EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 16.7.2025.
COM(2025) 553 final
2025/0237(COD)
Prijedlog
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o izmjeni Uredbe (EU) br. 1308/2013 u pogledu programa za distribuciju voća, povrća i mlijeka u školama („EU-ov program u školama”), sektorskih intervencija, stvaranja sektora proteinskih usjeva, zahtjeva za konoplju, mogućnosti utvrđivanja tržišnih standarda za sir, proteinske usjeve i meso, primjene dodatnih uvoznih carina, pravila o dostupnosti opskrbe u izvanrednim situacijama i ozbiljnim krizama te sredstava osiguranja
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
•Razlozi i ciljevi prijedloga
Poljoprivreda i hrana strateški su sektori Unije koji pružaju sigurnu i visokokvalitetnu hranu za 450 milijuna Europljana po priuštivim cijenama i imaju ključnu ulogu u europskoj i globalnoj sigurnosti opskrbe hranom. Bitni su i za održavanje gospodarstva i života u ruralnim područjima te su važan dio rješenja za zaštitu klime, prirode, tla, vode i bioraznolikosti, koji su trenutačno pod opterećenjem. Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) u središtu je europskog projekta; njome je prije više od 60 godina preuzeta obveza jamčenja sigurnosti opskrbe hranom i primjerenog životnog standarda poljoprivredne zajednice u skladu s ciljevima Ugovorâ EU-a.
Ta je predanost danas jednako važna kao i tada jer se poljoprivredni sektor EU-a i dalje suočava sa znatnim izazovima. Nejednaki uvjeti na globalnoj razini, određene ovisnosti o uvozu i osjetljivost na nesigurne geopolitičke okolnosti povećavaju dugoročnu nesigurnost s kojom se suočavaju poljoprivrednici u EU-u. Nadalje, poljoprivrednici moraju ostvarivati bolje prihode na tržištu, što će im omogućiti da izvrše potrebna ulaganja kako bi bili otporni na promjene u budućnosti i povećali otpornost svojih poljoprivrednih gospodarstava. Preduvjet za to je uklanjanje trenutačnih neravnoteža u lancu opskrbe hranom, u kojem nepravedna raspodjela prihoda, rizici i opterećenje troškovima često nerazmjerno utječu na primarne proizvođače.
Ti izazovi opravdavaju javnu intervenciju u poljoprivrednom sektoru i istodobno zahtijevaju snažan i prilagodljiv odgovor politike kako bi taj sektor bio konkurentan, otporan i održiv. U skladu s Komunikacijom Komisije „Vizija za poljoprivredu i hranu” takav odgovor politike pridonio bi i stvaranju privlačnijeg i predvidljivijeg sektora, u kojem prihodi poljoprivrednicima omogućuju prosperitet i privlače buduće generacije u tu profesiju. U tom bi kontekstu definiranje odgovarajućih uvjeta koji omogućuju provedbu na razini EU-a u kombinaciji s ambicioznim skupom alata, među ostalim poticajima za podjelu rizika među poljoprivrednicima (npr. preko organizacija proizvođača ili zadruga), poljoprivrednicima pomoglo da iskoriste svoj poduzetnički potencijal i učvrste svoj položaj u lancu vrijednosti. Nadalje, podupiranjem ulaganja u osposobljavanje, razmjenu najboljih primjera iz prakse, uvođenje inovativnih metoda proizvodnje i odgovarajuće postupke upravljanja rizikom na razini poljoprivrednih gospodarstava poljoprivrednicima se pomaže da istraže različite izvore prihoda i iskoriste nove tržišne prilike, primjerice one povezane sa sve brojnijim primjenama konoplje u biogospodarstvu.
Zbog toga se smatra da specifična potpora određenim sektorima ima stratešku važnost za postizanje ciljeva ZPP-a i jačanje sinergije s drugim instrumentima ZPP-a. Potpora EU-a za proteinske usjeve jednako je važna jer zbog izazova u poljoprivredi i njezine osjetljivosti na klimatske promjene slabi interes poljoprivrednika za uključivanje u taj sektor. Nadalje, ta je posebna pozornost potrebna i radi smanjenja ovisnosti Unije o uvozu visokokvalitetnih bjelančevina i jačanja otvorene strateške autonomije EU-a u skladu s Vizijom.
U tom kontekstu i kako je navedeno u Viziji, održivo stočarstvo i dalje je ključan dio poljoprivrede, konkurentnosti i kohezije Unije. Sektor stočarstva u Uniji posebno je osjetljiv na šokove i globalnu konkurenciju te mora zadovoljiti visoke standarde proizvodnje koje tržište neće uvijek nagraditi. Prepoznavanje prirodnog sastava mesa i mesnih proizvoda postaje važno za interese proizvođača i potrošača u Uniji jer izrazi koji se odnose na meso često imaju kulturnu važnost.
U skladu s Niinistöovim izvješćem o spremnosti i pripravnosti EU-a i Strategijom za Uniju pripravnosti, pitanja pripravnosti trebalo bi uključiti u sve politike Unije. Tu novu stvarnost obilježili su veliki šokovi zbog pandemije, ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine i tržišnih poremećaja, ali i bolesti životinja i bilja te nestabilne geopolitičke situacije. Zbog toga bi, kako bi se doprinijelo ostvarivanju ciljeva Ugovora o EU-u u pogledu dostupnosti opskrbe, među ostalim u izvanrednim situacijama i ozbiljnim krizama, trebalo povećati pripravnost u poljoprivrednom sektoru svih država članica. To se treba postići dopunjavanjem nacionalnih inicijativa, poboljšanjem koordinacije među državama članicama te između država članica i Komisije i povećanjem učinkovitosti i poticanjem kulture pripravnosti i otpornosti, uz potpuno poštovanje nacionalnih nadležnosti i posebnosti svake države članice, kao i načela supsidijarnosti i proporcionalnosti. U Komunikaciji Komisije „Strategija EU-a za stvaranje zaliha: poboljšanje materijalne pripravnosti EU-a za krize” naglašava se da je u teškim, dugotrajnim, složenim i prekograničnim krizama neophodno koordinirati nacionalne mjere kako bi se osigurala stabilna opskrba osnovnim dobrima i kontinuitet ključnih društvenih funkcija.
Nadalje, u skladu s Vizijom za poljoprivredu i hranu ponovno povezivanje potrošača u EU-u, posebno ranjivih skupina kao što su djeca, s hranom i lokalnim područjima i dalje je od presudne važnosti za budućnost poljoprivrede u Europi. Zbog toga bi trebalo nastaviti raditi na promicanju kvalitete hrane iz EU-a na europskim tržištima, među ostalim u najudaljenijim regijama, te na međunarodnim tržištima. Takve bi inicijative povećale konkurentnost poljoprivrednog sektora i potaknule zdravije prehrambene navike među građanima. U tom se pogledu program potpora za opskrbu voćem i povrćem te mlijekom i mliječnim proizvodima u obrazovnim ustanovama („EU-ov program u školama”) pokazao učinkovitim u povećanju konzumacije odabranih poljoprivrednih proizvoda, ali bi trebalo dodatno povećati njegovu djelotvornost i usklađenost s drugim instrumentima ZPP-a.
Uredbom (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđena su temeljna pravila za zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda (ZOT). Financijska potpora za mjere utvrđene u toj uredbi za razdoblje 2028. – 2034. bit će uređena pravnim okvirom iz Uredbe (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća [NRPF]. Ta će potpora podlijegati i pravilima utvrđenima u Uredbi (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća [Uredba o okviru uspješnosti], kojom se uspostavlja okvir za praćenje proračunskih rashoda i uspješnost zajedno s drugim horizontalnim pravilima za programe i aktivnosti Unije, osim ako je određeno drukčije.
Slično tome, EU-ov program u školama i potpore određenim poljoprivrednim sektorima financirat će se u okviru nacionalnih i regionalnih partnerskih planova („nacionalni i regionalni partnerski planovi”) u skladu s Uredbom (EU) .../... [Uredba o NRPF-u]. Međutim, budući da su oni povezani s tržištima poljoprivrednih proizvoda, u Uredbi (EU) br. 1308/2013 trebalo bi utvrditi posebna pravila o vrsti intervencija.
Osim toga, kako bi se uzele u obzir promjene u poljoprivrednom sektoru i poboljšala provedba Uredbe (EU) br. 1308/2013, određene odredbe te uredbe potrebno je izmijeniti i ažurirati.
Nadalje, nakon stavljanja izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i s obzirom na prijedloge uredaba (EU) .../... [Uredba o NRPF-u] i (EU) .../... [Uredba o okviru uspješnosti], određene ovlasti utvrđene u Uredbi (EU) br. 1306/2013 i Uredbi (EU) 2021/2116 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu javne intervencije, potpore za privatno skladištenje, carinskih kvota, organizacija proizvođača i sredstava osiguranja trebalo bi uključiti u Uredbu (EU) br. 1308/2013. Nadalje, nakon uključivanja određenih odredaba Uredbe (EU) br. 228/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u Uredbu (EU) .../... [Uredba o NRPF-u], neke njezine odredbe trebalo bi uključiti i u Uredbu (EU) br. 1308/2013.
Radi usklađivanja s odredbama Sporazuma WTO-a o poljoprivredi potrebno je ažurirati određene odredbe za izračun dodatnih uvoznih carina.
U okviru te inicijative trebalo bi utvrditi odredbe o uvjetima proizvodnje i stavljanja na tržište proizvoda od konoplje. Radi dosljednosti trebalo bi ažurirati i postojeća pravila o uvozu konoplje.
Naposljetku, u Uredbu (EU) br. 1308/2013 trebalo bi dodati odredbe o dostupnosti zaliha poljoprivrednih proizvoda u izvanrednim situacijama i ozbiljnim krizama.
•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području
Ovaj je prijedlog u potpunosti u skladu s ciljevima ZPP-a iz članka 39. UFEU-a. Ciljevi izmjena u skladu su s pravilima o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda. Cilj im je poboljšati postojeću zajedničku organizaciju tržišta.
•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije
Izmjene su u skladu s drugim politikama EU-a i učvršćuju ulogu pravila ZOT-a i povezanih instrumenata u postizanju ciljeva zajedničke poljoprivredne politike.
2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST
•Pravna osnova
Članak 42., članak 43. stavak 2. i članak 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) osnova su za Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1308/2013.
Pravnom osnovom predviđa se uspostavljanje zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i drugih odredaba koje su potrebne za ostvarivanje ciljeva zajedničke poljoprivredne politike te pravila o posebnim mjerama u najudaljenijim regijama.
•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)
U skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije poljoprivreda je područje podijeljene nadležnosti između Unije i država članica te se stoga primjenjuje načelo supsidijarnosti.
S obzirom na dimenziju zajedničke organizacije tržišta na razini EU-a i činjenicu da se njome uređuje slobodno kretanje poljoprivrednih proizvoda na unutarnjem tržištu, različita pitanja trebaju se rješavati na razini EU-a, a ne na razini država članica koje djeluju pojedinačno. Nadalje, predložene izmjene su izmjene postojeće zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda.
•Proporcionalnost
Prijedlog obuhvaća ograničene i ciljane izmjene važećeg zakonodavstva koje su potrebne za dobro funkcioniranje postojeće zajedničke organizacije tržišta.
•Odabir instrumenta
S obzirom na ciljeve i sadržaj prijedloga, izmjena postojećih uredaba najprikladniji je instrument.
3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA
Prijedlog je dio preispitivanja ZPP-a za razdoblje nakon 2027. za koje su provedeni ukupna procjena učinka i savjetovanja s dionicima.
•Temeljna prava
Predloženim izmjenama poštuju se prava i postupa se u skladu s načelima sadržanima u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, kako je utvrđeno u Uredbi (EU) .../... [Uredba o NRPF-u]. Odredbe Uredbe (EU) .../... [Uredba o NRPF-u] koje se odnose na poštovanje temeljnih prava i vladavine prava primjenjivat će se i na EU-ov program u školama i potporu poljoprivrednim sektorima.
4.UTJECAJ NA PRORAČUN
EU-ov program u školama i potpora poljoprivrednim sektorima financirat će se iz fonda za koji su pravila utvrđena u uredbama (EU) .../... [Uredba o NRPF-u] i (EU) .../... [Uredba o okviru uspješnosti]. Kad je riječ o EU-ovu programu u školama, Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2023/106 utvrđena su okvirna dodijeljena sredstva za potporu Unije državama članicama za voće i povrće u školama i za mlijeko u školama za razdoblje od 1. kolovoza 2023. do 31. srpnja 2029., čime se ulazi u razdoblje sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira („VFO”) – onog za razdoblje 2028. – 2034. Budući da će se ZPP-om za razdoblje nakon 2027. uspostaviti novi program u školama od 2028., za školsku godinu 2027./2028. moraju se utvrditi posebni smanjeni iznosi dodijeljenih sredstava za petomjesečno razdoblje od 1. kolovoza do 31. prosinca 2027. jer će njegova provedba i financiranje i dalje biti obuhvaćeni trenutačnim VFO-om.
5.DRUGI ELEMENTI
•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja
Ova će se inicijativa pratiti pomoću okvira uspješnosti primjenjivog na višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2028. – 2034., koji je utvrđen u Prijedlogu uredbe (EU) .../… [Uredba o okviru uspješnosti], kojom se uspostavlja okvir za praćenje proračunskih rashoda i uspješnost zajedno s drugim horizontalnim pravilima za programe i aktivnosti Unije, osim ako nije određeno drukčije.
Intervencije u okviru EU-ova programa u školama
U pravnim odredbama utvrđuju se osnovni parametri politike, kao što su ciljevi programa i njegovi osnovni zahtjevi, a države članice snosile bi veću odgovornost u pogledu načina na koji ispunjavaju ciljeve i ostvaruju ciljne vrijednosti. Veća supsidijarnost omogućuje da se bolje uzmu u obzir lokalni uvjeti i potrebe. Uredba (EU) .../... [Uredba o NRPF-u] trebala bi se primjenjivati na EU-ov program u školama, a posebna pravila o toj vrsti intervencije trebalo bi utvrditi u Uredbi (EU) br. 1308/2013.
Kako bi se smanjio unos slobodnih šećera i masti kod školske djece, trebalo bi ograničiti distribuciju proizvoda s visokim udjelom slobodnih šećera i masti. Kako bi se djecu upoznalo s raznolikosti proizvoda iz Unije i njihovim kvalitetama, prednost bi trebalo dati distribuciji proizvoda podrijetlom iz Unije u kombinaciji s ispunjavanjem kriterija povezanih s višim standardima okolišne i društvene održivosti. Države članice trebale bi osigurati informiranje javnosti o određenim temama. Ovisno o slučaju i kako bi se izbjegla udvostručavanja, umjesto programa može se koristiti nacionalni kurikulum. S obzirom na sve veću zabrinutost zbog prerađene hrane i proizvoda s potencijalno visokim udjelom dodanih šećera, koji ne zadovoljavaju prehrambene potrebe djece, te bi proizvode trebalo isključiti iz EU-ova programa u školama. Ti novi elementi proizlaze iz evaluacije programa, kako je detaljno obrazloženo u procjeni učinka.
Sektorske intervencije
Pravnim odredbama definiraju se minimalni zahtjevi u pogledu sadržaja i ciljeva politike za vrste intervencija čiji je opći cilj učinkovito funkcioniranje i stabilnost poljoprivrednih tržišta. Time bi se zajamčili jednaki uvjeti na unutarnjem tržištu i omogućilo ravnopravno i pošteno tržišno natjecanje. Pri uključivanju intervencija u određenim sektorima u svoje nacionalne i regionalne partnerske planove države članice trebale bi osigurati dosljednost s drugim intervencijama na razini sektora. Vrstama intervencija u određenim sektorima trebala bi se pružati potpora sektorima voća i povrća, vina, proteinskih usjeva, pčelarskih proizvoda, maslinova ulja i stolnih maslina te hmelja, kao i drugim sektorima i proizvodima iz Priloga I. Uredbi (EU) br. 1308/2013 za koje se smatra da uspostava posebnih intervencija pozitivno djeluje na ostvarenje nekih ili svih općih i specifičnih ciljeva ZPP-a koji se nastoje ostvariti Uredbom (EU) .../... [Uredba o NRPF-u].
Proteinski usjevi
Pravnim odredbama uvode se posebna pravila za obvezno priznavanje proizvođača i sektorskih organizacija u tom sektoru. Time bi se doprinijelo jačanju lanca vrijednosti na regionalnoj, nacionalnoj i transnacionalnoj razini te svladavanju izazova u području poljoprivrede koji ugrožavaju interese poljoprivrednika u tom sektoru.
Kako bi se poduprla proizvodnja proteinskih usjeva i smanjila ovisnost Unije o uvozu visokokvalitetnih bjelančevina, u Prilog I. Uredbi (EU) br. 1308/2013 trebalo bi dodati poseban sektor proteinskih usjeva. U tu će svrhu sektor proteinskih usjeva zamijeniti postojeći sektor sušene krme. Proizvodi koji pripadaju sektoru proteinskih usjeva premjestit će se iz dijela XXIV. Priloga I. u novi odjeljak 1. u dijelu IV. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1308/2013. Proizvodi iz sektora sušene krme koji nisu proteinski usjevi premjestit će se iz postojećeg dijela IV. Priloga I. u dio XXIV. tog priloga. Upućivanje na sektor sušene krme u članku 6. o tržišnim godinama trebalo bi ukloniti.
U članke 154. i 158. Uredbe (EU) br. 1308/2013 trebalo bi dodati prijelazne odredbe za priznavanje postojećih organizacija proizvođača i sektorskih organizacija koje su već priznate za proizvode iz novog sektora proteinskih usjeva.
Sektor proteinskih usjeva trebalo bi dodati na popis sektora za koje su države članice na zahtjev obvezne priznati organizacije proizvođača i sektorske organizacije (članak 159. točke (a) i (b) Uredbe (EU) br. 1308/2013).
Tržišni standardi
Kako bi se potrošače bolje informiralo o podrijetlu proteinskih usjeva koje kupuju, u skladu sa zaključcima izvješća Komisije o novim tržišnim standardima za sušene mahunarke i soju u zrnu primjereno je predvidjeti mogućnost utvrđivanja tržišnih standarda za proteinske usjeve. Iz istog bi razloga na popis proizvoda za koje se mogu donijeti tržišni standardi trebalo dodati govedinu, svinjetinu te ovčje i kozje meso. Osim toga, s ciljem mogućeg usklađivanja definicije i sastava određenih sireva kako bi se osigurala zajednička osnova za kvalitetu na cijelom unutarnjem tržištu, primjereno je predvidjeti i mogućnost utvrđivanja tržišnih standarda za sir.
Konoplja
Konoplja je obuhvaćena ZOT-om ZPP-a, pri čemu se Uredbom (EU) br. 1308/2013 njezino područje primjene proširuje se izvan područja uporabe vlakana. Poljoprivrednici mogu primati plaćanja u okviru ZPP-a po površini ako ispunjavaju standardne kriterije i kriterije specifične za konoplju, uključujući uzgoj sorti sa sadržajem Δ9-tetrahidrokanabinola („THC”) manjim od 0,3 % kako bi se spriječio nedopušteni uzgoj usjeva.
Sud Europske unije presudio je da kanabidiol („CBD”) iz cijele biljke Cannabis sativa nije droga na temelju Jedinstvene konvencije o opojnim drogama. Međutim, nedosljednosti među propisima država članica ograničavaju iskorištavanje cijele biljke i njezin gospodarski potencijal, posebno u pogledu cvjetajućih vrhova. Te nepodudarnosti mogu omesti poljoprivrednike u dobivanju potpore u okviru ZPP-a ili stavljanju na tržište proizvoda od konoplje u svim državama članicama.
Kako bi se taj problem riješio, pravila o proizvodnji i stavljanju na tržište konoplje uključit će se u Uredbu (EU) br. 1308/2013. Članak 189. će se izmijeniti, a Prilog I. dio VIII. proširiti kako bi se svi dijelovi biljke konoplje obuhvatili kao poljoprivredni proizvodi, pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi ZPP-a. Time se nastoji ići u korak s rastom tržišta konoplje u EU-u i pružiti pravna sigurnost poljoprivrednicima.
Novim pravnim odredbama poduprijet će se i zaštita javnog zdravlja zadržavanjem strogog certificiranja sjemena i ograničenja od 0,3 % THC-a, čime će se osigurati usklađenost s međunarodnim konvencijama o drogama. Znanstveni dokazi podupiru nizak rizik za zdravlje sorti konoplje s najviše 0,3 % THC-a. Kako bi se uskladio dio VIII. Priloga I., izmjene će se primjenjivati i na laneno sjeme, pa će se relevantni proizvodi premjestiti iz dijela XXIV. odjeljka 1. Priloga I.
Prijelaznim odredbama zaštitit će se postojeće organizacije proizvođača i omogućiti poljoprivrednicima da stavljaju na tržište konoplju zasijanu prije početka primjene novih pravila. Zbog odgođene primjene dionici će imati vremena za usklađivanje s novim regulatornim okvirom.
Šećer
Člankom 125. Uredbe (EU) br. 1308/2013 propisano je se da se uvjeti kupnje šećerne repe i šećerne trske uređuju pisanim sporazumima unutar sektora, kako je opisano u dijelu II. odjeljku A točki 6. Priloga II. toj uredbi. Člankom 125. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1308/2013 propisano je da sporazumi unutar sektora budu sukladni uvjetima kupnje utvrđenima u Prilogu X. toj uredbi. Radi jasnoće i dosljednosti te bi odredbe trebalo izmijeniti u odnosu na stranke sporazuma unutar sektora, te u odnosu na proizvode obuhvaćene tim sporazumima koji su podložni uvjetima kupnje
Nadalje, radi veće pravne jasnoće i zaštite prava prodavatelja šećerne repe koji su u ugovornim odnosima s poduzećima za proizvodnju šećera, točku VIII. Priloga X. Uredbi (EU) br. 1308/2013 potrebno je izmijeniti kako bi se izričito propisalo da vlasništvo nad rezancima šećerne repe ostaje na prodavatelju šećerne repe, osim ako je dogovoreno drukčije.
Kako bi se dionicima iz sektora šećera dalo dovoljno vremena za prilagodbu, primjenu izmjena koje se odnose na sporazume unutar sektora trebalo bi odgoditi do 1. listopada godine nakon godine stupanja na snagu ove Uredbe.
Dodatne uvozne carine
Člankom 182. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013 utvrđuju se pravila za metodu izračuna koja se može primijeniti za određivanje graničnog obujma za potrebe primjene dodatnih uvoznih carina. Kako bi se uvažila metoda izračuna iz članka 5. stavka 4. Sporazuma Svjetske trgovinske organizacije (WTO) o poljoprivredi, članak 182. stavak 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013 trebalo bi izmijeniti kako bi se utvrdilo da se izračun treba temeljiti na prosječnom godišnjem uvozu u prethodne tri godine. Nadalje, u skladu s člankom 182. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013 dodatne carine ne primjenjuju se ako postoji mala vjerojatnost da će uvoz dovesti do poremećaja na tržištu Unije ili ako bi učinci bili nerazmjerni postavljenom cilju. Međutim, teško je dokazati da će uvoz vjerojatno dovesti do poremećaja na tržištu Unije, a ako se takva zaštitna mjera primjenjuje na pokvarljive sezonske proizvode, to je često neizvedivo ili se ne može učiniti pravodobno. Budući da taj zahtjev nadilazi obveze utvrđene u Sporazumu WTO-a o poljoprivredi te kako bi se reagiralo na probleme dionika i pojednostavnio postupak, predmetni stavak 2. trebalo bi izbrisati.
Pravila o dostupnosti opskrbe u izvanrednim situacijama i ozbiljnim krizama
Pravnim odredbama uvode se obveze za države članice da donesu osnovne mjere pripravnosti koje bi trebale uključivati uspostavu nacionalnih i/ili regionalnih planova pripravnosti i odgovora u pogledu poljoprivrednih proizvoda, redovitu razmjenu informacija o zalihama poljoprivrednih proizvoda, imenovanje nadležnih tijela i sudjelovanje u testiranjima otpornosti na stres na razini EU-a. Ta bi nastojanja trebalo dopuniti pojačanim obvezama tijekom kriza ili visokorizičnih situacija, uključujući obvezno izvješćivanje.
Cilj je strategije Unije za stvaranje zaliha kombinirati centralizirane pričuve s doprinosima država članica, uz potporu javno-privatnih partnerstava kako bi se zajamčila učinkovitost, prilagodljivost i isplativost. Ako države članice uspostave i upravljaju pričuvama poljoprivrednih proizvoda, pravilima bi trebalo osigurati da su takve mjere osmišljene na način kojim se narušavanje tržišta svodi na najmanju moguću mjeru
Oznake mesa
Trebalo bi uvesti posebne pravne odredbe za zaštitu izraza koji se odnose na meso kako bi se povećala transparentnost na unutarnjem tržištu u pogledu sastava i hranjive vrijednosti hrane te kako bi potrošači mogli donositi utemeljene odluke, posebno oni potrošači koji zahtijevaju određenu hranjivu vrijednost koja je tradicionalno povezana s mesnim proizvodima.
POSEI
S obzirom na prijedloge uredaba (EU) .../... [Uredba o NRPF-u] i (EU) .../... [Uredba o okviru uspješnosti], odredbe iz Uredbe (EU) br. 228/2013 o upotrebi logotipa za stavljanje na tržište kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda u najudaljenijim regijama i o odstupanju u pogledu državnih potpora za nacionalna plaćanja za sektor šećera u najudaljenijim francuskim regijama trebalo bi uključiti u Uredbu (EU) br. 1308/2013.
Ponovno umetanje pravila i ovlasti koji nedostaju
Pravila i ovlasti relevantni za mjere predviđene Uredbom (EU) br. 1308/2013 utvrđeni su Uredbom (EU) br. 1306/2013 i trenutačno su utvrđeni u Uredbi (EU) 2021/2116. Nakon stavljanja izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013 i s obzirom na prijedloge uredaba (EU) .../... [Uredba o NRPF-u] i (EU) .../... [Uredba o okviru uspješnosti], pravila i ovlasti utvrđene u Uredbi (EU) 2021/2116 u pogledu javne intervencije i potpore za privatno skladištenje, carinskih kvota, priznavanja organizacija proizvođača i sredstava osiguranja trebalo bi uključiti u Uredbu (EU) br. 1308/2013.
Odgođena primjena i prijelazna pravila
Kako bi se državama članicama i gospodarskim subjektima dalo dovoljno vremena za usklađivanje s novim pravilima, početak primjene izmjena povezanih sa sporazumima unutar sektora šećera, uvjetima za stavljanje na tržište, proizvodnju i uvoz konoplje te odredbama o dostupnosti opskrbe u izvanrednim situacijama i ozbiljnim krizama trebalo bi odgoditi. Nadalje, kako bi se omogućio neometan prelazak na novi EU-ov program u školama, brisanje odredaba iz Uredbe (EU) br. 1308/2013 koje se odnose na EU-ov program u školama trebalo bi se primjenjivati od 1. siječnja 2028., ali bi se one trebale nastaviti primjenjivati na mjere provedene do 31. prosinca 2027. Nadalje, budući da će se trenutačni EU-ov program u školama ukinuti 31. prosinca 2028., za školsku godinu 2027./2028. moraju se utvrditi posebni smanjeni iznosi dodijeljenih sredstava za petomjesečno razdoblje od 1. kolovoza do 31. prosinca 2027. jer će njegova provedba i financiranje i dalje biti obuhvaćeni trenutačnim VFO-om.
2025/0237 (COD)
Prijedlog
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o izmjeni Uredbe (EU) br. 1308/2013 u pogledu programa za distribuciju voća, povrća i mlijeka u školama („EU-ov program u školama”), sektorskih intervencija, stvaranja sektora proteinskih usjeva, zahtjeva za konoplju, mogućnosti utvrđivanja tržišnih standarda za sir, proteinske usjeve i meso, primjene dodatnih uvoznih carina, pravila o dostupnosti opskrbe u izvanrednim situacijama i ozbiljnim krizama te sredstava osiguranja
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 42., članak 43. stavak 2. i članak 349.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora,
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija,
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,
budući da:
(1)U Komunikaciji Komisije od 19. veljače 2025. naslovljenoj „Vizija za poljoprivredu i hranu”najavljeno je da će se zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP) za razdoblje nakon 2027. državama članicama dati veća odgovornost u pogledu načina na koji ispunjavaju ciljeve ZPP-a, poduprijeti i stabilizirati dohodak poljoprivrednika, privući buduću generaciju poljoprivrednika te zajamčiti sigurnost opskrbe hranom. Ta bi politika trebala biti jednostavnija i usmjerenija, s većom fleksibilnosti za poljoprivrednike i s promjenom fokusa sa zahtjeva na poticaje za poljoprivrednike
(2)Zakonodavni paket višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2028. – 2034. obuhvaća Uredbu (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća [Uredba o NRPF-u] o osnivanju Nacionalnog i regionalnog partnerskog fonda („Fond”) za razdoblje 2028. – 2034., kojom se u okviru Fonda grupiraju unaprijed dodijeljena nacionalna sredstva, uključujući sredstva iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR). U skladu s tom uredbom Fond će se provoditi putem nacionalnih i regionalnih partnerskih planova („nacionalni i regionalni partnerski planovi”) i Instrumenta EU-a („Instrument”).
(3)Uredbom (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđuju se svi osnovni elementi zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda.
(4)Potpora u okviru ZPP-a predviđena Uredbom (EU) br. 1308/2013 za razdoblje nakon 2027. financirat će se iz Fonda i podlijegati pravilima utvrđenima u uredbama (EU) .../... [Uredba o NRPF-u] i (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća [Uredba o okviru uspješnosti], kako su dopunjena Uredbom (EU) br. 1308/2013.
(5)Proizvodnja proteinskih usjeva u Uniji suočava se sa stalnim poteškoćama, posebno zbog nestabilne ponude i potražnje na lokalnoj razini i poljoprivrednih izazova u njihovu uzgoju, što ih čini rizičnijim odabirom za poljoprivrednike. Kako bi se poduprla njihova proizvodnja i smanjila ovisnost Unije o uvozu visokokvalitetnih bjelančevina, u Prilog I. Uredbi (EU) br. 1308/2013 primjereno je dodati poseban sektor proteinskih usjeva. Nadalje, kako bi se olakšalo osnivanje organizacija proizvođača i sektorskih organizacija u sektoru proteinskih usjeva, a time i ojačao lanac vrijednosti na regionalnoj, nacionalnoj i transnacionalnoj razini, njihovo priznavanje trebalo bi postati obvezno. Budući da bi glavne proizvode iz sektora sušene krme navedene u dijelu IV. Priloga I. toj uredbi trebalo uključiti u sektor proteinskih usjeva, sektor sušene krme trebalo bi ukloniti iz Uredbe (EU) br. 1308/2013.
(6)Presudom od 7. rujna 2016. u predmetu C-113/14 Sud Europske unije („Sud”) poništio je članak 7. Uredbe (EU) br. 1308/2013, kojim se utvrđuju referentni pragovi za određene poljoprivredne proizvode, na osnovi činjenice da je te pragove trebalo donijeti isključivo Vijeće na prijedlog Komisije na temelju članka 43. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Stoga je primjereno izbrisati članak 7. Uredbe (EU) br. 1308/2013.
(7)Uredbom (EU) br. 1308/2013 utvrđuju se pravila za javnu intervenciju. Uredbom (EU) 2021/2116 utvrđena su pravila za rashode javnih intervencija i Komisija je ovlaštena dopuniti tu uredbu pravilima o vrsti mjera prihvatljivih za financiranje sredstvima Unije i uvjetima nadoknade, uvjetima prihvatljivosti i metodama izračuna na temelju informacija koje su konkretno utvrdile agencije za plaćanja, paušalnih iznosa koje utvrđuje Komisija ili paušalnih ili nepaušalnih iznosa koji proizlaze iz poljoprivrednog zakonodavstva koje se odnosi na određene sektore, vrednovanju operacija povezanih s javnom intervencijom, mjerama koje treba poduzeti u slučaju gubitka ili pogoršanja proizvoda u okviru javne intervencije te o određivanju iznosa za financiranje. Budući da su ta pravila nužna za funkcioniranje sustava javne intervencije, postojeće ovlasti trebalo bi uključiti u Uredbu (EU) br. 1308/2013.
(8)Osim pravila o javnoj intervenciji, Uredbom (EU) br. 1308/2013 utvrđuju se pravila o potpori za privatno skladištenje. Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2016/1238 i Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/1240 utvrđuju se pravila o kontrolama i kaznama donesena u skladu s ovlastima za delegirane i provedbene akte utvrđenima u Uredbi (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća. Nakon stavljanja izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013 i s obzirom na uredbe (EU) .../... [Uredba o NRPF-u] i (EU) .../... [Uredba o okviru uspješnosti], ovlasti utvrđene u Uredbi (EU) br. 1306/2013 i Uredbi (EU) 2021/2116 Europskog parlamenta i Vijeća za donošenje delegiranih i provedbenih akata o kontrolama i kaznama u pogledu javne intervencije i potpore za privatno skladištenje trebalo bi uključiti u Uredbu (EU) br. 1308/2013.
(9)Komisiju bi posebno trebalo ovlastiti za donošenje delegiranih akata radi dopune Uredbe (EU) br. 1308/2013 pravilima o smanjenju iznosa potpore u slučaju da gospodarski subjekti ne ispunjavaju obveze koje se odnose na uvjete za javnu intervenciju ili za privatno skladištenje. Komisiju bi također trebalo ovlastiti za donošenje, putem provedbenih akata, jedinstvenih pravila za države članice o ispitivanju i metodama koje treba primijeniti kako bi se utvrdila prihvatljivost proizvoda za javnu intervenciju i privatno skladištenje te korištenje natječajnih postupaka za javne intervencije ili privatno skladištenje, o administrativnim provjerama i provjerama na terenu koje provode države članice u pogledu poštovanja obveza i kriterija prihvatljivosti za javnu intervenciju ili za privatno skladištenje, kao i o primjeni i izračunu administrativnih kazni od strane država članica ako gospodarski subjekti ne ispunjavaju kriterije prihvatljivosti, obveze ili druge zahtjeve koji se odnose na uvjete za javnu intervenciju ili za privatno skladištenje.
(10)Potpora za opskrbu voćem i povrćem te mlijekom i mliječnim proizvodima u obrazovnim ustanovama utvrđena u dijelu II. glavi I. poglavlju II. Uredbe (EU) br. 1308/2013 („EU-ov program u školama”) pokazala se učinkovitom u povećanju konzumacije odabranih poljoprivrednih proizvoda. Kako bi se doprinijelo postizanju ciljeva ZPP-a, trebalo bi nastaviti s provedbom EU-ova programa u školama. Međutim, kako bi se povećala njegova djelotvornost i osigurala usklađenost s drugim instrumentima ZPP-a, EU-ov program u školama trebao bi se temeljiti na uspješnosti i trebao bi se provoditi kao vrsta intervencije koja se financira iz Fonda. Unija bi trebala utvrditi osnovne parametre politike, kao što su ciljevi EU-ova programa u školama i njegovi osnovni zahtjevi, a države članice trebale bi snositi veću odgovornost u pogledu načina na koji ispunjavaju ciljeve i ostvaruju ciljne vrijednosti. Veća supsidijarnost omogućuje da se bolje uzmu u obzir lokalni uvjeti i potrebe. Pravila utvrđena u uredbama (EU) .../... [Uredba o NRPF-u] i (EU) .../... [Uredba o okviru uspješnosti] trebala bi se primjenjivati na EU-ov program u školama, kako je dopunjen ovom Uredbom. Budući da je EU-ov program u školama mjera tržišne intervencije, u Uredbi (EU) br. 1308/2013 trebalo bi utvrditi posebna pravila o vrsti intervencije.
(11)Cilj je EU-ova programa u školama ponovno povezati djecu s poljoprivredom i promicati zdrave prehrambene navike. Budući da su djeca iz ranjivih skupina sklonija nezdravoj prehrani, državama članicama trebalo bi omogućiti da se usredotoče na te skupine u skladu sa socioekonomskim razmatranjima. Kako bi se smanjio unos slobodnih šećera i masti kod školske djece, trebalo bi ograničiti distribuciju proizvoda s visokim udjelom slobodnih šećera i masti. Kako bi se djecu upoznalo s raznolikosti proizvoda iz Unije i njihovim kvalitetama, prednost bi trebalo dati distribuciji proizvoda podrijetlom iz Unije u kombinaciji s ispunjavanjem kriterija povezanih s višim standardima okolišne i društvene održivosti. Države članice trebale bi osigurati informiranje javnosti o određenim temama. Kako bi se izbjeglo udvostručavanje, umjesto EU-ova programa u školama može se koristiti nacionalni kurikulum. S obzirom na sve veću zabrinutost zbog prerađene hrane i proizvoda s potencijalno visokim udjelom dodanih šećera, koji ne zadovoljavaju prehrambene potrebe djece, primjereno je te proizvode isključiti iz EU-ova programa u školama.
(12)S obzirom na to da EU-ov program u školama, koji se provodi u okviru Fonda, treba obuhvaćati razdoblje od 1. siječnja 2028. do 31. prosinca 2034., brisanje odredaba koje se odnose na EU-ov program u školama utvrđenih u dijelu II. glavi I. poglavlju II. Uredbe (EU) br. 1308/2013 trebalo bi se primjenjivati od 1. siječnja 2028. Kako bi se omogućio neometan prelazak, trebalo bi predvidjeti da se izbrisane odredbe nastave primjenjivati na mjere provedene do 31. prosinca 2027. Nadalje, s obzirom na to da će se EU-ov program u školama, utvrđen u dijelu II. glavi I. poglavlju II. Uredbe (EU) br. 1308/2013, stoga ukinuti prije kraja školske godine 2027./2028., koja traje od 1. kolovoza 2027. do 31. srpnja 2028., ukupno ograničenje potpore Unije utvrđeno po školskoj godini u članku 23.a Uredbe (EU) br. 1308/2013 trebalo bi razmjerno smanjiti za tu školsku godinu.
(13)Vrste intervencija u određenim sektorima potrebne su za doprinos postizanju ciljeva ZPP-a i jačanje sinergija s drugim instrumentima ZPP-a. Minimalni zahtjevi u pogledu sadržaja i ciljeva za takve vrste intervencija trebali bi se uspostaviti na razini Unije kako bi se zajamčili jednaki uvjeti na unutarnjem tržištu i izbjeglo neravnopravno i nepošteno tržišno natjecanje. Pri uključivanju intervencija u određenim sektorima u svoje nacionalne i regionalne partnerske planove države članice trebale bi osigurati dosljednost s drugim intervencijama na razini sektora. Vrstama intervencija u određenim sektorima trebala bi se pružati potpora sektorima voća i povrća, vina, proteinskih usjeva, pčelarskih proizvoda, maslinova ulja i stolnih maslina te hmelja, kao i drugim sektorima i proizvodima iz Priloga I. Uredbi (EU) br. 1308/2013. Osobito bi, s obzirom na manjak biljnih bjelančevina u Uniji i na koristi za okoliš koje donosi njihova proizvodnja, mahunarke trebalo uvrstiti među proizvode koji ispunjavaju uvjete za potporu, uz istodobno poštovanje rasporeda WTO-a za EU za uljarice.
(14)Kako bi se zaštitili financijski interesi proračuna Unije i osiguralo da su kazne proporcionalne, učinkovite i odvraćajuće, Komisiju bi trebalo ovlastiti za donošenje delegiranih akata radi dopune Uredbe (EU) br. 1308/2013 pravilima o suspenziji, smanjenju i povratu za plaćanja potpore za sektorske intervencije u slučaju da organizacije proizvođača ne poštuju kriterije priznavanja. Osim toga, Komisiju bi trebalo ovlastiti za donošenje, putem provedbenih akata, pravila o administrativnim provjerama i provjerama na terenu koje države članice trebaju provoditi nad organizacijama proizvođača ili udruženjima organizacija proizvođača kako bi se provjerila usklađenost s kriterijima priznavanja te pravila o jedinstvenom sustavu identifikacije priznatih organizacija proizvođača i udruženja organizacija proizvođača.
(15)Kako bi se potrošače bolje informiralo o podrijetlu proteinskih usjeva koje kupuju, u skladu sa zaključcima izvješća Komisije o novim tržišnim standardima za sušene mahunarke i soju u zrnu primjereno je predvidjeti mogućnost utvrđivanja tržišnih standarda za proteinske usjeve. Iz istog bi razloga na popis proizvoda za koje se mogu donijeti tržišni standardi trebalo dodati govedinu, svinjetinu te ovčje i kozje meso. Osim toga, s ciljem mogućeg usklađivanja definicije i sastava određenih sireva kako bi se osigurala zajednička osnova za kvalitetu na cijelom unutarnjem tržištu, primjereno je predvidjeti i mogućnost utvrđivanja tržišnih standarda za sir.
(16)U Komunikaciji Komisije „Vizija za poljoprivredu i hranu” navodi se da je stočarstvo ključan dio poljoprivrede, konkurentnosti i kohezije Unije. Održivi stočarski sustavi važni su za gospodarstvo Unije, održivost ruralnih područja i očuvanje okoliša i ruralnih krajobraza. Sektor stočarstva u Uniji posebno je osjetljiv na šokove i globalnu konkurenciju te mora zadovoljiti visoke standarde proizvodnje koje tržište neće uvijek nagraditi. U tom je pogledu u interesu proizvođača i potrošača u Uniji priznati prirodni sastav mesa i mesnih proizvoda. Izrazi koji se odnose na meso često imaju kulturnu i povijesnu važnost. Stoga je primjereno zaštititi izraze koji se odnose na meso kako bi se povećala transparentnost na unutarnjem tržištu u pogledu sastava i hranjive vrijednosti hrane te kako bi potrošači mogli donositi utemeljene odluke, posebno oni potrošači koji zahtijevaju određenu hranjivu vrijednost koja je tradicionalno povezana s mesnim proizvodima.
(17)Uredbom (EU) br. 228/2013 Europskog parlamenta i Vijeća uveden je logotip kako bi se poljoprivrednike u najudaljenijim regijama potaknulo da nastave isporučivati visokokvalitetne proizvode i kako bi se promicalo njihovo stavljanje na tržište. S obzirom na uredbe (EU) .../... [Uredba o NRPF-u] i (EU) .../... [Uredba o okviru uspješnosti], odredbe iz Uredbe (EU) br. 228/2013 o upotrebi logotipa trebalo bi uključiti u Uredbu (EU) br. 1308/2013 i primjenjivati od 1. siječnja 2028.
(18)Člankom 125. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013 propisano je da se uvjeti kupnje šećerne repe i šećerne trske uređuju pisanim sporazumima unutar sektora, kako je opisano u dijelu II. odjeljku A točki 6. Priloga II. toj uredbi. Člankom 125. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1308/2013 propisano je da sporazumi unutar sektora budu sukladni uvjetima kupnje utvrđenima u Prilogu X. toj uredbi. Radi jasnoće i kako bi se osigurala dosljednost između tih odredaba u odnosu na stranke sporazuma unutar sektora, te u odnosu na proizvode obuhvaćene tim sporazumima koji su podložni uvjetima kupnje, članak 125., dio II. odjeljak A točke 5. i 6. Priloga II. i Prilog X. Uredbi (EU) br. 1308/2013 trebalo bi izmijeniti. Posebno bi trebalo pojasniti da se pravila o ugovorima o šećeru i uvjeti kupnje ne primjenjuju samo na šećernu repu, nego i na šećernu trsku.
(19)Inovacije i rast biogospodarstva omogućili su nove primjene biomase konoplje dobivene iz svih dijelova biljke. Time se poljoprivrednicima pružaju dodatne mogućnosti za iskorištavanje biljke u svrhe koje nisu isključivo proizvodnja vlakana, što konoplju čini privlačnijom i konkurentnijom kulturom. Osim toga, uzgoj konoplje koristan je za okoliš i klimu jer nisu potrebni pesticidi ni gnojiva i jer poboljšava strukturu tla. Nekoliko proizvoda od konoplje, uključujući sirovu konoplju (oznaka KN 5302), sjeme konoplje (oznaka KN 1207 99 91) i ostale dijelove konoplje (oznaka KN 1211 90 86), navedeno je kao poljoprivredni proizvodi u Prilogu I. UFEU-u. Radi jasnoće proizvode iz sektora lana i konoplje navedene u dijelu VIII. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1308/2013 trebalo bi izmijeniti kako bi se uključili proizvodi od konoplje koji nisu sirova konoplja.
(20)Neke države članice donijele su radi zaštite zdravlja mjere na nacionalnoj razini kojima se zabranjuje proizvodnja ili stavljanje na tržište određenih proizvoda od konoplje. Različiti pristupi na nacionalnoj razini ugrožavaju pravilno funkcioniranje zajedničke organizacije tržišta, stvaraju pravnu nesigurnost i prepreke na unutarnjem tržištu te uzrokuju nepošteno tržišno natjecanje među poljoprivrednicima u državama članicama.
(21)U skladu s raznim međunarodnim instrumentima na kojima su države članice surađivale ili kojima su pristupile, kao što su Jedinstvena konvencija Ujedinjenih naroda o opojnim drogama iz 1961. i Konvencija o psihotropnim tvarima iz 1971., stavljanje na tržište opojnih droga trebalo bi zabraniti, uz iznimku strogo kontrolirane trgovine ili upotrebe u medicinske i znanstvene svrhe. Međutim, iz obrazloženja Suda u predmetu C-663/18 proizlazi da se nepsihoaktivni proizvodi kao kanabidiol dobiveni od sorti konoplje s niskim udjelom Δ9-tetrahidrokanabinola ne smatraju opojnim drogama na temelju tih konvencija.
(22)Znanstveni dokazi upućuju i na to da proizvodi od konoplje dobiveni od sorti koje imaju najveći dopušteni sadržaj tetrahidrokanabinola od 0,3 % vjerojatno neće predstavljati rizik za zdravlje ljudi. Stoga je, kako bi se zajamčila pravna sigurnost, promicao razvoj sektora, zajamčili jednaki uvjeti u cijeloj Uniji i poduprlo pravilno funkcioniranje zajedničke organizacije tržišta uz istodobnu zaštitu interesa javnog zdravlja, potrebno utvrditi usklađena pravila na razini Unije za proizvodnju i stavljanje na tržište poljoprivrednih proizvoda od konoplje kojima se osiguravaju mjere zaštite javnog zdravlja. Ta bi pravila posebno trebala uključivati jedinstveni najveći dopušteni sadržaj tetrahidrokanabinola i druge prikladne zaštitne mjere.
(23)Nadalje, kako bi se osigurala dosljednost s novim pravilima Unije o stavljanju na tržište proizvoda od konoplje, primjereno je izmijeniti i članak 189. Uredbe (EU) br. 1308/2013 o pravilima o uvozu konoplje.
(24)Kako bi se zajamčila pravna sigurnost i izbjegli nerazmjerni poremećaji za poljoprivrednike, trebalo bi uspostaviti prijelazne aranžmane za stavljanje na tržište proizvoda od konoplje dobivenih od biljaka konoplje zasijanih prije datuma početka primjene novih uvjeta za stavljanje na tržište. Trebalo bi dopustiti da se ti proizvodi i dalje stavljaju na tržište u skladu s pravilima koja su bila na snazi prije tog datuma, i to samo do [31. prosinca godine nakon godine stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Nakon tog datuma svi proizvodi od konoplje trebali bi biti u skladu s novim uvjetima za stavljanje na tržište.
(25)Kako bi se omogućio neometan prelazak nakon stvaranja sektora proteinskih usjeva te kako bi se pružili pravna sigurnost i kontinuitet za priznate organizacije proizvođača ili sektorske organizacije, primjereno je predvidjeti da se organizacije proizvođača ili sektorske organizacije koje su za proizvode iz novog sektora proteinskih usjeva već priznate prije [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] smatraju priznatima u tom sektoru. Takve organizacije proizvođača trebale bi zadržati svoje priznanje i za ostale proizvode uvrštene u ostale sektore. Međutim, u slučajevima u kojima više ne ispunjavaju relevantne uvjete za priznavanje u jednom ili više sektora, države članice trebale bi povući odgovarajuće priznanje najkasnije do [31. prosinca 20XX. najmanje dvije pune godine nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni].
(26)Kako bi se omogućio neometan prelazak nakon izmjene proizvoda uvrštenih u sektor lana i konoplje iz točke VIII. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1308/2013 te kako bi se pružili pravna sigurnost i kontinuitet za priznate organizacije proizvođača ili sektorske organizacije, primjereno je predvidjeti da se organizacije proizvođača ili sektorske organizacije koje su za proizvode iz izmijenjenog sektora lana i konoplje već priznate prije [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] smatraju priznatima u tom sektoru. Takve organizacije proizvođača trebale bi zadržati svoje priznanje i za ostale proizvode uvrštene u ostale sektore. Međutim, u slučajevima u kojima više ne ispunjavaju relevantne uvjete za priznavanje u jednom ili više sektora, države članice trebale bi povući odgovarajuće priznanje najkasnije do [31. prosinca 20XX. najmanje dvije pune godine nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni].
(27)Člankom 182. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013 utvrđuju se pravila za metodu izračuna koja se može primijeniti za određivanje graničnog obujma za potrebe primjene dodatnih uvoznih carina. Kako bi se uvažila metoda izračuna iz članka 5. stavka 4. Sporazuma Svjetske trgovinske organizacije (WTO) o poljoprivredi, članak 182. stavak 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013 trebalo bi izmijeniti kako bi se utvrdilo da se izračun treba temeljiti na prosječnom godišnjem uvozu u prethodne tri godine. Nadalje, u skladu s člankom 182. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013 dodatne carine ne primjenjuju se ako postoji mala vjerojatnost da će uvoz dovesti do poremećaja na tržištu Unije ili ako bi učinci bili nerazmjerni postavljenom cilju. Međutim, teško je dokazati da će uvoz vjerojatno dovesti do poremećaja na tržištu Unije, a ako se takva zaštitna mjera primjenjuje na pokvarljive sezonske proizvode, to je često neizvedivo ili se ne može učiniti pravodobno. Budući da taj zahtjev nadilazi obveze utvrđene u Sporazumu WTO-a o poljoprivredi te kako bi se odgovorilo na probleme dionika i pojednostavnio postupak, predmetni stavak 2. trebalo bi izbrisati.
(28)Uredbom (EU) br. 1308/2013 utvrđuju se pravila za upravljanje carinskim kvotama. Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2020/760 utvrđuju se pravila o kaznama za gospodarske subjekte koji ne ispunjavaju uvjete i zahtjeve prihvatljivosti koje gospodarski subjekt mora ispuniti kako bi podnio zahtjev u okviru carinske kvote te koji su doneseni na temelju ovlasti za donošenje delegiranih akata iz Uredbe (EU) br. 1306/2013. Nakon stavljanja izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013 ovlast za donošenje delegiranih akata u tom pogledu trebalo bi uključiti u Uredbu (EU) br. 1308/2013.
(29)Člankom 214.a Uredbe (EU) br. 1308/2013 Finskoj se omogućuje da pod određenim uvjetima dodijeli nacionalnu potporu u južnoj Finskoj do 2027., podložno odobrenju Komisije. S obzirom na posebnosti finske poljoprivrede, dodjela te nacionalne potpore trebala bi i dalje biti dopuštena za razdoblje 2028. – 2034.
(30)Uredbom (EU) br. 228/2013 odobreno je odstupanje u pogledu državnih potpora za nacionalna plaćanja za sektor šećera u najudaljenijim francuskim regijama kako bi se ublažila posebna ograničenja za proizvodnju šećera u tim regijama povezana s njihovom iznimnom udaljenosti, posebno njihovom izolacijom, otočnim položajem, malim površinama, planinskim terenom i klimom te gospodarskom ovisnosti o proizvodnji šećera. S obzirom na uredbe (EU) .../... [Uredba o NRPF-u] i (EU) .../... [Uredba o okviru uspješnosti], odredbe iz Uredbe (EU) br. 228/2013 o odobravanju takvog odstupanja trebalo bi uključiti u Uredbu (EU) br. 1308/2013 i primjenjivati od 1. siječnja 2028.
(31)Kako je istaknuto u Zajedničkoj komunikaciji o Europskoj strategiji za Uniju pripravnosti, Unija bi trebala pojačati svoju pripravnost kao odgovor na sve veće rizike i veliku neizvjesnost s ciljem uspostave sigurne i otporne Unije s kapacitetima za predviđanje prijetnji i opasnosti te za odgovor na njih i upravljanje njima, bez obzira na njihovu prirodu ili podrijetlo. Pitanja pripravnosti trebalo bi uključiti u sve politike Unije. U Komunikaciji Komisije „Strategija Unije za stvaranje zaliha: poboljšanje materijalne pripravnosti EU-a za krize” naglašava se da je u teškim, dugotrajnim, složenim i prekograničnim krizama neophodno koordinirati nacionalne mjere kako bi se osigurala stabilna opskrba osnovnim dobrima i kontinuitet ključnih društvenih funkcija.
(32)Kako bi se zajamčila dostupnost opskrbe, što je jedan od ciljeva ZPP-a definiranih u UFEU-u, među ostalim u izvanrednim situacijama i ozbiljnim krizama, trebalo bi povećati pripravnost u poljoprivrednom sektoru. To se treba postići dopunjavanjem nacionalnih inicijativa, poboljšanjem koordinacije među državama članicama te između država članica i Komisije i povećanjem učinkovitosti i poticanjem kulture pripravnosti i otpornosti, uz potpuno poštovanje nacionalnih nadležnosti i posebnosti svake države članice, kao i načela supsidijarnosti i proporcionalnosti.
(33)Stoga bi države članice trebale imati obvezu donošenja osnovnih mjera pripravnosti koje bi trebale uključivati uspostavu nacionalnih i/ili regionalnih planova pripravnosti i odgovora u pogledu poljoprivrednih proizvoda, redovitu razmjenu informacija o zalihama poljoprivrednih proizvoda, imenovanje nadležnih tijela i sudjelovanje u testiranjima otpornosti na stres na razini Unije. Ako države članice uspostave i upravljaju pričuvama poljoprivrednih proizvoda, te bi mjere trebale uvesti u okviru svojih nacionalnih i/ili regionalnih planova pripravnosti i odgovora i osmisliti tako da se narušavanje tržišta svede na najmanju moguću mjeru. Ta bi nastojanja u pogledu pripravnosti trebalo dopuniti pojačanim obvezama tijekom kriza ili visokorizičnih situacija, uključujući obvezno izvješćivanje.
(34)Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu odredaba o dostupnosti opskrbe u izvanrednim situacijama i ozbiljnim krizama, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za sljedeće: zahtjeve u pogledu izvješćivanja koji se odnose na planove pripravnosti i odgovora u području sigurnosti opskrbe hranom, prekograničnu suradnju u okviru izrade i primjene planova pripravnosti i odgovora u području sigurnosti opskrbe hranom, za koordinirane mjere za uspostavu i upravljanje pričuvama, primjerice utvrđivanje kategorija proizvoda za koje se uspostavljaju pričuve i razvoj zajedničkih procjena rizika i mehanizama ranog upozoravanja radi smanjenja rizika za prekograničnu opskrbu i jamčenja kontinuiteta opskrbe tijekom poremećaja, za dobrovoljne mehanizme solidarnosti i uzajamne pomoći kojima države članice stavljaju dijelove svojih pričuva na raspolaganje drugoj državi članici koja se suočava s ozbiljnim nestašicama, izvješćivanje o zalihama u stvarnom vremenu i drugim relevantnim informacijama te za tehničke i postupovne uvjete za sigurno postupanje i razmjenu tih informacija. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća.
(35)Raznim odredbama poljoprivrednog zakonodavstva propisano je polaganje sredstva osiguranja kojim se jamči plaćanje određenog iznosa u slučaju neispunjenja neke obveze. To se posebno odnosi na upravljanje carinskim kvotama, javnom intervencijom i privatnim skladištenjem. S obzirom na uredbe (EU) .../... [Uredba o NRPF-u] i (EU) .../... [Uredba o okviru uspješnosti], odredbe iz Uredbe (EU) 2021/2116 o sredstvima osiguranja trebalo bi uključiti u Uredbu (EU) br. 1308/2013. Trebalo bi zadržati i ovlasti za donošenje delegiranih i provedbenih akata koji se odnose na sredstva osiguranja i stoga uključiti te ovlasti u Uredbu (EU) br. 1308/2013.
(36)Kako bi se posebno osiguralo nediskriminirajuće postupanje, jednakost i poštovanje proporcionalnosti kod polaganja sredstva osiguranja, to delegiranje ovlasti trebalo bi obuhvaćati pravila o sredstvima osiguranja u okviru kojih se određuje odgovorna strana u slučaju neispunjenja obveze, utvrđuju posebne situacije u kojima se nadležno tijelo može odreći zahtjeva za sredstvo osiguranja, uvjeti koji se primjenjuju na sredstva osiguranja koja se polažu i na jamca, uvjeti za polaganje i vraćanje sredstva osiguranja, posebni uvjeti povezani sa sredstvom osiguranja položenim u okviru predujmova te u okviru kojih se utvrđuju posljedice kršenja obveza za koje je položeno sredstvo osiguranja. Nadalje, provedbene ovlasti Komisije trebale bi obuhvaćati: oblik sredstava osiguranja koja treba položiti i postupak za polaganje sredstava osiguranja i za njihovo prihvaćanje te za zamjenu originalnih sredstava osiguranja; postupke za vraćanje sredstava osiguranja; te obavijesti koje države članice ili Komisija dostavljaju u vezi sa sredstvima osiguranja.
(37)Uredbom (EU) .../... [Uredba o NRPF-u] utvrđeno je da Komisija u pogledu rashoda za javnu intervenciju u određenim slučajevima mora utvrditi jedinstvene standardne iznose za materijalne operacije povezane sa skladištenjem i, ako je to primjereno, preradu proizvoda prihvatljivih za javnu intervenciju iz članka 11. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Relevantni provedbeni akti donose se u skladu sa savjetodavnim postupkom utvrđenim u Uredbi (EU) br. 182/2011. Pri donošenju tih provedbenih akata Komisiji bi trebao pomagati Odbor za zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda osnovan Uredbom (EU) br. 1308/2013. Budući da ta uredba ne sadržava upućivanje na savjetodavni postupak iz Uredbe (EU) br. 182/2011, upućivanje bi trebalo umetnuti u Uredbu (EU) br. 1308/2013.
(38)U odjeljku B točki IV. Priloga IV. Uredbi (EU) br. 1308/2013 utvrđeno je da Komisija odobrava metode ocjenjivanja udjela mišićnog tkiva za potrebe ljestvice Unije za klasiranje trupova svinja. S obzirom na to da se metode ocjenjivanja svinja za procjenu udjela mišićnog tkiva odobravaju po državi članici, radi jednostavnosti i administrativnog rasterećenja metode ocjenjivanja trebale bi umjesto Komisije odobravati države članice.
(39)Točkom VIII. Priloga X. Uredbi (EU) br. 1308/2013 utvrđeno je da se u ugovorima o isporuci između prodavatelja šećerne repe i poduzeća za proizvodnju šećera utvrđuju uvjeti povrata ili isplate naknade za rezance šećerne repe. Radi veće pravne jasnoće i bolje zaštite prava prodavatelja šećerne repe, primjereno je izmijeniti Prilog X. toj uredbi kako bi se izričito utvrdilo da rezanci šećerne repe dobiveni iz isporučene šećerne repe ostaju u vlasništvu prodavatelja šećerne repe, osim ako je dogovoreno drukčije. Kako bi se osigurala transparentnost i uravnoteženi ugovorni odnosi, u ugovorima o isporuci trebalo bi izričito utvrditi uvjete povrata, čuvanja ili prerade rezanaca, uključujući, ako je primjenjivo, predmetne količine, podjelu troškova prešanja ili sušenja te cijenu ili metodu izračuna svih dospjelih naknada.
(40)Uredbu (EU) br. 1308/2013 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.
(41)Kako bi dionici imali dovoljno vremena za prilagodbu promjenama, izmjene koje se odnose na trgovinske sporazume u sektoru šećera trebale bi se primjenjivati od [1. listopada godine nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe].
(42)Kako bi dionici imali dovoljno vremena za prilagodbu, pravila o uvjetima za stavljanje na tržište, proizvodnju i uvoz konoplje trebala bi se početi primjenjivati [1. siječnja nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe], a pravila o uvjetima povezanima s mesom trebala bi se početi primjenjivati [12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe].
(43)Kako bi države članice imale dovoljno vremena da započnu provedbu odredaba o dostupnosti opskrbe u izvanrednim situacijama i ozbiljnim krizama, te bi se odredbe trebale početi primjenjivati [12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe],
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Članak 1.
Izmjene Uredbe (EU) br. 1308/2013
Uredba (EU) br. 1308/2013 mijenja se kako slijedi:
(1)u članku 1. stavku 2. točka (d) zamjenjuje se sljedećim:
„(d) proteinski usjevi, dio IV.”;
(2)članak 2. zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 2.
Opće odredbe o zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP)
Na mjere utvrđene u ovoj Uredbi primjenjuju se Uredba (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća [Uredba o NRPF-u]* i Uredba (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća [Uredba o okviru uspješnosti]** i odredbe donesene na temelju njih.
___________
* Uredba (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća [Uredba o NRPF-u] (SL L …, ELI: ).
** Uredba (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća [Uredba o okviru uspješnosti] (SL L …, ELI: ).”;
(3)članak 3. mijenja se kako slijedi:
(a)stavak 3. briše se;
(b)u stavku 5. dodaje se sljedeća točka:
„(c) „najudaljenije regije” znači regije iz članka 349. UFEU-a.”;
(4)u članku 6. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:
„(b) od 1. travnja do 31. ožujka sljedeće godine za sektor dudovog svilca;”;
(5)članak 7. briše se;
(6)upućivanja na članak 229. stavak 2. ili 3. u članku 13. stavku 1. točki (c), članku 13. stavku 2., članku 21. drugom podstavku, članku 116., članku 149. stavku 6. drugom podstavku, članku 152. stavku 1.c drugom podstavku, članku 175. drugom podstavku, članku 179. drugom podstavku, članku 183. drugom podstavku, članku 193.a stavku 2., članku 213. i članku 216. stavku 2. trebalo bi zamijeniti upućivanjem na članak 229. stavak 2., 3. ili 4.;
(7)u dijelu II. glavi I. poglavlju I. odjeljku 2. dodaje se sljedeći članak:
„Članak 16.a
Rashodi javnih intervencija
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima o:
(a)vrsti prihvatljivih mjera za financiranje sredstvima Unije i uvjetima nadoknade;
(b)uvjetima prihvatljivosti i metodama izračuna na temelju stvarno proučenih podataka od strane agencija za plaćanja, paušalnih iznosa koji utvrđuje Komisija, ili paušalnih ili nepaušalnih iznosa koji proizlaze iz poljoprivrednog zakonodavstva koje se odnosi na određene sektore;
(c)vrednovanju operacija povezanih s javnom intervencijom, mjerama koje treba poduzeti u slučaju gubitka ili pogoršanja proizvoda u okviru javne intervencije te o određivanju iznosâ za financiranje.”;
(8)u članku 19. stavku 5. dodaje se sljedeća točka:
„(d) kojima se utvrđuju pravila za isplatu potpore i utvrđivanje slučajeva u kojima se potpora ne isplaćuje ili je smanjena ako gospodarski subjekti ne ispunjavaju svoje obveze koje se odnose na uvjete za javnu intervenciju ili privatno skladištenje iz odjeljaka 2. i 3.”;
(9)u članku 20. prvom podstavku dodaju se sljedeće točke:
„(v) pravila nužna za primjenu testova i metoda kako bi se ustanovila prihvatljivost proizvoda za javnu intervenciju i privatno skladištenje te provođenje natječajnih postupaka za javnu intervenciju ili privatno skladištenje;
(w) pravila o administrativnim provjerama i provjerama na licu mjesta koje provode države članice u pogledu poštovanja obveza i kriterija prihvatljivosti za javnu intervenciju ili privatno skladištenje iz odjeljaka 2. i 3.;
(x) detaljna pravila za primjenu i izračun administrativnih kazni koje izriču države članice ako gospodarski subjekti ne ispunjavaju kriterije prihvatljivosti, preuzete obveze ili druge obveze koje se odnose na uvjete za javnu intervenciju ili privatno skladištenje iz odjeljaka 2. i 3.”;
(10)u dijelu II. glavi I. briše se poglavlje II.;
(11)u članku 23.a umeće se sljedeći stavak:
„1.a U školskoj godini 2027./2028. potpora koja se u okviru programa u školama dodjeljuje za distribuciju proizvoda, prateće obrazovne mjere i povezane troškove iz članka 23. stavka 1. ne smije premašiti 90 001 722,9 EUR.”;
(12)u dijelu II. glavi I. umeće se sljedeće poglavlje:
„POGLAVLJE II.a
Vrste intervencija iz Uredbe (EU) .../... [Uredba o NRPF-u]
Odjeljak 1.
Opće odredbe
Članak 26.
Područje primjene
U ovom se poglavlju utvrđuju pravila za vrste intervencija utvrđene u Uredbi (EU) .../... [Uredba o NRPF-u] koje se odnose na EU-ov program u školama i određene sektore iz članka 1. ove Uredbe.
Poglavlje se primjenjuje na potporu Unije koja se financira iz Nacionalnog i regionalnog partnerskog fonda („Fond”) za intervencije navedene u nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima koje je sastavila država članica i odobrila Komisija, a obuhvaćaju razdoblje od 1. siječnja 2028. do 31. prosinca 2034.
Osim ako u ovom poglavlju nije drukčije predviđeno, na vrste intervencija iz ovog poglavlja primjenjuju se uredbe (EU) .../... [Uredba o NRPF-u] i (EU) .../... [Uredba o okviru uspješnosti] i odredbe donesene na temelju njih.
Odjeljak 2.
EU-ov program u školama
Članak 27.
Područje primjene i opća pravila
1. U ovom se odjeljku utvrđuju pravila o vrstama intervencija u nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima za potporu distribuciji poljoprivrednih proizvoda djeci u obrazovnim ustanovama kako bi se povećala konzumacija odabranih poljoprivrednih proizvoda i poboljšale prehrambene navike djece („EU-ov program u školama”).
2. U EU-ovu programu u školama sudjeluju djeca koja pohađaju obrazovne ustanove kojima upravljaju ili ih priznaju nadležna tijela država članica.
Države članice u svojim nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima utvrđuju kriterije prihvatljivosti za sudionike u tom programu. Ako države članice smatraju da je to potrebno za postizanje ciljeva programa, mogu se usredotočiti na određenu dobnu skupinu ili dati prednost određenim skupinama djece u skladu sa socioekonomskim čimbenicima.
3. Države članice u svojim nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima utvrđuju kategorije korisnika intervencija u EU-ovu programu u školama koje se odabiru među obrazovnim ustanovama ili tijelima, organizacijama koje djeluju u njihovo ime, dobavljačima ili bilo kojim drugim javnim ili privatnim tijelima uključenima u upravljanje ili pružanje bilo koje vrste intervencija iz stavka 4.
4. Države članice utvrđuju i pružaju potporu intervencijama na temelju sljedećih vrsta intervencija pod uvjetima utvrđenima u ovom odjeljku i kako je pobliže određeno u njihovim nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima:
(a)opskrba i distribucija poljoprivrednih proizvoda;
(b)mjere za informiranje javnosti.
5. Države članice osiguravaju da obrazovne ustanove koje sudjeluju u EU-ovu programu u školama promiču u javnosti, u školskim prostorima i na drugim relevantnim mjestima, svoju uključenost u program i činjenicu da ga subvencionira Unija. Države članice pružaju odgovarajuće promidžbene alate koji mogu uključivati plakate, posebne internetske stranice, informativne grafičke materijale te informacije i kampanje za informiranje javnosti. Amblem Unije i izjava o financiranju upotrebljavaju se u skladu s Prilogom V. Uredbi (EU) .../... [Uredba o okviru uspješnosti].
6. Države članice na temelju skupa podataka povezanog s operacijom iz članka 63. stavka 1. [Prikupljanje i bilježenje podataka] točke (e) Uredbe (EU) .../... [NRPF] izvješćuju o sredstvima korištenima za opskrbu i distribuciju svake skupine proizvoda navedene u članku 28. stavku 1. ove Uredbe te za intervencije za informiranje javnosti iz članka 29. ove Uredbe, o broju obrazovnih ustanova i djece koji sudjeluju u EU-ovu programu u školama, prosječnoj veličini obroka i broju isporučenih porcija, količini isporučenih proizvoda raščlanjenoj po skupinama proizvoda i ekološkim proizvodima te, ako je primjenjivo, proizvoda iz članka 29. stavka 2. ove Uredbe, te o provedenim intervencijama za informiranje javnosti.
Članak 28.
Opskrba i distribucija poljoprivrednih proizvoda
1. Samo su sljedeći proizvodi prihvatljivi za opskrbu i distribuciju u okviru EU-ova programa u školama:
(a)voće i povrće iz dijela IX. Priloga I.;
(b)prerađeni proizvodi od voća i povrća iz dijela X.;
(c)svježe banane, osim banana za kuhanje, obuhvaćene oznakom KN 0803 90;
(d)konzumno mlijeko, sir, skuta, jogurt i drugi fermentirani ili zakiseljeni mliječni proizvodi bez dodanih aroma, voća, orašastih plodova ili kakaa iz dijela XVI. Priloga I.
2. Proizvodi koji se distribuiraju u okviru EU-ova programa u školama ne smiju sadržavati više od 10 % slobodnih šećera ili više od 30 % masti.
3. Proizvodi distribuirani u okviru EU-ova programa u školama ne smiju sadržavati ništa od sljedećeg:
(a)dodane šećere;
(b)dodanu sol;
(c)dodane masti;
(d)dodana sladila;
(e)dodane umjetne pojačivače arome od E 620 do E 650 kako su definirani u Uredbi (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća*.
Neovisno o prvom podstavku ovog stavka, države članice mogu, nakon što dobiju odgovarajuće odobrenje svojih tijela nadležnih za zdravlje i prehranu u skladu sa svojim nacionalnim postupcima, odlučiti da prihvatljivi proizvodi iz stavka 1. točaka (b) i (d) mogu sadržavati ograničene količine dodanog šećera, dodane soli i/ili dodanih masti koje su nužne za prerađeni proizvod i definirati maksimalne dnevne unose.
4. Države članice daju prednost distribuciji proizvoda iz jedne ili obiju sljedećih skupina:
(a)sezonsko svježe voće i povrće;
(b)obrano ili djelomično obrano nezaslađeno konzumno mlijeko i takvo mlijeko bez laktoze.
5. Države članice, uzimajući u obzir nacionalne okolnosti, daju prednost distribuciji proizvoda podrijetlom iz Unije i jednoj ili više sljedećih skupina:
(a)proizvodi s niskim klimatskim otiskom;
(b)proizvodi koji su certificirani u skladu sa standardima ekološke proizvodnje;
(c)proizvodi koji su zapakirani u održivu ambalažu;
(d)proizvodi koji su proizvedeni u skladu sa standardima ili praksama u pogledu dobrobiti životinja koji su viši od onih utvrđenih propisima Unije;
(e)proizvodi koji su lokalno proizvedeni i stavljeni na tržište u kratkim lancima opskrbe;
(f)proizvodi koji potječu s malih poljoprivrednih gospodarstava, kako su ih utvrdile države članice;
(g)proizvodi koji su u skladu sa standardima poštene trgovine.
6. Države članice u svojim nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima utvrđuju popis proizvoda koji se mogu isporučiti i distribuirati te kriterije za određivanje prioriteta.
7. Proizvodi koji se distribuiraju u okviru EU-ova programa u školama:
(a)ne upotrebljavaju se u pripremi redovnih školskih obroka;
(b)ne zamjenjuju proizvode koji su dio redovnih školskih obroka na temelju financijskog doprinosa javnih i/ili privatnih subjekata, osim ako obrazovne ustanove besplatno distribuiraju redovne školske obroke;
(c)uvijek su jasno prepoznatljivi kao dio EU-ova programa u školama putem prikladnih komunikacijskih i promidžbenih mjera.
Države članice osiguravaju dodanu vrijednost EU-ova programa u školama u odnosu na podjelu drugih obroka u obrazovnim ustanovama.
Članak 29.
Mjere za informiranje javnosti
1. Intervencije za informiranje javnosti izravno su povezane s ciljevima EU-ova programa u školama koji se odnose na povećanje konzumacije odabranih poljoprivrednih proizvoda i poboljšanje prehrambenih navika djece.
Cilj im je ponovno povezivanje djece s poljoprivredom i raznolikosti poljoprivrednih proizvoda Unije, posebno onih proizvedenih u njihovoj regiji, te informiranje o povezanim područjima kao što su zdrave prehrambene navike, lokalni prehrambeni lanci, ekološki uzgoj, održiva proizvodnja i potrošnja hrane te borba protiv rasipanja hrane.
2. Osim proizvoda koji se isporučuju i distribuiraju kako je utvrđeno u članku 28., države članice mogu omogućiti degustaciju drugih poljoprivrednih proizvoda navedenih u Prilogu I.
3. Države članice osiguravaju da sva djeca koja sudjeluju u EU-ovu programu u školama mogu sudjelovati u intervencijama za informiranje javnosti.
Države članice mogu odlučiti uklopiti ispunjavanje obveze iz prvog podstavka u redovni školski kurikulum ili druge politike ili programe, no Unija neće pružati potporu za takve aktivnosti.
Odjeljak 3.
Potpora intervencijama u određenim sektorima
Članak 30.
Područje primjene
1. U ovom se odjeljku utvrđuju pravila o vrstama intervencija u sektorima iz članka 1. stavka 2. točaka od (a) do (i), točaka (k), (l) i (m), točaka od (o) do (t), točaka (v) i (w) te za proizvode iz Priloga I.a.
2. Intervencije u sektorima iz članka 1. stavka 2. točaka (d), (f), (g) i (i) obvezne su za države članice u kojima postoje organizacije proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača u sektorima priznatima na temelju ove Uredbe.
3. Intervencije u sektoru pčelarstva iz članka 1. stavka 2. točke (v) obvezne su za sve države članice.
Članak 31.
Vrste intervencija u određenim sektorima
Države članice mogu uspostaviti i pružati potporu u sektorima za sve vrste intervencija utvrđene u članku 12. [Alati za upravljanje rizicima] i članku 13. [Ulaganja za poljoprivrednike] Uredbe (EU).../... Europskog parlamenta i Vijeća [Uredba o ZPP-u]** te za sve sljedeće vrste intervencija pod uvjetima utvrđenima u ovom odjeljku i kako je pobliže navedeno u njihovim nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima:
(a)ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu osim one iz članka 13. [Ulaganja za poljoprivrednike] Uredbe (EU).../... [Uredba o ZPP-u];
(b)osposobljavanje, informiranje, uključujući mentorstvo i razmjenu najboljih primjera iz prakse;
(c)savjetodavne usluge;
(d)promidžba i marketing;
(e)istraživanja, inovacije i eksperimentalne metode proizvodnje;
(f)mjere za ublažavanje klimatskih promjena i/ili prilagodbu tim promjenama;
(g)mjere za zaštitu i/ili poboljšanje okoliša;
(h)laboratorijska ispitivanja i laboratoriji za analizu;
(i)provedba sustavâ sljedivosti i certificiranja;
(j)zajedničko skladištenje proizvoda;
(k)zelena berba, koja uključuje potpunu berbu nezrelih netrživih proizvoda na određenoj površini koji nisu bili oštećeni prije zelene berbe, čime se urod određenog područja smanjuje na nulu;
(l)neubiranje, koje znači završetak tekućeg proizvodnog ciklusa na predmetnoj površini na kojoj je proizvod dobro razvijen te je dobre, prikladne i tržišne kvalitete, isključujući uništavanje proizvoda zbog klimatskih prilika ili bolesti;
(m)provedba i upravljanje sanitarnim i fitosanitarnim zahtjevima trećih zemalja na području Unije kako bi se olakšao pristup tržištima trećih zemalja;
(n)održivo restrukturiranje i konverzija vinograda putem konverzije sorti, premještanja vinograda i poboljšanja tehnika upravljanja vinogradima;
(o)destilacija nusproizvoda proizvodnje vina;
(p)povlačenje s tržišta za besplatnu distribuciju ili druge svrhe, uključujući prema potrebi obradu za olakšavanje tog povlačenja;
(q)mjere u pčelarskom sektoru za očuvanje ili povećanje postojećeg broja košnica u Uniji i mjere za poboljšanje kvalitete proizvoda.
Članak 32.
Korisnici
1. Države članice u svojim nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima utvrđuju koji gospodarski subjekti mogu iskoristiti intervencije u sektorima iz članka 30. stavka 1.
2. Države članice u svojim nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima utvrđuju da su organizacije proizvođača i udruženja organizacija proizvođača priznati na temelju ove Uredbe i skupine proizvođača iz stavka 3. ovog članka jedini korisnici intervencija iz članka 30. stavka 2.
3. Države članice mogu odlučiti da skupine proizvođača i subjekti koji predstavljaju druge oblike suradnje među proizvođačima i osnovani su na inicijativu proizvođača i pod njihovom su kontrolom mogu biti korisnici intervencija u sektorima iz članka 30. stavka 1. Takve oblike suradnje za razdoblje njihova prvog operativnog programa nadležno tijelo države članice utvrđuje kao skupine proizvođača. Nadležnim tijelima istodobno se podnose operativni program i plan priznavanja koji su sastavile te skupine proizvođača kako bi bile priznate kao proizvođačke organizacije u skladu sa zahtjevima utvrđenima u člancima 152., 153., 154., 156. ili 161. Skupine proizvođača dužne su provesti taj plan priznavanja.
Članak 33.
Operativni programi i operativni fondovi
1. Intervencije organizacija proizvođača, udruženja organizacija proizvođača ili skupina proizvođača iz članka 32. stavka 2. koje se provode u sektorima iz članka 30. stavka 1. provode se putem operativnih programa koje odobrava država članica.
2. Operativni programi traju najmanje tri godine, a najviše sedam godina.
3. Operativni programi financiraju se iz operativnih fondova koji se sastoje od:
(a)financijskih doprinosa od:
i. članova organizacije proizvođača ili same organizacije proizvođača, ili i od članova i od organizacije; odnosno
ii. članova udruženja organizacija proizvođača ili samog udruženja organizacija proizvođača, ili i od članova i od udruženja; odnosno
iii. članova skupine proizvođača ili same skupine proizvođača, ili i od članova i od skupine;
(b)financijske pomoći Unije;
(c)nacionalnih doprinosa.
4.
Države članice u svojim nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima utvrđuju maksimalne postotke financiranja svake pojedine vrste intervencije iz operativnog fonda da bi se osigurala ravnoteža između različitih vrsta intervencija.
Članak 34.
Vrijednost proizvodnje stavljene na tržište
1. Države članice u svojim nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima navode kako se izračunava vrijednost proizvodnje stavljene na tržište za svaki sektor.
2. Vrijednost proizvodnje stavljene na tržište za organizaciju proizvođača, udruženje organizacija proizvođača ili skupinu proizvođača izračunava se na temelju proizvodnje organizacije proizvođača, skupine proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača i njihovih članova proizvođača koju su ta organizacija, udruženje ili skupina proizvođača stavili na tržište i uključuje samo proizvodnju proizvoda za koje su organizacija proizvođača, udruženje ili skupina proizvođača priznati ili utvrđeni.
Osim toga, vrijednost proizvodnje stavljene na tržište izračunava se u svježoj fazi ili fazi prve prerade u kojoj se proizvod obično stavlja na tržište, u rasutom stanju ako se proizvodi smiju stavljati na tržište u rasutom stanju. Izračunava se i u fazi „franko organizacija, udruženje ili skupina proizvođača” ili u fazi „franko društvo kći”, pod uvjetom da je barem 90 % udjela ili kapitala društva kćeri u vlasništvu organizacije proizvođača, udruženja ili skupine proizvođača.
Vrijednost proizvodnje stavljene na tržište uključuje vrijednost nusproizvoda, povlačenja s tržišta za besplatnu distribuciju, eksternaliziranih aktivnosti ili odštete iz osiguranja primljene na temelju mjera osiguranja berbe i proizvodnje.
Troškovi prerade u slučaju prerađenih proizvoda, PDV i troškovi prijevoza unutar organizacije ili skupine proizvođača za udaljenost veću od 300 km ne uključuju se u izračun vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište.
Zabranjeno je dvostruko računanje vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište. Kako bi se izbjeglo takvo dvostruko računanje vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište, proizvodnja članova organizacije proizvođača, udruženja organizacija proizvođača ili skupine proizvođača koju druga takva organizacija stavlja na tržište uračunava se samo u vrijednost proizvodnje koju je na tržište stavila potonja organizacija.
3. Države članice određuju 12-mjesečno kalendarsko referentno razdoblje tijekom tri godine koje prethode godini za koju je zatražena potpora.
Ako su povijesni podaci o proizvodnji koju su na tržište stavile novopriznate organizacije proizvođača, udruženja ili skupine proizvođača nedostatni za potrebe prvog podstavka, države članice prihvaćaju vrijednost proizvodnje stavljene na tržište koju su priopćili organizacija proizvođača, udruženje ili skupina proizvođača za potrebe svojeg priznavanja.
4. Ako je za proizvod došlo do smanjenja vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište za određenu godinu za najmanje 35 % u odnosu na prosjek triju prethodnih 12-mjesečnih referentnih razdoblja zbog prirodnih katastrofa, klimatskih događaja, bolesti bilja, najezde štetnih organizama ili bilo kojih drugih razloga za koje organizacija, udruženje ili skupina nisu odgovorni i nad kojima nemaju kontrolu, smatra se da vrijednost proizvodnje stavljene na tržište za taj proizvod predstavlja 85 % prosječne vrijednosti u tri prethodna 12-mjesečna referentna razdoblja. Ako su poduzete preventivne mjere, smatra se da vrijednost proizvodnje stavljene na tržište za taj proizvod predstavlja 100 % prosječne vrijednosti u tri prethodna 12-mjesečna referentna razdoblja.
Članak 35.
Delegirane ovlasti za dodatne zahtjeve za vrste intervencija
1. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 227. radi dopune ove Uredbe dodatnim zahtjevima uz zahtjeve iz ovog odjeljka koji se odnose na sljedeće:
(a) osiguravanje pravilnog funkcioniranja vrsta intervencija utvrđenih u ovom odjeljku, osobito izbjegavanjem narušavanja tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu i radi jamčenja održivosti;
(b) pravila prema kojima proizvođači moraju povući nusproizvode vinarstva te pravilima o izuzećima od te obveze kako bi se izbjeglo dodatno administrativno opterećenje i pravilima za dobrovoljno certificiranje destilerija.
___________
* Uredba (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o prehrambenim aditivima (SL L 354, 31.12.2008., str. 16., ELI:
http://data.europa.eu/eli/reg/2008/1333/oj
).
** Uredba (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća [ZPP] (SL L …, ELI:…).”;
(13)članak 75. mijenja se kako slijedi:
(a)u stavku 1. dodaju se sljedeće točke:
„(j) proteinski usjevi;
(k) govedina;
(l) svinjetina;
(m) ovčetina;
(n) kozletina;
(o) sir.”;
(b)u stavku 3. točka (j) zamjenjuje se sljedećim:
„(j) mjesto uzgoja i/ili podrijetla”;
(14)u članku 78. stavku 1. dodaju se sljedeće točke:
„(h) svinjetinu;
(i) ovčetinu;
(j) kozletinu.”;
(15)u članku 90.a stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:
„4. U slučaju povrede pravila Unije u sektoru vina utvrđenih u ovoj Uredbi, države članice primjenjuju proporcionalne, učinkovite i odvraćajuće administrativne kazne. Države članice ne primjenjuju takve kazne ako se radi o manjoj neusklađenosti.”;
(16)u dijelu II. glavi II. poglavlju I. dodaje se sljedeći odjeljak:
„Odjeljak 4.
Stavljanje na tržište kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda specifičnih za najudaljenije regije
Članak 123.a
Logotip
1. Može se koristiti logotip radi poboljšanja informiranosti i povećanja potrošnje kvalitetnih prerađenih ili neprerađenih poljoprivrednih proizvoda koji su specifični za najudaljenije regije.
2. Uvjete za korištenje logotipa iz stavka 1. predlažu predmetne trgovinske organizacije. Nacionalna tijela prosljeđuju te prijedloge i svoje mišljenje Komisiji. Upotrebu logotipa nadzire javno tijelo ili tijelo koje odobre nadležna nacionalna tijela.
3. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte, u skladu s člankom 227., u pogledu uvjeta ostvarivanja prava na upotrebu logotipa te uvjeta za njegovu reprodukciju i upotrebu. Ti se uvjeti postavljaju kako bi se poboljšala informiranost o visokokvalitetnim proizvodima iz najudaljenijih regija i povećala njihova potrošnja, bez obzira na to jesu li proizvodi prerađeni ili neprerađeni.
4. Komisija donosi provedbene akte u pogledu detaljnih pravila o upotrebi logotipa i minimalnih kriterija za provjeru i praćenje koje provode države članice. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.”;
(17)u članku 125. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
„1. Uvjeti otkupa šećerne repe i šećerne trske koje su dogovorili uzgajivači šećerne repe i šećerne trske iz Unije i poduzeća za proizvodnju šećera iz Unije, uključujući ugovore o isporuci prije sjetve, uređuju se pisanim sporazumima unutar sektora kako je opisano u dijelu II. odjeljku A točki 6. Priloga II.”;
(18)u članku 145. stavku 3. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:
„Države članice koje u svojim nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima utvrđuju restrukturiranje i konverziju vinograda u skladu s člankom 31. točkom (n) dužne su na temelju registra vinograda svake godine do 1. ožujka dostaviti Komisiji ažurirani popis svojeg proizvodnog potencijala.”;
(19)u dijelu II. glavi II. poglavlju II. umeće se sljedeći odjeljak:
„Odjeljak 2.a
Konoplja
Članak 147.b
Proizvodnja konoplje
1. Sljedeći proizvodi mogu se proizvoditi u Uniji ako su uzgojeni od sorte Cannabis sativa L. upisane u zajednički katalog sorata poljoprivrednih biljnih vrsta i čiji maksimalni sadržaj Δ9-tetrahidrokanabinola nije veći od 0,3 % te ako ispunjavaju sljedeće uvjete:
(a)sirova prava konoplja obuhvaćena oznakom KN 5302 uzgojena iz sjemena certificiranog u skladu s Direktivom Vijeća 2002/57/EZ* ili u skladu s člankom 10. Direktive Komisije 2008/62/EZ** u slučaju čuvanih sorti;
(b)sjeme konoplje za sjetvu obuhvaćeno oznakom KN ex 1207 99 20 i proizvedeno u skladu s Direktivom 2002/57/EZ ili u skladu s člankom 10. Direktive 2008/62/EZ u slučaju čuvanih sorti;
(c)sjeme konoplje koje nije namijenjeno sjetvi, obuhvaćeno oznakom KN 1207 99 91 i uzgojeno iz sjemena certificiranog u skladu s Direktivom 2002/57/EZ ili u skladu s člankom 10. Direktive 2008/62/EZ u slučaju čuvanih sorti;
(d)svi ostali dijelovi biljke konoplje obuhvaćeni oznakom KN 1211 90 86 i uzgojeni iz sjemena certificiranog u skladu s Direktivom 2002/57/EZ ili u skladu s člankom 10. Direktive 2008/62/EZ u slučaju čuvanih sorti.
2. Proizvodi iz stavka 1. koji ne ispunjavaju uvjete utvrđene u tom stavku mogu se proizvoditi na državnom području država članica koje to dopuštaju za svoje državno područje i pod uvjetima koje one utvrđuju u skladu s pravom Unije te međunarodnim i nacionalnim pravom.
Članak 147.c
Stavljanje na tržište konoplje
1. Sljedeći se proizvodi smiju stavljati na tržište u Uniji samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a)sirova prava konoplja obuhvaćena oznakom KN 5302, uzgojena od sorte Cannabis sativa L. upisane u zajednički katalog sorata poljoprivrednih biljnih vrsta, čiji maksimalni sadržaj Δ9-tetrahidrokanabinola nije veći od 0,3 % i koja je uzgojena od sjemena certificiranog u skladu s Direktivom 2002/57/EZ ili u skladu s člankom 10. Direktive 2008/62/EZ u slučaju čuvanih sorti;
(b)sjeme konoplje za sjetvu obuhvaćeno oznakom KN ex 1207 99 20 od sorte Cannabis sativa L. upisane u zajednički katalog sorata poljoprivrednih biljnih vrsta, čiji maksimalni sadržaj Δ9-tetrahidrokanabinola nije veći od 0,3 % i koje je stavljeno na tržište u skladu s Direktivom 2002/57/EZ ili u skladu s člankom 10. Direktive 2008/62/EZ u slučaju čuvanih sorti;
(c)svi ostali dijelovi biljke konoplje obuhvaćeni oznakom KN 1211 90 86 od sorte Cannabis sativa L. upisane u zajednički katalog sorata poljoprivrednih biljnih vrsta, čiji maksimalni sadržaj Δ9-tetrahidrokanabinola nije veći od 0,3 % i koji su uzgojeni od sjemena certificiranog u skladu s Direktivom 2002/57/EZ ili u skladu s člankom 10. Direktive 2008/62/EZ u slučaju čuvanih sorti.
Sjeme konoplje koje nije namijenjeno sjetvi, obuhvaćeno oznakom KN 1207 99 91, može se stavljati na tržište u Uniji.
2. Odstupajući od stavka 1., proizvodi iz tog stavka koji ne ispunjavaju uvjete koji su u njemu utvrđeni mogu se stavljati na tržište radi upotrebe u medicinske i znanstvene svrhe u skladu s pravom Unije te međunarodnim i nacionalnim pravom.
3. Proizvodi od konoplje iz stavka 1. dobiveni od biljaka konoplje zasijanih prije [1. siječnja godine nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe] mogu se i dalje stavljati na tržište u skladu s pravilima koja su bila na snazi prije tog datuma do [31. prosinca godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni].
___________
* Direktiva Vijeća 2002/57/EZ od 13. lipnja 2002. o stavljanju na tržište sjemena uljarica i predivog bilja (SL L 193, 20.7.2002., str. 74., ELI:
http://data.europa.eu/eli/dir/2002/57/oj
).
** Direktiva Komisije 2008/62/EZ od 20. lipnja 2008. o predviđanju određenih odstupanja za prihvaćanje poljoprivrednih lokalnih populacija i sorata koje su prirodno prilagođene lokalnim i regionalnim uvjetima i kojima prijeti genetska erozija te za stavljanje na tržište sjemena i sjemenskog krumpira tih lokalnih populacija i sorata (SL L 162, 21.6.2008., str. 13., ELI:
http://data.europa.eu/eli/dir/2008/62/oj
).”;
(20)u članku 154. umeću se sljedeći stavci:
„3.a Organizacije proizvođača koje su priznate prije [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] za jedan ili više proizvoda u sektoru proteinskih usjeva smatraju se priznatima u tom sektoru kao organizacije proizvođača u skladu s člankom 152. Te organizacije proizvođača zadržavaju svoje priznanje i za ostale proizvode priznate u ostalim sektorima. Međutim, ako te organizacije proizvođača više ne ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ovog članka za jedan ili više sektora, države članice povlače svoje priznanje za predmetne sektore najkasnije [31. prosinca 20XX., najmanje dvije pune godine nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni].
3.b Organizacije proizvođača koje su priznate prije [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] za jedan ili više proizvoda dodanih u točku VIII. Priloga I. za sektor lana i konoplje smatraju se priznatima u tom sektoru kao organizacije proizvođača u skladu s člankom 152. Te organizacije proizvođača zadržavaju svoje priznanje i za ostale proizvode priznate u ostalim sektorima. Međutim, ako te organizacije proizvođača više ne ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ovog članka za jedan ili više sektora, države članice povlače svoje priznanje za predmetne sektore najkasnije [31. prosinca 20XX., najmanje dvije pune godine nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni].”;
(21)u članku 158. umeću se sljedeći stavci:
„3.a Sektorske organizacije koje su priznate prije [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] za jedan ili više proizvoda u sektoru proteinskih usjeva smatraju se priznatima u tom sektoru kao sektorske organizacije u skladu s člankom 157. Te sektorske organizacije zadržavaju svoje priznanje i za ostale proizvode priznate u ostalim sektorima. Međutim, ako te sektorske organizacije više ne ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ovog članka za jedan ili više sektora, države članice povlače svoje priznanje za predmetne sektore najkasnije [31. prosinca 20XX., najmanje dvije pune godine nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni].
3.b Sektorske organizacije koje su priznate prije [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] za jedan ili više proizvoda dodanih u točku VIII. Priloga I. za sektor lana i konoplje smatraju se priznatima u tom sektoru kao sektorske organizacije u skladu s člankom 157. Te sektorske organizacije zadržavaju svoje priznanje i za ostale proizvode priznate u ostalim sektorima. Međutim, ako te sektorske organizacije više ne ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ovog članka za jedan ili više sektora, države članice povlače svoje priznanje za predmetne sektore najkasnije [31. prosinca 20XX., najmanje dvije pune godine nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni].”;
(22)članak 159. mijenja se kako slijedi:
(a)u točki (a) dodaje se sljedeća podtočka:
„(v) sektoru proteinskih usjeva”;
(b)točka (b) zamjenjuje se sljedećim:
„(b) sektorske organizacije u sektoru maslinovog ulja i stolnih maslina, sektoru duhana i sektoru proteinskih usjeva.”;
(23)u članku 173. stavku 1. umeće se sljedeća točka:
„(ca) suspenziju, smanjenje i povrat isplata potpore za intervencije u određenim sektorima iz dijela II. glave I. poglavlja II. odjeljka 2. u slučaju nepoštovanja kriterija priznavanja”;
(24)u članku 174. stavku 1. prvom podstavku dodaju se sljedeće točke:
„(h) pravila o administrativnim provjerama i provjerama na licu mjesta koje države članice provode nad organizacijama proizvođača ili udruženjima organizacija proizvođača kako bi provjerile usklađenost s kriterijima priznavanja;
(i) pravila o jedinstvenom sustavu identifikacije priznatih organizacija proizvođača i udruženja organizacija proizvođača.”;
(25)članak 182. mijenja se kako slijedi:
(a)u stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:
„Granični obujam jednak je 125 %, 110 % ili 105 % prosječnog godišnjeg uvoza u prethodne tri godine za koje postoje podaci, ovisno o tome jesu li mogućnosti pristupa tržištu, definirane kao uvoz izražen kao postotak odgovarajuće domaće potrošnje tijekom prethodne tri godine, manje od ili jednake 10 %, veće od 10 %, ali manje od ili jednake 30 %, ili veće od 30 %.”;
(b)stavak 2. briše se;
(26)u članku 186. stavku 1. dodaje se sljedeća točka:
„(e) prema potrebi utvrđuju kazne za gospodarske subjekte koji ne ispunjavaju uvjete i zahtjeve prihvatljivosti koje moraju ispuniti kako bi podnijeli zahtjev u okviru carinske kvote, a posebno ako tijelu nadležnom za izdavanje dozvola ne dostave točne, ažurirane i istinite dokumente.”;
(27)članak 189. zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 189.
Uvoz konoplje
1. Sljedeći se proizvodi smiju uvoziti u Uniju samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a)sirova prava konoplja obuhvaćena oznakom KN 5302, uzgojena od sorte Cannabis sativa L. upisane u zajednički katalog sorata poljoprivrednih biljnih vrsta, čiji maksimalni sadržaj Δ9-tetrahidrokanabinola nije veći od 0,3 % i koja je uzgojena od sjemena certificiranog u skladu s Direktivom 2002/57/EZ ili u skladu s člankom 10. Direktive 2008/62/EZ u slučaju čuvanih sorti ili koja je popraćena dokazom da razina Δ9-tetrahidrokanabinola predmetne sorte nije veća od 0,3 %;
(b)sjeme konoplje za sjetvu obuhvaćeno oznakom KN ex 1207 99 20 sorte Cannabis sativa L. upisane u zajednički katalog sorata poljoprivrednih biljnih vrsta, čiji maksimalni sadržaj Δ9-tetrahidrokanabinola nije veći od 0,3 %, certificirano u skladu s Direktivom 2002/57/EZ ili u skladu s člankom 10. Direktive 2008/62/EZ u slučaju čuvanih sorti ili koje je popraćeno dokazom da razina Δ9-tetrahidrokanabinola predmetne sorte nije veća od 0,3 %;
(c)sjeme konoplje koje nije namijenjeno sjetvi, obuhvaćeno oznakom KN 1207 99 91, koje uvoze isključivo uvoznici koje je odobrila država članica kako bi se osiguralo da takvo sjeme nije namijenjeno sjetvi;
(d)ostali dijelovi biljke konoplje obuhvaćeni oznakom KN 1211 90 86 sorte Cannabis sativa L. upisane u zajednički katalog sorata poljoprivrednih biljnih vrsta, čiji maksimalni sadržaj Δ9-tetrahidrokanabinola nije veći od 0,3 % i koji su uzgojeni od sjemena certificiranog u skladu s Direktivom 2002/57/EZ ili u skladu s člankom 10. Direktive 2008/62/EZ u slučaju čuvanih sorti ili koji su popraćeni dokazom da razina tetrahidrokanabinola predmetne sorte nije veća od 0,3 %.
2. Odstupajući od stavka 1., proizvodi iz tog stavka koji ne ispunjavaju uvjete koji su u njemu utvrđeni mogu se uvoziti radi upotrebe u medicinske i znanstvene svrhe u skladu s pravom Unije te međunarodnim i nacionalnim pravom.”;
(28)članak 214.a zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 214.a
Nacionalna plaćanja za određene sektore u Finskoj
1. Podložno odobrenju Komisije, za razdoblje od 2023. do 2027. Finska može nastaviti dodjeljivati nacionalne potpore koje je dodijelila proizvođačima 2022. na temelju ovog članka, pod uvjetom:
(a) da se ukupni iznos dohodovne potpore razmjerno smanjuje tijekom cijelog razdoblja i da 2027. ne premaši 67 % iznosa dodijeljenog 2022.;
(b) da su prije bilo kakve upotrebe te mogućnosti u potpunosti iskorišteni programi potpore u okviru ZPP-a za predmetne sektore.
Komisija donosi odobrenje bez primjene postupka iz članka 229. stavaka 2., 3. ili 4.
2. Podložno odobrenju Komisije, za razdoblje od 2028. do 2034. Finska može nastaviti dodjeljivati nacionalne potpore koje je dodijelila proizvođačima 2027. na temelju ovog članka, pod uvjetom:
(a) da se ukupni iznos dohodovne potpore razmjerno smanjuje tijekom cijelog razdoblja i da 2034. ne premaši 67 % iznosa dodijeljenog 2027.;
(b) da su prije bilo kakve upotrebe te mogućnosti u potpunosti iskorišteni programi potpore u okviru ZPP-a za predmetne sektore.
Komisija donosi odobrenje bez primjene postupka iz članka 229. stavaka 2., 3. ili 4.”;
(29)u dijelu IV. poglavlju II. dodaje se sljedeći članak:
„Članak 214.b
Nacionalna plaćanja za sektor šećera u najudaljenijim francuskim regijama
Francuska može odobriti potporu sektoru šećera u najudaljenijim francuskim regijama u najvišem iznosu od 90 milijuna EUR po tržišnoj godini.
U roku od 30 dana od isteka svake tržišne godine Francuska obavješćuje Komisiju o iznosu stvarno dodijeljene potpore.”;
(30)članak 217. briše se;
(31)u dijelu V. umeće se sljedeće poglavlje:
„POGLAVLJE I.b
Dostupnost opskrbe u izvanrednim situacijama i ozbiljnim krizama
Članak 222.c
Planovi dostupnosti opskrbe poljoprivrednim proizvodima u izvanrednim situacijama i ozbiljnim krizama
1. Komisija i države članice surađuju kako bi utvrdile i uklonile strukturne slabosti lanca opskrbe poljoprivrednim proizvodima te bolje uskladile pripravnost poljoprivredno-prehrambenog sektora na krize.
2. Države članice utvrđuju nacionalne planove pripravnosti i odgovora u području sigurnosti opskrbe hranom, uzimajući u obzir svoje posebne profile rizika i institucionalne aranžmane, čiji su ciljevi:
(a)održavanje dostupnosti, pristupa i sigurnosti opskrbe poljoprivrednim proizvodima u izvanrednim situacijama ili ozbiljnim krizama na svim teritorijalnim razinama;
(b)sprečavanje ili ublažavanje poremećaja u lancu opskrbe tijekom izvanrednih situacija ili ozbiljnih kriza na svim teritorijalnim razinama.
3. Planovi pripravnosti i odgovora u području sigurnosti opskrbe hranom uključuju barem:
(a)mehanizme praćenja i ranog upozoravanja, uključujući procjene strukturnih slabosti lanca opskrbe i scenarija rizika za velike poremećaje;
(b)rješenja za objedinjavanje podataka o zalihama ključnih poljoprivrednih proizvoda;
(c)raspodjelu uloga i mehanizme koordinacije među nadležnim tijelima na svim teritorijalnim razinama kao i postupke za suradnju s relevantnim akterima iz privatnog sektora;
(d)protokole za komunikaciju s hitnim službama kako bi se zajamčilo brzo širenje informacija dionicima i široj javnosti.
4. Države članice redovito preispituju svoje planove pripravnosti i odgovora u području sigurnosti opskrbe hranom.
5. Države članice imenuju nacionalno nadležno tijelo ili kontaktnu točku odgovornu za koordiniranje pripravnosti i odgovora u području sigurnosti opskrbe hranom s drugim državama članicama i Komisijom.
6. Države članice svake tri godine Komisiji dostavljaju sažetke najnovije verzije svojih nacionalnih planova pripravnosti i odgovora u području sigurnosti opskrbe hranom iz stavka 2.
7. Komisija može donijeti provedbene akte:
(a)kojima se utvrđuju format, zahtjevi u pogledu izvješćivanja, diseminacija dijelova koji nisu povjerljivi i rokovi za podnošenje sažetaka planova pripravnosti i odgovora u području sigurnosti opskrbe hranom;
(b)kojima se utvrđuju pravila za prekograničnu suradnju među državama članicama u okviru izrade i primjene planova pripravnosti i odgovora u području sigurnosti opskrbe hranom radi postizanja ciljeva iz stavka 2.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
Članak 222.d
Pričuve poljoprivrednih proizvoda
1. Za potrebe ovog članka „pričuve” znači zalihe koje drže javni ili privatni subjekti i koje su određene za vojnu upotrebu ili civilnu zaštitu u izvanrednim situacijama ili krizama, uključujući humanitarne intervencije, ili zalihe koje su na raspolaganju radi sigurnosti opskrbe hranom tijekom velikih poremećaja u opskrbi.
2. Ako države članice uspostave i upravljaju pričuvama poljoprivrednih proizvoda, osiguravaju da su takve mjere osmišljene tako da se narušavanje tržišta svede na najmanju moguću mjeru, uključujući sljedeće uvjete:
(a)količina poljoprivrednih proizvoda koji se drže u pričuvi određuje se na temelju unaprijed definiranih ciljeva;
(b)razine pričuva redovito se preispituju i prema potrebi prilagođavaju na temelju utvrđenih slabosti lanca opskrbe i procjena rizika;
(c)kupnja poljoprivrednih proizvoda za pričuve provodi se po tržišnim cijenama putem natječajnih postupaka. Puštanje poljoprivrednih proizvoda iz pričuve na tržište provodi se transparentno i po tržišnim cijenama;
(d)nadležna tijela država članica redovito prate operacije povezane s uspostavom, održavanjem i puštanjem pričuva na tržište.
3. Ako države članice uspostave i upravljaju pričuvama poljoprivrednih proizvoda, provode to u okviru nacionalnog plana pripravnosti i odgovora u području sigurnosti opskrbe hranom, kako je navedeno u članku 222.c stavku 2.
Unaprijed definirani ciljevi iz stavka 2. točke (a) utvrđuju se u nacionalnom planu pripravnosti i odgovora u području sigurnosti opskrbe hranom iz članka 222.c stavka 2.
Informacije o uspostavi, održavanju i puštanju pričuva na tržište uključuju se u sažetak nacionalnog plana pripravnosti i odgovora u području sigurnosti opskrbe hranom iz članka 222.c stavka 6.
4. Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju pravila:
(a)o koordiniranim mjerama za uspostavu i upravljanje pričuvama iz stavka 1., na primjer utvrđivanju kategorija proizvoda za koje se uspostavljaju pričuve i izradi zajedničkih procjena rizika i mehanizama ranog upozoravanja kako bi se ublažili rizici za prekograničnu opskrbu i osigurao kontinuitet opskrbe u slučaju poremećaja;
(b)o uvođenju dobrovoljnih mehanizama solidarnosti i uzajamne pomoći kojima države članice dio svojih pričuva stavljaju na raspolaganje drugoj državi članici koja se suočava s ozbiljnim nestašicama.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
Članak 222.e
Koordinacija
1. Kako bi podržala koordiniran pristup Unije kad je riječ o pripravnosti u području sigurnosti opskrbe hranom i otpornosti lanca opskrbe u poljoprivredi, Komisija uspostavlja Europski mehanizam za pripravnost i odgovor na krize u području sigurnosti opskrbe hranom (EFSCM), u kojem sudjeluju nadležna tijela država članica, relevantne organizacije dionika i, prema potrebi, predstavnici odabranih trećih zemalja.
2. EFSCM:
(a)promiče djelotvornu provedbu propisa, programa i politika Unije koji se odnose na pripravnost i odgovor na krize u području opskrbe hranom i sigurnosti opskrbe hranom;
(b)potiče suradnju i koordinaciju te razmjenu iskustava i primjera dobre prakse u pogledu ranog upozoravanja, praćenja i izvješćivanja o prijetnjama, odgovora na krizu i procjena stanja nakon krize;
(c)podržava utvrđivanje strukturnih slabosti i nedostataka u otpornosti poljoprivredno-prehrambenih lanaca, među ostalim testiranjem otpornosti na stres, procjenama rizika i planiranjem djelovanja;
(d)promiče redovite razmjene znanja i dijalog o nacionalnim planovima pripravnosti i odgovora država članica i trećih zemalja u području sigurnosti opskrbe hranom, uzimajući u obzir povjerljivost tih planova;
(e)pridonosi izradi preporuka ili inicijativa politike koje se odnose na pripravnost i odgovor Unije na krize u području opskrbe hranom i sigurnosti opskrbe hranom.
Članak 222.f
Pojačane mjere u ozbiljnim krizama ili izvanrednim situacijama
U slučaju proglašene ozbiljne krize ili izvanredne situacije koja predstavlja velik rizik za sigurnost opskrbe hranom, Komisija može donijeti provedbene akte koji se odmah primjenjuju u kojima od država članica i subjekata zahtijeva da u stvarnom vremenu izvješćuju Komisiju o relevantnim javnim i privatnim zalihama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i ulaznih elemenata ili o drugim informacijama koje su važne za osiguravanje opskrbe tim proizvodima u Uniji.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 3.
Članak 222.g
Zaštita osjetljivih ili klasificiranih podataka
1. Komisija osigurava da se s osjetljivim ili klasificiranim podacima koji se odnose na razine zaliha, logističke kapacitete ili slabosti opskrbe postupa i da se pohranjuju i razmjenjuju u skladu s primjenjivim pravilima Unije o zaštiti osjetljivih i klasificiranih podataka, uključujući zahtjeve u pogledu kibernetičke sigurnosti.
2. Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju tehnički i postupovni zahtjevi za sigurno postupanje i razmjenu takvih informacija.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.”;
(32)u dijelu V. dodaje se sljedeće poglavlje:
„POGLAVLJE III.
Sredstva osiguranja
Članak 222.h
Sredstva osiguranja
1. Ako je tako određeno ovom Uredbom ili propisima donesenima u skladu s njome, države članice zahtijevaju polaganje sredstava osiguranja kojima se jamči da će određeni iznos novca biti uplaćen ili zaplijenjen u korist nadležnog tijela ako određena obveza iz tih propisa nije ispunjena.
2. Uz iznimku slučajeva više sile, sredstvo osiguranja plijeni se u cijelosti ili djelomično ako određena obveza nije izvršena ili je izvršena samo djelomično.
3. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 227. kako bi se ova Uredba dopunila pravilima kojima se osigurava nediskriminirajuće postupanje, jednakost i poštovanje proporcionalnosti kod polaganja sredstva osiguranja i kojima se:
(a)određuje odgovorna strana u slučaju neispunjenja obveze;
(b)utvrđuju posebne situacije kad se nadležno tijelo može odreći zahtjeva za sredstvo osiguranja;
(c)utvrđuju uvjeti koji se odnose na sredstva osiguranja koja treba položiti, jamca i uvjete za polaganje i vraćanje sredstva osiguranja;
(d)utvrđuju posebni uvjeti povezani sa sredstvom osiguranja podnijetim u vezi s predujmovima;
(e)određuju posljedice kršenja obveza za koje je položeno sredstvo osiguranja, kao što je navedeno u stavku 1., uključujući zapljenu sredstava osiguranja i stopu smanjenja koja će se primijeniti u trenutku vraćanja sredstava osiguranja za povrate, dozvole, ponude, natječaje ili posebne zahtjeve te ako obveza pokrivena tim sredstvom osiguranja djelomično ili u potpunosti nije ispunjena, uzimajući u obzir vrstu obveze, količinu u pogledu koje je obveza bila prekršena, razdoblje koje premašuje rok do kojeg je obveza trebala biti ispunjena i vrijeme u kojem se dostavljaju dokazi o ispunjenju obveze.
4. Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o:
(a)obliku sredstva osiguranja koje treba položiti te postupku za njegovo polaganje, kao i za prihvaćanje i zamjenu originalnog sredstva osiguranja;
(b)postupcima za oslobađanje sredstva osiguranja;
(c)obavijestima koje trebaju objaviti države članice i Komisija.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.”;
(33)u članku 225. točke (e) i (f) brišu se;
(34)u članku 229. dodaje se sljedeći stavak:
„4. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.”;
(35)prilozi I., II., IV., VII. i X. mijenjaju se u skladu s Prilogom I. ovoj Uredbi;
(36)tekst naveden u Prilogu II. ovoj Uredbi umeće se kao Prilog I.a;
(37)Prilog V. briše se.
Članak 2.
Prijelazne odredbe
Članci od 22. do 25. i članak 217. te Prilog V. Uredbi (EU) br. 1308/2013 nastavljaju se primjenjivati nakon 31. prosinca 2027. na mjere provedene do 31. prosinca 2027.
Članak 3.
Stupanje na snagu i primjena
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 1. točke 19. i 27. primjenjuju se od [1. siječnja godine nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe].
Članak 1. točka 31. te Prilog I. točka 4. primjenjuju se od [12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe].
Prilog I. točka 5. primjenjuje se od [1. listopada godine nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe].
Članak 1. točke 2., 3., 7., 10., 16., 18., 29., 30., 32. i 37. primjenjuju se od [1. siječnja 2028.][datum i točka 9. ovise o datumu početka primjene Uredbe (EU) [...] o uspostavi Nacionalnog i regionalnog partnerskog fonda za razdoblje 2028. – 2034.].
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu,
Za Europski parlament
Za Vijeće
Predsjednica
Predsjednik