European flag

Službeni list
Europske unije

HR

Serija C


C/2025/3644

2.7.2025

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za oznaku zemljopisnog podrijetla u skladu s člankom 5. stavkom 4. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2025/27 (1)

(C/2025/3644)

OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE

(članak 24. Uredbe (EU) 2024/1143)

„Canon Fronsac”

PDO-FR-A0924-AM01 – 10.4.2025.

1.   Naziv proizvoda

„Canon Fronsac”

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

☒

Zaštićena oznaka izvornosti (ZOI)

☐

Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP)

☐

Oznaka zemljopisnog podrijetla (OZP)

3.   Sektor

☐

Poljoprivredni proizvodi

☒

Vina

☐

Jaka alkoholna pića

4.   Zemlja kojoj pripada zemljopisno područje

Francuska

5.   Tijelo države članice koje dostavlja obavijest o standardnoj izmjeni

Conseil des vins de Fronsac [Vijeće za vino Fronsac].

6.   Kvalifikacija kao standardna izmjena

Francuska tijela smatraju da je podneseni zahtjev u skladu sa zahtjevima iz uredaba (EU) br. 1308/2013 i 2024/1143.

Izmjene ove specifikacije proizvoda standardne su izmjene u skladu s definicijom iz članka 24. stavka 4. Uredbe (EU) 2024/1143.

Zahtjev za izmjenu ZOI-ja „Canon Fronsac” ne odnosi se ni na jedan od tri slučaja za izmjenu na razini Unije:

a)

uključuje izmjenu naziva ili upotrebe naziva ili kategorije proizvoda ili proizvoda označenih oznakom zemljopisnog podrijetla;

b)

ne može dovesti do poništavanja poveznice sa zemljopisnim područjem;

c)

ne podrazumijeva daljnja ograničenja u pogledu stavljanja proizvoda na tržište. Stoga francuska tijela smatraju da je riječ o „standardnoj” izmjeni.

7.   Opis odobrenih standardnih izmjena

1.   Zemljopisno područje

Zemljopisno područje ažurirano je na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika INSE-a 2024.

Ta izmjena utječe na sljedeću točku jedinstvenog dokumenta: Razgraničeno zemljopisno područje.

2.   Područje u neposrednoj blizini

Područje u neposrednoj blizini ažurirano je na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika INSE-a 2024.

Ta izmjena utječe na sljedeću točku jedinstvenog dokumenta: Dodatni uvjeti.

3.   Sorte vinove loze

Sorta Cot N (ili Malbec), koja je prvotno bila na popisu sekundarnih sorti, mijenja se u glavnu sortu grožđa.

Svrha je ove izmjene proizvode prilagoditi klimatskim promjenama. Malbec je savršeno prilagođen porastu temperature zabilježenom u Girondeu. Ta kasna sorta bolje dozrijeva u kasnoj sezoni i omogućuje protutežu Merlotu, čiji se alkoholni potencijal povećava s klimatskim promjenama.

Godišnje degustacije potvrdile su da ta izmjena bitno ne mijenja organoleptička svojstva proizvoda.

Ta izmjena utječe na odjeljak „Povezanost sa zemljopisnim područjem” jedinstvenog dokumenta.

4.   Sustav uzgoja

Dodana je obveza uklanjanja uvenulih trsova s parcela.

Izmijenjen je opis područja na kojem se smije provesti kemijsko uništavanje korova. Sada ono iznosi 30 cm sa svake strane reda vinove loze.

Dodana je obveza izračuna indeksa učestalosti tretiranja.

Tim se izmjenama odgovara na društvene i okolišne izazove te se omogućuju poboljšanje dobre prakse zaštite okoliša koje primjenjuju operateri.

Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.

5.   Miješanje

Podaci o miješanju izmijenjeni su kako bi se uklonilo ponavljanje. Predmetnom izmjenom postiže se bolja razumljivost specifikacije.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

6.   Analitičke norme

Analitički standardi za pakirana vina (ukupni sadržaj hlapivih kiselina i sumporova dioksida) izbrisani su kako bi se primijenili standardi utvrđeni europskim zakonodavstvom.

Ta izmjena utječe na odjeljak „Opis vina” jedinstvenog dokumenta.

7.   Dozrijevanje

Razdoblje dozrijevanja skraćeno je za 2,5 mjeseca, do 1. lipnja godine koja slijedi nakon berbe.

Cilj je te izmjene proizvesti više voćnih vina. Time će se omogućiti i opskrba tržišta tijekom ljetnog razdoblja i diversifikacija asortimana cuvée vina koja dozrijevaju u bačvama godinu dana ili dulje i voćnih vina koja dozrijevaju u bačvama. Na taj se način vina mogu isporučivati velikim trgovcima i zadovoljiti rastuću turističku potražnju u regiji.

Godišnje degustacije potvrdile su da ta izmjena minimalno utječe na organoleptička svojstva proizvoda.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

8.   Datum stavljanja na tržište za potrošače

Nakon razdoblja sazrijevanja vina se stavljaju na tržište za potrošače od 30. lipnja godine koja slijedi nakon godine berbe.

Ova izmjena slijedi smanjenje duljine dozrijevanja i ne utječe na proizvod.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

9.   Datum kretanja između ovlaštenih skladišta

Ova je odredba izbrisana iz specifikacije proizvoda kako bi se omogućilo kretanje vina među svim gospodarskim subjektima i uklonio rizik od nepoštenog tržišnog natjecanja.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

10.   Povezanost

Dodana je rečenica u skladu s izmjenom pravila o miješanju i dodavanjem Cot N kao glavne sorte grožđa.

Izmijenjena je i duljina dozrijevanja.

Te izmjene utječu na odjeljak „Povezanost sa zemljopisnim područjem” jedinstvenog dokumenta.

11.   Prijelazne mjere

Izbrisane su prijelazne mjere koje su istekle, a odnose se na sorte vinove loze i metode uzgoja.

Predmetnom izmjenom postiže se jednostavnija čitljivost specifikacije.

Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.

12.   Upućivanja

Ažurirani su podaci za kontakt Nacionalnog instituta za podrijetlo i kvalitetu (INAO).

Izmijenjena je odredba o nadzoru specifikacije proizvoda.

Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1.   Naziv

Canon Fronsac

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – Zaštićena oznaka izvornosti

3.   Kategorije proizvoda od vinove loze

1.

Vino

3.1.   Oznaka kombinirane nomenklature

—

22 – PIĆA, JAKA ALKOHOLNA PIĆA I OCAT

2204 – Vino od svježega grožđa, uključujući pojačana vina; mošt od grožđa, osim onog iz tarifnog broja 2009

4.   Opis vina

Riječ je o suhom, mirnom crnom vinu. Najmanji prirodni volumni udio alkohola iznosi 11 %. Ukupna volumna alkoholna jakost vina nakon pojačavanja ne premašuje 13,5 %. U svakoj seriji vina koja se stavlja na tržište (u rasutom stanju ili u pakiranju) sadržaj jabučne kiseline iznosi do 0,30 g/l. U svakoj seriji vina koja se stavlja na tržište (u rasutom stanju ili u pakiranju) sadržaj fermentabilnih šećera (glukoza i fruktoza) iznosi do 3 g/l. Svaka serija vina koja se prodaje (u rinfuzi) ima sadržaj hlapljivih kiselina manji ili jednak 13,26 miliekvivalenta po litri ili 0,79 g po litri izraženo kao octena kiselina (0,65 g po litri izraženo kao H2SO4). Svaka serija vina koja se stavlja na tržište u rinfuzi ima ukupni sadržaj sumporova dioksida od najviše 140 miligrama po litri. Ukupna kiselost utvrđena je zakonodavstvom EU-a. Vino se proizvodi od sorte Merlot N, a često joj se dodaju sorte Cabernet Franc N i Cabernet Sauvignon N, koje pružaju svježinu i strukturu te povećavaju potencijal dozrijevanja i aromatsku složenost vina. Sorta Malbec četvrta je sorta po sadnji, iza Merlota, Cabernet Franc i Cabernet Sauvignon. Uspijeva i u vapnenačkim, glinastim ili glinasto-vapnenačkim tlima. Zajedno s Merlotom i Cabernetom vinu daje veću taninsku širinu, s aromama malog crnog voća i slatkog korijena. Zahvaljujući tim sortama grožđa dobiva se vino intenzivnocrvene boje s ljubičastim ili rubinastim nijansama i snažnim mirisom koji često obilježava aromatične note crvenog voća (kupina, trešnja, crni ribiz), koje se tijekom dozrijevanja mogu razviti u složeni buke, ponekad s notama tartufa, a ponekad s pikantnim notama divljači, ovisno o vrsti tla. Ostale analitičke vrijednosti standardno su u skladu sa zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva

—

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.): —

—

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.):

—

Najmanja ukupna kiselost: —

—

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri): —

—

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri): —

5.   Enološki postupci

5.1.   Posebni enološki postupci

Reduktivne tehnike pojačavanja vina dopuštene su uz ograničenje stope koncentracije od 15 %. Ukupna volumna alkoholna jakost vina nakon pojačavanja ne premašuje 13,5 %. Uz prethodno navedene odredbe, pri provedbi enoloških postupaka potrebno je poštovati obveze utvrđene na razini Zajednice te u Zakoniku o poljoprivredi i morskom ribarstvu.

Postupak uzgoja

Najmanja gustoća sadnje vinove loze iznosi 5 000 trsova po hektaru. Razmak između brajdi ne smije biti veći od 2 metra, a razmak između trsova u istom redu ne smije biti manji od 0,80 metara.

Rezidba se obavlja najkasnije u fazi širenja lišća (9. faza Lorenzove skale) primjenom sljedećih tehnika: rezidba jednostruki ili dvostruki Guyot ili (kratka) rezidba na reznike u obliku kordonca ili lepeze ili rezidba na lucnjeve (duga rezidba) s najviše 12 pupova po trsu. U svakom slučaju, zabranjeno je preklapanje lucnjeva.

Navodnjavanje tijekom razdoblja rasta vinove loze dopušteno je isključivo u slučaju trajne suše koja ometa pravilan fiziološki razvoj vinove loze i dobro sazrijevanje grožđa.

5.2.   Najveći prinosi

65 hektolitara po hektaru

6.   Razgraničeno zemljopisno područje

Berba grožđa, proizvodnja, razvoj i dozrijevanje odvijaju se na području sljedećih općina u departmanu Gironde na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika od 20. veljače 2024.: Fronsac i Saint-Michel-de-Fronsac.

7.   Sorte vinove loze

Cabernet franc N

Cabernet-Sauvignon N

Carmenère N

Cot N – Malbec

Merlot N

Petit Verdot N

8.   Opis povezanosti

a)

Opis prirodnih čimbenika koji pridonose povezanosti Zemljopisno područje kontrolirane oznake izvornosti „Canon-Fronsac”, koje se prostire na desnoj obali rijeke Dordogne, na mjestu gdje se susreće s rijekom Isle, nalazi se na jugozapadu zemljopisnog područja kontrolirane oznake izvornosti „Fronsac” u općinama Saint-Michel-de-Fronsac i Fronsac. Ta je oznaka smještena na sjeveroistoku departmana Gironde, a od Libournea na istoku odvaja je dolina rijeke Isle. Klima u cijelom departmanu Gironde uz obalu Atlantskog oceana umjerena je oceanska s blagim temperaturnim razlikama koje pogoduju uzgoju vinove loze. Prilično strmi obronci i blizina dviju rijeka, Dordogne i Isle, pridonose zaštiti vinove loze od mraza i nakupljanju hladnog zraka. Oceanska je klima nepredvidljiva, nekih je godina obilježena kišnim jesenskim razdobljima niskog tlaka, a nekih toplim i vrlo sunčanim kasnim jesenima. Ta varijabilnost primjetno utječe na berbu. Prilično strmi obronci i blizina dviju rijeka, Dordogne i Isle, pridonose zaštiti vinove loze od mraza i nakupljanju hladnog zraka. Krajolik obilježava stjenovito područje iznad Dordognea. Među njima je i vrh Tertre de Canon visine 61 metar, na kojem se nalaze prekrasni dvorci iz kojih se pruža pogled na dolinu Dordogne. Krajolik je tipičan za vinogradarske krajobraze Libournea, koji se sastoji od malih brežuljaka i dolina, s obroncima omeđenima šumama, koji gledaju na Dordogne i prekriveni su vinogradima. Među vinogradima nalaze se sela s kućama od vapnenca i krovovima od crijepa te crkve izgrađene u 11., 12. i 13. stoljeću. Parcele namijenjene berbi grožđa dio su precizno razgraničenog područja koje isključuje aluvijalne površine u dolini doline rijeke Dordogne, što znači da se vinova loza uzgaja samo na obroncima. Od podnožja do razine visoravni postoji niz tercijarnih formacija: – molase „molasses du Fronsadais” u dolini Dordogne, koje karakterizira pijesak različite krupnoće i ponekad popraćen pješčenjakom ili pješčanom glinom, – vapnenac „Castillon” uglavnom je prekriven šumom, a prostire se na visoravni duž Dordognea, – vapnenac „calcaire à Astéries”, vrlo raznolike prirode, različite kompaktnosti, bogat fosilima ili u slojevima pomiješanima s glinom i vapnenačkim pijeskom, prekriven tankom pješčanom glinom ili šljunčanim koluvijem. Vinogradi Canon Fronsac smješteni su na molasnim padinama na kojima su nastala vapnenačka smeđa tla, a najveći dio visoravni leži na vapnencu „calcaire à Astéries”, gdje su se stvorila glinasto-vapnenačka ili glinasto-pjeskovita tla.

b)

Opis ljudskih čimbenika koji pridonose povezanosti: Tijekom rimske okupacije Galije u doba Pax Romane Rimljani su prvi stvorili ugled regije Fronsac, čija je povijest usko povezana s pojavom zaštićene oznake izvornosti „Canon Fronsac”. Rimljani su dobrom vinovom lozom smatrali samo vinovu lozu koja se sadila u višeslojnim redovima na obroncima. U 17. stoljeću dolaskom kardinala Richelieua vina Fronsac postala su popularna u aristokratskom visokom društvu. Nakon što je 1633. kupio zemljište Fronsac, predao ih je djeci svoje mlađe sestre. U 18. stoljeću Louis-François Armand du Plessis, nadimka „Fronsac”, i prapranećak kardinala Richelieua i maršala Dukea Richelieua, naslijedili su Vojvodstvo Fronsac. Taj „slobodoumni maršal”, prijatelj Casanove, učinio je više za ugled vina Fronsac od bilo kojeg drugog državnika. Na svečanostima koje je organizirao po uzoru na talijanske zabave zalagao se za konzumaciju tog vina na dvoru u Versaillesu. Kao rezultat toga, vina Fronsac i Canon Fronsac postala su popularna u Parizu i nazivala su se „najdražim Richelieuovim čajem”. Međutim, odlučujući trenutak za kvalitetu vinograda Canon Fronsac bio je krajem 18. stoljeća, kada su trgovci iz Libournea (Fontemoing, Boyer i Lafon) kupili posjede čija su vina imala veći ugled i više cijene. Oni su napravili revoluciju u vinogradarstvu sadnjom pomno odabranih sorti umjesto starih nasumično odabranih sorti i dozrijevanjem vina. Tako je prema navodima profesora Henrija Enjalberta Canon Fronsac postao „povijesna kolijevka velikih vina iz Libournea” (ENJALBERT, H. – Les Grands Vins de Saint-Emilion, Pomerol i Fronsac – 1983.). Oznaka „Canon Fronsac”, čiji je naziv pojednostavnjen 1964., prvotno je priznata odlukom od 1. srpnja 1939. pod nazivom „Côtes de Canon Fronsac”. Poljoprivredne površine te oznake već je nekoliko desetljeća u potpunosti posvećena uzgoju vinove loze. Kao kod svih vina iz Libournea, proizvodnja je obiteljski posao, pri čemu postoji oko 50 vinogradarskih gospodarstava s prosječnom površinom od šest hektara. Vinogradi zaštićene oznake izvornosti „Canon Fronsac” obuhvaćali su 2010. 270 hektara, s prosječnom godišnjom proizvodnjom od 11 000 hektolitara.

Ti vinogradi proizvode mirna crna vina od sorte Merlot N, koja je dobro prilagođena glinovito-vapnenačkim padinama, na kojima odlično dozrijeva, a često joj se dodaju sorte Cabernet Franc N i Cabernet Sauvignon N, koje pružaju svježinu i strukturu te povećavaju potencijal dozrijevanja i aromatsku složenost vina. Sorta Malbec četvrta je sorta po sadnji, iza Merlota, Cabernet Franc i Cabernet Sauvignon. Uspijeva i u vapnenačkim, glinastim ili glinasto-vapnenačkim tlima. Zajedno s Merlotom i Cabernetom vinu daje veću taninsku širinu, s aromama malog crnog voća i slatkog korijena. Zahvaljujući tim sortama grožđa dobiva se vino intenzivnocrvene boje s ljubičastim ili rubinastim nijansama i snažnim mirisom koji često obilježava aromatične note crvenog voća (kupina, trešnja, crni ribiz), koje se tijekom dozrijevanja mogu razviti u složeni buke, ponekad s notama tartufa, a ponekad s pikantnim notama divljači, ovisno o vrsti tla. Stare sorte iz Bordeauxa Carmenère N i Petit Verdot N (od kojih svaka ne premašuje 10 %) mogu nadopuniti prethodno navedene sorte vinove loze. Područje Canon, obilježeno padinama, malim brdima, stjenovitim dolinama, hidrografijom (prisutnost podzemnih voda), osunčanim brežuljkastim obroncima, klimom i lako dostupnim lukama, vrlo se rano istaknulo kao područje vinogradarstva. Prvi je put razgraničeno presudom od 19. svibnja 1928., a povodom žalbe Suda u Bordeauxu od 11. srpnja 1932., kojom se zemljoposjednicima na tom privilegiranom mjestu daje pravo da nazivu „Côtes de Fronsac” dodaju nazivu „Canon”. Ta presuda definira područje njegovim vanjskim granicama u dijelu općine Saint-Michel-de-Fronsac i dijelu općine Fronsac. Čestice namijenjene proizvodnji vina s oznakom „Canon Fronsac” obuhvaćaju parcele koje se nalaze na vapnenačkim visoravnima, čija propusnost omogućuje laku odvodnju, ili na molasnim padinama koje olakšavaju protok vode. Osim toga, isključene su parcele koje se nalaze na modernim aluvijalnim naslagama (poznatima kao palus) na riječnom području, kako je navedeno u presudi Suda u Bordeauxu iz 1932. Te razgraničene čestice omogućuju optimalan razvoj lokalnih sorti vinove loze, posebno sorte Merlot N. Te su sorte s vremenom odabrane zbog svojih svojstava čuvanja i dozrijevanja. Kako bi se očuvala svojstva tla, koja su temeljni čimbenik, ne smije se bitno mijenjati oblik ili obris krajobraza ni prirodni pedološki slijed parcela namijenjenih proizvodnji vina sa zaštićenom oznakom izvornosti „Canon Fronsac”. Te razgraničene čestice osiguravaju optimalan razvoj lokalnih sorti vinove loze odabranih tijekom vremena. Od prve pojave vinove loze na padinama Canona ljudi polako prilagođavaju uzgoj tom posebnom tlu i klimi. Od 17. i 18. stoljeća upotrebljava se échalas [potpora stupovima], nakon čega slijedi sustav brajdi, a metoda rezidbe prilagođena je kako bi se osigurala dobro raspodijeljena berba grožđa i dostatna površina lista za fotosintezu i optimalnu zrelost. Gustoća sadnje već je uzeta u obzir u to vrijeme kako bi se izbjeglo preveliko opterećenje vinove loze po trsu. Istodobno, zahvaljujući stalnoj želji vinogradara za poboljšanjem i iznimnom podneblju, širilo se stručno znanje, pa se sada proizvode vina koja dugo dozrijevaju. Vina dozrijevaju nekoliko mjeseci, što je nužno za njihovu stabilizaciju i postizanje kombinacije tanina i antocijanina, koja im daje veliku zaokruženost i osigurava optimalan razvoj prije stavljanja na tržište. Ta je regija, koja je dio krajolika Libourne, postala vrlo poznata prije dva stoljeća, što potvrđuje rad Cocksa i Féreta „Les vins de Bordeaux” (Vina Bordeauxa) (1868.), u kojem se navodi da „... lijepi obronci Canona proizvode puna, čvrsta, topla, mirisna vina s finoćom, elegancijom i univerzalnim ugledom”. Danas je oznaka „Canon Fronsac” zadržala svoj povijesni ugled među velikim vinima iz Bordeauxa zahvaljujući strogom razgraničenju parcela i praksi koje proizlaze iz drevnih i ekološki prihvatljivih tradicija.

9.   Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe o označivanju

Opis uvjeta:

Na etiketi vina kontrolirane oznake izvornosti može se navesti veća zemljopisna jedinica „Vin de Bordeaux” ili „Grand Vin de Bordeaux”. Slova u nazivu veće zemljopisne jedinica ne smiju biti veća, viša ni šira od dvije trećine slova u nazivu kontrolirane oznake izvornosti.

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

Područje u neposrednoj blizini, za koje je utvrđeno odstupanje u pogledu proizvodnje, razvoja i dozrijevanja vina, obuhvaća područja sljedećih općina departmana Gironde, na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika od 20. veljače 2024.: Galgon, Lugon-et-l’Ile-du-Carnay, La Rivière, Saillans, Saint-Aignan, Saint-Germain-de-la-Rivière i Villegouge.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://info.agriculture.gouv.fr/boagri/document_administratif-b0eb7c82-3441-4923-952b-3e6b78a45ded


(1)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2025/27 оd 30. listopada 2024. o dopuni Uredbe (EU) 2024/1143 Europskog parlamenta i Vijeća pravilima o registraciji i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla, zajamčeno tradicionalnih specijaliteta i neobveznih izraza kvalitete te o stavljanju izvan snage Delegirane uredbe (EU) br. 664/2014 (SL L, 2025/27, 15.1.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2025/27/oj).


ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/3644/oj

ISSN 1977-1088 (electronic edition)