(1)

Provedbenom uredbom (EU) 2019/1688 (2) Europska komisija („Komisija”) uvela je antidampinške pristojbe na uvoz smjesa uree i amonijeva nitrata podrijetlom iz Rusije, Trinidada i Tobaga te Sjedinjenih Američkih Država (dalje u tekstu „SAD”) („početne mjere”). Ispitni postupak koji je doveo do uvođenja početnih mjera dalje u tekstu navodi se kao „početni ispitni postupak”.

(2)

U svibnju 2021. udruženje korisnika predmetnog proizvoda Copa-Cogeca zatražilo je suspenziju antidampinških pristojbi na snazi u skladu s člankom 14. stavkom 4. Uredbe (EU) 2016/1036. Provedbenom odlukom (EU) 2022/2070 (3) Komisija je odlučila da neće suspendirati antidampinške pristojbe na uvoz smjese uree i amonijeva nitrata podrijetlom iz Rusije, Trinidada i Tobaga te Sjedinjenih Američkih Država uvedene Provedbenom uredbom (EU) 2019/1688.

(3)

Antidampinške pristojbe koje su trenutačno na snazi iznose od 27,77 EUR/tona do 42,47 EUR/tona na uvoz iz Rusije odnosno 22,24 EUR/tona na uvoz iz Trinidada i Tobaga te 29,48 EUR/tona na uvoz iz Sjedinjenih Američkih Država.

(4)

Nakon objave obavijesti o predstojećem isteku mjera (4) Komisija je zaprimila zahtjev za reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe.

(5)

Zahtjev za reviziju 28. lipnja 2024. podnijelo je udruženje Fertilizers Europe („podnositelj zahtjeva”) u ime Unijine industrije koja proizvodi smjese uree i amonijeva nitrata u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Zahtjev za reviziju temelji se na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka i/ili ponavljanja dampinga i nastavka ili ponavljanja štete za industriju Unije.

(6)

Nakon savjetovanja s odborom osnovanim člankom 15. stavkom 1. osnovne uredbe utvrđeno je da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je 8. listopada 2024. Komisija pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u vezi s uvozom u Uniju smjesa uree i amonijeva nitrata podrijetlom iz Rusije, Trinidada i Tobaga te Sjedinjenih Američkih Država („predmetne zemlje”) na temelju članka 11. stavka 2. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (5) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(7)

Ispitnim postupkom u vezi s nastavkom ili ponavljanjem dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2023. do 30. lipnja 2024. („razdoblje ispitnog postupka revizije”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2021. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(8)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera obavijestila podnositelja zahtjeva, ostale poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače u predmetnim zemljama i tijela Rusije, Trinidada i Tobaga i Sjedinjenih Američkih Država, poznate uvoznike i udruženja koja zastupaju interese korisnika za koje se zna da se postupak na njih odnosi te ih je pozvala na sudjelovanje.

(9)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(10)

Ruska tijela tvrdila su da pokretanje ispitnog postupka nije u skladu s WTO-om jer je u izvješću povjerenstva EU – Metodologije prilagodbe troškova II (Rusija) (6) utvrđeno da metodologija prilagodbe troškova koju je Komisija primijenila u početnom ispitnom postupku nije u skladu s člancima 2.2.1.1. i 2.2. Antidampinškog sporazuma WTO-a. Komisija je napomenula da je predmetno izvješće povjerenstva i dalje predmet žalbe. U svakom slučaju, činjenice koje je to povjerenstvo ispitalo razlikuju se od činjenica u ovom predmetu. Konkretno, zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera koji je podnijelo udruženje Fertilizers Europe sadržava izračune dampinga na temelju stvarnih domaćih cijena u Rusiji. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(11)

Ruska tijela tvrdila su 14. studenog 2024. da nije podnesen propisno obrazložen zahtjev u smislu članka 11.3. Antidampinškog sporazuma WTO-a jer u zahtjevu nisu postojali dostatni dokazi o vjerojatnosti ponavljanja ili nastavka dampinga i štete. Ruska tijela uputila su na izračune dampinga u skladu s takozvanom standardnom metodologijom, za koje tvrde da nisu pravilno sažeti. Ruska tijela navela su da je zahtjev ruskim strankama uskratio mogućnost da provjere podatke, razumiju i provjere izračune te da iznesu primjedbe na njih jer u zahtjevu nisu odgovarajuće sažete povjerljive informacije, uključujući podatke koje su podnositelju zahtjeva dostavili vanjski stručnjaci, ili nije bilo obrazloženja u kojem se objašnjava zašto sažetak nije bio moguć. U tom kontekstu ruska tijela uputila su na članak 6.5.1. Antidampinškog sporazuma WTO-a i nekoliko odluka povjerenstva WTO-a za rješavanje sporova, uključujući EZ – Elementi za pričvršćivanje (Kina) (7).

(12)

Osim toga, kad je riječ o izračunanoj uobičajenoj vrijednosti koju je podnositelj zahtjeva naveo u zahtjevu, ruska tijela tvrdila su da prilagodbe troškova prirodnog plina na temelju cijena u Waidhausu ili Baumgartenu nisu u skladu s Antidampinškim sporazumom WTO-a. U tu su svrhu ruska tijela uputila na izvješće povjerenstva WTO-a o metodologijama prilagodbe troškova (8).

(13)

U podnesku od 16. studenog 2024. (9) Methanol Holdings (Trinidad) Limited („MHTL”), proizvođač izvoznik iz Trinidada i Tobaga, tvrdio je da zahtjev nije u skladu s pravnim standardima kad je riječ o tvrdnji da bi istek mjera za uvoz iz Trinidada i Tobaga vjerojatno doveo do ponavljanja dampinga. MHTL je naveo da su u zahtjevu navedene negativne dampinške marže za izvoz UAN-a iz Trinidada i Tobaga u Uniju.

(14)

U podnesku od 18. studenog 2024. (10) CF Industries Holdings, Inc. („CFI”), proizvođač izvoznik sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama, ponovio je tvrdnje ruskih tijela povezane s nemogućnosti zainteresiranih strana da provjere određene podatke, procjene i izvore u zahtjevu. CFI dovodi u pitanje i legitimnost nekih tvrdnji podnositelja zahtjeva zbog razlika između podataka u zahtjevu i podataka Eurostata o uvozu iz SAD-a 2020. i 2021.

(15)

U podnesku od 18. studenog 2024. (11) JSC Nevinnomyssky Azot (Eurochem) i JSC Novomoskovsk Azot (NAK Azot) (zajednički naziv „Eurochem”) tvrdili su da verzija zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera koju je 28. lipnja 2024. podnijelo udruženje Fertilizers Europe („izvorni zahtjev”) nije pružila dostatne dokaze o vjerojatnosti nastavka dampinga ili štete uvozom UAN-a iz Rusije. Eurochem je ponovio i da se takav nedostatak dostatnih dokaza u izvornom zahtjevu ne može ispraviti dodatnim informacijama koje je podnositelj zahtjeva dostavio tijekom tromjesečnog razdoblja prije isteka početnih mjera. U tom je pogledu uputio na otvorenu verziju zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera od 9. rujna 2024., koja je stavljena na raspolaganje zainteresiranim stranama u spisu predmeta. Eurochem je stoga zatražio da mu Komisija dostavi izvorni zahtjev.

(16)

Nadalje, Eurochem je tvrdio da izvorni zahtjev nije sadržavao dostatne dokaze da bi istek mjera vjerojatno doveo do nastavka dampinga. Tvrdio je da je izvozna cijena, kako ju je utvrdio podnositelj zahtjeva, očito netočna jer se temeljila na pogrešnoj metodologiji i nije potkrijepljena dokazima. Konkretno, Eurochem je tvrdio da je u zahtjevu pogrešno upotrijebljena prosječna godišnja uvozna cijena za Rusiju te da se umjesto toga trebao temeljiti na prosječnim mjesečnim uvoznim cijenama jer je 2023. došlo do velike fluktuacije cijena UAN-a. Osim toga, u zahtjevu se prosječna uvozna cijena ruskog UAN-a 2023. temeljila na Eurostatu i prilagođena je za troškove prijevoza unutar Rusije i između Rusije i Francuske (Rouen). Prema Eurochemu takvim se prilagodbama pogrešno pretpostavljalo da sav ruski uvoz zahtijeva troškove prijevoza za pošiljke unutar Rusije, jer je Acron, glavni ruski izvoznik, upotrebljavao vlastiti terminal za UAN u Estoniji, i da je sav ruski uvoz u EU ušao preko Francuske, dok je, prema Eurochemu, trećina ruskog uvoza UAN-a uvezena preko drugih država članica.

(17)

Osim toga, Eurochem je tvrdio da u zahtjevu nisu navedeni dokazi za nekoliko pretpostavki o utvrđivanju izvozne cijene UAN-a podrijetlom iz Rusije, kao što je pretpostavka da je Acron prodavao UAN iz Rusije u EU, prevozio UAN unutar Rusije i iz Rusije u Francusku te da je imao povezane troškove takvog prijevoza. U tom se pogledu u zahtjevu upućivalo na nekoliko povjerljivih priloga bez navođenja dobrog razloga za takvo povjerljivo postupanje. Eurochem je tvrdio da je verzija tih priloga koja nije povjerljiva i koja sadržava određene raspone besmislena i nedovoljna da bi zainteresirane strane razumjele dostavljene informacije.

(18)

Nadalje, Eurochem je tvrdio da se utvrđivanje uobičajene vrijednosti isto tako temeljilo na pogrešnoj metodologiji i da nije potkrijepljeno dokazima. Eurochem je naveo da su, suprotno članku 2. stavku 10. osnovne uredbe, u zahtjevu izvozne cijene postrojenja u Rusiji koje nije imalo domaću prodaju (JSC Acron) uspoređene s domaćim prodajnim cijenama postrojenja u Rusiji koje je imalo i domaću i izvoznu prodaju (NAK ili Nevinka). Eurochem smatra da je u zahtjevu trebalo uzeti domaće i izvozne cijene istog postrojenja ili prosječne ruske izvozne i domaće prodajne cijene. Umjesto toga, zahtjev se pogrešno temeljio na cijenama pravnih subjekata koje nisu usporedive.

(19)

Eurochem je tvrdio i da podnositelj zahtjeva nije upotrijebio tri poznata izvora mjesečnih cijena UAN-a na ruskom tržištu, odnosno Argus, Chemcourier i SPIMEX, te se umjesto toga oslonio na nepotkrijepljene špekulacije neimenovanog stručnjaka ili konzultanta. Osim toga, budući da su se cijene UAN-a znatno mijenjale tijekom 2023., u zahtjevu je trebalo utvrditi uobičajenu vrijednost na temelju mjesečnih cijena na domaćem tržištu, a ne prosječnih godišnjih cijena.

(20)

Nadalje, Eurochem je ponovio primjedbe ruskih tijela u vezi s nepostojanjem odgovarajućeg sažetog prikaza povjerljivih informacija o podacima uobičajene vrijednosti.

(21)

Nadalje, Eurochem je tvrdio da u zahtjevu nisu dostavljeni dokazi o određenoj situaciji na tržištu u smislu članka 2. stavka 3. osnovne uredbe te da metodologija prilagodbe troškova, prema kojoj se stvarni trošak plina u Rusiji zamjenjuje referentnom cijenom koja se temelji na cijenama plina u Waidhausu i Baumgartenu, nije u skladu s primjenjivim pravilima WTO-a. Eurochem je tvrdio i da bi izračun uobičajene vrijednosti koja se temeljila na troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima i dobiti proizvođača UAN-a u SAD-u također bio u suprotnosti s pravilima EU-a i WTO-a.

(22)

Osim toga, Eurochem je tvrdio da u zahtjevu nisu dostavljeni dostatni dokazi da bi istek mjera doveo do nastavka štete uvozom iz Rusije te da nije analiziran učinak raznih drugih čimbenika koji su nanijeli štetu industriji Unije, kao što su uvoz iz trećih zemalja, izvozni rezultati industrije Unije, kretanje potrošnje, cijena uree, povećani troškovi proizvodnje proizvođača iz Unije i kupnja UAN-a koju su obavili proizvođači iz Unije.

(23)

Komisija je provela ispitivanje zahtjeva u skladu s člankom 11. stavkom 2. i člankom 5. osnovne uredbe i zaključila da su ispunjeni zahtjevi za pokretanje ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera. Komisija je smatrala da dokazi prima facie navedeni u zahtjevu upućuju na situaciju u kojoj bi istek mjera vjerojatno doveo do nastavka i/ili ponavljanja dampinga i nastavka ili ponavljanja štete industriji Unije, što je zahtijevalo pokretanje ispitnog postupka u skladu sa zakonom. Drugim riječima, utvrđeno je da je zahtjev dovoljno potkrijepljen i stoga zaslužuje daljnje ispitivanje. Takva je procjena provedena prije tromjesečnog razdoblja koje je prethodilo isteku početnih mjera. Verzija zahtjeva od 9. rujna 2025., koja je stavljena na raspolaganje zainteresiranim stranama u spisu predmeta pri pokretanju ispitnog postupka, predstavljala je konsolidaciju zahtjeva i određene potkrepljujuće dokaze koje je dostavio podnositelj zahtjeva, a koji nisu novi dokazi ni argumenti kad se usporedi s izvornom verzijom zahtjeva. Konkretno, kad je riječ o zahtjevu Eurochema za izvornu verziju zahtjeva, Komisija ju je 15. siječnja 2025. podijelila s Eurochemom. U tom pogledu Sud napominje da, u skladu s presudom Suda u spojenim predmetima C-554/23 P, C-568/23 P, Fertilizers Europe i Komisija/Nevinnomysskiy Azot i NAK „Azot”, (12) članak 11. stavak 2. osnovne antidampinške uredbe treba tumačiti na način da Komisija ima pravo uzeti u obzir dokaze koje su na njezin zahtjev podnijeli proizvođači iz Unije u razdoblju od tri mjeseca prije isteka antidampinških mjera kako bi odlučila je li potrebno provesti reviziju tih antidampinških mjera.

(24)

Stoga su odbijene tvrdnje četiriju stranaka povezane sa zakonitosti pokretanja postupka i dostatnosti dokaza iznesenih u zahtjevu. Komisija je u tom pogledu naglasila da zahtjev za reviziju mora sadržavati dostatne prima facie dokaze. Konkretno, prema ustaljenoj sudskoj praksi, količina i kvaliteta dokaza potrebnih za ispunjavanje kriterija dostatnosti dokaza za potrebe pokretanja postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera razlikuje se od količine i kvalitete dokaza potrebnih za privremeno ili konačno utvrđivanje postojanja ponavljanja ili nastavka dampinga i štete (13).

(25)

Zahtjev koji je podnio podnositelj zahtjeva sadržavao je detaljne izračune koji pokazuju nastavak dampinga u Rusiji na temelju dokaza koji su razumno dostupni podnositelju zahtjeva. Komisija je smatrala da su količina i kvaliteta dokaza koje je dostavio podnositelj zahtjeva dovoljne za pokretanje postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera. U tom pogledu, suprotno onom što je dostavio Eurochem, na temelju članka 11. osnovne uredbe ne postoji obveza da se pri podnošenju zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u izračunima dampinške marže vjerno uzmu u obzir svi distribucijski kanali predmetnog proizvoda u razmatranim zemljama i u Uniji. Slično tome, ne postoji zakonska obveza da se zahtjevom obuhvati cjelokupna domaća ili izvozna prodaja ili da se u izračune uključe detaljne prilagodbe. Nadalje, prosječni godišnji izračuni koje je dostavio podnositelj zahtjeva bili su dovoljni za utvrđivanje prima facie dampinške marže. Podnositelj zahtjeva koji podnosi zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera nije obvezan provesti mjesečne izračune dampinške marže prije faze pokretanja postupka.

(26)

Isto tako, Komisija je smatrala da nijedna od primjedbi koje je podnio Eurochem u vezi sa štetom i uzročnosti, kako je sažeto u uvodnoj izjavi 22., ne može uvjerljivo dovesti u pitanje dostatnost detaljnih relevantnih dokaza dostavljenih u okviru zahtjeva.

(27)

Komisija je stoga smatrala da količina i kvaliteta dokaza koje posebno zahtijeva Eurochem očito nadilaze standard prima facie. Stoga su tvrdnje Eurochema odbačene.

(28)

Tvrdnja ruskih tijela o metodologiji za procjenu uobičajene vrijednosti za Rusiju dodatno je razmotrena u odgovarajućem odjeljku koji obuhvaća procjenu dampinga, posebno u uvodnim izjavama 56., 60. i 61. u nastavku.

(29)

Kad je riječ o tvrdnji MHTL-a o nedostatku dokaza o vjerojatnosti ponavljanja dampinga, Komisija se složila s time da su u zahtjevu navedene negativne dampinške marže za Trinidad i Tobago. Ako damping prestane postojati nakon uvođenja mjera, svaku analizu revizije zbog predstojećeg isteka mjera doista treba usmjeriti na vjerojatnost ponavljanja dampinga. Komisija je napomenula da je podnositelj zahtjeva dostavio dostatne dokaze, na temelju razumno dostupnih podataka, koji pokazuju vjerojatnost ponavljanja dampinga iz Trinidada i Tobaga u nekoliko uvjerljivih scenarija i u skladu s relevantnim pravnim standardom. Komisija je smatrala da argumenti koje je dostavio MHTL ne mogu dovesti u pitanje dostatnost dokaza navedenih u zahtjevu.

(30)

Komisija je smatrala da je zahtjev podnesen s dovoljno jasnom i detaljnom verzijom koja nije povjerljiva. Verzija koja nije povjerljiva zainteresiranim je stranama omogućila smisleno razumijevanje pravne i činjenične osnove na kojoj se temelji zahtjev, čime im je omogućeno da u fazi pokretanja postupka dostave detaljne primjedbe. Komisija je nadalje istaknula da je podnositelj zahtjeva tijekom postupka dodatno objavio informacije i priloge zahtjevu koji su prvotno bili povjerljivi. Dokument podnositelja zahtjeva stavljen je u otvoreni spis ispitnog postupka i dân na raspolaganje zainteresiranim stranama. U skladu s tim Komisija je odbacila tvrdnje koje su o tome iznijele zainteresirane strane.

(31)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je moguće da će provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(32)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je uzorak odabrala na temelju reprezentativnosti u smislu proizvedenih i prodanih količina istovjetnog proizvoda u Uniji od 1. srpnja 2023. do 30. lipnja 2024. U obzir je uzeta i zemljopisna rasprostranjenost. Uzorak se sastojao od tri proizvođača iz Unije. Udio proizvođača iz Unije u uzorku iznosio je približno 64 % procijenjene ukupne količine proizvedenog istovjetnog proizvoda u Uniji u fazi pokretanja postupka i 75 % prodaje u Uniji proizvođača koji su odgovorili na ispitivanje reprezentativnosti. Uzorak je reprezentativan za industriju Unije.

(33)

U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Proizvođač izvoznik CFI tvrdio je da predloženi uzorak uključuje prevelik broj istočnoeuropskih proizvođača i da ne ispunjava utvrđene standarde reprezentativnosti te je zatražio da se u uzorak proizvođača iz Unije doda dodatni (nizozemski) proizvođač. Komisija je odbacila tvrdnju CFI-ja jer je uzorak bio reprezentativan za industriju Unije u smislu proizvodnje i prodaje te, s obzirom na lokacije proizvođača iz Unije, i u smislu zemljopisne rasprostranjenosti jer je sadržavao društva iz različitih dijelova Unije (Njemačka, Poljska i Litva).

(34)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(35)

Dva nepovezana uvoznika dostavila su zatražene informacije i pristala da ih se uključi u uzorak. S obzirom na mali broj odgovora Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(36)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u Rusiji, Trinidadu i Tobagu te Sjedinjenim Američkim Državama zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(37)

U početku su dva ruska proizvođača izvoznika, JSC Nevinnomyssky Azot (Eurochem) i JSC Novomoskovsk Azot (NAK Azot) (koji se zajednički nazivaju „Eurochem”, vidjeti uvodnu izjavu 15.), dostavila zatražene informacije i pristali da ih se uključi u uzorak. S obzirom na mali broj, Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban te je pozvala dva proizvođača izvoznika da dostave cjelovit odgovor na upitnik.

(38)

Jedan proizvođač izvoznik iz Trinidada i Tobaga i jedan proizvođač izvoznik iz Sjedinjenih Američkih Država dostavili su tražene informacije i pristali da ih se uključi u uzorak. S obzirom na mali broj za svaku zemlju, Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban te je pozvala dva proizvođača izvoznika da dostave cjelovit odgovor na upitnik.

(39)

Komisija je pozvala tri proizvođača iz Unije u uzorku, dva nepovezana uvoznika koji su se javili i četiri proizvođača izvoznika iz predmetnih zemalja koji su se javili da popune upitnike koji su bili dostupni na njezinim internetskim stranicama (14) na dan pokretanja postupka. Komisija je podnositelju zahtjeva poslala upitnik radi prikupljanja podataka o makropokazateljima.

(40)

Odgovore na upitnik dostavila su tri proizvođača iz Unije u uzorku, podnositelj zahtjeva, dva nepovezana uvoznika u Uniji i svaki od proizvođača izvoznika iz Trinidada i Tobaga te Sjedinjenih Američkih Država.

(41)

Dva ruska proizvođača izvoznika nisu dostavila odgovor na upitnik do roka koji je odredila Komisija.

(42)

Komisija je dopisom od 12. prosinca 2024. obavijestila dva ruska proizvođača izvoznika da ih smatra strankama koje ne surađuju te ih je obavijestila o svojoj namjeri da primijeni članak 18. osnovne uredbe i upotrijebi raspoložive podatke kako bi utvrdila svoje nalaze u ispitnom postupku. Komisija je obavijestila i ruska tijela o tome da namjerava primijeniti raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(43)

Dopisom od 19. prosinca 2024. dva ruska proizvođača izvoznika nisu se složila s planiranom primjenom članka 18. osnovne uredbe. Međutim, dva ruska proizvođača izvoznika nisu dostavila odgovor na upitnik, nego su dovela u pitanje zakonitost pokretanja ispitnog postupka revizije koji je u tijeku. Konkretno, tvrdili su da Komisija nije dostavila primjerak zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera koji je podnijelo udruženje Fertilizers Europe iako ga je bila dužna dostaviti 8. listopada 2024., na dan pokretanja ove revizije. Na temelju toga dva ruska proizvođača izvoznika zaključila su da je Komisija ometala njihovu suradnju u reviziji zbog predstojećeg isteka mjera. To se pitanje dodatno razmatra u uvodnoj izjavi 23.

(44)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete te interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

(a)   Daljnji postupak

(45)

Komisija je 20. studenog 2025. objavila osnovne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala zadržati antidampinške pristojbe na snazi. Svim je strankama odobren rok u kojem su mogle iznijeti primjedbe na objavu.

(46)

Komisija je razmotrila primjedbe zainteresiranih strana i prema potrebi ih uzela u obzir. Saslušanje je omogućeno strankama koje su ga zatražile.

(47)

Proizvod iz postupka revizije isti je kao u početnom ispitnom postupku, odnosno smjese uree i amonijeva nitrata u vodenoj ili amonijevoj otopini („UAN”), trenutačno razvrstane u oznaku KN 3102 80 00 („proizvod iz postupka revizije”).

(48)

UAN je tekuće dušično gnojivo koje se obično upotrebljava u nekim ratarskim kulturama.

(49)

Udio dušika najvažnije je obilježje proizvoda iz postupka revizije. Može varirati od 28 % do 32 % UAN-a, ovisno o udjelu vode u otopini. Općenito, uvezene otopine imaju 32 % UAN-a zbog jeftinijeg transporta koncentriranijeg UAN-a. No bez obzira na udio dušika, smatra se da sve otopine uree i amonijeva nitrata imaju ista osnovna fizička i kemijska svojstva pa čine jedan proizvod.

(50)

Proizvod iz ovog ispitnog postupka jest proizvod iz postupka revizije podrijetlom iz Rusije, Trinidada i Tobaga te Sjedinjenih Američkih Država, trenutačno razvrstan u oznaku KN 3102 80 00 .

(51)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku, ovim je ispitnim postupkom revizije zbog predstojećeg isteka mjera potvrđeno da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička i kemijska svojstva te iste osnovne namjene:

(52)

Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(53)

Uvoz UAN-a iz Rusije nastavio se u razdoblju ispitnog postupka revizije, iako na nižim razinama nego u razdoblju početnog ispitnog postupka (tj. od 1. srpnja 2017. do 30. lipnja 2018.). Prema podacima Eurostata uvoz UAN-a iz Rusije činio je 12,4 % tržišta Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije u odnosu na 13,4 % tržišnog udjela tijekom početnog ispitnog postupka. U relativnom smislu, količina ruskog izvoza UAN-a u EU smanjila se za 47 %, a u apsolutnom smislu smanjenje je iznosilo 289 952 tone.

(54)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 42., u ispitnom postupku nije surađivao nijedan proizvođač izvoznik iz Rusije. Komisija je stoga obavijestila ruska tijela da zbog nesuradnje namjerava primijeniti članak 18. osnovne uredbe na nalaze o Rusiji. Eurochem je 19. prosinca 2024. odgovorio na obavijest Komisije i ponovio da ne namjerava surađivati u ispitnom postupku s obzirom na navodne pogreške počinjene u fazi pokretanja postupka, kako je navedeno u odjeljku 1.5. Komisija u tom pogledu nije zaprimila dodatne primjedbe ni zahtjeve za intervenciju službenika za saslušanje.

(55)

Stoga su se, u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, nalazi o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga temeljili na raspoloživim podacima, posebno onima koje su dostavili podnositelji zahtjeva u zahtjevu i statističkim podacima Eurostata.

(56)

Kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 55., zbog nesuradnje proizvođača izvoznika iz Rusije Komisija je za određivanje uobičajene vrijednosti upotrijebila raspoložive podatke. U tu je svrhu upotrijebila podatke koje je podnositelj zahtjeva dostavio u zahtjevu. Ti su se podaci temeljili na istraživanju tržišta kojem je podnositelj zahtjeva imao pristup. Procijenjena uobičajena vrijednost sastojala se od domaće cijene franko tvornica, koja je 2023. iznosila 165 EUR po toni.

(57)

Zbog nesuradnje proizvođača izvoznika iz Rusije Komisija je za određivanje izvozne cijene upotrijebila raspoložive podatke.

(58)

Izvozna cijena utvrđena je na temelju podataka iz istraživanja tržišta navedenih u zahtjevu. Iz toga proizašla izvozna cijena franko tvornica za 2023. iznosila je 135 EUR po toni.

(59)

Kako je navedeno u prethodnim uvodnim izjavama, Komisija je za usporedbu na temelju članka 2. stavka 10. osnovne uredbe upotrijebila uobičajenu vrijednost i podatke o izvoznim cijenama prilagođene razinama franko tvornica.

(60)

Prethodna usporedba pokazala je da su izvozne cijene za Uniju, izražene kao postotak vrijednosti CIF, bile 16,7 % niže od utvrđene uobičajene vrijednosti. U svakom slučaju, Komisija je utvrdila da bi oslanjanje na izračunanu uobičajenu vrijednost na temelju prilagođenih cijena prirodnog plina (15) dovelo do još veće razlike između izvoznih cijena i utvrđene uobičajene vrijednosti, odnosno 44 %.

(61)

Budući da je damping u odnosu na Rusiju utvrđen u svakom prihvatljivom scenariju, Komisija je smatrala bespredmetnima tvrdnje Eurochema usmjerene na diskvalifikaciju primjene metodologije izračunane uobičajene vrijednosti, kako je sažeto u uvodnoj izjavi 21.

(62)

Komisija je stoga zaključila da se damping nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(63)

Jedini poznati proizvođač UAN-a u Trinidadu i Tobagu u razmatranom razdoblju bio je MHTL.

(64)

U razdoblju ispitnog postupka revizije uvoz UAN-a iz Trinidada i Tobaga nastavio se, u apsolutnom smislu, na gotovo istim razinama kao u razdoblju početnog ispitnog postupka. Prema podacima Eurostata uvoz UAN-a iz Trinidada i Tobaga činio je oko 9,8 % tržišta Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije, u odnosu na 8,1 % tržišnog udjela tijekom početnog ispitnog postupka. Relativno povećanje tržišnog udjela objašnjava se znatno nižom razinom potrošnje u Uniji u razdoblju ispitnog postupka revizije u usporedbi s razdobljem početnog ispitnog postupka.

(65)

Komisija je najprije ispitala je li MHTL-ova ukupna domaća prodaja bila reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe.

(66)

Budući da se na domaćem tržištu nije prodavao istovjetni proizvod i nije bilo moguće naći domaće cijene (zbog nepostojanja domaće potrošnje), Komisija je uobičajenu vrijednost izračunala u skladu s člankom 2. stavkom 3. i člankom 2. stavkom 6. točkom (b) osnovne uredbe.

(67)

Uobičajena vrijednost izračunana je dodavanjem sljedećih vrijednosti prosječnom trošku proizvodnje istovjetnog proizvoda proizvođača izvoznika koji surađuje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije:

(68)

U razdoblju ispitnog postupka revizije MHTL je u Uniju izvozio samo preko povezanih društava koja djeluju kao uvoznici. Sva prodaja u Uniji obavljala se preko povezanog uvoznika iz Njemačke. Taj povezani uvoznik prodavao je predmetni proizvod nezavisnim kupcima u Njemačkoj ili povezanim društvima u Francuskoj i Španjolskoj, koja su ga zatim prodavala nezavisnim kupcima na svojim nacionalnim tržištima.

(69)

Zato je izvozna cijena utvrđena na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put preprodan nezavisnim kupcima u Uniji u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe. U tom je slučaju cijena prilagođena za sve troškove nastale između uvoza i preprodaje, uključujući troškove prodaje, opće i administrativne troškove, troškove razrjeđivanja i miješanja te za razumnu dobit.

(70)

Kad je riječ o troškovima razrjeđivanja i miješanja, specifičnima za ovaj slučaj, MHTL je tijekom razdoblja ispitnog postupka izvozio samo UAN s udjelom dušika od 32 %. Povezani su uvoznici, međutim, nezavisnim kupcima prodavali UAN s udjelom dušika od 32 % ili manjim. Ako je predmetni proizvod bio razrjeđivan vodom ili miješan sa sumporom radi smanjenja udjela dušika, prilagodbe iz uvodne izjave 69. uključivale su i dodatne troškove razrjeđivanja i miješanja koje je imao povezani uvoznik.

(71)

Komisija je izračunanu uobičajenu vrijednost utvrđenu u skladu s člankom 2. stavkom 3. i člankom 2. stavkom 6. točkom (b) osnovne uredbe usporedila, po vrsti proizvoda, s prethodno utvrđenom cijenom izvoza proizvođača izvoznika koji surađuju na temelju cijena franko tvornica.

(72)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu prema razlikama koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Izvršene su prilagodbe u pogledu troškova vozarine i osiguranja, carina, rukovanja, utovara i popratnih troškova, troškova skladištenja te dodatnih troškova razrjeđivanja i miješanja koje je snosio povezani uvoznik.

(73)

Za MHTL, proizvođača izvoznika koji surađuje, Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste proizvoda iz postupka revizije u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(74)

Primjenom metodologije opisane u uvodnoj izjavi 70. dampinška marža izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosila je 35,1 % za MHTL. Stoga je zaključeno da se damping nastavio u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(75)

Nakon objave DAKOFO (16) je tvrdio da se UAN podrijetlom iz Trinidada i Tobaga u Uniju nije uvozio po dampinškim cijenama. Za potrebe procjene izvozne cijene u Uniju DAKOFO se oslanjao na kotacije uvoznih cijena UAN-a na terminalu Fredericia, koji je, prema DAKOFO-u, najveći terminal na Baltičkom moru na kojem se rukuje pošiljkama UAN-a. Kad je riječ o uobičajenoj vrijednosti, DAKOFO je smatrao da se UAN ne prodaje na domaćem tržištu Trinidada i Tobaga. Stoga je upotrijebio izračunanu uobičajenu vrijednost koja se temeljila na objavljenim kotacijama CIF za luku New Orleans (NOLA).

(76)

Komisija je odbacila tvrdnju DAKOFO-a. Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 65. do 74., Komisija je svoj izračun dampinga temeljila na provjerenim podacima jedinog proizvođača koji surađuje i, prema informacijama u spisu, jedinog postojećeg proizvođača UAN-a u Trinidadu i Tobagu. Te je podatke Komisija provjerila na licu mjesta. Budući da je taj izračun dokazao postojanje dampinga, potvrđuje se zaključak Komisije o nastavku dampinga iz Trinidada i Tobaga.

(77)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uvoz UAN-a iz SAD-a nastavio se, iako na nižim razinama nego u razdoblju početnog ispitnog postupka. Prema podacima Eurostata uvoz UAN-a iz SAD-a činio je oko 20,6 % tržišta Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije, u odnosu na 16,2 % tržišnog udjela tijekom početnog ispitnog postupka.

(78)

Komisija je prvo ispitala je li ukupna količina domaće prodaje jedinog proizvođača izvoznika koji surađuje (CFI) reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća je prodaja reprezentativna ako je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije ukupna količina istovjetnog proizvoda prodanog nezavisnim kupcima na domaćem tržištu po proizvođaču izvozniku činila najmanje 5 % njegove ukupne prodaje proizvoda iz postupka revizije za izvoz u Uniju. Na temelju toga ukupna je prodaja istovjetnog proizvoda proizvođača izvoznika koji surađuje na domaćem tržištu bila reprezentativna.

(79)

Komisija je zatim za proizvođača izvoznika koji surađuje utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu, a koje su bile identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju.

(80)

Komisija je zatim ispitala je li domaća prodaja proizvođača izvoznika koji surađuje na njegovu domaćem tržištu za svaku vrstu proizvoda koja je identična ili usporediva s vrstom proizvoda koja se prodaje za izvoz u Uniju reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća prodaja neke vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupna količina te vrste proizvoda prodanih nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije čini najmanje 5 % ukupne prodaje identične ili usporedive vrste proizvoda za izvoz u Uniju. Komisija je utvrdila da je domaća prodaja jedine vrste proizvoda koju je proizvođač izvoznik koji surađuje prodavao za izvoz u Uniju reprezentativna.

(81)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda definirala udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne uredbe upotrijebiti stvarnu domaću prodaju.

(82)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(83)

U ovom je slučaju uobičajena vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(84)

Uobičajena vrijednost stvarna je domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje vrsta proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije:

(85)

Analiza domaće prodaje pokazala je da je [95–100] % ukupne domaće prodaje bilo profitabilno te da je ponderirana prosječna prodajna cijena bila viša od troška proizvodnje. U skladu s time uobičajena je vrijednost izračunana kao ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(86)

Proizvođač izvoznik koji surađuje izvozio je u Uniju izravno nezavisnim kupcima. Izvozna je cijena stoga bila stvarno plaćena ili naplativa cijena za proizvod iz postupka revizije koji se prodavao za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(87)

Komisija je za svaku vrstu proizvoda usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika koji surađuje na temelju cijena franko tvornica, kako je prethodno utvrđeno.

(88)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu prema razlikama koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Prilagodbe su učinjene za popuste, rabate i razlike u količini, troškove prijevoza, osiguranja, manipulacije i utovara, popratne troškove te troškove kredita.

(89)

Za proizvođača izvoznika koji surađuje Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste proizvoda iz postupka revizije, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(90)

Na temelju toga, ponderirana prosječna dampinška marža, izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosi 52,2 % za proizvođača koji surađuje. Stoga je zaključeno da se damping nastavio u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(91)

Nakon objave DAKOFO je tvrdio da se UAN podrijetlom iz SAD-a u Uniju nije uvozio po dampinškim cijenama. Za potrebe procjene izvozne cijene u Uniju DAKOFO se oslanjao na kotacije uvoznih cijena UAN-a na terminalu Fredericia, slično kao što je tvrdio za uvoz iz Trinidada i Tobaga (vidjeti uvodnu izjavu 75.). Kad je riječ o uobičajenoj vrijednosti, DAKOFO je upotrijebio objavljene „kotacije CIF za luku New Orleans (NOLA)”, s obzirom na to da one predstavljaju domaće cijene koje se plaćaju u SAD-u.

(92)

Komisija je odbacila tvrdnju DAKOFO-a. Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 78. do 90., Komisija je svoj izračun dampinga temeljila na provjerenim podacima jedinog proizvođača UAN-a iz SAD-a koji surađuje. Te je podatke Komisija provjerila na licu mjesta. Budući da je taj izračun dokazao postojanje dampinga, potvrđuje se zaključak Komisije o nastavku dampinga iz SAD-a.

(93)

Slijedom nalaza o postojanju dampinga u razdoblju ispitnog postupka revizije koji su vezani za Rusiju Komisija je, u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe, ispitala vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju isteka mjera. Analizirani su sljedeći dodatni elementi: proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u Rusiji i privlačnost tržišta Unije.

(94)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da su u razmatranom razdoblju ukupan proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u Rusiji bili znatni. Prema podacima koje je dostavio podnositelj zahtjeva ukupni proizvodni kapacitet svih poznatih ruskih proizvođača premašio je 3 500 000 tona godišnje, a neiskorišteni kapaciteti u prosjeku su iznosili oko 30 % u bilo kojoj godini razmatranog razdoblja.

(95)

Komisija je ispitala postoji li vjerojatnost da će ruski proizvođači izvoznici povećati svoju izvoznu prodaju po dampinškim cijenama na tržištu Unije ako se dopusti istek mjera.

(96)

Postojanje antidampinških mjera nije smanjilo privlačnost tržišta Unije. U razmatranom razdoblju godišnja količina uvoza dosegnula je više od 300 000 tona godišnje, što je gotovo polovina količine uvoza utvrđenog u razdoblju početnog ispitnog postupka i više od polovine godišnjeg prosjeka zabilježenog u razmatranom razdoblju početnog ispitnog postupka, koje je trajalo od 1. siječnja 2015. do 30. lipnja 2018. Podsjeća se i da je ta prodaja u Uniju, čak i uz antidampinške mjere na snazi, izvršena po dampinškim cijenama. Stoga će se u slučaju isteka mjera količina dampinškog uvoza vjerojatno povećati.

(97)

Primjenjive antidampinške mjere nisu spriječile ruske proizvođače da nastave prodavati znatne količine UAN-a u Uniju po dampinškim cijenama. Ako se dopusti istek mjera, ti će proizvođači vjerojatno u Uniji prodavati još veće količine po dampinškim cijenama jer imaju neiskorišten kapacitet za to (vidjeti uvodnu izjavu 94.).

(98)

Slijedom nalaza o postojanju dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije (vidjeti uvodnu izjavu 74.) Komisija je, u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe, ispitala vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju isteka mjera. Analizirani su sljedeći dodatni elementi: proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u Trinidadu i Tobagu i privlačnost tržišta Unije.

(99)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da su u razmatranom razdoblju ukupan proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u Trinidadu i Tobagu bili znatni. Godišnji neiskorišteni kapacitet u razmatranom razdoblju u prosjeku je iznosio više od 400 000 tona, a 2023. dosegnuo je više od 700 000 tona.

(100)

Postojanje antidampinških mjera nije smanjilo privlačnost tržišta Unije u razmatranom razdoblju. Godišnja količina uvoza iz Trinidada i Tobaga u razmatranom razdoblju dosegnula je više od 400 000 tona godišnje, što je više nego u razdoblju početnog ispitnog postupka i blizu godišnjeg prosjeka zabilježenog u razmatranom razdoblju početnog ispitnog postupka, koje je trajalo od 1. siječnja 2015. do 30. lipnja 2018. Podsjeća se i da je ta prodaja u Uniju, čak i uz antidampinške mjere na snazi, izvršena po dampinškim cijenama. Stoga je vjerojatno da bi se dampinški uvoz nastavio povećavati u slučaju isteka mjera.

(101)

Primjenjive antidampinške mjere nisu spriječile MHTL da nastavi prodavati znatne količine UAN-a u Uniju. Ako mjere isteknu, MHTL će vjerojatno u Uniju prodavati još veće količine po dampinškim cijenama jer ima neiskorišten kapacitet za to.

(102)

Slijedom nalaza o postojanju dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije Komisija je, u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe, analizirala vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju isteka mjera. U vezi s tim Komisija je analizirala proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u SAD-u i privlačnost tržišta Unije.

(103)

U razdoblju početnog ispitnog postupka i u razdoblju ispitnog postupka revizije jedini proizvođač izvoznik iz SAD-a koji surađuje bio je CFI. U zahtjevu je navedeno da u SAD-u postoje drugi proizvođači UAN-a. Ti proizvođači nisu surađivali u ovoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera ni u početnom ispitnom postupku. Smatra se da njihov proizvodni kapacitet vjerojatno neće biti dostupan za izvoz u Uniju. Komisija je stoga primjenom konzervativnog pristupa uzela u obzir samo neiskorišteni kapacitet CFI-ja koji je dostupan za izvoz u Uniju. Taj neiskorišteni kapacitet u razmatranom razdoblju iznosio je više od 200 000 tona godišnje. Ukupni kapacitet CFI-ja u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosio je [6 000 000 – 6 500 000] tona godišnje.

(104)

Postojanje antidampinških mjera nije smanjilo privlačnost tržišta Unije proizvođačima izvoznicima UAN-a iz SAD-a u razmatranom razdoblju. Osim za 2021., godišnja količina izvoza iz SAD-a u Uniju premašila je 550 000 tona godišnje, što je znatno i samo oko 150 000 tona manje nego u razdoblju početnog ispitnog postupka. Podsjeća se i da je ta prodaja u Uniju, čak i uz antidampinške mjere na snazi, izvršena po dampinškim cijenama. Stoga je vjerojatno da bi se dampinški uvoz nastavio povećavati u slučaju isteka mjera.

(105)

Primjenjive antidampinške mjere nisu spriječile CFI da nastavi prodavati znatne količine UAN-a u Uniju. Ako mjere isteknu, CFI će vjerojatno prodati barem približno istu količinu koju je u razdoblju ispitnog postupka revizije po dampinškim cijenama prodao u Uniji ili čak povećati prodaju u Uniji jer ima neiskorišten kapacitet za to (vidjeti uvodnu izjavu 103.). Iako se UAN može prodavati po višim cijenama na domaćem tržištu u usporedbi s tržištem Unije, nema naznaka da će tržište UAN-a u SAD-u dodatno rasti te stoga nije vjerojatno da će apsorbirati neiskorištene kapacitete. Osim toga, CFI želi na najbolji način iskoristiti svoj proizvodni kapacitet i prodati bilo koju proizvodnju iz inače neiskorištenih kapaciteta izvoznim tržištima, uključujući tržište Unije.

(106)

Nakon objave CFI je tvrdio da Komisija nije provela procjenu usmjerenu na budućnost koja se zahtijeva člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe. CFI je dodao da je razdoblje ispitnog postupka revizije bilo obilježeno izvanrednim, nereprezentativnim okolnostima, uključujući manjak ponude koji je privukao marginalne izvoznike u Uniju. Osim toga, CFI je tvrdio da Komisija nije procijenila ima li CFI ikakav poticaj za prodaju po istim cijenama u budućnosti i bi li cijene plina, za koje je CFI očekivao da će se smanjiti nakon 2024., utjecale na cjenovne odnose, bi li oporavak proizvođača iz Unije utjecao na buduću potražnju za UAN-om proizvedenim u SAD-u te bi li kretanja domaće potražnje u SAD-u ograničila dostupnost izvoza. Naposljetku, CFI se pozvao na to da je izvoz iz SAD-a bio potaknut privremenim manjkom u Uniji, a ne strukturnim poticajima za damping.

(107)

Kad je riječ o općenitoj tvrdnji o izostanku procjene usmjerene na budućnost, Komisija je CFI-ju skrenula pozornost na procjenu iz uvodnih izjava od 102. do 105.

(108)

Kad je riječ o nereprezentativnim okolnostima u razdoblju ispitnog postupka revizije, Komisija je istaknula da se uvoz iz SAD-a, čiji je udio u ukupnom tržištu Unije bio veći od 20 % (vidjeti tablicu 2 u nastavku), ni u kojem slučaju ne može smatrati marginalnim. Komisija je razumjela da CFI nije govorio o „marginalnim izvoznicima”, nego o „marginalnom izvozu”.

(109)

Suprotno tvrdnji CFI-ja, Komisija je procijenila bi li CFI imao jasan poticaj za nastavak prodaje UAN-a po dampinškim cijenama u Uniji (vidjeti uvodnu izjavu 105.). Nadalje, Komisija je utvrdila da su u razdoblju ispitnog postupka revizije, ali i 2022. i 2023., bruto domaće cijene CFI-ja premašile bruto izvozne cijene koje je CFI fakturirao Uniji, što je jasan pokazatelj dosljednih dampinških praksi u cijelom razmatranom razdoblju. Utvrđeno je da CFI ima snažan položaj na domaćem tržištu SAD-a na kojem je tijekom razmatranog razdoblja prodavao najmanje 95 % svoje proizvodnje. Ne postoji očit razlog zbog kojeg bi CFI snizio svoje domaće cijene (na razinu izvoznih cijena) i time se odrekao svojeg glavnog izvora dobiti. Nasuprot tome, nije vjerojatno da će CFI prodavati UAN na tržištu Unije po cijenama na visokoj razini domaćeg tržišta SAD-a s obzirom na konkurentniju strukturu tržišta Unije.

(110)

Komisija je dodatno pojasnila da nije potrebno ocijeniti učinak cijena plina na buduće cjenovne odnose. Kako je istaknuto u uvodnim izjavama 102. i 118., nije se smatralo potrebnim analizirati cjenovne odnose u ovoj procjeni vjerojatnosti nastavka dampinga. Iz istih razloga nije se smatralo potrebnim analizirati bi li oporavak proizvođača iz Unije utjecao na buduću potražnju za UAN-om proizvedenim u SAD-u. Neovisno o tome, može se očekivati da će se potražnja za UAN-om proizvedenim u SAD-u nastaviti sve dok se UAN podrijetlom iz SAD-a nudi po cijenama nižima od cijena proizvođača iz Unije.

(111)

Kad je riječ o tome mogu li kretanja domaće potražnje u SAD-u ograničiti dostupnost izvoza, Komisija je podsjetila da je utvrdila kako nije vjerojatno da će domaće tržište SAD-a dodatno rasti (uvodna izjava 105.). U svakom slučaju, CFI nije dostavio nikakvu analizu koja bi upućivala na suprotno, tj. koja bi pokazala da će domaće tržište SAD-a vjerojatno rasti u budućnosti.

(112)

Kad je riječ o tvrdnji CFI-ja da nije bilo strukturnih poticaja za damping, upućuje se na uvodnu izjavu 109., u kojoj je Komisija opisala zašto je snažan položaj CFI-ja na domaćem tržištu SAD-a, koji mu je omogućio ostvarivanje znatne dobiti, u kombinaciji s mnogo konkurentnijim izvoznim tržištem u Uniji, doista stvorio situaciju strukturnog dampinga koji će se vjerojatno nastaviti.

(113)

Osim toga, CFI je tvrdio da Komisija nije analizirala je li neiskorišteni kapacitet CFI-ja od najmanje 200 000 tona godišnje zapravo bio potreban za opskrbu domaćih kupaca i kupaca iz trećih zemalja niti je ispitala oportunitetne troškove preusmjeravanja količina u Uniju. Nadalje je napomenuo da bi, s jedne strane, zaključak da je tržište Unije i dalje privlačno jer je izvoz CFI-ja premašio najmanje 550 000 tona tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije i, s druge strane, zaključak da će se damping vjerojatno nastaviti bez mjera predstavljao kružno zaključivanje.

(114)

Komisija se nije složila s tvrdnjama CFI-ja. Neovisno o procjeni iz uvodne izjave 103., Komisija je utvrdila da će se, čak i ako se nijedan procijenjeni neiskorišteni kapacitet ili samo njegov mali dio u budućnosti ne izveze u Uniju, u budućnosti vjerojatno u Uniju izvoziti i barem više od 550 000 tona UAN-a godišnje, (17) što je bila najmanja količina koju je CFI izvezao u bilo kojem dvanaestomjesečnom razdoblju koje je obuhvaćeno razmatranim razdobljem. Takav je izvoz znatan (20 % tržišnog udjela tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, vidjeti tablicu 2 u nastavku) u usporedbi s potrošnjom u Uniji. Nadalje, ispitnim postupkom potvrđeno je da je takav uvoz u Uniju izvršen po dampinškim cijenama. S obzirom na to da su se dampinške prakse nastavile dok su antidampinške mjere bile na snazi, vjerojatno je da će se takve dampinške prakse nastaviti u slučaju isteka mjera. Takvo obrazloženje ne predstavlja kružno zaključivanje, nego se na temelju aktualnih događaja izvodi zaključak o posljedici ili vjerojatnosti.

(115)

CFI je nadalje tvrdio da je nagli porast izvoza iz SAD-a 2022. i 2023. bio odgovor na iznimnu kombinaciju visokih cijena u Uniji, ograničene proizvodnje u Uniji i smanjene dostupnosti drugih dobavljača. Nakon što su proizvođači iz Unije nastavili proizvodnju, a cijene u Uniji vratile se na uobičajene razine, izvoz iz SAD-a već se počeo smanjivati. Tvrdio je da se to može potvrditi podacima Eurostata iz tablice 2 u nastavku, koji pokazuju smanjenje uvoza iz SAD-a u Uniju s 853 263 tone u 2022. na 536 569 tona u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(116)

Komisija se nije složila s tvrdnjom CFI-ja. Kao prvo, Komisija je utvrdila da je uvoz zabilježen u razdoblju ispitnog postupka revizije činio više od 20 % tržišnog udjela potrošnje u Uniji (vidjeti tablicu 2). Nadalje, utvrđeno je da je taj uvoz dampinški, kako je pokazao ispitni postupak. Komisija je podsjetila i na to da je, čak i u kontekstu bez iznimnih vanjskih čimbenika (kao što su brzo povećanje cijena plina i naknadni poremećaji u opskrbi, za koje je CFI smatrao da su uglavnom odgovorni za povećanje izvoza iz SAD-a), izvoz UAN-a iz SAD-a u Uniju dosegnuo godišnje više od 540 000 tona 2016., 2017. i u razdoblju početnog ispitnog postupka, koje obuhvaća razdoblje od 1. srpnja 2017. do 30. lipnja 2018. (vidjeti tablicu 2 Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/576 (18)). To pokazuje da je u svim razdobljima koje je Komisija ispitivala od 2016. izvoz UAN-a u Uniju dosegnuo znatne razine.

(117)

Naposljetku, CFI je napomenuo da je u skladu s točkom 96. dokumenta o objavi Komisija namjeravala analizirati „odnos između cijena u Uniji i SAD-u” i „odnos između cijena izvoza u Uniju i treće zemlje i cijena u SAD-u”. Međutim, dokument o objavi nije sadržavao takvu analizu.

(118)

Komisija je pojasnila da analiza zabilježenih cjenovnih odnosa nije bila potrebna kako bi se zaključilo da će se damping vjerojatno nastaviti bez mjera. Analiza proizvodnog kapaciteta i neiskorištenog kapaciteta u SAD-u te privlačnosti tržišta Unije bila je dovoljna za donošenje tog zaključka (vidjeti uvodne izjave od 102. do 105.).

(119)

S obzirom na prethodno navedena razmatranja, Komisija je potvrdila zaključak da će se damping vjerojatno nastaviti ako se dopusti istek mjera.

(120)

Istovjetni proizvod u razmatranom razdoblju proizvodilo je oko 20 (grupa) proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(121)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila 2 299 135 tona. Komisija je tu brojku utvrdila na temelju svih raspoloživih informacija o industriji Unije, odnosno podataka koje je prikupilo udruženje Fertilizers Europe i istraživanja tržišta dostupnih podnositelju zahtjeva. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 32., tri proizvođača iz Unije odabrana su u uzorak. Na temelju provjerenih podataka činili su gotovo 70 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(122)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila na temelju količine prodaje industrije Unije na tržištu Unije uvećane za uvoz iz svih trećih zemalja prema Eurostatovim podacima.

(123)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 1

Potrošnja u Uniji (u tonama)

(124)

U razmatranom razdoblju potrošnja u Uniji smanjila se za 23 %. To smanjenje potrošnje u Uniji može se objasniti nizom razloga: privremeno smanjenje proizvodnje UAN-a u Uniji kad su se 2022. povećale cijene plina i energije; vrlo velik porast količine uvoza iste godine; te najbolje prakse za upotrebu hranjivih tvari u poljoprivredi kojima se ograničava upotreba mineralnih gnojiva (19).

(125)

Komisija je ispitala treba li uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetnih zemalja procijeniti kumulativno u skladu s člankom 3. stavkom 4. osnovne uredbe.

(126)

Tom se odredbom propisuje da se uvoz iz više zemalja ocjenjuje kumulativno jedino ako je utvrđeno sljedeće:

(127)

U fazi pokretanja postupka MHTL je tvrdio da bi uvoz iz Trinidada i Tobaga trebalo ocijeniti zasebno zbog promijenjenih okolnosti u usporedbi s početnim ispitnim postupkom. Konkretno, prema MHTL-u, zasebna ocjena uvoza iz Trinidada i Tobaga bila bi opravdana s obzirom na to da u zahtjevu nije utvrđen damping za Trinidad i Tobago, da su izvoznici iz Trinidada i Tobaga bili pouzdani i politički stabilni partneri Unije i drukčiji od izvoznika iz Rusije i Sjedinjenih Američkih Država te da uvoz iz Trinidada i Tobaga (s višim cijenama od uvoza drugog podrijetla i znatno manjom količinom od uvoza iz Rusije i Sjedinjenih Američkih Država zajedno) nije mogao prouzročiti materijalnu štetu industriji Unije. Komisija je odbacila takve tvrdnje. Odluka o kumulativnom ocjenjivanju uvoza mora se temeljiti na kriterijima iz članka 3. stavka 4. osnovne uredbe, koji su u ovom slučaju ispunjeni kako je detaljnije objašnjeno u uvodnim izjavama od 129. do 132. u nastavku. Nijedan drugi stav koji je iznio MHTL nije mogao dovesti u pitanje primjerenost ispitivanja uvoza iz Trinidada i Tobaga zajedno s uvozom iz SAD-a i Rusije (20).

(128)

Proizvođač izvoznik CFI zatražio je da se ruski uvoz ocijeni odvojeno od uvoza iz Trinidada i Tobaga te Sjedinjenih Američkih Država. CFI je svoju tvrdnju temeljio na predmetima Tvrda ploča (21) i Žičane šipke (22) (koji uključuju zemlje koje nisu Rusija) i uputio na (i) jedinstvene strukture troškova ruskih proizvođača koje proizlaze iz reguliranih cijena plina na domaćem tržištu, (ii) geopolitičke čimbenike (odnosno ratnu agresiju Rusije protiv Ukrajine i posljedične sankcije Zapada Rusiji), (iii) posebno ponašanje povezano s određivanjem cijena jer je Rusija svoju opskrbu prirodnim plinom preusmjerila u proizvode od dušika na kraju proizvodnog lanca te (iv) zahtjev koji pokazuje znatno sniženje cijena samo za Rusiju. Komisija je napomenula da se situacija u predmetima koje je naveo CFI razlikovala od situacije u ovom ispitnom postupku, stoga se ti argumenti ne mogu prenijeti na ovaj ispitni postupak. Na primjer, u predmetu Tvrda ploča, u kojem je uvoz iz Brazila ocijenjen odvojeno, brazilski uvoz odnosio se na vrstu proizvoda vrlo drukčije namjene. Komisija smatra da to svakako nije slučaj s uvezenim UAN-om u ovoj reviziji. U predmetu Žičane šipke uvoz iz Turske nije se zbrajao, prije svega zato što su njegove cijene bile vrlo visoke i zato što se uvjeti tržišnog natjecanja između turskih i drugih gospodarskih subjekata nisu smatrali sličnima, dok je uvoz iz Republike Moldove ocijenjen odvojeno jer njegove cijene nisu bile niže od cijena industrije Unije, a marža štete bila je ispod praga štete de minimis. U ovom ispitnom postupku nijedna predmetna zemlja nema neuobičajeno visoke cijene, a sniženje cijena znatno je s obzirom na cjenovnu osjetljivost robe kao što je UAN. Nakon objave CFI je tvrdio da Komisija nije provela materijalnu analizu u skladu s člankom 3. stavkom 4. točkom (b) osnovne uredbe (tj. materijalnu analizu uvjeta tržišnog natjecanja među proizvodima različitog podrijetla) te da su se priroda i izvor bilo kakvog dampinga iz SAD-a, Rusije ili Trinidada i Tobaga razlikovali, točnije da bi ruski damping proizlazio iz strukturnih poremećaja u troškovima koje je uzrokovala država. Komisija se nije složila i napomenula je da su uvjeti tržišnog natjecanja između uvezenih proizvoda i istovjetnog proizvoda iz Unije detaljno ocijenjeni u uvodnoj izjavi 131.u nastavku te da priroda dampinga u kontekstu takve analize nije relevantna.

(129)

Dampinške marže utvrđene u odnosu na uvoz iz svake od triju predmetnih zemalja bile su puno iznad praga de minimis utvrđenog u članku 9. stavku 3. osnovne uredbe.

(130)

Količina proizvoda uvezenih iz svake od predmetnih zemalja nije bila zanemariva u smislu članka 5. stavka 7. osnovne uredbe. Tržišni udjeli u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosili su 12,4 % za uvoz iz Rusije, 9,8 % za uvoz iz Trinidada i Tobaga te 20,6 % za uvoz iz Sjedinjenih Američkih Država. Iako se uvoz iz Trinidada i Tobaga smanjio u razmatranom razdoblju, i dalje ima znatan tržišni udio u Uniji (9,8 %).

(131)

Uvjeti tržišnog natjecanja između, s jedne strane, dampinškog uvoza iz Rusije, Trinidada i Tobaga te Sjedinjenih Američkih Država i, s druge strane, između dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja i istovjetnog proizvoda industrije Unije bili su slični. Točnije, uvezeni proizvodi natjecali su se međusobno i s istovjetnim proizvodom proizvedenim u Uniji. To je zato što se uvezeni i domaći proizvodi prodaju putem istih prodajnih kanala i sličnim kategorijama kupaca. UAN različitog podrijetla često se miješa u spremnicima. Proizvod iz postupka revizije zamjenjiv je homogeni potrošni proizvod i natjecanje se uvelike temeljilo samo na cijeni. U razmatranom razdoblju prodajne cijene domaćih proizvođača i predmetnih zemalja u Uniji (konsolidirane i pojedinačne) dosegnule su vrhunac 2022. i znatno su se smanjile nakon toga. U razdoblju ispitnog postupka revizije uvozne cijene iz Trinidada i Tobaga bile su u osnovi iste kao 2021., a ruske uvozne cijene smanjile su se za 39 %. Cijene za SAD također su pale, ali u manjoj mjeri. Cijene uvoza iz bilo koje od predmetnih zemalja u razdoblju ispitnog postupka revizije pale su na razine niže od prodajnih cijena industrije Unije u Uniji.

(132)

S obzirom na navedeno, Komisija je smatrala da su ispunjeni kriteriji navedeni u članku 3. stavku 4. osnovne uredbe te se uvoz iz Rusije, Trinidada i Tobaga i Sjedinjenih Američkih Država ispitivao kumulativno u svrhu utvrđivanja štete.

(133)

Komisija je količinu uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka Eurostata. Tržišni udio uvoza utvrđen je usporedbom količine uvezenih proizvoda i potrošnje u Uniji.

(134)

Uvoz u Uniju iz predmetnih zemalja kretao se kako slijedi:

Tablica 2

Količina uvezenih proizvoda i tržišni udio

(135)

Uvoz iz predmetnih zemalja povećao se za 109 % tijekom razmatranog razdoblja. Povećanje tržišnog udjela bilo je još izraženije jer se tržišni udio tog uvoza povećao za 171 %, od 15,8 % u 2021. do 42,8 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. Budući da je potrošnja u Uniji u istom razdoblju pala za 23 %, oštro povećanje tržišnog udjela predmetnih zemalja očito je bilo na štetu drugih tržišnih sudionika, točnije industrije Unije.

(136)

Komisija je cijenu uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka Eurostata.

(137)

Ponderirana prosječna cijena proizvoda uvezenih u Uniju iz predmetnih zemalja kretala se kako slijedi:

Tablica 3

Uvozne cijene (EUR/tona)

(138)

Cijene uvoza iz predmetnih zemalja u razmatranom razdoblju smanjile su se za 19 %. Cijene uvoza povećale su se 2022. zbog prevladavajućih tržišnih uvjeta, posebno viših globalnih cijena plina, što je EU više opteretilo. Međutim, do razdoblja ispitnog postupka revizije smanjile su se na razinu nižu od one iz 2021. za uvoz podrijetlom iz svake od triju predmetnih zemalja. U razdoblju ispitnog postupka revizije uvozne cijene iz Trinidada i Tobaga bile su otprilike iste kao 2021., a ruske uvozne cijene smanjile su se za 39 %. Razine cijena za SAD također su pale, ali u manjoj mjeri nego za ruski uvoz.

(139)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije utvrdila usporedbom:

(140)

Slično kao u početnom ispitnom postupku, prodajna cijena proizvođača iz Unije prilagođena je na razinu franko tvornica, osim za prodaju industrije Unije koja je imala troškove pomorskog prijevoza zbog isporuke u luke kao što su Rouen (Francuska) i Gent (Belgija). Utvrđeno je da je primjereno upotrijebiti cijene za isporuku u tu luku umjesto izračuna cijena na razini franko tvornica za prodaju koja čini oko 5 % prodaje industrije Unije.

(141)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebne prilagodbe i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prometa proizvođačâ iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Dobivena je ponderirana prosječna marža sniženja cijena od 3,5 % do 18 %, što se smatralo znatnim s obzirom na cjenovnu osjetljivost UAN-a.

(142)

Osim toga, uvoz iz predmetnih zemalja uzrokovao je znatno smanjenje cijena. Naime, razine cijena bile su niže od troška proizvodnje industrije Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije, zbog čega industrija Unije nije mogla povećati svoje cijene na profitabilne razine.

(143)

Nakon objave MHTL je od Komisije zatražio da utvrdi maržu štete kojom se zanemaruju svi predviđeni budući troškovi industrije Unije koji proizlaze iz usklađenosti sa sustavom EU-a za trgovanje emisijama (ETS). Komisija je potvrdila da se takvi troškovi ne uzimaju u obzir pri izračunu marže sniženja cijena i da u ovom ispitnom postupku nije proveden izračun sniženja ciljnih cijena.

(144)

UAN se osim iz Rusije, Trinidada i Tobaga te Sjedinjenih Američkih Država uvozio uglavnom iz Bjelarusa, Ukrajine, Srbije i Egipta.

(145)

(Zbirna) količina proizvoda uvezenih u Uniju te tržišni udio i cijene za uvoz UAN-a iz ostalih trećih zemalja kretali su se kako slijedi:

Tablica 4

Uvoz iz trećih zemalja

(146)

Uvoz iz trećih zemalja osim predmetnih zemalja u razmatranom razdoblju smanjio se za 77 %. Pad uvoza iz Bjelarusa i Ukrajine može se objasniti geopolitičkom situacijom (npr. ratna agresija protiv Ukrajine i sankcije EU-a uvedene Bjelarusu). U razdoblju ispitnog postupka revizije tržišni udio uvoza iz trećih zemalja osim predmetnih zemalja iznosio je samo 2,3 %, što je manje od 4,1 % u razdoblju početnog ispitnog postupka.

(147)

Procjena gospodarskog stanja industrije Unije uključivala je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(148)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 32., odabir uzorka proveden je radi procjene gospodarskog stanja industrije Unije.

(149)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka koje je u odgovoru na makroekonomski upitnik dostavio podnositelj zahtjeva. Podaci su se odnosili na sve proizvođače iz Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Podaci su se odnosili na proizvođače iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(150)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodanih proizvoda, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(151)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(152)

Nakon objave MHTL je tvrdio da je procjena štete iskrivljena s obzirom na zavaravajuću prirodu početne točke (2021.). Ta stranka zatražila je da se u obzir uzmu pandemija bolesti COVID-19 i okolnosti nakon nje te da se potvrdi da je početna točka za smanjenja utvrđena u procjeni štete bila iznimna 2021. godina. Komisija se nije složila s MHTL-om da je procjena štete iskrivljena. Poljoprivredno-prehrambeni lanac u Uniji, uključujući sektor gnojiva, smatrao se ključnim tijekom pandemije bolesti COVID-19 pa su nastavljene opskrba i distribucija UAN-a. Komisija je zaključila da industrija gnojiva nije posebno pogođena pandemijom (23) i da zato početna točka razdoblja razmatranog za procjenu štete nije dala iskrivljenu sliku štete.

(153)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

(154)

UAN se u Uniji obično proizvodi u integriranim kemijskim postrojenjima koja proizvode više proizvoda. U tom se kontekstu u razmatranom razdoblju proizvodnja UAN-a smanjila za 37 %, s 3 649 010 tona na 2 299 135 tona, što je oko 1,4 milijuna tona manje nego u razdoblju početnog ispitnog postupka. Nezabilježena plinska i energetska kriza u razmatranom razdoblju dovela je do privremenih prekida u proizvodnji proizvođača iz Unije.

(155)

Proizvodni kapacitet smanjio se od 2021. do 2022., a zatim je ostao stabilan do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije.

(156)

S obzirom na prilično stabilne kapacitete i pad proizvodnje, iskorištenost kapaciteta smanjila se s 41 % u 2021. na 28 % u razdoblju ispitnog postupka revizije, što je znatno ispod iskorištenosti kapaciteta u razdoblju početnog ispitnog postupka (50 %) i svakako neodrživo u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.

5.5.2.2.   Količina prodanih proizvoda i tržišni udio

(157)

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio

(158)

Količina prodaje industrije Unije u Uniji u razmatranom razdoblju smanjila se za 45 %. To je u oštroj suprotnosti s rastućim razinama uvoza iz predmetnih zemalja u kontekstu pada potrošnje u Uniji.

(159)

Tržišni udio industrije Unije pao je 28 % tijekom razmatranog razdoblja. To je bila posljedica loših tržišnih uvjeta, posebno niskih cijena uvezenog UAN-a. Tržišni udio industrije Unije izgubljen je zbog uvoza iz predmetnih zemalja, čiji se tržišni udio u razmatranom razdoblju u osnovi utrostručio.

(160)

Prethodno navedeni podaci o proizvodnji, niskoj iskorištenosti kapaciteta, količini prodaje i tržišnom udjelu pokazuju da industrija Unije u razmatranom razdoblju nije mogla rasti, dok se uvoz iz predmetnih zemalja povećao u apsolutnom smislu i u smislu tržišnog udjela.

(161)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7

Zaposlenost i produktivnost

(162)

Zbog pogoršanja okolnosti na tržištu za industriju Unije, broj zaposlenika industrije Unije u razmatranom razdoblju smanjio se za 19 %. Međutim, s obzirom na privremena zatvaranja postrojenja i još veće smanjenje proizvodnje, produktivnost je u razmatranom razdoblju pala za 22 % . Kad je to bilo moguće, industrija Unije nastojala je prenijeti radna mjesta u proizvodnji UAN-a na druge dijelove kemijskog postrojenja umjesto otpuštanja vrijednih zaposlenika.

(163)

Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na količinu i cijene proizvoda uvezenih iz predmetnih zemalja.

(164)

Zbog kontinuiranog nepravednog određivanja cijena izvoznika iz predmetnih zemalja industrija Unije nije se mogla oporaviti od dampinga utvrđenog u početnom ispitnom postupku.

(165)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku za nepovezane kupce u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8

Prodajne cijene i trošak proizvodnje u Uniji

(166)

Na prodajne cijene utjecala je dinamika ponude i potražnje, uključujući privremeno ograničenu proizvodnju nekih proizvođača iz Unije, što je značilo povećanje prodajnih cijena u Uniji u kontekstu smanjene dostupnosti UAN-a na tržištu Unije. Nakon što su cijene dosegnule vrhunac u drugom tromjesečju 2022., odnosno zbog utjecaja ruske ratne agresije protiv Ukrajine na cijene plina i energije, prodajne cijene UAN-a pale su do sredine 2023., a zatim su se stabilizirale.

(167)

Prodajne cijene u razmatranom razdoblju povećale su se za 9 %, a jedinični trošak proizvodnje u istom se razdoblju povećao za 15 %. Sve veći trošak proizvodnje uglavnom je bio određen fluktuacijama cijene plina, koja je činila većinu troškova proizvodnje UAN-a. Međutim, proizvođači iz Unije 2023. i u razdoblju ispitnog postupka revizije zbog nepoštenog tržišnog natjecanja s jeftinim uvozom UAN-a iz predmetnih zemalja nisu mogli pokriti troškove proizvodnje UAN-a svojim razinama prodajnih cijena. Zbog toga je prodaja UAN-a proizvođača iz Unije na tržištu Unije počela bilježiti gubitke.

(168)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 9

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(169)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju povećali su se za 7 %, i to zbog ispunjenja obveza indeksacije plaća. Troškovi rada po zaposleniku bili su viši 2022., kad je profitabilnost dosegnula vrhunac.

(170)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zalihe

(171)

Završne zalihe smanjile su se za 5 % u razmatranom razdoblju, a zalihe kao postotak proizvodnje blago su se povećale. Taj čimbenik nije se smatrao značajnim pokazateljem štete u početnom ispitnom postupku jer su zalihe kao postotak proizvodnje bile niske tijekom cijelog razdoblja, a završne zalihe podložne su sezonskim fluktuacijama. Komisija je smatrala da je to slučaj i u ovom ispitnom postupku. U ovom ispitnom postupku utvrđene razine zaliha bile su više nego u početnom ispitnom postupku.

(172)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 11

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(173)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku tako što je neto dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji iskazala kao postotak prihoda od te prodaje. Profitabilnost se smanjila s 9,4 % u 2021. na –7,7 % u razdoblju ispitnog postupka revizije zbog kretanja prosječnih prodajnih cijena i troškova proizvodnje opisanih u uvodnim izjavama 166. i 167., niže iskorištenosti kapaciteta i niže proizvodnje radi apsorpcije fiksnih troškova. Godina 2022. bila je neuobičajena zbog visokih cijena sirovina i energije, ali i visokih cijena UAN-a u kontekstu poremećaja u opskrbi. Izmijenjeni rasporedi proizvodnje, porast troškova proizvodnje i smanjenje prodajnih cijena zbog uvoza iz predmetnih zemalja uzrokovali su gubitke industriji Unije 2023. i u razdoblju ispitnog postupka revizije. Te činjenice ne mogu se dovesti u pitanje poboljšanim maržama u sektoru dušika koje navodi MHTL u svojim primjedbama na objavu na temelju podataka iz istraživanja tržišta za Europu (uključujući Norvešku) za dio 2025. (24), tj. podataka za sektor širi od UAN-a, za zemljopisno područje šire od Unije i za razdoblje nakon razdoblja ispitnog postupka revizije.

(174)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Neto novčani tok razvijao se negativno u razmatranom razdoblju i uvelike pratio kretanje profitabilnosti.

(175)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Tijekom razmatranog razdoblja kretao se negativno zbog već opisanih trendova profitabilnosti i novčanog toka.

(176)

Industrija Unije imala je ograničena ulaganja u razmatranom razdoblju, čak i ako su kontinuirana ulaganja u integrirano kemijsko postrojenje ključna za dugoročni opstanak. Pad razine ulaganja bio je uzrokovan smanjenom sposobnošću prikupljanja kapitala, što je vidljivo iz pogoršanja stanja novčanih tokova i loših tržišnih uvjeta. Ulaganja, manja nego u početnom ispitnom postupku, bila su usmjerena na smanjenje potrošnje energije, racionalizaciju i povećanje učinkovitosti.

(177)

U razmatranom razdoblju industrija Unije pretrpjela je pad prodajnih cijena (–9 %), što je zajedno s povećanim troškovima (+15 %) prouzročilo razinu dobiti od 9,4 % u 2021. te se pretvorilo u gubitke 2023. i u razdoblju ispitnog postupka revizije. Ta su kretanja dovela do velikog pada novčanog toka, povrata ulaganja i razina ulaganja. Znatni negativni učinci osjetili su se i u pokazateljima količine kao što su proizvodnja, koja se smanjila za 37 %, količina prodaje, koja se smanjila za 45 %, i tržišni udio, koji je pao sa 76,6 % u 2021. na 54,9 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. Osim toga, razine iskorištenosti kapaciteta smanjile su se na zabrinjavajuće razine, preniske za povrat relevantnih troškova. Zbog svega toga Unija i daje trpi štetu. Nijedan od ispitanih pokazatelja nije pokazivao oporavak ni pozitivne promjene.

(178)

Nakon objave MHTL se nije složio da ispitani pokazatelji štete nisu pokazali oporavak ili pozitivan razvoj. Komisija je odbacila primjedbe MHTL-a jer su se temeljile na odabranim kretanjima u odabranim godinama i na pogrešnom prikazivanju činjenica. Na primjer, MHTL je tvrdio da se proizvodnja industrije Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije povećala na najvišu razinu od početka razmatranog razdoblja, što je potpuno netočno (vidjeti tablicu 5). Ta stranka je također navela „zamjetno poboljšanje stopa iskorištenosti kapaciteta industrije Unije” u razdoblju ispitnog postupka revizije (povećanje s 25 % na 28 % od 2022.), čime se zanemaruje 2021. i činjenica da tablica 5 jasno prikazuje pad iskorištenosti kapaciteta u razmatranom razdoblju (–33 %). MTHL je smatrao pozitivnim kretanjem manji pad prodaje u apsolutnom smislu u tablici 6 od 2023. do razdoblja ispitnog postupka revizije (– 112 693 tone) u usporedbi s većim padom uvoza iz predmetnih zemalja u istom razdoblju (– 210 254 tone, kako je prikazano u tablici 2), što pogrešno pokazuje da se u razmatranom razdoblju tržišni udio uvoza iz predmetnih zemalja gotovo utrostručio, dok se tržišni udio industrije Unije smanjio za 28 %.

(179)

Na temelju svega navedenog Komisija je zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(180)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Nakon objave CFI je naveo da Komisija to nije učinila i da je trebala ispitati učinke drugih poznatih čimbenika koji su uzrokovali početno pogoršanje industrije Unije prije nastavka uvoza iz SAD-a. Komisija je odbacila tvrdnju CFI-ja kao neosnovanu i osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetnih zemalja. Ti su čimbenici sljedeći: učinci uvoza iz ostalih trećih zemalja, izvozni rezultati industrije Unije, uvoz UAN-a od strane industrije Unije, rastući trošak proizvodnje i smanjenje potrošnje u Uniji.

(181)

Tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije izgubila je znatne količine prodaje na tržištu Unije jer se njezina prodaja u Uniji smanjila za 45 %. Budući da se potrošnja smanjila za 23 %, tržišni udio industrije Unije pao je sa 76,6 % na 54,9 %.

(182)

Smanjenje tržišnog udjela industrije Unije može se pripisati uvozu iz predmetnih zemalja, čime se njihov tržišni udio povećao s 15,8 % na 42,8 %. Nakon početka ruske ratne agresije protiv Ukrajine cijene energije znatno su se povećale, što je dovelo do brzog povećanja troška proizvodnje. Istodobno se količina uvoza eksponencijalno povećala.

(183)

Pristojbe na snazi fiksne su pristojbe utvrđene u vrijeme kad su cijene UAN-a bile niske u usporedbi s cijenama u razmatranom razdoblju. Prosječna prodajna cijena industrije Unije iznosila je 127 EUR/tona u 2017. i 2018., odnosno razdoblju upotrijebljenom za izračun iznosa posebne pristojbe tijekom početnog ispitnog postupka, dok je prosječna prodajna cijena industrije Unije zabilježena u razdoblju ispitnog postupka revizije bila više od dva puta viša zbog znatno povećanih troškova. Kao posljedica toga, znatno se smanjila učinkovitost posebne pristojbe, a uvoz iz predmetnih zemalja imao je pogubne učinke na količinu već 2022., kad su se cijene UAN-a naglo povećale, a utvrđene antidampinške pristojbe činile vrlo mali udio konačne cijene UAN-a. Osim toga, nakon znatnog gubitka količine i tržišnog udjela 2022. industrija Unije od 2023. nije mogla prenijeti povećanja troškova na svoje prodajne cijene zbog nepoštenog tržišnog natjecanja s dampinškim uvozom te je 2023. i u razdoblju ispitnog postupka revizije pretrpjela znatne gubitke.

(184)

Stoga je jasno da je veliko povećanje uvoza po sve nižim cijenama koje su smanjivale cijene industrije Unije imalo glavnu ulogu u brzom pogoršanju gospodarskih pokazatelja industrije Unije. Stanje su dodatno pogoršala dva čimbenika koja su specifična za UAN. Kao prvo, UAN je roba koja se kupcima prodaje gotovo isključivo na temelju cijene. Stoga bi i samo mala razlika u cijeni mogla imati znatne posljedice. Kao drugo, UAN je, za razliku od većine gnojiva, tekući proizvod za čiju su pohranu potrebni posebni spremnici. Stoga proizvođači iz Unije koji dosegnu svoje ograničenje kapaciteta skladištenja UAN-a moraju premjestiti UAN u distribucijski lanac prodajom zaliha po prevladavajućim cijenama na tržištu, čak i ako su te cijene niske.

(185)

CFI je naveo da njegova ponuda u EU-u ovisi o potražnji, a ne o ponudi, no za potrebe ove analize nije važno traži li CFI kupce ili kupci traže dobavljača. CFI je dalje naveo da je u najboljem slučaju postojala slaba korelacija između uvoza iz SAD-a i pada rezultata proizvođača iz Unije, da su različita nepovezana kretanja na tržištu pogrešno pripisana učinku uvoza te da bi Komisija trebala zaključiti slično kao u predmetu Bjelančevine soje (25), u kojem je utvrđeno da je prekinuta uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije. Nakon objave CFI je smatrao da kretanja štete nisu spojiva s uvozom iz SAD-a. S tim u vezi tvrdio je da su se rezultati industrije Unije pogoršali već 2021., odnosno prije nego što je uvoz iz SAD-a ponovno ušao u Uniju. Komisija se nije složila s tim i podsjetila je CFI da je uzročnost utvrđena u početnom ispitnom postupku i da je analiza štete u trenutačnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera prvenstveno usmjerena na pitanje je li se industrija Unije oporavila od prethodne štete uzrokovane dampinškim uvozom te hoće li se ta šteta nastaviti ili ponoviti u slučaju isteka mjera. Nadalje, za razliku od predmeta Bjelančevine soje, ovim ispitnim postupkom utvrđena je jasna uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja, uključujući uvoz iz SAD-a, i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 182., tržišni udio uvoza iz predmetnih zemalja povećao se s 15,8 % u 2021. na 42,8 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. Tržišni udio uvoza iz SAD-a povećao se s 0 % u 2021. na 20,6 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. Osim toga, utvrđene dampinške marže bile su znatno više od de minimis za tri predmetne zemlje.

(186)

Uvoz iz trećih zemalja bio je skuplji od uvoza iz predmetnih zemalja. Količina uvoza iz trećih zemalja također se znatno smanjila te je činila tržišni udio od 7,6 % u 2021., ali ne više od 2,3 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. Komisija je stoga zaključila da takav uvoz nije pridonijeo šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(187)

Tijekom ispitnog postupka uvoznik koji surađuje Union Invivo napomenuo je da su manji uvozni tokovi iz Bjelarusa, nakon sankcija koje je uveo EU, doveli do reorganizacije uvoznih tokova drugog podrijetla u kontekstu manje proizvodnje UAN-a proizvođača iz Unije. Komisija je potvrdila da se uvoz bjeloruskog UAN-a doista znatno smanjio zbog geopolitičkih razloga i sankcija koje je uveo EU. Međutim, Komisija je napomenula i da je tržišni udio uvoza iz Bjelarusa 2021. iznosilo 4,7 %, dok je uvoz iz predmetnih zemalja te godine imao više od tri puta veći tržišni udio, koji je iznosio 15,8 %. Nadalje, dok se uvoz iz Bjelarusa od 2021., tj. prije sankcija, smanjio za 120 271 tonu, uvoz iz predmetnih zemalja u istom se razdoblju povećao za 582 869 tona, tj. gotovo pet puta više od te količine. Pad uvoza iz Bjelarusa stoga ne objašnjava snažnu prisutnost i povećanje uvoza iz predmetnih zemalja u razmatranom razdoblju.

(188)

U ispitnom postupku proizvođači izvoznici koji surađuju pripisali su štetno stanje proizvođača iz Unije smanjenju izvoza industrije Unije.

(189)

Količina proizvoda koju su proizvođači iz Unije u uzorku izvezli u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 12

Izvozni rezultati proizvođača iz Unije u uzorku

(190)

Izvoz je u razmatranom razdoblju u prosjeku činio 16 % proizvodnje UAN-a industrije Unije. Osim toga, pad izvozne prodaje bio je ograničen u usporedbi s padom prodaje Unije, čak i u relativnom smislu, a cijene izvoza industrije Unije fluktuirale su i ponekad bile iznad njezinih cijena na tržištu Unije. Komisija je stoga zaključila da izvozni rezultati proizvođača iz Unije nisu doprinijeli šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(191)

CFI je napomenuo da su neki proizvođači iz Unije sami sebi nanijeli štetu koju su pretrpjeli jer su kupili UAN od predmetnih zemalja. Ispitnim postupkom utvrđeno je da je proizvođač iz Unije u uzorku na koji upućuje CFI iznimno kupio male količine UAN-a, zbog teških tržišnih okolnosti, kako bi ispunio određene narudžbe. Te djelatnosti nisu imale znatan učinak na ukupno štetno stanje industrije Unije do te mjere da uzročno-posljedična veza nije stvarna ili nije znatna. Tvrdnja je stoga odbačena.

(192)

Proizvođači izvoznici koji surađuju, udruženje AFCOME (26) i Union Invivo naveli su da je šteta prouzročena činjenicom da su (neki) proizvođači iz Unije platili visoku cijenu plina/energije i/ili da su se previše oslanjali na ruski plin (a ta se ovisnost upotrebljavala kao oružje) i/ili da su imali neučinkovite strukture troškova koje su ograničile njihovu sposobnost reagiranja na vanjske šokove i/ili niske stope iskorištenosti zbog privremenih zatvaranja postrojenja za proizvodnju amonijaka. Proizvođači izvoznici koji surađuju dodali su da su neke od tih okolnosti bile bez presedana, iznimne i da je sve manje vjerojatno da će se ponoviti, iako je u fazi objave CFI smatrao da su poteškoće u opskrbi u Uniji zapravo strukturne. MHTL je naveo da su okolnosti u kojima su proizvođači iz Unije ostvarili negativne rezultate bile iznimne prirode, dok dostupni podaci (u zahtjevu) uvelike upućuju na to da se industrija Unije od toga dobro oporavlja te da se njezino stanje i dalje poboljšava. Nakon objave AFCOME, INOXA (27) i Union Invivo ustrajali su na činjenici da su predmetne zemlje imale pristup plinu po nižim cijenama od proizvođača iz Unije, dok je CFI zatražio analizu rezultata sektora gnojiva u Uniji koji odražavaju navodni širi kolaps u industrijama EU-a s intenzivnom potrošnjom prirodnog plina, uključujući čelik, cement, staklo i papir.

(193)

Tvrdnje se odbacuju jer su, u ravnopravnim uvjetima, bez obzira na stanje industrija s intenzivnom potrošnjom prirodnog plina koje ne proizvode UAN, proizvođači UAN-a iz Unije u svakom slučaju trebali moći povećati svoje prodajne cijene na održivu/profitabilnu razinu, što nije bio slučaj, kako je pokazao ovaj ispitni postupak. Napominje se i da se kretanjem cijena i troškova plina/energije u razmatranom razdoblju u ovom slučaju nije moglo objasniti smanjenje dobiti jer je 2022., kad su cijene i troškovi plina/energije dosegnuli vrhunac, industrija Unije bila profitabilna. Razlika u cijeni plina u Uniji i u predmetnim zemljama ne opravdava utvrđene dampinške prakse.

(194)

Nakon objave MHTL je osporavao prethodno navedenu ocjenu Komisije. Kad se sve stvari uzmu u obzir kao jednake, ta stranka ne smatra da automatski proizlazi u svim okolnostima da će prodavatelj moći povećati svoju prodajnu cijenu ad infinitum kako bi pokrio vlastite troškove jer druga ograničenja utječu na sposobnost prodavatelja da poveća cijene, kao što su ponuda i potražnja te izgledi da će se kupci okrenuti konkurentima. Komisija je odbacila MHTL-ova razmatranja u kojima se zanemaruje da su proizvođači iz Unije u ravnopravnim uvjetima trebali moći prenijeti povećanja troškova, a ne ostvariti gubitke nakon pada cijena plina (u drugom dijelu razmatranog razdoblja).

(195)

Tablica 1 pokazuje da se potrošnja na tržištu Unije ukupno smanjila za 23 %. Trend smanjenja potražnje čest je za dušična gnojiva, koja se u posljednje vrijeme suočavaju sa stabilnim padom stopa potrošnje zbog zahtjevnih klimatskih situacija, promjena regulatornih okvira u području okoliša i geopolitičkih čimbenika. Nije jasno hoće li se silazno kretanje nastaviti i ubuduće, osobito kad je riječ o UAN-u. Kad je riječ o budućim kretanjima, CFI je napomenuo da se, iako se potražnja za UAN-om mijenjala od 2020. do 2024., predviđa da će se ona povećati globalno i u Uniji (iako kvantifikacija nije navedena).

(196)

Nakon objave CFI je zatražio analizu toga je li pad prodaje UAN-a proizvođača iz Unije u Uniji proizašao iz pada potražnje i je li smanjenje potrošnje u Uniji smanjilo iskorištenost kapaciteta proizvođača iz Unije, apsorpciju fiksnih troškova i profitabilnost. U vezi s tim Komisija podsjeća da su u odjeljcima 5.2., 5.5.2.1., 5.5.2.2. i 5.5.3.4. analizirana kretanja potrošnje u Uniji, iskorištenosti kapaciteta u Uniji, prodaje proizvođača iz Unije u Uniji i njihove profitabilnosti.

(197)

Komisija je utvrdila da se, unatoč ukupnom smanjenju potrošnje UAN-a u Uniji u razmatranom razdoblju, uvoz iz predmetnih zemalja stalno povećavao u tom razdoblju nauštrb ostalog uvoza i prodaje industrije Unije. Stoga je zaključeno da je, iako su promjene u potražnji možda doprinijele materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije, dampinški uvoz ostao glavni uzrok takve štete. Drugim riječima, zbog učinaka smanjenja potrošnje u Uniji uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije nije bila stvarna ili znatna.

(198)

Stoga je na temelju prethodno navedenog Komisija zaključila da je uvoz iz predmetnih zemalja prouzročio materijalnu štetu industriji Unije, a tome je možda doprinijelo i smanjenje potrošnje. Utvrđeno je da ostali čimbenici nisu doprinijeli utvrđenoj šteti.

(199)

Komisija je u uvodnoj izjavi 179. zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u razdoblju ispitnog postupka revizije. Stoga je u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe procijenila vjerojatnost nastavka štete koju je uzrokovao dampinški uvoz iz predmetnih zemalja ako se dopusti istek mjera.

(200)

Komisija je u tom pogledu analizirala sljedeće elemente: proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u predmetnim zemljama, vjerojatne razine cijena uvoza iz predmetnih zemalja u slučaju isteka antidampinških mjera i njihov učinak na industriju Unije te privlačnost tržišta Unije.

(201)

Komisija je napomenula da analiza prethodno navedenih elemenata jasno podupire zaključak o nastavku štete. Neovisno o tome, isti elementi, u kombinaciji s uvozom iz predmetnih zemalja u razmatranom razdoblju unatoč uvođenju antidampinških pristojbi, jasno upućuju na to da bi se šteta ponovno pojavila ako se mjere ne produlje.

(202)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 94., 99. i 103., u tri predmetne zemlje postoji znatan neiskorišteni proizvodni kapacitet. Svi izvoznici u predmetnim zemljama imaju kapacitet za brzo povećanje izvoza u Uniju, što je vidljivo iz znatnog povećanja uvoza iz svih triju predmetnih zemalja u razdoblju od 2021. do 2022. Njihov zajednički neiskorišteni kapacitet procijenjen je na oko dva milijuna tona, što iznosi dvije trećine potrošnje u Uniji u razdoblju ispitnog postupka revizije. Treba napomenuti i da u dvjema predmetnim zemljama koje posjeduju većinu neiskorištenih kapaciteta (Rusija i Trinidad i Tobago) postoji malo domaćeg tržišta ili ga uopće nema.

(203)

Uvoz iz predmetnih zemalja smanjio je cijene industrije Unije u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Ponderirana prosječna marža sniženja cijena iznosila je 18 % za uvoz iz Rusije, 12 % za uvoz iz Trinidada i Tobaga te 3,5 % za uvoz iz SAD-a. Ako mjere isteknu, očekuje se nastavak snižavanja cijena, čime će se dodatno pogoršati šteta koju je pretrpjela industrija Unije. Razine sniženja cijena i sprečavanja rasta cijena za SAD povećale bi se ako se ostvare okolnosti iz uvodne izjave 209. u nastavku.

(204)

Proizvođači izvoznici koji surađuju izvozili su UAN u nekoliko trećih zemalja, kako je detaljno opisano u sljedećem odjeljku, po cijenama koje ovise o prevladavajućim tržišnim uvjetima. Bez antidampinških mjera u Uniji cijena uvoza iz predmetnih zemalja u Uniju bit će niža i privlačnija. Napominje se da je CFI bio jedini proizvođač izvoznik koji surađuje sa znatnim domaćim tržištem.

(205)

S obzirom na prevladavajuće iskrivljene umjetno niske cijene plina u Rusiji koje određuje država i namjernu politiku dvostrukog određivanja cijena plina, ruski se plin prodaje po umjetno niskim cijenama lokalnoj domaćoj industriji UAN-a, a u Uniju se prodaje po vrlo visokim izvoznim cijenama. Učinci politike dvostrukog određivanja cijena plina pogoršali su se zbog dosad nezabilježene plinske krize u Uniji. Stoga se očekuje da će Rusija nastaviti izvoz UAN-a po niskim cijenama koje snižavaju cijene industrije Unije.

(206)

Kako je navedeno u odjeljku 4., tržište Unije privlačno je zbog veličine i cijena. UAN se upotrebljava samo u zapadnoj središnjoj Europi, Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Argentini i Australiji, a godišnje se na globalnoj razini trguje samo s četiri do pet milijuna tona (28). Unija je drugo najveće tržište UAN-a u svijetu. CFI je napomenuo da se, iako se potražnja mijenjala od 2020. do 2024., predviđa njezino povećanje globalno i u Uniji. Tržište Unije i dalje je privlačno zbog cijene među poljoprivrednicima koji troše gnojiva i imaju pristup vrijednim izvorima financiranja, infrastrukturi za tehnike precizne gnojidbe i drugim resursima. Mjere na snazi nisu spriječile predmetne zemlje da povećaju svoj tržišni udio s 37,7 % u razdoblju početnog ispitnog postupka na 42,8 % u razdoblju ispitnog postupka revizije ovog ispitnog postupka.

(207)

Izvoznici općenito imaju uhodane distribucijske kanale gnojiva u Uniji, što olakšava izvoz s logističke strane. Njihova sposobnost brzog slanja znatnih količina u Uniju bila je posebno izražena 2022., kad je količina uvoza u Uniju iz predmetnih zemalja bila oko 1,5 puta veća nego 2021. Rusija je krajem 2021. utvrdila kvote za izvoz mineralnih gnojiva, ali njihova provedba i produljenje nisu imali velik učinak na količinu izvoza (29).

(208)

Osim toga, potrošnja UAN-a, za koju je potrebna posebna infrastruktura koja već postoji u Uniji, ne može se lako stvoriti na novim tržištima.

(209)

Nadalje, privlačnost tržišta Unije povećat će se ako se carine za UAN koji dolazi iz SAD-a smanje sa sadašnjih 6,5 % na nulu (30). Zbog nedavne promjene trgovinske politike SAD-a (31) mogle bi se očekivati dodatne količine UAN-a iz te zemlje, čime bi se konačno ukinule carine koje je SAD namjeravao primjenjivati na određeni uvoz, uključujući UAN. To će vjerojatno dovesti do oživljavanja tržišnog natjecanja na domaćem tržištu UAN-a u SAD-u, a zatim do zasićenja tog tržišta i posljedičnog preusmjeravanja UAN-a iz SAD-a na primarno tržište u Uniji.

(210)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da bi ukidanje mjera vrlo vjerojatno uzrokovalo znatno povećanje dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja po štetnim razinama cijena, što bi dodatno pogoršalo štetu koju je pretrpjela industrija Unije. To bi ozbiljno ugrozilo održivost industrije Unije.

(211)

Proizvođači izvoznici koji surađuju smatrali su povećanje proizvodnje ili tržišnog udjela proizvođača iz Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije u usporedbi s 2023. znakom oporavka industrije Unije. Nakon objave MHTL je ukazao na poboljšane uvjete rada industrije Unije koji proizlaze iz pada cijena prirodnog plina nakon razdoblja ispitnog postupka revizije, što bi, prema mišljenju te stranke, bilo u suprotnosti s bilo kojim zaključkom o vjerojatnosti nastavka materijalne štete za industriju Unije. Ta razmatranja ne mogu dovesti u pitanje zaključak iz prethodne uvodne izjave s obzirom na analizu u odjeljcima 5.5.2. i 5.5.3.

(212)

Materijalna šteta u svakom bi se slučaju vjerojatno ponovila u slučaju isteka mjera. Konkretno, bez produljenja mjera najvjerojatnije će doći do naglog porasta dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja po štetnim cijenama. Nakon konačne objave CFI je doveo u pitanje obje tvrdnje u pogledu uvoza iz SAD-a zbog pogrešne analize dampinga. Na tvrdnje CFI-ja u vezi s tim odgovoreno je u odjeljku 4.3.3. Komisija je zaključila da je rizik od naglog povećanja štetnog dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja znatan zbog postojanja znatnih neiskorištenih kapaciteta u zemljama izvoznicama. Dostupni podaci o izvoznim cijenama dodatno upućuju na to da će cijene UAN-a u Uniji i dalje biti privlačne s obzirom na to da nijedno drugo odredište ne može apsorbirati količinu koju prodaju proizvođači izvoznici koji surađuju u Uniji. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 206., vrlo je malo zemalja koje troše UAN.

(213)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije kao cjeline. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih različitih uključenih interesa, uključujući interes industrije Unije, uvoznika, korisnika i drugih gospodarskih subjekata.

(214)

U cijeloj je Uniji oko 20 poznatih proizvođača UAN-a. Proizvođači iz Unije koji obuhvaćaju gotovo 70 % proizvodnje Unije surađivali su u ispitnom postupku. Nijedan se nije protivio ispitnom postupku.

(215)

U kontekstu zahtjevnog tržišta gnojiva u pogledu ponude i promjenjivih cijena očekivani učinak mjera na snazi ublažen je visokim cijenama UAN-a te stoga nije doveo do velikog oporavka industrije Unije. Stavljanje mjera izvan snage vjerojatno će imati negativan učinak na industriju Unije zbog vjerojatnog povećanja štetnog uvoza iz predmetnih zemalja, što bi dovelo do manje količine prodaje i nižih cijena, čime bi se povećali financijski gubici i dodatno ugrozila sposobnost ulaganja industrije Unije. Produljenje mjera omogućilo bi industriji Unije da nastavi s poslovanjem, nudi redovitu opskrbu proizvodom iz postupka revizije, zadrži radna mjesta, ulaže u zelenu tranziciju i poveća profitabilnost na održive razine.

(216)

Predstavnici njemačkih poljoprivrednika izjavili su da bi zbog CBAM-a (32) antidampinške pristojbe postale nepotrebne. Komisija je odbacila tu tvrdnju jer se CBAM odnosi na druga pitanja osim dampinga (odnosno suzbijanje istjecanja ugljika). Nadalje, prema AGPB-u (33) i Union Invivu ništa ne upućuje na to da će CBAM zaustaviti uvoz UAN-a, čak i ako se može razumno očekivati odvraćajući učinak.

(217)

Dva nepovezana uvoznika dostavila su odgovor na upitnik i pristala na daljnju suradnju u ispitnom postupku. Oba su podržala produljenje mjera povezanih s uvozom UAN-a iz Rusije iz geopolitičkih razloga.

(218)

Djelatnosti povezane s UAN-om činile su manji dio djelatnosti jednog od dvaju uvoznika koji surađuju, koji je udruženje zadruga koje djeluje u ime svojih članova i koje je 2023. opskrbljivalo više od 20 % tržišta Unije proizvodom iz postupka revizije. Drugi uvoznik, koji se više oslanja na UAN, prilagodio je prodajne cijene ovisno o promjenama na tržištu UAN-a. Dva uvoznika koji surađuju pružala su širok raspon usluga i/ili proizvoda i imala su nekoliko izvora opskrbe.

(219)

Bilo kakve negativne posljedice za uvoznike u Uniji koje proizlaze iz produljenja mjera ne mogu biti veće od pozitivnih učinaka mjera na industriju Unije. Produljenjem mjera žele se podržati ravnopravni uvjeti za sve stranke. Osim toga, uvoznici općenito nude širok raspon gnojiva i/ili usluga i imaju više izvora opskrbe. Većina stranaka, uključujući oba uvoznika koji surađuju, izjavila je da bi u konačnici krajnji korisnici UAN-a, tj. poljoprivrednici, bili stranke na koje bi utjecala eventualna poskupljenja cijena zbog mjera.

(220)

Nijedna stranka koja zastupa interese korisnika nije dostavila odgovore na upitnik.

(221)

Javila su se udruženja koja predstavljaju relevantne poljoprivredne zadruge i/ili poljoprivrednike u Uniji (Copa-Cogeca) i u Austriji, Belgiji (Valonija), Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Irskoj, Poljskoj i Portugalu. Nijedna od tih država nije osporavala produljenje mjera povezanih s uvozom UAN-a iz Rusije iz geopolitičkih razloga. Međutim, osporavale su produljenje mjera povezanih s uvozom UAN-a iz drugih predmetnih zemalja jer su te mjere naštetile poljoprivrednicima. Proizvođači izvoznici koji surađuju izrazili su slično stajalište i dostavili dokumente u vezi s tim. Neki francuski sindikati / skupine zadruga koje djeluju kao platforme za kupnju poljoprivrednih proizvoda u ime poljoprivrednika komentirali su negativan učinak mjera na francuske poljoprivrednike i predložili da poljoprivrednici financiraju nepostojanje plina na području EU-a plaćanjem antidampinških pristojbi na UAN.

(222)

Udruženja koja predstavljaju poljoprivrednike tvrdila su da zamjenskih proizvoda za poljoprivrednike (i/ili druge gospodarske subjekte) nema ili da ih je malo jer proizvodnja dušičnih gnojiva u Uniji nije dovoljna. Međutim, neki popratni skupovi podataka koje su dostavile stranke, posebno u vezi s proizvodnjom UAN-a u Uniji, bili su nepotpuni.

(223)

Neke su se primjedbe odnosile na važnost troškova UAN-a na poljoprivrednom gospodarstvu (iako se brojke razlikuju od stranke do stranke (34)) i/ili se u njima navodi da su poljoprivrednici godinama u lošoj situaciji zbog raznih razloga (npr. slab urod, niske prodajne cijene, loše vrijeme ili velika konkurencija na tržištu) i ističe da su radna mjesta ugrožena. Te stranke smatraju da bi zadržavanje antidampinških mjera neke poljoprivrednike prisililo da prestanu proizvoditi i/ili dalje pogoršalo stanje u sektoru koji posluje na nestabilnom tržištu jer poljoprivrednici ne mogu prenijeti troškove na korisnike i trebaju ostati konkurentni na globaliziranom tržištu. Nakon objave AGPB je naveo da u Uniji postoje tisuće poljoprivrednih gospodarstava specijaliziranih za uzgoj žitarica s tisućama radnih mjesta, među ostalim u aktivnostima na početku i na kraju proizvodnog lanca. Međutim, nijedna stranka nije kvantificirala broj radnih mjesta koja bi mogla biti obuhvaćena niti je stvarnim dokazima potkrijepila ako bi, kako i/ili koliko njih moglo biti u opasnosti.

(224)

Iako se priznaje da bi se učinak mjera mogao razlikovati ovisno o vrsti poljoprivrednog gospodarstva ili poljoprivrednoj praksi, napominje se da je Komisija u početnom ispitnom postupku utvrdila da UAN čini manje od 1 % ukupnih poljoprivrednih troškova u Uniji. Taj je postotak ostao nesporan u ovom ispitnom postupku. U svojim primjedbama na objavu AGPB je naveo da taj postotak čini znatan iznos.

(225)

Utvrđeno je da povećanje cijena koje proizlazi iz mjera nije imalo znatan učinak na poljoprivredni sektor u cjelini u Uniji ni na izvoz pšenice, tj. glavne poljoprivredne kulture u Uniji za koju se troši UAN. Štoviše, izvoz pšenice iz Unije povećao se s 32,3 milijuna tona 2021./2022. na 35,1 milijun tona 2022./2023., a zatim na 38,9 milijuna tona 2023./2024 (35). U tom je pogledu AGPB u primjedbama na objavu naveo da je Komisija zanemarila da je izvoz pšenice iz Unije 2024. pao iz više razloga, odnosno zbog povećanja cijena gnojiva, te da bi mnoga poljoprivredna gospodarstva specijalizirana za proizvodnju žitarica imala negativan prihod 2024. i 2025. Komisija je utvrdila da je posljednja tvrdnja AGPB-a u suprotnosti s njegovim razmatranjima o nepostojanju korelacije između povećanja izvoza pšenice 2021./2022., 2022./2023. i 2023./2024. i cijena gnojiva (gnojiva se kupuju 18 mjeseci prije žetve). Komisija je naposljetku podsjetila na svoj nalaz iz početnog ispitnog postupka o nepostojanju korelacije između razlike u troškovima ulaznih elemenata poljoprivrednih gospodarstava i prihoda poljoprivrednika.

(226)

Budući da se UAN upotrebljava kao gnojivo u vrlo različitim okolnostima i da njegova upotreba uvelike varira među usjevima, regijama itd., kao u početnom ispitnom postupku Komisija je svoju analizu usmjerila na mogući učinak zadržavanja mjera na poljoprivredna gospodarstva specijalizirana za običnu pšenicu (tj. glavni usjev za koji se primjenjuje UAN) u Francuskoj (najveći proizvođač pšenice u Uniji) koja upotrebljavaju UAN kao jedini izvor dušičnog gnojiva. Podsjeća se da je Francuska druga zemlja po veličini potrošnje proizvoda iz postupka revizije na svijetu i da je 2023. činila 52 % potrošnje proizvoda iz postupka revizije u Europi (36).

(227)

Gnojiva za francuska poljoprivredna gospodarstva specijalizirana za oranične usjeve činila su 22,7 % ukupnih intermedijarnih sredstava za poljoprivrednu proizvodnju 2023 (37). Francuski specijalizirani poljoprivrednici, čiji je glavni proizvod pšenica (više od 30 %), namijenili su 27,3 % svojih ukupnih troškova proizvodnje gnojivima. Za ta poljoprivredna gospodarstva UAN je činio oko 19,1 % ukupnih troškova proizvodnje, od čega bi 1,53 % proizlazilo iz trenutačnih antidampinških pristojbi (38). COPA-COGECA osporavala je nalaz od 1,53 % za razdoblje ispitnog postupka revizije, ali nije dostavila drukčiji izračun.

(228)

Komisija je zato zaključila da je, unatoč brojnim drugim čimbenicima koji utječu na gospodarsku situaciju poljoprivrednika, učinak trenutačnih antidampinških mjera za UAN na troškove i dalje ograničen za poljoprivrednike u „najgorem scenariju”, imajući na umu i to da se mnoga poljoprivredna gospodarstva u Uniji oslanjaju na nekoliko usjeva. U svojim primjedbama na objavu AGPB se nije složio s tim zaključkom jer su, po definiciji, razmatrana poljoprivredna gospodarstva bila specijalizirana za žitarice i uljarice (tj. ne za druge usjeve). Komisija smatra da takva specijalizacija ne isključuje druge prihode (39). Sve u svemu, ne može se dovesti u pitanje da troškovi od 1,53 % objašnjeni u prethodnoj uvodnoj izjavi zahtijevaju da se učinak trenutačnih antidampinških mjera za UAN na poljoprivrednike u „najgorem scenariju” kvalificira kao „ograničen”.

(229)

Udruženja koja zastupaju interese poljoprivrednika, uvoznici iz Unije koji surađuju i CFI prihvatili su produljenje mjera za Rusiju zbog toga što je Unija željela smanjiti ovisnost o Rusiji u pogledu kritičnih sredstava za poljoprivrednu proizvodnju i zbog toga što Rusija pretvara plin u dušična gnojiva kako bi zaobišla sankcije EU-a (40). Komisija je potvrdila brojne mjere koje su uvedene protiv Rusije od 2022. iz geopolitičkih razloga. Dodatne pristojbe na dušična kemijska gnojiva iz Rusije i Bjelarusa, uključujući UAN, primjenjuju se od srpnja 2025 (41).

(230)

Udruženja koja zastupaju interese poljoprivrednika, nepovezanih uvoznika koji surađuju i proizvođača izvoznika koji surađuju protivila su se produljenju mjera za zemlje osim Rusije jer je uvoz proizvoda iz postupka revizije potreban, jer su neki dobavljači izvan Unije postali nedostupni, jer proizvodnja u Uniji ne može zadovoljiti domaću potražnju, jer brojni proizvođači iz Unije opslužuju samo svoja lokalna tržišta, jer postoje poremećaji u lancu opskrbe UAN-om i/ili jer proizvođači iz Unije daju prednost proizvodima s dodanom vrijednošću koji nisu proizvod iz postupka revizije. MHTL je istaknuo da je u osnovi proizvodni pogon švicarskog društva, da ima znatna ulaganja u skladišne kapacitete u više država članica te je zatražio da ga se smatra pouzdanim izvorom opskrbe koji je uspostavljen u prijateljskom i politički stabilnom partneru Unije, što je u suprotnosti sa sve većom nestabilnošću njezinih političkih odnosa s Rusijom i Sjedinjenim Američkim Državama, te kao dopunu industriji Unije.

(231)

Nakon objave COPA-COGECA navela je da je cjenovna pristupačnost hranjivih tvari 2025. bila pod pritiskom. AFCOME je ukazao na smanjenje opskrbe UAN-om sredinom 2025. AGPB je izrazio sličnu zabrinutost i dodao da bi novo zakonodavstvo u SAD-u moglo privući uvoz gnojiva u inozemstvo (na štetu Unije). Neke stranke, kao što je INOXA, navele su da proizvođači iz Unije strukturno ne mogu zadovoljiti potražnju, posebno u Francuskoj.

(232)

Komisija je odbacila argumente sažete u dvjema prethodnim uvodnim izjavama. Neke su primjedbe bile preopćenite, tj. odnosile su se na gnojidbu općenito, ali ne nužno na UAN. Komisija je smatrala da općenito postoji dovoljno izvora opskrbe, uključujući nekoliko proizvođača iz Unije, kao i uvoza. Mjere na snazi nisu spriječile predmetne zemlje da povećaju svoj tržišni udio s 37,7 % u razdoblju početnog ispitnog postupka na 42,8 % u razdoblju ispitnog postupka revizije ovog ispitnog postupka. Damping se ne može opravdati činjenicom (i) da je proizvodnja u Uniji bila privremeno ograničena i da je došlo do nekih poremećaja u lancu opskrbe i/ili (ii) da su neki proizvođači iz Unije postali trenutačno manje isplativi u usporedbi s drugima ili proizvođačima izvan Unije; i/ili (iii) da ne opslužuju svi proizvođači iz Unije državu članicu koja troši najviše UAN-a u Uniji. Ispitni postupak pokazao je da je za Uniju korisnije očuvati više izvora opskrbe na nesigurnom globalnom tržištu koje se stalno mijenja, uključujući proizvođače UAN-a u Uniji, nego povećavati ovisnost o trećim zemljama koje imaju nepoštene trgovinske prakse i/ili veći ugljični otisak. Pokazao je i da proizvođači iz Unije (od kojih neki mogu donijeti strateške odluke o raspodjeli kapaciteta među različitim oblicima dušičnih gnojiva) imaju kapacitet/mogućnost za povećanje proizvodnje UAN-a kad se osiguraju ravnopravni uvjeti i zadovolje potrebe poljoprivrednika i njihovih udruženja koji su tijekom ispitnog postupka pozivali na diversifikaciju izvora opskrbe UAN-om. Nakon objave MHTL je utvrdio da ta posljednja izjava nije u skladu s drugim inicijativama Komisije, odnosno obrazloženjem postupnog povećanja primjenjivih carina iz uvodne izjave 9. Uredbe (EU) 2025/1227 Europskog parlamenta i Vijeća (42). Međutim, Komisija je utvrdila da su sve njezine inicijative dosljedne i napomenula da se u uvodnoj izjavi 9., koju navodi MHTL, jasno smatralo da bi postupno povećanje carina povećalo proizvodnju u Uniji.

(233)

Nakon objave MHTL je pozvao Komisiju da pažljivo osigura dosljednost svojeg vanjskog djelovanja i da stavi izvan snage mjere za Trinidad i Tobago. CFI je pozvao na stavljanje mjera izvan snage za SAD. Komisija je odbacila te tvrdnje kao neutemeljene jer ih stranke nisu konkretno i primjereno potkrijepile. Te su se tvrdnje zapravo uglavnom temeljile na njihovim drugim argumentima o uvjetima kumulacije u skladu s člankom 3. stavkom 4. osnovne uredbe. Kako je navedeno u odjeljku 5.3.1., Komisija je zaključila da su uvjeti tržišnog natjecanja između dampinškog uvoza iz Rusije, Trinidada i Tobaga te Sjedinjenih Američkih Država i između dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja i istovjetnog proizvoda industrije Unije bili slični. Stoga ne postoji osnova za isključivanje izvoza iz bilo koje od predmetnih zemalja iz područja primjene ovog postupka i temeljnih mjera.

(234)

Union Invivo tvrdio je da je proizvod iz postupka revizije postao skup oblik dušičnog gnojiva i da će obnova mjera negativno utjecati na dionike uključene u lanac distribucije dušikove otopine. Eventualna šteta nije se mogla kvantificirati. Komisija je odbacila tu tvrdnju. Nijedna strana koja zastupa skladištenje u lukama, kod distributera ili na poljoprivrednim gospodarstvima i u kamionima cisternama poduzeća za raspršivanje nije dostavila odgovore na upitnik ni bilo koje druge provjerljive podatke u tom pogledu.

(235)

MHTL je tvrdio da je uvođenje početnih mjera imalo znatan učinak na industrije na kraju proizvodnog lanca u Uniji, što je povećalo troškove i ugrozilo njihovu održivost. Komisija je odbacila tu nepotkrijepljenu tvrdnju.

(236)

Kako bi se diversificirala opskrba, AFCOME je zatražio od Unije da uvozi gotovi UAN, a ne samo plin za proizvodnju UAN-a. Union Invivo izjavio je da je uvoz UAN-a na bazi SPP-a (43) imao manji utjecaj na okoliš od proizvodnje UAN-a u Uniji od uvezenog UPP-a (44) jer se u proizvodnji UAN-a s UPP-om ispušta 16 % više emisija stakleničkih plinova nego sa SPP-om, a pozvao je i na diversifikaciju opskrbe Unije plinom ili gotovim proizvodima sintetiziranima iz plina. Komisija priznaje da sirovine utječu na utjecaj UAN-a na okoliš, ali je odbacila tvrdnju u mjeri u kojoj je u interesu Unije da očuva nekoliko izvora opskrbe plinom i proizvodnje UAN-a u Uniji, uključujući domaće proizvođače UAN-a.

(237)

Proizvođači izvoznici koji surađuju tvrdili su da su sigurnost opskrbe hranom i cjenovna pristupačnost hrane dovedene u pitanje, pri čemu su potrošači najviše pogođeni povećanjem cijena hrane i učincima dugotrajne krize troškova života. U tom je kontekstu MHTL naveo da je u SAD-u prevladao zdrav razum jer je u kolovozu 2022. odlučio da neće uvesti antidampinške i kompenzacijske pristojbe na uvoz UAN-a iz Trinidada i Tobaga u Sjedinjene Američke Države (45). Komisija je odbacila te argumente. Tvrdnje nisu potkrijepljene kad je riječ o opsegu učinka postojećih mjera na sigurnost opskrbe hranom i cjenovnu pristupačnost hrane te na potrošače. Ništa u spisu ne pokazuje da su mjere na snazi posljednjih pet godina utjecale na sigurnost opskrbe hranom i cjenovnu pristupačnost. Kad je riječ o neuvođenju antidampinških i kompenzacijskih pristojbi u SAD-u 2022., uvjeti i okolnosti razlikuju se od onih u ovom ispitnom postupku. Komisija je podsjetila da se produljenjem mjera nastoje stvoriti ravnopravni uvjeti za sve stranke.

(238)

Nakon objave CFI je pozvao na olakšice poljoprivrednicima smanjenjem ulaznih troškova, poboljšanjem dostupnosti opskrbe i smanjenjem strateške ovisnosti o ruskim proizvođačima. Stranke kao što su Interore i COPA-COGECA izrazile su zabrinutost zbog kumulativnog učinka višestrukih inicijativa, odnosno CBAM-a, na poljoprivredni sektor. Prema INOXA-i, sve pristojbe (antidampinške pristojbe, CBAM i carine zajedno) čine više od 30 % konačne cijene dušičnih gnojiva za poljoprivrednike, dok bi zadržavanje mjera naštetilo prinosima i kvaliteti žitarica. Za INOXA-u i CFI produljenje mjera bilo bi u suprotnosti sa strateškim ciljevima Unije (odnosno zajedničkom poljoprivrednom politikom, strategijom „od polja do stola”, strateškim ciljevima otvaranja i/ili izgradnjom strateških zaliha). Iako Komisija nije priznala nepotkrijepljenu kvantifikaciju koju je dostavila INOXA, potvrdila je da sve pristojbe koje je navela INOXA utječu na troškove u poljoprivrednom sektoru. Komisija je utvrdila da su tvrdnje o prinosima i kvaliteti žitarica neutemeljene, napomenula da navedene pristojbe imaju različite ciljeve i zaključila da su antidampinške pristojbe potrebne jer su trgovinska zaštita, otporna proizvodnja gnojiva u Uniji i sankcioniranje neopravdane ratne agresije Rusije protiv Ukrajine među prioritetima Unije.

(239)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi povezani s interesom Unije protiv zadržavanja postojećih mjera za uvoz UAN-a podrijetlom iz predmetnih zemalja.

(240)

AFCOME i Union Invivo doveli su u pitanje valjanost zaključka jer će provedba CBAM-a (a za AFCOME i revizija ETS-a) utjecati i na poljoprivrednike. Komisija je utvrdila da su te tvrdnje preuranjene i neutemeljene te ih je odbacila.

(241)

Neovisno o zaključku iz uvodne izjave 239., Komisija prepoznaje važnost poljoprivrednog sektora u Uniji i brojne izazove s kojima se on suočava. Ako se cijena UAN-a poveća na razinu koja je znatno viša od razine 2024. i ako učinak trenutačnih mjera na strukturu troškova poljoprivrednika postane neodrživ, Komisija će razmotriti obustavu mjera u skladu s člankom 14. stavkom 4. osnovne uredbe.

(242)

Nakon objave AGPB je smatrao da bi bilo kakva moguća suspenzija mjera bila neučinkovita jer privremene mjere ne omogućuju prilagodbu tržišta. Komisija je podsjetila da bi se u svim mjerama koje bi se poduzele (privremenim ili trajnijim) morali uzeti u obzir svi obuhvaćeni interesi.

(243)

Nakon objave udruženja koja zastupaju interese poljoprivrednika osporavala su zaključak na temelju povećanja cijena UAN-a 2025. i/ili fluktuacije razlike između cijena žitarica i cijena UAN-a. Komisija je napomenula da dostavljeni skupovi podataka (ponekad nedostaju, ponekad im nedostaje izvor, ponekad se odnose samo na dio 2025. itd.) ne mogu dovesti u pitanje zaključke cjelovitog ispitnog postupka s nalazima o dampingu i šteti za razdoblja iz uvodne izjave 7., u kojem je donesen zaključak o štetnim dampinškim praksama i njihovu vjerojatnom nastavku ako se mjere stave izvan snage.

(244)

Na temelju zaključaka do kojih je Komisija došla u vezi s nastavkom dampinga i štete te s obzirom na interes Unije, trebalo bi zadržati antidampinške mjere koje se primjenjuju na UAN iz predmetnih zemalja.

(245)

Kako bi se smanjio rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe za Rusiju, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Pojedinačne antidampinške pristojbe primjenjuju se samo uz predočenje valjanog trgovačkog računa carinskim tijelima država članica. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Dok se takav račun ne predoči, na uvoz bi trebalo primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz Rusije”.

(246)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element koji carinska tijela trebaju uzeti u obzir. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica dužna su provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i osigurala opravdanost daljnje primjene niže stope pristojbe, u skladu s carinskim propisima.

(247)

Ako se izvoz jednog od ruskih društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i za posljedičnim uvođenjem pristojbe na razini zemlje.

(248)

Stope antidampinške pristojbe za pojedinačna društva navedene u ovoj Uredbi za ruska društva primjenjuju se isključivo na uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz Rusije koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz proizvoda iz postupka revizije koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz Rusije”. Na taj uvoz ne bi se trebala primjenjivati nijedna druga pojedinačna stopa antidampinške pristojbe.

(249)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (46). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(250)

Sve zainteresirane strane obaviještene su o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Dano im je i razdoblje za podnošenje prigovora nakon te objave.

(251)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća (47), kad se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, koja se objavljuje u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(252)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,