|
Službeni list |
HR Serija L |
|
2025/1288 |
30.6.2025 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2025/1288
оd 27. lipnja 2025.
o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz kolin klorida podrijetlom iz Narodne Republike Kine
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”), a posebno njezin članak 7.,
nakon savjetovanja s državama članicama,
budući da:
1. POSTUPAK
1.1. Pokretanje postupka
|
(1) |
Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 31. listopada 2024. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom kolin klorida podrijetlom iz Narodne Republike Kine („predmetna zemlja” ili „NRK”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”). |
|
(2) |
Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju pritužbe koju su 17. rujna 2024. podnijeli Balchem Italia Srl i Taminco BV („podnositelji pritužbe”). Pritužbu je podnijela Unijina industrija kolin klorida u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti koji su dostatna osnova za pokretanje ispitnog postupka. |
1.2. Evidentiranje
|
(3) |
Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2025/92. („uredba o evidentiranju”) (3) uvela obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda. |
1.3. Zainteresirane strane
|
(4) |
Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Uz to, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka obavijestila podnositelje pritužbe, druge potencijalne proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike i nadležna tijela NRK-a, poznate uvoznike, dobavljače, korisnike i trgovce te udruženja za koja se zna da se postupak na njih odnosi te ih je pozvala na sudjelovanje. |
|
(5) |
Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. |
1.4. Primjedbe na pokretanje postupka
|
(6) |
Van Eeghen Functional Ingredients BV („Van Eeghen”) tvrdio je da podnositelji pritužbe nisu aktivni na tržištu kolin klorida namijenjenog za hranu za ljude kao proizvođači iz EU-a i da stoga ne bi dosegnuli tržišni udio od 25 % potreban za pokretanje ispitnog postupka o uvozu kolin klorida namijenjenog za hranu za ljude. |
|
(7) |
U vezi s pragom od 25 % koji je potreban za pokretanje ispitnog postupka i naveden u članku 5. stavku 4. osnovne uredbe Komisija je pojasnila da se on ne primjenjuje na tržišni udio, nego na proizvodnju u Uniji – na proizvođače iz Unije koji izričito podržavaju zahtjev trebalo bi otpadati najmanje 25 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 14., na podnositelje pritužbe otpada više od 80 % proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji i stoga oni uvelike prelaze taj prag. |
|
(8) |
Kako je detaljnije objašnjeno u uvodnim izjavama 33. i 34., kolin klorid namijenjen za hranu za ljude i kolin klorid namijenjen za hranu za životinje smatraju se dvjema vrstama proizvoda iz ispitnog postupka. |
|
(9) |
Kineska komora za uvoz/izvoz prehrambenih proizvoda, poljoprivrednih proizvoda i nusproizvoda životinjskog podrijetla („CFNA”) (4) tvrdila je da bi se sušitelji proizvoda iz ispitnog postupka trebali smatrati proizvođačima i da bi ih stoga trebalo uzeti u obzir pri procjeni zahtjeva koji se odnose na stavove i reprezentativnost industrije Unije. CFNA je nadalje tvrdila da bi podnositelji pritužbe mogli biti povezani s bilo kojim kineskim proizvođačem izvoznikom predmetnog proizvoda. |
|
(10) |
Tvrdnja o sušiteljima razmatra se u uvodnoj izjavi 160. |
|
(11) |
Kad je riječ o tvrdnji CFNA-e da bi podnositelji pritužbe mogli biti povezani s kineskim proizvođačima izvoznicima, Komisija je provjerila i potvrdila da ne postoji takva veza s proizvođačima izvoznicima u uzorku. Osim toga, tvrdnja je odbačena jer nije potkrijepljena nikakvim dokazima. |
|
(12) |
CFNA je tvrdila da pritužba ne sadržava potpune podatke, što ugrožava pravo zainteresiranih strana na obranu, i od Komisije je zatražila da od podnositelja pritužbe zahtijeva da ispune obvezu potpune objave podataka u skladu s primjenjivim pravilima. Komisija je napomenula da CFNA nije navela koji podaci nedostaju u pritužbi. Komisija je smatrala da je verzija pritužbe koja nije povjerljiva u skladu s primjenjivim standardima osnovne uredbe, prema kojima verzija pritužbe koja nije povjerljiva mora biti dovoljno detaljna kako bi zainteresiranim stranama omogućila razumijevanje suštine svih podataka dostavljenih kao povjerljivih. Stoga se tvrdnja o postupovnim pitanjima odbacuje. |
1.5. Odabir uzorka
|
(13) |
U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je moguće da će provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe. |
Odabir uzorka proizvođača iz Unije
|
(14) |
Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Međutim, Komisija je putem bilješke u dokumentaciji (5) obavijestila zainteresirane strane da je odustala od odabira uzorka jer su samo podnositelji pritužbe odgovorili na važeća pitanja. Na ta dva proizvođača iz Unije otpadalo je više od 80 % procijenjene proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe. Nisu zaprimljene primjedbe na odluku o odustajanju od odabira uzorka. Predmetna dva društva bila su reprezentativna za industriju Unije. |
Odabir uzorka nepovezanih uvoznika
|
(15) |
Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Jedan nepovezani uvoznik dostavio je zatražene informacije i pristao da ga se uključi u uzorak. Stoga odabir uzorka nepovezanih uvoznika nije bio potreban. |
Odabir uzorka proizvođača izvoznika
|
(16) |
Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u NRK-u zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi eventualne ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupi u kontakt. |
|
(17) |
Sedam proizvođača izvoznika u predmetnoj zemlji dostavilo je zatražene informacije i pristala da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od dva proizvođača izvoznika na temelju najveće reprezentativne količine robe izvezene u Uniju koja se razumno mogla ispitati u raspoloživom vremenu. Proizvođači izvoznici u uzorku izvijestili su da obavljaju 57 % ukupnog izvoza kolin klorida u Uniju koji su prijavili proizvođači izvoznici koji surađuju. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima i s tijelima predmetne zemlje. Nisu zaprimljene primjedbe na odabrani uzorak. |
1.6. Odgovori na upitnik i posjeti radi provjere
|
(18) |
Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u NRK-u u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. |
|
(19) |
Komisija je poslala upitnike proizvođačima iz Unije, proizvođačima izvoznicima u uzorku i nepovezanom uvozniku koji surađuje. Ti su upitnici, kao i upitnik namijenjen korisnicima proizvoda iz ispitnog postupka, objavljeni i na internetu (6) na dan pokretanja postupka. |
|
(20) |
Odgovore na upitnik dostavili su dva proizvođača iz Unije, jedan korisnik, jedan nepovezani uvoznik i dva kineska proizvođača izvoznika u uzorku. |
|
(21) |
Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:
|
1.7. Razdoblje ispitnog postupka i razmatrano razdoblje
|
(22) |
Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2023. do 30. rujna 2024. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2021. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”). |
2. PROIZVOD IZ ISPITNOG POSTUPKA, PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD
2.1. Proizvod iz ispitnog postupka
|
(23) |
Proizvod iz ispitnog postupka je kolin klorid, u svim oblicima i svih razina čistoće, neovisno o tome je li na nosaču, s minimalnim masenim udjelom kolin klorida od 30 %, isključujući kalcij fosforil kolin klorid tetra hidrat s CAS brojem 72556-74-2. |
|
(24) |
Kolin klorid je organski spoj i kvarterna amonijeva sol. Molekulska je formula čistog kolin klorida [(CH3)3NCH2CH2OH]+Cl–, a njegova molekulska masa iznosi 139,62 g/mol. Kolin klorid postoji u obliku vodene otopine i u kristaliziranom obliku. Kolin klorid je u obliku vodene otopine bezbojan i isparavanjem vode može prijeći u kruto stanje, odnosno pretvoriti se u bijelu kristalnu sol. |
|
(25) |
Kolin klorid često se upotrebljava kao dodatak hrani za životinje. Važna je hranjiva tvar za rast, razvoj i dobro zdravlje mnogih životinjskih vrsta, prvenstveno na tržištima peradi i mesa. Kolin klorid upotrebljava se i u hrani za ljude i nutraceuticima. Konkretnije, kolin klorid dodaje se početnoj hrani za dojenčad i prenatalnim dodacima prehrani jer doprinosi razvoju i aktivnosti mozga. Kolin klorid upotrebljava se i kao sredstvo za stabilizaciju gline u fluidima za hidrauličko lomljenje u naftnoj i plinskoj industriji. |
|
(26) |
Kolin klorid proizvodi se u tri uzastopne reakcije. Prvo, metanol reagira s amonijakom, čime nastaje trimetilamin („TMA”). Drugo, TMA reagira s klorovodičnom kiselinom („HCl”), čime nastaje trimetilamin hidroklorid (sol). Treće, trimetilamin hidroklorid reagira s etilen oksidom, čime nastaje tekući kolin klorid. Pri tim se reakcijama troši energija, npr. prirodni plin i električna energija, ali ne nastaju nikakvi nusproizvodi osim vode. |
|
(27) |
Koncentracija konačnog proizvoda kolin klorida ovisi o postupku pročišćavanja, pri kojem se uklanja voda. Kako bi se kolin klorid stavio na nosač, tekući kolin klorid temeljito se raspršuje i miješa s nosačem, odnosno kukuruznim klipom, pulpom šećerne repe, silicijevim dioksidom, a zatim se suši kako bi se smanjio udio vlage i dobila željena koncentracija kolin klorida. Postupak sušenja obavljaju proizvođač tekućeg kolin klorida ili drugi subjekti (sušitelji). Sušitelji kupuju tekući kolin klorid kako bi ga primijenili na nosač, a zatim gotovi kolin klorid pomiješan s nosačem prodaju trgovcima i korisnicima. |
2.2. Predmetni proizvod
|
(28) |
Predmetni proizvod je proizvod iz ispitnog postupka podrijetlom iz NRK-a, trenutačno razvrstan u oznake KN ex 2923 10 00 , ex 2309 90 31 , ex 2309 90 96 , ex 2106 i 3824 99 96 (i u vrijeme pokretanja ispitnog postupka razvrstan u dodatnu oznaku TARIC 89ID). Proizvod je trenutačno razvrstan u oznake KN ex 2923 10 00 , ex 2309 90 31 , ex 2309 90 96 , ex 2106 i 3824 99 96 (dodatne oznake TARIC 89RB, 89RC, 89RD, 89RE, 89RF, 89RG, 89RH i 89YY). |
2.3. Istovjetni proizvod
|
(29) |
Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:
|
|
(30) |
Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe. |
2.4. Tvrdnje o opsegu proizvoda
|
(31) |
Van Eeghen i CFNA tvrdili su da bi kolin klorid namijenjen za hranu za ljude trebalo izuzeti iz ispitnog postupka. Tvrdili su da se kolin klorid koji se upotrebljava za hranjenje životinja znatno razlikuje od onog koji se upotrebljava za prehranu ljudi s obzirom na razinu čistoće, pravne zahtjeve, svojstva i upotrebu proizvoda, cijenu te tržišnu dinamiku. |
|
(32) |
Društvo Kirsch Pharma GmbH („Kirsch Pharma”) tvrdilo je da kolin klorid namijenjen za hranu za ljude ne bi trebao podlijegati uvođenju antidampinških pristojbi jer proizvodnja te vrste proizvoda iz ispitnog postupka u EU-u nije dostatna kako bi pokrila potražnju na tržištu Unije i strahovalo je od nestašice u opskrbi ako se uvedu mjere za kolin klorid namijenjen za hranu za ljude. |
|
(33) |
Kad je riječ o proizvodnji kolin klorida u Uniji za tržište hrane za ljude, Komisija je najprije potvrdila da podnositelji pritužbe trenutačno ne proizvode kolin klorid namijenjen za prehranu ljudi. Tržište hrane za ljude relativno je malo i procjenjuje se da čini najviše 5 % tržišta Unije. Stoga je, s obzirom na teške tržišne okolnosti opisane u odjeljku 4.4. ove Uredbe, industrija Unije bila usmjerena na očuvanje tržišnih udjela na glavnom tržištu hrane za životinje. Podnositelji pritužbe tvrdili su i da trenutačno nije financijski privlačno pokušati ući na to malo tržište na kojem, prema njihovu mišljenju, u velikoj mjeri dominira kineski uvoz, ali da bi mogli ući na to tržište ako se uvedu mjere. Unatoč tome, treći proizvođač iz Unije, čiji su podaci uvršteni u pritužbu i makropodatke predstavljene u ovoj Uredbi, proizvodi kolin klorid namijenjen za hranu na ljude. Taj proizvođač, Algry Química, tvrdio je da je pretrpio štetu zbog štetnog dampinga na tržištu hrane za ljude i da bi stoga kolin klorid namijenjen za hranu za ljude trebao biti obuhvaćen ispitnim postupkom. |
|
(34) |
Komisija je, s obzirom na tvrdnju iz uvodne izjave 31., ispitala imaju li kolin klorid namijenjen za prehranu ljudi (u hrani za ljude) i kolin klorid namijenjen za primjenu u hrani za životinje ista osnovna fizička, tehnička i/ili kemijska svojstva. Komisija je utvrdila da se kolin klorid namijenjen za prehranu ljudi i kolin klorid namijenjen za primjenu u hrani za životinje mogu smatrati dvjema podvrstama istog predmetnog proizvoda. Proizvode se na isti način, u načelu imaju isti kemijski sastav i ista osnovna fizička svojstva. Točno je da kolin klorid koji se prodaje prehrambenoj industriji mora zadovoljiti više kriterije pri ispitivanju i da mu moraju biti priložene posebne potvrde o ispitivanju, a da to ne vrijedi za kolin klorid namijenjen za primjenu u hrani za životinje. Međutim, ti dodatni regulatorni zahtjevi ne mijenjaju proizvod kao takav i nisu povezani s različitom kvalitetom ili razinom čistoće kolin klorida namijenjenog za prehranu ljudi. Iako se kolin klorid namijenjen za hranu za ljude može prodavati po višim cijenama od kolin klorida namijenjenog za primjenu u hrani za životinje jer se smatra specijaliziranim proizvodom, to samo po sebi ne dovodi u pitanje homogenost opsega proizvoda u ovom ispitnom postupku. Komisija je nadalje napomenula da razlika u cijeni kolin klorida za tržište hrane za ljude i za tržište hrane za životinje, ako postoji, ne utječe na izračune štete jer te podvrste proizvoda imaju različite kontrolne brojeve i stoga se međusobno ne uspoređuju. |
|
(35) |
Nastavno na prethodno navedeno, društvo Algry Química istaknulo je da postoji rizik od izbjegavanja mjera ako se kolin klorid za prehranu ljudi izuzme jer bi se proizvod mogao uvoziti kao da je namijenjen za ljudsku upotrebu, a zatim se, nakon što stigne na tržište Unije, preusmjerio na korisnike u sektoru hrane za životinje. |
|
(36) |
S obzirom na prethodno navedeno, tvrdnja da bi se kolin klorid namijenjen za hranu za ljude trebao izuzeti iz opsega proizvoda iz ispitnog postupka privremeno je odbačena. |
3. DAMPING
3.1. Postupak za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe
|
(37) |
Budući da su u trenutku pokretanja ispitnog postupka dostatni dokazi upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe u NRK-u, Komisija je smatrala primjerenim pokrenuti ispitni postupak u vezi s proizvođačima izvoznicima iz te zemlje na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. |
|
(38) |
Komisija je stoga, kako bi prikupila potrebne podatke za moguću primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve proizvođače izvoznike u NRK-u da dostave informacije o ulaznim elementima za proizvodnju kolin klorida. Osam proizvođača izvoznika dostavilo je relevantne informacije. |
|
(39) |
Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitivanje navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije. |
|
(40) |
Kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik. Komisija je stoga 18. prosinca 2024. obavijestila kinesku vladu da za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u NRK-u namjerava koristiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe. Kineska vlada nakon te obavijesti nije dostavila nikakve primjedbe. Stoga se potvrđuje primjena članka 18. za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u NRK-u. |
|
(41) |
Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka navela i da bi s obzirom na raspoložive dokaze Meksiko mogao biti odgovarajuća reprezentativna zemlju u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti. Komisija je nadalje navela da će ispitati druge moguće odgovarajuće reprezentativne zemlje u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe. |
|
(42) |
Komisija je 20. prosinca 2024. bilješkom u dokumentaciji („prva bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je u toj bilješci navela popis svih čimbenika proizvodnje, kao što su sirovine, radna snaga i energija koji se koriste u proizvodnji kolin klorida. Osim toga, Komisija je na temelju kriterija za odabir nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti utvrdila sljedeće moguće reprezentativne zemlje: Meksiko, Tajland, Brazil i Maleziju. |
|
(43) |
Komisija je zaprimila primjedbe na prvu bilješku od podnositelja pritužbe i jednog proizvođača izvoznika u uzorku. |
|
(44) |
Komisija je 28. veljače 2025. drugom bilješkom („druga bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, s Brazilom kao reprezentativnom zemljom. Obavijestila je zainteresirane strane i da će troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit utvrditi na temelju lako dostupnih financijskih podataka dvaju brazilskih društava, odnosno Dexxos Participacoes S.A. i Prox Do Brasil Produtos Quimicos S.A. Nisu zaprimljene primjedbe na predviđenu upotrebu tih podataka. Komisija se u drugoj bilješci osvrnula i na primjedbe zainteresiranih strana na prvu bilješku. |
3.2. Uobičajena vrijednost
|
(45) |
U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”. |
|
(46) |
Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se utvrdi […] da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. |
|
(47) |
Kako je objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku zaključila da je, s obzirom na raspoložive dokaze i nesuradnju kineske vlade, primjerena primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. |
3.2.1. Postojanje znatnih poremećaja
|
(48) |
U nedavnim ispitnim postupcima povezanima s kemijskim sektorom u NRK-u (7)Komisija je utvrdila postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. |
|
(49) |
U tim ispitnim postupcima Komisija je utvrdila postojanje znatnih državnih intervencija u NRK-u kojima se narušava djelotvorna raspodjela resursa u skladu s tržišnim načelima (8). Konkretno, Komisija je zaključila da u kemijskom sektoru ne samo da postoji znatan udio vlasništva kineske vlade u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe (9) nego i kineska vlada može utjecati na cijene i troškove zbog prisutnosti države u društvima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe (10). Komisija je utvrdila i da prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu. U načelu, zbog sustava planiranja u NRK-u resursi su koncentrirani u sektorima za koje je kineska vlada odredila da su strateški ili na drugi način politički važni, umjesto da se raspodjeljuju u skladu s tržišnim silama (11). Komisija je nadalje zaključila da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuje na ispravan način u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe, što dovodi do poremećaja, posebno kada se omogućuje nastavak poslovanja nesolventnih poduzeća te pri dodjeli prava korištenja zemljišta u NRK-u (12). Isto tako, Komisija je utvrdila poremećaje u troškovima plaća u kemijskom sektoru u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe (13) i poremećaje na financijskim tržištima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, osobito kad je riječ o pristupu kapitalu za poslovne subjekte u NRK-u (14). |
|
(50) |
Kao u prethodnim ispitnim postupcima za kemijski sektor u NRK-u Komisija je u ovom ispitnom postupku ispitala je li primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u s obzirom na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je to učinila na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze iz pritužbe i Radnog dokumenta službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite (15) („Izvješće”), koji se oslanja na javno dostupne izvore. Ta analiza obuhvaćala je ispitivanje znatnih vladinih intervencija u gospodarstvu NRK-a općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući proizvod iz ispitnog postupka. Komisija je te dokazne materijale nadopunila svojim istraživanjem raznih kriterija relevantnih za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u NRK-u, kako je u tom smislu utvrđeno i u prethodnim ispitnim postupcima. |
|
(51) |
U pritužbi se tvrdilo da u kineskom sektoru kolin klorida postoje znatni poremećaji. Podnositelji pritužbe pozivali su se na Izvješće i osobito na to da je gospodarski sustav NRK-a „socijalističko tržišno gospodarstvo” te na aktivnu ulogu Komunističke partije Kine („KPK”) u javnom i privatnom sektoru u NRK-u. |
|
(52) |
Konkretnije, u pritužbi je istaknuto sljedeće:
|
|
(53) |
Zaključno, podnositelj pritužbe smatra da cijene ili troškovi, uključujući troškove sirovina, energije i rada, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer su pod utjecajem znatnih državnih intervencija u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Na temelju toga i kako je navedeno u pritužbi, Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. |
|
(54) |
Komisija je ispitala je li primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u Kini zbog postojanja znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Tom su analizom obuhvaćeni ispitivanje znatnih državnih intervencija u kineskom gospodarstvu općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući predmetni proizvod. |
|
(55) |
Komisija je u tom kontekstu najprije procijenila posluju li u znatnoj mjeri u sektoru kolin klorida u NRK-u poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom kineskih tijela ili koja ta tijela politički nadziru ili im pružaju smjernice u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe. U sektoru predmetnog proizvoda posluju i privatna društva, kao što su Aocter Group (22), Tai’an Hanwei Group (u vlasništvu društva GHW International Group) (23), Shandong Yinfeng Biological Technology Co., Ltd (24)., i poduzeća u državnom vlasništvu, kao što su Sinochem Group (25) i Sinopec Group (26). Nije se mogao utvrditi točan omjer privatnih i državnih proizvođača na tržištu kolin klorida. Međutim, Komisija je utvrdila da je više proizvođača pod izravnom kontrolom države. Primjeri uključuju Tianli Energy (27), koji je pod kontrolom društva Shandong Kechuang Group (28) u potpunom državnom vlasništvu. Nadalje, Sinochem Group (29) i Sinopec Group (30), koji su središnja poduzeća pod kontrolom Komisije Državnog vijeća za nadzor i upravljanje državnom imovinom („SASAC”) (31), proizvode etilen oksid, ulazni element za proizvodnju kolin klorida. Osim toga, Shandong Hualu Huasheng Chemical Co., Ltd. (32), društvo čijih je 32,08 % dionica u državnom vlasništvu (33), najveći je kineski domaći proizvođač (34) trimetilamina, još jednog ulaznog elementa za proizvodnju kolin klorida. |
|
(56) |
Nadalje, intervencije KPK-a u donošenje operativnih odluka nisu postale pravilo samo u poduzećima u državnom vlasništvu nego i u privatnim društvima (35), a KPK preuzima vodstvo u gotovo svim aspektima gospodarstva zemlje. Naime, utjecaj države preko struktura KPK-a u poduzećima zapravo znači da su gospodarski subjekti pod kontrolom države i nadzorom politike s obzirom na to u kojoj su mjeri u Kini srasle državne i partijske strukture. |
|
(57) |
Ispitnim postupkom utvrđeno je da je CPCIF nacionalno industrijsko udruženje koje je nadležno za kemijski sektor. CPCIF se pridržava općeg vodstva KPK-a, provodi partijske aktivnosti i osigurava potrebne uvjete za aktivnosti partijskih organizacija (36). Osim toga, „tijelo za registraciju i upravljanje Udruženja je Ministarstvo civilnih poslova” (37), a uvjeti da bi se moglo postati predstavnikom CPCIF-a su, među ostalim, „poštovanje vodstva KPK-a, podupiranje socijalizma s kineskim obilježjima, odlučna provedba partijskih stavova, načela i politika te dobre političke kvalitete (38)”. |
|
(58) |
Sinochem Group i Sinopec Group članovi su CPCIF-a (39). |
|
(59) |
Konkretnije, nacionalno je industrijsko udruženje koje zastupa proizvođače kolin klorida Kinesko udruženje industrije hrane za životinje („CFIA”) (40). U članku 3. Statuta CFIA-e (41) utvrđuje se sljedeće: „[s]vrha je CFIA-e […] zagovarati socijalizam s kineskim obilježjima, voditi se teorijom Denga Xiaopinga […] radi provedbe načela i politika stranke i države […] te promicati sveobuhvatan, koordiniran i održiv razvoj kineske industrije hrane za životinje”. Nadalje, člankom 4. propisuje se da „CFIA prihvaća poslovno usmjeravanje i nadzor Ministarstva civilnih poslova i Ministarstva poljoprivrede Narodne Republike Kine”. Osim toga, uvjeti za stjecanje statusa „predsjednika, potpredsjednika i glavnog tajnika [CFIA-e]” uključuju „[p]oštovanje partijskih stavova, načela i politika te dobre političke kvalitete”. |
|
(60) |
Društvo Shandong Aocter Group član je upravnog odbora CFIA-e (42). |
|
(61) |
I javna i privatna poduzeća u kemijskom sektoru politički se nadziru i usmjeravaju. Najnoviji kineski dokumenti o politikama koji se odnose na kemijski i petrokemijski sektor potvrđuju kontinuiranu važnost tog sektora za kinesku vladu i njezinu namjeru da intervenira u taj sektor kako bi ga oblikovala u skladu s državnim politikama. To je vidljivo iz 14. petogodišnjeg plana gospodarskog i društvenog razvoja i perspektiva za 2035., prema kojima kineska vlada namjerava „ubrzati transformaciju i modernizaciju ključnih industrija kao što su kemikalije” (43). |
|
(62) |
Osim toga, u Smjernicama za promicanje visokokvalitetnog razvoja petrokemijske i kemijske industrije tijekom 14. petogodišnjeg plana (44) („Smjernice”) navodi se i da će kineska vlada „ubrzati transformaciju i modernizaciju tradicionalnih industrija, aktivno razvijati nove kemijske materijale i fine kemikalije […] te poticati pretvaranje Kine iz velike petrokemijske i kemijske zemlje u snažnu petrokemijsku i kemijsku moć. […] Do 2025. […] koncentracija proizvodnje kemijskih proizvoda u rasutom stanju dodatno će se poboljšati, a stopa iskorištenosti kapaciteta dosegnut će više od 80 %; sigurnost opskrbe ekvivalentom etilena znatno će se poboljšati, a sigurnost opskrbe novim kemijskim materijalima dosegnut će više od 75 %” (45). Osim toga, kineska vlada „[p]romicat će prilagodbu strukture industrije: ojačat će posebne mjere i znanstveno regulirati opseg industrije” (46). |
|
(63) |
Slični primjeri namjere kineskih tijela da nadziru i usmjeravaju razvoj sektora kolin klorida mogu se pronaći na razini pokrajina, primjerice u 14. petogodišnjem planu razvoja kemijske industrije pokrajine Shandong kojim se nastoji „[s]veobuhvatno promicati nadogradnja industrijskih temelja i modernizacija industrijskog lanca, ubrzati povlačenje zaostalih i neučinkovitih proizvodnih kapaciteta te promicati razvoj kemijskih proizvoda u smjeru funkcionalnosti, poboljšanja i diferencijacije. Usmjeravati poduzeća prema spajanju i reorganizaciji, optimizirati raspodjelu resursa i strukturu industrijskog lanca te poboljšati učinkovitost i profitabilnost proizvodnje” (47). |
|
(64) |
Taj 14. petogodišnji plan pokrajine Shandong kasnije je dopunjen Mjerama upravljanja pokrajine Shandong koje se primjenjuju na hranu za životinje i dodatke hrani za životinje (48), kojima se predviđa da „[n]arodna vlada na razini okruga ili višoj razini jača vodstvo u razvoju industrije hrane za životinje […], uključuje industriju hrane za životinje u lokalni nacionalni plan gospodarskog i društvenog razvoja [te] koordinira rješavanje glavnih pitanja u razvoju industrije hrane za životinje” (49). |
|
(65) |
Kad je riječ o tome da kineska vlada može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe, Komisija je utvrdila da se „demonstracija i vodeća uloga partijskih ogranaka vodećih poduzeća kao što je Aocter Group” (50) navodi kao primjer koji bi trebali slijediti ostali gradovi u pokrajini Shandong. |
|
(66) |
Predsjednik društva Shandong Kechuang Group obnaša i dužnost tajnika partijskog odbora (51). |
|
(67) |
Predsjednik upravnog odbora grupe Sinochem obnaša dužnost tajnika partijskog odbora, a više članova upravnog odbora obnaša dužnost zamjenikâ tajnika partijskog odbora (52). Osim toga, grupa Sinochem predstavlja se kao društvo koje „slijedi smjernice Xi Jinpingove misli o socijalizmu s kineskim obilježjima za novo doba, učinkovito jača opće vodstvo Partije nad poduzećem, produbljuje izgradnju Partije [i] znatno doprinosi ulozi partijskih organizacija na svim razinama” (53). |
|
(68) |
Slično tome, predsjednik upravnog odbora grupe Sinopec tajnik je partijskog odbora, a više članova upravnog odbora obnaša dužnost zamjenikâ tajnika partijskog odbora (54). Grupa Sinopec izjavila je da se namjerava „usredotočiti na novu misiju društva i njegove nove zadaće na novom putovanju, nastaviti promicati samorevolucionarni duh Partije, ojačati vodstvo i izgradnju Partije na cjelovit i integriran način te sustavno promicati sveobuhvatno i čvrsto upravljanje Partijom kako bi se osiguralo čvrsto jamstvo za pisanje novog poglavlja moderne petrokemijske industrije Kine” (55). |
|
(69) |
Nije bilo moguće sustavno utvrditi postojanje osobnih veza između svih kineskih proizvođača kolin klorida i KPK-a. S obzirom na to da proizvod iz ispitnog postupka predstavlja podsektor kemijskog sektora, Komisija je smatrala da su, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 49., informacije utvrđene u nedavnim ispitnim postupcima provedenima u kemijskom sektoru relevantne i za proizvod iz ispitnog postupka. |
|
(70) |
Nadalje, u sektoru kolin klorida provode se politike kojima se diskriminira u korist domaćih proizvođača ili na drugi način utječe na tržište u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) treće alineje osnovne uredbe. Komisija je pronašla više dokumenata koji dokazuju da industrija kolin klorida ima koristi od vladinih smjernica i intervencija u kemijskom sektoru jer je sektor kolin klorida podsektor kemijskog sektora. |
|
(71) |
Kineska vlada kemijsku industriju dosljedno smatra ključnom industrijom (56). To potvrđuju brojni planovi, smjernice i drugi dokumenti koji se odnose na kemikalije, a izdaju se na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini. U okviru 14. petogodišnjeg plana kineska vlada predviđa optimizaciju i modernizaciju kemijske industrije (57). Slično tome, u 14. petogodišnjem planu razvoja industrije sirovina navodi se da će kineska vlada „[o]ptimizirati organizacijsku strukturu: Potaknuti rast i jačanje vodećih poduzeća. […] [P]ružiti potporu poduzećima kako bi se ubrzala međuregionalna i međuvlasnička spajanja i reorganizacije, povećala industrijska koncentracija i provodilo međunarodno poslovanje. U kemijskoj i petrokemijskoj industriji, industriji čelika, obojenih metala, građevinskih materijala i drugim industrijama razviti skupinu vodećih poduzeća u industrijskom lancu koja će prednjačiti u zaštiti okoliša i konkurentnosti” (58). |
|
(72) |
Konkretnije, društvo Tai’an Hanwei Group dvaput je odabrano kao jedno od vodećih 50 poduzeća u industriji u gradu Tai’an. „Nakon odabira [poduzeća] će dobiti prioritetnu potporu općinskog partijskog odbora, općinske vlade i relevantnih odjela u obliku jačanja društvene časti, podupiranja rasta, potpore iz financijskih fondova, jamstva za zemljište i električnu energiju, potpore nadarenim pojedinciima i intelektualne potpore, njegovanja i izgradnje robne marke, potpore zaštiti politika, poticaja za ulaganja u projekte, izgradnje poduzetničkog tima i optimizacije uslužnog okruženja” (59). |
|
(73) |
Osim toga, društvu Tai’an Hanwei Group „dodijeljene su titule Nacionalnog poduzeća prvaka u proizvodnji, Nacionalnog specijaliziranog „malog diva” i Nacionalne zelene tvornice. Uz brigu i potporu partijskih odbora i vlada na svim razinama ubrzava se izgradnja industrijskog parka Hanwei, koji obuhvaća ukupna ulaganja od 2 milijarde RMB i planiranu površinu od više od 400 hektara. Prva faza projekta dovršena je i puštena u rad. Druga faza izgradnje završit će se u drugoj polovini ove godine, a treća faza sljedeće godine. Očekuje se da će vrijednost proizvodnje premašiti deset milijardi nakon što se sve faze puste u rad” (60). |
|
(74) |
Osim toga, društvo Tai’an Hanwei Group imalo je koristi i od povlaštenih poreznih politika: „[s]posobnost poduzeća da brzo realizira rezultate znanstvenih istraživanja te brzo zauzme mjesto na domaćim i stranim tržištima neodvojiva je od snažne potpore porezne uprave. Porezna uprava ne samo da je točno i brzo provodila povlaštene porezne politike nego je i pružala visokokvalitetne, učinkovite i promišljene usluge, što čini čvrst temelj za naš brz razvoj” (61). |
|
(75) |
Nadalje, društvo Sinochem Group potpisalo je 2025. sporazum o strateškoj suradnji s općinom Shanghai kojim se nastoji „bolje služiti stvaranju novog razvojnog obrasca i promicati Sinochem kako bi izgradio inovativno i sveobuhvatno poduzeće za proizvodnju kemikalija svjetske klase” (62). Osim toga, predstavnik društva Sinochem Group „zahvalio je partijskom odboru općine Shanghai i općinskoj vladi na njihovoj dugoročnoj snažnoj potpori i pomoći Sinochemu te je predstavio ulaganja i poslovni ustroj Sinochema u Shanghaiju. Rekao je da Sinochem preuzima odgovornost i misiju doprinosa visokokvalitetnom razvoju poljoprivrede te uklanjanja nedostataka novih kemijskih materijala te da je izrazito usklađen sa smjerom industrijskog razvoja Shanghaija u području poljoprivredne tehnologije, finih kemikalija i drugih aspekata” (63). |
|
(76) |
Slično tome, društvo Shandong Hualu Huasheng Chemical Co., Ltd. potpisalo je sporazum o suradnji s podružnicom Narodne banke Kine u pokrajini Shandong, koja je u državnom vlasništvu, radi „projekata ulaganja i financiranja ključnih industrija” (64). |
|
(77) |
Ukratko, kineska vlada uvela je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike pružanja potpore poticanim industrijama, uključujući proizvod iz ispitnog postupka. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila. |
|
(78) |
U ovom ispitnom postupku nisu otkriveni nikakvi dokazi da diskriminatorna primjena ili neodgovarajuće izvršavanje zakonodavstva o stečaju i vlasništvu u sektoru kemijske industrije u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) četvrtom alinejom osnovne uredbe ne utječe na proizvođače proizvoda iz ispitnog postupka. |
|
(79) |
Osim toga, na proizvod iz ispitnog postupka utječu i poremećaji u području troškova plaća u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 49. Ti poremećaji utječu na sektor izravno (kad je riječ o proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka ili glavnih ulaznih elemenata) i neizravno (kad je riječ o pristupu ulaznim elementima društava koja imaju isti radni sustav u NRK-u) (65). |
|
(80) |
Isto tako, u ovom ispitnom postupku nisu izneseni dokazi o tome da na sektor kolin klorida ne utječu državne intervencije u financijski sustav u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe. U prethodno navedenim Smjernicama u kojima se zahtijeva „poboljšanje potpornih politika, jačanje koordinacije fiskalnih, financijskih, regionalnih, ulagačkih, uvoznih i izvoznih (...) politika s industrijskim politikama kako bi se u potpunosti iskoristila nacionalna platforma za suradnju između sektora industrije i financija te poticala veza između poduzeća i banaka” (66) vrlo se dobro opisuje i ta vrsta državne intervencije. Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama. |
|
(81) |
Konačno, Komisija podsjeća da su za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka potrebni brojni ulazni elementi. Kad proizvođači proizvoda iz ispitnog postupka kupuju ulazne materijale ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Primjerice, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima. |
|
(82) |
Stoga ne samo da domaće prodajne cijene proizvoda iz ispitnog postupka nisu primjerene za uporabu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe nego su i svi troškovi ulaznih materijala (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima I. i II. Izvješća. Naime, opisane državne intervencije povezane s raspodjelom kapitala, zemljištem, radom, energijom i sirovinama prisutne su u cijelom NRK-u. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je proizveden u NRK-u kombinacijom niza čimbenika proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje. |
|
(83) |
Ukratko, raspoloživi dokazi pokazali su da cijene ili troškovi proizvoda iz ispitnog postupka, uključujući troškove sirovina, zemljišta, energije i rada, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kao što je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata navedenih u toj točki. |
3.2.2. Argumenti koje su iznijele zainteresirane strane
|
(84) |
Kineska vlada nije dostavila primjedbe ni dokaze kojima bi potkrijepila ili osporavala postojeće dokaze iz dokumentacije predmeta, uključujući Izvješće i dodatne dokaze koje je dostavio podnositelj pritužbe, o postojanju znatnih poremećaja i/ili primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u ovom predmetu. |
|
(85) |
Komisija je zaprimila primjedbe o znatnim poremećajima koji utječu na industriju kolin klorida od društva Shandong FY Feed Technology Co., Ltd. i CFNA-e. |
|
(86) |
Društvo Shandong FY Feed Technology Co., Ltd. tvrdilo je da primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe nije u skladu s člankom 2.2. Sporazuma o antidampingu WTO-a („Sporazum o antidampingu”). Konkretnije, društvo je tvrdilo da u članku 2.2. Sporazuma o antidampingu ne postoji koncept „znatnih poremećaja”, a čak i da je taj koncept obuhvaćen područjem primjene članka 2.2. Sporazuma o antidampingu, EU-ova izračunana uobičajena vrijednost svejedno bi morala biti u skladu s člankom 2.2.1.1. Antidampinškog sporazuma i posebice njegovim tumačenjem koje je u predmetu EU – biodizel (Argentina) dalo Žalbeno tijelo. Iz toga slijedi da se uobičajena vrijednost može izračunati samo ako nema prodaje u uobičajenom tijeku trgovine ili ako postoji posebna situacija na tržištu, što se ne čini primjenjivim u ovom ispitnom postupku. |
|
(87) |
Nadalje, društvo Shandong FY Feed Technology Co., Ltd. tvrdi da u Sporazumu o antidampingu ne postoji odredba kojom bi se omogućila upotreba podataka iz treće zemlje koji ne odražavaju razinu cijena i troškova u zemlji izvoznici na odgovarajući način. Društvo upućuje na izvješće povjerenstva u predmetu EU – metodologije prilagodbe troškova i određene antidampinške mjere na uvoz iz Rusije i na temelju njega tvrdi da se uobičajena vrijednost može izračunati samo na temelju podataka o prodaji ili troškova čimbenika proizvodnje proizvođača izvoznika u zemlji podrijetla. Stoga Komisija u ovom ispitnom postupku ne bi trebala primijeniti članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe, nego bi za izračun uobičajene vrijednosti trebala upotrijebiti podatke proizvođača izvoznika kolin klorida u NRK-u. |
|
(88) |
Naposljetku, društvo Shandong FY Feed Technology Co., Ltd. smatralo je i da dokazi navedeni u pritužbi o postojanju znatnih poremećaja u Kini nisu dostatni. Društvo je istaknulo da je teret dokazivanja navodnih poremećaja cijena u zemlji izvoznici na tijelu koje provodi ispitni postupak, kako je Žalbeno tijelo potvrdilo u predmetu SAD – kompenzacijske mjere (21.5 – Kina), zbog čega bi Komisija trebala dostaviti činjenične podatke i detaljnu analizu državnih intervencija koje izravno utječu na kineski sektor kolin klorida. Društvo tvrdi da se puko upućivanje na „planove”, „smjernice” ili druge kineske političke inicijative ne može smatrati stvarnim državnim intervencijama na tržištu koje izravno utječu na cijene koje proizvođači određuju za svoje proizvode. |
|
(89) |
Prvo, Komisija smatra da su odredbe članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u potpunosti u skladu s obvezama Europske unije prema WTO-u i prethodno navedenom sudskom praksom. Komisija je na početku napomenula da se Izvješće WTO-a o predmetu EU – biodizel nije odnosilo na primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, nego na primjenu posebne odredbe iz članka 2. stavka 5. osnovne uredbe. U svakom slučaju, pravo WTO-a kako ga tumače povjerenstvo WTO-a i Žalbeno tijelo u sporu EU – biodizel dopušta upotrebu podataka iz treće zemlje koji su propisno prilagođeni ako je takva prilagodba potrebna i potkrijepljena. Ako postoje znatni poremećaji, troškovi i cijene u zemlji izvoznici nisu primjereni za izračun uobičajene vrijednosti. U tim se okolnostima člankom 2. stavkom 6.a propisuje izračun troškova proizvodnje i prodaje na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti, uključujući one u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji sa sličnim stupnjem razvijenosti kao u zemlji izvoznici. Stoga su tvrdnje društva Shandong FY Feed Technology Co., Ltd. o neusklađenosti članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe sa Sporazumom o antidampingu odbačene. |
|
(90) |
Kad je riječ o upućivanju društva Shandong FY Feed Technology Co., Ltd. na predmet EU – metodologije prilagodbe troškova, Komisija podsjeća da su se i EU i Ruska Federacija žalili na nalaze povjerenstva koji nisu konačni pa, prema ustaljenoj sudskoj praksi WTO-a, nemaju pravni status u sustavu WTO-a jer nisu odobreni odlukama članica WTO-a. U svakom slučaju, u izvješću povjerenstva o ovom sporu izričito se smatralo da su odredbe članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe izvan područja primjene spora. Stoga je ta tvrdnja odbačena. |
|
(91) |
Drugo, kao odgovor na tvrdnje o dostatnim dokazima u fazi pokretanja postupka, Komisija podsjeća da se u točki 3. Obavijesti o pokretanju postupka upućuje na niz elemenata prima facie na kineskom tržištu kolin klorida kako bi se dokazalo da su na tržište utjecali poremećaji u cijelom lancu vrijednosti kolin klorida u NRK-u. Komisija je smatrala da su dokazi navedeni u Obavijesti o pokretanju postupka bili dovoljni da se opravda pokretanje ispitnog postupka na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Doista, iako se utvrđivanje stvarnog postojanja znatnih poremećaja i posljedične primjene metodologije propisane člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) provodi samo u trenutku privremene i/ili konačne objave, člankom 2. stavkom 6.a točkom (e) utvrđuje se obveza prikupljanja podataka potrebnih za primjenu te metodologije ako je ispitni postupak pokrenut na toj osnovi. U tom je slučaju Komisija smatrala da su dokazi prima facie o znatnim poremećajima koje je dostavio podnositelj pritužbe dostatni za pokretanje ispitnog postupka na toj osnovi. U Obavijesti o pokretanju postupka to je jasno navedeno u točki 3. u skladu s obvezom iz članka 2. stavka 6.a točke (e) osnovne uredbe. Stoga je Komisija poduzela potrebne mjere kako bi mogla primijeniti metodologiju iz članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u slučaju da se tijekom ispitnog postupka potvrdi postojanje znatnih poremećaja. Stoga je tvrdnja društva Shandong FY Feed Technology Co., Ltd. odbačena. |
|
(92) |
Komisija nadalje podsjeća da se predmet SAD – kompenzacijske mjere nije odnosio na primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, koji je relevantna pravna osnova za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u ovom ispitnom postupku, pa čak ni na područje dampinga. Taj se spor odnosio na drukčije činjenično stanje i na tumačenje Sporazuma WTO-a o subvencijama i kompenzacijskim mjerama, a ne Sporazuma o antidampingu. U svakom slučaju, kako je prethodno objašnjeno, dokazi izneseni u fazi pokretanja postupka jasno se odnose na kinesko tržište kolin klorida pa stoga i na proizvod iz ispitnog postupka u predmetnom slučaju. Nadalje, kako je detaljnije objašnjeno u odjeljku 3.2.1., u toj su fazi ispitnog postupka Komisije pronađeni dokazi o znatnim poremećajima koji utječu na kinesku industriju kolin klorida, što opravdava primjenu metodologije iz članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe za izračun uobičajene vrijednosti. Stoga je ta tvrdnja odbačena. |
|
(93) |
CFNA je dostavila primjedbe o znatnim poremećajima u kineskoj industriji kolin klorida. Tvrdila je da se dokumentima navedenima u pritužbi ne dokazuje postojanje navodnih poremećaja koji navodno utječu na kinesku industriju kolin klorida. CFNA je u vezi s tim navela da je većina velikih proizvođača kolin klorida u Kini u privatnom, a ne državnom vlasništvu. Ako kineska vlada posjeduje dionice proizvođača kolin klorida, one joj daju pravo samo na koristi od ulaganja (kao što su dividende), ali joj ne omogućuju izravno sudjelovanje u poslovanju poduzeća. Tvrdila je i da kineska vlada nije sudjelovala u industriji kolin klorida niti ju je podupirala, kao i da se u pritužbi ne dokazuje postojanje znatnih poremećaja koji utječu na kinesku industriju kolin klorida. |
|
(94) |
CFNA je tvrdila i da primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe na industriju kolin klorida u Kini nije u skladu sa Sporazumom o antidampingu i sudskom praksom Tijela za rješavanje sporova WTO-a. Konkretnije, u Sporazumu o antidampingu ne postoji koncept „znatnih poremećaja”. U skladu s člankom 2.2. Sporazuma o antidampingu, kojim se predviđaju alternativne metode izračuna uobičajenih vrijednosti u ograničenim uvjetima koji ne uključuju „znatne poremećaje”, dopušta se samo upotreba troška proizvodnje u zemlji podrijetla uvećanog za razuman iznos za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit. Stoga članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe krši članak 2.2. Sporazuma o antidampingu jer Komisiji omogućuje da zanemari trošak proizvodnje i prodaje u zemlji izvoznici te da umjesto toga upotrijebi podatke proizvođača iz trećih zemalja. |
|
(95) |
Osim toga, CNFA je tvrdila da u pritužbi i Obavijesti o pokretanju postupka nedostaju dokazi o „znatnim poremećajima” u industriji kolin klorida. Oba su se dokumenta uvelike oslanjala na Izvješće, koje ne zadovoljava standarde nepristranih i objektivnih dokaza te dokaza s dostatnom dokaznom vrijednosti. Osim toga, Izvješće se ne odnosi izravno na kinesku industriju kolin klorida. Odnosi se samo na poremećaje u kineskom kemijskom sektoru, odnosno sektoru na početku proizvodnog lanca kolin klorida. CNFA je istaknula da je kineska industrija kolin klorida usmjerena na tržište i da je većina proizvođača u privatnom vlasništvu. |
|
(96) |
Naposljetku, CNFA je zatražila da se procjena Komisije kad je riječ o „znatnim poremećajima” provede zasebno za svakog kineskog proizvođača izvoznika. Komisija bi na pojedinačnoj osnovi trebala analizirati sljedeće: i. jesu li znatni poremećaji primjenjivi na svakog proizvođača u uzorku, ii. je li svaki ulazni element i čimbenik proizvodnje koji je prijavio određeni proizvođač narušen i bi li ga stoga trebalo zamijeniti podacima iz drugog izvora te iii. zašto se podaci iz drugog izvora za svaki ulazni element ili čimbenik proizvodnje smatraju nenarušenima. Komisija prema mišljenju CNFA-e ne može utvrditi znatne poremećaje na razini zemlje ili industrije. |
|
(97) |
S obzirom na prethodno navedeno, CNFA je zaključila da se članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe ne bi trebao primjenjivati u ovom ispitnom postupku i da bi Komisija trebala prihvatiti domaće cijene i troškove koje su dostavili kineski proizvođači kolin klorida koji surađuju. |
|
(98) |
Prvo, kad je riječ o tvrdnji CNFA-e da u pritužbi i Obavijesti o pokretanju postupka nisu dostavljeni dostatni dokazi kojima bi se opravdali nalazi o „znatnim poremećajima” u kineskoj industriji kolin klorida, Komisija je smatrala da su dokazi prima facie o znatnim poremećajima koje je dostavio podnositelj pritužbe i koji su navedeni u Obavijesti o pokretanju postupka bili dostatni da se opravda pokretanje ispitnog postupka na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, kako je detaljnije obrazloženo u odjeljku 3.2.1. |
|
(99) |
Nadalje, kad je riječ o dokaznoj vrijednosti Izvješća, Komisija je podsjetila da je to sveobuhvatan dokument koji se temelji na opsežnim objektivnim dokazima, među ostalim zakonodavstvu, propisima i drugim službenim dokumentima o politikama koje je objavila kineska vlada, izvješćima trećih strana iz međunarodnih organizacija, akademskim studijama i člancima znanstvenika te drugim pouzdanim neovisnim izvorima. Izvješće je prvi put objavljeno u prosincu 2017. i detaljno ažurirano u travnju 2024. Sve su strane imale dovoljno prilika da ospore, dopune ili dostave primjedbe na Izvješće u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (c) osnovne uredbe, ali Komisija nije zaprimila nikakve primjedbe ni dokaze zbog kojih bi se Izvješće proglasilo nevažećim. |
|
(100) |
Osim toga, Komisija je podsjetila da postojanje znatnih poremećaja koji dovode do primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe nije povezano s postojanjem posebnog sektorskog poglavlja ili informacija u Izvješću o određenom tržištu koje obuhvaća proizvod iz ispitnog postupka ili o određenim društvima. U Izvješću su opisane različite vrste poremećaja prisutne u NRK-u koje su međusobno povezane i primjenjuju se u cijelom kineskom gospodarstvu (67) te utječu na cijene i/ili sirovine i troškove proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka (68). Osim toga, Izvješće sadržava poglavlje o kemijskoj industriji, koje je relevantno za Komisijinu procjenu sektora kolin klorida jer je on podsektor kemijskog sektora. Nadalje, Izvješće nije jedini izvor dokaza kojim se Komisija koristila za donošenje odluke jer se u tu svrhu upotrebljavaju dodatni dokazni elementi. Kako je objašnjeno u odjeljku 3.2.1., u industriji kolin klorida dolazi do niza državnih intervencija (kao što su prisutnost i nadzor države u ključnim akterima u industriji (69), obuhvaćenost petogodišnjim planovima i drugim dokumentima (70) te intervencije u financijskom sektoru (71)), što utječe i na troškove proizvodnje kolin klorida, među ostalim sirovine, energiju, zemljište, kapital i radnu snagu. Stoga je taj argument odbačen. |
|
(101) |
Drugo, kad je riječ o tvrdnji CNFA-e o neusklađenosti članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe s obvezama EU-a prema WTO-u, Komisija je smatrala da su odredbe članka 2. stavka 6.a u potpunosti u skladu s obvezama Europske unije prema WTO-u i sudskom praksom Tijela za rješavanje sporova WTO-a, kako je detaljnije objašnjeno u odjeljku 3.2.1 Komisija je podsjetila i da je osnovna uredba, što uključuje članak 2. stavak 6.a, akt sekundarnog prava EU-a, kako je predviđeno člankom 288. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. U pravu EU-a ne postoji obveza da se njegovi izvori, među ostalim sekundarno pravo kao što su uredbe, temelje na međunarodnom pravu ili da budu povezani s obvezama koje proizlaze iz međunarodnog prava kao što je Sporazum o antidampingu. |
|
(102) |
Naposljetku, kad je riječ o tvrdnji CNFA-e da bi se procjena znatnih poremećaja trebala provesti zasebno za svakog proizvođača izvoznika u uzorku, Komisija je podsjetila da se, nakon utvrđivanja da zbog postojanja znatnih poremećaja u zemlji izvoznici u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u zemlji izvoznici, uobičajena vrijednost izračunava za svakog proizvođača izvoznika na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. Člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) dopušta se upotreba domaćih troškova samo ako je sa sigurnošću utvrđeno da nisu narušeni. Međutim, uzevši u obzir raspoložive dokaze o čimbenicima proizvodnje pojedinačnih proizvođača izvoznika, nije bilo troškova proizvodnje i prodaje proizvoda iz ispitnog postupka za koje se moglo utvrditi da su nenarušeni. Stoga je tvrdnja CNFA-a odbačena. |
3.2.3. Zaključak
|
(103) |
S obzirom na navedeno, Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, kako je opisano u sljedećem odjeljku. |
3.2.4. Reprezentativna zemlja
3.2.4.1.
|
(104) |
Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:
|
|
(105) |
Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 37. do 44., Komisija je u dokumentaciju dodala dvije bilješke o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. U tim su bilješkama opisane činjenice i dokazi na kojima se temelje relevantni kriteriji te su razmotrene primjedbe stranaka o tim elementima i o relevantnim izvorima. Komisija je u drugoj bilješci obavijestila zainteresirane strane o svojoj namjeri da Brazil smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom u ovom slučaju ako se potvrdi postojanje znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe. |
3.2.4.2.
|
(106) |
Komisija je u prvoj bilješci utvrdila da su, prema Svjetskoj banci, Brazil, Malezija, Meksiko i Tajland zemlje sa sličnom razinom gospodarskog razvoja kao NRK, tj. Svjetska banka ih je na temelju bruto nacionalnog dohotka svrstala u kategoriju zemalja s „visokim srednjim dohotkom” za koje je poznato da se u njima proizvodi proizvod iz ispitnog postupka. |
|
(107) |
Nisu primljene nikakve primjedbe o zemljama utvrđenima u toj bilješci. |
3.2.4.3.
|
(108) |
Kako je navedeno u drugoj bilješci, Komisija nije mogla pronaći nijednog proizvođača proizvoda iz ispitnog postupka u Tajlandu i Maleziji. Kad je riječ o Meksiku, Komisija je smatrala da bi u načelu bilo primjereno upotrijebiti lako dostupne financijske podatke za 2023. o meksičkom društvu Petroleos Mexicanos („PEMEX”), proizvođaču petrokemijskih proizvoda koji, među ostalim, proizvodi etilen oksid, odnosno jedan od utvrđenih čimbenika proizvodnje potrebnih za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka. Napominje se da ni u jednoj od četiriju potencijalnih reprezentativnih zemalja, odnosno Brazilu, Maleziji, Meksiku i Tajlandu, nije bilo moguće pronaći nijednog proizvođača kolin klorida. |
|
(109) |
Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 44., Komisija je pronašla lako dostupne financijske podatke dvaju brazilskih poduzeća koja posluju u širem kemijskom sektoru, Dexxos Participacoes S.A. i Prox Do Brasil Produtos Quimicos S.A. Sve u svemu, Komisija je utvrdila da su financijski podaci tih dvaju poduzeća najopsežniji i najprimjereniji, ponajviše zato što su se temeljili na podacima dvaju poduzeća, a ne samo jednog kao u Meksiku. |
|
(110) |
U vezi s dostupnosti statističkih podataka o uvozu za glavne utvrđene čimbenike proizvodnje, Komisija je u prvoj i drugoj bilješci objasnila da Meksiko u razdoblju ispitnog postupka prema bazi podataka GTA nije prijavio uvoz trimetilamina. Treba napomenuti da trošak trimetilamina čini [30 – 45 %] ukupnog troška proizvodnje predmetnog proizvoda. |
|
(111) |
S obzirom na prethodno navedeno, Komisija je u drugoj bilješci obavijestila zainteresirane strane da namjerava upotrijebiti Brazil kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju te lako dostupne financijske podatke društava Dexxos Participacoes S.A. i Prox Do Brasil Produtos Quimicos S.A. kako bi utvrdila nenarušene troškove proizvodnje i prodaju za potrebe izračuna uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe. |
|
(112) |
Zainteresirane strane pozvane su da dostave primjedbe o primjerenosti Brazila kao reprezentativne zemlje i upotrebi podataka društava Dexxos Participacoes S.A. i Prox Do Brasil Produtos Quimicos S.A. Nisu zaprimljene primjedbe na upotrebu podataka tih društava. Kad je riječ o upotrebi referentnih vrijednosti za utvrđene čimbenike proizvodnje koji su se temeljili na brazilskim podacima o uvozu, SYB i SFY dostavili su nekoliko primjedbi, koje su razmotrene u odjeljku 3.2.5.1. |
3.2.4.4.
|
(113) |
Budući da je na temelju svih navedenih elemenata utvrđeno da je Brazil jedina dostupna odgovarajuća reprezentativna zemlja, nije bila potrebna ocjena razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe. |
3.2.4.5.
|
(114) |
S obzirom na prethodnu analizu, Brazil je ispunio kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe i stoga ga se može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom. |
3.2.5. Izvori upotrijebljeni za utvrđivanje nenarušenih troškova
|
(115) |
Komisija je u prvoj bilješci navela čimbenike proizvodnje kao što su materijali, energija i radna snaga koje proizvođači izvoznici upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože javno dostupne podatke o nenarušenim vrijednostima za svaki od čimbenika proizvodnje u toj bilješci. |
|
(116) |
Potom je Komisija u drugoj bilješci navela da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe koristiti bazu podataka GTA kako bi utvrdila nenarušeni trošak većine čimbenika proizvodnje, ponajprije sirovina. Osim toga, Komisija je navela da će za utvrđivanje nenarušenih troškova rada upotrijebiti statističke podatke Međunarodne organizacije rada („ILO”) (73), a za utvrđivanje nenarušenih troškova energije (prvenstveno električne energije i plina) nacionalne statističke podatke Brazila (74). |
|
(117) |
Komisija je u drugoj bilješci obavijestila zainteresirane strane i da je zbog zanemarivog udjela pare kao čimbenika proizvodnje u ukupnim troškovima proizvodnje para grupirana u „potrošni materijal”. Nadalje, Komisija je izvijestila da će pri upotrebi utvrđenih nenarušenih referentnih vrijednosti u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji izračunati postotak potrošnog materijala u ukupnom trošku sirovina i taj postotak primijeniti na ponovno izračunani trošak sirovina. |
|
(118) |
Nastavno na drugu bilješku SFY i SYB napomenuli su da se para ne bi trebala smatrati potrošnim materijalom jer je ona jedan od primarnih izvora energije za proizvodnju gotovog kolin klorida. |
|
(119) |
Nakon dodatne analize Komisija je utvrdila da, iako je zanemariv, ukupni udio troška pare jednako je važan kao i udio plina ili električne energije te se stoga složila sa SFY-jem i SYB-om. Stoga je Komisija izračunala zasebnu referentnu vrijednost za paru, koja je navedena u tablici 1. |
3.2.5.1.
|
(120) |
Uzimajući u obzir sve informacije koje su dostavile zainteresirane strane i koje su prikupljene tijekom posjeta radi provjere, utvrđeni su sljedeći čimbenici proizvodnje i njihovi izvori kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe: Tablica 1. Čimbenici proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(121) |
Komisija je uključila vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi obuhvatila troškove koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje. Kako bi utvrdila taj iznos, Komisija je upotrijebila provjerene podatke koje su dostavili proizvođači izvoznici u uzorku te im je dodala troškove istraživanja i razvoja koje su snosili i obračunali proizvođači izvoznici. |
3.2.5.1.1. Sirovine
|
(122) |
Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača iz reprezentativne zemlje, Komisija je kao osnovu upotrijebila ponderiranu prosječnu cijenu proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju na temelju podataka iz baze podataka GTA, kojoj su dodane uvozne carine i troškovi prijevoza. Cijena proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim NRK-a i trećih zemalja koje su navedene u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (75). Komisija je odlučila isključiti uvoz iz NRK-a u reprezentativnu zemlju jer je u odjeljcima od 3.2.1. do 3.2.3. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. Budući da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene. |
|
(123) |
Kad je riječ o sirovinama koje je utvrdila Komisija, SFY i SYB dostavili su primjedbe na drugu bilješku o tome da su uvozne cijene trimetilamina i etilen oksida bile nerazumno visoke te čak i više od jediničnih cijena plaćenih u trgovini među državama članicama na unutarnjem tržištu EU-a. |
|
(124) |
Komisija je pojasnila da cijene na unutarnjem tržištu EU-a nisu obuhvaćene nijednom od triju alineja članka 2. stavka 6.a točke (a) drugog podstavka osnovne uredbe. Međutim, Komisija je priznala da se referentna cijena trimetilamina utvrđena na temelju brazilskih statističkih podataka čini nerazumno visokom zbog izrazito male količine uvezenog trimetilamina, koja je u razdoblju ispitnog postupka iznosila tek nešto više od 22 000 kg. Pomoću te bi se količine moglo proizvesti manje od 1 % količine proizvoda izvezenih iz Kine u EU. Stoga je Komisija smatrala da količina trimetilamina uvezenog u Brazil nije reprezentativna i promijenila je izvor koji se upotrebljava za trimetilamin s brazilske jedinične uvozne cijene (na razini Harmoniziranog sustava) na međunarodnu referentnu vrijednost koja obuhvaća sav uvoz koji su prijavili svi trgovinski partneri osim Kine i trećih zemalja navedenih u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755 (76). Kako bi utvrdila referentnu cijenu etilen oksida, Komisija je promijenila izvor koji se upotrebljava s brazilske jedinične uvozne cijene (na razini Harmoniziranog sustava) na jediničnu uvoznu cijenu koju je Meksiko prijavio na razini primjenjive osmeroznamenkaste carinske oznake. Komisija je u Meksiku utvrdila mnogo reprezentativniju količinu uvezenih proizvoda nego u Brazilu, u kojem je ta količina bila vrlo mala i stoga se nije smatrala pouzdanim izvorom za utvrđivanje referentne cijene. |
|
(125) |
Kad je riječ o kukuruznom klipu u prahu, SFY i SYB tvrdili su da je brazilska uvozna cijena koju je Komisija upotrijebila potencijalno narušena zbog subvencija dodijeljenih brazilskoj industriji kukuruza. Ta tvrdnja nije dodatno potkrijepljena nikakvim dokazima. Međutim, količina uvezenog kukuruznog klipa u prahu koja je prijavljena u Brazilu bila je vrlo mala i stoga se nije smatrala pouzdanim izvorom za utvrđivanje referentne cijene. Stoga je Komisija promijenila izvor koji se upotrebljava za referentnu vrijednost kukuruznog klipa u prahu na jediničnu izvoznu cijenu iz Brazila za sav materijal uključen u osmeroznamenkastu tarifnu oznaku koja obuhvaća i kukuruzni klip u prahu. |
|
(126) |
Za određeni broj čimbenika proizvodnje stvarni troškovi proizvođača izvoznika koji surađuju činili su zanemariv udio u ukupnim troškovima sirovina u razdoblju ispitnog postupka revizije. Budući da vrijednost upotrijebljena za njih nije znatno utjecala na izračune dampinške marže neovisno o korištenom izvoru, Komisija je odlučila te troškove uključiti u potrošni materijal, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 117. do 119. |
|
(127) |
Ako se primijenjene referentne vrijednosti temelje na uvoznim cijenama iz Brazila odnosno Meksika, uvozne carine propisno su uključene u referentne vrijednosti navedene u tablici 1. |
|
(128) |
Komisija je trošak prijevoza koji proizvođači izvoznici u uzorku koji surađuju snose za isporuku sirovina izrazila kao postotak stvarnog troška tih sirovina, a zatim je taj postotak primijenila na nenarušeni trošak tih istih sirovina kako bi dobila nenarušeni trošak prijevoza. Komisija je smatrala da se u kontekstu ovog ispitnog postupka omjer troškova koje proizvođač izvoznik snosi za sirovine i njegovih prijavljenih troškova prijevoza može opravdano upotrijebiti kao pokazatelj za procjenu nenarušenih troškova prijevoza sirovina pri njihovoj isporuci u tvornicu društva. |
3.2.5.1.2. Radna snaga
|
(129) |
ILO objavljuje detaljne podatke o plaćama u cjelokupnom industrijskom sektoru u Brazilu. Komisija je upotrijebila najnovije dostupne statističke podatke za 2022. za prosječni trošak rada u kemijskom sektoru u Brazilu (77). |
3.2.5.1.3. Električna energija
|
(130) |
Cijenu električne energije za društva (industrijski korisnici) u Brazilu objavljuje organizacija Global Petrol Prices. Komisija je upotrijebila podatke o cijenama električne energije za industriju u odgovarajućoj kategoriji potrošnje u CNY/kWh objavljene u lipnju 2024. |
3.2.5.1.4. Prirodni plin
|
(131) |
Cijenu prirodnog plina za društva (industrijski korisnici) u Brazilu objavljuje organizacija Global Petrol Prices. Komisija je upotrijebila podatke o cijenama prirodnog plina za industriju u odgovarajućoj kategoriji potrošnje u CNY/kWh objavljene u lipnju 2024. |
3.2.5.1.5. Para
|
(132) |
Referentna vrijednost za paru procijenjena je na temelju troška prirodnog plina izraženog u kWh (vidjeti uvodnu izjavu 131.) i količine plina izražene u kWh koja je potrebna za proizvodnju jedne tone pare. Komisija je za potrebe te procjene pretpostavila da je para koju su proizvođači izvoznici u uzorku kupili od vanjskih dobavljača proizvedena upotrebom prirodnog plina. |
3.2.5.1.6. Režijski troškovi proizvodnje, troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi i dobit
|
(133) |
U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, treba utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje. |
|
(134) |
Režijski troškovi proizvodnje koje su imali proizvođači izvoznici u uzorku koji surađuju izraženi su kao udio stvarnih troškova proizvodnje tih proizvođača. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 121., Komisija je u režijske troškove proizvodnje uključila troškove istraživanja i razvoja. Dobiveni postotak primijenjen je na nenarušene troškove proizvodnje. |
|
(135) |
Komisija se za utvrđivanje nenarušenog i razumnog iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti oslonila na financijske podatke društava Dexxos Participacoes S.A. i Prox Do Brasil Produtos Quimicos S.A. navedene u bazi podataka Orbis za 2023. |
|
(136) |
Na temelju prethodno navedenog Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. |
|
(137) |
Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Primijenila je nenarušene jedinične troškove na stvarnu potrošnju pojedinačnih čimbenika proizvodnje proizvođača izvoznika koji surađuje. Te stope potrošnje potvrđene su tijekom provjere. Komisija je pomnožila čimbenike iskoristivosti s nenarušenim jediničnim troškovima koji su utvrđeni u reprezentativnoj zemlji, kako je navedeno u tablici 1. |
|
(138) |
Kad je utvrdila nenarušeni trošak proizvodnje, Komisija mu je pribrojila režijske troškove proizvodnje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 134., kako bi došla do nenarušenih troškova proizvodnje. |
|
(139) |
Komisija je zatim primijenila stope troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti kako je navedeno u uvodnoj izjavi 140. One su utvrđene na temelju financijskih izvještaja društava Dexxos Participacoes S.A. i Prox Do Brasil Produtos Quimicos S.A., kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 111. i 112. |
|
(140) |
Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi izraženi kao postotak troškova prodane robe i primijenjeni na nenarušene troškove proizvodnje iznosili su 6,65 %. Dobit izražena kao postotak troškova prodane robe i primijenjena na nenarušene troškove proizvodnje iznosila je 14,62 %. |
|
(141) |
Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. |
3.3. Izvozna cijena
|
(142) |
Proizvođači izvoznici u uzorku u Uniju su izvozili izravno nezavisnim kupcima ili preko povezanih društava koja djeluju kao trgovci. |
|
(143) |
Za proizvođače izvoznike u uzorku koji su predmetni proizvod izvozili izravno nezavisnim kupcima u Uniji, izvozna cijena bila je cijena stvarno plaćena ili plativa za predmetni proizvod pri prodaji za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe. |
|
(144) |
Za proizvođače izvoznike koji su predmetni proizvod izvozili u Uniju preko povezanih društava koje djeluju kao trgovci, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put preprodan nezavisnim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe. |
|
(145) |
U tom pogledu u ustaljenoj sudskoj praksi pojašnjava se da prilagodbe u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe obuhvaćaju troškove subjekta sa sjedištem izvan Europske unije ako se čini da je takav subjekt povezan s uvoznikom ili izvoznikom i da predmetne troškove obično snosi uvoznik (78). Kad je riječ o vrstama troškova za koje je moguće izvršiti prilagodbe na temelju te odredbe, u sudskoj se praksi ti troškovi izjednačavaju s troškovima povezanima s prodajnim aktivnostima koje obavljaju društva kćeri u mjeri ako se tim troškovima smanjuje iznos koji prima proizvođač izvoznik i obično ih snosi uvoznik (79). Naime, Opći sud se u predmetu Azot složio s Komisijom da „mogu postojati slučajevi u kojima troškovi koje snose posrednici prije uvoza čine dio stvarno plaćene izvozne cijene. U suprotnom bi proizvođači izvoznici mogli upotrijebiti nekoliko povezanih posrednika s poslovnim nastanom izvan Europske unije kako bi umjetno povećali izvozne cijene” (80). Sud Europske unije potvrdio je da je taj pristup u skladu s ciljem iz članka 2. stavka 9. osnovne uredbe. Prema mišljenju Suda Europske unije taj cilj ne bi bilo moguće postići ako bi proizvođač izvoznik svoju prodaju jednostavno mogao strukturirati tako da prije uvoza predmetnog proizvoda u Europsku uniju osigura sudjelovanje povezanog posrednika koji bi bio s njim povezan i preuzeo odgovornost za troškove koje uobičajeno snosi uvoznik kako bi se povećala izvozna cijena koju uvoznik stvarno plaća (81). |
|
(146) |
S obzirom na prethodno navedeno Komisija je napomenula da su trgovci povezani s proizvođačima izvoznicima koji se nalaze u NRK-u ili trećim zemljama „preuzeli odgovornost za troškove […] koje uobičajeno snosi uvoznik u smislu članka 2. stavka 9. osnovne [u]redbe, stoga je prilagodba u tom pogledu opravdana” (82). Osim toga, ti su troškovi dio stvarno plaćene izvozne cijene i stoga je povećavaju. |
|
(147) |
Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi upotrijebljeni za prilagodbu temeljili su se na podacima koje su dostavile povezane strane. Kad je riječ o prilagodbi za dobit, zbog povjerljivosti su se pojedinosti o procjeni primijenjene profitne marže mogle otkriti samo predmetnom društvu. |
3.4. Usporedba
|
(148) |
U skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe Komisija je dužna provesti pravednu usporedbu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene na istoj razini trgovine, uzimajući u obzir razlike među čimbenicima koji utječu na cijene i usporedivost cijena. U ovom je predmetu Komisija odlučila usporediti uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na razini trgovine franko tvornica. Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, prema potrebi su uobičajena vrijednost i izvozna cijena prilagođene: i. kako bi ih se vratilo na razinu franko tvornica i ii. kako bi se uzele u obzir razlike među čimbenicima za koje se tvrdi i dokazano je da utječu na cijene i usporedivost cijena. |
3.4.1. Prilagodbe uobičajene vrijednosti
|
(149) |
Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 46., uobičajena vrijednost utvrđena je na razini franko tvornica upotrebom troškova proizvodnje zajedno s iznosima troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti, koji su se smatrali razumnima za tu razinu trgovine. Stoga nisu bile potrebne prilagodbe kako bi se uobičajena vrijednost vratila na razinu franko tvornica. |
3.4.2. Prilagodbe izvozne cijene
|
(150) |
Kako bi se neto izvozna cijena smanjila na razinu trgovine franko tvornica, izvršene su prilagodbe sljedećih elemenata: vozarine, osiguranja, utovara i popratnih troškova te drugih troškova, kao što su troškovi ispitivanja proizvoda i naknade za carinjenje. |
|
(151) |
Izvršene su prilagodbe za sljedeće čimbenike koji utječu na cijene i usporedivost cijena: trošak kredita i bankovne naknade. |
3.5. Dampinške marže
|
(152) |
Za proizvođače izvoznike u uzorku koji surađuju Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe. |
|
(153) |
Na temelju toga, privremene ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:
|
|
(154) |
Za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne uredbe. Ta je marža stoga utvrđena na temelju marži proizvođačâ izvoznikâ u uzorku. |
|
(155) |
Na temelju toga privremena dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak iznosi 392,3 %. |
|
(156) |
Razina suradnje u ovom je slučaju visoka jer je izvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio više od 95 % ukupnog uvoza u razdoblju ispitnog postupka. Na temelju toga Komisija je odlučila dampinšku maržu za proizvođače izvoznike koji ne surađuju utvrditi na razini pojedinačno ispitanog društva u uzorku koje surađuje i koje ima najvišu dampinšku maržu. |
|
(157) |
Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:
|
4. ŠTETA
4.1. Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji
|
(158) |
Tijekom razdoblja ispitnog postupka istovjetni proizvod proizvodila su tri proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe. |
|
(159) |
Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila [60 000 – 65 000] tona. Komisija je tu brojku utvrdila na temelju provjerenih podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili podnositelji pritužbe i odgovora na makroekonomski upitnik koji je dostavio pravni zastupnik podnositelja pritužbe, koji su uključivali i relevantne podatke trećeg proizvođača iz Unije, društva Algry Quimica. Komisija je navela raspon zbog razloga objašnjenih u uvodnoj izjavi 183. |
|
(160) |
CFNA je tvrdila da bi se nezavisni sušitelji trebali smatrati proizvođačima kolin klorida jer je postupak sušenja znatna proizvodna djelatnost. |
|
(161) |
Komisija je odbacila tu tvrdnju zbog razloga navedenih u nastavku. Prvo, Komisija je istaknula da prije pokretanja ispitnog postupka dva poznata sušitelja nisu odgovorila na važeći obrazac koji je Komisija poslala svim poznatim proizvođačima i sušiteljima. Osim toga, kad je Komisija u početnoj fazi ponovno stupila u kontakt s poznatim nezavisnim sušiteljima, samo se jedan od njih vrlo kasno javio i registrirao kao zainteresirana strana. Međutim, nije dalje surađivao u ispitnom postupku. Ta je strana izjavila da se smatra korisnikom. |
|
(162) |
Drugo, u skladu s pritužbom i kako je potvrđeno u ispitnom postupku, odlučujuća faza proizvodnje u kojoj se iskorištavaju sirovine za kolin klorid, u kojoj njegova namjena postaje konačna i u kojoj on poprima svoja specifična svojstva faza je koja je objašnjena u uvodnoj izjavi 26. i kojom se proizvodi tekući kolin klorid. Međutim, postupak sušenja opisan u uvodnoj izjavi 27. sastoji se od pretvaranja kolin klorida iz tekućeg stanja u kruto stanje. Stoga je postupak sušenja mnogo jednostavniji, mehanički postupak koji ne dovodi ni do kakve (značajne) promjene u kemijskom sastavu ili namjeni kolin klorida. Prema tome, sušitelji pretvaraju proizvod iz ispitnog postupka iz jednog oblika proizvoda u drugi. |
|
(163) |
Treće, dva su od tri proizvođača koja predstavljaju industriju Unije potpuno integrirani proizvođači koji proizvode i tekući i kruti kolin klorid, a jedan je proizvođač koji proizvodi samo tekući kolin klorid. Stoga bi, čak i da nezavisni sušitelji kupuju od proizvođača iz Unije i uvoze iz Kine, njihovi podaci o prodaji već bili obuhvaćeni utvrđenom ukupnom potrošnjom, a njihovo dodatno uključivanje dovelo bi do dvostrukog računanja kapaciteta, proizvodnje i količine prodanih proizvoda te bi se dodatno povećala zaposlenost u industriji Unije. Stoga, čak i da se sušitelji smatraju dijelom industrije Unije, pokazatelji štete ne bi se znatno razlikovali zbog marginalnog utjecaja nezavisnih sušitelja na te pokazatelje. |
|
(164) |
CFNA je tvrdila i da bi Komisija trebala provesti segmentiranu analizu štete za tekući i kruti kolin klorid jer je smatrala da skupni ispitni postupak za te različite kategorije proizvoda ne može točno odražavati stvarno dampinško stanje svake od njih. |
|
(165) |
Komisija je primijetila da segmentirana analiza štete može biti potrebna: (a) ako predmetni proizvodi nisu „dovoljno zamjenjivi”; (b) „postoji posebna situacija u kojoj je prisutna visoka koncentracija domaće prodaje i dampinškog uvoza u zasebnim segmentima te vrlo značajne razlike u cijenama između tih segmenata” i (c) ako je uvoz „pretežno koncentriran na jedan od segmenata tržišta proizvoda o kojem je riječ” (83). |
|
(166) |
Komisija je u vezi s tim u ovom ispitnom postupku utvrdila da su cijene kolin klorida u tekućem i krutom stanju usporedive i da potrošači mogu kupiti proizvod iz ispitnog postupka u tekućem ili krutom stanju, ovisno o svojim poslovnim potrebama te tendencijama i kretanjima na tržištu, što dokazuje dovoljnu zamjenjivost tih dviju vrsta kolin klorida. Komisija je zbog prethodno navedenog odbacila tvrdnju CFNA-e. |
4.2. Potrošnja u Uniji
|
(167) |
Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila na temelju podataka o prodaji kolin klorida u EU-u uključenih u izvješće o istraživanju tržišta koje je dostavljeno u pritužbi (84), ažuriranih na osnovi provjerene količine prodanih proizvoda industrije Unije, i na temelju podataka Eurostata o uvozu. Detaljna metodologija objašnjena je u bilješci u dokumentaciji (85). |
|
(168) |
Ukupna potrošnja u Uniji te tržišni udjeli i količine prodanih proizvoda u tablicama u nastavku navedeni su u rasponima zbog razloga objašnjenih u uvodnoj izjavi 183. |
|
(169) |
Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi: Tablica 2. Potrošnja u Uniji (u tonama)
|
||||||||||||||||||||||
|
(170) |
Potrošnja u Uniji povećala se od 2021. do 2022. nakon oporavka od pandemije bolesti COVID-19, zatim se 2023. smanjila pa se blago povećala u razdoblju ispitnog postupka. |
4.3. Uvoz iz predmetne zemlje
4.3.1. Količina i tržišni udio proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje
|
(171) |
Kolin klorid uvozi se pod nekoliko oznaka KN, od kojih neke obuhvaćaju i druge proizvode. Kineski udio u ukupnom uvozu kolin klorida pod odgovarajućim carinskim oznakama utvrđen je na temelju njegova udjela u uvozu pod oznakom TARIC 2923 10 00 90 jer se ta oznaka odnosi samo na kolin klorid (86). |
|
(172) |
Prema tome, uvoz u Uniju iz predmetne zemlje kretao se kako slijedi: Tablica 3. Količina prodanih proizvoda i tržišni udio
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(173) |
Uvoz iz NRK-a 2022. se smanjio za 4 000 tona u odnosu na prethodnu godinu, ali se 2023. naglo povećao za 6 000 tona. Tržišni udio kineskog izvoza u razmatranom razdoblju od 2022. povećao se za [6 – 14] postotnih bodova s [23 % – 26 %] na [32 % – 37 %]. |
4.3.2. Cijene proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje i sniženje cijena
|
(174) |
Komisija je cijene uvoza iz predmetne zemlje utvrdila na temelju uvoznih cijena pod oznakom TARIC 2923 10 00 90, jedinom carinskom oznakom koja obuhvaća samo proizvod iz ispitnog postupka. Sniženje cijena uvoza utvrđeno je na temelju provjerenih podataka koje su dostavili proizvođači izvoznici iz NRK-a u uzorku i podnositelji pritužbe. |
|
(175) |
Ponderirana prosječna cijena proizvoda uvezenih u Uniju iz predmetne zemlje kretala se kako slijedi: Tablica 4. Uvozne cijene (EUR/tona)
|
||||||||||||||||||||||
|
(176) |
Cijene uvoza iz NRK-a 2022. su se gotovo udvostručile zbog visokih vozarina, što je dovelo do znatnog smanjenja količine proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje. Zahvaljujući tim privremenim okolnostima i povoljnim uvjetima na tržištu industrija Unije je 2022. uspjela obraniti svoj tržišni udio. Uvozna cijena se 2023. smanjila upola u odnosu na prethodnu godinu, tako da je bila neznatno ispod razine iz 2021. Silazno kretanje nastavilo se u razdoblju ispitnog postupka te se uvozna cijena smanjila za dodatnih 7 % u odnosu na prethodnu godinu. To se smanjenje može objasniti agresivnom tržišnom strategijom koju su usvojili kineski izvoznici. |
|
(177) |
Kineske cijene pri isporuci ostale su niže od cijena industrije Unije u cijelom razmatranom razdoblju, osim 2022., kad su na Kinu utjecale domaće energetske krize i ograničenja povezana s pandemijom bolesti COVID-19, a izvoz kolin klorida u Uniju se smanjio. |
|
(178) |
Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila usporedbom:
|
|
(179) |
Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebne prilagodbe i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa podnositeljâ pritužbe u razdoblju ispitnog postupka. Dobivena je ponderirana prosječna marža sniženja cijena u iznosu od 35 % do 41 % za uvoz iz predmetne zemlje na tržište Unije. |
|
(180) |
Komisija je zatim razmotrila druge učinke na cijene, posebice mogući znatan rast cijena. Kako je navedeno u uvodnim izjavama 191. i 201., nakon 2021. došlo je do znatnog povećanja jediničnih troškova proizvodnje industrije Unije, prvenstveno zbog znatnog povećanja troškova energije i viših fiksnih troškova po jedinici zbog niže stope iskorištenosti kapaciteta. Prije i tijekom razdoblja ispitnog postupka cijena uvoza iz Kine znatno se smanjila, a relevantne količine proizvoda znatno su se povećale, zbog čega industrija Unije nije mogla povećati svoju prodajnu cijenu kako bi pokrila troškove proizvodnje. To sprečavanje rasta cijena dovelo je do smanjenja profitabilnosti industrije Unije u razdoblju ispitnog postupka. |
4.4. Gospodarsko stanje industrije Unije
4.4.1. Opće napomene
|
(181) |
U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja. |
|
(182) |
Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. |
|
(183) |
Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na makroekonomski upitnik. Ti su se podaci odnosili na sve proizvođače iz Unije. Makroekonomski podaci navedeni su u rasponima jer postoje samo tri proizvođača istovjetnog proizvoda iz Unije, a treći je proizvođač vrlo malen u usporedbi s podnositeljima pritužbe. Ta strana, Algry Química S.L., nije dostavila odgovor na upitnik, ali je dostavila podatke potrebne za odgovor cjelokupne industrije Unije na makroekonomski upitnik. Stoga bi navođenje preciznih makropodataka svakom od podnositelja pritužbe omogućilo dobar uvid u poslovanje izravnih konkurenata. |
|
(184) |
Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili podnositelji pritužbe. |
|
(185) |
Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije. |
|
(186) |
Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodanih proizvoda, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga. |
|
(187) |
Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala. |
4.4.2. Makroekonomski pokazatelji
4.4.2.1.
|
(188) |
Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi: Tablica 5. Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(189) |
Ukupna proizvodnja u Uniji u razmatranom razdoblju bila je stabilna od 2021. do 2022. Zatim se 2023. znatno smanjila, za više od 25 %, i nastavila smanjivati u razdoblju ispitnog postupka. Proizvodni kapacitet industrije Unije namijenjen za proizvodnju kolin klorida u razmatranom je razdoblju ostao na istoj razini. |
|
(190) |
Zbog naglog smanjenja proizvodnje, no neizmijenjenog proizvodnog kapaciteta, iskorištenost kapaciteta slijedila je istu silaznu putanju kao i proizvodnja. |
|
(191) |
Kao izravna posljedica razmatranja iz uvodnih izjava 189. i 190. jedinični trošak proizvodnje znatno se povećao, i to za ukupno [20 % – 35 %] u razmatranom razdoblju. |
4.4.2.2.
|
(192) |
Količina prodanih proizvoda i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi: Tablica 6. Količina prodanih proizvoda i tržišni udio
|
|||||||||||||||||||||||||||
|
(193) |
Ukupna količina prodanih proizvoda u Uniji u razmatranom razdoblju bila je stabilna u prvoj godini, a 2022. se povećala za 1 %. Količina proizvoda industrije Unije prodanih na tržištu Unije 2023. se drastično smanjila za 22 % u odnosu na prethodnu godinu. Taj se pad podudarao sa znatnim povećanjem kineskog uvoza od 6 000 tona i padom potrošnje od 15 %. Stoga se tržišni udio industrije Unije brzo smanjio sa [65 % – 70 %] u 2021. na [58 % – 64 %] u 2023. Industrija Unije je u razdoblju ispitnog postupka nastavila gubiti udio količine prodanih proizvoda i tržišni udio. |
4.4.2.3.
|
(194) |
Potrošnja u Uniji u razmatranom razdoblju smanjila se za 15 %, a udio količine proizvoda industrije Unije prodanih na tržištu Unije smanjio se za [3 – 14] postotnih bodova, dok se uvoz iz NRK-a povećao za više od 4 500 tona ili 42 %. |
4.4.2.4.
|
(195) |
Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi: Tablica 7. Zaposlenost i produktivnost
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(196) |
Industrija Unije imala je stabilnu radnu snagu, uz neznatno povećanje 2023. i blago smanjenje u razdoblju ispitnog postupka. To odražava kretanje proizvodnje i prodaje iz prethodne godine jer su radnici na određeno vrijeme trajno zaposleni nakon pozitivnog kretanja proizvodnje i prodaje 2022. |
|
(197) |
Produktivnost se kretala u skladu sa smanjenjem količine proizvedenih proizvoda, a zaposlenost je bila stabilna; to je dovelo do drastičnog pada produktivnosti, koja se u razmatranom razdoblju smanjila za 32 %. |
4.4.2.5.
|
(198) |
Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na količinu i cijene proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje. |
|
(199) |
Ovo je prvi antidampinški ispitni postupak u vezi s predmetnim proizvodom. Stoga nisu bili raspoloživi podaci za procjenu učinaka mogućeg prethodnog dampinga. |
4.4.3. Mikroekonomski pokazatelji
4.4.3.1.
|
(200) |
Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene podnositeljâ pritužbe za nepovezane kupce u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi: Tablica 8. Prodajne cijene u Uniji
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(201) |
Trošak proizvodnje 2022. se povećao za 33 % u odnosu na prethodnu godinu zbog porasta cijena energije, a industrija Unije to je povećanje troškova uspjela prenijeti na prodajne cijene, koje su se povećale za 39 %. Međutim, 2023. i u razdoblju ispitnog postupka prodajne cijene industrije Unije smanjile su se za 29 % u odnosu na 2022., dok se njezin trošak proizvodnje smanjio za samo 6 %. Pogoršanje od 2023. nadalje posljedica je znatnog povećanja kineskog uvoza po niskim cijenama nakon usporavanja 2022. (prvenstveno zbog visokih troškova prijevoza), a to je povećanje kineskog uvoza naposljetku dovelo do sprečavanja rasta cijena, koje je započelo 2023. i pogoršalo se u razdoblju ispitnog postupka. |
4.4.3.2.
|
(202) |
Prosječni troškovi rada podnositeljâ pritužbe u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi: Tablica 9. Prosječni troškovi rada po zaposleniku
|
||||||||||||||||||||||
|
(203) |
Tijekom razmatranog razdoblja prosječni troškovi rada po zaposleniku povećali su se za 23 %. To je povećanje posljedica smanjenja produktivnosti uz očuvanje stabilne radne snage, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 196. i 197. |
4.4.3.3.
|
(204) |
Razine zaliha podnositeljâ pritužbe u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi: Tablica 10. Zalihe
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(205) |
Razina zaliha u razmatranom razdoblju smanjila se za 11 %, u skladu s općim silaznim kretanjem proizvodnje. Završne zalihe kao postotak proizvodnje znatno su se povećale 2023., kad je količina prodanih proizvoda industrije Unije naglo pala, što je uslijedilo nakon znatnog povećanja kineskog uvoza i slabljenja potražnje. |
4.4.3.4.
|
(206) |
Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja podnositeljâ pritužbe u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi: Tablica 11. Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(207) |
Komisija je utvrdila profitabilnost industrije Unije tako što je neto dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji iskazala kao postotak prihoda od te prodaje. Nakon vrhunca 2022. profitabilnost industrije Unije brzo se pogoršala, a u razdoblju ispitnog postupka industrija Unije počela je bilježiti velike gubitke. Pad profitabilnosti i drugi ključni financijski pokazatelji navedeni u nastavku odvijali su se usporedno s povećanjem kineskog uvoza po niskim cijenama i posljedičnim sprečavanjem rasta cijena. |
|
(208) |
Neto novčani tok sposobnost je industrije Unije da samostalno financira svoje djelatnosti. Neto novčani tok kretao se negativno, slično kao profitabilnost, zatim je 2023. započeo nagli pad, a naposljetku je u razdoblju ispitnog postupka došlo do nemogućnosti samostalnog financiranja djelatnosti, što je vidljivo iz negativnog novčanog toka uz smanjenje od 98 postotnih bodova. |
|
(209) |
Neto ulaganja varirala su tijekom većine razmatranog razdoblja ovisno o razini proizvodnje i prodaje, osim u razdoblju ispitnog postupka, kad su se povećala unatoč manjim količinama prodanih proizvoda. Znatan dio ulaganja u razdoblju ispitnog postupka odnosio se na planiranu zamjenu i racionalizaciju opreme koja se upotrebljava za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka. |
|
(210) |
Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. On se kretao u skladu s kretanjima prodaje i profitabilnosti, uz dobre rezultate 2022. i znatno pogoršanje 2023., kad se smanjio za 87 %. Povrat ulaganja postao je negativan u razdoblju ispitnog postupka, a u cijelom razmatranom razdoblju pao je za 351 postotni bod. |
|
(211) |
Znatno pogoršanje novčanog toka i profitabilnosti zabilježeno u razmatranom razdoblju negativno je utjecalo na sposobnost podnositelja pritužbe da prikupe kapital. |
4.5. Zaključak o šteti
|
(212) |
Svi glavni pokazatelji štete bili su negativni od 2023. nadalje, a industrija Unije počela je općenito trpjeti štetu u razdoblju ispitnog postupka. |
|
(213) |
Proizvodnja industrije Unije smanjila se za 29 %, a prodaja u Uniji smanjila se za 23 %, što je uvelike premašilo pad potrošnje od 12 %. Industrija Unije istodobno se suočavala s povećanjem troška proizvodnje od [20 % – 35 %], a u razdoblju ispitnog postupka nije mogla čak ni djelomično prenijeti to povećanje troška na prodajne cijene. Stoga je industrija Unije počela bilježiti velike gubitke te se znatno pogoršanje njezina stanja, posebno od 2023. nadalje, odrazilo i na kretanje drugih ključnih pokazatelja, kao što su tržišni udio, produktivnost i iskorištenost kapaciteta. |
|
(214) |
Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe. |
5. UZROČNO-POSLJEDIČNA VEZA
|
(215) |
Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetne zemlje industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetne zemlje. Ti su čimbenici sljedeći: uvoz iz ostalih trećih zemalja, izvozni rezultati proizvođača iz Unije, povećanje cijena sirovina i energije te smanjenje potrošnje. |
5.1. Učinci dampinškog uvoza
|
(216) |
Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 172., količina uvezenih proizvoda iz NRK-a povećala se za 25 %, što je dovelo do povećanja tržišnog udjela kineskog uvoza u Uniju od [6 – 14] postotnih bodova u razmatranom razdoblju. U istom razdoblju, kako je navedeno u odjeljku 4.4.2.2., industrija Unije nije se mogla natjecati s kineskim proizvođačima izvoznicima, količina prodanih proizvoda industrije Unije smanjila se za 23 %, a njezin tržišni udio za [3 – 14] postotnih bodova. To se dogodilo usporedno sa znatnim smanjenjem potrošnje u Uniji od 2023. nadalje, odnosno smanjenjem od 12 % u razmatranom razdoblju. |
|
(217) |
Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 179., kineski uvoz doveo je do znatnog smanjenja cijena industrije Unije u razdoblju ispitnog postupka te su cijene kineskog uvoza bile niže od cijena industrije Unije čak i kad je industrija Unije 2023. smanjila svoje cijene znatno više nego što su se smanjili njezini troškovi proizvodnje, što je učinila zbog povećane prisutnosti kineskog uvoza po niskim cijenama na tržište Unije. Stoga je kineski uvoz 2023. i u razdoblju ispitnog postupka doveo do znatnog sprečavanja rasta cijena, zbog čega je industrija Unije u razdoblju ispitnog postupka počela bilježiti znatne gubitke. |
|
(218) |
Stoga je Komisija zaključila da je znatno povećanje dampinškog uvoza iz Kine po cijenama koje su dovele do znatnog sniženja i sprečavanja rasta cijena u Uniji uzrokovalo materijalnu štetu industriji Unije. |
5.2. Učinci drugih čimbenika
5.2.1. Uvoz iz trećih zemalja
|
(219) |
Komisija je za utvrđivanje količine kolin klorida uvezenog iz ostalih trećih zemalja primijenila istu metodologiju kao i za uvoz iz Kine, koja je objašnjena u uvodnoj izjavi 171. Stoga je udio ostalih trećih zemalja u ukupnom uvozu kolin klorida pod odgovarajućim carinskim oznakama utvrđen na temelju njihova udjela u uvozu pod oznakom TARIC 2923 10 00 90 jer se ta oznaka odnosi samo na kolin klorid (87). |
|
(220) |
Kad je riječ o cijenama uvoza iz ostalih zemalja, Komisija je u skladu s metodologijom primijenjenom za Kinu (vidjeti tablicu 5) utvrdila cijene uvoza na temelju cijena uvoza kolin klorida pod oznakom TARIC 2923 10 00 90. |
|
(221) |
Količina i cijene proizvoda uvezenih iz ostalih trećih zemalja tijekom razmatranog razdoblja kretao se kako slijedi: Tablica 12. Uvoz iz trećih zemalja
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(222) |
Prema podacima iz pritužbe poznato je da se kolin klorid osim u Uniji i Kini proizvodi i u Sjedinjenim Američkim Državama, Indiji i Meksiku. |
|
(223) |
Indija je u razmatranom razdoblju bila jedina zemlja osim Kine čiji je tržišni udio dosljedno bio veći od 2 %. Tržišni udio Indije dosegnuo je [2,3 % – 2,9 %] u razdoblju ispitnog postupka. Međutim, cijene uvoza iz Indije bile su znatno više od cijena Kine i industrije Unije. |
|
(224) |
Uvoz iz ostalih trećih zemalja uglavnom je otpadao na Sjedinjene Američke Države i Vijetnam. Njihov skupni tržišni udio kretao se oko 3 % – 4 %, osim 2022., kad je zbog velike potražnje u Uniji i privremenog pada uvoza iz Kine naglo porastao uvoz iz Sjedinjenih Američkih Država. |
5.2.2. Izvozni rezultati industrije Unije
|
(225) |
Količina proizvoda koju je industrija Unije izvezla u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi: Tablica 13. Izvozna prodaja
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(226) |
Prosječne prodajne cijene izvoza kretale su se slično kao i domaća prodaja, ali pad prodajnih cijena od 2023. nadalje bio je manje izražen od pada zabilježenog na domaćim tržištima industrije Unije. Zbog toga se količina prodanih proizvoda industrije Unije, koja je u razmatranom razdoblju činila [32 % – 47 %] ukupne količine proizvedenih proizvoda, od 2023. nadalje znatnije smanjila od količine proizvode industrije Unije prodanih na tržištu Unije (za 37 % u odnosu na smanjenje od 23 %). Prema informacijama iz pritužbe industrija Unije natjecala se s jeftinim kineskim uvozom i na svojim izvoznim tržištima. To pokazuje da je industrija Unije u teškoj situaciji na tržištu zbog kineskog uvoza bila usmjerena na očuvanje što većeg tržišnog udjela na svojem najvažnijem tržištu po veličini, odnosno tržištu Unije. |
|
(227) |
Stoga je Komisija privremeno zaključila da su izvozni rezultati industrije Unije možda doprinijeli utvrđenoj šteti jer se radilo o znatnim izgubljenim količinama. Međutim, to nije umanjilo stvarnu i bitnu uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz predmetne zemlje i utvrđene materijalne štete. |
5.2.3. Povećanje cijena sirovina i energije
|
(228) |
Cijena energije 2022. (88) znatno je porasla nakon međunarodnih previranja zbog geopolitičke nestabilnosti, i to za 35 % u odnosu na 2021. Slično tome, 2022. i 2023. porasla je i stopa inflacije (89), što je dovelo do povećanja cijena sirovina. To ukupno povećanje cijena izravno je utjecalo na trošak proizvodnje proizvođača iz Unije, koji se 2022. povećao za 33 % u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, industrija Unije uspjela je prenijeti znatno povećanje troškova uzrokovano povećanjem cijena sirovina i energije na kupce povećanjem prodajne cijene od 39 % iste godine te je zabilježila pozitivnu dobit. Nakon toga su se 2023. i u razdoblju ispitnog postupka cijene energije i trošak proizvodnje kolin klorida smanjili na razine usporedive s početkom razmatranog razdoblja. |
|
(229) |
Stoga je Komisija privremeno zaključila da povećani trošak proizvodnje uzrokovan povećanjem cijena energije i sirovina u Uniji nije doprinio utvrđenoj materijalnoj šteti. |
5.2.4. Smanjenje potrošnje
|
(230) |
Potrošnja se u razmatranom razdoblju smanjila za 12 %. Komisija je analizirala je li taj pad potrošnje nanio štetu industriji Unije. |
|
(231) |
Komisija je pomno pregledala kretanje potrošnje u razmatranom razdoblju i utvrdila da je do pada potrošnje došlo 2023., a da je industrija Unije te godine svejedno ostvarila dobit od [6 % – 7 %]. Financijski pokazatelji industrije Unije postali su negativni u razdoblju ispitnog postupka, kad se potrošnja blago povećala. Uvoz iz Kine, koji se već znatno povećao 2023., povećao se za dodatnih 13 % u razdoblju ispitnog postupka. Komisija je na temelju toga zaključila da je pad potrošnje možda doprinio utvrđenoj šteti, ali da nije umanjio uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete. |
5.2.5. Ostali čimbenici
|
(232) |
Komisija u ovoj fazi ispitnog postupka nije utvrdila druge relevantne čimbenike koji bi doprinijeli utvrđivanju štete za industriju Unije niti je o njima obaviještena. |
5.3. Zaključak o uzročno-posljedičnoj vezi
|
(233) |
Iz prethodne analize vidljivo je da je od 2023. nadalje došlo do znatnog povećanja količine uveznih proizvoda podrijetlom iz Kine. Niske cijene tog dampinškog kineskog uvoza brzo su dovele do znatnog i kontinuiranog smanjenja tržišnog udjela industrije Unije unatoč tome što je snizila svoje prodajne cijene na neodržive razine. To je pak dovelo do ozbiljnog pogoršanja financijskog stanja industrije Unije te je ona stoga u razdoblju ispitnog postupka počela bilježiti znatne gubitke. Komisija je stoga utvrdila stvarnu i bitnu uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz Kine i štete koju je pretrpjela industrija Unije. |
|
(234) |
Komisija je učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije razlikovala i razdvojila od štetnih učinaka dampinškog uvoza. Međutim, učinak tih čimbenika na negativna kretanja industrije Unije bio je nepostojeći ili ograničen. |
|
(235) |
Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je dampinški uvoz iz predmetne zemlje nanio materijalnu štetu industriji Unije i da ostali čimbenici, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, ne umanjuju uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete. Šteta se sastoji od, među ostalim, gubitka proizvodnje, prodaje, tržišnog udjela i profitabilnosti. |
6. RAZINA MJERA
|
(236) |
Kako bi utvrdila razinu mjera, Komisija je ispitala bi li pristojba niža od dampinške marže bila dovoljna za uklanjanje štete koja je industriji Unije prouzročena dampinškim uvozom. |
6.1. Marža štete
|
(237) |
Štete ne bi bilo da je industrija Unije mogla ostvariti ciljnu dobit prodajom proizvoda po ciljnoj cijeni u smislu članka 7. stavaka 2.c i 2.d osnovne uredbe. |
|
(238) |
U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe, Komisija je za utvrđivanje ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće čimbenike: razinu profitabilnosti prije povećanja uvoza iz zemlje koja je predmet ispitnog postupka, razinu profitabilnosti potrebnu za pokrivanje punih troškova i ulaganja, istraživanja i razvoja i inovacija te razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Ta profitna marža ne bi trebala biti niža od 6 %. |
|
(239) |
Komisija je najprije utvrdila osnovnu dobit koja pokriva pune troškove u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Budući da je na profitabilnost industrije Unije utjecalo naglo povećanje uvoza po niskim cijenama 2023. i u razdoblju ispitnog postupka, Komisija je smatrala primjerenim kao osnovnu dobit utvrditi prosječnu dobit ostvarenu u dvije prethodne godine, kad uvoz još nije smanjio profitabilnost industrije Unije. Ponderirana prosječna dobit dvaju podnositelja pritužbe 2021. i 2022. iznosila je 7,3 %. |
|
(240) |
Jedan podnositelj pritužbe dostavio je dokaze da bi njegova razina ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija u razmatranom razdoblju bila viša u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Komisija je te informacije provjerila na temelju planova ulaganja i odgođenih projekata industrije Unije. Utvrđeno je da su tvrdnje tog društva opravdane. Kako bi se to odrazilo u ciljnoj dobiti, Komisija je izračunala razliku između troškova ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija („IRI”) u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, koje je dostavila industrija Unije, a Komisija provjerila, i stvarnih troškova IRI-ja tijekom razmatranog razdoblja. Ta razlika, izražena kao postotak prometa, iznosila je 0,1 % za predmetno društvo, što je dodano njegovoj osnovnoj dobiti od 7,3 % navedenoj u uvodnoj izjavi 239. i dovelo do ciljne dobiti od 7,3 % – 7,4 %. |
|
(241) |
Na temelju toga neštetna cijena iznosi [1 048 – 1 307] EUR po toni, a dobivena je primjenom prethodno navedene profitne marže 7,3 % – 7,4 % na trošak proizvodnje podnositeljâ pritužbe u razdoblju ispitnog postupka. |
|
(242) |
Naposljetku, u skladu s člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe Komisija je procijenila buduće troškove koje će industrija Unije snositi tijekom razdoblja primjene mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2., a koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu i njihovih protokola kojih je Unija stranka te konvencija ILO-a navedenih u Prilogu I.a osnovnoj uredbi. Komisija je na temelju raspoloživih dokaza potvrđenih tijekom provjera na terenu utvrdila dodatni trošak od [3,5 – 4,5] EUR po toni za jedno od predmetnih društava. Ta je razlika pribrojena neštetnoj cijeni iz uvodne izjave 241. |
|
(243) |
Na temelju toga Komisija je izračunala neštetnu cijenu istovjetnog proizvoda za industriju Unije od [1 191–1 316] EUR po toni primjenjujući navedenu ciljnu profitnu maržu (vidjeti uvodnu izjavu 240.) na trošak proizvodnje dvaju podnositelja pritužbe u razdoblju ispitnog postupka, a zatim dodavanjem prilagodbi prema članku 1 191. stavku 2.d za svaku vrstu proizvoda. |
|
(244) |
Komisija je zatim utvrdila razinu marže štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju u predmetnoj zemlji, kako je utvrđeno za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavala dva podnositelja pritužbe. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF. |
|
(245) |
Razina uklanjanja štete za „ostala društva koja surađuju” i za „sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje” određena je na isti način kao i dampinška marža za ta društva i uvoz (vidjeti uvodne izjave od 154. do 156.).
|
7. INTERES UNIJE
|
(246) |
Budući da je odlučila primijeniti članak 7. stavak 2. osnovne uredbe, Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije iako je utvrđen štetni damping, u skladu s člankom 21. osnovne uredbe. |
|
(247) |
Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na ocjeni interesa svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika. |
7.1. Interes industrije Unije
|
(248) |
Dva podnositelja pritužbe u potpunosti su surađivala u ispitnom postupku, a treći proizvođač, Algry Quimica, surađivao je u ispitnom postupku tako što je dostavio podatke za dovršetak odgovora na makroekonomski upitnik. Svi oni izrazili su potporu uvođenju mjera. |
|
(249) |
Ispitni postupak pokazao je da industrija Unije trpi materijalnu štetu zbog dampinškog uvoza iz predmetne zemlje. Taj je uvoz doveo do znatnog sprečavanja rasta cijena, zbog čega je industrija Unije bila prisiljena prodavati po cijenama nižima od troškova. Stoga je industrija Unije u razdoblju ispitnog postupka trpjela znatne gubitke. Nadalje, kineski uvoz i dalje je znatno snižavao cijene industrije Unije, a povećanje količine uvezenih proizvoda uzrokovalo je velik gubitak količine prodanih proizvoda i tržišnog udjela industrije Unije. |
|
(250) |
Uvođenje mjera dovest će do viših uvoznih cijena i ponovne uspostave jednakih uvjeta na tržištu Unije. Stoga se može očekivati da će se mjerama zaustaviti rast kineskog uvoza po niskim cijenama. To bi industriji Unije omogućilo da ponovno preuzme tržišni udio, a time i ponovno poveća količinu prodanih proizvoda, te vrati svoje prodajne cijene na održive razine, kao i da nastavi s potrebnim planiranim ulaganjima. Bez mjera će se gubici industrije Unije povećati jer su se trenutačne količine i cijene proizvoda uveznih iz Kine pokazale vrlo štetnima. U tom slučaju neće biti moguće nastaviti s potrebnim planiranim ulaganjima. Time će se ubrzati pad količine prodanih proizvoda i porast troškova industrije Unije. Stoga će održivost industrije Unije, čija je profitabilnost već u razdoblju ispitnog postupka dosegnula neodržive razine, biti ugrožena. |
|
(251) |
Komisija je stoga odlučila da bi uvođenje mjera protiv uvoza iz Kine bilo u interesu industrije Unije. |
7.2. Interes nepovezanih uvoznika
|
(252) |
Dva nepovezana uvoznika koja posluju u segmentu hrane za ljude, Van Eeghen i Kirsch Pharma GmbH, dostavila su odgovor na upitnik. Naveli su da se protive uvođenju mjera. Međutim, analiza podataka koje su dostavili, posebno prijavljenog prometa i profitabilnosti, općenito i s obzirom na kolin klorid, te (male) količine kupljenog kolin klorida, nisu upućivali na to da bi uvođenje mjera bitno utjecalo na njih. |
|
(253) |
S obzirom na to da nepovezani uvoznici nisu dostavili dodatne informacije i s obzirom na prethodno navedeno, privremeno se zaključuje da nije vjerojatno da će uvođenje antidampinških mjera ozbiljno utjecati na situaciju nepovezanih uvoznika. |
7.3. Interes korisnika, potrošača i dobavljača
|
(254) |
Jedan je korisnik podržao uvođenje mjera radi osiguravanja jednakih uvjeta na tržištu kolin klorida u EU-u. |
|
(255) |
Uvođenjem mjera za ponovnu uspostavu jednakih uvjeta osigurat će se stabilan lanac opskrbe kolin kloridom na tržištu EU-a u korist korisnika iz EU-a. |
|
(256) |
S obzirom na to da korisnici nisu dostavili dodatne informacije i s obzirom na prethodno navedeno, privremeno se zaključuje da nije vjerojatno da će uvođenje antidampinških mjera ozbiljno utjecati na situaciju korisnika. |
7.4. Zaključak o interesu Unije
|
(257) |
Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje mjera na uvoz kolin klorida podrijetlom iz predmetne zemlje u ovoj fazi ispitnog postupka nije u interesu Unije. |
8. PRIVREMENE ANTIDAMPINŠKE MJERE
|
(258) |
Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela o dampingu, šteti, uzročno-posljedičnoj vezi, razini mjera i interesu Unije trebalo bi uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koja se industriji Unije nanosi dampinškim uvozom. |
|
(259) |
Trebalo bi uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje u skladu s pravilom nižeg iznosa iz članka 7. stavka 2. osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže štete i dampinške marže u uvodnoj izjavi 245. Iznos pristojbi određen je na razini dampinške marže ili marže štete, ovisno o tome koja je niža. |
|
(260) |
Na temelju prethodno navedenog stope privremene antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:
|
|
(261) |
Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te stope pristojbe primjenjuju se isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetnih zemalja koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje”. Na taj uvoz ne bi se trebala primjenjivati nijedna druga pojedinačna stopa antidampinške pristojbe. |
|
(262) |
Kako bi se smanjio rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi primjenjiva je samo uz predočenje valjanog trgovačkog računa carinskim tijelima država članica. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Dok se takav račun ne predoči, na uvoz bi trebalo primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje”. |
|
(263) |
Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element koji carinska tijela trebaju uzeti u obzir. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica dužna su provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i osigurala opravdanost daljnje primjene niže stope pristojbe, u skladu s carinskim propisima. |
|
(264) |
Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, ovisno o slučaju, može se unijeti postotak, ali to nije preporučljivo, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe na razini zemlje. |
9. EVIDENTIRANJE
|
(265) |
Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 3., Komisija je uvela obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda. Evidentiranje se provodi kako bi se omogućila retroaktivna naplata pristojbi na temelju članka 10. stavka 4. osnovne uredbe. |
|
(266) |
S obzirom na nalaze u privremenoj fazi, evidentiranje uvoza trebalo bi obustaviti. |
|
(267) |
U ovoj fazi postupka nije donesena odluka o mogućoj retroaktivnoj primjeni antidampinških mjera. |
10. INFORMACIJE U PRIVREMENOJ FAZI
|
(268) |
U skladu s člankom 19.a. osnovne uredbe Komisija je obavijestila zainteresirane strane o planiranom uvođenju privremenih pristojbi. Te su informacije objavljene i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu. Zainteresirane strane dobile su tri radna dana za dostavljanje primjedbi o točnosti izračuna koji su im posebno objavljeni. |
|
(269) |
Zaprimljeno je više primjedbi. Međutim, zaprimljene primjedbe nisu se odnosile na točnost izračuna, nego na metodologije koje je Komisija primijenila pri utvrđivanju dampinških marži i marži štete. Te će se primjedbe stoga razmotriti, zajedno sa svim ostalim podnescima, nakon objave privremenih mjera. |
11. ZAVRŠNE ODREDBE
|
(270) |
U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. |
|
(271) |
Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
1. Uvodi se privremena antidampinška pristojba na uvoz kolin klorida, u svim oblicima i svih razina čistoće, neovisno o tome je li na nosaču, s minimalnim masenim udjelom kolin klorida od 30 %, isključujući kalcij fosforil kolin klorid tetra hidrat s CAS brojem 72556-74-2, trenutačno razvrstan u oznake KN ex 2923 10 00 , ex 2309 90 31 , ex 2309 90 96 i ex 3824 99 96 (dodatne oznake TARIC kako su navedene u stavku 2. i Prilogu ovoj Uredbi) i podrijetlom iz Narodne Republike Kine.
2. Stope privremene antidampinške pristojbe koje se primjenjuju na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode društva navedena u nastavku, jesu sljedeće:
|
Društvo |
Privremena antidampinška pristojba (%) |
Dodatna oznaka TARIC |
|
Shandong Aocter Feed Additives Co., Ltd., Liaocheng, pokrajina Shandong, NRK |
120,8 |
89RB |
|
Shandong FY Feed Technology Co., Ltd., Binzhou, pokrajina Shandong, NRK |
95,4 |
89RC |
|
Shandong Yinfeng Biological Technology Co., Ltd., Zouping, pokrajina Shandong, NRK |
95,4 |
89RD |
|
Ostala društva koja surađuju s popisa iz Priloga I. |
99,8 |
Vidjeti Prilog |
|
Sav ostali uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine |
120,8 |
89YY |
3. Uvjet za primjenu pojedinačnih stopa pristojbe utvrđenih za društva navedena u stavku 2. predočenje je carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik subjekta koji izdaje račun, uz navođenje njegova imena i funkcije, koja glasi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (količina u tonama) kolin klorida iz ovog računa koja se prodaje za izvoz u Europsku uniju proizvelo društvo (naziv i adresa društva) (dodatna oznaka TARIC) u Narodnoj Republici Kini. Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni.” Dok se takav račun ne predoči, primjenjuje se pristojba primjenjiva na sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje.
4. Za puštanje proizvoda iz stavka 1. u slobodni promet u Uniji potrebno je položiti osiguranje u iznosu koji je jednak iznosu privremene pristojbe.
5. Ako nije drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.
Članak 2.
1. Zainteresirane strane Komisiji dostavljaju svoje pisane primjedbe o ovoj Uredbi u roku od 15 kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.
2. Zainteresirane strane koje žele zatražiti saslušanje pred Komisijom dužne su to učiniti u roku od pet kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.
3. Zainteresirane strane koje žele zatražiti saslušanje pred službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima pozivaju se da to učine u roku od pet kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Službenik za saslušanje može razmotriti zahtjeve podnesene izvan tog roka i može odlučiti hoće li ih prihvatiti ako je to primjereno.
Članak 3.
1. Carinskim se tijelima nalaže da obustave evidentiranje uvoza uvedeno u skladu s člankom 1. Provedbene uredbe (EU) 2025/92.
2. Podaci prikupljeni o proizvodima koji su uvezeni u EU radi potrošnje najviše 90 dana prije datuma stupanja na snagu ove Uredbe čuvaju se do stupanja na snagu mogućih konačnih mjera ili završetka ovog postupka.
Članak 4.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 27. lipnja 2025.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 176, 30.6.2016., str. 21., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/1036/oj.
(2) SL C, C/2024/6602, 31.10.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/6602/oj.
(3) Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/92 оd 20. siječnja 2025. o uvođenju obveznog evidentiranja kolin klorida podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L, 2025/92, 21.1.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2025/92/oj).
(4) CFNA u ovom postupku zastupa sljedeće proizvođače izvoznike: Taian Havay Chemicals Co., Ltd., Liaoning Biochem Co., Ltd., Shandong Aocter Feed Additives Co., Ltd. i Shandong FY Feed Technology Co., Ltd.
(5) t24.009637.
(6) https://tron.trade.ec.europa.eu/investigations/case-view?caseId=2756.
(7) Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/1959 оd 17. srpnja 2024. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz eritritola podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L, 2024/1959, 19.7.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2024/1959/oj); Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/2180 оd 16. listopada 2023. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2021/607 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz limunske kiseline podrijetlom iz Narodne Republike Kine, kako je proširena na uvoz limunske kiseline koja se otprema iz Malezije, neovisno o tome je li deklarirana kao proizvod podrijetlom iz Malezije ili nije, nakon revizije „novog izvoznika” u skladu s člankom 11. stavkom 4. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L, 2023/2180, 17.10.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2023/2180/oj); Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/752 оd 12. travnja 2023. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz natrijeva glukonata podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 100, 13.4.2023., str. 16., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2023/752/oj); Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/441 оd 11. ožujka 2021. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz sulfanilne kiseline podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 85, 12.3.2021., str. 154., ELI: https://data.europa.eu/eli/reg_impl/2021/441).
(8) Provedbena uredba (EU) 2024/1959, uvodna izjava 161.-162.; Provedbena uredba (EU) 2023/2180, uvodna izjava 89.-90.; Provedbena uredba (EU) 2023/752, uvodna izjava 70.
(9) Provedbena uredba (EU) 2024/1959, uvodna izjava 103.-113.; Provedbena uredba (EU) 2023/2180, uvodna izjava 46.-50.; Provedbena uredba (EU) 2023/752, uvodna izjava 49.
(10) Provedbena uredba (EU) 2024/1959, uvodna izjava 114.-122.; Provedbena uredba (EU) 2023/2180, uvodna izjava 51.-55.; Provedbena uredba (EU) 2023/752, uvodna izjava 50.-54. Iako se može smatrati da pravo relevantnih državnih tijela na imenovanje i razrješenje ključnog rukovodstva u poduzećima u državnom vlasništvu, kako je predviđeno kineskim zakonodavstvom, odražava pripadajuća prava vlasništva, ćelije KPK-a u poduzećima u državnom i privatnom vlasništvu još su jedan važan način na koji država može utjecati na donošenje poslovnih odluka. Prema zakonu o trgovačkim društvima NRK-a u svakom se društvu mora osnovat organizacija KPK-a (s barem tri člana KPK-a, kako je određeno u Ustavu KPK-a), a društvo mora omogućiti uvjete za rad te partijske organizacije. Po svemu sudeći, u prošlosti se taj zahtjev nije uvijek poštovao ni strogo provodio. Međutim, barem od 2016. KPK je ojačao svoja prava na kontrolu poslovnih odluka poduzeća u državnom vlasništvu kao pitanje političkog načela. Zabilježeno je i da KPK vrši pritisak na privatna društva da na prvo mjesto stave „patriotizam” i da se pridržavaju partijske stege. U 2017. zabilježeno je da su partijske ćelije postojale u 70 % od približno 1,86 milijuna društava u privatnom vlasništvu i da je pritisak da organizacije KPK-a imaju konačnu riječ u poslovnim odlukama u društvima u kojima djeluju sve veći. Ta se pravila primjenjuju općenito na cijelo kinesko gospodarstvo u svim sektorima, uključujući proizvođače proizvoda iz postupka revizije i dobavljače njihovih ulaznih elemenata.
(11) Provedbena uredba (EU) 2024/1959, uvodna izjava 123.-133.; Provedbena uredba (EU) 2023/2180, uvodna izjava 56.-65.; Provedbena uredba (EU) 2023/752, uvodna izjava 55.-63.
(12) Provedbena uredba (EU) 2024/1959, uvodna izjava 134.-138.; Provedbena uredba (EU) 2023/2180, uvodna izjava 66.-69.; Provedbena uredba (EU) 2023/752, uvodna izjava 64.
(13) Provedbena uredba (EU) 2024/1959, uvodna izjava 139.-142.; Provedbena uredba (EU) 2023/2180, uvodna izjava 71.-72.; Provedbena uredba (EU) 2023/752, uvodna izjava 65.
(14) Provedbena uredba (EU) 2024/1959, uvodna izjava 143.-152.; Provedbena uredba (EU) 2023/2180, uvodna izjava 72.-81.; Provedbena uredba (EU) 2023/752, uvodna izjava 66.
(15) Radni dokument službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite, 10. travnja 2024., SWD(2024) 91 final, dostupan na: https://ec.europa.eu/transparency/documents-register/detail?ref=SWD(2024)91&lang=en, including the previous version of the document: Radni dokument službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite, 20. prosinca 2017., SWD(2017) 483 final/2, dostupan na: https://ec.europa.eu/transparency/documents-register/detail?ref=SWD(2017)483&lang=en.
(16) Vidjeti stranicu 13. pritužbe (otvorena verzija).
(17) Vidjeti stranice 13.–15. pritužbe (otvorena verzija).
(18) Vidjeti stranicu 15. pritužbe (otvorena verzija).
(19) Vidjeti stranice 15.–18. pritužbe (otvorena verzija).
(20) Vidjeti stranice 18.–23. pritužbe (otvorena verzija).
(21) Vidjeti stranice 23.–25. pritužbe (otvorena verzija).
(22) Vidjeti: http://www.aocter.net/about/495351.html (pristupljeno 16. travnja 2025.).
(23) Vidjeti: https://www.goldenhighway.com/shengchanjidi-guonei.html (pristupljeno 17. travnja 2025.).
(24) Vidjeti: https://www.yinfengbio.cn/ (pristupljeno 15. travnja 2025.).
(25) Vidjeti: https://www.sinochem.com/sinochem/guwm/qygk/jj/A031002001001Gone1.html (pristupljeno 15. travnja 2025.).
(26) Vidjeti: http://spc.sinopec.com/spc/en/pro_service/main_pro/Chemical_pro/ (pristupljeno 16. travnja 2025.).
(27) Vidjeti: https://www.kytl.com/#page6 (pristupljeno 15. travnja 2025.).
(28) Vidjeti: https://www.kczg.org.cn/org/orgdetail?id=276602 (pristupljeno 16. travnja 2025.).
(29) Vidjeti: http://www.sinochemhx.com/shxschina/ywgl/zycp/A074003001Gone1.html (pristupljeno 16. travnja 2025.).
(30) Vidjeti: http://ypc.sinopec.com/ypc/pro_service/pro_presentation/borm/ (pristupljeno 16. travnja 2025.).
(31) Vidjeti: http://wap.sasac.gov.cn/n2588045/n27271785/n27271792/c14159097/content.html (pristupljeno 16. travnja 2025.).
(32) Vidjeti: https://www.hl-hengsheng.com/Product/2.html (pristupljeno 16. travnja 2025.).
(33) Vidjeti godišnje izvješće društva Shandong Hualu Hengsheng Co. Ltd. iz 2024., stranica 60., dostupno na: http://file.finance.sina.com.cn/211.154.219.97:9494/MRGG/CNSESH_STOCK/2025/2025-3/2025-03-29/10821388.PDF (pristupljeno 16. travnja 2025.).
(34) Vidjeti: http://www.newsijie.com/chanye/huagong/jujiao/2019/0625/11248363.html (pristupljeno 16. travnja 2025.).
(35) Vidjeti članak 33. Statuta KPK-a, članak 19. kineskog Zakona o trgovačkim društvima. Vidjeti i Izvješće – poglavlje 3., str. 47.–50.
(36) Vidjeti Statut CPCIF-a, članak 3., dostupan na: http://www.cpcif.org.cn/detail/40288043661e27fb01661e386a3f0001?e=1 (pristupljeno 17. travnja 2025.).
(37) Ibid.
(38) Vidjeti Statut CPCIF-a, članak 36., dostupan na: http://www.cpcif.org.cn/detail/40288043661e27fb01661e386a3f0001?e=1 (pristupljeno 17. travnja 2025.).
(39) Vidjeti: http://www.cpcif.org.cn/list/40288043661dc14701661ddbe0980010 (pristupljeno 17. travnja 2025.).
(40) Vidjeti: http://www.chinafeed.org.cn/hyzq/ (pristupljeno 16. travnja 2025.).
(41) Vidjeti: http://www.chinafeed.org.cn/hyzq/hytl/201912/P020191224420392181435.pdf (pristupljeno 16. travnja 2025.).
(42) Vidjeti: https://www.chemball.cn/factory/uza7zr/detail.html (pristupljeno 16. travnja 2025.).
(43) Vidjeti odjeljak III.8.3. 14. petogodišnjeg plana gospodarskog i društvenog razvoja i perspektiva za 2035., dostupan na: https://www.gov.cn/xinwen/2021-03/13/content_5592681.htm (pristupljeno 17. travnja 2025.).
(44) Vidjeti: https://www.gov.cn/zhengce/zhengceku/2022-04/08/content_5683972.htm#msdynttrid=WRmyf07ph0z74SHmXoOLKjRWl09BdZ4lGdYp9fiI9xU (pristupljeno 17. travnja 2025.).
(45) Ibid., odjeljak I.3.
(46) Ibid., odjeljak III.4.
(47) Vidjeti odjeljak II.2.4, dostupan na: https://huanbao.bjx.com.cn/news/20211201/1191133.shtml (pristupljeno 17. travnja 2025.).
(48) Vidjeti: http://xm.shandong.gov.cn/art/2024/1/4/art_105151_10332205.html?xxgkhide=1 (pristupljeno 17. travnja 2025.).
(49) Ibid, članak 3.
(50) Vidjeti: http://commerce.shandong.gov.cn/art/2022/8/15/art_21475_10306981.html (pristupljeno 17. travnja 2025.).
(51) Vidjeti: http://www.sdskjzx.org.cn/show-2333.html (pristupljeno 17. travnja 2025.).
(52) Vidjeti: https://www.sinochem.com/sinochem/guwm/zlzz/ds/A031002002002Gone1.html (pristupljeno 17. travnja 2025.).
(53) Vidjeti: https://www.sinochem.com/sinochem/dzyjj/dj11/A031007001Gone1.html (pristupljeno 17. travnja 2025.).
(54) Vidjeti: http://www.sinopecgroup.com/group/gsglc/index.shtml (pristupljeno 17. travnja 2025.).
(55) Vidjeti: http://www.sinopecgroup.com/group/000/000/041/41878.shtml (pristupljeno 17. travnja 2025.).
(56) Izvješće, dio III., poglavlje 16.
(57) Ibid, odjeljak 16.3.
(58) Vidjeti odjeljak IV.1.3, dostupan na: https://www.gov.cn/zhengce/zhengceku/2021-12/29/content_5665166.htm (pristupljeno 6. prosinca 2024.).
(59) Vidjeti: https://www.goldenhighway.com/id49442987.html (pristupljeno 17. travnja 2025.).
(60) Vidjeti: http://www.scio.gov.cn/xwfb/dfxwfb/gssfbh/sd_13840/202504/t20250414_890548.html (pristupljeno 17. travnja 2025.).
(61) Vidjeti: https://shandong.chinatax.gov.cn/art/2023/8/21/art_23_809595.html (pristupljeno 18. travnja 2025.).
(62) Vidjeti: https://cpnn.com.cn/news/dfny/202502/t20250218_1773301.html (pristupljeno 17. travnja 2025.).
(63) Ibid.
(64) Vidjeti: https://www.hl-hengsheng.com/zcxx_dt/378.html (pristupljeno 17. travnja 2025.).
(65) Provedbena uredba (EU) 2024/1959, uvodna izjava 153.-157. i Provedbena uredba (EU) 2023/2180, uvodna izjava 82.-84.; Provedbena uredba (EU) 2023/752, uvodna izjava 67.
(66) Vidjeti odjeljak VIII.16, dostupan na: https://www.gov.cn/zhengce/zhengceku/2022-04/08/content_5683972.htm#msdynttrid=WRmyf07ph0z74SHmXoOLKjRWl09BdZ4lGdYp9fiI9xU (pristupljeno 18. travnja 2025.).
(67) Dio I. Izvješća.
(68) Dio II. Izvješća.
(69) Vidjeti uvodnu izjavu 8. ove Uredbe.
(70) Vidjeti uvodnu izjavu 14. i 24. ove Uredbe.
(71) Vidjeti uvodnu izjavu 33. ove Uredbe.
(72) Otvoreni podaci Svjetske banke – viši srednji dohodak, https://data.worldbank.org/income-level/upper-middle-income.
(73) https://rshiny.ilo.org/dataexplorer40/?lang=en&id=BRA_A.
(74) https://www.globalpetrolprices.com/Brazil/.
(75) Uredba (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz iz određenih trećih zemalja (SL L 123, 19.5.2015., str. 33., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2015/755/oj). U članku 2. stavku 7. osnovne uredbe navodi se da se domaće cijene u tim zemljama ne mogu upotrijebiti za određivanje uobičajene vrijednosti.
(76) Ibid.
(77) https://rshiny.ilo.org/dataexplorer40/?lang=en&id=BRA_A.
(78) Vidjeti presudu od 7. ožujka 2024., AO Nevinnomysskiy Azot i AO Novomoskovskaya Aktsionernaya Kompania NAK ‚Azot’/ Europska komisija, C-725/22 P, ECLI:EU:C:2024:217, točke 67. i 72.
(79) Presuda od 14. ožujka 1990., Gestetner Holdings plc/Vijeće i Komisija Europskih zajednica, C-156/87, ECLI:EU:C:1990:116, točka 31.
(80) Presuda od 14. rujna 2022., AO Nevinnomysskiy Azot i AO Novomoskovskaya Aktsionernaya Kompania NAK ‚Azot’/Europska komisija, T-865/19, ECLI:EU:T:2022:559, točka 99.
(81) Presuda od 7. ožujka 2024., AO Nevinnomysskiy Azot i AO Novomoskovskaya Aktsionernaya Kompania NAK ‚Azot’/Europska komisija, C-725/22 P, ECLI:EU:C:2024:217, točka 66.
(82) Presuda od 14. rujna 2022., AO Nevinnomysskiy Azot i AO Novomoskovskaya Aktsionernaya Kompania NAK ‚Azot’/Europska komisija, T-865/19, ECLI:EU:T:2022:559, točka 117.
(83) Predmet C-478/21 P, CCCME i dr./Komisija, t. 167.–169.
(84) Prilog 10. pritužbi (otvorena verzija).
(85) Pojedinosti su dostupne u bilješci u dokumentaciji t25.005185.
(86) Ibid.
(87) Pojedinosti su dostupne u bilješci u dokumentaciji t25.005185.
(88) Izvor: Međunarodna agencija za energiju – https://www.iea.org/reports/electricity-2025/prices.
(89) Izvor: Europska središnja banka –
https://www.ecb.europa.eu/stats/macroeconomic_and_sectoral/hicp/html/index.en.html.
PRILOG
Kineski proizvođači izvoznici koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak
|
Ime |
Dodatna oznaka TARIC |
|
Liaoning Biochem Co., Ltd |
89RE |
|
Be-Long (North) Corporation |
89RF |
|
Shandong Jujia Biotech Co., Ltd |
89RG |
|
Taian Havay Chemicals Co., Ltd |
89RH |
ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2025/1288/oj
ISSN 1977-0847 (electronic edition)