilskog sektora imali dokazanu tržišnu vrijednost. U tom se pogledu društvo pozvalo na činjenicu da se proizvodi ispituju u odnosu na posebne tehničke zahtjeve kupca iz automobilskog sektora, da je ponderirani prosječni jedinični trošak proizvodnje viši od troška proizvoda za razrede obuhvaćene istim PCN-om koji nisu namijenjeni automobilskom sektoru te da su ponderirane prosječne prodajne cijene proizvoda za automobilski sektor na razini franko tvornica također više od cijena proizvoda za druge sektore za isti PCN.

(771)

Kad je riječ o Komisijinoj ocjeni zahtjeva društva za prilagodbu za razlike u razini trgovine (prodaja proizvođača originalne opreme) na temelju članka 2. stavka 10. točke (d) osnovne uredbe, društvo je dostavilo pregled razlika između funkcija koje se obavljaju za kupce iz automobilskog sektora i kupce iz drugih sektora u sljedećim kategorijama: (a) kvalifikacija i ispitivanje, (b) predviđanje i planiranje, (c) inventar i logistika, (d) ovlast za određivanje cijena, (e) rješavanje reklamacija i tehnička potpora. Društvo je tvrdilo i da je učinak tih razlika u funkcijama dokazan višim cijenama koje se naplaćuju kupcu iz automobilskog sektora i dosljednošću tih razlika u svim transakcijama, proizvodima i razdobljima. Naposljetku, društvo je dodalo da bi Komisija, čak i ako smatra da uvjeti iz članka 2. stavka 10. točke (d) podtočke i. osnovne uredbe nisu u potpunosti ispunjeni, trebala odobriti posebnu prilagodbu na temelju članka 2. stavka 10. točke (d) podtočke ii. osnovne uredbe.

(772)

Kad je riječ o Komisijinoj ocjeni zahtjeva društva za prilagodbu za druge čimbenike na temelju članka 2. stavka 10. točke (k) osnovne uredbe, društvo je tvrdilo sljedeće:

(a)

taj je zahtjev iznijelo tijekom provjere na licu mjesta, ne samo nakon konačne objave;

(b)

ograničena održivost potkrijepljena je dokazima o postupku certificiranja;

(c)

iako se cijene po zemljama razlikuju, o određivanju regionalnih cijena pregovara se na središnjoj razini;

(d)

ponderirani prosjeci troškova proizvodnje i prodajnih cijena izravan su dokaz dosljednog učinka na cijene;

(e)

PCN-ovi koji ostvaruju gubitke ne opovrgavaju učinak na cijene;

(f)

budući da nije bilo prodaje automobilskom sektoru u Uniji, potrebna je prilagodba jer je navodno utvrđen učinak drugih čimbenika na cijene.

(773)

Komisija je ostala pri stajalištu da usporedba troška proizvodnje na temelju ponderiranog prosjeka nije primjeren način kojim bi se utvrdilo je li trošak proizvodnje razredâ za automobilski sektor stalno bio viši od troška proizvodnje razredâ (robe) za druge sektore. Naime, ako je nekoliko različitih vrijednosti podijeljeno u dvije skupine, a prosjek se izračunava za svaku skupinu, jedan će prosjek gotovo uvijek biti viši od drugoga. Međutim, ta razlika sama po sebi ne pokazuje jesu li pojedinačne vrijednosti u jednoj skupini dosljedno više od onih u drugoj skupini. Osim toga, društvo je već u svojim primjedbama na konačnu objavu tvrdilo da Komisija nije pravilno ispitala njegove zahtjeve za prilagodbe na temelju članka 2. stavka 10. točaka (a) i (d) i članka 2. stavka 10. točke (k) osnovne uredbe. Ta je analiza provedena i Komisija je odbila zahtjeve društva na osnovi različitoj od analize prosječnog troška proizvodnje.

(774)

Kad je riječ o tvrdnji na temelju članka 2. stavka 10. točke (a) osnovne uredbe, Komisija je napomenula da svoj zaključak nije temeljila samo na činjenici da su vrste proizvoda koje se prodaju kupcima iz automobilskog sektora proizvodi na koje se primjenjuje određeni industrijski standard. Komisija ne osporava da proizvodi proizvedeni u skladu s različitim industrijskim standardima mogu biti obuhvaćeni istim PCN-om. Bit Komisijina argumenta bila je da nije bilo dokaza o postojanju fizičkih razlika između pojedinačnih razreda proizvedenih u skladu sa standardom industrije za robu, koji su činili veliku većinu prodaje društva kupcu iz automobilskog sektora, dok su se ti isti razredi prodavali i kupcima iz drugih sektora. Izvješća o odobrenju koja je dostavilo društvo odnosila su se samo na vrste proizvoda proizvedene u skladu sa standardom automobilske industrije, koje su činile manji dio prodaje društva kupcu iz automobilskog sektora. U svakom slučaju, društvo nije objasnilo fizičke razlike između vrsta proizvoda koje se prodaju kupcima iz automobilskog sektora i kupcima iz drugih sektora. Samo postojanje razlike u cijeni ne može se prihvatiti kao dokaz fizičkih razlika.

(775)

Kad je riječ o tvrdnji na temelju članka 2. stavka 10. točke (d) osnovne uredbe, Komisija je analizirala funkcije u pogledu prodaje automobilskom sektoru i prodaje drugim sektorima koje je naveo POSVIET. Za neke navodne funkcije, odnosno kvalifikaciju i ispitivanje, predviđanje i planiranje, inventar i logistiku te tehničku potporu, u dokumentaciji nije bilo popratnih dokaza ili su dokazi bili samo djelomični (postojanje izvješća o odobrenju/ispitivanju za ograničen broj vrsta proizvoda). Kad je riječ o rješavanju pritužbi, čini se da postoji preklapanje pruženih funkcija i usluga. Iako se čini da je za kupca iz automobilskog sektora jasno definiran postupak za podnošenje pritužbi, sličan se postupak može primijeniti na kupce iz drugih sektora, ovisno o prirodi zahtjeva. Kad je riječ o ovlasti za određivanje cijena, nije jasno kako činjenica da se o cijenama pregovara na središnjoj razini predstavlja funkciju povezanu s razinom trgovine / prodajom proizvođača originalne opreme.

(776)

Kad je riječ o tvrdnji na temelju članka 2. stavka 10. točke (k) osnovne uredbe, Komisija je napomenula sljedeće:

(a)

iako je društvo iznijelo tu tvrdnju tijekom provjere na licu mjesta, tek je u svojim primjedbama na konačnu objavu jasno utvrdilo čimbenike koje bi trebalo uzeti u obzir u skladu s tim odredbama;

(b)

društvo nije dostavilo nikakve dokaze o sveobuhvatnom postupku certificiranja, nego samo izvješća o odobrenju/ispitivanju za ograničen broj vrsta proizvoda koji se prodaju kupcu iz automobilskog sektora. Komisija je utvrdila da redovito ispitivanje sukladnosti isporučenih proizvoda s tehničkim specifikacijama kupca iz automobilskog sektora nije moglo dovesti do ograničene održivosti dobavljačâ;

(c)

kad je riječ o centraliziranom dogovaranju cijena, Komisija je napomenula da je društvo prethodno tvrdilo da cijene koje se naplaćuju kupcu iz automobilskog sektora nisu reprezentativne za vijetnamsko tržište jer se ne određuju samo za Vijetnam, nego na regionalnoj razini. To je opovrgnuto opažanjima Komisije o cjenovnoj ponudi koju je dostavilo društvo;

(d)

relevantnost ponderiranog prosječnog troška proizvodnje (i cijena) već je razmotrena nekoliko puta;

(e)

nije bilo jasno kako činjenica da se prodajom automobilskom sektoru koja je obuhvaćena dvama od osam relevantnih PCN-ova ostvaruju gubici ne opovrgava tvrdnju društva da je prilagodba opravdana, posebno s obzirom na to da je društvo predložilo dvije metode za provedbu prilagodbe i da su se obje temeljile na prilagodbi cijena na takvu razinu da bi prodaja razreda namijenjenih automobilskom sektoru obuhvaćenih svakim relevantnim PCN-om dovela do iste razine profitabilnosti kao prodaja drugim sektorima obuhvaćena istim PCN-om.

(777)

U svakom slučaju, POSVIET je svoje zahtjeve za prilagodbu u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkama (a), (d) ili (k) osnovne uredbe kontinuirano temeljio samo na postojanju viših cijena koje naplaćuje svojem kupcu iz automobilskog sektora. Društvo je zatim tvrdilo da postoje razlike u fizičkim svojstvima, funkcijama povezanima s razinom trgovine / prodajom proizvođača originalne opreme ili drugim čimbenicima. Umjesto da pruži popratne dokaze o postojanju tih razlika, društvo je tvrdilo da je samo postojanje viših cijena dokaz tih razlika. U tom je pogledu Komisija napomenula da je utvrđena razlika u cijeni na domaćem tržištu ovisno o kupcu uobičajena pojava na slobodnom tržištu koja bi se trebala uzeti u obzir u uobičajenoj vrijednosti, a ne ukloniti iz nje. POSVIET ipak nije objasnio tu razliku u cijeni u smislu konkretnih čimbenika koji utječu na cijenu kako je propisano člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Bez takve povezanosti nema razloga za prilagodbu. Sama razlika u cijeni ne ukazuje nužno na cjenovnu premiju. U jednakoj mjeri može ukazivati na odbitak cijena za klijente koji nisu iz automobilskog sektora te je bez ikakve dokazive povezanosti s konkretnim čimbenikom uobičajena pojava na tržištu koja oblikuje uobičajenu vrijednost za određenu vrstu proizvoda.

(778)

Komisija je na nakon razmatranja iznesenih u uvodnim izjavama od 773. do 777. odbacila tvrdnje društva POSVIET koje su opisane u uvodnim izjavama od 767. do 772.

3.6.5.2.   Prilagodbe izvozne cijene

(779)

Kako bi se izvozna cijena vratila na razinu trgovine franko tvornica, izvršene su prilagodbe s obzirom na vozarinu, osiguranje, troškove manipuliranja i utovara te popratne troškove u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (e) osnovne uredbe.

(780)

Izvršene su prilagodbe za sljedeće čimbenike koji utječu na cijene i usporedivost cijena: kredite odobrene nezavisnim kupcima na domaćem tržištu u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (g) osnovne uredbe, troškove pakiranja nastale za izvoznu prodaju predmetnog proizvoda u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (f) osnovne uredbe, bankovne naknade u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (k) osnovne uredbe i provizije u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i) osnovne uredbe. PIC Koreja platio je provizije povezanom društvu u Vijetnamu za obradu dokumenata, komunikaciju i druge pružene usluge povezane s izvozom predmetnog proizvoda koji proizvodi POSVIET u Uniju.

(781)

Za svu izvoznu prodaju izvršenu preko društva PIC Koreja, koje je trgovac, izvršena je prilagodba na temelju članka 2. stavka 10. točke (i) osnovne uredbe. Komisija je smatrala da troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi koje je snosio trgovac i dobit nepovezanog uvoznika od 2 %, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 630., pouzdano odgovaraju proviziji koju bi za svoje usluge naplatio nepovezani posrednik.

(782)

Nakon konačne objave POSVIET je ponovio svoju tvrdnju da su trgovačka društva PIC Koreja, PI Njemačka i PI Italija („grupa PI”) jedinstveni gospodarski subjekt. Društvo je priznalo da je u antidampinškim postupcima koncept jedinstvenog gospodarskog subjekta primjenjivan na trgovca povezanog s proizvođačem izvoznikom ako je gospodarska stvarnost njihovog odnosa pokazala da je taj trgovac djelovao kao unutarnji izvozni odjel proizvođača. Društvo je tu tvrdnju ponovilo u svojim primjedbama na dodatnu konačnu objavu, iako to pitanje nije bilo predmet dodatne konačne objave i iako je društvu naloženo da iznese samo primjedbe na pitanja obuhvaćena dodatnom konačnom objavom.

(783)

Međutim, društvo je tvrdilo da činjenica da POSVIET nije dio navodnog jedinstvenog gospodarskog subjekta nije relevantna u ovom slučaju i pozvalo se na pravo tržišnog natjecanja Unije kojim se poduzeće prepoznaje kao gospodarska jedinica koja se može sastojati od nekoliko različitih fizičkih ili pravnih osoba. U ovom su slučaju bitni gospodarsko jedinstvo i kontrola, a ne pitanje je li jedan od subjekata proizvođač. U tom je pogledu POSVIET tvrdio da je grupa PI jedinstveni gospodarski subjekt iz sljedećih razloga:

(a)

financijski izvještaji te grupe su konsolidirani;

(b)

funkcije prodaje triju društava centralno se koordiniraju;

(c)

dva povezana uvoznika u Uniji ne određuju cijene neovisno;

(d)

dva povezana uvoznika u Uniji osnovana su kako bi obavljala funkcije koje PIC Koreja nije mogao obavljati.

(784)

POSVIET je naveo da se ne protivi odbitku troškova prodaje, općih i administrativnih troškova na temelju članka 2. stavka 9. i članka 2. stavka 10. točke (i) osnovne uredbe, ali da se protivi dvostrukom odbitku dobiti.

(785)

Predložio je i da bi bilo primjereno provesti jedinstveni odbitak konsolidiranih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe.

(786)

Naposljetku, to je društvo podsjetilo da se, u skladu s presudom u predmetu PT Musim Mas/Komisija (147), ako su proizvođač i povezani trgovac priznati kao jedinstveni gospodarski subjekt, ne može smatrati da trgovac obavlja poslove posrednika koji posluje na temelju provizije u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i) osnovne uredbe.

(787)

Komisija je ispitala tu tvrdnju. U antidampinškim postupcima koncept jedinstvenog gospodarskog subjekta doista opisuje situacije u kojima je trgovac povezan s proizvođačem izvoznikom i u kojima gospodarske okolnosti njihova odnosa pokazuju da trgovac djeluje kao unutarnji izvozni odjel proizvođača. Ta okolnost po definiciji nije u suprotnosti sa shvaćanjem poduzeća na temelju prava tržišnog natjecanja Unije, iako se mora napomenuti da se pravo tržišnog natjecanja Unije ne primjenjuje u ispitnim postupcima trgovinske zaštite.

(788)

Komisija je napomenula da je POSVIET tvrdnjom da PIC Koreja, PI Njemačka i PI Italija čine jedinstveni gospodarski subjekt želio izmijeniti način primjene prilagodbi na izvoznu cijenu. Društvo se u biti usprotivilo navodnom dvostrukom odbitku nominalne dobiti u skladu s člankom 2. stavkom 9. i člankom 2. stavkom 10. točkom (i) osnovne uredbe ili je kao alternativu predložilo odbitak konsolidiranih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova grupe PI u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe.

(789)

U tom je pogledu Komisija podsjetila da odbitak troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te nominalne dobiti u skladu s člankom 2. stavkom 9. i člankom 2. stavkom 10. točkom (i) osnovne uredbe, pri čemu se oba temelje na istoj vrsti informacija, odnosno na troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima koje su stvarno imala povezana društva i dobiti nepovezanog uvoznika, čine dva zasebna postupka.

(790)

Komisija je u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe izračunala izvoznu cijenu na temelju cijene po kojoj su se hladnovaljani plosnati proizvodi od čelika preprodavali prvom nezavisnom kupcu jer su uvoznici PI Njemačka i PI Italija bili povezani s proizvođačem izvoznikom. U skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe izvršena je prilagodba za sve troškove nastale između uvoza i preprodaje, kao i za ostvarenu dobit. U ovom su predmetu troškovi nastali između uvoza i preprodaje obuhvaćali troškove koje su uvoznici prijavili za svaku pojedinu transakciju te troškove prodaje, opće i administrativne troškove koji se nisu mogli izravno povezati s pojedinačnim transakcijama.

(791)

Nakon što je utvrdila i izvoznu cijenu i uobičajenu vrijednost, Komisija je izvršila prilagodbu izvozne cijene radi primjerene usporedbe u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i) osnovne uredbe. Komisija je utvrdila da je PIC Koreja obavljao poslove slične poslovima posrednika koji posluje na temelju provizije i da je za te poslove primio naknadu u obliku marže. Budući da je ta marža plaćena između povezanih subjekata, na nju je utjecao njihov odnos. Stoga je Komisija uzela troškove prodaje, opće i administrativne troškove društva PIC Koreja i nominalnu dobit kao zamjensku vrijednost za proviziju koja bi se platila neovisnom posredniku koji obavlja funkcije društva PIC Koreja.

(792)

U tom pogledu POSVIET nije dokazao da se pristupom Komisije krši osnovna uredba. Komisija je bila zakonski obvezna odbiti troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit za izračun izvozne cijene u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe. Kad je riječ o prilagodbi na temelju članka 2. stavka 10. točke (i) osnovne uredbe, društvo nije osporavalo nalaze Komisije da je PIC Koreja obavljao poslove slične poslovima posrednika koji posluje na temelju provizije. Društvo nije tvrdilo ni dostavilo dokaze da je PIC Koreja djelovao kao unutarnji izvozni odjel društva POSVIET, u kojem slučaju prilagodba na temelju članka 2. stavka 10. točke (i) osnovne uredbe doista ne bi bila primjerena.

(793)

Nakon konačne objave POSVIET je tvrdio da bi razinu dobiti odbijenu u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i) osnovne uredbe za PIC Koreja pri izravnoj prodaji nepovezanim kupcima u Uniji trebalo revidirati kako bi se uzele u obzir ograničene funkcije tog društva. U tom se pogledu to društvo pozvalo na presudu u predmetu PT Musim Mas/Komisija (148), u kojoj je Sud pojasnio da se primjena članka 2. stavka 10. točke (i) osnovne uredbe ne temelji na postojanju odnosa između trgovca i proizvođača izvoznika, nego na funkcijama koje obavlja trgovac. Društvo je tvrdilo da razina dobiti mora biti prilagođena funkcijama koje obavlja trgovac, a ne onima koje obavlja uvoznik.

(794)

Nadalje, POSVIET se pozvao na Smjernice OECD-a o transfernim cijenama (149) prema kojima će „na maržu preprodajne cijene utjecati razina djelatnosti koje obavlja preprodavatelj. Ta razina djelatnosti može varirati od slučaja u kojem preprodavatelj pruža samo minimalne usluge kao otpremnik do slučaja u kojem preprodavatelj preuzima potpuni rizik vlasništva zajedno s punom odgovornošću za oglašavanje, stavljanje na tržište, distribuciju i jamčenje robe, financiranje zaliha i druge povezane usluge te rizike povezane s njima. Ako preprodavatelj u kontroliranoj transakciji ne obavlja znatnu poslovnu djelatnost, nego samo prenosi robu na treću stranu, marža preprodajne cijene mogla bi, s obzirom na obavljene funkcije, biti mala.”

(795)

U tom je pogledu društvo istaknulo da PIC Koreja ne pruža usluge skladištenja ili carinjenja niti se bavi svakodnevnim upravljanjem odnosima s kupcima u prodajnom kanalu u kojem prodaje izravno nepovezanim kupcima u Uniji.

(796)

Društvo je tvrdnju iz uvodnih izjava od 793. do 795. ponovilo u svojim primjedbama na dodatnu konačnu objavu, iako to pitanje nije bilo predmet dodatne konačne objave i iako je društvu naloženo da iznese samo primjedbe na pitanja obuhvaćena dodatnom konačnom objavom.

(797)

Komisija je na početku napomenula da, suprotno tvrdnji društva POSVIET, u presudi u predmetu PT Musim Mas/Komisija (150) dobit na temelju koje je kvantificirana prilagodba u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i) osnovne uredbe nije povezana s funkcijama koje obavlja trgovac koji djeluje kao posrednik. Naprotiv, s tim je funkcijama povezana sama prilagodba. U tom je pogledu Komisija podsjetila da se prilagodba za proviziju na temelju članka 2. stavka 10. točke (i) osnovne uredbe sastoji od dvaju različitih elemenata: (i) stvarnih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova povezanog trgovca i (ii) nominalne dobiti nepovezanog trgovca koji posluje u istom sektoru. Dok komponenta dobiti služi kao zamjenska vrijednost za maržu koju bi usporedivi neovisni trgovac zaradio na slobodnom tržištu, komponenta troškova prodaje, općih i administrativnih troškova odgovara stvarnim troškovima nastalima zbog funkcija koje obavljaju povezani trgovci. Upravo potonji element, to jest stvarni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi, jamči da prilagodba točno odgovara troškovima funkcija koje se obavljaju.

(798)

Komisija je potvrdila da se prilagodba na temelju članka 2. stavka 10. točke (i) osnovne uredbe koja se primjenjuje na izvoz u Uniju preko društva PIC Koreja nije temeljila na postojanju odnosa između društva POSVIET i društva PIC Koreja, nego na sudjelovanju trgovca u nekoliko prodajnih kanala u kojima je trgovac obavljao poslove slične poslovima posrednika koji posluje na temelju provizije. Međutim, postojanje tog odnosa utjecalo je na određivanje razine prilagodbe. Iako su stvarni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi društva PIC Koreja prihvaćeni kao dio prilagodbe, dobit ostvarena prodajom nije se mogla uzeti u obzir jer je na kupovnu cijenu utjecao odnos između društava POSVIET i PIC Koreja. Stoga je kao odgovarajuća zamjenska vrijednost uzeta dobit nepovezanog uvoznika u Uniji.

(799)

Nadalje, društvo je tvrdilo da je razinu dobiti trebalo smanjiti jer je društvo obavljalo ograničene funkcije u usporedbi s povezanim uvoznicima u Uniji te se u tom pogledu pozvalo na Smjernice OECD-a o transfernim cijenama.

(800)

Kad je riječ o Smjernicama OECD-a o transfernim cijenama, Komisija je podsjetila da se one temelje na „međunarodnom standardu za transferne cijene za koji su se zemlje članice OECD-a složile da bi ih skupine [multinacionalnih poduzeća] i porezne uprave trebale primjenjivati u porezne svrhe” (151). Svrha Smjernica OECD-a o transfernim cijenama nije predvidjeti ostvarivu ili razumnu dobit koju je moguće ostvariti preprodajom određene robe na određenom tržištu na temelju funkcija koje obavlja trgovac. Raspodjela dobiti na temelju funkcija koje obavljaju povezani subjekti u tom kontekstu u osnovi služi za sprečavanje raspodjele dobiti poduzećima koja obavljaju mali broj funkcija, ali se nalaze u jurisdikcijama s niskim poreznim opterećenjem.

(801)

U svakom slučaju, Komisija se nije složila da su funkcije koje je obavljao PIC Koreja bile ograničene u usporedbi s funkcijama dvaju povezanih uvoznika u Uniji. Detaljna je analiza zasebno dostavljena društvu radi povjerljivosti. U tom se kontekstu u Smjernicama OECD-a o transfernim cijenama, na koje se društvo pozvalo u svojoj argumentaciji, navode primjeri situacija u kojima se funkcije trgovca smatraju ograničenima (minimalne usluge otpremnika) i u kojima se može očekivati znatna, tj. veća marža (kao što su, na primjer, potpuni rizik vlasništva, potpuna odgovornost za oglašavanje, stavljanje na tržište, distribuciju i jamčenje robe i rizici povezani s njima). PIC Koreja očito je preuzeo vlasništvo nad robom tijekom pomorskog prijevoza i bio odgovoran za organizaciju distribucijske mreže. Stoga se njegove funkcije ne mogu smatrati ograničenima. Tvrdnja iznesena u uvodnoj izjavi 797. posljedično je odbačena.

3.6.6.   Dampinške marže

(802)

Za proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuje Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(803)

Na temelju toga, konačne ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose 16,0 %.

(804)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak Komisija izračunava ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne uredbe. U ovom je slučaju konačna dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak ista kao i za proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuje, tj. 16,0 %.

(805)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz Vijetnama Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje mjeri se kao udio proizvoda koje su u Uniju izvezli proizvođači izvoznici koji surađuju u ukupnom uvozu iz predmetne zemlje u Uniju u razdoblju ispitnog postupka, koji je utvrđen na osnovi Eurostata.

(806)

Razina suradnje u ovom je slučaju visoka jer je izvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio više od 80 % ukupnog uvoza u razdoblju ispitnog postupka. Na temelju toga Komisija je odlučila dampinšku maržu za proizvođače izvoznike koji ne surađuju utvrditi na razini pojedinačno ispitanog društva u uzorku koje surađuje.

(807)

Konačne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Društvo

Konačna dampinška marža (%)

POSCO VIETNAM CO., LTD

16,0

Ostala društva koja surađuju

16,0

Sav ostali uvoz podrijetlom iz Vijetnama

16,0

4.   ŠTETA

4.1.   Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(808)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka istovjetni proizvod proizvodila su 22 proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(809)

Ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrđena je u iznosu od oko 31,5 milijuna tona, uključujući proizvodnju za ograničeno tržište. Komisija je tu brojku utvrdila na temelju svih dostupnih podataka o industriji Unije, odnosno provjerenog odgovora na upitnik koji je primila od Eurofera i koji je, gdje je to bilo moguće, unakrsno provjeren usporedbom s provjerenim odgovorima proizvođača iz Unije u uzorku.

(810)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 94., odabran je uzorak od tri proizvođača iz Unije. Konačni uzorak činio je više od 24 % procijenjene ukupne proizvodnje u Uniji i 17 % procijenjene prodaje istovjetnog proizvoda na slobodnom tržištu u Uniji, čime je zajamčena dobra geografska pokrivenost.

(811)

Općenito, industrija Unije u znatnoj je mjeri vertikalno integrirana. Znatan dio proizvodnje koristi se ograničeno za daljnju preradu na kraju proizvodnog lanca, dok se ostatak prodaje na slobodnom tržištu u izravnoj konkurenciji s uvozom.

4.2.   Utvrđivanje odgovarajućeg tržišta Unije

(812)

Kako bi utvrdila je li industriji Unije nanesena šteta te kako bi utvrdila potrošnju i različite gospodarske pokazatelje povezane sa stanjem industrije Unije, Komisija je ispitala u kojoj bi mjeri upotrebu proizvodnje industrije Unije za vlastite potrebe, posebno za daljnju preradu, trebalo uzeti u obzir u toj analizi.

(813)

Kako je prethodno navedeno, industrija Unije uglavnom je vertikalno integrirana, a proizvod iz ispitnog postupka primarni je ulazni element za proizvodnju različitih proizvoda veće vrijednosti na kraju proizvodnog lanca, kao što su galvanizirani i organski prevučeni proizvodi. Komisija je stoga utvrdila da je znatan dio proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku bio namijenjen za ograničenu upotrebu. S obzirom na to, ograničena potrošnja i potrošnja na slobodnom tržištu analizirane su zasebno.

(814)

Za analizu štete važno je razlikovati ograničeno tržište od slobodnog tržišta jer proizvodi namijenjeni ograničenoj upotrebi nisu izloženi izravnom tržišnom natjecanju s uvozom, a transferne cijene utvrđuju se unutar grupa u skladu s raznim cjenovnim politikama. S druge strane, proizvodnja namijenjena za slobodno tržište u izravnom je tržišnom natjecanju s uvozom proizvoda iz ispitnog postupka, a cijene se formiraju na slobodnom tržištu.

(815)

Kako bi dobila što potpuniju sliku industrije Unije, Komisija je pribavila podatke za cjelokupnu djelatnost proizvodnje određenih hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika i utvrdila je li proizvodnja bila namijenjena ograničenoj upotrebi ili slobodnom tržištu.

(816)

Komisija je ispitala određene gospodarske pokazatelje povezane s industrijom Unije na temelju podataka o slobodnom tržištu. To su sljedeći pokazatelji: količina prodanih proizvoda i prodajne cijene na tržištu Unije, tržišni udio, rast, količina izvezenih proizvoda i izvozne cijene, profitabilnost, povrat ulaganja, te novčani tok. Gdje je to bilo moguće i opravdano, nalazi ispitivanja uspoređeni su s podacima o ograničenom tržištu kako bi se osigurala potpuna slika stanja industrije Unije.

(817)

Međutim, ostali gospodarski pokazatelji mogli su se smisleno ispitati samo razmatranjem cjelokupne djelatnosti, uključujući ograničenu upotrebu industrije Unije. Oni su sljedeći: proizvodnja, kapacitet, iskorištenost kapaciteta, investicije, zalihe, zaposlenost, produktivnost, plaće, i sposobnost prikupljanja kapitala. Oni ovise o cjelokupnoj djelatnosti, bez obzira na to je li proizvodnja namijenjena ograničenoj upotrebi ili prodaji na slobodnom tržištu.

4.3.   Potrošnja u Uniji

4.3.1.   Ograničena potrošnja na tržištu Unije (u tonama)

(818)

Komisija je utvrdila ograničenu potrošnju u Uniji na temelju ograničene upotrebe i ograničene prodaje svih poznatih proizvođača u Uniji na tržištu Unije. Na temelju toga ograničena potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 25.

Ograničena potrošnja na tržištu Unije (u tonama)

 

2022.

2023.

2024.

Razdoblje ispitnog postupka

Ograničena potrošnja

24 019 465

24 266 863

24 913 310

24 037 814

Indeks (2022. = 100)

100

101

104

100

Izvor:

odgovor Eurofera na upitnik.

(819)

Utvrđeno je da je oko 76 % proizvodnje hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Uniji namijenjeno ograničenom tržištu, dok se preostalih 24 % prodaje po uvjetima slobodnog tržišta.

(820)

Ograničena potrošnja u EU-u povećala se za oko 4 % od 2022. do 2024., što je u skladu s postupnim povećanjem ograničene potražnje. Međutim, to se kretanje nije nastavilo jer se potrošnja nakon toga smanjila za približno 3,5 % u razdoblju ispitnog postupka u odnosu na 2024. i uglavnom se vratila na razinu iz 2022. Općenito, ograničena potrošnja u razmatranom je razdoblju tek ograničeno varirala, što upućuje na relativno stabilnu potražnju na kraju proizvodnog lanca u okviru vertikalno integriranog poslovanja.

4.3.2.   Potrošnja na slobodnom tržištu Unije (u tonama)

(821)

Komisija je potrošnju na slobodnom tržištu Unije utvrdila na temelju (a) podataka EUROFER-a o prodaji na tržištu Unije svih poznatih proizvođača u Uniji, koji su unakrsno provjereni s podacima koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku i (b) uvoza u Uniju iz svih trećih zemalja prema izvješću Eurostata. Na temelju toga potrošnja na slobodnom tržištu Unije kretala se kako slijedi:

Tablica 26.

Potrošnja na slobodnom tržištu Unije (u tonama)

 

2022.

2023.

2024.

Razdoblje ispitnog postupka

Potrošnja na slobodnom tržištu

8 089 250

7 372 012

7 543 690

7 274 722

Indeks (2022. = 100)

100

91

93

90

Izvor:

odgovor Eurofera na upitnik, proizvođači iz Unije u uzorku, Eurostat.

(822)

Potrošnja na slobodnom tržištu u razmatranom se razdoblju znatno smanjila. U prvoj godini smanjila se za 9 %. Nakon toga uslijedilo je umjereno povećanje od 2 % sljedeće godine. Međutim, taj je oporavak bio privremen jer se potrošnja u razdoblju ispitnog postupka ponovno smanjila za 3 postotna boda.

(823)

Potrošnja na slobodnom tržištu u razmatranom se razdoblju ukupno smanjila za 10 %. To je smanjenje uglavnom posljedica smanjenja potrošnje na kraju proizvodnog lanca, posebno u građevinskom sektoru i određenim industrijskim primjenama, koje su glavna tržišta krajnje namjene proizvoda od čelika.

(824)

Osim toga, makroekonomska nesigurnost i slabiji gospodarski rast u nekoliko država članica pridonijeli su opreznijem ponašanju kupaca pri kupnji, koji su odgodili ili smanjili narudžbe i dali prednost smanjenju zaliha. To je dovelo do manje aktivnosti na promptnom tržištu i manjih količina transakcija u segmentu slobodnog tržišta.

4.3.3.   Ukupna potrošnja

(825)

Ukupna potrošnja, odnosno zbroj potrošnje na ograničenom i slobodnom tržištu, u razmatranom se razdoblju kretala kako slijedi:

Tablica 27.

Ukupna potrošnja u Uniji (slobodno i ograničeno tržište) (u tonama)

 

2022.

2023.

2024.

Razdoblje ispitnog postupka

Ukupna potrošnja u Uniji

32 108 714

31 638 874

32 456 525

31 312 536

Indeks (2022. = 100)

100

99

101

98

Izvor:

odgovor Eurofera na upitnik, proizvođači iz Unije u uzorku, Eurostat.

(826)

Ukupna potrošnja u Uniji u razmatranom je razdoblju uglavnom ostala stabilna, uz tek ograničene fluktuacije. U prvoj godini blago se smanjila za 1 %. Nakon toga uslijedilo je umjereno povećanje za 3 postotna boda sljedeće godine. Međutim, to se povećanje nije nastavilo, budući da se potrošnja u razdoblju ispitnog postupka smanjila za 4 postotna boda.

(827)

U razmatranom razdoblju ukupna potrošnja ostala je uglavnom stabilna, uz blago smanjenje od oko 2 % od 2022. do razdoblja ispitnog postupka. Ta relativna stabilnost najvećim je dijelom posljedica uglavnom stabilne ograničene potrošnje, kojom je djelomično ublaženo silazno kretanje potrošnje na slobodnom tržištu, a time i ukupno smanjenje potražnje.

4.4.   Uvoz iz predmetnih zemalja

4.4.1.   Kumulativna procjena učinaka uvoza iz predmetnih zemalja te količina i cijene proizvoda uvezenih iz predmetnih zemalja

(828)

Komisija je ispitala treba li uvoz proizvoda podrijetlom iz predmetnih zemalja procijeniti kumulativno, u skladu s člankom 3. stavkom 4. osnovne uredbe.

(829)

Dampinška marža utvrđena u odnosu na uvoz iz predmetnih zemalja bila je iznad praga de minimis utvrđenog u članku 9. stavku 3. osnovne uredbe. Količina proizvoda uvezenih iz svake od predmetnih zemalja nije bila zanemariva u smislu članka 5. stavka 7. osnovne uredbe. Tržišni udjeli u razdoblju ispitnog postupka kretali su se od 3 % do 7 %.

(830)

Uvjeti tržišnog natjecanja između dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja i istovjetnog proizvoda isto su tako bili slični. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 125., ispitni postupak pokazao je da hladnovaljani plosnati proizvodi od čelika koje prodaju proizvođači izvoznici i industrija Unije imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene. Nadalje, uvezeni proizvodi natjecali su se međusobno i s industrijom Unije, kao i s hladnovaljanim plosnatim proizvodima od čelika proizvedenima u Uniji, jer se prodaju istim prodajnim kanalima i sličnim kategorijama kupaca.

(831)

Stoga su ispunjeni svi kriteriji utvrđeni člankom 3. stavkom 4. osnovne uredbe te se izvoz iz predmetnih zemalja ispitao kumulativno za potrebe utvrđivanja štete.

4.4.2.   Količina i tržišni udio proizvoda uvezenih iz predmetnih zemalja

(832)

Komisija je količinu uvoza utvrdila na temelju Eurostatovih podataka. Tržišni udjeli utvrđeni su usporedbom količine uvezenih proizvoda s potrošnjom na slobodnom tržištu Unije kako je iskazana u tablici 26.

(833)

Uvoz u Uniju iz predmetnih zemalja kretao se kako slijedi:

Tablica 28.

Količina uvezenih proizvoda i tržišni udio

 

2022.

2023.

2024.

Razdoblje ispitnog postupka

INDIJA

 

 

 

 

Količina proizvoda uvezenih iz Indije (u tonama)

405 319

387 521

435 297

414 530

Indeks

100

96

107

102

Tržišni udio Indije (%)

5

5

6

6

JAPAN

 

 

 

 

Količina proizvoda uvezenih iz Japana (u tonama)

126 021

223 217

246 354

250 001

Indeks

100

177

195

198

Tržišni udio Japana (%)

2

3

3

3

TAJVAN

 

 

 

 

Količina proizvoda uvezenih iz Tajvana (u tonama)

293 280

440 907

574 505

499 836

Indeks

100

150

196

170

Tržišni udio Tajvana (%)

4

6

8

7

TURSKA

 

 

 

 

Količina proizvoda uvezenih iz Turske (u tonama)

448 012

228 046

417 253

334 885

Indeks

100

51

93

75

Tržišni udio Turske (%)

6

3

6

5

VIJETNAM

 

 

 

 

Količina proizvoda uvezenih iz Vijetnama (u tonama)

48 282

115 405

157 386

187 767

Indeks

100

239

326

389

Tržišni udio Vijetnama (%)

1

2

2

3

PREDMETNE ZEMLJE

 

 

 

 

Količina proizvoda uvezenih iz predmetnih zemalja (u tonama)

1 320 914

1 395 097

1 830 796

1 687 020

Indeks

100

106

139

128

Tržišni udio (%)

16

19

24

23

Izvor:

Eurostat. Tržišni udjeli utvrđeni su usporedbom količine uvezenih proizvoda s potrošnjom na slobodnom tržištu Unije kako je iskazana u tablici 24.

(834)

U razmatranom razdoblju uvoz iz predmetnih zemalja ukupno se povećao, kako u pogledu količine, koja se povećala za 28 %, tako i u pogledu tržišnog udjela, koji je u razdoblju ispitnog postupka dosegnuo 23 %. Iako su se kretanja znatno razlikovala među predmetnim zemljama, prisutnost tog uvoza na tržištu Unije općenito se povećala.

(835)

Količine uvezenih proizvoda različito su se kretale 2023. Uvoz iz Indije blago se smanjio (za 4 %), dok je smanjenje uvoza iz Turske bilo znatno (za 49 %). S druge strane, uvoz iz Japana (+77 %), Tajvana (+50 %) i Vijetnama (+139 %) znatno se povećao. Zbog toga se ukupna količina proizvoda uvezenih iz predmetnih zemalja povećala, uz povećanje tržišnog udjela sa 16 % na 19 % (+ 3 postotna boda).

(836)

To uzlazno kretanje postalo je izraženije 2024. Uvoz iz Indije (+12 %), Japana (+10 %) i Tajvana (+30 %) nastavio je rasti, dok se uvoz iz Turske snažno oporavio (+83 %) s niske razine zabilježene 2023. Uvoz iz Vijetnama također se nastavio povećavati (+ 36 %). To je dovelo do znatnog povećanja ukupne količine uvezenih proizvoda i znatnog povećanja tržišnog udjela na 24 % (+5 postotnih bodova).

(837)

U razdoblju ispitnog postupka količina uvezenih proizvoda smanjila se u odnosu na 2024., ali je ostala znatno iznad razina iz 2022. Uvoz iz Indije umjereno se smanjio (–5 %), a smanjio se i uvoz iz Tajvana (–13 %) i Turske (–20 %). S druge strane, uvoz iz Japana (+1 %) i Vijetnama (+19 %) nastavio se povećavati. Uvoz iz predmetnih zemalja općenito je ostao visok, a tržišni udio tek se neznatno smanjio na 23 % (–1 postotni bod).

(838)

U razmatranom razdoblju uvoz iz predmetnih zemalja znatno se povećao kako u pogledu količine tako i u pogledu tržišnog udjela. Količina uvezenih proizvoda povećala se za 6 % u 2023. i dodatno se znatno povećala za 31 % u 2024. Iako se u razdoblju ispitnog postupka smanjila za 8 % u odnosu na 2024., ostala je viša od razina iz 2022. za 28 %. Istodobno se tržišni udio tog uvoza stalno povećavao sa 16 % u 2022. na 19 % u 2023. te je dosegnuo 24 % u 2024., a zatim se blago smanjio na 23 % u razdoblju ispitnog postupka. Ukupno, unatoč blagom padu u razdoblju ispitnog postupka, uvoz iz predmetnih zemalja zabilježio je snažno uzlazno kretanje i njegov je položaj na tržištu Unije znatno ojačao.

4.4.3.   Cijene uvoza iz predmetnih zemalja i sniženje cijena i sprečavanje njihova rasta

(839)

Komisija je cijene uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka Eurostata.

(840)

Ponderirana prosječna cijena proizvoda uvezenih u Uniju iz predmetnih zemalja kretala se kako slijedi:

Tablica 29.

Uvozne cijene (EUR/mjerna jedinica)

 

2022.

2023.

2024.

Razdoblje ispitnog postupka

INDIJA

 

 

 

 

Prosječna cijena dampinškog uvoza

1 051

772

725

680

Indeks

100

73

69

65

JAPAN

 

 

 

 

Prosječna cijena dampinškog uvoza

1 021

802

777

718

Indeks

100

79

76

70

TAJVAN

 

 

 

 

Prosječna cijena dampinškog uvoza

1 042

752

703

690

Indeks

100

72

67

66

TURSKA

 

 

 

 

Prosječna cijena dampinškog uvoza

1 041

834

744

716

Indeks

100

80

71

69

VIJETNAM

 

 

 

 

Prosječna cijena dampinškog uvoza

1 166

757

708

667

Indeks

100

65

61

57

PREDMETNE ZEMLJE

 

 

 

 

Prosječna cijena dampinškog uvoza

1 047

779

728

695

Indeks

100

74

70

66

Izvor:

Eurostat.

(841)

Ukupno, prosječna cijena dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja u razmatranom se razdoblju smanjila za 34 %. Taj silazni trend zabilježen je za sve predmetne zemlje pojedinačno, uz smanjenja cijena u rasponu od 30 % do 43 %, pri čemu je najizraženije smanjenje od 43 % zabilježeno za Vijetnam.

(842)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila usporedbom:

(1)

ponderiranih prosječnih prodajnih cijena po vrsti proizvoda proizvođača iz Unije u uzorku koje su naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođenih na razinu franko tvornica; i

(2)

odgovarajućih ponderiranih prosječnih cijena po uvezenoj vrsti proizvoda koje proizvođači u uzorku koji surađuju iz predmetne zemlje naplaćuju prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije, utvrđenih na temelju cijena CIF (troškovi, osiguranje, vozarina), uz odgovarajuće prilagodbe s obzirom na carine i troškove nakon uvoza.

(843)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebne prilagodbe i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(844)

Nakon primjedbi na konačnu objavu koje su dovele do promjena izvoznih cijena u Japanu i Turskoj, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 270. i 278., odnosno 632. i 636., Komisija je revidirala marže sniženja cijena.

(845)

Kad je riječ o društvu Nippon Steel, nakon prihvaćanja tvrdnje da su cijene koje je to društvo naplaćivalo društvima MISI i NST bile u skladu s načelom nepristrane transakcije Komisija nije utvrdila njegovu izvoznu cijenu na temelju članka 2. stavka 9. osnovne uredbe. Međutim, kako bi utvrdila uvoznu cijenu za primjenu u izračunima sniženja cijena i marže štete, Komisija je analogijom primijenila članak 2. stavak 9. jer je cijena deklarirana carini bila nepouzdana zbog postojanja odnosa unutar grupe (152).

(846)

U ovom predmetu, kako bi se tržišna cijena za nepovezanog kupca vratila na razinu trgovine koja se uspoređuje (tj. uvoznu cijenu odmah nakon carinjenja tog proizvoda na granici EU-a), cijena je prilagođena za sve troškove nastale između uvoza i preprodaje, uključujući troškove prodaje, opće i administrativne troškove, kao i za ostvarenu dobit.

(847)

Komisija je uzela stvarne troškove prodaje, opće i administrativne troškove koje su prijavili povezani uvoznici. Za prilagodbe je primijenjena profitna marža od 2 %, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 630. Na temelju toga Komisija je provela prilagodbu za dobit koju je ostvario svaki povezani subjekt u Uniji uključen u preprodaju prvom nezavisnom kupcu iz Unije. Konkretno, dokazi u dokumentaciji pokazali su da je društvo B, u kontekstu kupnje od društva MISEA pod uvjetima „isporučeno na mjestu neistovareno”, pokrilo troškove istovara u luci Unije nakon isporuke proizvoda iz ispitnog postupka. Na temelju toga, budući da društvo B nije surađivalo, Komisija je smatrala da je društvo B bilo uključeno u proces uvoza uz društvo MISEA. Zbog toga je Komisija analogijom primijenila članak 2. stavak 9. osnovne uredbe i za društvo MISEA i za društvo B.

(848)

U svojim primjedbama na konačnu objavu japanska vlada tvrdila je da Komisija nije opravdala odbijanje prekomjerne profitne marže od 2 % za svaki subjekt uključen u prodajni lanac pri izračunu izvozne cijene. Iako je ta tvrdnja iznesena u pogledu izvozne cijene za izračun dampinga, pri kojem Komisija nije prilagodila izvoznu cijenu u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i) nakon što je u uvodnoj izjavi 270. prihvatila tvrdnju društva Nippon Steel o usklađenosti s načelom nepristrane transakcije, ta je tvrdnja i dalje bila relevantna za izračun marže sniženja cijena i marže štete.

(849)

Komisija je napomenula da je provela prilagodbu primijenivši analogijom članak 2. stavak 9. osnovne uredbe, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 845. Komisija nije mogla uzeti u obzir dobit koju su ostvarili povezani uvoznici jer je dobivena na temelju povezane prodaje i cijena. U aktualnom ispitnom postupku dobit nepovezanog uvoznika nije se mogla utvrditi kao zamjenska vrijednost jer nijedan nepovezani uvoznik nije surađivao. Stoga, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 847., Komisija je uzela dobit utvrđenu za nepovezanog uvoznika u prethodnom ispitnom postupku o istom proizvodu. Ta dobit od 2 % bila je zamjenska vrijednost za dobit uvoznika u Uniji u nedostatku alternativa. Osim toga, dobit od 2 % u skladu je s maržom koja je ostajala trgovcima u razdoblju ispitnog postupka, zbog čega se nominalna dobit od 2 % ne može smatrati prekomjernom. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

Tablica 30.

Marže sniženja cijena

Zemlja

Društvo

Marže sniženja cijena (%)

Indija

JSW Steel Limited

11

Japan

Nippon Steel Corporation

12,5

Tajvan

CSC Group

9,2

Turska

Borçelik Çelik Sanayi Ticaret A.Ş.

13,4

Tatmetal Çelik Sanayi ve Ticaret A. Ş.

5,3

Vijetnam

POSCO VIETNAM CO., LTD

10,7

(850)

Cijene u velikoj mjeri utječu na predmetni proizvod, a tržišno natjecanje na tržištu odvija se prvenstveno određivanjem cijena. Nadalje, tržišne su cijene transparentne i lako dostupne. Ispitni postupak pokazao je da se samo ograničen udio prodaje ostvaruje na temelju dugoročnih ugovora, dok kupci zadržavaju mogućnost promjene dobavljača na vrlo dinamičnom tržištu.

(851)

U tom je kontekstu utvrđeno da su marže sniženja cijena utvrđene za predmetni uvoz znatne te iznose 11 % za Indiju, 12,5 % za Japan, 9,2 % za Tajvan, 5,3 % i 13,4 % za Tursku te 10,7 % za Vijetnam.

(852)

Ispitni postupak nadalje je pokazao da su cijene industrije Unije snižene zbog jeftinog uvoza podrijetlom iz predmetnih zemalja, koji se kretao na sličan način i u skladu sa sličnim obrascima trgovine.

(853)

Grupa NSC tvrdila je i da bi Komisija pri izračunu marže sniženja cijena i štete trebala uzeti u obzir dulje vrijeme isporuke japanskog uvoza. Tvrdila je da japanskim hladnovaljanim plosnatim proizvodima od čelika treba znatno više vremena da stignu u Uniju nego hladnovaljanim plosnatim proizvodima od čelika proizvedenima u Uniji te je predložila prilagodbu izvozne cijene za vremensku vrijednost novca koja je usporediva s dodatnim troškom za rokove plaćanja.

(854)

Marža štete utvrđuje se usporedbom izvozne cijene s neštetnom cijenom industrije Unije na usporedivim razinama trgovine. Kako je Sud naveo u predmetu Hansol, „iz zajedničkog tumačenja članka 1. stavka 1. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe proizlazi da se šteta mora procijeniti u trenutku ‚puštanja u slobodni promet u Uniji’ proizvoda koji je predmet dampinga. Stoga se izračun sniženja cijena u načelu mora provesti na razini dampinškog uvoza” (153). Drugim riječima, cijenu franko tvornica koju naplaćuju proizvođači istovjetnih proizvoda iz Unije trebalo bi usporediti s „uvoznom cijenom odmah nakon carinjenja tog proizvoda na granici EU-a” (154). Razlika u vremenu isporuke ne utječe na razinu trgovine ni na svojstva proizvoda koji se uspoređuju i stoga ne zahtijeva prilagodbu izvozne cijene.

(855)

Komisija je smatrala i da analogija s troškovima kredita povezanima s rokovima plaćanja računa koju je iznijela grupa NSC nije primjerena. Troškovi kredita odnose se na ugovorni uvjet plaćanja koji su dogovorile strane i izravno su povezani s rokovima transakcije. Za razliku od toga, vrijeme koje je potrebno da uvezeni proizvod stigne u Uniju proizlazi iz prijevoznih i logističkih aranžmana i ne predstavlja rok plaćanja. Dulje vrijeme isporuke stoga ne predstavlja uvjet financiranja usporediv s kreditnim razdobljem koje se odobrava u skladu s rokovima računa.

(856)

Zahtjev je stoga odbačen.

(857)

Grupa NSC tvrdila je i da se dio njezina izvoza proizvoda DC01 upotrebljavao u građevinarstvu, dok je većina proizvoda DC01 koje su prodavali proizvođači iz Unije bila namijenjena kupcima iz automobilske industrije. Na temelju toga grupa NSC tvrdila je da bi sniženje cijena i sniženje ciljnih cijena trebalo procijeniti samo u odnosu na prodaju proizvoda koji nisu namijenjeni automobilskoj industriji u Uniji.

(858)

Komisija je napomenula da se sniženje cijena i sniženje ciljnih cijena utvrđuju usporedbom dampinškog uvoza s istovjetnim proizvodom industrije Unije, koji je definiran objektivnim svojstvima, a ne upućivanjem na sektor u kojem kupac posluje. Ta se usporedba provodi prema PCN-u. Grupa NSC sama je priznala da se konkretni proizvod isporučuje i kupcima iz građevinskog sektora i kupcima iz automobilskog sektora. Stoga je riječ o jedinstvenom istovjetnom proizvodu koji pripada istom PCN-u. PCN-ovi se utvrđuju na početku postupka na temelju provjerljivih fizičkih i tehničkih svojstava koja utječu na cijene. Krajnja namjena nije takvo svojstvo. Grupa NSC nije mogla utvrditi mjerljive tehničke kriterije na temelju kojih bi se proizvodi namijenjeni automobilskoj industriji mogli odvojiti od ostalih proizvoda. Isto tako, nije utvrdila nijedno mjerljivo svojstvo na temelju kojeg bi se njezin izvoz razlikovao od odgovarajuće prodaje u Uniji. Navodne razlike u zahtjevima koji se odnose na sljedivost, certificiranje ili kvalifikacije tiču se komercijalnih uvjeta, a ne svojstava proizvoda. I kupci iz automobilske industrije i kupci iz drugih industrija industrijski su krajnji korisnici koji posluju na istoj razini trgovine.

(859)

Nadalje, Komisija je napomenula da bi šteta nastala i da je opis tržišta koji je iznijela grupa NSC bio točan, a ne utemeljen na pretpostavci. Šteta industriji Unije nastala je prodajom pri kojoj se ona natječe s jeftinim uvozom. Činjenica da su nekom drugom kupcu naplaćivane više cijene ne otklanja tu štetu. Kada NSC snizi cijenu, proizvođači iz Unije gube prodaju ili snižavaju svoju cijenu, a taj gubitak ili sprečavanje rasta cijena predstavlja štetu. Isto tako, sniženje ciljnih cijena izračunava se na temelju troška po PCN-u, a ne po vrsti kupca. Sektor u kojem kupac posluje stoga ne utječe na analizu sniženja ciljnih cijena.

(860)

Zahtjev je stoga odbačen.

4.5.   Gospodarsko stanje industrije Unije

4.5.1.   Opće napomene

(861)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih ekonomskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(862)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 92., uzorak je odabran radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(863)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Makroekonomski pokazatelji ocijenjeni su na razini cijele industrije Unije. Procjena se temeljila na informacijama koje je dostavio podnositelj pritužbe, a koje su zatim unakrsno provjerene s podatcima koje su dostavili proizvođači iz Unije i dostupnim službenim statističkim podatcima (Eurostat). Analiza mikroekonomskih pokazatelja provedena je na razini proizvođača iz Unije u uzorku. Procjena se temeljila na njihovim podacima, koji su propisno provjereni. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(a)

Makroekonomski pokazatelji su: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodanih proizvoda, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(b)

Mikroekonomski pokazatelji su: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(864)

Kako bi dobila što potpuniju sliku industrije Unije, Komisija je pribavila podatke za cjelokupnu proizvodnju istovjetnog proizvoda iz ispitnog postupka i utvrdila je li proizvodnja bila namijenjena ograničenoj upotrebi ili slobodnom tržištu. Za neke pokazatelje štete koji se odnose na industriju Unije Komisija je zasebno analizirala podatke koji se odnose na slobodno tržište i ograničeno tržište te provela komparativnu analizu.

(865)

Ocijenjeni su sljedeći pokazatelji, pri čemu je konkretno analiziran segment slobodnog tržišta: prodaja, tržišni udio, jedinične cijene, jedinični trošak, profitabilnost i novčani tok. Međutim, ostali gospodarski pokazatelji mogli su se smisleno ispitati samo upućivanjem na cjelokupnu djelatnost, uključujući ograničenu upotrebu industrije Unije.

(866)

Ti širi čimbenici obuhvaćaju proizvodnju, kapacitet, iskorištenost kapaciteta, ulaganja, povrat ulaganja, zaposlenost, produktivnost, zalihe i troškove rada. Za te čimbenike Komisija može provesti smislenu procjenu samo uzimajući u obzir cjelokupnu djelatnost industrije Unije. Ta je analiza u skladu sa sudskom praksom sudova Unije i WTO-a (155).

4.5.2.   Makroekonomski pokazatelji

4.5.2.1.   Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

(867)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 31.

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

 

2022.

2023.

2024.

Razdoblje ispitnog postupka

Količina proizvedene robe (u tonama)

31 694 255

31 701 294

32 392 557

31 508 803

Indeks (2022. = 100)

100

100

102

99

Proizvodni kapaciteti (u tonama)

46 387 539

45 690 871

45 465 152

43 790 478

Indeks (2022. = 100)

100

98

98

94

Iskorištenost kapaciteta (%)

68

69

71

72

Indeks (2022. = 100)

100

102

104

105

Izvor:

odgovor Eurofera na upitnik.

(868)

Količina proizvodnje u Uniji u razmatranom je razdoblju ostala relativno stabilna. Od 2022. do 2024. blago se povećala za 2 %, a zatim se smanjila u razdoblju ispitnog postupka, što je dovelo do ukupnog neznatnog smanjenja od 1 % u razmatranom razdoblju.

(869)

Proizvodni kapacitet stalno se smanjivao u razmatranom razdoblju i ukupno se smanjio za 6 %. Kapacitet se od 2022. do 2023. smanjio za 2 %, ostao je stabilan 2024., a zatim se u razdoblju ispitnog postupka smanjio za daljnjih 4 %. Smanjenje proizvodnog kapaciteta od 6 % u razmatranom razdoblju može se objasniti očekivanom nižom potražnjom u okolnostima u kojem se potrošnja u Uniji smanjila za 10 %, što je dovelo do smanjenja tržišta. Proizvođači iz Unije reagirali su na to prilagodbom svoje proizvodne baze kako bi se uskladili sa smanjenom potražnjom, uključujući povlačenje manje učinkovitog kapaciteta ili kapaciteta koji nije ključan, kako bi se izbjegao višak kapaciteta i kako bi se resursi učinkovitije iskorištavali.

(870)

Zbog blagog smanjenja proizvodnog kapaciteta u kombinaciji s relativno stabilnim količinama proizvodnje iskorištenost kapaciteta stalno se povećavala u razmatranom razdoblju, sa 68 % u 2022. na 72 % u razdoblju ispitnog postupka, što odgovara povećanju od 5 %.

4.5.2.2.   Količina prodanih proizvoda i tržišni udio

(871)

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 32.

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio

 

2022.

2023.

2024.

Razdoblje ispitnog postupka

Količina prodanih proizvoda na slobodnom tržištu Unije (u tonama)

5 633 739

5 007 333

4 855 388

4 767 237

Indeks (2022. = 100)

100

89

86

85

Tržišni udio (%)

70

68

64

66

Indeks (2022. = 100)

100

98

92

94

Izvor:

odgovor Eurofera na upitnik i Eurostat

(872)

U razmatranom razdoblju količina prodanih proizvoda industrije Unije na slobodnom tržištu kontinuirano se smanjivala za 15 %, uz nagli pad od 11 % od 2022. do 2023., nakon čega je uslijedilo daljnje smanjenje od 3 postotna boda i 1 postotni bod u narednim razdobljima.

(873)

Tržišni udio industrije Unije u razmatranom se razdoblju ukupno smanjio za 4 postotna boda. Smanjio se za 2 postotna boda od 2022. do 2023. i za dodatna 4 postotna boda od 2023. do 2024., a zatim se povećao za 2 postotna boda u razdoblju ispitnog postupka.

(874)

Ukupno smanjenje količine prodanih proizvoda (–15 %) bilo je veće nego smanjenje potrošnje u Uniji (–10 %), što upućuje na gubitak tržišnog udjela proizvođača hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika iz Unije u slobodnoj potrošnji u Uniji u razmatranom razdoblju.

4.5.2.3.   Zaposlenost i produktivnost

(875)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 33.

Zaposlenost i produktivnost

 

2022.

2023.

2024.

Razdoblje ispitnog postupka

Broj zaposlenika (u EPRV-u)

9 298

9 006

9 013

8 598

Indeks

100

97

97

92

Produktivnost (MT/EPRV)

3 409

3 520

3 594

3 665

Indeks

100

103

105

108

Izvor:

odgovor Eurofera na upitnik.

(876)

Zaposlenost u industriji Unije u razmatranom razdoblju smanjila se za 8 %. Zaposlenost se od 2022. do 2023. smanjila za 3 %, ostala je stabilna 2024., a zatim se u razdoblju ispitnog postupka smanjila za daljnjih 5 postotnih bodova. To je smanjenje odraz prilagodbi padu prodaje i slabijim tržišnim uvjetima. Industrija je postupno racionalizirala svoju radnu snagu mjerama učinkovitosti. Među ostalim, nije zamijenila osobe koje su napustile svoja radna mjesta i restrukturirala je proizvodne djelatnosti kako bi uskladila troškove sa smanjenom potražnjom.

(877)

Produktivnost se povećala za 8 % tijekom razmatranog razdoblja. To je kretanje prvenstveno posljedica smanjenja zaposlenosti u kombinaciji s uglavnom stabilnim razinama proizvodnje, zbog čega se proizvodnja po zaposleniku povećala. U povećanju produktivnosti stoga se ogleda povećanje učinkovitosti ostvareno restrukturiranjem i racionalizacijom rada.

4.5.2.4.   Visina dampinške marže

(878)

Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na količinu i cijene proizvoda uvezenih iz predmetnih zemalja.

4.5.2.5.   Rast

(879)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja na slobodnom tržištu u Uniji smanjila se za 10 %. Na to su smanjenje utjecali zrelost tržišta i smanjenje aktivnosti u glavnim sektorima na kraju proizvodnog lanca, što je negativno utjecalo na ukupnu potražnju. Konkretno, potrošnja predmetnog proizvoda smanjila se zbog izostanka rasta u građevinarstvu i određenim industrijskim primjenama.

(880)

Međutim, pokazatelji uspješnosti industrije Unije pokazuju da je ona imala poteškoća u očuvanju svojeg položaja na tržištu. Iako je proizvodnja ostala uglavnom stabilna (– 1 %), prodaja na tržištu Unije znatno se smanjila za 15 %, zbog čega je tržišni udio smanjen za 6 % (4 postotna boda). To upućuje na to da se prodaja industrije Unije smanjila brže nego potrošnja, što znači da je industrija Unije ostvarila slabije rezultate u odnosu na ukupna kretanja na tržištu.

(881)

Pogoršanje prodaje i tržišnog udjela, u okolnostima smanjenja potrošnje, pokazuje da industrija Unije nije ostvarila rast ni u apsolutnom ni u relativnom smislu. Naprotiv, njezina prisutnost na tržištu smanjila se više od ukupnog smanjenja potražnje.

(882)

Taj nedostatak rasta vidljiv je i iz smanjenja zaposlenosti za 8 %, koji upućuje na smanjenje operativnog kapaciteta uslijed pogoršanja tržišnih uvjeta. Iako se produktivnost povećala za 8 %, a iskorištenost kapaciteta za 5 % (4 postotna boda), ta povećanja odražavaju poboljšanja učinkovitosti postignuta smanjenjem radne snage, smanjenjem kapaciteta i restrukturiranjem, a ne širenjem ili održivim rastom.

(883)

Na temelju toga zaključuje se da industrija Unije nije zabilježila rast u razmatranom razdoblju. Unatoč tome što posluje na slobodnom tržištu koje se smanjuje, na kojem se potrošnja smanjila za 10 %, pogoršanje prodaje i tržišnog udjela industrije Unije pokazuje gubitak konkurentske snage i nemogućnost da se povećanom učinkovitošću ostvari tržišni rast.

4.5.3.   Mikroekonomski pokazatelji

4.5.3.1.   Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(884)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku za nepovezane kupce u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 34.

Prodajne cijene u Uniji

 

2022.

2023.

2024.

Razdoblje ispitnog postupka

Prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji na slobodnom tržištu (EUR/mjerna jedinica)

[1 020 – 1 095 ]

[815 – 875 ]

[745 – 800 ]

[700 – 755 ]

Indeks

100

80

73

69

Jedinični trošak proizvodnje (EUR / mjerna jedinica)

[900 – 975 ]

[820 – 890 ]

[720 – 780 ]

[690 – 750 ]

Indeks

100

91

80

77

Izvor:

odgovor na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku.

(885)

Iz prethodne tablice vidljivo je kretanje jedinične prodajne cijene na slobodnom tržištu Unije u usporedbi s odgovarajućim jediničnim troškom proizvodnje.

(886)

U razmatranom razdoblju potrošnja na slobodnom tržištu u Uniji općenito se smanjivala, što je odraz pogoršanja tržišnih uvjeta nakon pandemije bolesti COVID-19, pri čemu je zbog slabe potražnje nastajao stalan pritisak na smanjenje cijena, koji se od 2023. nadalje povećavao u skladu sa slabljenjem potražnje za čelikom. U tom se kontekstu prosječna jedinična prodajna cijena industrije Unije znatno smanjila, za 20 % od 2022. do 2023., nakon čega je uslijedilo daljnje smanjenje od 8 % od 2023. do 2024. i dodatnih 6 % u razdoblju ispitnog postupka u odnosu na 2024. Ukupno smanjenje od 2022. do razdoblja ispitnog postupka prema tome iznosi 31 %.

(887)

Tijekom istih godina zabilježeno je i silazno kretanje jediničnog troška proizvodnje, iako s drukčijim obrascem. Troškovi su se od 2022. do 2023. smanjili za 9 %, a od 2023. do 2024. zabilježeno je još veće smanjenje od 12 %. U razdoblju ispitnog postupka troškovi su se smanjili za daljnjih 4 % u odnosu na 2024. To odgovara ukupnom smanjenju od 23 % od 2022. do razdoblja ispitnog postupka.

(888)

Usporedba na godišnjoj razini pokazuje da je u prvom razdoblju (2022. – 2023.) pad prodajnih cijena (–20 %) bio znatno veći od smanjenja troškova (–9 %), što je dovelo do znatnog smanjenja marži. Iako je sljedeće godine (2023. – 2024.) smanjenje troškova bilo znatno veće nego smanjenje cijena, to nije bilo dovoljno da se nadoknadi prethodno smanjenje marže. U završnom razdoblju (2024. – razdoblje ispitnog postupka) cijene (–6 %) i troškovi (–4 %) nastavili su se smanjivati sličnim tempom, što upućuje na to da je industrija Unije i dalje bila pod stalnim pritiskom i da nije mogla vratiti marže na prijašnje razine. S obzirom na to da su hladnovaljani plosnati proizvodi od čelika potrošni proizvod, mogućnosti diferencijacije ponude koje su imali proizvođači iz Unije bile su ograničene, a kako bi ograničili daljnji gubitak tržišnog udjela, morali su uskladiti svoje cijene sa silaznim kretanjima i u skladu s time smanjiti svoje prodajne cijene.

(889)

Općenito, unatoč smanjenjima troškova, veće kumulativno smanjenje prodajnih cijena u usporedbi s troškovima u razmatranom je razdoblju dovelo do strukturnog pogoršanja profitabilnosti jer su se cijene približile razinama troškova i ostale nedovoljne za ostvarenje održivog povrata.

4.5.3.2.   Troškovi rada

(890)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 35.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

 

2022.

2023.

2024.

Razdoblje ispitnog postupka

Prosječni troškovi rada po zaposleniku (EUR)

[35 500 – 36 500 ]

[38 000 – 39 100 ]

[35 500 – 36 500 ]

[38 000 – 39 100 ]

Indeks (2022. = 100)

100

107

100

107

Izvor:

odgovor na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku.

(891)

U razmatranom razdoblju kretanje prosječnih troškova rada po zaposleniku je variralo: od 2022. do 2023. povećali su se za 7 %, 2024. su se vratili na razinu usporedivu s onom iz 2022. i u razdoblju ispitnog postupka ponovno su se povećali za 7 %.

4.5.3.3.   Zalihe

(892)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 36.

Zalihe

 

2022.

2023.

2024.

Razdoblje ispitnog postupka

Završne zalihe (u tonama)

[390 000 – 400 000 ]

[410 000 – 420 000 ]

[385 000 – 395 000 ]

[370 000 – 380 000 ]

Indeks (2022. = 100)

100

105

99

95

Završne zalihe kao postotak proizvodnje (%)

[1 – 2 ]

[1 – 2 ]

[1 – 2 ]

[1 – 2 ]

Izvor:

odgovor na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku.

(893)

Zalihe su se povećale 2023., a zatim su se smanjile 2024. i dodatno u razdoblju ispitnog postupka, što je dovelo do ukupnog smanjenja od 5 % u razmatranom razdoblju. To kretanje treba promatrati u kontekstu relativno stabilnih razina proizvodnje i znatnog pada prodaje.

(894)

Privremeno povećanje zaliha 2023. odraz je činjenice da se prodaja smanjila, dok je proizvodnja ostala stabilna. Budući da se potražnja na tržištu nastavila smanjivati, industrija Unije naknadno je smanjila zalihe prilagodbama u planiranju proizvodnje i upravljanju zalihama.

4.5.3.4.   Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(895)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 37.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

 

2022.

2023.

2024.

Razdoblje ispitnog postupka

Profitabilnost prodaje u Uniji nepovezanim kupcima (% prihoda od prodaje)

[10 – 15 ]

[0 – 3 ]

[2 – 8 ]

[0 – 5 ]

Indeks

100

3

37

18

Novčani tok (EUR)

[400 – 450  milijuna]

[50 – 100  milijuna]

[100 – 150  milijuna]

[150 – 200  milijuna]

Indeks

100

19

32

39

Ulaganja (EUR)

[300 –350 milijuna]

[400 – 450  milijuna]

[400 – 450  milijuna]

[400 – 450  milijuna]

Indeks

100

141

136

133

Povrat ulaganja (%)

[70 – 90 ]

[0 – 5 ]

[10 – 20 ]

[5 – 10 ]

Indeks

100

1

19

9

Izvor:

odgovor na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku

(896)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku tako što je neto dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji iskazala kao postotak prihoda od te prodaje.

(897)

Profitabilnost industrije Unije u razmatranom se razdoblju znatno smanjila. Razina dobiti industrije Unije 2022. je iznosila solidnih [10 % – 15 %]. Međutim, profitabilnost se 2023. naglo smanjila i približila se pragu isplativosti zbog znatnog pritiska koji je bio posljedica smanjenja prodajnih cijena i još uvijek relativno visokih troškova proizvodnje.

(898)

Profitabilnost se 2024. djelomično oporavila na jednoznamenkaste razine, uglavnom zbog smanjenja jediničnih troškova, koji su se smanjivali brže od prodajnih cijena. Unatoč tom poboljšanju, razine dobiti ostale su znatno ispod razina zabilježenih na početku razmatranog razdoblja.

(899)

U razdoblju ispitnog postupka profitabilnost se ponovno smanjila na [0 % – 5 %]. Iako su se prodajne cijene i troškovi nastavili smanjivati, cijene su se smanjivale brže nego troškovi, što je negativno utjecalo na marže.

(900)

Kretanje profitabilnosti u razmatranom je razdoblju općenito bilo izrazito negativno: smanjila se za više od 10 postotnih bodova, s [10 % – 15 %] u 2022. na [0 % – 5 %] u razdoblju ispitnog postupka. To upućuje na to da industrija Unije nije uspjela zadržati održive razine dobiti i da je njezino financijsko stanje i dalje bilo nestabilno unatoč nekim privremenim poboljšanjima.

(901)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Kretanje novčanog toka proizvođača iz Unije u uzorku uvelike je variralo, ali u razmatranom razdoblju općenito upućuje na pogoršanje. U razdoblju od 2022. do 2023. novčani tok naglo se smanjio za 81 %. Nakon toga uslijedio je djelomičan oporavak 2024. (+71 %) i daljnje povećanje u razdoblju ispitnog postupka (+20 %), što upućuje na određeno poboljšanje nakon početnog pada. Međutim, unatoč tom oporavku novčani tok općenito je ostao 61 % niži od razina iz 2022. To je pogoršanje usko povezano s izraženim pogoršanjem profitabilnosti, zbog kojeg se smanjilo unutarnje stvaranje likvidnosti.

(902)

Kad je riječ o ulaganjima, kapitalni izdaci industrije Unije povećali su se 2023. za približno 41 % u odnosu na 2022. Ulaganja su se nakon toga smanjila za oko 4 % u 2024. i za daljnjih 2 % u razdoblju ispitnog postupka. Razine ulaganja u razdoblju ispitnog postupka i dalje su općenito bile približno 33 % više nego 2022., što upućuje na početno povećanje aktivnosti ulaganja, nakon čega je uslijedilo postupno smanjenje. Ta su ulaganja prvenstveno bila povezana s projektima dekarbonizacije i ozelenjivanja.

(903)

U tom se pogledu napominje da ulaganja mogu ostati relativno visoka unatoč slaboj profitabilnosti zbog svoje dugoročne prirode i potrebe za održavanjem ili poboljšanjem proizvodnih sredstava. Međutim, umjeren rast ulaganja u drugom dijelu razmatranog razdoblja ukazuje na sve veći oprez i smanjeno povjerenje u buduće tržišne uvjete.

(904)

Kad je riječ o povratu ulaganja, profitabilnost industrije Unije u ispitnom je postupku ispitana povezivanjem neto dobiti s neto knjigovodstvenom vrijednošću ulaganja u razmatranom razdoblju. Taj je pokazatelj relevantan za procjenu sposobnosti industrije da ostvari odgovarajući povrat na kapital korišten u proizvodnji istovjetnog proizvoda. Kretanje povrata ulaganja stoga pruža uvid u financijsku privlačnost i održivost ulaganja u industriju Unije.

(905)

Analiza je pokazala da je povrat ulaganja znatno fluktuirao u razmatranom razdoblju, da se 2023. naglo smanjio za 99 %, da bi se 2024. donekle oporavio, a zatim se ponovno smanjio u razdoblju ispitnog postupka. Općenito, unatoč vrlo ograničenom oporavku zabilježenom sredinom razdoblja, povrat ulaganja ostao je nestabilan i završio je na znatno nižoj razini nego na početku predmetnog razdoblja. To kretanje upućuje na pogoršanje stabilnosti povrata ulaganja, što je odraz kontinuiranog pritiska na financijske rezultate industrije Unije.

(906)

Sposobnost prikupljanja kapitala proizvođača iz Unije u uzorku znatno se pogoršala u razmatranom razdoblju. To je smanjenje prvenstveno posljedica pogoršanja glavnih pokazatelja financijskih rezultata, prije svega znatnog smanjenja profitabilnosti i znatnog smanjenja mogućnosti stvaranja novčanog toka.

(907)

Smanjenje profitabilnosti narušilo je povjerenje ulagača i iscrpilo unutarnje rezerve koje su potrebne za poticanje vanjskog financiranja. Nadalje, zbog nestabilnosti i općeg pogoršanja novčanog toka sposobnost industrije da samostalno financira ulaganja bila je ograničena, čime je ograničena njezina financijska fleksibilnost. Stoga su ukupni financijski rezultati industrije Unije u razmatranom razdoblju negativno utjecali na njezinu kreditnu sposobnost i otežali njezinu sposobnost prikupljanja kapitala po povoljnim uvjetima.

4.6.   Zaključak o šteti

(908)

Ispitni postupak pokazao je da se stanje industrije Unije znatno pogoršalo u razmatranom razdoblju. U tom razdoblju potrošnja na slobodnom tržištu smanjila se za 10 %, dok se količina proizvoda industrije Unije prodanih na slobodnom tržištu smanjila za 15 %, dakle, prodaja se smanjila više nego potražnja. Zbog toga se tržišni udio industrije Unije na slobodnom tržištu smanjio sa 70 % u 2022. na 66 % u razdoblju ispitnog postupka.

(909)

Industrija Unije u razmatranom razdoblju nije mogla zadržati svoje razine cijena. Iako je industrija Unije smanjila jedinični trošak proizvodnje za 23 %, njezine prosječne prodajne cijene naglo su se smanjile, za 31 %. Zbog toga se njezina profitabilnost smanjila s [10 % – 15 %] u 2022. na [0 % – 5 %] u razdoblju ispitnog postupka.

(910)

Osim toga, šteta se ogledala u pogoršanju određenih financijskih pokazatelja. Novčani tok smanjio se za 61 %, a povrat ulaganja smanjio se za 91 % od 2022. do razdoblja ispitnog postupka. Unatoč tim nepovoljnim kretanjima neto ulaganja ostala su na visokoj razini u razmatranom razdoblju i u razdoblju ispitnog postupka bila su 33 % viša nego 2022. Međutim, naglo pogoršanje profitabilnosti, povrata ulaganja i novčanog toka negativno je utjecalo na financijsko stanje industrije i njezinu mogućnost ostvarivanja unutarnjih sredstava za buduća ulaganja.

(911)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe. Tu su štetu obilježili znatan gubitak prodaje i tržišnog udjela na slobodnom tržištu, sprečavanje rasta cijena i znatno pogoršanje financijskog stanja industrije, posebno u pogledu profitabilnosti, novčanog toka i povrata ulaganja.

(912)

Nakon objave japanski proizvođači tvrdili su da je smanjenje tržišnog udjela industrije Unije sa 70 % na 66 % samo po sebi previše ograničeno da bi se njime potkrijepio nalaz o materijalnoj šteti, posebno s obzirom na to da je industrija Unije zadržala znatan tržišni udio. Tvrdili su da bi Komisija trebala ocijeniti razvoj tržišnog udjela zajedno s drugim relevantnim okolnostima, uključujući povećanje količine izvozne prodaje industrije Unije.

(913)

Komisija je smatrala da ti argumenti ne dovode u pitanje nalaz o materijalnoj šteti. Komisija je napomenula i da je za ispitivanje učinka dampinškog uvoza na industriju Unije potrebno procijeniti sve relevantne gospodarske čimbenike koji utječu na njezino stanje te da nijedan čimbenik nije odlučujući sam po sebi. Stoga pravilno ispitivanje ne znači da se šteta utvrđuje na temelju jednog izoliranog pokazatelja, nego da se pogoršanje stanja industrije Unije dokazuje na temelju kombiniranog kretanja pokazatelja. Tržišni udio industrije Unije ocijenjen je zajedno s drugim relevantnim pokazateljima štete i nije se razmatrao zasebno. Komisija nije uzela u obzir samo smanjenje tržišnog udjela, nego ga je ocijenila zajedno s kretanjem drugih relevantnih pokazatelja (kao što su količina prodanih proizvoda, proizvodnja, iskorištenost kapaciteta, cijene, jedinični troškovi, profitabilnost, novčani tok, povrat ulaganja, zaposlenost i produktivnost) i okolnostima koje su naveli japanski proizvođači, uključujući kretanje izvozne prodaje. Činjenica da je industrija Unije zadržala znatan tržišni udio nije sama po sebi isključila nalaz o materijalnoj šteti, posebno s obzirom na pogoršanje njezina položaja na tržištu i drugih pokazatelja njezina gospodarskog stanja. Za potrebe procjene štete relevantni kriteriji nisu apsolutna razina zadržanog tržišnog udjela, nego opseg njegova pada u razmatranom razdoblju, posebno u kontekstu sve većeg prodora uvoza. Nadalje, smanjenje sa 70 % na 66 %, s obzirom na veličinu tržišta Unije, predstavlja znatnu količinu prodanih proizvoda koja je izgubljena zbog dampinškog uvoza i ne može se odbaciti kao beznačajno.

(914)

Kad je riječ o povećanju izvozne prodaje, Komisija je uputila na ocjenu rezultata izvozne prodaje proizvođača iz Unije iznesenu u odjeljku 5.3.1. analize uzročnosti. Povećanje izvozne prodaje nije neutraliziralo pogoršanje rezultata industrije Unije na tržištu Unije i stoga nije promijenilo nalaz o materijalnoj šteti.

(915)

Komisija je stoga zaključila da razina tržišnog udjela industrije Unije, njezino smanjenje u razmatranom razdoblju i kretanje izvozne prodaje nisu, pojedinačno ili zajedno, promijenili ukupni nalaz o materijalnoj šteti.

(916)

Stoga su te tvrdnje odbačene.

5.   UZROČNO-POSLJEDIČNA VEZA

(917)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu.

(918)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetnih zemalja. Ti su čimbenici sljedeći:

—

uvoz iz ostalih trećih zemalja

—

rezultati izvozne prodaje proizvođača iz Unije

—

ograničena upotreba

—

makroekonomski pad i smanjenje sektorske potražnje

—

kretanja cijena energije

—

regulatorni okvir EU-a

—

nestabilnost cijena sirovina

—

globalni prekomjerni kapacitet u sektoru čelika

—

posljedice bolesti COVID-19 i geopolitička nestabilnost.

5.1.   Učinci dampinškog uvoza

(919)

Pogoršanje gospodarskog stanja industrije Unije odvijalo se istodobno sa znatnim i sve većim prodorom dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja na tržište, koji je stalno snižavalo cijene industrije Unije i sprečavao njihov rast. U tom je pogledu kretanje količina uvezenih proizvoda i cijena predmetnih zemalja, kako je prikazano u tablicama 27. i 28., snizilo razine cijena industrije Unije, čime je utvrđena uzročno-posljedična veza između tih dvaju kretanja.

(920)

Uvoz iz predmetnih zemalja znatno se povećao u razmatranom razdoblju, za 28 %, s oko 1,3 milijuna tona 2022. na više od 1,6 milijuna tona u razdoblju ispitnog postupka. Istodobno se njegov tržišni udio povećao sa 16 % na 23 %, što odgovara povećanju od 7 postotnih bodova. To povećanje količina dampinškog uvoza podudaralo se sa smanjenjem tržišnog udjela industrije Unije sa 70 % na 66 %, što upućuje na to da je rast uvoza iz predmetnih zemalja istisnuo s tržišta prodaju industrije Unije.

(921)

Kretanje profitabilnosti industrije Unije u razmatranom razdoblju u skladu je s učincima dampinškog uvoza. Profitabilnost se 2023. naglo smanjila jer su se prodajne cijene smanjile više od troškova proizvodnje. Iako se profitabilnost poboljšala 2024. jer su se troškovi proizvodnje smanjili brže od prodajnih cijena, to je poboljšanje bilo samo privremeno, a profitabilnost je ostala niža od razine iz 2022. U razdoblju ispitnog postupka profitabilnost se ponovno smanjila jer su prodajne cijene nastavile padati brže od troškova proizvodnje.

(922)

Nadalje, taj uvoz iz predmetnih zemalja vršio je stalan pritisak na sniženje cijena na tržištu Unije. Prosječne uvozne cijene iz predmetnih zemalja smanjile su se za približno 34 %, s 1 047 EUR po toni 2022. na 694 EUR po toni u razdoblju ispitnog postupka. U razmatranom razdoblju te su cijene stalno bile niže od cijena industrije Unije, čije su se prosječne prodajne cijene smanjile za približno 31 %, s [1 020 – 1 095] EUR po toni na [700 – 755] EUR po toni. Stalna razlika u cijeni između uvezenih proizvoda i cijena industrije Unije upućuje na kontinuirano sniženje cijena i sprečavanje njihova rasta. Taj pritisak na cijene ograničio je sposobnost industrije Unije da održi razine cijena koje su u skladu s troškovima, što je pridonijelo uočenom pogoršanju profitabilnosti.

(923)

Na temelju toga Komisija je zaključila da je dampinški uvoz iz predmetnih zemalja, zbog znatnog povećanja njegove količine, rasta tržišnog udjela i stalno niskih cijena koje su bile znatno niže od cijena industrije Unije, znatno pridonio šteti koju je pretrpjela industrija Unije. Kombinacijom povećanog prodora uvoza i stalnog sniženja cijena uspostavlja se jasna uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza i pogoršanja stanja industrije Unije.

5.2.   Uvoz iz ostalih trećih zemalja

(924)

Količina proizvoda uvezenih iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 38.

Uvoz iz ostalih trećih zemalja

Zemlja

 

2022.

2023.

2024.

Razdoblje ispitnog postupka

Koreja

Količina (u tonama)

382 473

388 999

381 372

408 920

 

Indeks

100

102

100

107

 

Tržišni udio (%)

5

5

5

6

 

Prosječna cijena (EUR)

1 026

817

765

734

 

Indeks

100

80

75

72

Ujedinjena Kraljevina

Količina (u tonama)

273 165

261 541

220 848

138 745

 

Indeks

100

96

81

51

 

Tržišni udio (%)

3

4

3

2

 

Prosječna cijena (EUR)

1 118

852

801

751

 

Indeks

100

76

72

67

Ukrajina

Količina (u tonama)

99 827

149 989

154 603

171 095

 

Indeks

100

150

155

171

 

Tržišni udio (%)

1

2

2

2

 

Prosječna cijena (EUR)

942

722

678

637

 

Indeks

100

77

72

68

Ostatak svijeta

Količina (u tonama)

379 132

169 053

100 207

101 705

 

Indeks

100

45

26

27

 

Tržišni udio (%)

5

2

1

1

 

Prosječna cijena (EUR)

1 118

986

914

884

 

Indeks

100

88

82

79

Ukupno iz svih trećih zemalja osim predmetnih zemalja

Količina (u tonama)

1 134 596

969 582

857 031

820 465

 

Indeks

100

85

76

72

 

Tržišni udio (%)

14

13

11

11

 

Prosječna cijena (EUR)

1 071

841

776

735

 

Indeks

100

79

72

69

Izvor:

Comext.

(925)

U razmatranom razdoblju tržišni udio uvoza iz Južne Koreje povećao se s 5 % na 6 %, dok se uvoz iz Ukrajine povećao s 1 % na 2 %. S druge strane, tržišni udio uvoza iz Ujedinjene Kraljevine smanjio se s 3 % na 2 %, a tržišni udio uvoza iz ostatka svijeta s 5 % na 1 %. Znatno se smanjio i uvoz iz ostalih trećih zemalja na koje se primjenjuju antidampinške mjere, kao što je Kina, s 2 % na nulu. Tržišni udio uvoza iz svih trećih zemalja osim predmetnih zemalja u razmatranom se razdoblju općenito smanjio s 14 % na 11 %.

(926)

Komisija je uz to procijenila ukupno kretanje uvoza iz trećih zemalja osim predmetnih zemalja. Ta je analiza pokazala da se taj uvoz u razmatranom razdoblju smanjio, i u apsolutnom smislu i u smislu tržišnog udjela. Njegov se ukupni tržišni udio smanjio s 14 % 2022. na 11 % u razdoblju ispitnog postupka. Smanjile su se i prosječne uvozne cijene, s 1 071 EUR po toni 2022. na 735 EUR po toni u razdoblju ispitnog postupka, što odgovara smanjenju od približno 31 %. Unatoč tom smanjenju prosječna uvozna cijena tog uvoza iz trećih zemalja ostala je viša od prosječne uvozne cijene predmetnih zemalja u razdoblju ispitnog postupka. Uočeni pad cijena stoga je odražavao opće silazno kretanje cijena na tržištu Unije, a ne određeni učinak na cijene koji se može pripisati uvozu iz trećih zemalja osim predmetnih zemalja.

(927)

Smanjenje njihove prisutnosti na tržištu Unije dodatno potvrđuje da one nisu imale važnu ulogu u uočenim učincima na cijene ili u gubitku tržišnog udjela industrije Unije. S obzirom na usporedno silazno kretanje cijena uvoza iz ostalih trećih zemalja i industrije Unije, u kombinaciji s činjenicom da su cijene trećih zemalja u razdoblju ispitnog postupka ostale više od cijena predmetnih zemalja, te sa smanjenjem udjela na uvoznom tržištu, čini se da uvoz iz ostalih trećih zemalja nije imao konkretan ili dodatan učinak sprečavanja rasta cijena na tržištu Unije koji nadilazi opće kretanje na tržištu. Stoga taj čimbenik nije umanjio uzročno-posljedičnu vezu koja je utvrđena između dampinškog uvoza i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(928)

Nakon objave japanska vlada tvrdila je da je povećanje uvoza iz predmetnih zemalja moglo biti posljedica preusmjeravanja nabave iz ostalih trećih zemalja, a ne povećanja ukupnog pritiska uvoza na tržište Unije. Stoga je od Komisije zatražila da pri ocjeni učinaka uvoza iz predmetnih zemalja i uzročno-posljedične veze sa štetom koju je pretrpjela industrija Unije uzme u obzir kretanje uvoza iz svih trećih zemalja.

(929)

Komisija je smatrala da kretanje uvoza iz ostalih trećih zemalja ne potkrepljuje tvrdnju da je povećanjem uvoza iz predmetnih zemalja samo zamijenjen uvoz iz drugih izvora. Kako je prethodno objašnjeno, tržišni udio uvoza iz trećih zemalja osim predmetnih zemalja smanjio se u razmatranom razdoblju s 14 % na 11 %. Istodobno se tržišni udio uvoza iz predmetnih zemalja povećao sa 16 % na 23 %, dok se tržišni udio industrije Unije smanjio sa 70 % na 66 %.

(930)

Istodobno povećanje tržišnog udjela uvoza iz predmetnih zemalja i smanjenje tržišnog udjela industrije Unije i uvoza iz ostalih trećih zemalja stoga ne upućuje na to da se samo promijenio izvor uvoza. Naprotiv, to kretanje pokazuje da se povećala prisutnost uvoza iz predmetnih zemalja na tržištu Unije, dok su ostali izvori opskrbe izgubili tržišni udio.

5.3.   Učinci drugih čimbenika

5.3.1.   Rezultati izvozne prodaje proizvođača iz Unije

(931)

Količina proizvoda koju su proizvođači iz Unije izvezli u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 39.

Izvozna prodaja proizvođača iz Unije

 

2022.

2023.

2024.

Razdoblje ispitnog postupka

Ukupna izvozna prodaja (MT)

1 046 797

1 153 564

1 313 619

1 169 942

Indeks (2022. = 100)

100

110

125

112

Prosječna jedinična cijena (EUR/tona)

[1 108 – 1 148 ]

[941 – 972 ]

[821 – 846 ]

[761 – 788 ]

Indeks (2022. = 100)

100

84

74

69

Izvor:

makroupitnik i odgovori proizvođača iz Unije u uzorku na upitnik.

(932)

U razmatranom razdoblju ukupna količina izvozne prodaje proizvođača iz Unije povećala se za 10 % od 2022. do 2023. i za daljnjih 14 % od 2023. do 2024. U razdoblju ispitnog postupka količina izvezenih proizvoda smanjila se za 11 % u odnosu na 2024. Količina izvozne prodaje općenito je bila 12 % veća u razdoblju ispitnog postupka nego 2022.

(933)

Ispitni postupak pokazao je da je povećanje količine izvezenih proizvoda uglavnom potaknuto većim izvozom u Meksiko, Tursku i Sjedinjene Američke Države. Ta su povećanja posljedica posebnih okolnosti, uključujući oporavak prodaje nakon rješavanja tehničkih problema u postrojenjima jednog proizvođača iz Unije i povoljne tržišne uvjete na određenim izvoznim odredištima. Povećanje izvoza u Sjedinjene Američke Države nije se održalo. U skladu s tim, u tom kretanju nije se ogledalo opće poboljšanje uvjeta na izvoznom tržištu.

(934)

Istodobno su se prosječne izvozne cijene stalno smanjivale u razmatranom razdoblju te su se od 2022. do razdoblja ispitnog postupka smanjile za približno 31 %. To upućuje na to da su proizvođači iz Unije uspjeli povećati količinu izvezenih proizvoda samo zato što su prihvatili znatno niže cijene, što je odraz snažnog konkurentskog pritiska na izvoznim tržištima.

(935)

Komisija je stoga zaključila da je povećanje količine izvezenih proizvoda potaknuto specifičnim tržišnim i društvenim čimbenicima te da ne odražava opće poboljšanje uvjeta na izvoznom tržištu. Povećanje izvozne prodaje bilo je u skladu i s nastojanjima industrije Unije da potraži dodatne prodajne mogućnosti izvan tržišta Unije kako bi iskoristila svoj znatan neiskorišteni proizvodni kapacitet. Međutim, izvozna prodaja nije bila dovoljan izvor profitabilnosti da bi se nadoknadila šteta koju je industrija Unije pretrpjela na tržištu Unije i stoga nije umanjila uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

5.3.2.   Ograničena potrošnja

(936)

U razmatranom razdoblju ograničena potrošnja u EU-u povećala se za oko 4 % od 2022. do 2024., a zatim se u razdoblju ispitnog postupka smanjila na razinu iz 2022. Ukupno gledano, ograničena potrošnja u razmatranom je razdoblju uglavnom ostala stabilna, uz tek ograničene varijacije.

(937)

To relativno stabilno kretanje ograničene potrošnje upućuje na to da se unutarnja potražnja na kraju proizvodnog lanca unutar vertikalno integriranih proizvođača nije značajno smanjila u razmatranom razdoblju. S obzirom na to da ograničena potrošnja čini većinu proizvodnje u Uniji (oko 76 %), njezina stabilnost potvrđuje da se šteta uočena u segmentu slobodnog tržišta ne može pripisati znatnom smanjenju ograničene potražnje. Stoga kretanje ograničene potrošnje nije umanjilo uzročno-posljedičnu vezu koja je utvrđena između dampinškog uvoza i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

5.3.3.   Makroekonomski pad i smanjenje sektorske potražnje

(938)

Komisija je ispitala i jesu li makroekonomska kretanja i smanjenje potražnje u glavnim industrijama na kraju proizvodnog lanca pridonijeli šteti koju je pretrpjela industrija Unije. Potražnja za predmetnim proizvodom usko je povezana s općim gospodarskim uvjetima i aktivnostima u sektorima kao što su građevinarstvo, automobilska industrija, strojarstvo i kućanski aparati, koji zajedno čine znatan udio potrošnje.

(939)

U razmatranom razdoblju gospodarske uvjete u Uniji obilježilo je usporavanje industrijske aktivnosti i slabija potražnja u nekoliko tih sektora na kraju proizvodnog lanca. Konkretno, na građevinski sektor utjecali su smanjena ulaganja i veći troškovi financiranja, dok su automobilska industrija i strojarstvo pokazivali znakove usporavanja povezanog sa strukturnim prilagodbama i manjom industrijskom proizvodnjom. Ta su kretanja vjerojatno dovela do pritiska na smanjenje potrošnje i pridonijela konkurentnijem i cjenovno osjetljivijem tržišnom okruženju.

(940)

Opće usporavanje gospodarskog rasta obično bi utjecalo na sve subjekte na tržištu. Međutim, iako su uvjeti potražnje oslabjeli, uvoz iz predmetnih zemalja znatno se povećao u pogledu količina i prodora na tržište, dok se tržišni udio industrije Unije smanjio. Ta razlika pokazuje da se uočena šteta ne može objasniti makroekonomskim čimbenicima i čimbenicima sektorske potražnje.

(941)

Komisija je stoga zaključila da, iako su makroekonomska kretanja i smanjenje potražnje u sektorima na kraju proizvodnog lanca možda utjecali na cjelokupno tržišno okruženje, oni nisu umanjili utvrđenu uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

5.3.4.   Kretanja cijena energije

(942)

Komisija je ispitala i jesu li kretanja cijena energije, posebno stalno visoke cijene električne energije i plina, mogli pridonijeti šteti koju je pretrpjela industrija Unije. Troškovi energije važna su sastavnica troškova proizvodnje predmetnog proizvoda, a fluktuacije cijena električne energije i plina mogu bitno utjecati na strukturu troškova energetski intenzivnih industrija.

(943)

U razmatranom razdoblju cijene na energetskim tržištima i dalje su bile stalno visoke i nestabilne u usporedbi s povijesnim razinama.

(944)

Međutim, ispitnim postupkom otkriveno je da su 2022., kad su cijene energije bile znatno više nego u ostatku razmatranog razdoblja, proizvođači iz Unije uspjeli ostvariti održivu razinu profitabilnosti. To je bilo moguće jer su proizvođači iz Unije mogli prenijeti više troškove energije na korisnike i zadržati prodajne cijene na razinama koje su u skladu s njihovom strukturom troškova.

(945)

Nasuprot tome, 2023. i u cijelom razdoblju ispitnog postupka cijene energije pale su na razine znatno niže od onih zabilježenih 2022. Međutim, zbog pritiska dampinškog uvoza na cijene industrija Unije nije mogla zadržati prodajne cijene na razinama dostatnima za pokrivanje svojih troškova, što je dovelo do naglog pogoršanja profitabilnosti. Iako su se troškovi proizvodnje smanjili za 23 %, prosječne prodajne cijene smanjile su se za 31 %, što premašuje smanjenje koje bi se moglo opravdati samo troškovima povezanima s energijom. Ta nepovezanost upućuje na to da pogoršanje profitabilnosti nije bilo posljedica kretanja na tržištima energije. Ta razlika pokazuje da je, iako cijene energije utječu na troškove proizvodnje, nemogućnost industrije Unije da zadrži razinu cijena u odnosu na trošak bila odlučujući čimbenik pada profitabilnosti. To se sprečavanje rasta cijena podudaralo sa znatnim povećanjem tržišnog udjela uvoza iz predmetnih zemalja, koji je stalno snižavao cijene Unije. Zbog prisutnosti tog jeftinog uvoza industrija Unije nije mogla prenijeti troškove proizvodnje na kupce, što je izravno pridonijelo pogoršanju profitabilnosti, koja je pala na neodržive razine.

(946)

Komisija je stoga zaključila da, iako su kretanja troškova energije i mjere za poboljšanje učinkovitosti možda utjecali na strukturu troškova industrije Unije, oni ne umanjuju utvrđenu uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(947)

Nakon objave japanski proizvođači tvrdili su da su povećanje i volatilnost cijena energije, posebno plina i električne energije, znatno doprinijeli pogoršanju stanja industrije Unije. Ukazali su na veće troškove energije koje snose proizvođači iz Unije u usporedbi s proizvođačima iz drugih regija i tvrdili da je Komisija podcijenila njihov učinak na konkurentnost industrije Unije. Prema njihovu mišljenju, znatan dio zabilježenog pogoršanja može se objasniti povećanjem troškova energije, a ne uvozom iz Japana.

(948)

Komisija je smatrala da ti argumenti ne mijenjaju prethodno iznesenu ocjenu. Komisija je uzela u obzir kretanje cijena energije i njihov učinak na strukturu troškova industrije Unije. Međutim, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 942. do 945., cijene energije bile su znatno više 2022., kad je industrija Unije uspjela održati održivu razinu profitabilnosti, a nakon toga su se cijene energije smanjile, dok se profitabilnost industrije Unije naglo pogoršala. Nadalje, smanjenje troškova proizvodnje bilo je znatno veće nego što se moglo objasniti kretanjem troškova energije, dok su se prodajne cijene dodatno smanjile.

(949)

Komisija je stoga smatrala da kretanja cijena energije na koja su ukazali japanski proizvođači ne mogu objasniti pogoršanje stanja industrije Unije zabilježeno u razmatranom razdoblja i da ne umanjuju uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije. Zahtjev je stoga odbačen.

5.3.5.   Regulatorni okvir EU-a

(950)

Neke su strane tvrdile da je šteta uzrokovana regulatornim okvirom EU-a.

(951)

Industrija Unije posluje u strukturnom okruženju koje obuhvaća znatne obveze usklađenosti s propisima i znatne zahtjeve za ulaganja povezana s prelaskom na dekarbonizaciju koji je u tijeku. Ti su čimbenici dio dugoročnog poslovnog okruženja Unije i razlikuju se od uvjeta u kojima posluju proizvođači iz trećih zemalja s manje strogim regulatornim okvirima i manjim opterećenjem u pogledu usklađenosti. Međutim, ti su strukturni uvjeti trajne prirode i bili su prisutni u cijelom razmatranom razdoblju. Stoga se njima ne može objasniti pogoršanje gospodarskog stanja industrije Unije zabilježeno u razmatranom razdoblju.

(952)

Ispitni postupak pokazao je da se pogoršanje rezultata industrije Unije podudaralo s povećanjem jeftinog dampinškog uvoza, koje je dovelo do stalnog pritiska na sniženje prodajnih cijena Unije i prisilnog usklađivanja cijena kako bi se ublažili daljnji gubici tržišnog udjela. To sprečavanje rasta cijena dovelo je do pogoršanja mnogih pokazatelja štete, uključujući profitabilnost, količinu prodanih proizvoda, tržišni udio, zaposlenost, proizvodni kapacitet i novčani tok.

(953)

Iako je okvir strukturnih troškova dio ukupne razine troškova koje snosi industrija Unije, njime nije prekinuta uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza i utvrđene materijalne štete. Vrijeme i razmjer štete, naprotiv, u skladu su kretanjem količina dampinškog uvoza i cjenovnim politikama, a ne sa stabilnim i dugotrajnim uvjetima troškova.

(954)

Na temelju toga zaključuje se da je materijalna šteta koju je pretrpjela industrija Unije uzrokovana dampinškim uvozom iz predmetnih zemalja te da okvir strukturnih troškova, razmatran zasebno ili u kombinaciji s drugim čimbenicima, nije umanjio utvrđenu uzročno-posljedičnu vezu.

5.3.6.   Nestabilnost cijena sirovina

(955)

Komisija je ispitala i jesu li fluktuacije cijena sirovina, uključujući željeznu rudu, koksni ugljen, otpad i slitinske elemente, mogle doprinijeti šteti koju je pretrpjela industrija Unije. Ti ulazni elementi čine znatan udio u strukturi troškova proizvodnje čelika, a njihove cijene podložne su nestabilnosti uzrokovanoj globalnim uvjetima ponude i potražnje, troškovima energije i geopolitičkim kretanjima.

(956)

U razmatranom razdoblju cijene na tržištima sirovina nisu se kretale ujednačeno, već su bilježile znatne fluktuacije. Cijene željezne rude i koksnog ugljena u nekim su razdobljima bile nestabilne, dok su cijene otpada i slitinskih elemenata također podlijegale cikličkim kretanjima povezanima s globalnom potražnjom za čelikom i regionalnim ograničenjima opskrbe. Takva nestabilnost može dovesti do kratkoročnog povećanja troškova proizvodnje i nesigurnosti u planiranju troškova za proizvođače.

(957)

Ta su kretanja možda pridonijela fluktuacijama jediničnih troškova proizvodnje industrije Unije i utjecala na predvidljivost troškova. Međutim, takva kretanja troškova obično utječu na sve proizvođače čelika na globalnoj razini i sama po sebi ne objašnjavaju konkretno pogoršanje položaja industrije Unije na tržištu.

(958)

Konkretno, unatoč volatilnosti troškova sirovina koje su ulazni elementi, industrija Unije u razmatranom je razdoblju uspjela smanjiti svoj ukupni jedinični trošak proizvodnje za 23 %, pri čemu je provela mjere za ublažavanje pritisaka ulaznih troškova povećanjem učinkovitosti i operativnim prilagodbama.

(959)

Međutim, ta dinamika troškova nije dovela do poboljšanja financijskih rezultata jer su se prosječne prodajne cijene smanjile za približno 31 % zbog stalnog pritiska dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja na cijene. Ta razlika upućuje na to cijene na tržištu Unije nisu bile oblikovane nestabilnošću cijena sirovina.

(960)

Komisija je stoga zaključila da, iako su fluktuacije cijena sirovina možda utjecale na stabilnost troška proizvodnje, nisu umanjile utvrđenu uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

5.3.7.   Globalni prekomjerni kapacitet u sektoru čelika

(961)

Komisija je ispitala i je li globalni prekomjerni kapacitet u sektoru čelika mogao pridonijeti šteti koju je pretrpjela industrija Unije. U industriji čelika prisutan je stalan strukturni višak kapaciteta na globalnoj razini, uslijed kojeg obično nastaje pritisak na sniženje cijena zbog pojačanog međunarodnog tržišnog natjecanja i povećane dostupnosti količina za izvoz.

(962)

Znatan višak kapaciteta u Kini osobito je pridonio povećanom konkurentskom pritisku na globalnim tržištima čelika. To je utjecalo na međunarodne trgovinske tokove i tržišne uvjete, među ostalim u Uniji.

(963)

U takvom okruženju globalni prekomjerni kapacitet može utjecati na tržišnu dinamiku uslijed povećane dostupnosti jeftinog izvoza, koja može pojačati cjenovnu konkurenciju i utjecati na prevladavajuće razine cijena na uvoznim tržištima. Ti su strukturni uvjeti stoga relevantni pozadinski čimbenik za razumijevanje globalnih trgovinskih tokova proizvoda od čelika.

(964)

Međutim, postojanje globalnog prekomjernog kapaciteta ne mijenja zaključke o uzročnosti. U razmatranom razdoblju znatno se povećala prisutnost uvoza iz predmetnih zemalja na tržištu Unije, pri čemu se njihov zajednički tržišni udio povećao sa 16 % na 23 %, a razine cijena ostale su stalno niske. Komisija je stoga smatrala da je globalni prekomjerni kapacitet dio općeg tržišnog okruženja, ali nije prekinuo uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(965)

Cijene uvoza iz predmetnih zemalja sustavno su bile niže od cijena industrije Unije i vršile su stalan pritisak na sniženje cijena Unije, pri čemu su se prosječne uvozne cijene smanjile za približno 34 % u razmatranom razdoblju. To upućuje na to da su svi učinci koji proizlaze iz globalnog prekomjernog kapaciteta, uključujući istiskivanje s tržišta uzrokovano kineskim izvozom, preneseni i pojačani dampinškim uvozom iz predmetnih zemalja.

(966)

Nadalje, različiti rezultati drugih dobavljača iz trećih zemalja, čiji se tržišni udio smanjio s 14 % na 11 %, potvrđuju da se šteta ne može objasniti samo globalnim uvjetima u pogledu kapaciteta, već je povezana s konkretnim količinama i cjenovnom politikom dampinškog uvoza.

(967)

Komisija je stoga zaključila da globalni prekomjerni kapacitet, iako je činio relevantan strukturni pozadinski čimbenik, nije umanjio utvrđenu uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(968)

Nakon objave japanski proizvođači nadalje su tvrdili da bi poteškoće industrije Unije trebalo razmotriti u kontekstu globalnog prekomjernog kapaciteta u industriji čelika i subvencionirane proizvodnje u trećim zemljama. Tvrdili su da se ti čimbenici ne mogu pripisati Japanu, koji je smanjio svoj kapacitet za proizvodnju čelika i surađivao s Unijom na rješavanju problema globalnog prekomjernog kapaciteta. Stoga su zatražili da Komisija ponovno razmotri svoju ocjenu uzročno-posljedične veze između uvoza iz Japana i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(969)

Komisija je smatrala da ti argumenti ne mijenjaju iznesene zaključke. Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 961. do 966., Komisija je ispitala mogući učinak globalnog prekomjernog kapaciteta na industriju Unije i zaključila da, iako je riječ o relevantnom strukturnom pozadinskom čimbeniku, on ne umanjuje uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(970)

Činjenica da je Japan smanjio svoj kapacitet za proizvodnju čelika ili surađivao s Unijom u rješavanju problema globalnog prekomjernog kapaciteta nije promijenila tu ocjenu, posebno s obzirom na nalaz Komisije da je uvoz iz Japana bio dampinški i da je pridonio šteti koju je pretrpjela industrija Unije. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

5.3.8.   Posljedice bolesti COVID-19 i geopolitička nestabilnost

(971)

Slično tome, Komisija je ispitala jesu li posljedice pandemije i geopolitički poremećaji, uključujući posljedice bolesti COVID-19, oružane sukobe, sankcije i regionalnu nestabilnost, možda pridonijeli šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(972)

Iako su takvi događaji možda utjecali na globalne lance opskrbe i uzrokovali privremene poremećaje u potražnji i logistici, ti su učinci bili općeniti i utjecali su na sve sudionike na tržištu.

(973)

U svakom slučaju, njima se ne objašnjava odstupanje tržišnih rezultata zabilježeno u razmatranom razdoblju, posebno povećanje tržišnog udjela uvoza iz predmetnih zemalja, uz smanjenje uvoza iz ostalih trećih zemalja.

(974)

Nadalje, cijene uvoza iz predmetnih zemalja stalno su bile niže od cijena industrije Unije, čime se vršio stalan pritisak na smanjenje cijena Unije neovisno o bilo kakvim kretanjima povezanima s pandemijom ili geopolitičkim kretanjima.

(975)

Komisija je stoga zaključila da takvi čimbenici nisu umanjili utvrđenu uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

5.4.   Zaključak o uzročno-posljedičnoj vezi

(976)

Utvrđena je uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja, s jedne strane, te materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije, s druge strane. Povećanje količine dampinškog uvoza po smanjenim prodajnim cijenama jasno se vremenski podudaralo s pogoršanjem gospodarskog stanja industrije Unije, što je postalo posebno očito u razmatranom razdoblju.

(977)

Suočena sa snažnim pritiskom dampinškog uvoza na cijene, industrija Unije bila je prisiljena sniziti svoje cijene kako bi ublažila daljnje gubitke tržišnog udjela, što je negativno utjecalo na njezine financijske rezultate. To snižavanje cijena dovelo je do pogoršanja mnogih pokazatelja štete, kao što su profitabilnost, količine prodanih proizvoda, tržišni udio, zaposlenost, proizvodni kapacitet i novčani tok.

(978)

Komisija je ispitala jesu li drugi poznati čimbenici mogli pridonijeti šteti koju je pretrpjela industrija Unije, uključujući, među ostalim, izvozne rezultate proizvođača iz Unije, kretanja potražnje, fluktuacije ulaznih troškova i uvoz iz trećih zemalja na koje se ne primjenjuju mjere.

(979)

Iako su neki od tih čimbenika možda imali ograničen učinak na stanje industrije Unije, nije utvrđeno da bi se njima prekinula uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza i materijalne štete. Uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, ti čimbenici nisu umanjili štetne učinke dampinškog uvoza.

(980)

Na temelju navedenog Komisija je zaključila da je dampinški uvoz iz predmetnih zemalja nanio materijalnu štetu industriji Unije i da nijedan drugi čimbenik nije umanjio utvrđenu uzročno-posljedičnu vezu.

(981)

U primjedbi nakon objave japanski proizvođači nadalje su tvrdili da bi industrija Unije trebala riješiti strukturna pitanja konkurentnosti, uključujući učinkovitost proizvodnje i višak kapaciteta, umjesto da se oslanja na nastavak carinske zaštite.

(982)

Komisija je smatrala da nalazi ispitnog postupka ne potkrepljuju argumente koje su iznijeli japanski proizvođači. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 869., proizvodni kapacitet industrije Unije u razmatranom se razdoblju smanjio za 6 %. To je smanjenje odraz prilagodbe proizvodne osnove smanjenju potrošnje u Uniji, uključujući povlačenje manje učinkovitog kapaciteta ili kapaciteta koji nije ključan, kako bi se izbjegao višak kapaciteta i kako bi se resursi učinkovitije iskorištavali.

(983)

Komisija je uzela u obzir i ulaganja industrije Unije u održavanje i modernizaciju proizvodnih postrojenja, uključujući ulaganja za poboljšanje okolišne učinkovitosti i potporu prelasku na zeleniju proizvodnju. Ta su ulaganja potrebna kako bi se proizvodna osnova održala i prilagodila promjenjivim regulatornim i tehnološkim zahtjevima sektora čelika u Uniji. Stoga se ne mogu smatrati dokazom da industrija Unije nije poduzela mjere za rješavanje problema svoje strukturne konkurentnosti.

(984)

Komisija stoga nije utvrdila da je šteta koju je pretrpjela industrija Unije posljedica nerješavanja pitanja njezina proizvodnog kapaciteta ili učinkovitosti. Argumenti koji se odnose na strukturnu konkurentnost stoga nisu doveli u pitanje Komisijinu ocjenu štete i uzročnosti. Zahtjev je stoga odbačen.

6.   RAZINA MJERA

(985)

Kako bi utvrdila razinu mjera, Komisija je ispitala bi li pristojba niža od dampinške marže bila dovoljna za uklanjanje štete koja je industriji Unije prouzročena dampinškim uvozom.

6.1.   Marža štete

(986)

Štete ne bi bilo da je industrija Unije mogla ostvariti ciljnu dobit prodajom proizvoda po ciljnoj cijeni u smislu članka 7. stavaka 2.c i 2.d osnovne uredbe.

(987)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe, Komisija je za utvrđivanje ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće čimbenike: razinu profitabilnosti prije povećanja uvoza iz predmetnih zemalja, razinu profitabilnosti potrebnu za pokrivanje punih troškova i ulaganja, istraživanja i razvoja i inovacija te razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Ta profitna marža ne bi trebala biti niža od 6 %.

(988)

Komisija je smatrala da profitabilnost koju je industrija Unije ostvarila u razmatranom razdoblju nije reprezentativna zbog snažnog pritiska na cijene uzrokovanog jeftinim uvozom iz predmetnih zemalja. Komisija je napomenula i da je industrija čelika u razmatranom razdoblju poslovala u strukturno nestabilnom okruženju obilježenom fluktuacijama cijena sirovina i energije te trajnim globalnim prekomjernim kapacitetom.

(989)

Komisija je nadalje smatrala da nije moguće utvrditi reprezentativnu ciljnu dobit na temelju godina koje su neposredno prethodile razdoblju ispitnog postupka jer je na te godine utjecao dampinški uvoz iz drugih zemalja, posebno Kine, ili iznimne tržišne okolnosti. Na primjer, 2020. i 2021. bio je prisutan snažan utjecaj pandemije bolesti COVID-19 i gospodarskog oporavka koji je uslijedio te su vladali iznimni tržišni uvjeti koji se nisu mogli smatrati reprezentativnima za uobičajeno tržišno natjecanje. Komisija je smatrala i da godine u kojima je industrija poslovala s gubicima ne mogu poslužiti kao odgovarajuća referentna vrijednost za utvrđivanje razumne ciljne dobiti.

(990)

Komisija je ispitala i profitabilnost koju je industrija hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Uniji ostvarila 2018., kako je utvrđeno u Provedbenoj uredbi (EU) 2022/2068. Međutim, Komisija je smatrala da su 2018. bile prisutne iznimne okolnosti, uključujući uvođenje zaštitnih mjera i učinke mjera SAD-a na temelju odjeljka 232., što je dovelo do znatnih narušavanja tržišta i preusmjeravanja trgovine. Stoga se profitabilnost ostvarena 2018. nije mogla smatrati dovoljno reprezentativnom za utvrđivanje ciljne dobiti u ovom ispitnom postupku.

(991)

Komisija je stoga ispitala ranija reprezentativna razdoblja. Konkretno, u početnom ispitnom postupku o hladnovaljanim plosnatim proizvodima od čelika Komisija je zaključila da je 2008. posljednja godina koja odgovara uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja i utvrdila ciljnu dobit od 9,9 % na temelju ponderirane prosječne profitabilnosti koju je ostvarila industrija Unije te godine.

(992)

S obzirom na navedeno Komisija je smatrala da profitna marža od 9,9 % čini razumnu i dovoljno potkrijepljenu razinu profitabilnosti koju bi industrija Unije mogla ostvariti u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja bez dampinškog uvoza. Stoga je utvrđena osnovna dobit od 9,9 %.

(993)

Industrija Unije navela je da bi njezina razina ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija u razmatranom razdoblju bila nešto viša u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Komisija je provjerila dostavljene informacije tijekom posjetâ radi provjere, uključujući interne planove ulaganja, dokumente o upravljanju i financijsku evidenciju. Ispitnim postupkom potvrđeno je da je štetno stanje industrije Unije utjecalo na određene rashode povezane s istraživanjem, razvojem i inovacijama. Komisija je stoga na temelju provjerenih informacija na odgovarajući način prilagodila ciljnu dobit. Dobivena prilagodba iznosila je do 0,07 %, ovisno o proizvođaču u uzorku.

(994)

Stoga je ciljna dobit utvrđena u ovom ispitnom postupku u skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe iznosila do 9,97 %, ovisno o situaciji svakog proizvođača u uzorku.

(995)

Na temelju navedenog Komisija je izračunala neštetnu cijenu istovjetnog proizvoda za industriju Unije primjenjujući prethodno spomenute ciljne profitne marže na trošak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(996)

Naposljetku, u skladu s člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe Komisija je procijenila buduće troškove koje će industrija Unije snositi tijekom razdoblja primjene mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2., a koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma u području okoliša i njihovih protokola kojih je Unija stranka. Na temelju dostavljenih podataka, koje su potvrdili alati kojima se društva služe za izvješćivanje i prognoze, Komisija je utvrdila dodatni trošak koji je iznosio do 7,78 EUR po toni, ovisno o situaciji svakog proizvođača u uzorku, u usporedbi s troškom poštivanja takvih konvencija u razdoblju ispitnog postupka. Taj dodatni trošak pribrojen je neštetnoj cijeni.

(997)

Komisija je zatim utvrdila razinu marže štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju u predmetnim zemljama za svaku vrstu posebno (cijena pri istovaru) s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su u razdoblju ispitnog postupka na slobodnom tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku, kako je utvrđena za izračune sniženja cijena. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF. Rezultat tih izračuna prikazan je u tablici u nastavku.

(998)

Razina uklanjanja štete za „ostala društva koja surađuju” i za „sav ostali uvoz iz predmetne zemlje” određena je na isti način kao i dampinška marža za ta društva i uvoz.

(999)

Nakon primjedbi na konačnu objavu opisanih u uvodnim izjavama od 844. do 849. Komisija je revidirala marže štete za Japan i Tursku.

Zemlja

Društvo

Dampinška marža (%)

Marže sniženja ciljnih cijena (%)

Indija

—

JSW Steel Limited

—

JSW Steel Coated Products Limited

9,5

25,5

Ostala društva koja surađuju

9,5

25,5

Sav ostali uvoz podrijetlom iz Indije

9,5

25,5

Japan

—

Nippon Steel Corporation

—

Daido Steel Co., Ltd.

54,7

27,9

Ostala društva koja surađuju

54,7

27,9

Sav ostali uvoz podrijetlom iz Japana

54,7

27,9

Tajvan

—

China Steel Corporation

—

Chung Hung Steel Corporation

33,3

20,7

Ostala društva koja surađuju

33,3

20,7

Sav ostali uvoz podrijetlom iz Tajvana

59,6

27,0

Turska

Borçelik Çelik Sanayi Ticaret A.Ş..

7,8

12,9

Tatmetal Çelik Sanayi ve Ticaret A. Ş..

3,0

17,8

Ostala društva koja surađuju

4,9

16,4

Sav ostali uvoz podrijetlom iz Turske

7,8

17,8

Vijetnam

POSCO VIETNAM CO., LTD

16,0

25,8

Ostala društva koja surađuju

16,0

25,8

Sav ostali uvoz podrijetlom iz Vijetnama

16,0

25,8

6.2.   Primjedbe na objavu o ciljnoj dobiti

(1000)

Nakon objave društva Nippon Steel Corporation („NSC”) i China Steel Corporation („CSC”) osporila su ciljnu dobit od 9,9 % na temelju koje je izračunana neštetna cijena. Tvrdila su da 2008. nisu vladali isti uvjeti tržišnog natjecanja kao tijekom ispitnog postupka te su zatražila da se uzmu podaci za bližu godinu, konkretno 2017. Kao alternativu zatražili su primjenu niže ciljne dobiti. Svoje su argumente potkrijepili pozivanjem na promjene na tržištu čelika u Uniji, uključujući veće troškove energije i slabiju potražnju, kao i na noviju praksu Komisije u drugim ispitnim postupcima u vezi s čelikom. CSC je ponovio tu tvrdnju u svojim primjedbama na dodatnu konačnu objavu, iako to pitanje nije bilo predmet dodatne konačne objave i iako je društvu naloženo da iznese samo primjedbe na pitanja obuhvaćena dodatnom konačnom objavom.

(1001)

Komisija je pažljivo razmotrila primjedbe o ciljnoj dobiti od 9,9 %.

(1002)

Komisija je prvo podsjetila da ciljna dobit mora odgovarati profitabilnosti koju bi industrija Unije koja proizvodi predmetni proizvod, odnosno hladnovaljani plosnati čelik, mogla razumno ostvariti u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja kad ne bi bilo dampinškog uvoza. Ciljna dobit stoga treba biti potkrijepljena dokazima koji se odnose na hladnovaljane plosnate proizvode od čelika. Razine profitabilnosti utvrđene za druge proizvode od čelika ili u drugim ispitnim postupcima ne mogu same po sebi odrediti odgovarajuću ciljnu dobit za hladnovaljane plosnate proizvode od čelika.

(1003)

U tom pogledu, izravno relevantni dokazi mogu se izvući iz početnog ispitnog postupka o hladnovaljanim plosnatim proizvodima od čelika. Komisija je provjerila podatke o profitabilnosti industrije hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Uniji za godine od 2005. do 2008., iz kojih su bile vidljive razine profitabilnosti od 9 % – 15 %. Na temelju toga, 2008. se smatrala posljednjom godinom koja odražava uobičajene uvjete tržišnog natjecanja, a ciljna dobit od 9,9 % utvrđena je na temelju ponderirane prosječne profitabilnosti koju je ostvarila industrija Unije te godine.

(1004)

Informacije koje je CSC dostavio za 2017. nisu sadržavale jednakovrijedne dokaze. Konkretno, njegovi podaci iz Priloga 1. odnosili su se na odabrane proizvođače čelika ili segmente čelika iz Unije i njima se nije utvrdila profitabilnost konkretno za hladnovaljane plosnate proizvode od čelika. Te informacije stoga nisu usporedive s provjerenim podacima o profitabilnosti za konkretni proizvod na kojima se temeljila ciljna dobit od 9,9 %.

(1005)

Dokazi za hladnovaljane plosnate proizvode od čelika pokazuju da se profitabilnost znatno povećala nakon uvođenja početnih mjera te je 2017. dosegnula 12 % (156) i 2018. je dosegnula 16,1 %, a zatim je pala na –2,8 % u 2019. i –14,7 % u 2020. (157) To potvrđuje da je industrija hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Uniji mogla ostvariti profitabilnost veću od 9,9 % u uobičajenim tržišnim uvjetima i da je profitabilnost hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika bila podložna znatnim fluktuacijama ovisno o tržišnim uvjetima.

(1006)

Komisija je nadalje smatrala da razine ciljne dobiti iz drugih ispitnih postupaka o čeliku koje su strane navele ne mogu promijeniti taj zaključak. Ti su se ispitni postupci odnosili na drukčije proizvode i drukčije činjenične okolnosti. Provjereni podaci o profitabilnosti za konkretni proizvod prikladnija su osnova od podataka iz drugih postupaka, čak i ako su noviji. Konkretno, ciljna dobit utvrđena za toplovaljane plosnate proizvode od čelika ne može se smatrati referentnom vrijednošću primjenjivom na hladnovaljane plosnate proizvode od čelika samo zato što se toplovaljani i hladnovaljani plosnati proizvodi od čelika mogu proizvoditi u integriranim čeličanama. Dokazi o profitabilnosti hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika i dalje su relevantni dokazi za ovu ocjenu.

(1007)

Komisija je stoga smatrala da informacije dostavljene nakon objave nisu pokazale da je ciljna dobit od 9,9 % nerazumna ili nedovoljno potkrijepljena. Komisija je stoga potvrdila ciljnu dobit utvrđenu u uvodnoj izjavi 992.

(1008)

NSC je osporio i uključivanje predviđenih okolišnih troškova povezanih s ETS-om u neštetnu cijenu. Tvrdio je da bi, nakon stupanja na snagu CBAM-a i drugih nedavnih promjena u okviru EU-a za zaštitu okoliša, uključivanje takvih troškova moglo dovesti do dvostrukog računanja. NSC je stoga zatražio da se ti troškovi uklone ili da se iznos revidira kako bi bio u skladu s najnovijim razvojem ETS-a EU-a.

(1009)

Komisija je smatrala da uvođenje CBAM-a samo po sebi ne znači da su budući troškovi koji proizlaze iz primjenjivih okolišnih zahtjeva nevažni za potrebe članka 7. stavka 2.d osnovne uredbe. ETS EU-a i CBAM primjenjuju se na različite gospodarske subjekte i imaju komplementarne funkcije: ETS EU-a primjenjuje se na emisije iz postrojenja Unije, dok se CBAM primjenjuje na ugrađene emisije relevantnih uvezenih proizvoda. U skladu s tim, CBAM-om se ne smanjuju niti zamjenjuju troškovi usklađivanja koji izravno nastaju proizvođačima iz Unije u okviru ETS-a EU-a. Industrija Unije i dalje snosi te troškove neovisno o troškovima ugljika uvedenima za uvoz u okviru CBAM-a. Uvođenje CBAM-a stoga samo po sebi ne dokazuje da se budući troškovi koje će industrija Unije snositi u skladu s primjenjivim okolišnim okvirom više ne bi trebali uzimati u obzir.

(1010)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe Komisija je procijenila buduće troškove za koje se očekuje da će ih industrija Unije snositi u razdoblju primjene mjera. Kako je prethodno objašnjeno, dodatni troškovi koje je utvrdila Komisija temeljili su se na informacijama koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku i koje su potkrijepljene njihovim alatima za izvješćivanje i prognozama. NSC nije dokazao da su konkretni troškovi utvrđeni na toj osnovi već uzeti u obzir u okviru CBAM-a ili da bi njihovo uključivanje dovelo do dvostrukog računanja.

(1011)

Komisija je stoga smatrala da ni uvođenje CBAM-a ni druge promjene koje je navelo društvo NSC nisu bili osnova za uklanjanje ili reviziju predviđenih troškova povezanih s okolišem. Zahtjev je stoga odbačen.

(1012)

Nadalje, NSC je tvrdio da bi iznos uključen za ulaganja, istraživanje i razvoj te inovacije trebao obuhvaćati samo ulaganja izravno povezana s proizvodnjom hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u fazi hladnog valjanja. Smatrao je da bi ulaganja na početku proizvodnog lanca trebalo isključiti kako bi se izbjeglo dvostruko računanje u odvojenom ispitnom postupku o toplovaljanim proizvodima.

(1013)

Kako je prethodno objašnjeno, Komisija je pažljivo ispitala i provjerila informacije koje joj je dostavila industrija Unije, uključujući interne planove ulaganja, dokumente o upravljanju i financijsku evidenciju. Pri utvrđivanju prilagodbe Komisija je vodila računa o uključivanju ulaganja i rashoda povezanih s istraživanjem, razvojem i inovacijama koji su relevantni za proizvodnju predmetnog proizvoda.

(1014)

Komisija je stoga smatrala da se prilagodba temeljila na provjerenim informacijama i da je na odgovarajući način odražavala ulaganja i rashode povezane s istraživanjem, razvojem i inovacijama koji su relevantni za proizvodnju hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

6.3.   Ispitivanje marže prikladne za uklanjanje štete nanesene industriji Unije

(1015)

Kako je navedeno u Obavijesti o pokretanju postupka, podnositelj pritužbe Komisiji je dostavio dovoljno dokaza da u pogledu proizvoda iz ispitnog postupka u Indiji i Vijetnamu postoje poremećaji povezani sa sirovinama. Stoga je u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe ovim ispitnim postupkom ocijenjeno je li za navodne poremećaje, ako je relevantno, pristojba manja od dampinške marže dovoljna da se ukloni šteta.

(1016)

Međutim, s obzirom na to da su marže dostatne za uklanjanje štete više od dampinških marži, u ovoj fazi nije bilo potrebno baviti se tim aspektom.

(1017)

Komisija je na temelju navedene ocjene zaključila da je primjereno utvrditi iznos konačnih pristojbi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe.

6.4.   Zaključak o razini mjera

(1018)

Iz prethodne ocjene proizlazi da bi konačne antidampinške pristojbe trebalo utvrditi kako slijedi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe:

Zemlja

Društvo

Konačna antidampinška pristojba (%)

Indija

—

JSW Steel Limited

—

JSW Steel Coated Products Limited

9,5

Ostala društva koja surađuju

9,5

Sav ostali uvoz podrijetlom iz Indije

9,5

Japan

—

Nippon Steel Corporation

—

Daido Steel Co., Ltd.

27,9

Ostala društva koja surađuju

27,9

Sav ostali uvoz podrijetlom iz Japana

27,9

Tajvan

—

China Steel Corporation

—

Chung Hung Steel Corporation

20,7

Ostala društva koja surađuju

20,7

Sav ostali uvoz podrijetlom iz Tajvana

27,0

Turska

Borçelik Çelik Sanayi Ticaret A.Ş.

7,8

Tatmetal Çelik Sanayi ve Ticaret A. Ş.

3,0

Ostala društva koja surađuju

4,9

Sav ostali uvoz podrijetlom iz Turske

7,8

Vijetnam

POSCO VIETNAM CO., LTD

16,0

Ostala društva koja surađuju

16,0

Sav ostali uvoz podrijetlom iz Vijetnama

16,0

7.   INTERES UNIJE

(1019)

Budući da je odlučila primijeniti članak 7. stavak 2. osnovne uredbe, Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije iako je utvrđen štetni damping, u skladu s člankom 21. osnovne uredbe. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na ocjeni interesa svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

7.1.   Interes industrije Unije

(1020)

Industrija Unije nalazi se u nekoliko država članica (Austrija, Belgija, Češka, Njemačka, Mađarska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španjolska i Švedska) i izravno zapošljava 8 598 EPRV-a u vezi s proizvodom iz ispitnog postupka.

(1021)

U ispitnom postupku surađivalo je jedanaest proizvođača. Nijedan od poznatih proizvođača nije se usprotivio pokretanju ispitnog postupka. Kako je zaključeno u odjeljku 4.5., stanje cijele industrije Unije pogoršalo se zbog dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja. Materijalna šteta vidljiva je iz mikroekonomskih i makroekonomskih pokazatelja, a posebno je očita kad je riječ o profitabilnosti, količini prodanih proizvoda i tržišnim udjelima industrije Unije.

(1022)

Očekuje se da će se uvođenjem antidampinških pristojbi ponovno uspostaviti uvjeti poštene trgovine na tržištu Unije, prekinuti sprečavanje rasta cijena i omogućiti oporavak industrije Unije. Posljedica toga bilo bi poboljšanje profitabilnosti industrije Unije prema razinama koje se smatraju potrebnima za ovu kapitalno intenzivnu industriju. Industrija Unije pretrpjela je materijalnu štetu koja je prouzročena dampinškim uvozom iz predmetnih zemalja. Podsjeća se da su mnogi pokazatelji štete pokazali negativno kretanje tijekom razmatranog razdoblja. Posebno su ozbiljno bili pogođeni tržišni udio i obujam prodaje, te pokazatelji štete povezani s financijskim rezultatima proizvođača iz Unije u uzorku, kao što su profitabilnost i povrat ulaganja. Stoga je važno ponovno uspostaviti poštene cijene kako bi se svim proizvođačima omogućilo da na tržištu Unije posluju pod jednakim uvjetima.

(1023)

Ako se mjere ne provedu, vrlo je vjerojatno da će doći do daljnjeg pogoršanja gospodarskog stanja industrije Unije. Loši rezultati u pogledu hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika utjecali bi na aktivnosti proizvođača iz Unije na kraju proizvodnog lanca, a posebno na njihovu ograničenu proizvodnju. Proizvođači iz Unije oslanjaju se na poslovni model kombinacije prodaje na slobodnom tržištu i ograničene proizvodnje. Pogoršanje uvjeta u segmentu slobodnog tržišta moglo bi ugroziti i segment ograničene proizvodnje, koji predstavlja veći obujam proizvodnje i broja zaposlenih od prvog.

(1024)

Stoga se zaključuje da je uvođenje antidampinških pristojbi u interesu industrije Unije jer bi joj se time omogućio oporavak od učinaka utvrđenog štetnog dampinga i poduprla bi se dugoročna održivost proizvodnje u Uniji.

7.2.   Interes nepovezanih uvoznika

(1025)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 96., nijedan nepovezani uvoznik nije ispunio upitnik niti Komisiji dostavio pojedinačne elemente koji pokazuju u kojoj bi mjeri uvođenje mjera bilo štetno za uvoznike.

(1026)

S obzirom da ti subjekti nisu surađivali i da nije bilo konkretnih podataka, vjerojatni učinci uvođenja mjera na uvoznike moraju se procijeniti na temelju raspoloživih podataka.

(1027)

Razumno se može pretpostaviti da bi se uvoznicima mogli donekle povećati troškovi zbog uvođenja antidampinških pristojbi. Međutim, kako je razrađeno u odjeljku 7.4.1. u nastavku, ispitnim postupkom potvrđeno je postojanje alternativnih izvora opskrbe, među ostalim od proizvođača iz Unije, i mogućnost nastavka uvoza po poštenim cijenama. Ti čimbenici ublažavaju mogući učinak mjera. Stoga se očekuje da će eventualni negativan učinak biti ograničen.

(1028)

Iako bi uvoznici mogli imati sužene mogućnosti opskrbe ili povećane troškove u kratkoročnom razdoblju, ti će učinci vjerojatno biti umjereni. S druge strane, zadržavanje postojećeg stanja u konačnici bi dovelo u pitanje održivost domaće opskrbe i potencijalno do veće ovisnosti o dampinškom uvozu u budućnosti. Sve u svemu, koristi za industriju Unije nadmašuju ograničene i nepotkrijepljene potencijalne nedostatke za uvoznike.

7.3.   Interes korisnika, potrošača i dobavljača

(1029)

Nijedan korisnik, potrošač ili dobavljač nije surađivao u ispitnom postupku dostavom pravovremenog i potpunog odgovora na upitnik u traženom obliku. Stoga nisu dostavljeni dokazi koji bi upućivali na to da bi uvođenje mjera imalo znatan negativan učinak na korisnike ili industrije na kraju proizvodnog lanca.

(1030)

Nakon pokretanja ispitnog postupka BSH je dostavio primjedbe (vidjeti uvodnu izjavu 90.) u kojima je tvrdio da bi se mjerama povećali ulazni troškovi za industrije na kraju proizvodnog lanca i negativno utjecalo na konkurentnost, zapošljavanje i stabilnost lanca opskrbe. Međutim, BSH nije nakon toga surađivao u ispitnom postupku dostavljanjem odgovora na upitnik niti je potkrijepio svoje tvrdnje provjerljivim podacima o udjelu predmetnog proizvoda u njegovim ukupnim troškovima proizvodnje, mogućnosti nabave proizvoda od alternativnih dobavljača ili mogućnosti prenošenja povećanja troškova na svoje kupce. Budući da BSH nije potkrijepio svoju tvrdnju, ona se nije mogla provjeriti te je stoga odbačena.

(1031)

Budući da korisnici nisu surađivali, Komisija je procijenila vjerojatne učinke mjera na temelju dostupnih informacija. Ispitni postupak pokazao je da hladnovaljani plosnati proizvodi od čelika općenito čine samo ograničen udio ukupnih troškova proizvodnje koje snose korisnici na kraju proizvodnog lanca, uključujući automobilski sektor, građevinski sektor, sektor kućanskih uređaja i sektor industrijske proizvodnje. Stoga bi svako potencijalno povećanje cijena koje proizlazi iz uvođenja mjera vjerojatno imalo samo ograničen učinak na ukupnu strukturu troškova korisnika na kraju proizvodnog lanca.

(1032)

Istodobno bi se uvođenjem mjera pridonijelo ponovnoj uspostavi poštenog tržišnog natjecanja na tržištu Unije i očuvanju održive industrije Unije koja može pouzdano opskrbljivati industrije na kraju proizvodnog lanca u Uniji hladnovaljanim plosnatim proizvodima od čelika, čime bi se smanjio rizik od poremećaja u opskrbi i prekomjerne ovisnosti o dampinškom uvozu.

(1033)

S obzirom na navedeno Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se smatralo da bi uvođenje antidampinških mjera bilo protivno interesu korisnika.

(1034)

Nakon objave japanski proizvođači i japanska vlada tvrdili su da bi trebalo pomnije razmotriti učinak mjera na korisnike na kraju proizvodnog lanca u Uniji. Tvrdili su da se na korisnike već prenose visoki troškovi energije i da bi dodatne antidampinške pristojbe, zajedno s postojećim trgovinskim ograničenjima, mogle još povećati cijene hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika i ograničiti njihovu dostupnost. Stoga su zatražili da se interesi korisnika na kraju proizvodnog lanca uzmu u obzir pri ocjeni mjera.

(1035)

Komisija je smatrala da izneseni argumenti nisu promijenili navedene zaključke u kojima je procijenila vjerojatne učinke mjera na korisnike na kraju proizvodnog lanca na temelju dostupnih informacija te nije pronašla dokaze koji bi upućivali na to da bi uvođenje mjera imalo znatan negativan učinak na korisnike ili industrije na kraju proizvodnog lanca.

(1036)

Konkretno, kako je prethodno objašnjeno, hladnovaljani plosnati proizvodi od čelika općenito čine samo ograničen udio u ukupnim troškovima proizvodnje korisnika na kraju proizvodnog lanca. Stoga se argumentima o mogućem povećanju cijena hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika nije dokazalo da bi uvođenje mjera znatno utjecalo na ukupnu strukturu troškova ili konkurentnost korisnika na kraju proizvodnog lanca. Strane isto tako nisu dostavile dokaze o tome da bi mjere dovele do znatnih poteškoća u opskrbi.

(1037)

Istodobno, kako je prethodno objašnjeno, uvođenje mjera pridonijelo bi ponovnoj uspostavi poštenog tržišnog natjecanja na tržištu Unije i očuvanju održive industrije Unije koja može pouzdano opskrbljivati industrije na kraju proizvodnog lanca hladnovaljanim plosnatim proizvodima od čelika. Stoga su se mogući učinci na korisnike na kraju proizvodnog lanca morali razmotriti i u kontekstu potencijalnih troškova mjera i u kontekstu koristi od održavanja pouzdane opskrbe u Uniji.

(1038)

Komisija je stoga zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se smatralo da bi uvođenje antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije. Stoga su te tvrdnje odbačene.

7.4.   Ostali čimbenici

7.4.1.   Dostupnost opskrbe

(1039)

Neke zainteresirane strane tvrdile su da industrija Unije zbog strukturnih ograničenja ne može opskrbljivati tržište Unije potrebnim količinama hladnovaljanog čelika ni hladnovaljanim čelikom potrebnih razreda kvalitete. Te strane smatraju da bi se uvođenjem dodatnih trgovinskih mjera dodatno postrožili uvjeti opskrbe i pogoršale postojeće nestašice te da bi uvođenje tih mjera dovelo do viših cijena u Uniji.

(1040)

Komisija je napomenula da je ispitnim postupkom potvrđeno postojanje alternativnih izvora opskrbe, uključujući proizvođače iz Unije, i mogućnost nastavka uvoza po poštenim cijenama. Konkretno, kako je opisano u tablici 31., industrija Unije posluje sa 72 % svojeg proizvodnog kapaciteta, što znači da na raspolaganju ima kapacitet od približno 12 milijuna tona koji bi se mogao mobilizirati za zadovoljavanje dodatne potražnje. Ukupna količina uvoza iz predmetnih zemalja znatno je manja od tog raspoloživog kapaciteta. Nadalje, ispitnim postupkom utvrđena je i mogućnost dodatnog uvoza iz drugih izvora, što bi moglo doprinijeti osiguravanju dostatne opskrbe tržišta Unije. Zahtjev je stoga odbačen.

7.4.2.   Ostale mjere za čelik

(1041)

Neke zainteresirane strane tvrdile su da bi istodobna primjena antidampinških mjera i nove mjere za čelik, koja je na snazi od 1. srpnja 2026., mogla neopravdano ograničiti pristup tržištu Unije. Tvrdili su da bi kombinirani učinak tih mjera mogao dovesti do nerazmjernih ograničenja opskrbe čelikom i izazvati zabrinutost u pogledu dosljednosti sa širim ciljevima vanjske trgovinske politike Unije.

(1042)

Komisija je napomenula da antidampinške mjere i sve moguće buduće mjere horizontalne trgovinske politike koje se odnose na čelik imaju različite pravne svrhe i različite ciljeve. Antidampinškim mjerama nastoje se otkloniti nepoštene trgovačke prakse koje nanose štetu domaćoj industriji, dok se mjerama horizontalne trgovinske politike nastoje otkloniti negativni učinci globalnog prekomjernog kapaciteta povezani s trgovinom na Unijinu tržištu čelika. Ti se instrumenti temelje na različitim pravnim osnovama i za njih su propisani različiti standardi dokazivanja. Stoga nisu međusobno zamjenjivi, a postojanje ili moguće buduće usvajanje jednog od njih ne može zamijeniti drugi.

(1043)

Komisija je napomenula da se mjerom koja se temelji na kvotama ili sličnim ograničenjem količine ne bi otklonio element štete na cijenama utvrđen u ispitnom postupku. Kako je prikazano u odjeljcima 4. i 5., ispitnim postupkom utvrđeno je sniženje cijena, sniženje ciljnih cijena i sprečavanje rasta cijena uzrokovano dampinškim uvozom. Ti su učinci bili prisutni bez obzira na količine uvezenih proizvoda. S druge strane, antidampinške pristojbe protuteža su komponenti štete koju je pretrpjela industrija Unije, a koja se odnosi na nepošteno određivanje cijena.

(1044)

Komisija je nadalje napomenula da je uvođenje pristojbi u potpunosti u skladu sa širim ciljevima politike Unije u području čelika i trgovinske politike. Nasuprot tome, ako bi se dopustio nastavak štetnog dampinga bez da se išta poduzme, ugrozila bi se logika trgovinske politike Unije.

(1045)

S obzirom na navedeno Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se smatralo da bi uvođenje antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije. Stoga su argumenti koje su iznijele zainteresirane strane odbačeni.

(1046)

Japanska vlada nakon objave je tvrdila da bi pri ocjeni kretanja japanskog uvoza trebalo uzeti u obzir pooštravanje zaštitnih mjera u travnju 2025. Navela je smanjenje japanskog uvoza nakon pooštravanja mjera i smatrala da to kretanje nije u skladu s nalazom da je povećanje japanskog uvoza pridonijelo šteti.

(1047)

Komisija je smatrala da argumenti japanske vlade ne mijenjaju zaključke navedene u uvodnim izjavama od 833. do 838. U ovom slučaju nalazi o šteti i uzročnosti temeljili su se na provjerenim podacima za razmatrano razdoblje. Ti podaci pokazuju da se uvoz iz Japana povećao s 126 021 tone 2022. na 250 001 tonu u razdoblju ispitnog postupka, što odgovara povećanju od 98 %. Njegov tržišni udio također se povećao s 2 % na 3 %.

(1048)

Povećanje japanskog uvoza i njegovog tržišnog udjela u razmatranom razdoblju nisu u skladu s tvrdnjom da se prisutnost japanskog uvoza na tržištu Unije nije povećala. Komisija je stoga smatrala da je kretanje japanskog uvoza u razmatranom razdoblju argument koji ide u prilog nalazu da je taj uvoz pridonio šteti koju je pretrpjela industrija Unije, a ne argument koji osporava taj nalaz. Zahtjev je stoga odbačen.

(1049)

Osim toga, japanski proizvođači i CSC tvrdili su da se novom mjerom za čelik koja se primjenjuje od 1. srpnja 2026. industrija Unije već štiti u znatnoj mjeri. Tvrdili su da bi Komisija pri procjeni nužnosti i razine antidampinških pristojbi trebala uzeti u obzir međudjelovanje između te mjere i antidampinških mjera. CSC je nadalje tvrdio da bi zadržavanje ciljne dobiti od 9,9 % uz zaštitu predviđenu novom mjerom moglo dovesti do prekomjerne zaštite. CSC je ponovio tu tvrdnju u svojim primjedbama na dodatnu konačnu objavu, iako to pitanje nije bilo predmet dodatne konačne objave i iako je društvu naloženo da iznese samo primjedbe na pitanja obuhvaćena dodatnom konačnom objavom.

(1050)

Izneseni argumenti nisu promijenili zaključke navedene u uvodnoj izjavi 1045. Postojanje nove mjere za čelik koja se primjenjuje od 1. srpnja 2026. samo po sebi ne utječe na procjenu štetnih učinaka dampinškog uvoza ni na razinu antidampinških mjera potrebnih za uklanjanje takve štete. Ta dva instrumenta služe različitim pravnim svrhama i ciljevima politike. Antidampinškim pristojbama nastoje se otkloniti nepravedne prakse određivanja cijena kojima se nanosi šteta industriji Unije, dok se mjerom za čelik nastoje ublažiti negativni učinci globalnog prekomjernog kapaciteta na tržište Unije. Ti se instrumenti temelje na različitim pravnim osnovama i različitim standardima dokazivanja te se stoga ne mogu smatrati međusobno zamjenjivima.

(1051)

Komisija je smatrala i da je ciljna dobit od 9,9 % utvrđena na temelju dokaza specifičnih za hladnovaljane plosnate proizvode od čelika koji su prethodno opisani i da odražava razinu profitabilnosti koju bi industrija Unije razumno mogla ostvariti u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Stoga nije riječ o razini zaštite koja proizlazi iz nove mjere za čelik ili je njome određena. Samo istodobno postojanje dviju mjera ne dokazuje da se ciljnom dobiti ili posljedičnim antidampinškim mjerama pruža prekomjerna zaštita.

(1052)

Komisija je stoga smatrala da argumenti o međudjelovanju nove mjere za čelik i antidampinških mjera ne čine osnovu za promjenu ciljne dobiti ili razine antidampinških mjera. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(1053)

U primjedbama na dodatnu konačnu objavu japanska vlada ponovila je da pooštravanje zaštitnih mjera u travnju 2025. i posljedično smanjenje japanskog uvoza osporavaju nalaz da je uvoz iz Japana pridonio šteti koju je pretrpjela industrija Unije. Tvrdila je i da bi povećanje uvoza iz predmetnih zemalja moglo biti odraz promjene u nabavi iz ostalih trećih zemalja, a ne povećanog pritiska uvoza. Naposljetku, Japan je tvrdio da bi se Uredbom o prekomjernom kapacitetu u industriji čelika, kojom se smanjuje uvozna kvota i uvodi carina izvan kvote od 50 %, dodatno smanjio uvoz i stoga je doveo u pitanje potrebu za dodatnim antidampinškim mjerama.

(1054)

Ta pitanja nisu bila predmet dodatne konačne objave. U svakom slučaju, Komisijina ocjena tih argumenata već je iznesena u uvodnim izjavama od 1046. do 1048. odnosno od 1050. do 1052. U tim uvodnim izjavama Komisija je objasnila zašto izneseni argumenti nisu osporili njezinu procjenu štete i uzročnosti ili njezine zaključke o ciljnoj dobiti i potrebi za antidampinškim mjerama. Komisija je stoga potvrdila svoje zaključke i odbacila te tvrdnje.

7.5.   Zaključak o interesu Unije

(1055)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje mjera na uvoz hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika podrijetlom iz predmetnih zemalja nije u interesu Unije.

8.   KONAČNE ANTIDAMPINŠKE MJERE

(1056)

S obzirom na donesene zaključke o dampingu, šteti, uzročno-posljedičnoj vezi, razini mjera i interesu Unije te u skladu s člankom 9. stavkom 4. osnovne uredbe, trebalo bi uvesti konačne antidampinške mjere kako bi se spriječilo nanošenje daljnje štete industriji Unije dampinškim uvozom predmetnog proizvoda.

(1057)

Na temelju navedenog stope konačne antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi kako slijedi:

Zemlja

Društvo

Dampinška marža (%)

Marža štete (%)

Konačna antidampinška pristojba (%)

Indija

—

JSW Steel Limited

—

JSW Steel Coated Products Limited

9,5

25,5

9,5

Ostala društva koja surađuju

9,5

25,5

9,5

Sav ostali uvoz podrijetlom iz Indije

9,5

25,5

9,5

Japan

—

Nippon Steel Corporation

—

Daido Steel Co., Ltd.

54,7

27,9

27,9

Ostala društva koja surađuju

54,7

27,9

27,9

Sav ostali uvoz podrijetlom iz Japana

54,7

27,9

27,9

Tajvan

—

China Steel Corporation

—

Chung Hung Steel Corporation

33,3

20,7

20,7

Ostala društva koja surađuju

33,3

20,7

20,7

Sav ostali uvoz podrijetlom iz Tajvana

59,6

27,0

27,0

Turska

Borçelik Çelik Sanayi Ticaret A.Ş.

7,8

12,9

7,8

Tatmetal Çelik Sanayi ve Ticaret A. Ş.

3,0

17,8

3,0

Ostala društva koja surađuju

4,9

16,4

4,9

Sav ostali uvoz podrijetlom iz Turske

7,8

17,8

7,8

Vijetnam

POSCO VIETNAM CO., LTD

16,0

25,8

16,0

Ostala društva koja surađuju

16,0

25,8

16,0

Sav ostali uvoz podrijetlom iz Vijetnama

16,0

25,8

16,0

(1058)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo navedene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te se stope pristojbe stoga primjenjuju isključivo na uvoz proizvoda iz ispitnog postupka podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, ne mogu se primjenjivati te stope te bi na njega trebalo primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetnih zemalja”.

(1059)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (158). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(1060)

Da bi rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe bio što manji, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava pravilna primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Pojedinačne antidampinške pristojbe primjenjuju se samo ako se carinskim tijelima država članica predoči valjan trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Dok se takav račun ne predoči, na uvoz bi trebalo primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetnih zemalja”.

(1061)

Iako se taj račun mora predočiti carinskim tijelima država članica da bi mogla na uvoz primijeniti pojedinačne stope antidampinške pristojbe, to nije jedini element koji carinska tijela trebaju uzeti u obzir. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica dužna su provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i potvrdila da je opravdano početi primjenjivati nižu stopu pristojbe, u skladu s carinskim propisima.

(1062)

Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća, posebno nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. U tom se ispitnom postupku može, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe za cijelu zemlju.

(1063)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetnih zemalja trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji tijekom razdoblja ispitnog postupka nisu izvozili u Uniju.

(1064)

Za predmetne zemlje u kojima je stopa pristojbe za društva koja surađuju, a nisu uključena u uzorak niža od stope pristojbe koja se primjenjuje na sav ostali uvoz podrijetlom iz te zemlje, proizvođači izvoznici koji u razdoblju ispitnog postupka nisu izvozili predmetni proizvod u Uniju trebali bi moći zatražiti (159) od Komisije da se na njih primjenjuje stopa antidampinške pristojbe za društva koja surađuju, a nisu uključena u uzorak. Komisija bi taj zahtjev trebala odobriti ako su ispunjena tri uvjeta. Novi proizvođač izvoznik morao bi dokazati: i. da tijekom razdoblja ispitnog postupka nije izvozio predmetni proizvod u Uniju; ii. da nije povezan s proizvođačem izvoznikom koji je to činio; i iii. da je nakon razdoblja ispitnog postupka izvozio predmetni proizvod ili je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda.

9.   RETROAKTIVNA NAPLATA

(1065)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 3., Komisija je uvela obvezno evidentiranje uvoza proizvoda iz ispitnog postupka.

(1066)

EUROFER je tvrdio da bi retroaktivna primjena konačnih antidampinških pristojbi trebala ostati pravno dostupna ako su ispunjeni uvjeti iz članka 10. stavka 4. osnovne uredbe i ako je uvoz evidentiran u skladu s člankom 14. stavkom 5., čak i ako nema privremenih mjera. U prilog svojoj tvrdnji EUROFER je tvrdio da se člankom 10. stavkom 4. ne propisuje izričito prethodno uvođenje privremenih mjera te se pozvao na sudsku praksu koja se odnosi na cilj sprečavanja stvaranja zaliha i očuvanja djelotvornosti konačnih mjera.

(1067)

Međutim, Komisija je smatrala da se članak 10. stavak 4. osnovne uredbe ne može tumačiti zasebno, već se mora tumačiti zajedno s člankom 10. u cjelini, kojim se uređuje odnos između privremenih i konačnih pristojbi. U tom pogledu retroaktivna primjena predviđena člankom 10. stavkom 4. iznimno je proširenje sustava privremenih mjera kojim se omogućuje naplata konačnih pristojbi na evidentirani uvoz izvršen prije uvođenja privremenih pristojbi. Stoga je Komisija smatrala da je mehanizam retroaktivne primjene iz članka 10. stavka 4. neodvojivo povezan s prethodnim uvođenjem privremenih mjera. Komisija je stoga zaključila da, s obzirom na to da u ovom ispitnom postupku nisu uvedene privremene mjere, nisu ispunjeni uvjeti za retroaktivnu primjenu konačnih antidampinških pristojbi u skladu s člankom 10. stavkom 4. osnovne uredbe.

(1068)

Nakon objave EUROFER je izjavio da se ne slaže sa zaključkom Komisije da je uvođenje privremenih mjera preduvjet za retroaktivnu naplatu pristojbi na temelju članka 10. stavka 4. osnovne uredbe. EUROFER je tvrdio da se člankom 10. stavkom 4. predviđa zaseban mehanizam za retroaktivnu naplatu pristojbi nakon evidentiranja i da primjena te odredbe nije uvjetovana prethodnim uvođenjem privremenih mjera. EUROFER je nadalje tvrdio da su evidentiranje i retroaktivna naplata zasebni mehanizmi i da ih ne bi trebalo smatrati dijelom jedinstvenog mehanizma povezanog s privremenim mjerama. EUROFER je stoga zatražio da Komisija ponovno razmotri svoje tumačenje članka 10. stavka 4. osnovne uredbe.

(1069)

Komisija je napomenula da su evidentiranje i retroaktivna naplata zasebni koraci, ali je došla do drukčijeg zaključka. Evidentiranjem se zadržava mogućnost retroaktivne naplate u slučaju da se ispune pravni uvjeti. Evidentiranje samo po sebi ne daje pravo na retroaktivnu naplatu pristojbi. To je pravo i dalje uvjetovano zahtjevima iz članka 10. stavka 4., kojim se retroaktivna naplata ograničava na proizvode koji su ušli u potrošnju najviše 90 dana prije datuma primjene privremenih mjera. Budući da su privremene mjere izričita referentna točka za izračun tog razdoblja, retroaktivna naplata na temelju članka 10. stavka 4. ne može se primijeniti ako nisu uvedene privremene mjere. Nadalje, to je tumačenje u skladu i s nedavnom praksom Komisije (160).

(1070)

Komisija je stoga ostala pri stajalištu da nisu ispunjeni uvjeti za retroaktivnu primjenu konačnih antidampinških pristojbi u skladu s člankom 10. stavkom 4. osnovne uredbe. Zahtjev je stoga odbačen.

10.   ZAVRŠNE ODREDBE

(1071)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća (161), kad se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, koja se objavljuje u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(1072)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz plosnatih valjanih proizvoda od željeza ili nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika, isključujući nehrđajući čelik, svih širina, hladnovaljanih (hladnoreduciranih), koji nisu platirani niti prevučeni, samo hladnovaljanih (hladnoreduciranih) i dalje neobrađenih, ali ne uključujući:

—

plosnate valjane proizvode od željeza ili nelegiranog čelika, svih širina, hladnovaljane (hladnoreducirane), koji nisu platirani ni prevučeni, samo su hladnovaljani i dalje neobrađeni, u kolutima ili nenamotani, svih debljina, elektrolimove,

—

plosnate valjane proizvode od željeza ili nelegiranog čelika, svih širina, hladnovaljane (hladnoreducirane), koji nisu platirani niti prevučeni, u kolutima, debljine manje od 0,35 mm, žarene (poznate i kao „crne ploče”),

—

plosnate valjane proizvode od ostalih legiranih čelika, svih širina, od silicijskog elektročelika, i

—

plosnate valjane proizvode od legiranog čelika, samo hladnovaljane (hladnoreducirane) i dalje neobrađene, od brzoreznog čelika,

trenutačno razvrstanih u oznake KN ex 7209 15 00 , 7209 16 90 , 7209 17 90 , 7209 18 91 , ex 7209 18 99 , ex 7209 25 00 , 7209 26 90 , 7209 27 90 , 7209 28 90 , 7211 23 30 , ex 7211 23 80 , ex 7211 29 00 , 7225 50 80 , 7226 92 00 (oznake TARIC 7209 15 00 90, 7209 18 99 90, 7209 25 00 90, 7211 23 80 19, 7211 23 80 95, 7211 23 80 99, 7211 29 00 19, 7211 29 00 99) i podrijetlom iz Indije, Japana, Tajvana, Turske i Vijetnama.

2.   Stope konačne antidampinške pristojbe koje se primjenjuju na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode društva navedena u nastavku, jesu sljedeće:

Zemlja

Društvo

Konačna antidampinška pristojba (%)

Dodatna oznaka TARIC

Indija

—

JSW Steel Limited

—

JSW Steel Coated Products Limited

9,5

88GB

Ostala društva koja surađuju navedena u Prilogu

9,5

Vidjeti Prilog

Sav ostali uvoz podrijetlom iz Indije

9,5

8 999

Japan

—

Nippon Steel Corporation

—

Daido Steel Co., Ltd.

27,9

88GD

Ostala društva koja surađuju navedena u Prilogu

27,9

Vidjeti Prilog

Sav ostali uvoz podrijetlom iz Japana

27,9

8 999

Tajvan

—

China Steel Corporation

—

Chung Hung Steel Corporation

20,7

88GG

Ostala društva koja surađuju navedena u Prilogu

20,7

Vidjeti Prilog

Sav ostali uvoz podrijetlom iz Tajvana

27,0

8 999

Turska

Borçelik Çelik Sanayi Ticaret A.Ş.

7,8

88GI

Tatmetal Çelik Sanayi ve Ticaret A. Ş.

3,0

88GJ

Ostala društva koja surađuju navedena u Prilogu

4,9

Vidjeti Prilog

Sav ostali uvoz podrijetlom iz Turske

7,8

8 999

Vijetnam

POSCO VIETNAM CO., LTD

16,0

88GO

Ostala društva koja surađuju navedena u Prilogu

16,0

Vidjeti Prilog

Sav ostali uvoz podrijetlom iz Vijetnama

16,0

8 999

3.   Uvjet za primjenu stopa pojedinačne pristojbe utvrđenih za društva navedena u stavku 2. predočenje je carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik subjekta koji izdaje račun, uz navođenje njegova imena i funkcije, koja glasi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (količina u tonama) hladnovaljanih plosnatih čeličnih proizvoda iz ovog računa koji se prodaju za izvoz u Europsku uniju proizvelo društvo (naziv i adresa društva) (dodatna oznaka TARIC) u (predmetnoj zemlji). Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni.” Dok se takav račun ne predoči, primjenjuje se pristojba koja se primjenjuje na sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje, tj. Indije, Japana, Tajvana, Turske ili Vijetnama.

4.   Ako nije drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.

Članak 2.

1. Članak 1. stavak 2. može se izmijeniti kako bi se dodali novi proizvođači izvoznici iz Tajvana i Turske i kako bi se za njih uvela odgovarajuća ponderirana prosječna stopa antidampinške pristojbe za društva koja surađuju, a nisu uključena u uzorak. Novi proizvođač izvoznik mora dostaviti dokaze:

(a)

da tijekom razdoblja ispitnog postupka (od 1. srpnja 2024. do 30. lipnja 2025.) nije izvozio proizvode opisane u članku 1. stavku 1.;

(b)

da nije povezan s izvoznicima ili proizvođačima na koje se primjenjuju mjere uvedene ovom Uredbom, a koji su možda surađivali u početnom ispitnom postupku; i

(c)

da je doista izvozio predmetni proizvod ili da je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda u Uniju nakon razdoblja ispitnog postupka.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. studenog 2026.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)   SL L 176, 30.6.2016., str. 21., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/1036/oj.

(2)  Obavijest o pokretanju antidampinškog postupka u vezi s uvozom određenih hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika podrijetlom iz Indije, Japana, Tajvana, Turske i Vijetnama (SL C, C/2025/5025, 18.9.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/5025/oj).

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/2432 od 3. prosinca 2025. o uvođenju obveznog evidentiranja uvoza određenih hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika podrijetlom iz Indije, Japana, Tajvana, Turske i Vijetnama kako bi se omogućilo uvođenje antidampinških pristojbi na uvoz na koji se primjenjuje obvezno evidentiranje (SL L, 2025/2432, 4.12.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2025/2432/oj).

(4)  Izvješće povjerenstva, Australija – Antidampinške mjere za papir za kopiranje formata A4, WT/DS529/R i dodatak 1., doneseno 28. siječnja 2020., DSR 2020:I, str. 261, t 7.21.

(5)  Izvješće povjerenstva, Europska unija – Metodologije prilagodbe troškova i određene antidampinške mjere na uvoz iz Rusije (druga pritužba), WT/DS494/R i dodatak 1., dostavljeno članicama WTO-a 24. srpnja 2020., protiv kojeg je uložena žalba 28. kolovoza 2020., t. 7.180.

(6)  Vidjeti otvorenu verziju pritužbe, tablicu nakon t. 234. i 237.

(7)  Vidjeti otvorenu verziju pritužbe, tablicu nakon t. 239.

(8)  Vidjeti otvorenu verziju pritužbe, tablicu nakon t. 241.

(9)  Vidjeti otvorenu verziju pritužbe, tablicu nakon t. 234. i 237.

(10)  Vidjeti otvorenu verziju pritužbe, tablicu nakon t. 239.

(11)  Vidjeti otvorenu verziju pritužbe, tablicu nakon t. 241.

(12)  Vidjeti priloge otvorenoj verziji pritužbe OPEN_Annex_CRF_Profit adjustment dumping_16.09.25 i OECD_GFSEC_Impacts of global excess capacity..._2024.

(13)  Izvješće povjerenstva, Australija – Antidampinške mjere za papir, t. 7.36.

(14)  Vidjeti otvorenu verziju pritužbe, tablicu nakon t. 234. i 237.

(15)  Vidjeti otvorenu verziju pritužbe, tablicu nakon t. 239.

(16)  Vidjeti otvorenu verziju pritužbe, tablicu nakon t. 241.

(17)  Izvješće povjerenstva, Australija – Antidampinške mjere za papir, t. 7.22.

(18)  Vidjeti otvorenu verziju pritužbe, tablicu nakon t. 241.

(19)  Vidjeti otvorenu verziju pritužbe, tablicu nakon t. 239.

(20)  Vidjeti otvorenu verziju pritužbe, točke 398. i 399.

(21)  CSWP3 2018 IN FD SOR, 31. siječnja 2019.

(22)  COR2 2019 IN FD SOR, 30. listopada 2020.

(23)  Vidjeti odjeljak 4.4.1. u otvorenoj verziji pritužbe.

(24)  Vidjeti otvorenu verziju pritužbe, t. 58. i 191.

(25)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/508 оd 7. travnja 2020. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenih toplovaljanih limova i koluta od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Indonezije, Narodne Republike Kine i Tajvana (SL L 110, 8.4.2020., str. 3., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2020/508/oj).

(26)  Izvješće povjerenstva, EU – Metodologije prilagodbe troškova II (Rusija), t. 7.40.

(27)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/1919 оd 25. rujna 2025. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Egipta, Japana i Vijetnama te o prekidu ispitnog postupka u vezi s uvozom takvih proizvoda podrijetlom iz Indije (SL L, 2025/1919, 26.9.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2025/1919/oj), uvodne izjave od 132. do 137.

(28)  Zadnji put uvedeno Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2022/2068 оd 26. listopada 2022. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Ruske Federacije nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 277, 27.10.2022., str. 149., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2022/2068/oj).

(29)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/159 оd 31. siječnja 2019. o uvođenju konačnih zaštitnih mjera protiv uvoza određenih proizvoda od čelika (SL L 31, 1.2.2019., str. 27., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2019/159/oj).

(30)  Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o otklanjaju negativnih trgovinskih učinaka globalnih prekomjernih kapaciteta na Unijino tržište čelika, COM(2025) 726 final, 7.10.2025.

(31)  Presuda od 13. veljače 1992., Goldstar Co. Ltd/Vijeće Europskih zajednica, C-105/90, ECLI:EU:C:1992:69, t. 35. do 38.

(32)  Izvješće povjerenstva, Australija – Antidampinške i kompenzacijske pristojbe za određene proizvode iz Kine, WT/DS603/R i dodatak 1., doneseno 26. travnja 2024., t. 7.115–7.116; Izvješće povjerenstva, Pakistan – Antidampinške mjere za biaksijalno usmjeren polipropilenski film iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, WT/DS538/R i dodatak 1., dostavljeno članicama WTO-a 18. siječnja 2021., protiv kojeg je uložena žalba 22. veljače 2021., t. 7.147–7.148; Izvješće Žalbenog tijela, Europske zajednice – Antidampinške mjere na uvoz pamučne posteljine iz Indije, WT/DS141/AB/R, doneseno 12. ožujka 2001., DSR 2001:V, str. 2049, t. 81.; i Izvješća Žalbenog tijela, Kina – Mjere kojima se uvode antidampinške pristojbe na bešavne cijevi od nehrđajućeg čelika visokih performansi iz Japana / Kina – Mjere kojima se uvode antidampinške pristojbe na bešavne cijevi od nehrđajućeg čelika visokih performansi iz Europske unije, WT/DS454/AB/R i Dodatak 1. / WT/DS460/AB/R i Dodatak 1., doneseni 28. listopada 2015., DSR 2015:IX, str. 457., t. 5.25–5.27.

(33)  Presuda od 3. svibnja 2001., Ajinomoto Co., Inc. i The NutraSweet Company/Vijeće Europske unije i Komisija Europskih zajednica, spojeni predmeti C-76/98 P i C-77/98 P, ECLI:EU:C:2001:234, t. 38.

(34)  Presuda od 1. listopada 2014., Vijeće Europske unije/Alumina d.o.o., C-393/13 P, ECLI:EU:C:2014:2245, t. 30.

(35)  Rješenje od 13. lipnja 2024., Hansol Paper Co. Ltd/Europska komisija, T-199/23, ECLI:EU:T:2024:388, t. 63.

(36)  Spojeni predmeti C-76/98 P i C-77/98 P, NutraSweet/Vijeće, t. 38.

(37)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1972/2002 od 5. studenoga 2002. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 384/96 o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (SL L 305, 7.11.2002., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2002/1972/oj).

(38)  Uredba (EZ) br. 1972/2002, uvodna izjava 3.

(39)  Izvješće povjerenstva, Europske zajednice – Antidampinške mjere za losos iz uzgoja iz Norveške, WT/DS337/R, doneseno 15. siječnja 2008., i ispravak 1., DSR 2008:I, str. 3., t. 7.298.

(40)  Presuda od 2. srpnja 2025., PT Musim Mas/Komisija, T-176/23, EU:T:2025:662, t. 116.

(41)  Izvješće povjerenstva, Europska unija – Antidampinške mjere za određenu obuću iz Kine, WT/DS405/R, doneseno 22. veljače 2012., DSR 2012:IX, str. 4585, t. 7.299–7.300.

(42)  Izvješće povjerenstva, Europska unija – Antidampinške mjere za biodizel iz Indonezije, WT/DS480/AB/R i dodatak 1., doneseno 28. veljače 2018., DSR 2018:II, str. 605, t. 7.51.

(43)  Provedbena uredba (EU) 2025/1919.

(44)  Predmeti T-120/14, PT Ciliandra Perkasa/Vijeće i T-121/14, PT Pelita Agung Agrindustri/Vijeće, presude Općeg suda od 15. rujna 2016. („biodizel”). Vidjeti i predmete od T-112/14 do T-116/14 i T119/14, presuda Općeg suda od 15. rujna 2016.

(45)   https://tron.trade.ec.europa.eu/investigations/case-view?caseId=2812.

(46)   https://www.steelforum.org/.

(47)  GFSEC, Steel exports, trade remedy actions and sources of excess capacity, svibanj 2024., str. 6., dostupno na: https://www.steelforum.org/content/dam/steel-forum/en/publications/gfsec-steel-exports-trade-remedy-actions-and-sources-of-excess-capacity_0525.pdf.

(48)  Dokument OECD-a o trgovinskoj politici, Measuring distortions in international markets: Below-Market finance, svibanj 2021. br. 247, https://www.oecd.org/content/dam/oecd/en/publications/reports/2021/05/measuring-distortions-in-international-markets-below-market-finance_ef463ae3/a1a5aa8a-en.pdf.

(49)  GFSEC, Impacts of global excess capacity on the health of GFSEC steel industries, ožujak 2024., str. 5., dostupno na: https://www.steelforum.org/content/dam/steel-forum/en/publications/gfsec-impacts-of-global-excess-capacity_0325.pdf.

(50)  Radni dokument službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhe ispitnih postupaka trgovinske zaštite, odjeljak 14.6. Prekomjerni kapacitet, str. 408 i dalje, dostupno na https://ec.europa.eu/transparency/documents-register/detail?ref=SWD(2024)91&lang=hr.

(51)  Osobito Provedbena uredba (EU) 2022/2068 i Provedbena uredba (EU) 2020/508.

(52)  Trade Policy Hub & LSE Consulting, Research into market distortions in the steel sector, The London School of Economics and Political Science, 20245, dostupno na: https://www.lse.ac.uk/business/consulting/assets/documents/Research-into-Market-Distortions-in-the-Steel-Sector.pdf.

(53)  Izvori: WV Stahl, Plantfacts, MetalSpans, kako su ih dostavili klijenti.

(54)  Posljednji put uveden Provedbenom uredbom (EU) 2022/2068.

(55)  Izvori: WV Stahl, Plantfacts, MetalSpans, kako su ih dostavili klijenti.

(56)   Idem.

(57)  GFSEC, Steel exports, trade remedy actions and sources of excess capacity, cit., str. 6.

(58)  Credendo, China’s ongoing construction crisis drives global steel prices down, 28. kolovoza 2024., dostupno na: https://credendo.com/en/knowledge-hub/steel-sector-global-steel-prices-under-pressure-amid-chinas-real-estate-downturn i CTECH, The iron curtain falls: China steel exports surge amid domestic crisis, 3. rujna 2024., https://www.calcalistech.com/ctechnews/article/sxv9qbfq2.

(59)  Izvor: baze podataka agencija Fastmarkets i Argus.

(60)  GFSEC, Global excess capacity and employment in steel and downstream activities, ožujak 2025., str. 9, dostupno na: https://www.steelforum.org/content/dam/steel-forum/en/publications/GFSEC-Employment_and-excess-capacity_31_jan_2025-(002)_250305_1015.pdf.

(61)  Radni dokument službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhe ispitnih postupaka trgovinske zaštite, odjeljak 14.6. Prekomjerni kapacitet, str. 408 i dalje, dostupno na https://ec.europa.eu/transparency/documents-register/detail?ref=SWD(2024)91&lang=hr.

(62)  Posljednji put uveden Provedbenom uredbom (EU) 2022/2068.

(63)  Provedbena uredba (EU) 2022/2068, uvodna izjava 78.

(64)  Provedbena uredba (EU) 2022/2068, uvodna izjava 62.

(65)  The Economist, Chinese overcapacity is crushing the global steel industry, 17. rujna 2024., dostupno na: https://www.economist.com/business/2024/09/17/chinese-overcapacity-is-crushing-the-global-steel-industry.

(66)  Fastmarkets, China’s steelmaking losses incentivize global rebalancing, 23. lipnja 2025., dostupno na: https://www.fastmarkets.com/insights/chinas-steelmaking-losses-incentivize-global-rebalancing/ i GFSEC, Global excess capacity and employment in steel and downstream activities, cit., str. 16.–17.

(67)  GFSEC, Global excess capacity and employment in steel and downstream activities, cit., str. 3., 5., 8. i 13. i GFSEC, Impacts of global excess capacity on the health of GFSEC steel industries, cit., str. 11.–12.

(68)  GFSEC, Impacts of global excess capacity on the health of GFSEC steel industries, cit., str. 18.–20., konkretno slika 3.

(69)   https://static.investindia.gov.in/National%20Steel%20Policy.pdf.

(70)   https://www.pib.gov.in/newsite/PrintRelease.aspx?relid=161491&reg=3&lang=2.

(71)   https://ibm.gov.in/writereaddata/files/17714807906996a6d62cf4fMCR_2016_amended_upto_January_2026.pdf.

(72)   https://mines.gov.in/webportal/content/ibm.

(73)   https://www.pib.gov.in/newsite/printrelease.aspx?relid=114589&reg=48&lang=2.

(74)  Vidjeti, na primjer, presudu od 22. rujna 2021., Severstal/Komisija, T-753/16 P, ECLI:EU:C:2021:612, t. 122.

(75)   https://cci.gov.in/images/marketstudie/en/market-study-on-dynamics-of-competition-in-the-mining-sector-in-india-with-a-focus-on-iron-ore1704108440.pdf.

(76)   https://cag.gov.in/uploads/download_audit_report/2022/table-of-content-066e1a12e51fa23.81224720.pdf.

(77)   https://mines.gov.in/admin/download/69d601f1b7d3e1775632881.pdf.

(78)   https://www.indiacode.nic.in/bitstream/123456789/19380/1/mmdr_act%2C1957.pdf.

(79)   https://taxinformation.cbic.gov.in/view-pdf/1009553/ENG/Notifications?utm=.

(80)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/927 оd 15. lipnja 2022. o uvođenju konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz cijevi od duktilnog lijevanog željeza (poznato i kao sferoidno grafitno lijevano željezo) podrijetlom iz Indije nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 161, 16.6.2022., str. 28., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2022/927/oj).

(81)  Obavijest indijskog Ministarstva željeznica br. 2020/TT-III/32/4 od 15. siječnja 2021.

(82)   https://dgma.gov.in/download/1769691524_697b598415456_coastal-committee-report-final-jan2026.pdf.

(83)  Izvješće povjerenstva, Australija – Antidampinške mjere za papir, WT/DS529/R, t. 7.80.

(84)  Izvješće povjerenstva, Australija – Antidampinške mjere za papir, WT/DS529/R, t. 7.81.

(85)  Izvješće povjerenstva, Australija – Antidampinške mjere za papir, WT/DS529/R, t. 7.117.

(86)  Provedbena uredba (EU) 2025/1919, uvodna izjava 99.

(87)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447 od 24. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Carinskom zakoniku Unije (SL L 343, 29.12.2015., str. 558., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2015/2447/oj).

(88)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/2754 оd 29. listopada 2024. o uvođenju konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz novih električnih vozila na baterije koja su konstruirana za prijevoz osoba i podrijetlom su iz Narodne Republike Kine (SL L, 2024/2754, 29.10.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2024/2754/oj).

(89)   Ibidem.

(90)  Provedbena uredba (EU) 2025/1919, uvodna izjava 84. i bilješka 11.

(91)  Provedbena uredba (EU) 2024/2754, uvodne izjave 152. i 518.

(92)  Presuda od 9. lipnja 2022., Baltic Master, C-599/20, ECLI:EU:C:2022:457, t. 36.

(93)  Provedbena uredba (EU) 2024/2754.

(94)  Profil društva MISI za 2025., str. 13–14, dostupan na: https://www.benichu.com/wp/images/2025/07/misi_2025_-_ebook_-.pdf.

(95)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/670 оd 4. travnja 2025. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Egipta, Japana i Vijetnama (SL L, 2025/670, 7.4.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2025/670/oj).

(96)  Izvješće povjerenstva, Meksiko – konačne antidampinške mjere na govedinu i rižu, pritužba u pogledu riže, WT/DS295/R, doneseno 20. prosinca 2005., kako je izmijenjeno Izvješćem Žalbenog tijela WT/DS295/AB/R, DSR 2005:XXIII, str. 11007, t. 7.238; Izvješće Žalbenog tijela, Sjedinjene Američke Države – Antidampinške mjere za određene toplovaljane proizvode od čelika iz Japana, WT/DS184/AB/R, doneseno 23. kolovoza 2001., DSR 2001:X, str. 4697., t. 99.

(97)  Izvješće odbora, SAD – Antidampinške i kompenzacijske pristojbe (Koreja), WT/DS539/R, t. 7.36, citirano u presudi Suda od 3. rujna 2026., Europska komisija/Sinopec Chongqing SVW Chemical Co. Ltd i dr., C-319/24 P, ECLI:EU:C:2026:687, t. 73., 85. i 90. Vidjeti i Izvješće Žalbenog tijela, SAD – Ugljični čelik (Indija), WT/DS436/AB/R, t. 4.421.

(98)  Presuda Suda od 3. rujna 2026., Europska komisija/Sinopec Chongqing SVW Chemical Co. Ltd i dr., C-319/24 P 2026, ECLI:EU:C:2026:687, t. 88. do 95.

(101)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2026/319 od 12. veljače 2026. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz valina podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L, 2026/319, 13.2.2026., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2026/319/oj), uvodne izjave od 151. do 159.

(102)  Provedbena uredba (EU) 2015/2447 .

(103)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/1139 оd 6. lipnja 2025. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz šperploča od tvrdog drva podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L, 2025/1139, 10.6.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2025/1139/oj), uvodne izjave 236. i 237.; Provedbena uredba Komisije (EU) 2026/316 оd 12. veljače 2026. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz akrilonitril-butadien-stirenskih smola podrijetlom iz Republike Koreje i Tajvana (SL L, 2026/316, 13.2.2026., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2026/316/oj), uvodna izjava 108.; Provedbena uredba Komisije (EU) 2026/1904 оd 7. kolovoza 2026. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz tereftalne kiseline podrijetlom iz Republike Koreje i Sjedinjenih Meksičkih Država (SL L, 2026/1904, 10.8.2026., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2026/1904/oj), uvodna izjava 68.; i Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/1919, uvodna izjava 125. Osim toga, Nippon Steel je izvijestio da je Komisija u antidampinškom ispitnom postupku koji se odnosio na proizvode od lijevanog željeza iz Turske i Indije (AD727) zatražila troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit nepovezanih trgovaca jednog proizvođača u uzorku kako bi utvrdila cijenu preprodaje na razini granice EU-a (tj. vrijednost CIF). Međutim, Komisija je prekinula taj ispitni postupak bez uvođenja pristojbi pa njezini izračuni vrijednosti CIF nisu objavljeni.

(104)  Presuda od 12. svibnja 2022., Europska komisija/Hansol Paper Co. Ltd, C-260/20 P, ECLI:EU:C:2022:370.

(105)  Pravna osnova za takvu zabranu uvoza jest Uredba o trgovini između područja Tajvana i kopnenog područja.

(106)  Iako je zabrana uvoza uvedena na jedanaesteroznamenkastoj razini, usporedba se mogla provesti samo na deseteroznamenkastoj razini jer se na toj razini bilježe podaci o uvozu. Usporedba se temeljila na istim tajvanskim carinskim podacima na temelju kojih je utvrđena količina uvoza.

(107)  Konačno izvješće o ispitnom postupku o šteti nanesenoj industriji za antidampinški ispitni postupak za koji su zahtjev podnijela društva China Steel Corporation i Dragon Steel Corporation za uvođenje antidampinških pristojbi i privremenih antidampinških pristojbi na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine, bilješka 54., citat je strojno preveden iz izvorne verzije, https://traderemedy.trade.gov.tw/web/main/case/wfrmTradeCases.aspx?menu_id=1522&caseid=108&datatype=3&progkind=2.

(110)  Uredba (EU) 2026/1384 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2026. o otklanjanju negativnih trgovinskih učinaka globalnih prekomjernih kapaciteta na tržište čelika Unije i izmjeni Uredbe (EU) 2020/2170 (SL L, 2026/1384, 24.6.2026., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2026/1384/oj).

(111)  Izvješće povjerenstva, EU – Metodologije prilagodbe troškova II (Rusija), t. 7.40.

(112)  Antidampinške pristojbe na uvoz hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika podrijetlom iz NRK-a zadnji su put nastavljene Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2022/2068.

(113)  Uvodne izjave od 961. do 963.

(114)  Uvodne izjave od 961. do 963.

(115)  Izvješće povjerenstva, Australija – Antidampinške mjere za papir, t. 7.73 i 7.75.

(116)   https://www.steelactionplan.eu/topics/an-eu-trade-policy-that-works-for-industrial-resilience i https://www.spglobal.com/energy/en/news-research/latest-news/metals/120924-eu-steel-sector-requests-emergency-summit-tariffs-amid-import-surge.

(117)  OECD u svojstvu facilitatora, De Carvalho, A., Pazos, R., i Thorbecke, W., Global Forum on Steel Excess Capacity (GFSEC): Impacts of global excess capacity on the health of GFSEC steel industries, ožujak 2024., str. 18.–19., okvir 3 i slika 3, https://www.steelforum.org/content/dam/steel-forum/en/publications/gfsec-impacts-of-global-excess-capacity_0325.pdf.

(118)  Vidjeti OECD, About the OECD MAGIC database, srpanj 2026., dostupno na: https://www.oecd.org/en/data/dashboards/magic-database-industrial-subsidies.html.

(119)  Bilješka u dokumentaciji br. t25.009414 i popratni prilog.

(120)  Provedbena uredba (EU) 2019/159, uvodne izjave 156. i 157.

(121)  Provedbena uredba (EU) 2026/316, uvodne izjave 92., 101. i 120.

(122)  C-319/24 P, Komisija/Sinopec Chongqing SVW Chemical Co. Ltd i drugi, cit., t. 120.

(123)  Podaci se zbog povjerljivosti objavljuju u rasponima.

(124)  Tržišni udio se zbog povjerljivosti objavljuje u rasponima.

(125)  Uredba o izvozu (İhracat Yönetmeliği), Službeni list br. 26190, 6. lipnja 2006.

(126)  Službeni list br. 18785, 15. lipnja 1985.

(127)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/823 оd 20. svibnja 2021. o uvođenju konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz određene kalifornijske pastrve podrijetlom iz Turske nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 183, 25.5.2021., str. 5., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2021/823/oj), uvodne izjave 79. i 85.

(128)  Službeni list od 15. veljače 2025., br. 32814.

(129)  Službeni list od 25. prosinca 2025., br. 33118.

(130)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1328 od 29. srpnja 2016. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih hladnovaljanih plosnatih čeličnih proizvoda podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Ruske Federacije (SL L 210, 4.8.2016., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2016/1328/oj).

(131)  Provedbena uredba (EU) 2025/1919, uvodna izjava 114.

(132)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/2012 оd 17. studenoga 2021. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz hladnovaljanih plosnatih proizvoda od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Indije i Indonezije (SL L 410, 18.11.2021., str. 153., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2021/2012/oj), uvodna izjava 83. Izvješće povjerenstva, Europska unija – Kompenzacijske i antidampinške pristojbe na hladnovaljane plosnate proizvode od nehrđajućeg čelika iz Indonezije, WT/DS616/R, t. 7.584.

(133)  Presuda od 2. rujna 2026., Özkan Demir Çelik Sanayi AŞ/Europska komisija, T-175/24, t. 41. do 43.

(134)  Presuda Općeg suda od 8. svibnja 2024. Ereğli Demir ve Çelik Fabrikaları TAŞ i drugi/Europska komisija, Predmet T-629/21, ECLI:EU:T:2024:303.

(135)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/209 оd 10. siječnja 2024. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz bulb plosnatih čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Turske (SL L, 2024/209, 11.1.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2024/209/oj), uvodna izjava 64.

(137)  Na primjer, Rezolucija br. 103/2023/QH15, Rezolucija br. 192/2025/QH15, Rezolucija br. 1321/NQ-UBTVQH15, Rezolucija br. 162/2024/QH15 ili Rezolucija br. 189/2025/QH15.

(138)  Podaci su izraženi u obliku raspona zbog povjerljivosti.

(139)  Carinska uprava bilježi cijene u USD i VND. Domaće prodajne cijene bilježe se u VND. Komisija je primijenila službeni devizni tečaj za konverziju tih cijena u EUR.

(140)  Podaci su izraženi u obliku raspona zbog povjerljivosti.

(142)  Udio toplovaljanih koluta kupljenih od povezanih dobavljača iznosio je [80 % – 100 %] ukupnih količina kupljenih u razdoblju ispitnog postupka. Podaci su izraženi u obliku raspona zbog povjerljivosti.

(143)  Provedbena uredba (EU) 2026/316.

(144)  Provedbena uredba (EU) 2019/159.

(145)  Ibid., uvodne izjave 156. i 157.

(146)  Provedbena uredba (EU) 2026/316.

(147)  Presuda Suda od 26. listopada 2016., PT Musim Mas/Komisija, C-468/15 P, ECLI:EU:C:2016:803, t. 41. i 42. i citirana sudska praksa.

(148)  Presuda Suda od 26. listopada 2016., PT Musim Mas/Komisija, C-468/15 P, ECLI:EU:C:2016:803, t. 88.

(149)  OECD (2022.), Smjernice OECD-a o transfernim cijenama za multinacionalna poduzeća i porezne uprave iz 2022., t. 2.37. Dostupno na: oecd.org/en/publications/oecd-transfer-pricing-guidelines-for-multinational-enterprises-and-tax-administrations-2022_0e655865-en.html (posljednji pristup 7. rujna 2026.).

(150)  Presuda Suda od 26. listopada 2016., PT Musim Mas/Komisija, C-468/15 P, ECLI:EU:C:2016:803, t. 88.

(151)  OECD (2022.), Smjernice OECD-a o transfernim cijenama za multinacionalna poduzeća i porezne uprave iz 2022., t. 1.1. Dostupno na: oecd.org/en/publications/oecd-transfer-pricing-guidelines-for-multinational-enterprises-and-tax-administrations-2022_0e655865-en.html (posljednji pristup 7. rujna 2026.).

(152)  Sudovi Unije dosljedno su potvrđivali taj pristup. Vidjeti npr. Presudu Općeg suda od 14. rujna 2022., Methanol Holdings (Trinidad) Ltd/Europska komisija, T-744/19, ECLI:EU:T:2022:558, t. 63. Presuda Suda od 8. lipnja 2023., PAO Severstal i Novolipetsk Steel PJSC (NLMK)/Europska komisija, C-747/21 P i C-748/21 P, ECLI:EU:C:2023:459, t. 92.

(153)   Europska komisija/Hansol Paper Co. Ltd, C-260/20 P, cit., t. 102.

(154)   Ibid, t. 103., isticanje dodano.

(155)  Presuda od 27. studenog 1991., Gimelec/Komisija, C-315/90, EU:C:1991:447, t. 16. do 29.; Izvješće Žalbenog tijela WTO-a od 24.7.2001., WT/DS184/AB/R, t. 181.–215.

(156)  Informacije iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera koje se primjenjuju na uvoz određenih hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Ruske Federacije.

(157)  Vidjeti uvodnu izjavu 208. Provedbene uredbe (EU) 2022/2068.

(158)  E-adresa: TRADE-TDI-REQUESTS@ec.europa.eu, European Commission, Directorate-General for Trade, Directorate G, Rue de la Loi/Wetstraat 170, 1040 Bruxelles/Brussel, BELGIQUE/BELGIË. U zahtjevu je potrebno navesti broj ove Uredbe i broj predmeta (AD739).

(159)  E-adresa: TRADE-TDI-REQUESTS@ec.europa.eu; European Commission, Directorate-General for Trade, Directorate G, Rue de la Loi/Wetstraat 170, 1040 Bruxelles/Brussel, Belgique/België. U zahtjevu je potrebno navesti broj ove Uredbe i broj predmeta (AD739).

(160)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/191 оd 16. veljače 2022. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih željeznih ili čeličnih elemenata za pričvršćivanje podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 36, 17.2.2022., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2022/191/oj).

(161)  Uredba (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. rujna 2024. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L, 2024/2509, 26.9.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/2509/oj).


PRILOG

Ostali proizvođači izvoznici koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak

Zemlja

Naziv

Dodatna oznaka TARIC

Indija

Tata Steel Limited

88GC

Japan

JFE Steel Corporation

88GE

Proterial, Ltd.

88GF

Tajvan

Synn Industrial Co., Ltd.

88GH

Turska

Erdemir Group

—

Ereğli Demir ve Çelik Fab. T.A.Ş.

—

Erdemir Çelik Servis Merkezi San. ve Tic. A.Ş.

88GK

Atakaş Çelik Sanayi ve Ticaret Anonim Şirketi

88GL

Yıldız Entegre Ağaç Sanayi ve Ticaret A.Ş.

88GM

Gazi Metal Mamülleri Sanayi ve Ticaret A.Ş

88GN

Vijetnam

Công Ty Cổ Phần China Steel & Nippon Steel Việt Nam

88GP

Công ty Cổ phần Tập đoàn Hoa Sen

88GQ


ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2026/2547/oj

ISSN 1977-0847 (electronic edition)