(1)

Vijeće je nakon antisubvencijskog ispitnog postupka Uredbom (EZ) br. 1628/2004 (2) uvelo konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz određenih sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Indije. Vijeće je nakon antidampinškog ispitnog postupka („početni ispitni postupak”) Uredbom (EZ) br. 1629/2004 (3) uvelo i konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Indije.

(2)

Nakon djelomične privremene revizije kompenzacijskih mjera provedene po službenoj dužnosti Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1354/2008 (4) izmijenilo uredbe (EZ) br. 1628/2004 i (EZ) br. 1629/2004.

(3)

Nakon revizije zbog predstojećeg isteka kompenzacijskih mjera Vijeće je Provedbenom uredbom (EU) br. 1185/2010 (5) produljilo kompenzacijske mjere.

(4)

Nakon revizije zbog predstojećeg isteka kompenzacijskih mjera Europska komisija („Komisija”) je Provedbenom uredbom (EU) 2017/421 (6) produljila kompenzacijske mjere.

(5)

Kompenzacijske mjere bile su u obliku stope pristojbe ad valorem od 6,3 % i 7,0 % na uvoz od pojedinačno navedenih izvoznika i stope pristojbe od 7,2 % na uvoz od svih ostalih trgovačkih društava iz Indije.

(6)

Nakon objave Obavijesti o skorom isteku mjera (7) Komisija je primila zahtjev za reviziju u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(7)

Zahtjev za reviziju podnijeli su 9. prosinca 2021. proizvođači iz Unije koji su predstavljali približno 90 % ukupne proizvodnje određenih sustava grafitnih elektroda u Uniji („podnositelji zahtjeva”). Zahtjev za reviziju temeljio se na tome da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka subvencioniranja i/ili ponavljanja štete za industriju Unije. Protiv nekih navodnih praksi subvencioniranja već su u početnom ispitnom postupku uvedene kompenzacijske mjere, dok su neke druge dodatne ili nove subvencije koje nisu ispitane u početnom ispitnom postupku. S obzirom na članak 18. stavak 2. osnovne uredbe, Komisija je pripremila izvješće o dostatnosti dokaza koje sadržava Komisijinu ocjenu svih dokaza koji su joj dostupni za predmetnu zemlju i na temelju kojih pokreće ovaj ispitni postupak. To je izvješće dostupno u dokumentaciji predmeta koja se daje na uvid zainteresiranim stranama.

(8)

U skladu s člankom 10. stavkom 7. osnovne uredbe Komisija je prije pokretanja postupka obavijestila indijsku vladu da je primila pravilno dokumentirani zahtjev za reviziju. Komisija je pozvala indijsku vladu na savjetovanje u cilju pojašnjavanja situacije u vezi sa sadržajem zahtjeva za reviziju i postizanjem sporazumnog rješenja. Indijska vlada prihvatila je ponudu za savjetovanje, koje je potom održano 3. ožujka 2022. Tijekom savjetovanja nije bilo moguće postići sporazumno rješenje.

(9)

Nakon savjetovanja s odborom osnovanim na temelju članka 25. stavka 1. osnovne uredbe Komisija je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je 9. ožujka 2022. obaviješću objavljenom u Službenom listu Europske unije (8) („Obavijest o pokretanju postupka”) pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u vezi s uvozom određenih sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Indije („Indija” ili „predmetna zemlja”) na temelju članka 18. osnovne uredbe.

(10)

Komisija je 9. ožujka 2022. putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije (9) najavila i pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka konačnih antidampinških mjera, koje su na snazi za uvoz određenih sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Indije u Uniju, u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (10).

(11)

Ispitnim postupkom o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja subvencioniranja bilo je obuhvaćeno razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2021. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2018. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(12)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka obavijestila podnositelje zahtjeva, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike i indijska tijela, poznate uvoznike, dobavljače, korisnike i trgovce te udruženja za koja se zna da se postupak na njih odnosi te ih je pozvala na sudjelovanje.

(13)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(14)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(15)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je uzorak odabrala na temelju obujma proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji. Uzorak se sastojao od tri proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su približno 61 % procijenjene ukupne proizvodnje u Uniji i 64 % procijenjenog ukupnog obujma prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Komisija nije zaprimila nikakve primjedbe. Uzorak se stoga smatrao reprezentativnim za industriju Unije.

(16)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(17)

Sa zatraženim informacijama nije se javio nijedan uvoznik.

(18)

Pri pokretanju postupka upitnici su stavljeni na raspolaganje u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu (11).

(19)

Odgovore na upitnik dostavila su tri proizvođača iz Unije u uzorku, Vlada Republike Indije („indijska vlada”) i jedan indijski proizvođač izvoznik. Nijedan korisnik nije dostavio upitnik niti se javio tijekom ispitnog postupka.

(20)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za određivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja subvencioniranja i posljedične štete te za određivanje interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 26. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima indijske vlade i sljedećih društava:

(21)

Proizvod iz postupka revizije jesu grafitne elektrode vrste koja se upotrebljava za električne peći, prividne gustoće 1,65 g/cm3 ili veće i električnog otpora 6,0 μΩ.m ili manjeg, i nastavci koji se upotrebljavaju za takve elektrode, bez obzira na to uvoze li se zajedno ili zasebno („proizvod iz postupka revizije”), trenutačno razvrstani u oznake KN ex 8545 11 00 i ex 8545 90 90 (oznake TARIC 8545110010 i 8545909010) („proizvod iz postupka revizije” ili „GES”).

(22)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku te u prethodnim revizijama zbog predstojećeg isteka mjera, ovom revizijom zbog predstojećeg isteka mjera potvrđeno je da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(23)

Komisija je odlučila da su stoga ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(24)

U skladu s člankom 18. osnovne uredbe i kako je navedeno u Obavijesti o pokretanju postupka, Komisija je ispitala postoji li vjerojatnost da će zbog isteka postojećih mjera doći do nastavka ili ponavljanja subvencioniranja.

(25)

Na temelju informacija iz zahtjeva za reviziju, kao i informacija koje su dostavili indijska vlada i proizvođač izvoznik koji surađuje, ispitani su sljedeći programi koji navodno uključuju dodjeljivanje subvencija:

(26)

Programi AAS, EPCGS i MEIS temelje se na Zakonu o vanjskoj trgovini (razvoj i reguliranje) iz 1992. (br. 22 iz 1992.) koji je stupio na snagu 7. kolovoza 1992. Na temelju Zakona o vanjskoj trgovini indijska vlada nadležna je za izdavanje obavijesti o izvoznoj i uvoznoj politici. Te su obavijesti sažete u dokumentima o vanjskotrgovinskoj politici koje Ministarstvo trgovine uobičajeno izdaje svakih pet godina i redovito ažurira.

(27)

Dokument o vanjskotrgovinskoj politici relevantan za razdoblje ispitnog postupka revizije jest Foreign Trade Policy 2015-20 (Vanjskotrgovinska politika u razdoblju 2015.–2020., „FTP 2015.–2020.”). Dokument FTP 2015.–2020. stupio je na snagu u travnju 2015., a prvotno je trebao isteći 31. ožujka 2020. Međutim, zbog pandemije bolesti COVID-19 produljen je nekoliko puta, a posljednje produljenje bilo je do 31. ožujka 2023. Osim toga, indijska vlada postupke kojima se uređuje dokument FTP 2015.–2020. utvrđuje i u „Priručniku o postupcima za razdoblje 2015.–2020.” („HOP 2015.–2020.”).

(28)

Komisija je utvrdila da se društvo HEG koristilo programom AAS tijekom RIPR-a.

(29)

Podroban opis programa sadržavaju stavci od 4.03 do 4.24 dokumenta FTP 2015.–2020. te poglavlja od 4.04 do 4.52 dokumenta HOP 2015.–2020. i ažuriranog dokumenta HOP 2015.–2020.

(30)

AAS se sastoji od šest potprograma, tj. fizičkog izvoza, godišnjih potreba, intermedijarne isporuke, procijenjenog izvoza, naloga za prethodno propuštanje ili prenesenog akreditiva za potrebe domaće trgovine. Ti se potprogrami među ostalim razlikuju prema opsegu uvjeta koje treba ispuniti za sudjelovanje. Uvjete za potprograme AAS-a za fizički izvoz i za godišnje potrebe ispunjavaju proizvođači izvoznici i trgovci izvoznici „vezani uz” pomoćne proizvođače. Uvjete za AAS za intermedijarnu opskrbu ispunjavaju proizvođači izvoznici koji opskrbljuju krajnjeg izvoznika. Glavni dobavljači koji opskrbljuju kategorije „procijenjenog izvoza” navedene u stavku 7.02 dokumenta FTP 2015.–2020., kao što su dobavljači izvozno orijentirane jedinice, ispunjavaju uvjete za potprogram AAS-a za procijenjeni izvoz. Naposljetku, uvjete za ostvarivanje koristi za „procijenjeni izvoz” u okviru potprogramâ Nalog za prethodno propuštanje i Preneseni akreditiv za potrebe domaće trgovine ispunjavaju intermedijarni dobavljači proizvođača izvoznika.

(31)

AAS se može izdati za:

(32)

Utvrđeno je da je društvo HEG dobilo povlastice na temelju prvog potprograma, tj. za fizički izvoz u okviru AAS-a tijekom RIPR-a. Stoga nije potrebno utvrđivati mogu li se protiv preostalih nekorištenih potprograma uvesti kompenzacijske mjere. To je glavni potprogram. Njime se omogućuje bescarinski uvoz ulaznih elemenata za proizvodnju određenog izvoznog proizvoda. „Fizički” u ovom kontekstu znači da izvozni proizvod mora napustiti državno područje Indije. Uvozna olakšica i izvozna obveza, uključujući vrstu izvoznog proizvoda, navedene su u dozvoli;

(33)

U svrhu provjere koju obavljaju indijska tijela nositelj prethodnog odobrenja zakonski je obvezan voditi „točnu i primjerenu evidenciju o potrošnji i upotrebi robe uvezene uz oslobođenje od carine/robe nabavljene lokalno” u određenom formatu (poglavlje 4.51 i Dodatak 4H ili 4I dokumentu HOP I 2015.–2020. (12)), tj. registar stvarne potrošnje. Taj registar mora provjeriti vanjski ovlašteni računovođa/računovođa nadležan za troškove i radove, koji izdaje potvrdu o izvršenoj provjeri propisanih registara i odgovarajućih evidencija kojom se potvrđuje da su podaci dostavljeni na temelju Dodatka 4H točni i istiniti u svakom pogledu.

(34)

U pogledu potprograma kojim se predmetno trgovačko društvo koristilo tijekom RIPR-a, tj. fizički izvozi, indijska vlada određuje opseg i vrijednost uvozne olakšice i obveze izvoza te su oni upisani u odobrenju. Usto, u trenutku uvoza i izvoza vladini službenici moraju upisati odgovarajuće transakcije u odobrenje. Indijska vlada određuje obujam uvoza dopuštenog u okviru AAS-a na temelju standardnih ulazno-izlaznih normi („SION”) koje postoje za većinu proizvoda, uključujući proizvod iz postupka revizije.

(35)

Uvezeni ulazni elementi ne mogu se prenositi i moraju se upotrijebiti za proizvodnju nastalog izvoznog proizvoda. Izvozna obveza mora se ispuniti u utvrđenom roku nakon izdavanja dozvole (18 mjeseci uz dva moguća produljenja od po 6 mjeseci).

(36)

Indijska je vlada 1998. utvrdila SION koji se primjenjuje na proizvod iz postupka revizije i do razdoblja ispitnog postupka revizije nije ga revidirala ni prilagođavala. Stoga SION nije dostatan za učinkovito praćenje stvarne potrošnje. Indijska vlada nije provela ni daljnje ispitivanje na temelju stvarnih ulaznih elemenata. Za glavnu sirovinu iglični koks (koji se naziva i „kalcinirani naftni koks” ili „CPC”) Komisija je utvrdila da postoji znatna razlika između SION-a i stvarne potrošnje sirovina predmetnog društva. U SION-u je utvrđen omjer od 1,3 tone igličnoga koksa po izvezenoj toni, dok je stvarni omjer potreban za proizvodnju mnogo niži.

(37)

U ispitnom je postupku stoga utvrđeno da zahtjevi za provjeru koje su odredila indijska nadležna tijela nisu dostatni da spriječe predmetno društvo da ostvari korist.

(38)

Proizvođač izvoznik koji surađuje vodio je određeni registar proizvodnje i potrošnje. Međutim, nije se moglo provjeriti koji su ulazni elementi (uključujući podatke o njihovu podrijetlu) upotrijebljeni za proizvodnju izvezenog proizvoda i u kojim količinama. Na temelju uspostavljenog sustava posebice nije bilo moguće precizno utvrditi i izmjeriti je li došlo do pretjeranog otpusta jer se sirovina skladišti u silosima, u kojima se iglični koks uvezen bez carine drži zajedno s igličnim koksom uvezenim s carinama, bez lokalnog razdvajanja. Nakon što se uvozni iglični koks uskladišti, pojedinačne pošiljke više se ne mogu pratiti.

(39)

HEG je potvrdio da na temelju njegova registra potrošnje nije moguće utvrditi stvarnu potrošnju sirovina uvezenih bez carina i povezati je s proizvedenim i izvezenim gotovim proizvodima. Slijedom toga potprogram koji se koristi u ovom slučaju ne može se smatrati dopuštenim sustavom povrata carine.

(40)

Izuzeće od uvoznih carina subvencija je u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe, odnosno čini financijski doprinos indijske vlade jer se ona odriče prihoda od carina koje bi u suprotnom trebalo platiti, a ispitani izvoznik ostvaruje korist jer mu to povećava likvidnost.

(41)

Usto, fizički izvoz u okviru AAS-a de iure ovisi o realizaciji izvoza pa se smatra da je to specifična subvencija protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju članka 4. stavka 4. prvog podstavka točke (a) osnovne uredbe. Bez preuzimanja izvozne obveze trgovačko društvo ne može ostvariti koristi na temelju tog programa.

(42)

Potprogram korišten u ovom slučaju ne može se smatrati dopuštenim sustavom povrata carine ili sustavom povrata u slučaju zamjene u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. osnovne uredbe. On nije u skladu s pravilima utvrđenima u točki i. Priloga I., Prilogu II. (definicija i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicija i pravila za povrat u slučaju zamjene) osnovnoj uredbi. Indijska vlada nije djelotvorno primjenjivala sustav ili postupak provjere kojim bi se potvrdilo jesu li i u kojem iznosu ulazni elementi upotrijebljeni u proizvodnji izvezenog proizvoda (točka 4. Priloga II. osnovnoj uredbi i, u slučaju programa povrata u slučaju zamjene, točka 2. dijela II. Priloga III. osnovnoj uredbi). Smatra se i da SION-i za proizvod iz postupka revizije nisu bili dostatno precizni i da se sami ne mogu smatrati sustavom provjere stvarne potrošnje jer oblik tih standardnih normi indijskoj vladi ne omogućuje da dovoljno precizno provjeri kolika je količina ulaznih elemenata upotrijebljena u proizvodnji za izvoz. Usto, indijska vlada nije provela daljnje ispitivanje na temelju stvarne količine ulaznih elemenata, iako bi se ono trebalo provesti ako nema djelotvorno provedenog sustava provjere (točka 5. Priloga II. i točka 3. dijela II. Priloga III. osnovnoj uredbi). To se očituje i u činjenici da od svoje uspostave 1998. SION nikad nije revidiran.

(43)

Stoga se protiv tog potprograma mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(44)

Nakon konačne objave indijska vlada primijetila je da postoji mehanizam provjere i da je to propisno dokazano u postupku provjere.

(45)

Komisija je odbacila taj argument. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 36., SION, koji određuje iznos sirovina uvezenih bez poreza, od svojeg uvođenja nije nijedanput revidiran, a Komisija je utvrdila znatnu razliku između SION-a i stvarne potrošnje. Komisija je zaključila da se praćenjem primjene SION-a ne može osigurati da se ne odobravaju prekomjerne koristi ako temeljni SION koji određuje iznos sirovina uvezenih bez poreza nije dovoljno precizan i ta se činjenica ne prati. Osim toga, Komisija je utvrdila da za društvo HEG nije bilo moguće slijediti uvezene sirovine do gotovih proizvoda.

(46)

Nakon konačne objave indijska vlada primijetila je da iz odjeljka I. stavka 2. Priloga II. Sporazumu WTO-a o subvencijama i kompenzacijskim mjerama („ASCM”) proizlazi da se protiv programa popusta na neizravne poreze mogu uvesti kompenzacijske mjere samo ako se tim programima predviđa otpust veći od uvozne carine na ulazne elemente koji se upotrebljavaju u proizvodnji izvezenog proizvoda.

(47)

Indijska vlada nadalje je tvrdila da AAS nije program protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere jer se njime ne predviđa prekomjeran otpust uvoznih carina u odnosu na broj pristojbi obračunanih na uvezene ulazne elemente. To proizlazi iz odjeljka II. Priloga II. Sporazumu WTO-a o subvencijama i kompenzacijskim mjerama, u kojem se navode smjernice za utvrđivanje jesu li ulazni elementi upotrijebljeni u proizvodnji izvezenog proizvoda. Nadalje, u izvješću povjerenstva European Union – countervailing Measures on Certain Polyethylene Terephthalated from Pakistan (WT/DS/486) navodi se da je „načelo prekomjernog otpusta” pravni standard kojim se utvrđuje jesu li otpusti uvoznih carina dobiveni u okviru programa povrata carine financijski doprinos.

(48)

Komisija je u uvodnoj izjavi 36. objasnila da je utvrdila znatnu razliku između SION-a i stvarne potrošnje. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 38., proizvođač izvoznik koji surađuje vodio je određeni registar proizvodnje i potrošnje. Međutim, nije se moglo provjeriti koji su ulazni elementi (uključujući podatke o njihovu podrijetlu) upotrijebljeni za proizvodnju izvezenog proizvoda i u kojim količinama. Konkretno, s pomoću uspostavljenog sustava nije bilo moguće odrediti i precizno izmjeriti je li bilo prekomjernog otpusta. Utvrđeno je i da se ni iz jedne evidencije koju su vodila trgovačka društva nije mogao izračunati prekomjerni otpust, zbog čega je vanjskom ovlaštenom računovođi/računovođi nadležnom za troškove i radove onemogućena eventualna potvrda evidencije u budućnosti. Indijska vlada nije objasnila u kojem aspektu ta nemogućnost provjere nije u skladu sa standardom iz navedenih odjeljaka ASCM-a.

(49)

Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(50)

S obzirom na nepostojanje dopuštenog sustava povrata carina i nemogućnost provjere stvarne stope potrošnje relevantnih ulaznih elemenata te budući da nema pouzdanih dokaza o suprotnome, ukupan iznos otpisanih carina (osnovne carine i dodatne carine) smatra se prekomjernim otpustom carina koji čini subvenciju protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) podtočkom ii. osnovne uredbe. Od iznosa su oduzete naknade za podnošenje zahtjeva koje je društvo platilo.

(51)

U skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je te iznose subvencija raspodijelila na ukupni izvozni promet društva tijekom RIPR-a kao primjereni nazivnik jer subvencija ovisi o realizaciji izvoza i nije odobrena s obzirom na proizvedene, izrađene, izvezene ili transportirane količine.

(52)

Utvrđena stopa subvencije za taj program za društvo HEG tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila je 1,66 %.

(53)

Nakon konačne objave indijska vlada tvrdila je da se, ako Komisija odluči uvesti kompenzacijske mjere protiv AAS-a, kompenzacijske mjere mogu uvesti samo za iznos koji premašuje pristojbe i koji je otpušten. Indijska vlada tvrdila je da to proizlazi iz Izvješća povjerenstva WTO-a o mjerama povezanima s izvozom iz Indije [WT/DS541/R], u kojem se navodi da se izuzeće od neizravnih poreza koje nije veće od pristojbi naplaćenih na uvezene ulazne elemente koji se upotrebljavaju u proizvodnji izvezenog proizvoda ne smatra izuzećem protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere. Indijska vlada nadalje tvrdi da je u izvješću povjerenstva (WT/DS/486) naveden pravni standard kojim se to potkrepljuje.

(54)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 50., s obzirom na nepostojanje dopuštenog sustava povrata carina i nemogućnost provjere stvarne stope potrošnje relevantnih ulaznih elemenata te budući da nema pouzdanih dokaza o suprotnome, ukupan iznos otpisanih carina (osnovne carine i dodatne carine) smatra se prekomjernim otpustom carina. Izvješće povjerenstva WTO-a o mjerama povezanima s izvozom iz Indije [WT/DS541/R] ne sadržava definiciju koja bi bila u suprotnosti s tim stajalištem.

(55)

Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(56)

Komisija je utvrdila da se društvo HEG koristilo programom MEIS tijekom RIPR-a.

(57)

Podroban opis MEIS-a nalazi se u poglavlju 3. dokumenta FTP 2015.–2020. i ažuriranog dokumenta FTP 2015.–2020. te poglavlju 3. ažuriranog dokumenta HOP 2015.–2020. (13).

(58)

U tom programu mogu sudjelovati svi proizvođači izvoznici ili trgovci izvoznici.

(59)

Društva koja ispunjavaju uvjete mogu ostvariti koristi iz MEIS-a tako da određene proizvode izvoze u određene zemlje razvrstane u skupinu A („tradicionalna tržišta”, koja uključuju sve države članice EU-a), skupinu B („tržišta u nastajanju i ciljna tržišta”) i skupinu C („ostala tržišta”). Zemlje razvrstane u pojedine skupine i popis proizvoda s odgovarajućim stopama naknade navedeni su u Dodatku 3B ažuriranom HOP-u 2015.–2020.

(60)

Korist se ostvaruje u obliku kredita za carine koji je jednak postotku vrijednosti FOB izvoza. Stopa u okviru MEIS-a za izvoz sustava grafitnih elektroda u zemlje skupine A tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila je 2 %.

(61)

Na temelju stavka 3.06 dokumenta FTP 2015.–2020. određene vrste izvoza isključene su iz programa, na primjer izvoz uvezene ili pretovarene robe, procijenjeni izvoz, izvoz usluga i izvozni promet jedinica koje posluju u posebnim gospodarskim zonama/jedinicama koje posluju za izvoz.

(62)

Krediti za carine u okviru MEIS-a mogu se slobodno prenositi i vrijede 18 mjeseci od dana izdavanja, a kreditni bonovi za carine izdani 1. siječnja 2016. ili nakon tog datuma vrijede 24 mjeseca od dana izdavanja u skladu s točkom 3.13. ažuriranog dokumenta HOP 2015.–2020.

(63)

Mogu se upotrijebiti za: i. plaćanje carina na uvoz ulaznih elemenata ili robe, uključujući osnovna sredstva; ii. plaćanje trošarina na nabavu ulaznih elemenata ili robe na domaćem tržištu, uključujući osnovna sredstva i plaćanje; iii. plaćanje poreza na usluge na nabavu usluga.

(64)

Zahtjev za ostvarivanje koristi u okviru MEIS-a mora se podnijeti na internetskim stranicama Glavne uprave za vanjsku trgovinu. Zahtjevu na internetu moraju se priložiti odgovarajući dokumenti (otpremnice, potvrde banke o realizaciji i dokaz o istovaru). Mjerodavno regionalno tijelo indijske vlade nakon temeljite provjere dokumenata izdaje kredit za carine. Sve dok izvoznik dostavlja odgovarajuće dokumente, regionalno tijelo ne može odlučivati o dodjeljivanju kredita za carine.

(65)

Program MEIS obustavljen je od 1. siječnja 2021. Međutim, utvrđeno je da je društvo HEG ostvarilo koristi u okviru programa MEIS tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije jer je program dopuštao retroaktivno podnošenje zahtjeva za ostvarivanje koristi za prethodna razdoblja do kraja 2021.

(66)

Programom MEIS pružaju se subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe. Kredit za carine u okviru MEIS-a financijski je doprinos indijske vlade jer će se kredit na kraju upotrijebiti za kompenzaciju uvoznih carina plaćenih na osnovna sredstva, smanjujući na taj način prihod indijske vlade od carina koje bi u suprotnom trebalo platiti. Osim toga, krediti za carine u okviru MEIS-a korist su za izvoznika koji zbog njih ne mora platiti uvozne carine.

(67)

Nadalje, MEIS de iure ovisi o realizaciji izvoza te se stoga smatra specifičnim programom i programom protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju članka 4. stavka 4. prvog podstavka točke (a) osnovne uredbe.

(68)

Taj se program ne može smatrati dopuštenim sustavom povrata carina ili sustavom povrata u slučaju zamjene u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. osnovne uredbe. On nije u skladu sa strogim pravilima utvrđenima u Prilogu I. točki i., Prilogu II. (definicije i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicije i pravila za povrat u slučaju zamjene) osnovnoj uredbi. Izvoznik nema obvezu doista upotrijebiti robu uvezenu bez carine u proizvodnom postupku, a iznos kredita ne izračunava se u odnosu na stvarno upotrijebljene ulazne elemente. Ne postoji sustav ili postupak kojim bi se potvrdilo koji se ulazni elementi upotrebljavaju u postupku proizvodnje izvezenog proizvoda ni je li došlo do prekomjernog plaćanja uvoznih carina u smislu Priloga I. točke i. te priloga II. i III. osnovnoj uredbi. Izvoznik može ostvarivati koristi od MEIS-a bez obzira na to uvozi li uopće ikakve ulazne elemente. Da bi ostvario korist, dovoljno je da izvoznik jednostavno izvozi robu te ne mora dokazivati da je ulazni element uvezen. Stoga čak i izvoznici koji sve svoje ulazne elemente nabavljaju lokalno i uopće ne uvoze robu koja bi se mogla upotrijebiti kao ulazni element ipak imaju pravo ostvarivati koristi iz MEIS-a. Nadalje, izvoznik može upotrijebiti kredite za carine u okviru MEIS-a za uvoz osnovnih sredstava, iako osnovna sredstva nisu obuhvaćena područjem primjene dopuštenih sustava povrata carine, kako je navedeno u Prilogu I. točki i. osnovne uredbe, jer se ona ne upotrebljavaju u proizvodnji izvezenih proizvoda. Nadalje, indijska vlada nije provela daljnje ispitivanje na temelju stvarno upotrijebljenih ulaznih elemenata i transakcija kako bi se utvrdilo je li došlo do prekomjernog plaćanja.

(69)

Napominje se da je MEIS istekao 1. siječnja 2021. (14). Međutim, do kraja 2021. društva su još uvijek mogla podnijeti zahtjev za dodjelu bonova u okviru MEIS-a za izvozne transakcije izvršene 2020. Nadalje, društva do 15. rujna 2023. još mogu koristiti bonove u okviru MEIS-a dobivene 2021. za podmirivanje dospjelih uvoznih carina. Stoga su koristi u okviru tog programa ostvarene tijekom RIPR-a i nastavit će se ostvarivati i nakon dovršetka ispitnog postupka.

(70)

Nakon konačne objave indijska vlada primijetila je da MEIS nije program protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere jer je namijenjen samo povratu neizravnih poreza plaćenih na ulazne elemente upotrijebljene u proizvodnji izvezene robe. Nadalje, vrijednost kreditnih bonova za carine (koji se dodjeljuju kao pogodnosti u okviru programa MEIS) ne premašuje neizravne poreze koje snosi izvoznik. Stoga je program MEIS u skladu s odredbama točaka (g) i (h) Priloga I. u vezi s bilješkom 1. Sporazuma WTO-a o subvencijama i kompenzacijskim mjerama.

(71)

Suprotno tvrdnjama indijske vlade, programom MEIS omogućuje se prekomjerni otpust carina. Kako je opisano u uvodnoj izjavi 68., izvoznik nema obvezu robu uvezenu bez carine doista upotrijebiti u proizvodnom postupku, a iznos kredita ne izračunava se u odnosu na stvarno iskorištene ulazne elemente. Nema sustava ni postupka na snazi kojima bi se potvrdilo koji se ulazni elementi upotrebljavaju u proizvodnji izvezenih proizvoda. Sama namjera povrata neizravnih poreza plaćenih na upotrijebljene ulazne elemente ne zamjenjuje potrebu da se prati jesu li ti ulazni elementi zaista upotrijebljeni.

(72)

Indijska vlada nadalje je primijetila da je okončala program MEIS s učinkom od 1. siječnja 2021. i da bi produljenje pristojbe dovelo do postojanja kompenzacijskih mjera za program u okviru kojeg se nijednom izvozniku ne bi dodijelila pomoć. Indijska vlada istaknula je činjenicu da se Komisija u prethodnim ispitnim postupcima suzdržala od uvođenja kompenzacijskih mjera protiv programa koje je indijska vlada opozvala.

(73)

U uvodnoj izjavi 69. Komisija je dokazala da je, unatoč okončanju programa, HEG ostvario koristi tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, nakon okončanja programa. Komisija je dokazala i da se te koristi nastavljaju i nakon završetka ispitnog postupka. Indijska vlada nije osporavala nijednu od tih činjenica.

(74)

Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(75)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 2. i člankom 5. osnovne uredbe izračunala iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere prema koristi koja je dodijeljena primatelju, a za koje je utvrđeno da su postojale tijekom RIPR-a. U tom je smislu Komisija utvrdila da primatelj ostvaruje korist u trenutku u kojem društvo, nakon podnošenja zahtjeva, primi pogodnost u okviru navedenog programa. Indijska vlada trenutačno izdaje kredit za carine koji proizvođač izvoznik knjiži kao potraživanje koje u svakom trenutku može iskoristiti za kompenzaciju. To je financijski doprinos u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. osnovne uredbe. Nakon što carinska tijela izdaju izvoznu otpremnicu, indijska vlada više ne može odlučivati o dodjeljivanju subvencije. S obzirom na prethodno navedeno i budući da nema pouzdanih dokaza o suprotnome, Komisija je smatrala primjerenim ocijeniti korist u okviru programa MEIS kao zbroj iznosa primljenih u okviru tog programa tijekom RIPR-a. Komisija je uzela u obzir iznose u okviru programa MEIS ostvarene u svim izvoznim transakcijama društva HEG jer društvo izvozi samo proizvod iz postupka revizije.

(76)

U skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (a) osnovne uredbe naknade koje je društvo moralo platiti radi dobivanja subvencije oduzete su od ukupnog iznosa subvencije ako je podnesen odgovarajući zahtjev.

(77)

U skladu s člankom 7. stavcima 2. i 3. osnovne uredbe Komisija je taj iznos subvencije raspodijelila na izvozni promet društva HEG tijekom RIPR-a kao primjereni nazivnik jer subvencija ovisi o realizaciji izvoza i nije odobrena s obzirom na proizvedene, izrađene, izvezene ili transportirane količine.

(78)

Utvrđena stopa subvencije za taj program za društvo HEG tijekom RIPR-a iznosila je 0,87 %.

(79)

Kao i u početnom ispitnom postupku i posljednjoj reviziji, Komisija je utvrdila da je HEG dobio koncesije u okviru programa EPCGS koje su se mogle dodijeliti proizvodu iz postupka revizije podrijetlom iz Indije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(80)

Detaljni opis EPCGS-a nalazi se u poglavlju 5. dokumenta FTP 2015.–2020. i u poglavlju 5. dokumenta HOP 2015.–2020.

(81)

Uvjete za taj program ispunjavaju proizvođači izvoznici i trgovci izvoznici „vezani uz” pomoćne proizvođače i pružatelje usluga.

(82)

Pod uvjetom da ima izvoznu obvezu, društvo smije uvoziti osnovna sredstva (nova i rabljena osnovna sredstva do 10 godina starosti) po sniženoj stopi carine. Indijska vlada u tu svrhu izdaje, nakon podnošenja zahtjeva i plaćanja pristojbe, dozvolu programa EPCGS. Programom je predviđena snižena stopa uvozne carine, koja se primjenjuje na sva osnovna sredstva koja se uvoze u okviru tog programa. Kako bi se ispunila izvozna obveza, uvezena osnovna sredstva moraju se koristiti za proizvodnju određene količine proizvoda predviđenih za izvoz tijekom određenog razdoblja. Prema dokumentu FTP 2015.–2020. i ažuriranom dokumentu FTP 2015.–2020., u okviru EPCGS-a osnovna sredstva mogu se uvoziti po stopi carine od 0 %. Obveza izvoza, koja odgovara šesterostrukom iznosu ušteđene pristojbe, mora se ispuniti u roku od najviše šest godina.

(83)

Nositelj dozvole u okviru EPCGS-a može nabavljati osnovna sredstva i na domaćem tržištu. U tom slučaju domaći proizvođač osnovnih sredstava može iskoristiti mogućnost bescarinskog uvoza komponenata potrebnih za proizvodnju takvih osnovnih sredstava. Druga je mogućnost da domaći proizvođač zatraži olakšicu u obliku procijenjenog izvoza u pogledu osnovnih sredstava isporučenih nositelju dozvole u okviru EPCGS-a.

(84)

Programom EPCGS pružaju se subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe. Smanjenje carine predstavlja financijski doprinos indijske vlade jer ta koncesija smanjuje prihod indijske vlade od carina koje bi u suprotnom trebalo platiti. Osim toga, smanjenjem carine izvoznik ostvaruje korist jer ušteđene carine pri uvozu poboljšavaju likvidnost društva.

(85)

Nadalje, EPCGS de iure ovisi o realizaciji izvoza s obzirom na to da se takve dozvole ne mogu dobiti bez preuzimanja obveze izvoza. Stoga se smatra da je to specifična subvencija protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju članka 4. stavka 4. prvog podstavka točke (a) osnovne uredbe.

(86)

EPCGS se ne može smatrati dopuštenim sustavom povrata carina ili sustavom povrata u slučaju zamjene u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. osnovne uredbe. Osnovna sredstva nisu uključena u područje primjene tih dopuštenih sustava, kao što se navodi u točki i. Priloga I. osnovnoj uredbi, jer se ne upotrebljavaju u proizvodnji izvezenih proizvoda.

(87)

Iznos subvencije protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunan je u skladu s člankom 7. stavkom 3. osnovne uredbe na temelju neplaćenih carina na uvezena osnovna sredstva tijekom razdoblja koje odražava uobičajeno amortizacijsko razdoblje takvih osnovnih sredstava u predmetnoj industriji. Tako izračunan iznos, koji se može pripisati RIPR-u, prilagođen je tako da su mu tijekom tog razdoblja dodane kamate kako bi odražavao punu vremensku vrijednost novca. Komercijalna kamatna stopa tijekom razdoblja ispitnog postupka u Indiji smatrala se prikladnom za tu svrhu.

(88)

U skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (a) osnovne uredbe naknade koje je društvo HEG moralo platiti radi dobivanja subvencije oduzete su od ukupnog iznosa subvencije ako je podnesen odgovarajući zahtjev.

(89)

U skladu s člankom 7. stavcima 2. i 3. osnovne uredbe taj je iznos subvencije raspodijeljen na izvozni promet proizvoda iz postupka revizije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kao primjereni nazivnik s obzirom na to da je društvo koristilo strojeve kupljene u okviru EPCGS-a samo za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije jer subvencija ovisi o realizaciji izvoza i nije odobrena s obzirom na proizvedene, izrađene, izvezene ili transportirane količine.

(90)

Utvrđena stopa subvencije za taj program za društvo HEG tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila je 0,31 %.

(91)

Komisija je analizirala izravni prijenos sredstava u okviru programa DDS. Program DDS temelji se na odjeljku 75. Zakona o carini iz 1962., odjeljku 37. Središnjeg zakona o trošarinama iz 1944., odjeljcima 93.A i 94. Zakona o financijama iz 1994. te Pravilima za povrat carina, središnjih trošarina i poreza na usluge iz 1995. Stope povrata redovito se objavljuju.

(92)

Komisija je utvrdila da se društvo HEG koristilo programom DDS tijekom RIPR-a.

(93)

Pravna osnova koja se primjenjivala tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bila su Pravila za povrat carina i središnjih trošarina iz 1995. („Pravila o DDS-u iz 1995.”), kako su izmijenjena 2006. (15) i zatim zamijenjena Pravilima za povrat carina i središnjih trošarina iz 2017. (16) („Pravila iz 2017.”), koja su stupila na snagu 1. listopada 2017. Pravilom 3. stavkom 2. Pravila o DDS-u iz 1995. uređena je metoda izračuna navedenog programa povrata carine. Pravilom 12. stavkom 1. točkom (a) podtočkom ii. Pravila o DDS-u uređena je izjava koju proizvođači izvoznici moraju predati da bi ostvarili korist od programa. Navedena pravila ostala su ista u Pravilima o DDS-u iz 2017. i odgovaraju pravilu 3. stavku 2. odnosno pravilu 13. stavku 1. točki (a) podtočki ii.

(94)

Usto, Okružnica br. 24/2001 (17) sadržava posebne upute o načinu primjene pravila 3. stavka 2. i izjavu koju izvoznici trebaju dostaviti u skladu s pravilom 12. stavkom 1. točkom (a) podtočkom ii.

(95)

U pravilu 4. Pravila o DDS-u iz 1995. propisano je da središnja vlada može revidirati iznos ili stope utvrđene u skladu s pravilom 3. Vlada je uvela niz izmjena, pri čemu su posljednje izmjene, kojima se revidiraju stope, Obavijest br. 95/2018 – CUSTOMS i Obavijest br. 07/2020 – CUSTOMS. Stoga je za proizvod iz postupka revizije stopa DDS-a iznosila 1,6 % vrijednosti FOB izvezenih proizvoda. Ista se stopa DDS-a primjenjuje na sustave grafitnih elektroda koje izvozi HEG.

(96)

U tom programu mogu sudjelovati svi proizvođači izvoznici ili trgovci izvoznici.

(97)

U okviru programa svako društvo koje izvozi proizvode koji ispunjavaju uvjete ostvaruje pravo na iznos koji odgovara postotku deklarirane vrijednosti FOB izvezenog proizvoda. Prema pravilu 3(2) iz Pravila za povrat carina i središnjih trošarina, indijska vlada iznos za povrat temelji na prosječnim vrijednostima relevantnih carina plaćenih na uvoz sirovina na razini industrije i prosječnom omjeru potrošnje u industriji prikupljenima od proizvođača koje indijska vlada smatra reprezentativnim proizvođačima izvoznih proizvoda koji ispunjavaju uvjete. Indijska vlada zatim je utvrdila iznos koji će se vratiti kao postotak prosječne izvozne vrijednosti izvezenih proizvoda koji ispunjavaju uvjete.

(98)

Da bi moglo ostvarivati koristi od tog programa, društvo mora izvoziti. U trenutku kad se podaci o pošiljci unesu u carinski poslužitelj (ICEGATE), navodi se da se izvoz odvija u okviru DDS-a te se neopozivo određuje iznos DDS-a. Nakon otpreme i nakon što društvo dostavi opći izvozni manifest, a carinski ured uspješno usporedi taj dokument s podacima iz otpremnice, ispunjeni su svi uvjeti za odobrenje plaćanja iznosa povrata izravnom uplatom na bankovni račun izvoznika ili mjenicom.

(99)

Izvoznik je dužan dostaviti i dokaz realizacije izvoznih prihoda potvrdom banke o realizaciji. Taj se dokument može dostaviti nakon što je iznos povrata plaćen, ali indijska vlada osigurat će povrat plaćenog iznosa ako izvoznik ne dostavi potvrdu banke o realizaciji u zadanom roku.

(100)

Iznos povrata može se iskoristiti u bilo koju svrhu i, u skladu s indijskim računovodstvenim standardima, može se uknjižiti na obračunskoj osnovi kao prihod u komercijalnim računima nakon ispunjenja izvozne obveze.

(101)

Relevantno zakonodavstvo i administrativne upute nalažu da indijska carinska uprava ne bi trebala tražiti dokaze da je izvoznik koji je zatražio povrat carine obvezno postao ili će postati obveznik plaćanja carine za uvoz sirovina potrebnih za proizvodnju izvezenog proizvoda. Osim toga, tijekom posjeta radi provjere indijska vlada potvrdila je da bi društva koja sve sirovine nabavljaju na domaćem tržištu i dalje imala koristi od pune stope izračunane u skladu s prethodno navedenim pravilom 3. stavkom 2. Društvo HEG primjenjivalo je DDS po sveindustrijskoj stopi, pri čemu nije potreban dokaz o stvarno plaćenim pristojbama.

(102)

Programom DDS pružaju se subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe. Takozvani iznos povrata carine financijski je doprinos indijske vlade jer se radi o izravnom prijenosu sredstava indijske vlade. Nema ograničenja za upotrebu tih sredstava. Nadalje, iznosom povrata carine izvoznik ostvaruje korist jer se tako poboljšava njegova likvidnost.

(103)

Stopu povrata carine za izvoz određuje indijska vlada za svaki proizvod posebno. Međutim, iako se na subvenciju upućuje kao na povrat carine, program nema sve značajke dopuštenog sustava povrata carine ili sustava povrata u slučaju zamjene u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. osnovne uredbe niti je program usklađen s pravilima utvrđenima u Prilogu I. točki I., Prilogu II. (definicija i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicija i pravila za povrat u slučaju zamjene) osnovnoj uredbi. Gotovinsko plaćanje izvozniku nije nužno povezano sa stvarnim plaćanjima uvoznih carina na sirovine i nije kredit za carinu namijenjen kompenzaciji uvoznih carina za prošli ili budući uvoz sirovina. Osim toga, nema sustava ni postupka na snazi kojima bi se potvrdilo koji se ulazni elementi upotrebljavaju u proizvodnji izvezenih proizvoda i u kojim količinama. Usto, indijska vlada nije provela daljnje ispitivanje na temelju stvarne količine ulaznih elemenata, iako bi se ono trebalo provesti ako nema djelotvorno provedenog sustava provjere (točka 5. Priloga II. i točka 3. dijela II. Priloga III. osnovnoj uredbi). Nisu dostavljeni dokazi o postojanju veze između stopa povrata i plaćenih carina na sirovine.

(104)

Uplata indijske vlade, u obliku izravnog prijenosa sredstava, nakon što izvoznici obave izvoz ovisi o realizaciji izvoza pa se smatra da je to specifična subvencija protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju članka 4. stavka 4. točke (a) osnovne uredbe.

(105)

S obzirom na navedeno, zaključuje se da se protiv programa DDS mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(106)

Nakon konačne objave indijska vlada tvrdila je da se protiv programa DDS ne mogu uvesti kompenzacijske mjere jer je njegova svrha provesti načelo da se porezi ne bi trebali izvoziti. Navedeni program u skladu je s odjeljkom I. stavkom 2. Priloga II. Sporazumu WTO-a o subvencijama i kompenzacijskim mjerama („Sporazum o subvencijama i kompenzacijskim mjerama”). Povrat neizravnih poreza ili uvoznih naknada nije veći od iznosa tih poreza ili naknada koji su stvarno naplaćeni na ulazne elemente koji se upotrebljavaju u proizvodnji izvezenog proizvoda. DDS je samo program kojim se vraćaju porezi plaćeni na uvoz ulaznih elemenata koji se upotrebljavaju u proizvodnji izvezene robe. Povrat vrijednosti računao bi se na temelju postotka izvezene vrijednosti FOB, koja se mijenja ovisno o izvezenoj robi.

(107)

Indijska vlada tvrdila je i da se njezine baze podataka upotrebljavaju za odgovarajuće unakrsne provjere. Također postoji odbor koji posjećuje postrojenja proizvođača izvoznika kako bi se iz prve ruke upoznao s proizvodnim postupkom te prati prirodu ulaznih elemenata koji se uobičajeno koriste i količinu otpada. Odbor također, prema potrebi, uzima u obzir iskustvo u industriji i šire tehničke čimbenike. Povrat je prosječan iznos pristojbe plaćene na materijale određenog razreda ili opisa robe koji se koriste u proizvodnji određene robe za izvoz.

(108)

Međutim, Komisija nije smatrala da je navodna veza između stopa povrata i plaćenih carina na sirovine dovoljna kako bi program bio u skladu s pravilima utvrđenima u Prilogu I. točki i., Prilogu II. (definicije i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicije i pravila za povrat kao zamjenu) osnovnoj uredbi. Konkretno, iznos kredita ne izračunava se u odnosu na stvarno upotrijebljene ulazne elemente. Nadalje, ne postoji sustav ili postupak kojim bi se potvrdilo koji su ulazni elementi (uključujući njihovu količinu i podrijetlo) upotrijebljeni u postupku proizvodnje izvezenog proizvoda te je li bilo prekomjernog plaćanja uvoznih carina u smislu Priloga I. točke i. te priloga II. i III. osnovnoj uredbi. Nadalje, indijska vlada nije provela daljnje ispitivanje na temelju stvarno upotrijebljenih ulaznih elemenata i transakcija kako bi se utvrdilo je li došlo do prekomjernog plaćanja.

(109)

Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(110)

U skladu s člankom 3. stavkom 2. i člankom 5. osnovne uredbe Komisija je utvrdila da primatelj ostvaruje korist u trenutku izvršavanja izvozne transakcije u okviru navedenog programa. U tom trenutku indijska vlada obvezna je platiti iznos povrata, što čini financijski doprinos u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. osnovne uredbe. Nakon što carinska tijela izdaju izvoznu otpremnicu u kojoj je, među ostalim, naveden iznos povrata koji se treba dodijeliti za tu izvoznu transakciju, indijska vlada više ne može odlučivati o dodjeljivanju subvencije.

(111)

S obzirom na prethodno navedeno i budući da nema pouzdanih dokaza o suprotnome, Komisija je smatrala primjerenim ocijeniti korist u okviru DDS-a kao zbroj iznosa povrata zarađenih u izvoznim transakcijama obavljenima u okviru tog programa tijekom RIPR-a. Komisija je uzela u obzir iznose povrata carine ostvarene u svim izvoznim transakcijama HEG-a jer to društvo izvozi samo proizvod iz postupka revizije.

(112)

U skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je te iznose subvencija raspodijelila na ukupni izvozni promet društva tijekom RIPR-a kao primjereni nazivnik jer subvencija ovisi o realizaciji izvoza i nije odobrena s obzirom na proizvedene, izrađene, izvezene ili transportirane količine.

(113)

Utvrđena stopa subvencije za taj program za društvo HEG tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila je 1,27 %.

(114)

Nakon konačne objave indijska vlada tvrdila je da se, ako postoji prekomjerni povrat, kompenzacijske mjere mogu uvesti samo protiv tog prekomjernog iznosa. Indijska vlada tvrdila je da taj stav podupire izvješće povjerenstva European Union -Countervailing Measures on Certain Polyethylene Terephthalate from Pakistan, WT/DS486/R. Indijska vlada navela je odlomak iz tog izvješća koji sadržava sljedeću tvrdnju: „U skladu s tim opažanjem, u Prilogu III. dijelu II. navode se smjernice za istražna tijela koje su osmišljene kako bi se istražnim tijelima omogućilo utvrđivanje prekomjernih otpusta.”

(115)

Izvješće povjerenstva ne sadržava nalaze koji bi bili u suprotnosti sa zaključkom Komisije o tome kako u ovom slučaju definirati prekomjernu korist. Kako je opisano u uvodnoj izjavi 111., budući da nisu dostavljeni dokazi o stvarnom postupku provjere koji bi pokazivali suprotno, nego samo opći opisi načina rada odbora i utvrđivanja omjera DDS-a, Komisija je smatrala primjerenim ocijeniti korist u okviru DDS-a kao zbroj iznosa povrata zarađenih u izvoznim transakcijama obavljenima u okviru tog programa tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(116)

Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju.

(117)

Program RODTEP temelji se na Zakonu o vanjskoj trgovini (razvoj i reguliranje) iz 1992. (br. 22 iz 1992.), koji je stupio na snagu 7. kolovoza 1992. („Zakon o vanjskoj trgovini”). RODTEP je osmišljen kao sljednik programa MEIS, ali zbog razlika u načinu dodjele koristi između tih programa postoji preklapanje u razdoblju u kojem su se ta dva programa primjenjivala.

(118)

Komisija je utvrdila da se društvo HEG koristilo programom RODTEP tijekom RIPR-a.

(119)

Podroban opis RODTEP-a nalazi se u poglavlju 4. dokumenta FTP 2015.–2020. i ažuriranog dokumenta FTP 2015.–2020. te poglavlju 4. ažuriranog dokumenta HOP 2015.–2020. Taj se opis može pronaći i u Obavijesti o uvođenju RODTEP-a u dokumentu FTP 2015.–2020. (18).

(120)

U tom programu mogu sudjelovati svi proizvođači izvoznici ili trgovci izvoznici.

(121)

Društva koja ispunjavaju uvjete mogu ostvariti korist od RODTEP-a izvozom proizvoda koji nisu isključeni u skladu s popisom iz stavka 4.55. dokumenta FTP 2015.–2020. kao neprihvatljive zalihe/stavke/kategorije u okviru programa. Na temelju tog popisa sustavi grafitnih elektroda nisu isključeni.

(122)

U okviru programa odobrava se popust po prijavljenom postotku vrijednosti FOB, uz primjenu gornje granice vrijednosti po jedinici izvezenog proizvoda. Program se provodi izdavanjem iznosa popusta u obliku prenosivog kredita za carine/elektroničkog bona (e-bon) koji Središnji odbor za neizravne poreze i carine (CBIC) evidentira u elektroničkom obliku.

(123)

E-bonovi se mogu koristiti za plaćanje carina na uvoz ulaznih elemenata ili robe, uključujući osnovna sredstva, u skladu s Prvim dodatkom Zakonu o carinskoj tarifi iz 1975., tj. osnovne carinske pristojbe.

(124)

Programom RODTEP pružaju se subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe. Kredit za carine u okviru RODTEP-a financijski je doprinos indijske vlade jer će se kredit na kraju upotrijebiti za kompenzaciju uvoznih carina plaćenih na osnovna sredstva, smanjujući na taj način prihod indijske vlade od carina koje bi u suprotnom trebalo platiti. Osim toga, krediti za carine u okviru RODTEP-a korist su za izvoznika koji zbog njih ne mora platiti uvozne carine.

(125)

Nadalje, RODTEP de iure ovisi o realizaciji izvoza te se stoga smatra specifičnim programom i programom protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju članka 4. stavka 4. prvog podstavka točke (a) osnovne uredbe.

(126)

Taj se program ne može smatrati dopuštenim sustavom povrata carina ili sustavom povrata u slučaju zamjene u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. osnovne uredbe. On nije u skladu sa strogim pravilima utvrđenima u Prilogu I. točki i., Prilogu II. (definicije i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicije i pravila za povrat u slučaju zamjene) osnovnoj uredbi. Izvoznik nema obvezu doista upotrebljavati robu uvezenu bez carine u proizvodnom postupku, a iznos kredita ne izračunava se u odnosu na stvarno upotrijebljene ulazne elemente. Ne postoji sustav ili postupak kojim bi se potvrdilo koji se ulazni elementi upotrebljavaju u postupku proizvodnje izvezenog proizvoda ni je li došlo do prekomjernog plaćanja uvoznih carina u smislu Priloga I. točke i. te priloga II. i III. osnovnoj uredbi. Nadalje, indijska vlada nije provela daljnje ispitivanje na temelju stvarno upotrijebljenih ulaznih elemenata i transakcija kako bi se utvrdilo je li došlo do prekomjernog plaćanja.

(127)

Nakon konačne objave indijska vlada tvrdila je da je revizija zbog predstojećeg isteka mjera ograničena na produljenje pristojbe koja je već na snazi. Stoga se predmetna revizija ne može primjenjivati na nove programe subvencioniranja kao što je RODTEP.

(128)

Činjenica da je revizija zbog predstojećeg isteka mjera ograničena na produljenje pristojbe koja je već na snazi ne znači da se Komisija mora ograničiti na ispitivanje samo programa subvencioniranja koji su postojali u razdoblju početnog ispitnog postupka. Kako bi utvrdila je li se subvencioniranje iznad razine de minimis nastavilo tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, Komisija je uzela u obzir RODTEP jer je taj program bio uključen u zahtjev za reviziju i jer je sljednik MEIS-a.

(129)

Indijska vlada tvrdila je nadalje da se protiv programa RODTEP ne mogu uvesti kompenzacijske mjere jer je njegova svrha provesti načelo da se porezi ne bi trebali izvoziti. Navedeni program u skladu je s odjeljkom I. stavkom 2. Priloga II. Sporazumu WTO-a o subvencijama i kompenzacijskim mjerama („Sporazum o subvencijama i kompenzacijskim mjerama”). Povrat neizravnih poreza ili uvoznih naknada nije veći od iznosa tih poreza ili naknada koji su stvarno naplaćeni na ulazne elemente koji se upotrebljavaju u proizvodnji izvezenog proizvoda. DDS je samo program kojim se vraćaju porezi plaćeni na uvoz ulaznih elemenata koji se upotrebljavaju u proizvodnji izvezene robe. Vraćeni iznos računao bi se na temelju postotka izvezene vrijednosti FOB, koja se mijenja ovisno o izvezenoj robi.

(130)

Baze podataka indijske vlade upotrebljavaju za odgovarajuće unakrsne provjere. Također postoji odbor koji posjećuje postrojenja proizvođača izvoznika kako bi se iz prve ruke upoznao s proizvodnim postupkom te prati prirodu ulaznih elemenata koji se uobičajeno koriste i količinu otpada. Odbor također, prema potrebi, uzima u obzir iskustvo u industriji i šire tehničke čimbenike. Povrat je prosječan iznos pristojbe plaćene na materijale određenog razreda ili opisa robe koji se koriste u proizvodnji određene robe za izvoz.

(131)

Suprotno tvrdnjama indijske vlade, RODTEP nije samo program kojim se vraćaju porezi plaćeni na uvoz ulaznih elemenata koji se upotrebljavaju u proizvodnji izvezene robe. Kako je opisano u uvodnoj izjavi 126., izvoznik nema obvezu robu uvezenu bez carine doista upotrijebiti u proizvodnom postupku, a iznos kredita ne izračunava se u odnosu na stvarno iskorištene ulazne elemente. Ne postoji sustav ili postupak kojim bi se potvrdilo koji se ulazni elementi upotrebljavaju u postupku proizvodnje izvezenog proizvoda ni je li došlo do prekomjernog plaćanja uvoznih carina u smislu Priloga I. točke i. te priloga II. i III. osnovnoj uredbi. Stoga pojedinosti koje je indijska vlada navela o tome kako odbor određuje stopu za program RODTEP i o unakrsnim provjerama u bazama podataka nisu relevantne jer se time ne sprečava prekomjerna korist.

(132)

Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju.

(133)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 2. i člankom 5. osnovne uredbe izračunala iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere prema koristi koja je dodijeljena primatelju, a za koje je utvrđeno da su postojale tijekom RIPR-a. U tom je smislu Komisija utvrdila da primatelj ostvaruje korist u trenutku u kojem društvo primi pogodnost u okviru navedenog programa. U tom je trenutku indijska vlada izdavala kredit za carine koji je društvo HEG knjižilo kao potraživanje koje u svakom trenutku može iskoristiti za kompenzaciju. To je financijski doprinos u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. osnovne uredbe. Nakon što carinska tijela izdaju izvoznu otpremnicu, indijska vlada više ne može odlučivati o dodjeljivanju subvencije. S obzirom na prethodno navedeno i budući da nema pouzdanih dokaza o suprotnome, Komisija je smatrala primjerenim ocijeniti korist u okviru programa RODTEP kao zbroj iznosa povrata koje je proizvođač izvoznik koji surađuje HEG zaradio u izvoznim transakcijama obavljenima u okviru tog programa tijekom RIPR-a. Komisija je uzela u obzir iznose u okviru programa RODTEP ostvarene u svim izvoznim transakcijama društva HEG jer to društvo izvozi samo proizvod iz postupka revizije.

(134)

U skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (a) osnovne uredbe naknade koje je proizvođač izvoznik koji surađuje HEG morao platiti radi dobivanja subvencije oduzete su od ukupnog iznosa subvencije ako je podnesen odgovarajući zahtjev.

(135)

U skladu s člankom 7. stavcima 2. i 3. osnovne uredbe Komisija je taj iznos subvencije raspodijelila na izvozni promet društva HEG tijekom RIPR-a kao primjereni nazivnik jer subvencija ovisi o realizaciji izvoza i nije odobrena s obzirom na proizvedene, izrađene, izvezene ili transportirane količine.

(136)

Utvrđena stopa subvencije za taj program za društvo HEG tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila je 0,59 %.

(137)

Nakon konačne objave indijska vlada tvrdila je da se, ako postoji prekomjerni povrat, kompenzacijske mjere mogu uvesti samo protiv tog prekomjernog iznosa. Indijska vlada tvrdila je da taj stav podupire izvješće povjerenstva European Union -Countervailing Measures on Certain Polyethylene Terephthalate from Pakistan, WT/DS486/R. Indijska vlada navela je odlomak iz tog izvješća koji sadržava sljedeću tvrdnju: „U skladu s tim opažanjem, u Prilogu III. dijelu II. navode se smjernice za istražna tijela koje su osmišljene kako bi se istražnim tijelima omogućilo utvrđivanje prekomjernih otpusta.”

(138)

Izvješće povjerenstva ne sadržava nalaze koji bi spriječili Komisiju da donese zaključak o tome kako definirati prekomjernu korist. Kako je opisano u uvodnoj izjavi 133., budući da ne postoje dokazi o stvarnom postupku provjere koji bi pokazivali suprotno, nego samo opći opisi načina rada odbora i utvrđivanja omjera RODTEP-a, Komisija je smatrala primjerenim ocijeniti korist u okviru RODTEP-a kao zbroj iznosa povrata zarađenih u izvoznim transakcijama obavljenima u okviru tog programa tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(139)

Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju.

(140)

Komisija je utvrdila da je HEG tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije u okviru programa IES ostvario koristi koje bi se mogle pripisati proizvodu iz postupka revizije.

(141)

Treba napomenuti da je Središnja banka Indije („RBI”) najavila novi „Program izjednačavanja kamata za kreditiranje izvoza u rupijama prije i poslije otpremanja” u glavnoj okružnici DBR.Dir.BC.br. 62/04.02.001/2015-16 od 4. prosinca 2015. IES je prvotno trebao isteći u rujnu 2021. Međutim, u ožujku 2022. RBI je obavijestio banke o retroaktivnom produljenju programa do 2024., ali po nižoj stopi od 2 %.

(142)

Program IES dostupan je za izvoz širokog spektra proizvoda, uključujući sustave grafitnih elektroda, neovisno o veličini proizvođača izvoznika i za sav izvoz mikro, malih i srednjih poduzeća.

(143)

IES je program kojim upravlja indijska glavna uprava za vanjsku trgovinu. Prvotno se u okviru tog programa omogućivala kompenzacija kamata od 3 % do 5 % za zajmove iskorištene za izvoz pod 416 tarifnih stavki u skladu s Prilogom A i za izvoz koji su ostvarivala mikro, mala i srednja poduzeća (MSME) pod svim oznakama ITC(HS).

(144)

U glavnoj okružnici od 4. prosinca 2015. određeno je da banke od prosinca 2015. nadalje snižavaju kamatnu stopu koja se naplaćuje izvoznicima koji ispunjavaju uvjete u skladu sa smjernicama o kamatnim stopama na predujmove na temelju stope izjednačavanja kamata koju određuje indijska vlada. Lokalne banke dobile su naknadu od Središnje banke Indije kako bi se društvima koja ispunjavaju uvjete osigurale niže kamate. Korist od izjednačavanja kamata dostupna je od datuma isplate do datuma otplate ili do isteka roka dospijeća nepodmirenog izvoznoga kredita. Međutim, izjednačavanje kamata dostupno je izvoznicima koji ispunjavaju uvjete samo tijekom razdoblja u kojem je program na snazi.

(145)

Kad je u ožujku 2022. RBI obavijestio banke o retroaktivnom produljenju programa do 2024. po nižoj stopi od 2 %, dopustio je i privatnim bankama da proizvođačima izvoznicima koji ispunjavaju uvjete retroaktivno nadoknade odgovarajući iznos za kompenzacije za razdoblje od listopada 2021. do ožujka 2022.

(146)

Programom IES pružaju se subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke iv. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe. Privatne banke izravno su zakonski obvezne osigurati kompenzaciju kamata društvima koja ispunjavaju uvjete.

(147)

Nadalje, IES de iure ovisi o realizaciji izvoza s obzirom na to da se takva kompenzacija kamata na zajam ne može dobiti bez preuzimanja obveze izvoza. Stoga se smatra da je to specifična subvencija protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju članka 4. stavka 4. prvog podstavka točke (a) osnovne uredbe.

(148)

U skladu s člankom 6. točkom (b) osnovne uredbe smatra se da je korist za primatelja razlika između iznosa kamate koju društvo plaća na povlašteni zajam i iznosa koji bi društvo platilo za usporedivi komercijalni zajam koji bi moglo dobiti na indijskom financijskom tržištu (drugim riječima, zakonom omogućena kompenzacija kamata). Stoga se smatralo da je iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere jednak iznosu kamata povezanih s RIPR-om koji je RBI kompenzirao i koji je društvo HEG time uštedjelo. To uključuje i iznose koje su banke retroaktivno nadoknadile tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije zbog retroaktivnog produljenja programa u ožujku 2022.

(149)

U skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je taj iznos subvencije raspodijelila na izvozni promet društva HEG tijekom RIPR-a kao primjereni nazivnik jer subvencija ovisi o realizaciji izvoza i nije odobrena s obzirom na proizvedene, izrađene, izvezene ili transportirane količine.

(150)

Utvrđena stopa subvencije za taj program u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosila je 0,71 % za društvo HEG.

(151)

Program odobrenja bescarinskog uvoza („DFIA”) program je izuzeća od plaćanja carine za uvoz koji je uključen u izvoz, uređen u skladu s poglavljem 4. dokumenta FTP 2015.–2020. Program se nastavio u okviru ažuriranog dokumenta FTP 2015.–2020. trgovačko društvo ne može istodobno podnijeti zahtjev za ostvarivanje koristi na temelju DFIA-e ako određeni izvoz već ostvaruje korist na temelju AAS-a. Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nije utvrđeno da društvo HEG ostvaruje korist.

(152)

U skladu s člankom 8.1.3. glavne okružnice kreditno sposobnim izvoznicima koji su dosad uredno plaćali obveze odobrava se jednostavan pristup izvoznom kreditiranju po najboljim uvjetima u okviru programa zlatnih kartica. Komisija nije utvrdila da je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije društvo HEG ostvarilo konkretne koristi koje bi se mogle povezati s programom zlatnih kartica.

(153)

U okviru programa nositelja statusa osiguravaju se koristi vodećim poduzećima u određenom segmentu koja su se istaknula u međunarodnoj trgovini i uspješno pridonijela vanjskoj trgovini zemlje. Svi izvoznici kojima je dodijeljena brojčana oznaka za uvoz i izvoz ispunjavaju uvjete za program ako u tekućoj i u prethodne tri financijske godine postignu utvrđeni prag realizacije izvoza. Komisija nije utvrdila da je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije društvo HEG ostvarilo konkretne koristi koje bi se mogle povezati s programom nositelja statusa.

(154)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije HEG je koristio program financiranja izvoza prije i poslije otpremanja. Međutim, osim popusta na kamate u okviru programa izjednačavanja kamata o kojem se već raspravljalo u odjeljku 3.3., Komisija nije utvrdila da je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije društvo HEG ostvarilo specifične koristi povezane s programom financiranja izvoza prije i poslije otpremanja.

(155)

Inicijativa za pristup tržištu („MAI”) opći je program za promicanje izvoza, koji je, međutim, usmjeren samo na provedbene agencije kako bi se promicao izvoz i olakšao pristup tržištu. Ona ne uključuje izravnu interakciju s proizvođačima izvoznicima, nego s Vijećem za promicanje izvoza pod nadzorom Ministarstva trgovine. Proizvođači izvoznici mogu neizravno ostvariti korist od nadoknade troškova za aktivnosti povezane s promicanjem izvoza. Međutim, nije utvrđeno da je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije društvo HEG ostvarivalo ikakvu korist od tog programa.

(156)

Izvoznici s proizvodnjom u Karnataki i Maharashtri nisu surađivali u ovom ispitnom postupku. Stoga bi Komisija svoje zaključke trebala temeljiti na raspoloživim podacima.

(157)

Nakon konačne objave indijska vlada primijetila je da je Komisija uvela kompenzacijske mjere za programe iz Karnatake i Maharashtre te je tvrdila da u Maharashtri nema proizvođača proizvoda iz postupka revizije.

(158)

Suprotno shvaćanju indijske vlade, za potrebe ovog ispitnog postupka Komisija nije donijela nikakve nalaze o regionalnim programima u Karnataki i Maharashtri.

(159)

Tijekom posljednje revizije zbog predstojećeg isteka mjera utvrđeno je da je društvo HEG ostvarilo korist od izuzeća od davanja za električnu energiju koje je država Madhya Pradesh osigurala za industrijska društva koja ulažu u proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju. Društvo HEG od 2016. više ne ispunjava uvjete za ostvarivanje koristi od tog programa.

(160)

Kad je riječ o kupljenoj električnoj energiji, u pritužbi se spominje popust od 2 INR kao moguća korist u okviru regionalnih programa. Pregledom računa za električnu energiju društva utvrđene su razlike u odnosu na redovnu tarifu za električnu energiju za industrijske potrošače, uključujući popust naveden na računima. Zbog toga je Komisija prikupila dokumente od društva i indijske vlade koji se odnose na tarife za električnu energiju koje se primjenjuju na društvo HEG u državi Madhya Pradesh.

(161)

Iz dokumenata i drugih dostupnih informacija utvrđeno je da je Regulatornu komisiju za električnu energiju države Madhya Pradesh osnovala Vlada države Madhya Pradesh, što je vidljivo iz Obavijesti u Službenom listu objavljene 20. kolovoza 1998. Zakon o električnoj energiji iz 2003. (br. 36 iz 2003.), koji je donio regionalni parlament, stupio je na snagu s učinkom 10. lipnja 2003. te se Regulatorna komisija sada smatra konstituiranom, a djeluje u skladu s odredbama Zakona o električnoj energiji iz 2003. Člankom 86. Zakona o električnoj energiji iz 2003. propisane su funkcije te državne komisije:

(162)

U odlukama o tarifama za maloprodajnu opskrbu Regulatorna komisija za električnu energiju države Madhya Pradesh utvrdila je popust za industrijske potrošače s vlastitim elektranama. Popust je prvotno uspostavljen na razdoblje od pet godina počevši od financijske godine 2016./2017., ali je produljen kako bi se primjenjivao do financijske godine 2022./2023. Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije u Odluci o tarifama za maloprodajnu opskrbu za financijsku godinu 2020./2021. navedeno je da se na redovnu cijenu dodatnih jedinica električne energije koje potrošač kupuje iz mreže primjenjuje popust od 2 INR po jedinici, pod uvjetom da se smanji potrošnja vlastite električne energije.

(163)

Osim toga, u odlukama o tarifama za maloprodajnu opskrbu dodatno se navodi posebna tarifa za određenu kategoriju industrijskih korisnika pod nazivom „Industrije u kojima se intenzivno koristi električna energija”, koja je manja od redovne cijene za industrijske korisnike („snižena tarifa za električnu energiju”).

(164)

Popust za vlastitu elektranu dostupan je društvima koja se nalaze u državi Madhya Pradesh, a koja su u jednoj financijskoj godini od 2016. do 2020. u potpunosti ili djelomično zadovoljila svoju potražnju za energijom iz vlastitih elektrana i sada prodaju vlastitu energiju mreži, a zatim ponovno otkupljuju potrebnu energiju iz mreže.

(165)

Snižene tarife za električnu energiju za industrije u kojima se intenzivno koristi električna energija dostupne su samo društvima koja se nalaze u državi Madhya Pradesh i koja posluju kao male čeličane („MSP”), male čeličane s valjaonicama/postrojenjima za proizvodnju spužvastog željeza u istim prostorijama u elektrokemijskoj/elektrotermičkoj industriji ili industriji željeznih legura.

(166)

Popuste i snižene tarife za električnu energiju određuje Regulatorna komisija za električnu energiju države Madhya Pradesh u svojoj godišnjoj odluci o tarifama za maloprodajnu opskrbu. Operator mreže u potpunom državnom vlasništvu, društvo Madhya Pradesh Madhya Kshetra Vidyut Vitaran Co. Ltd (jedan od četiri dobavljača električne energije u javnom vlasništvu u državi), zatim primjenjuje te odluke u svojim računima za energiju. Osim vlastitih elektrana, na tržištu električne energije u državi Madhya Pradesh ne posluju privatni subjekti.

(167)

Na temelju nalaza o programima opisanima u odjeljcima 3.2. i 3.3. kojima se već potvrđuje nastavak subvencioniranja na razini koja je znatno viša od praga de minimis Komisija je zaključila da u kontekstu ove revizije zbog predstojećeg isteka mjera nije potrebno dodatno analizirati ta dva programa (popust na električnu energiju i snižene tarife za električnu energiju za određene industrijske sektore) kako bi se utvrdilo da subvencioniranje i dalje traje jer je to već utvrđeno.

(168)

Međutim, na temelju prikupljenih dokumenata i s obzirom na činjenicu da primjena popusta na električnu energiju i snižene tarife za električnu energiju dovode do smanjenja cijene za 50 % u odnosu na redovnu cijenu električne energije za velike industrijske korisnike u državi Madhya Pradesh, ne može se isključiti da je proizvođač izvoznik koji surađuje ostvario znatnu korist u okviru tih programa.

(169)

Nakon konačne objave indijska vlada primijetila da ispitni postupak o tom programu nije bio obuhvaćen ni Obaviješću o pokretanju postupka ni savjetovanjima s indijskom vladom kako je propisano Sporazumom o subvencijama i kompenzacijskim mjerama.

(170)

U skladu s uvodnim izjavama 159. i 160. Komisija je smatrala da je program obuhvaćen zahtjevom za reviziju i da bi mogao biti nastavak prethodnog programa za električnu energiju. Međutim, Komisija je potvrdila i svoje stajalište opisano u uvodnoj izjavi 168. da za potrebe ove revizije zbog predstojećeg isteka mjera nije potrebno u potpunosti analizirati ta dva programa. Stoga se za te programe nije utvrđivalo postojanje subvencioniranja.

(171)

Iznosi subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere u skladu s odredbama osnovne uredbe, iskazani ad valorem, za proizvođača izvoznika koji surađuje bili su sljedeći:

(172)

Ukupni iznos subvencioniranja premašuje prag de minimis naveden u članku 14. stavku 5. osnovne uredbe.

(173)

Utvrđeno je da se proizvođač izvoznik koji surađuje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nastavio koristiti subvencijama koje dodjeljuju nadležna indijska tijela, a protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere. Utvrđeno je da se subvencioniranje nastavilo i na razini cijele zemlje jer je većina programa izvoznicima sustava grafitnih elektroda dostupna na nacionalnoj razini.

(174)

U okviru programa subvencioniranja protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere opetovano se ostvaruju koristi te nema pokazatelja da će se ti programi u doglednoj budućnosti ukinuti ili da će društvo HEG prestati ostvarivati koristi u okviru tih programa. Naprotiv, nacionalni programi povezani s porezima obnovljeni su tijekom RIPR-a u okviru dokumenta o vanjskotrgovinskoj politici 2015.–2020. koji će na snazi ostati do ožujka 2023. Osim toga, podsjeća se da je primjena dokumenta o vanjskotrgovinskoj politici za razdoblje 2015.–2020. produljena više puta, što upućuje na to da će se subvencioniranje vjerojatno nastaviti i u okviru budućih dokumenata o vanjskotrgovinskoj politici. Štoviše, svi izvoznici ispunjavaju uvjete za više programa subvencioniranja. Jedina iznimka odnosi se na MEIS, koji je istekao u siječnju 2021. Međutim, taj je program zamijenjen sličnim programom, RODTEP-om, u okviru kojeg je društvo ostvarilo koristi, kako je istaknuto u odjeljku 3.2.5.

(175)

Slično tomu, Komisija je utvrdila da je povlašteno financiranje u okviru programa IES produljeno barem do 2024.

(176)

U ispitnom je postupku utvrđeno i da je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije indijski uvoz i dalje ulazio na tržište Unije te da su njegove količine i tržišni udjeli ostali isti kao u posljednja dva ispitna postupka revizije. Nadalje, analiza obujma proizvodnje i neiskorištenog kapaciteta u Indiji, obujma i cijena izvoza iz Indije na tržišta ostalih trećih zemalja, postojećih mjera u ostalim trećim zemljama i privlačnosti tržišta Unije iz uvodnih izjava od 250. do 270. također pokazuje da je vjerojatno da bi se, ako se dopusti istek postojećih mjera, subvencionirani izvoz koji je već izrazito prisutan na tržištu Unije dodatno povećao.

(177)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je u skladu s člankom 18. stavkom 3. osnovne uredbe zaključila da postoji vjerojatnost nastavka subvencioniranja ako se dopusti istek mjera na snazi.

(178)

Istovjetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije proizvodilo je sedam proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(179)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila 219 330 tona. Komisija je tu brojku utvrdila na temelju provjerenih odgovora na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku i procijenjenih podataka koje su dostavili proizvođači koji nisu u uzorku i podnositelji zahtjeva (19). Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 15., tri proizvođača iz Unije u uzorku činila su više od 61 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(180)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju obujma prodaje vlastite proizvodnje industrije Unije namijenjene tržištu Unije i obujma uvoza dobivenih iz statističkih podataka Eurostata.

(181)

Na temelju toga potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji (u tonama)  (20)

(182)

Potrošnja sustava grafitnih elektroda u Uniji u razmatranom se razdoblju smanjila za 10 %. Godine 2018. zabilježena je visoka potrošnja potaknuta visokom potražnjom industrije čelika u EU-u, koja se oporavljala od krize čelika. Osim toga, zbog naglog povećanja cijena sustava grafitnih elektroda proizvođači čelika stvarali su zalihe tog proizvoda jer su očekivali dodatno povećanje.

(183)

Proizvodnja čelika iz elektrolučnih peći smanjila se 2019. u usporedbi s 2018. (za 6,6 % prema podacima Eurofera). Stoga se potražnja za sustavima grafitnih elektroda smanjila. Budući da se cijena sustava grafitnih elektroda znatno smanjila, industrija na kraju proizvodnog lanca stvaranje zaliha više nije smatrala potrebnim jer korisnici više nisu bili zabrinuti da bi se cijene mogle dodatno povećati. Zbog toga su proizvođači čelika počeli smanjivati zalihe sustava grafitnih elektroda. Nadalje, potražnja se dodatno smanjila, ali ovaj put samo privremeno 2020. nakon izbijanja pandemije bolesti COVID-19.

(184)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 180., Komisija je obujam uvoza iz Indije utvrdila na temelju statističkih podataka Eurostata. Tržišni udio utvrđen je na temelju potrošnje u Uniji kako je navedeno u uvodnoj izjavi 181.

(185)

Uvoz iz Indije kretao se kako slijedi:

Tablica 2.

Obujam uvoza (u tonama) i tržišni udio

(186)

Uvoz proizvoda iz postupka revizije iz predmetne zemlje smanjio se 2019. i 2020. zbog smanjenja potrošnje u EU-u, a zatim se u razdoblju ispitnog postupka revizije povećao. Ukupno gledano, tijekom razmatranog razdoblja obujam uvoza povećao se s 5 802 tone 2018. na 6 540 tona u razdoblju ispitnog postupka revizije, tj. za 13 %. Uvoz sustava grafitnih elektroda iz Indije činio je oko 16 % ukupnog uvoza tog proizvoda u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, što odgovara tržišnom udjelu od 5 %.

(187)

Općenito gledano, uvoz iz Indije i njegov tržišni udio u razmatranom su se razdoblju povećali. Unatoč smanjenju potrošnje u Uniji obujam dampinškog i subvencioniranog uvoza iz Indije nastavio se povećavati tijekom razmatranog razdoblja (za 13 %), dok se prodaja industrije Unije smanjila.

(188)

Prosječna cijena uvoza iz Indije kretala se kako slijedi:

Tablica 3.

Uvozne cijene (EUR/tona)

(189)

Prosječna uvozna cijena (21) sustava grafitnih elektroda iz Indije smanjila se za 80 % tijekom razmatranog razdoblja, s 13 756 EUR/tona 2018. na 2 747 EUR/tona u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(190)

Zbog velike globalne potražnje za sustavima grafitnih elektroda indijske cijene premašile su cijene industrije Unije u prvoj polovici razmatranog razdoblja, ali su se zatim od 2018. do 2020. smanjile za 60 % te su 2020. i u razdoblju ispitnog postupka revizije cijelo vrijeme bile niže od cijena industrije Unije.

(191)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije utvrdila uspoređujući:

(192)

Tako je utvrđena prosječna marža sniženja cijena od 41,1 %.

(193)

Nakon objave indijska vlada tvrdila je da marža sniženja cijena koju je izračunala Komisija nije reprezentativna jer se ne temelji na stvarnim tržišnim cijenama u Uniji. Indijska vlada smatra da je činjenica da su proizvodi nabavljeni od društva GrafTech Iberica kupljeni na temelju dugoročnih ugovora dovela do umjetno visoke prodajne cijene koja nije pokazatelj tržišne cijene sustava grafitnih elektroda u Uniji.

(194)

Komisija se ne slaže s tom procjenom. Dugoročni ugovori nisu neuobičajena poslovna praksa, već su poslovna odluka kojom se kupac pristaje obvezati na određenu razinu cijena u zamjenu za sigurnost opskrbe. S obzirom na to da su se dugoročni ugovori upotrebljavali u trgovanju na relevantnom tržištu, njihova prisutnost u uzorku ne znači da uzorak nije reprezentativan. Nadalje, samo je dio prodaje društva GrafTech obuhvaćen dugoročnim ugovorima, dok prodaja drugih dvaju proizvođača iz Unije u uzorku u razdoblju ispitnog postupka revizije nije bila obuhvaćena sličnim dugoročnim ugovorima. Stoga, prema mišljenju Komisije, iako su reprezentativni za dio tržišta, dugoročni ugovori koje upotrebljava društvo GrafTech Iberica općenito nisu znatno utjecali na izračun sniženja cijena. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(195)

Uvoz proizvoda iz postupka revizije iz ostalih trećih zemalja uglavnom je bio iz Kine, Meksika i Rusije.

(196)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja te tržišni udio i kretanje cijena u razmatranom razdoblju razvijali su se kako slijedi:

Tablica 4.

Uvoz iz trećih zemalja osim Indije

(197)

Analiziran je učinak uvoza iz ostalih trećih zemalja jer je činio oko 84 % ukupnog uvoza sustava grafitnih elektroda u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Unatoč smanjenju potrošnje obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja povećao se za 19 %, s gotovo 29 000 tona 2018. na oko 35 000 tona u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(198)

Uvoz iz trećih zemalja djelomično je pratio smanjenje potrošnje 2019. i 2020., ali se brzo oporavio te je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije dosegnuo najvišu razinu uz povećanje od 19 % u odnosu na 2018. Prosječna cijena uvoza iz ostalih trećih zemalja slijedila je globalni trend te se od 2018. do razdoblja ispitnog postupka revizije smanjila za 72 %.

(199)

Veliku većinu tog uvoza u razdoblju ispitnog postupka revizije (76 %) činio je uvoz iz Kine. Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja osim Kine i Indije tijekom razmatranog razdoblja povećao se za 22 %. Obujam uvoza sustava grafitnih elektroda iz Indije povećao se s 5 800 tona 2018. na 6 500 tona tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uz povećanje tržišnog udjela od 25 %, dok se uvoz iz Kine povećao s 22 054 tone 2018. na 26 065 tona tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uz povećanje tržišnog udjela od 31 %.

(200)

Tijekom istog razdoblja cijene uvoza iz Kine bile su niže i od cijena indijskih izvoznika i od cijena proizvođača iz Unije (osim 2018.).

(201)

Nadalje, Komisija je 7. travnja 2022. (22) uvela antidampinšku pristojbu na uvoz sustava grafitnih elektroda iz Kine (u rasponu od 23 % do 74,9 %) (23).

(202)

Pri procjeni gospodarskog stanja industrije Unije ocijenjeni su svi gospodarski pokazatelji koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(203)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 15., odabir uzorka proveden je radi procjene gospodarskog stanja industrije Unije.

(204)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je makroekonomske pokazatelje procijenila na temelju podataka iz odgovora na antidampinški upitnik proizvođačâ u uzorku te na temelju makroekonomskih podataka koje su dostavili proizvođači koji nisu u uzorku i podnositelji zahtjeva, provjerenih usporedbom s podacima u zahtjevu za reviziju. Podaci su se odnosili na sve proizvođače iz Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(205)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(206)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(207)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

(208)

Nakon smanjenja potrošnje obujam proizvodnje industrije Unije smanjio se od 2018. do 2020. za 34 % te se djelomično oporavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, ali je i dalje ostao ispod razine iz 2018. Obujam proizvodnje općenito se tijekom razmatranog razdoblja smanjio za 13 %.

(209)

Smanjenje obujma proizvodnje posljedica je smanjenja potrošnje u kombinaciji s gubitkom obujma prodaje koji je pretrpjela industrija Unije, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 211.

(210)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Obujam prodaje i tržišni udio

(211)

Obujam prodaje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja smanjio se za 18 %. Stalno se smanjivao do 2020. (za 38 %), a tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije samo se djelomično oporavio. Međutim, to povećanje nije bilo u skladu sa sličnim trendom povećanja potrošnje u Uniji koji je doveo do ukupnog smanjenja tržišnog udjela industrije Unije sa 77 % 2018. na 70 % u razdoblju ispitnog postupka revizije (smanjenje od 9 %), dok se tržišni udio uvoza iz Indije u istom razdoblju povećao za 25 %.

(212)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja sustava grafitnih elektroda u Uniji smanjila se za 10 %. To je smanjenje potrošnje od 15 000 tona pogodilo samo industriju Unije, koja je izgubila 21 000 tona prodaje. U istom razdoblju nastavio se povećavati obujam dampinškog uvoza iz Indije (za 13 %), Kine (za 18 %) i ostalih trećih zemalja (za 19 %).

(213)

Kako je prethodno objašnjeno, tijekom razmatranog razdoblja obujam prodaje industrije Unije smanjio se za 21 000 tona, dok se uvoz povećao za više od 6 200 tona. To je dovelo do gubitka tržišnog udjela industrije Unije od 9 % tijekom razmatranog razdoblja. Prema tome, industrija Unije nije zabilježila rast rijekom razmatranog razdoblja.

(214)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost

(215)

Broj zaposlenika industrije Unije u razmatranom razdoblju ostao je relativno nepromijenjen (smanjio se za 2 %). Stoga je, s obzirom na pad proizvodnje koji je objašnjen u odjeljku 4.4.2.1., produktivnost radne snage industrije Unije, mjerena kao proizvodnja (u tonama) po zaposleniku, slijedila isti trend te se tijekom istog razdoblja smanjila za 11 %.

(216)

Komisija je u uvodnoj izjavi 177. zaključila da je indijski uvoz u razdoblju ispitnog postupka revizije nastavio ulaziti na tržište Unije po subvencioniranim cijenama. Komisija je utvrdila i da postoje dokazi da će se subvencioniranje vjerojatno nastaviti ako se dopusti istek mjera.

(217)

Unatoč kompenzacijskim mjerama koje su na snazi od 2009., industrija Unije izgubila je znatan obujam prodaje, što se odražava u gubitku tržišnog udjela od 9 postotnih bodova tijekom razmatranog razdoblja. Stoga se nije mogao utvrditi potpun oporavak od prethodnog subvencioniranja, a industrija Unije i dalje je u vrlo osjetljivom položaju s obzirom na štetne učinke subvencioniranog uvoza na tržište Unije.

(218)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku prema nepovezanim kupcima u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prodajne cijene u Uniji

(219)

Prodajne cijene povećale su se od 2018. do 2019. za 13 %, zatim su se 2020. naglo smanjile, a u razdoblju ispitnog postupka revizije bile su za 45 % niže nego 2018.

(220)

Trošak proizvodnje povećao se, dosegnuo najvišu točku 2020. i počeo se smanjivati tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Taj je trend posljedica znatnog povećanja cijene glavne sirovine, odnosno igličnoga koksa. Zbog povećane potražnje u industriji litij-ionskih baterija cijena igličnoga koksa stalno se i znatno povećavala do 2019., a tek od 2020. počela se smanjivati.

(221)

Uzimajući u obzir prodajne cijene industrije Unije, Komisija je napomenula da je dio proizvodnje Unije (posebno proizvođača GrafTech Iberica i GrafTech France), koji čini oko 50 % ukupne prodaje i proizvodnje Unije, bio u određenoj mjeri privremeno zaštićen od izravnog tržišnog natjecanja, dok je drugi dio (druga dva proizvođača iz Unije u uzorku) bio izravno izložen dampinškom uvozu iz Indije.

(222)

Ta je situacija posljedica postojanja dugoročnih ugovora koji su se primjenjivali na prodaju sustava grafitnih elektroda društva GrafTech Iberica. Ti dugoročni ugovori sklopljeni su nakon razdoblja neuobičajeno visokih cijena koje je trajalo od 2017. do 2018. Riječ je o kupoprodajnim ugovorima tipa „uzmi ili plati” kojima se jamči određena razina opskrbe po utvrđenim cijenama, a kupac se obvezuje kupiti dogovorenu količinu po unaprijed utvrđenoj i fiksnoj cijeni, uz primjenu raznih ugovornih prava i obveza. Ti su ugovori trajali od tri do pet godina. Činilo se da je vrlo velik dio prodaje društva GrafTech Iberica tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije ostvaren na temelju tih dugoročnih ugovora. U ispitnom postupku nije utvrđeno da je bilo koji drugi proizvođač iz Unije u razmatranom razdoblju potpisao slične dugoročne ugovore. S obzirom na ograničeno trajanje dugoročnih ugovora, Komisija je napomenula da su njihovi učinci privremeni.

(223)

Ti su dugoročni ugovori sklopljeni u razdoblju velike nestabilnosti cijena 2017. i 2018., koje se protegnulo do 2019. Tih su se godina globalne cijene grafitnih elektroda znatno povećale. Razlog tomu bili su brojni čimbenici, uključujući povećanu potražnju na globalnoj razini. Glavni razlog povećanja potražnje na koje se referira industrija Unije bio je globalni prelazak industrije čelika s visokih peći na elektrolučne peći, u kojima se upotrebljavaju grafitne elektrode. Osim toga, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 220., zbog novog tržišnog natjecanja za iglični koks (glavna sirovina koja se upotrebljava u proizvodnji grafitnih elektroda) s industrijom litij-ionskih baterija došlo je do povećanja troškova sirovina, što je pridonijelo nestabilnosti cijena. Kako bi se riješio taj problem nestabilnosti cijena, s društvom GrafTech Iberica sklopljeni su dugoročni ugovori za opskrbu proizvodom iz postupka revizije u trajanju od tri do pet godina. Načelo na kojem su se temeljili ti ugovori bilo je postizanje stabilnijih cijena u zamjenu za stabilnu opskrbu koju su tražili klijenti.

(224)

Stoga je, zahvaljujući postojećim dugoročnim ugovorima, društvo GrafTech Iberica moglo tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije ostvarivati prodaju po stabilnim cijenama ([25–50] % iznad prosječne jedinične prodajne cijene u Uniji) unatoč općem padu cijena od kojeg ostatak industrije Unije nije bio zaštićen dugoročnim ugovorima. Komisija je na temelju dostupnih informacija, kao što je obujam prodaje proizvoda iz postupka revizije društva GrafTech Iberica koji nije obuhvaćen dugoročnim ugovorima te obujam prodaje preostalih dvaju proizvođača iz Unije u uzorku, procijenila da je prosječna cijena na tržištu koje nije obuhvaćeno uvjetima iz dugoročnih ugovora bila oko [25–50] % niža od prosječne jedinične prodajne cijene u Uniji na ukupnom tržištu. U skladu s tim, prosječna prodajna cijena u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije ne odražava točno stanje konkurentskih cijena na tržištu Unije, na koje je znatno utjecao jeftin i dampinški uvoz iz Indije i Kine.

(225)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(226)

Prosječan trošak rada po zaposleniku neznatno se smanjio tijekom razmatranog razdoblja. Ukupno gledano, prosječni trošak rada po zaposleniku smanjio se za 5 %. Na to je kretanje uglavnom utjecalo ograničeno smanjenje broja zaposlenih, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 215.

(227)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zalihe

(228)

Zalihe se ne mogu smatrati relevantnim pokazateljem štete u ovom sektoru jer se proizvodnja i prodaja uglavnom temelje na narudžbama pa proizvođači obično drže ograničene zalihe. Stoga se kretanja zaliha navode samo u informativne svrhe.

(229)

Općenito, na zalihe je utjecalo smanjenje proizvodnje i prodaje industrije Unije. Završne zalihe kao postotak proizvodnje znatno su se povećale 2019. i 2020. (za 54 %, odnosno 78 %) te su se djelomično smanjile tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Tijekom razmatranog razdoblja završne zalihe u tonama ukupno su se povećale za 25 %.

(230)

Međutim, analizom podataka dvaju proizvođača iz Unije koji nisu sklopili dugoročne ugovore utvrđeno je da su se zalihe tijekom istog razdoblja povećale za [35–45] %.

(231)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(232)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje.

(233)

Nakon prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera navedene u uvodnoj izjavi 1., nakon koje su uvedene kompenzacijske mjere, stanje industrije Unije poboljšalo se, a njezina je profitna marža zbog nezabilježenog povećanja cijena spomenutog u odjeljku 4.4.3.1.2018. dosegnula 75 %. Međutim, stanje se zatim pogoršalo, a profitne marže počele su se od 2018. smanjivati te su 2020. dosegnule svoju najnižu točku (2 %), ali su se u razdoblju ispitnog postupka revizije djelomično oporavile (31 %), što odgovara smanjenju od 58 % tijekom razmatranog razdoblja.

(234)

Uzrok tog silaznoga kretanja znatno je smanjenje potrošnje i obujma prodaje u Uniji koje je pretrpjela industrija Unije zbog znatnog pritiska na cijene koji je posljedica dampinškog i subvencioniranog uvoza iz Indije i Kine u Uniju po cijenama nižima od cijena industrije Unije, što je dio industrije Unije koji nije bio zaštićen dugoročnim ugovorima prisililo da snizi cijene, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 224.

(235)

Kako je prethodno navedeno, jedan od proizvođača iz Unije u uzorku, društvo GrafTech Iberica, većinu svoje prodaje ostvario je na temelju dugoročnih ugovora. Stoga je proizvode prodavao po stabilnim cijenama te se tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije (do isteka dugoročnih ugovora, od kojih je veći dio istekao krajem 2021., a drugi dio do kraja 2022.) ta prodaja i dalje smatrala djelomično zaštićenom od vanjskih čimbenika, kao što je opće smanjenje cijena.

(236)

Međutim, situacija je drukčija za druga dva proizvođača iz Unije u uzorku. Ako se isključi društvo GrafTech Iberica, mikropokazatelji daju drugačiju sliku: profitabilnost prodaje u Uniji smanjila se s [+ 70–+80] % 2018. na [0–+10] % u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(237)

Neto novčani tok sposobnost je industrije Unije da samostalno financira svoje aktivnosti. S obzirom na trend smanjenja dobiti industrije Unije novčani tok u razmatranom razdoblju smanjio se za 68 %.

(238)

Zahvaljujući još uvijek pozitivnom novčanom toku, ulaganja su se u razmatranom razdoblju povećala za 25 %, što je uglavnom posljedica napora koje je industrija Unije uložila u racionalizaciju proizvodnje te povećanje učinkovitosti i produktivnosti kako bi se suočila sa sve prisutnijim jeftinim uvozom. No u istom se razdoblju povrat ulaganja, koji se izražava kao dobit u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja, smanjio za 79 % i stoga je slijedio isti trend kao i profitabilnost.

(239)

Stanje slično prethodno opisanom može se uočiti kad se analiziraju podaci dvaju proizvođača iz Unije koji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nisu prodavali u okviru dugoročnih ugovora. Tijekom istog razdoblja povrat ulaganja i novčani tok pali su na [0 + 10] %.

(240)

Zbog sve manje profitabilnosti i povrata ulaganja proizvođačima iz Unije u uzorku bit će sve teže prikupiti kapital za buduća ulaganja. S obzirom na tako brz pad povrata ulaganja, sposobnost proizvođača u uzorku za prikupljanje kapitala u budućnosti još je ugroženija.

(241)

U ispitnom je postupku utvrđeno da su mjere industriji Unije omogućile da tijekom razmatranog razdoblja barem djelomično zadrži znatne tržišne udjele. Većina pokazatelja štete upućuje na to da je gospodarsko stanje industrije Unije bilo teško. Kako je prethodno objašnjeno, ta se negativna kretanja objašnjavaju smanjenjem potrošnje u kombinaciji s posljedicama izbijanja pandemije bolesti COVID-19 i dampinškim uvozom iz Kine te dampinškim i subvencioniranim uvozom iz Indije koji su tijekom istog razdoblja stekli tržišni udio na štetu industrije Unije čiji se tržišni udio smanjio. Situaciju je dodatno pogoršalo naglo povećanje dampinškog uvoza iz Kine i Indije. Industrija Unije toj se situaciji prilagodila smanjenjem cijena i dobiti, koja je u razmatranom razdoblju ipak ostala pozitivna.

(242)

Konkretno, smanjili su se proizvodnja, obujam prodaje, tržišni udjeli i prodajne cijene, što je negativno utjecalo na produktivnost i na profitabilnost. Povećani pritisak dampinškog uvoza iz Indije i Kine na cijene prisilio je industriju Unije da smanji svoje prodajne cijene, što je negativno utjecalo na njezinu profitabilnost te se ona znatno smanjila tijekom razmatranog razdoblja. Naposljetku, brzo smanjenje povrata ulaganja negativno utječe na sposobnost industrije Unije da prikupi kapital i privuče ulaganja.

(243)

S druge strane, unatoč tendenciji smanjenja, industrija Unije i dalje je uspjela održati velik obujam prodaje i znatan tržišni udio. Isto tako, unatoč negativnom trendu, profitabilnost je tijekom razmatranog razdoblja ostala pozitivna. Stoga je Komisija zaključila da je industrija Unije tijekom razmatranog razdoblja bila izložena određenim negativnim kretanjima koja su 2021. dovela do općenito nepovoljne situacije, ali da tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(244)

Nakon objave indijska vlada tvrdila je da su povećane cijene sirovina nakon vojne agresije Ruske Federacije na Ukrajinu jedan od glavnih čimbenika smanjene profitabilnosti industrije Unije.

(245)

Ta tvrdnja nije potkrijepljena nikakvim dokazima. Vojna agresija i s njom povezana geopolitička situacija razvijale su se nakon razdoblja ispitnog postupka revizije, od veljače 2022., te stoga nisu utjecale na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja. Stoga je ta tvrdnja ocijenjena kao neosnovana.

(246)

Komisija je u uvodnoj izjavi 243. zaključila da industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Komisija je stoga u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe procijenila vjerojatnost ponavljanja štete koju je izvorno uzrokovao dampinški i subvencionirani uvoz iz Indije ako se dopusti istek mjera.

(247)

Kako bi utvrdila postoji li vjerojatnost ponavljanja štete koja je izvorno nastala zbog dampinškog i subvencioniranog uvoza iz Indije, Komisija je razmotrila sljedeće elemente: i. obujam proizvodnje i neiskorišteni kapacitet u Indiji, ii. obujam i cijene izvoza iz Indije na tržišta ostalih trećih zemalja, iii. postojeće mjere u ostalim trećim zemljama, iv. privlačnost tržišta Unije i v. vjerojatne razine cijena uvoza iz Indije i njihov utjecaj na stanje industrije Unije ako se dopusti istek mjera.

(248)

Na temelju informacija dostavljenih u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera (24) u razdoblju ispitnog postupka revizije ukupan indijski proizvodni kapacitet za sustave grafitnih elektroda procijenjen je na oko 160 000 tona, proizvodnja na oko 121 000 tona, a neiskorišteni kapacitet na oko 39 000 tona. Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije procijenjeni neiskorišteni kapacitet činio je približno 29 % potrošnje u Uniji.

(249)

Osim toga, informacije iz zahtjeva (25) upućuju na to da se očekuje da će jedan indijski proizvođač nastaviti povećavati svoj kapacitet za dodatnih 20 000 tona do početka 2023., čime će se neiskorišteni kapacitet povećati na 59 000 tona (43 % potrošnje u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije). Stoga kapaciteti za znatno povećanje količina izvoza u Uniju postoje, posebno zato što nema pokazatelja da bi tržišta trećih zemalja ili domaće tržište mogli apsorbirati bilo kakvu dodatnu proizvodnju.

(250)

Budući da nije uspostavljena suradnja i stoga nije bilo pouzdanijeg izvora za utvrđivanje obujma izvoza sustava grafitnih elektroda iz Indije u ostale treće zemlje osim Unije, analiza se temeljila na podacima iz baze podataka GTA za oznaku HS 8545 11. Tom oznakom HS obuhvaćeno je oko 82 % indijskog izvoza u Uniju (u usporedbi s podacima Eurostata za oznaku TARIC), dok pod oznakom HS 8545 90 nije obavljen gotovo nikakav uvoz u Uniju iz Indije. Podaci iz baze podataka GTA za HS 8545 11 stoga su se smatrali najpouzdanijim izvorom za analizu tržišta trećih zemalja.

(251)

Za društva GIL i HEG, dva poznata proizvođača sustava grafitnih elektroda u Indiji, utvrđeno je da su znatno orijentirana na izvoz te su 2021. izvezla više od 60 % svoje proizvodnje. Turska, Sjedinjene Američke Države, Unija i Egipat bili su njihova glavna izvozna tržišta. Obujam izvoza iz Indije od 2018. do razdoblja ispitnog postupka revizije općenito se smanjio za 14 %, ali se povećao za 16 % na tri glavna izvozna tržišta (Turska, Sjedinjene Američke Države i Egipat).

(252)

Analiza izvoznih cijena u deset najvažnijih izvoznih odredišta Indije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije pokazala je da je cijena FOB za izvoz u Uniju na indijskoj granici (2 727 EUR/tona) bila viša nego cijena za izvoz u Egipat, Južnu Koreju, Južnu Afriku, Meksiko i Ujedinjene Arapske Emirate, a niža nego za izvoz u Tursku, Sjedinjene Američke Države, Saudijsku Arabiju i Indoneziju. Međutim, s obzirom na ograničenja izvoza koja se primjenjuju na indijsku industriju, kako je objašnjeno u odjeljku 5.3., i uzimajući u obzir trenutačni neiskorišteni kapacitet u Indiji, smatralo se da bi indijski izvoznici, ako se dopusti istek mjera, dobili poticaj da prebace znatne količine izvoza iz trećih zemalja na privlačnije tržište Unije.

(253)

Nakon što je SAD u kolovozu 2018. uveo sankcije Iranu, Indija je izgubila svoje najveće izvozno odredište za sustave grafitnih elektroda (26). Prije sankcija Iran je bio među glavnim izvoznim odredištima Indije za sustave grafitnih elektroda s obujmom izvoza od oko 9 000 tona godišnje. Nakon uvođenja sankcija 2019. obujam izvoza iz Indije u Iran smanjio se na gotovo nula tona i ostao je na toj razini sljedećih godina.

(254)

Nadalje, Euroazijska ekonomska komisija produljila je antidampinške mjere na uvoz sustava grafitnih elektroda iz Indije do rujna 2023. po stopi od 16,04 % za društvo HEG te 32,83 % za društvo GIL i druge indijske proizvođače. Ruska Federacija, jedna od članica Euroazijske ekonomske unije, bila je važan potrošač sustava grafitnih elektroda čija je godišnja proizvodnja čelika iz elektrolučnih peći 2019. iznosila 24 milijuna tona. Indijski izvoz sustava grafitnih elektroda u Rusiju smanjio se s oko 840 tona 2018. na nula tona 2020. i 2021. Stoga će se zbog toga i već raspoloživog neiskorištenog kapaciteta dodatno smanjiti potencijalno dostupna izvozna tržišta za indijske proizvođače te će se, ako se dopusti istek mjera, dodatno povećati privlačnost tržišta Unije.

(255)

Privlačnost tržišta Unije dokazana je činjenicom da su se unatoč antidampinškim i kompenzacijskim pristojbama na snazi indijski sustavi grafitnih elektroda i dalje uvozili na tržište Unije. Tijekom razmatranog razdoblja Indija je i dalje bila druga najveća zemlja izvoznica u Uniju nakon Kine. Unatoč smanjenju od 2019. do 2020. zbog pandemije bolesti COVID-19 Indija je zadržala i povećala svoj izvoz u Uniju, s 5 800 tona 2018. na 6 500 tona u razdoblju ispitnog postupka revizije, kao i tržišni udio s 4 % u 2018. na 5 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. To je ista razina obujma izvoza i tržišnih udjela u Uniji kao i tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iz dviju prethodnih revizija zbog predstojećeg isteka mjera. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 192., cijena indijskog izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bila je znatno je niža od cijena na tržištu Unije.

(256)

Osim toga, iz javnih izjava društva HEG može se zaključiti da to društvo Uniju smatra važnim izvoznim tržištem na kojem želi povećati svoju prisutnost ako se ukinu antidampinške/antisubvencijske mjere (27).

(257)

Kako bi procijenila učinak budućeg uvoza na stanje industrije Unije, Komisija je smatrala da bi razine cijena indijskog izvoza bez antidampinških pristojbi bile razuman pokazatelj budućih razina cijena za tržište Unije. Na temelju toga utvrđeno je da prosječna marža sniženja cijena za proizvod iz postupka revizije, bez antidampinških i kompenzacijskih pristojbi, iznosi 41,1 % te se stoga smatra najboljim pokazateljem vjerojatnih razina cijena ako antisubvencijske mjere ne budu u primjeni.

(258)

S obzirom na njegovu intenzivnu upotrebu i potrebu za brzom zamjenom, korisnici proizvoda iz postupka revizije obično drže znatne zalihe tog proizvoda. Stoga je proizvod iz postupka revizije osjetljiv na cijene. Naglo povećanje uvoza po niskim cijenama prisilio bi industriju Unije da dodatno smanji svoje cijene, što je to već učinila kako bi se natjecala s uvozom iz Indije i Kine, kako je objašnjeno u odjeljku 4.4.3.1.

(259)

Osim toga, od travnja 2022. uvoz određenih sustava grafitnih elektroda iz Kine podliježe antidampinškoj pristojbi navedenoj u uvodnoj izjavi 199. Opseg proizvoda na koji se primjenjuju te pristojbe uvelike obuhvaća opseg proizvoda na koji se odnosi ovaj ispitni postupak, odnosno oznaku TARIC 8545110010. Stoga se očekuje da će se kineski tržišni udio smanjiti (s 20 % u razdoblju ispitnog postupka revizije). Time će se dodatno povećati privlačnost tržišta Unije za dampinški/subvencionirani uvoz iz Indije. S obzirom na trenutačni ili čak vjerojatno povećani neiskorišteni kapacitet spomenut u uvodnoj izjavi 249. i bez konkurencije kineskih proizvođača izvoznika, postoji velika vjerojatnost da će indijski proizvođači izvoznici znatno povećati svoj izvoz proizvoda iz postupka revizije na tržište Unije ako se dopusti istek mjera.

(260)

Osim toga, kako je prethodno objašnjeno u uvodnim izjavama od 221. do 224., na globalno stanje industrije Unije utječe posebna privremena situacija društva GrafTech Iberica. Dugoročni ugovori su istekli (velika većina njih istekla je već 2022.). Društvo GrafTech Iberica produljilo je 2022. neke postojeće dugoročne ugovore za jednu ili dvije godine. Međutim, produljenim dugoročnim ugovorima obuhvaćen je samo manji dio ukupne prodaje društva GrafTech Iberica. Čak i uz produljene dugoročne ugovore, krajem 2023. velika većina prodaje društva GrafTech Iberica više neće biti obuhvaćena postojećim dugoročnim ugovorima. Taj će se udio dodatno povećati krajem 2024. Osim toga, Komisija je napomenula da su se prosječne prodajne cijene društva GrafTech Iberica u razdoblju ispitnog postupka smanjile u odnosu na 2020. (čak i uz prodaju u okviru dugoročnih ugovora), što upućuje na to da je uvoz grafitnih elektroda iz Indije i Kine po niskim cijenama utjecao na njegovu prodaju. Stoga će najkasnije do kraja 2023. društvo GrafTech Iberica biti u istoj situaciji kao i ostali proizvođači te će biti u potpunosti izloženo utjecaju sve većeg obujma dampinškog i subvencioniranog uvoza iz Indije. To znači da bi se gospodarsko stanje industrije Unije dodatno pogoršalo ako se dopusti istek mjera.

(261)

Uz smanjenu profitabilnost industrija Unije ne bi mogla provoditi potrebna ulaganja. Naposljetku, to bi dovelo i do gubitka radnih mjesta i rizika od zatvaranja proizvodnih linija.

(262)

Nakon objave indijska vlada tvrdila je da u ovom slučaju ne postoji vjerojatnost ponavljanja štete, prvenstveno zato što je tržišni udio uvoza iz Indije u Uniju samo 5 % i da je svaka šteta za industriju Unije posljedica uvoza iz Kine, a ne iz Indije. Nadalje, indijska vlada tvrdila je da su niske uvozne cijene iz Indije reakcija na jeftini uvoz iz Kine.

(263)

Pri utvrđivanju postojanja vjerojatnosti ponavljanja štete izvorno uzrokovane dampinškim uvozom iz Indije, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 247., Komisija je razmotrila više elemenata, kao što su obujam proizvodnje i neiskorišteni kapacitet u Indiji, obujam izvoza i izvozne cijene iz Indije na tržišta ostalih trećih zemalja, postojeće mjere u ostalim trećim zemljama, privlačnost tržišta Unije i vjerojatne razine cijena uvoza iz Indije te njihov utjecaj na stanje industrije Unije ako se dopusti istek mjera. Indijska vlada u svojim primjedbama nije dovela u pitanje analizu ni zaključak Komisije o bilo kojem od tih elemenata osim onog iz uvodne izjave 127. Suprotno onomu što je indijska vlada implicirala u svojim primjedbama, Komisija svoj nalaz o vjerojatnosti ponavljanja štete nije temeljila na tržišnom udjelu uvoza sustava grafitnih elektroda iz Indije u Uniju zabilježenom tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(264)

Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(265)

Nadalje, indijska vlada tvrdila je da tržište Unije nije cjenovno privlačno tržište za indijske proizvođače izvoznike jer su njihove izvozne cijene u Uniju niže od izvozne cijene sustava grafitnih elektroda za ostale treće zemlje.

(266)

Komisija je u uvodnoj izjavi 252. potvrdila da su indijske izvozne cijene za neke treće zemlje više od izvoznih cijena za Uniju. Međutim, cijene za neka druga izvozna tržišta, koja su važna indijskim proizvođačima izvoznicima, niže su od cijena za Uniju. Nadalje, kako je objašnjeno u odjeljku 4.3.1., tržišni udio indijskog izvoza u Uniji povećao se tijekom razmatranog razdoblja. Stoga je zbog prethodno navedenih razloga Komisija zaključila da je ta tvrdnja neosnovana.

(267)

S obzirom na navedeno, Komisija je zaključila da bi istek mjera vrlo vjerojatno uzrokovao znatno povećanje dampinškog i subvencioniranog uvoza iz Indije po cijenama nižima od cijena industrije Unije, što bi pogoršalo gospodarsko stanje industrije Unije. Vrlo je vjerojatno da bi to dovelo do ponavljanja materijalne štete te bi stoga održivost industrije Unije bila ozbiljno ugrožena.

(268)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije kao cjeline. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih raznih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika, distributera i korisnika.

(269)

Sve zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoja stajališta u skladu s člankom 21. stavkom 2. osnovne uredbe.

(270)

Industrija Unije sastoji se od pet grupa koje proizvode grafitne elektrode u Uniji. Sve su grupe u potpunosti surađivale u ispitnom postupku. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 15., Komisija je odabrala uzorak proizvođača iz Unije. Uzorak se sastojao od triju proizvođača iz Unije koji su dostavili odgovor na upitnik. Uzorak se smatrao reprezentativnim za industriju Unije.

(271)

Kako je prethodno navedeno, industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu tijekom razmatranog razdoblja, ali je njezino stanje osjetljivo, što potvrđuju negativna kretanja pokazatelja štete. Ukidanje antidampinških pristojbi dovelo bi do vjerojatnog ponavljanja materijalne štete, što bi se pretvorilo u smanjenje obujma prodaje i proizvodnje te tržišnog udjela, a to bi pak rezultiralo smanjenjem dobiti i broja radnih mjesta.

(272)

S druge strane, industrija Unije pokazala se održivom. Nakon posljednje revizije zbog predstojećeg isteka mjera uspjela je poboljšati svoje stanje u poštenim uvjetima na tržištu Unije, ulagati i poslovati s dobiti koja je veća od ciljne dobiti utvrđene u početnom ispitnom postupku. Nastavkom primjene mjera spriječilo bi se da jeftini uvoz iz Indije preplavi tržište Unije i tako industriji Unije omogućilo održavanje održivih razina cijena i profitabilnosti potrebnih za buduća ulaganja.

(273)

Komisija je na temelju toga zaključila da je zadržavanje kompenzacijskih mjera u interesu industrije Unije.

(274)

Nakon konačne objave indijska vlada primijetila je da bi, s obzirom na to da su antisubvencijske pristojbe na snazi već gotovo 20 godina, daljnji nastavak pristojbi doveo do prekomjerne zaštite i ugušio tržišno natjecanje na tržištu EU-a. Nema opravdanja za nastavak primjene pristojbi tijekom više od 20 godina.

(275)

Komisija je pronašla dokaze da se subvencioniranje indijskog izvoza nastavilo tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Stoga, čak i ako su mjere već dugo na snazi, produljenje pristojbi u skladu je s pravilom o zaštiti od subvencioniranog uvoza. Ne postoji ni rizik od negativnog utjecaja na tržišno natjecanje na tržištu EU-a jer se pristojbama samo kompenzira subvencioniranje i ponovno uspostavlja pošteno međunarodno tržišno natjecanje.

(276)

Komisija je stupila u kontakt sa svim nepovezanim uvoznicima, trgovcima i korisnicima koji su joj poznati. Nije se javila nijedna zainteresirana strana.

(277)

S obzirom na nesuradnju uvoznika, trgovaca ili korisnika, nisu bile dostupne informacije o učinku pristojbi na te strane. Međutim, početnim ispitnim postupkom utvrđeno je da učinak na druge zainteresirane strane nije takav da bi se smatralo da su mjere protivne interesu Unije, a u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera utvrđeno da zadržavanje mjera ne bi imalo znatan negativan učinak na stanje tih strana.

(278)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da zadržavanje kompenzacijskih mjera koje su na snazi ne bi imalo znatne negativne učinke na uvoznike, trgovce ili korisnike.

(279)

Nakon objave indijska vlada tvrdila je da zadržavanje antidampinških mjera nije u interesu industrije Unije. Indijska vlada tvrdila je da je činjenica da su proizvodi nabavljeni od društva GrafTech Iberica kupljeni na temelju dugoročnih ugovora dovela do umjetno visoke i protutržišne prodajne cijene koja nije pokazatelj tržišne cijene sustava grafitnih elektroda u Uniji. Posljedice te umjetno visoke prodajne cijene osjetili bi korisnici na kraju proizvodnog lanca u Uniji.

(280)

Kako je prethodno objašnjeno u uvodnoj izjavi 194., dugoročni ugovori nisu neuobičajena poslovna praksa, a slobodno ih sklapaju obje strane koje se slažu s njihovim uvjetima jer pretpostavljaju da će im biti korisni. Stoga Komisija smatra da se dugoročni ugovori i posljedične cijene ne mogu smatrati protutržišnima. Nadalje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 235., do kraja 2023. isteći će većina dugoročnih ugovora koje je potpisalo društvo GrafTech Iberica te će to društvo biti u istoj situaciji kao i ostali proizvođači, odnosno bit će u potpunosti izloženo utjecaju sve većeg obujma dampinškog uvoza iz Indije.

(281)

Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(282)

Nadalje, indijska vlada tvrdila je da nastavak primjene pristojbi ne bi bio u interesu Unije jer će se učinak tih pristojbi prenijeti na kupce.

(283)

Ta je tvrdnja ocijenjena kao neosnovana. Komisija je procijenila interes korisnika u uvodnim izjavama od 276. do 278. te je zaključeno da zadržavanje antidampinških mjera koje su na snazi ne bi imalo nikakve znatne negativne učinke na korisnike.

(284)

S obzirom na navedeno Komisija je zaključila da nije bilo uvjerljivih razloga u interesu Unije protiv zadržavanja postojećih mjera na uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz Indije.

(285)

Na temelju zaključaka koje je donijela o nastavku subvencioniranja iz Indije, vjerojatnosti ponavljanja štete uzrokovane subvencioniranim uvozom iz Indije i interesu Unije Komisija je utvrdila da bi trebalo zadržati kompenzacijske mjere na uvoz određenih sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Indije.

(286)

Stope kompenzacijske pristojbe za pojedinačna društva navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se isključivo na uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz Indije koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz proizvoda iz postupka revizije koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Taj uvoz ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi kompenzacijske pristojbe.

(287)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa kompenzacijske pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (28). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(288)

Sve zainteresirane strane obaviještene su o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Nakon te obavijesti također im je odobreno razdoblje za iznošenje prigovora.

(289)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (29), kada se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije prvoga kalendarskog dana svakog mjeseca.

(290)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,