EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 19.7.2021.
COM(2021) 431 final
PRILOG
Prijedlogu provedbene odluke Vijeća
o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Češke
{SWD(2021) 211 final}
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 19.7.2021.
COM(2021) 431 final
PRILOG
Prijedlogu provedbene odluke Vijeća
o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Češke
{SWD(2021) 211 final}
PRILOG
A. KOMPONENTA 1.1.: Digitalne usluge za građane i poduzeća
Tom se komponentom češkog plana podupire suočavanje s izazovom početnog pružanja digitalnih javnih usluga povećanjem broja digitalnih javnih usluga koje se pružaju građanima i poduzećima i prilagođenošću njima te osiguravanjem dosljednog i visokokvalitetnog upravljanja podacima u javnoj upravi. Prema rezultatima indeksa digitalnoga gospodarstva i društva (DESI 2020.) Češka ima ispodprosječnu razinu pružanja digitalnih javnih usluga građanima i poduzećima.
Cilj je ove komponente stvoriti portale usmjerene na klijente (građani, pravosuđe, poduzetništvo, zdravstvena skrb) i promicati olakšavanje razmjene podataka i upravljanja njima unutar uprave radi usklađivanja s načelom „samo jednom”.
Provedbom reformi u okviru ove komponente osiguravaju se uvjeti za dobro upravljanje bazama podataka i za kontrolirani pristup podacima. Također olakšavaju pružanje rješenja e-zdravstva, uključujući razvoj portala e-zdravstva, veću međusobnu povezanost i interoperabilnost pružatelja zdravstvene zaštite i središnju evidenciju, telemedicinu i sekundarnu uporabu zdravstvenih podataka.
Cilj je ulaganja provedba 22 projekta za poboljšanje usluga e-uprave koje se pružaju krajnjim korisnicima i pet projekata kojima se povećava pristup otvorenim podacima u javnoj upravi. Tom će se komponentom povećati i digitalizacija pravosudnog sustava tako što će se sudovima osigurati oprema za audiovizualno snimanje i proizvodnju podataka te uspostava portala Pravosuđe kojim se zainteresiranim stranama omogućuje jednostavan pristup i digitalne usluge.
Tom se komponentom podupire preporuka za Češku br. 3 iz 2019., u skladu s kojom Češka usmjerava gospodarsku politiku povezanu s ulaganjima na digitalnu infrastrukturu, preporuka za Češku br. 1 iz 2020., u skladu s kojom Češka jača uvođenje usluga e-zdravstva, i preporuka za Češku br. 3 iz 2020., prema kojoj Češka podupire mala i srednja poduzeća smanjenjem administrativnog opterećenja i usmjerava ulaganja u digitalnu tranziciju.
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu u skladu s tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01).
A.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Reforma 1: Uvjeti za upravljanje skupom kvalitetnih podataka i osiguravanje kontroliranog pristupa podacima
Reformom se uspostavlja sveobuhvatan zakonodavni, normizacijski i organizacijski okvir za visokokvalitetno upravljanje i upravljanje podacima javne uprave. Reformom će se stvoriti alat za razmjenu podataka („upravljanje pristupom”) kako bi se drugim dijelovima javne uprave, kao i kvalificiranim trećim subjektima, omogućio pristup podacima koji nisu javni u skladu s načelima FAIR (vidljivost, dostupnost, interoperabilnost i ponovna upotrebljivost). Reformom se u češko pravo uključuju načela dobrog upravljanja podacima.
Provedba mjere mora biti dovršena do 31. prosinca 2025.
Reforma 2: Usluge e-zdravstva
Tom će se reformom povećati digitalizacija zdravstvenog sektora provedbom sljedećih aktivnosti:
·definiranje standarda interoperabilnosti u skladu s Europskim okvirom interoperabilnosti za e-zdravstvo i definiranje pravila kojima se uređuje telemedicina;
·stvaranje kataloga usluga, uključujući sljedeće nove usluge e-zdravstva: i. katalog normi; ii. katalog digitalnih usluga; iii. referentni registar zdravstvenih djelatnika; iv. referentni registar pacijenata; v. usluge identifikacije/autentikacije za pacijente i zdravstvene djelatnike; vi. usluge povezane sa sažetkom o pacijentu; vii. usluge e-naručivanja;
·proširenje funkcionalnosti nacionalnog portala za informiranje o zdravlju kako bi se njima obuhvatile dodatne funkcije za javnost, pacijente, pružatelje zdravstvenih usluga i druge ovlaštene subjekte;
·povezivanje najvažnijih pružatelja zdravstvenih usluga s uslugama e-zdravstva u skladu s pravilima interoperabilnosti i potpuni rad portala e-zdravstva s povećanom funkcionalnošću i katalogom usluga;
·jačanje kibersigurnosti pružatelja zdravstvene zaštite u smislu Zakona br. 372/2011 u Pragu i kibersigurnost vladinih tijela u okviru Ministarstva zdravstva.
Reforma mora biti dovršena do 31. prosinca 2025.
Ulaganje 1: Digitalne usluge za krajnje korisnike
Ulaganjem se provode međusobno povezani projekti kako bi se povećao broj usluga e-uprave dostupnih putem portala Građani i Poduzetnici te broj unaprijed ispunjenih obrazaca na temelju informacija pohranjenih u informacijskom sustavu javne uprave. Ulaganje će dovesti do lakšeg i jednostavnijeg pristupa građana i poduzeća digitalnim javnim uslugama putem jedinstvene platforme federalnih portala te do povezivanja informacijskih sustava, uključujući sustave kojima se podupiru sanitarne mjere povezane s pandemijom bolesti COVID-19. Kao rezultat toga, sve veći broj digitalnih usluga postaje dostupan krajnjim korisnicima putem jedinstvene površine za prijavu te se povećava broj unaprijed ispunjenih obrazaca i elektroničkog podnošenja javnoj upravi.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. ožujka 2026.
Ulaganje 2: Razvoj otvorenih podataka i fonda za javne podatke
Ulaganje uključuje jedan program s četiri međusobno povezana projekta čiji je cilj poticanje objavljivanja novih otvorenih i javnih skupova podataka. Ti se projekti sastoje od objavljivanja popisa kodova koji se upotrebljavaju u javnoj upravi u javnim bazama podataka, razvoja nacionalnog kataloga otvorenih podataka, poboljšanja alata za pristup statističkim podacima i stvaranja modernog metainformacijskog sustava za tijela Državne službe za statistiku.
To se ulaganje provodi do 31. prosinca 2024.
Ulaganje 3: Digitalne usluge za pravosuđe
Cilj je ulaganja povećati transparentnost nacionalnog pravosudnog sustava stvaranjem portala e-pravosuđe koji ispunjava kibersigurnosne zahtjeve i pruža internetske usluge i pristup informacijama krajnjim korisnicima. Taj je portal povezan s Portalom za građane. Nadalje, transparentnost i učinkovitost dodatno se povećavaju digitalizacijom zapisnika sa sudskih rasprava i opremanjem prostorija za saslušanje audiovizualnim uređajima za snimanje podataka.
To se ulaganje provodi do 31. prosinca 2023.
A.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis i jasna definicija svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
1 |
Reforma 1: Uvjeti za upravljanje skupom kvalitetnih podataka i osiguravanje kontroliranog pristupa podacima |
Ključna etapa |
Dovršetak revizije podataka na razini središnje vlasti i donošenje koncepcijskog dokumenta „Strategija kontroliranog pristupa podacima kako bi se osigurali uvjeti za kvalitetno upravljanje prikupljanjem podataka o javnoj upravi” od strane vlade, koji čini osnovu za novo zakonodavstvo o upravljanju podacima |
Zaključak revizije podataka tijela središnje državne uprave (ukupno 32 institucije) i donošenje strateškog idejnog dokumenta od strane vlade. |
Q4 |
2023. |
Revizija podataka i strategija koja iz toga proizlazi služe kao temelj za pripremu zakonodavnih izmjena kako bi se dobro upravljanje podacima uključilo u javnu upravu u skladu s načelima FAIR-a i u skladu s predviđenim Europskim aktom o upravljanju podacima. |
|||
|
2 |
Reforma 1: Uvjeti za upravljanje skupom kvalitetnih podataka i osiguravanje kontroliranog pristupa podacima |
Ciljna vrijednost |
Uvođenje novih metodologija za upravljanje podacima u javnoj upravi |
Broj novih tijela javne uprave |
0 |
32 |
Q4 |
2025. |
Standardi za dobro upravljanje podacima u skladu s načelom FAIR koje treba razviti za primjenu u javnoj upravi, a koje donose i provode nadležna tijela. |
|
|
3 |
Reforma 2: e-zdravstvo |
Ključna etapa |
Definicija standarda interoperabilnosti u skladu s Europskim okvirom interoperabilnosti za e-zdravstvo i definiranje pravila kojima se uređuje telemedicina |
Donošenje standarda i propisa od strane Ministarstva zdravstva |
Q1 |
2022. |
Mjerom se utvrđuju standardi, pravila i zahtjevi kojima se uređuje interoperabilnost pružatelja zdravstvene zaštite i ona služi kao osnova za prilagodbu zdravstvenih sustava. Pravila kojima se uređuju usluge telemedicine utvrđuju se kako bi se odredili uvjeti za pružanje takvih usluga. |
|||
|
4 |
Reforma 2: e-zdravstvo |
Ciljna vrijednost |
Broj novih usluga telemedicine koje su uvedene i stavljene na raspolaganje pacijentima |
Broj |
0 |
5 |
Q4 |
2025. |
Nove usluge telemedicine razvijene su i stavljene na raspolaganje pacijentima nakon što je Ministarstvo zdravstva odobrilo provedbu projekta. |
|
|
5 |
Reforma 2: e-zdravstvo |
Ciljna vrijednost |
Završetak projekata za provedbu novih digitalnih zdravstvenih usluga. |
Broj |
1 |
8 |
Q4 |
2025. |
Dovršeni projekti uključuju pametnu karantenu 2.0; promicanje digitalnih zdravstvenih usluga; rješenja portala e-zdravstva i sekundarnu uporabu zdravstvenih podataka. Ti projekti dovode do uvođenja sljedećih usluga:
3. referentni registar zdravstvenih djelatnika, 4. referentni registar pacijenata, 5. usluge identifikacije/autentikacije za pacijente i zdravstvene djelatnike, 6. usluge sažetka pacijenata, 7. eOrder usluge |
|
|
6 |
Reforma 2: e-zdravstvo |
Ciljna vrijednost |
Povezivanje pružatelja zdravstvenih usluga/medicinske opreme s uslugama e-zdravstva u skladu s pravilima interoperabilnosti i potpuni rad portala e-zdravstva s povećanom funkcionalnošću i katalogom usluga |
0 |
15 |
Q4 |
2025. |
Mjera bi trebala dovesti do povezivanja pružatelja zdravstvene zaštite u interoperabilnom sustavu s e-zdravstvenim portalom, koji pružatelji usluga mogu upotrebljavati za unos informacija i komunikaciju s, među ostalim, građanima, pružateljima zdravstvenih usluga i društvima za zdravstveno osiguranje. |
||
|
7 |
Ulaganje 1: Digitalne usluge za krajnje korisnike |
Ključna etapa |
Potpuno funkcioniranje jedinstvenog digitalnog pristupnika |
Početak rada jedinstvenog digitalnog pristupnika koji pruža usluge građanima i poduzećima |
Q4 |
2022. |
Jedinstvena platforma za građane i poduzeća kojom se omogućuje barem sljedeće: podnošenje početne prijave za upis u javnu visokoškolsku instituciju; zahtjev za određivanje mjerodavnog zakonodavstva u skladu s glavom II. Uredbe (EZ) br. 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti; zahtjev za mirovinu i predmirovinske naknade iz obveznih sustava; zahtjev za financiranje visokog obrazovanja, na primjer u obliku stipendije i zajma javnog tijela ili ustanove. |
|||
|
8 |
Ulaganje 1: Digitalne usluge za krajnje korisnike |
Ključna etapa |
Povezivanje sustava Sick Note sa regionalnim higijenskim postajama i projektom Pametna karantena koji je razvijen za borbu protiv zaraze bolešću COVID-19 u populaciji i dovršetak razvoja triju informacijskih sustava |
Uspješno povezivanje postojećih sustava i razvoj novih sustava |
Q4 |
2023. |
Dovršena povezanost sustava Sick Note, regionalnih higijenskih postaja i projekta Pametna karantena s ciljem smanjenja administrativne složenosti i poboljšanja sustava razvijenih tijekom pandemije bolesti COVID-19 te razvoja i poboljšanja dodatnih triju informacijskih sustava: DOP – Baza podataka o obvezama informiranja: Globalni distribucijski sustav u turizmu; Proširenje Državne uprave za sirovine (SSHR). |
|||
|
9 |
Ulaganje 1: Digitalne usluge za krajnje korisnike |
Ključna etapa |
Potpuni rad 4 informacijska sustava |
Početak rada četiriju razvijenih informacijskih sustava za pružanje usluga krajnjim korisnicima |
Q4 |
2024. |
Dovršeni su sljedeći projekti: Razvoj digitalnog registra; Jedinstveni portal kontrolne evidencije (JePEK); SIS_2 Alati za središnju obradu statističkih zadaća; E-turizam |
|||
|
10 |
Ulaganje 1: Digitalne usluge za krajnje korisnike |
Ciljna vrijednost |
Završetak navedenih projekata koji dovode do povećanja broja ispunjenih obrazaca koje su fizičke i pravne osobe elektroničkim putem poslale državnim tijelima (putem portala ili digitalnih sandučića elektroničke pošte) |
|
Broj |
26 839 874 |
53 679 748 |
Q1 |
2026. |
Mjere dovode do povećanja broja elektroničkih ispunjenih obrazaca koji se podnose putem portala i sandučića podataka za 100 % u razdoblju od 1. siječnja 2025. do 31. prosinca 2025. u odnosu na referentnu osnovu za 2019. To se postiže dovršenjem sljedećih temeljnih projekata: Provedba zakonodavnih promjena u informacijskom sustavu katastarskih nekretnina (ISKN); Nove digitalne usluge za male organizacije; Digitalna usluga u okviru Integriranog informacijskog sustava češke Uprave za socijalnu sigurnost (IIS ČSSZ); Sustav za provjeru ulaganja; NDIS uspostavlja novi sustav poreznih informacija; Portal poduzetnika; Portal javne uprave 2.0 (Portal za građane); SIS1_Jedinstvena točka prikupljanja podataka – jedinstveno sučelje za pružanje podataka; Usluge tehničkog i patentnog informacijskog sustava; Elektroničko podnošenje odjelu za okoliš; Razvoj podnesaka češkoj upravi za socijalnu sigurnost i poveznica na digitalne usluge za javnu upravu; Daljnji razvoj češke uprave za socijalnu sigurnost – informacijsko i komunikacijsko sučelje – jedinstveno rješenje portala za rad i socijalna pitanja i njezino povezivanje digitalne usluge s javnom upravom; Razvoj novih internetskih prezentacija za Ministarstvo poljoprivrede. |
|
11 |
Ulaganje 2: Razvoj otvorenih podataka i javnih podataka |
Ključna etapa |
Proširenje nacionalnog kataloga otvorenih podataka s naprednim funkcijama |
Potpuno funkcionalan nacionalni katalog otvorenih podataka s naprednim funkcijama i uslugama, uključujući dovršetak projekata s popisa. |
|
|
|
Q4 |
2022. |
Nacionalni katalog otvorenih podataka registrira i objavljuje otvorene i javne podatke i informacije cijele javne uprave na jednom mjestu. Ima napredne funkcionalnosti za pretraživanje, povećanje broja katalogiziranih podataka i usluga, uključujući objavljivanje popisa kodova u javnom fondu podataka; novi alati za pristup statističkim podacima i metasustavu za usluge državne statistike. |
|
12 |
Ulaganje 2: Razvoj otvorenih podataka i javnih podataka |
Ciljna vrijednost |
Povećanje broja proizvođača otvorenih podataka u javnoj upravi koji objavljuju otvorene podatke u nacionalnom katalogu otvorenih podataka |
|
Broj novih javnih subjekata |
23 |
100 |
Q4 |
2024. |
Ulaganja dovode do povećanja od 77 novih subjekata koji objavljuju otvorene podatke u javnoj upravi. |
|
13 |
Ulaganje 3: Digitalna usluga za pravosuđe |
Ključna etapa |
Uvođenje nove tehnološke platforme portala Pravosuđe kojom se digitalne usluge stavljaju na raspolaganje građanima i koja je povezana sa središnjim Portalom građana |
Ažuriranje i potpuno funkcioniranje portala Pravosuđe s proširenim funkcijama |
Q4 |
2023. |
Mjerom se stvara novi portal Pravosuđe povezan s Portalom za građane. Funkcionalnosti i dizajn definiraju se nakon procjene potreba i korisničkih anketa. Redizajn portala pravosuđe.cz provodi se u 8 paketa tematski sličnih internetskih stranica. Svaki paket sastojat će se od faze anketiranja usmjerenog na korisnike i faze izrade sadržaja. |
|||
|
14 |
Ulaganje 3: Digitalna usluga za pravosuđe |
Ciljna vrijednost |
Opremanje sudnica s pomoću uređaja za snimanje audiovizualnih podataka |
Broj sudnica |
370 |
1100 |
Q4 |
2023. |
Mjerom se nabavlja audiovizualna oprema za sudnice kako bi se omogućilo digitalno snimanje saslušanja i postupaka radi veće transparentnosti. |
|
B. KOMPONENTA 1.2.: Digitalni sustavi javne uprave
Ovom komponentom češkog plana za oporavak i otpornost nastoji se odgovoriti na izazov jačanja digitalne transformacije u češkoj javnoj upravi te poticanja suradnje i razmjene među javnim institucijama.
Cilj mu je osigurati razvoj povezane baze podataka informacijskih sustava javne uprave, podupirući i omogućavajući komponentu 1.1, kojom se podupire širenje usluga e-uprave koje se pružaju krajnjim korisnicima. Komponenta razvija osnovne registre, uključujući zdravstvene registre, i povezuje baze podataka javne uprave i relevantne IT sustave kako bi se smanjila složenost postupaka za poduzeća i građane te osigurala sigurna razmjena podataka unutar javne uprave.
Cilj je provedbe reformi u okviru ove komponente osigurati standardizirani i usklađen pristup razvoju informacijskih sustava programa u javnoj upravi. Pružaju usluge stručnog znanja i savjetovanja putem centara za stručnost. Također razvijaju i konsolidiraju fragmentirane zdravstvene registre kako bi ih pripremili za pružanje zajedničkih usluga i razmjenu informacija.
Ulaganja su usmjerena na razvoj i povezivanje temeljnih registara, na poticanje međupovezanosti i ažuriranja informacijskih sustava povezanih s programom u području starenja stanovništva, na ulaganje u opremu i infrastrukturu za usluge e-pravosuđa te na poboljšanje kibersigurnosti javne uprave.
Tom se komponentom podupire preporuka za Češku br. 3 iz 2019., u skladu s kojom Češka usmjerava gospodarsku politiku povezanu s ulaganjima na digitalnu infrastrukturu, preporuku za Češku br. 1 iz 2020, u skladu s kojom Češka jača uvođenje usluga e-zdravstva, i preporuku za Češku br. 3 iz 2020., u skladu s kojom Češka podupire mala i srednja poduzeća smanjenjem administrativnog opterećenja i usmjerava ulaganja u digitalnu tranziciju.
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu u skladu s tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01).
B.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Reforma 1: Centri stručnosti za potporu e-upravi, kibersigurnosti i e-zdravstvu
Reformom se osnivaju centri za stručnost e-uprave koji pružaju smjernice, stručno znanje, usluge savjetovanja i zajedničke standarde u cijeloj javnoj upravi kako bi se osigurala dosljedna provedba mjera za digitalizaciju i modernizaciju informacijskih sustava predviđenih u komponentama 1.1 i 1.2. To se provodi kroz tri centra za stručnost (Kibersigurnost; e-zdravstvo; Centri za stručnost e-uprave) koji su se temeljili na javnoj upravi, pružajući potporu javnim tijelima u područjima analize, arhitekture sustava, korisničkog iskustva i dizajna korisničkog sučelja, kibersigurnosnih rješenja ili rješenja portala te upravljanja projektima.
Ta se reforma provodi do 31. prosinca 2025.
Reforma 2: Razvoj sustava kojima se podupire digitalizacija zdravstva
Reformom se ubrzava i olakšava stvaranje usklađene infrastrukture e-zdravstva, uključujući stabilizaciju i standardizaciju baze podataka o zdravstvenoj skrbi. Mjera je podijeljena na nekoliko međusobno povezanih projekata kojima se provode referentni registri pružatelja zdravstvenih usluga, zdravstvenih djelatnika i pacijenata, koji su povezani s referentnim registrima e-uprave; zdravstveni registri higijenske službe i zdravstveni registri onkoloških, kardiovaskularnih i drugih bolesti; projekt izgradnje informacijskog sustava za potporu upravljanju higijenskom službom u Češkoj; proširenje postojeće funkcionalnosti e-recepta uključuje recepte za opojne droge i psihotropne tvari te uvođenje usluge elektroničkih vaučera, izgradnja infrastrukture kojom se podupire sustav skrbi za pacijente s rijetkim bolestima.
Mjera uključuje i pružanje programa osposobljavanja kako bi se proširila uporaba usluga e-zdravstva i digitalnih usluga u zdravstvenom sektoru, prvenstveno namijenjenih zdravstvenom osoblju.
Reforma se provodi do 31. prosinca 2025.
Ulaganje 1: Razvoj i poboljšanje pojedinačnih informacijskih sustava
Ulaganje se sastoji od projekata čiji je cilj ažuriranje, poboljšanje i povezivanje informacijskih sustava povezanih sa starenjem stanovništva, čime se omogućuje pružanje novih i poboljšanih usluga građanima i poduzećima u područjima politike zapošljavanja, socijalne sigurnosti, medicinske procjene, statistike, putovnica te viza i usluga kako je predviđeno u komponenti 1.1. Ti projekti dovode do poboljšanja ukupno deset informacijskih sustava.
Ulaganje se provodi do 31. prosinca 2025.
Ulaganje 2: Razvoj ključnih registara i objekata za e-upravu
Ulaganjem se stvaraju i nadograđuju temeljni registri u Češkoj, posebno Registar pojedinaca, Registar stanovništva, Registar prava i obveza, Registar teritorijalnih identifikacijskih oznaka, adresa i nekretnina, informacijski sustav ORG te uključuje razvoj informacijskog sustava zajedničkih usluga koji povezuje podatke iz različitih informacijskih sustava u povezanu bazu podataka. To se postiže s pomoću dvadeset međusobno povezanih projekata. Osim registara, novi objekti uključuju novi podatkovni centar i razvoj oblaka e-uprave za računalne usluge i razvoj tehnološke infrastrukture javne uprave.
To ulaganje provodi se do 31. ožujka 2026.
Ulaganje 3: Kibersigurnost
Cilj je ulaganja povećanje kibersigurnosti infrastrukture i informacijskih sustava IKT-a u javnoj upravi i zdravstvu, u skladu s Aktom o kibersigurnosti, u skladu s nacionalnom strategijom za kibersigurnost. Mjera uključuje projekte koji dovode do i. modernizacije i proširenja kapaciteta policijskih snaga u Češkoj za otkrivanje i identifikaciju sigurnosnih incidenata i incidenata IKT-a te odgovor na njih te ii. povećanje kibersigurnosti najmanje deset informacijskih sustava.
Ulaganje se provodi do 31. prosinca 2025.
Ulaganje 4: Stvaranje uvjeta za digitalno pravosuđe
Cilj je ulaganja modernizacija radnog okruženja pravosudnog sustava i omogućivanje nastavka rada u vrijeme ograničenih fizičkih kontakata, čime se povećava otpornost nacionalnog pravosudnog sustava. Ulaganje se sastoji od tri međusobno povezana projekta, koji uključuju i. analizu upotrebe podataka i mapiranje potreba za digitalizacijom u pravosudnom sektoru, zajedno s uvođenjem skladišta podataka i povećanim kapacitetom pohrane, ii. povećanje kapaciteta infrastrukture koja omogućuje daljinski pristup i iii. povećanje broja opremljenih prostorija za videokonferencije za pravosuđe.
Ulaganje se provodi do 31. prosinca 2024.
B.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
15 |
Ulaganje 1: Razvoj informacijskih sustava |
Ključna etapa |
Uspješno uspostavljanje i rad univerzalne kontaktne točke koja klijentima omogućuje komunikaciju s javnom upravom na jednom mjestu. |
U funkciji su dva ključna sustava češke javne uprave, odnosno sustav CzechPOINT 2.0 (u vezi s građanima i dužnosnicima) i središnji prostor javne uprave za provjeru autentičnosti, tzv. CAAIS (za dužnosnike) |
Q4 |
2022. |
Ključna etapa obuhvaća provedbu sustav CzechPOINT 2.0 koji javnosti pruža niz potpomognutih usluga, izvatke iz informacijskih sustava javne uprave i mogućnost podnošenja popunjenih obrazaca državnoj upravi ili komunikacije s njom. Ključna etapa uključuje i informacijski sustav za središnju autentikaciju (CAAIS). Ključna etapa smatra se ispunjenom kada se oba dijela provedu i budu dostupna krajnjim korisnicima. |
|||
|
16 |
Ulaganje 1: Razvoj informacijskih sustava |
Ključna etapa |
Uspješna nadogradnja i rad sustava ePassport (ePasy) i sustava viza EVC2 |
Poboljšani sustav e-plaćanja povezan je s ključnim registrima, EVC2 ima funkcionalnost kratkoročnih i dugoročnih viza u skladu sa sustavom ulaska/izlaska (EES), a oba su sustava dostupna krajnjim korisnicima. |
Q4 |
2022. |
Povezivanjem e-plaćanja s ključnim registrima i sustavom viza EVC2 uvedena je funkcionalnost kratkoročnih i dugoročnih viza u skladu s EES-om. |
|||
|
17 |
Ulaganje 1: Razvoj informacijskih sustava |
Ključna etapa |
Uspješno funkcioniranje integriranog sustava za strance kojim se smanjuje administrativno opterećenje stranaca i javnih službenika |
Novi integrirani sustav za strance u funkciji je i pruža usluge krajnjim korisnicima |
Q4 |
2024. |
Ključna etapa mjere uspostavlja novi integrirani sustav za strance (ICAS) koji omogućuje strancima registriranima u Češkoj da upravljaju poslovima povezanima s boravištem nasljednika putem novih digitalnih usluga za klijente iz javne uprave u određenom odjeljku. |
|||
|
18 |
Ulaganje 1: Razvoj informacijskih sustava |
Ciljna vrijednost |
Ugovaranje provedbe projekata navedenih u informacijskom sustavu koji čine pozadinu razvoja informacijskih sustava za javnu upravu |
Broj |
0 |
8 |
Q2 |
2024. |
Cilj se postiže sklapanjem ugovora za sljedeće projekte: 1. Centralizacija sustava za samozaposlene osobe 2. Elektronička razmjena informacija o socijalnoj sigurnosti 3. Informacijski sustav o bespovratnim sredstvima 4. Služba za liječničku procjenu 5. Optimizacija registra podataka za administraciju socijalne sigurnosti 6. Sustav podružnica usluga e-prijave 7. Središnja točka za provjeru autentičnosti za češki statistički ured i integracija statističkih registara u povezani skup podataka 8. Informacijski sustav muzejskih zbirki |
|
|
19 |
Ulaganje 1: Razvoj informacijskih sustava |
Ciljna vrijednost |
Uspješno funkcioniranje novih ili nadograđenih informacijskih sustava javne uprave, što uključuje dovršetak projekata ugovorenih u okviru 16. cilja |
Broj |
0 |
8 |
Q4 |
2025. |
U okviru ove mjere u cilj se uključuje broj novih ili moderniziranih informacijskih sustava i projekata provedenih kao dio ovog ulaganja. Svi ti sustavi novi ili modernizirani informacijski sustavi i projekti koji se provode kao dio ulaganja moraju biti operativni i poboljšati komunikaciju u javnoj upravi i poboljšati kvalitetu usluga za korisnike javne uprave. Modernizirani informacijski sustavi i dovršeni projekti uključuju sljedeće: 1. Centralizacija sustava za samozaposlene osobe 2. Elektronička razmjena informacija o socijalnoj sigurnosti 3. Informacijski sustav o bespovratnim sredstvima 4. Služba za liječničku procjenu 5. Optimizacija registra podataka za administraciju socijalne sigurnosti 6. Sustav podružnica usluga e-prijave 7. Središnja točka za provjeru autentičnosti za češki statistički ured i integracija statističkih registara u povezani skup podataka 8. Informacijski sustav muzejskih zbirki |
|
|
20 |
Ulaganje 2: Razvoj temeljnih registara i objekata za e-upravu |
Ključna etapa |
Završetak potpuno operativnog podatkovnog centra definiranog softverom, uključujući spremnike podataka. |
Uspješno testiranje i usvajanje uspostave novog podatkovnog centra od strane Ministarstva rada i socijalnih pitanja |
|
Q4 |
2022. |
Smatra se da je ključna etapa postignuta kada novo podatkovno središte postane potpuno operativno i stavljeno na raspolaganje krajnjim korisnicima. |
||
|
21 |
Ulaganje 2: Razvoj temeljnih registara i objekata za e-upravu |
Ključna etapa |
Dovršetak navedenih projekata za povećanje kapaciteta središnje točke usluga te modernizaciju i optimizaciju komunikacijske i informacijske infrastrukture i informacijskih sustava. |
Ključna etapa smatra se ostvarenom prilikom nadogradnje središnje točke usluga, povećanja njezinih kapaciteta i sigurnosti te sklapanja projekata za poboljšanje ključnih registara komunikacijskih i informacijskih sustava koje su sklopili naručitelji/provedbeni subjekti. |
Q4 |
2023. |
Mjera predstavlja razvoj osnovnih registara i razvoj tehnološke infrastrukture javne uprave, uključujući povećanje njezina prijenosnog kapaciteta i provedbu novih usluga za korisnike i usluga velikog kapaciteta prijenosa. Ključna etapa smatra se ostvarenom po završetku sljedećih projekata: 1. Razvoj kapaciteta i sigurnosti središnje točke usluga 2. Modernizacija i optimizacija komunikacijske i informacijske infrastrukture za višeprotokolnu oznaku (MPLS) 3. Nacionalno certifikacijsko tijelo za izdavanje potvrda tijelima javne uprave 4. Povećanje kapaciteta podatkovnih centara i proizvoda za pohranu podataka 5. Zamjena hardvera i softvera za središnje registre 6. Nadogradnja i poboljšanje temeljnih registara, uključujući: Registar pojedinaca, Registar stanovništva, Registar prava i obveza, Registar teritorijalnih identifikacijskih oznaka, adresa i nekretnina, informacijski sustav ORG-a 7. Povezani razvoj i poboljšanje integriranog sustava temeljnih registara i zajedničkog informacijskog sustava usluga 8. Poboljšanje nacionalne točke za identitet i provjeru autentičnosti 9. Razvoj konsolidiranog sučelja za osnovne registre |
|||
|
22 |
Ulaganje 2: Razvoj temeljnih registara i objekata za e-upravu |
Ključna etapa |
Pružanje usluga računalstva u oblaku javnim tijelima |
Računalstvo u oblaku e-uprave postaje dostupno krajnjim korisnicima i sposobno pružati usluge računalstva u oblaku javnoj upravi |
Q2 |
2026. |
Projektom se uspostavljaju komunikacijska i informacijska infrastruktura i softverske aplikacije za prošireni podatkovni centar Zeleneč u Češkoj te informacijski sustavi računalstva u oblaku u oblaku i portal e-upravnog oblaka za pružanje podatkovnih usluga u oblaku e-uprave kako bi se tijelima javne uprave omogućile usluge računalstva u oblaku (IaaS, SaaS). Smatra se da je ključna etapa postignuta kada se mogu pružati usluge računalstva u oblaku. |
|||
|
23 |
Ulaganje 3: Kibersigurnost |
Ključna etapa |
Modernizacija sigurnosnog informacijskog sustava i sustava upravljanja događajima češke policije i proširenje njegove uporabe za zaštitu u području kibersigurnosti dodatnih pet drugih informacijskih sustava, koji se odabiru na temelju studije rizika i izvedivosti |
Početak rada potpuno funkcionalnog i nadograđenog sustava upravljanja sigurnosnim informacijama i događajima te dodatnih pet informacijskih usluga odabranih na temelju studije rizika i izvedivosti. |
Q4 |
2022. |
Ulaganjem se povećava dostupnost infrastrukture za praćenje sigurnosnih informacija i upravljanja događajima koja omogućuje bilježenje i evaluaciju sigurnosnih incidenata te se proširuju kapaciteti i sposobnosti policije i Ministarstva unutarnjih poslova u Češkoj da utvrde sigurnosne incidente i incidente u IKT-u i odgovore na njih čak i na daljinu kada je pristup uredskoj infrastrukturi ograničen. |
|||
|
24 |
Ulaganje 3: Kibersigurnost |
Ciljna vrijednost |
Završetak projekata koji su doveli do povećanja broja informacijskih sustava čija je kibersigurnost ojačana u skladu sa Zakonom br. 181/2014 zb. o kibersigurnosti |
Broj |
0 |
10 |
Q4 |
2025. |
Mjerom se povećava kibersigurnost odabranih informacijskih sustava u skladu sa zahtjevima Akta br. 181/2014 zb. o kibersigurnosti. Smatra se da je ključna etapa postignuta nakon što su nacionalni ured za kibersigurnost (NÚKIB) i tijela vlasnici odgovarajućih sustava odobrili provedbu projekata nakon uspješnog i dokumentiranog testiranja i provjere usklađenosti najmanje 10 odabranih informacijskih sustava sa zahtjevima u pogledu kibersigurnosti. |
|
|
25 |
Reforma 1: Centri za stručnost za potporu e-upravi, kibersigurnosti i e-zdravstvu |
Ključna etapa |
Potpuno djelovanje triju centara za stručnost koji pružaju savjetodavne usluge tijelima koja provode promjene u informacijskim sustavima i ekosustavu e-uprave predviđene reformama i ulaganjima komponente 1.1 i B komponente 1.2 plana za oporavak |
Centri za stručnost smatraju se potpuno operativnima čim javna tijela podnesu i centri za stručnost odobre službene zahtjeve za savjetodavne usluge. |
Q4 |
2022. |
Tri centra za stručnost u području e-uprave, kibersigurnosti i e-zdravstva pružaju usluge savjetovanja i savjetodavne usluge tijelima u provedbi projekata u okviru komponenti 1.1. i 1.2. te ulaganja u komponente 1.1. i B komponente 1.2 plana oporavka. |
|||
|
26 |
Reforma 1: Centri za stručnost za potporu e-upravi, kibersigurnosti i e-zdravstvu |
Ciljna vrijednost |
Savjetovanja i pomoć pružena o temama povezanima s mjerama u okviru komponenti 1.1 i 1.2 i ulaganjima komponente A 1.1 i komponente B 1.2 plana za oporavak u opsegu od najmanje pet radnih dana, koje se pružaju posebnim tijelima javne uprave |
Broj savjetovanja provedenih u okviru najmanje 5 radnih dana |
0 |
50 |
Q4 |
2025. |
Mjerom se tijelima javne uprave osigurava stručno znanje za provedbu ulaganja i reformi u okviru kompomenti1.1. i 1.2. U cilj se ubrajaju samo savjetovanja za koja je potrebno najmanje pet radnih dana. |
|
|
27 |
Reforma 2: Razvoj sustava za potporu e-zdravstvu |
Ključna etapa |
Proširenje zajedničkog evidentiranja lijekova (e-recepti) na narkotike i psihotropne tvari te na elektroničke vaučere za medicinske proizvode |
Funkcionalnosti e-recepta proširene su receptima za narkotike i psihotropne tvari te receptom za vaučere za medicinske proizvode. |
Q4 |
2023. |
Postojeća funkcionalnost e-recepta proširuje se ovom mjerom kojom se omogućuje propisivanje narkotika i psihotropnih tvari te vaučeri za kupnju medicinskih proizvoda. |
|||
|
28 |
Reforma 2: Razvoj sustava za potporu e-zdravstvu |
Ključna etapa |
Završetak projekata konsolidacije i razvoja elektroničke zdravstvene infrastrukture kako bi se uspostavile međusobno povezane baze podataka i poboljšale digitalne zdravstvene usluge |
Konsolidiranim novim uslugama koje se pružaju projektima koriste se krajnji korisnici, a registri su povezani |
Q4 |
2025. |
Projektima uključenima u ovu mjeru konsolidirat će se sektorski sustav zdravstvenih registara, uključujući informacijske sustave regionalnih higijenskih postaja, higijenske registre, nacionalni zdravstveni informacijski sustav i integriranu obrazovnu platformu. Relevantni registri zdravstvene zaštite povezuju se s uslugama e-uprave. Postizanje ključne etape provjerava se uspješnim testiranjem koje provodi i dokumentira nositelj projekta te odobrenjem javnog naručitelja za provedbu projekta nakon uspješne pilot-faze. Projekti uključuju sljedeće: 1. Optimizacija zdravstvenog sustava za pacijente s rijetkim bolestima 2. Razvoj registara higijene poboljšanjem postojećih registara sanitarnih usluga i informacijskih sustava povezanih s upravljanjem pandemijskim situacijama 3. Razvoj integriranog informacijskog sustava za potporu upravljanju sanitarnim uslugama u četrnaest regija Češke 4. Razvoj infrastrukture podružnica e-zdravstva pružatelja zdravstvenih usluga, zdravstvenih djelatnika i pacijenata te sustava potpore 5. Modernizacija i poboljšanje kapaciteta nacionalnog zdravstvenog informacijskog sustava 6. Program osposobljavanja zdravstvenih djelatnika za korištenje sustava e-zdravstva |
|||
|
29 |
Ulaganje 4: Stvaranje uvjeta za digitalno pravosuđe |
Ključna etapa |
Analiza upravljanja podacima i uporabe podataka u pravosudnom sektoru i uvođenje skladišta podataka |
Analizu odobrava Ministarstvo pravosuđa i upotrebljava se skladište podataka. |
Q2 |
2022. |
Ključna etapa uključuje analizu uporabe podataka i potreba za upravljanjem podacima u sektoru pravosuđa i Ministarstvu pravosuđa, koja služi kao temelj za pripremu budućih projekata usmjerenih na digitalizaciju sektora te uključuje i uvođenje skladišta podataka za Ministarstvo pravosuđa. |
|||
|
30 |
Ulaganje 4: Stvaranje uvjeta za digitalno pravosuđe |
Ciljna vrijednost |
Povećanje broja novoopremljenih i povezanih soba za videokonferencije u pravosudnom sustavu kako bi se omogućila videokonferencija. |
Broj konferencijskih dvorana |
170 |
470 |
Q4 |
2022. |
Mjerom se povećava broj konferencijskih dvorana opremljenih videokonferencijskim alatima. |
|
|
31 |
Ulaganje 4: Stvaranje uvjeta za digitalno pravosuđe |
Ciljna vrijednost |
Povećanje kapaciteta pohrane podataka |
Petabajt |
2 |
4 |
Q4 |
2024. |
Mjerom se povećava kapacitet za pohranu podataka Ministarstva pravosuđa jačanjem infrastrukture za digitalna radna mjesta i rad na daljinu. |
|
C. KOMPONENTA 1.3.: Digitalne mreže visokog kapaciteta
Ovom komponentom češkog plana za oporavak i otpornost podupire se rješavanje izazova uvođenja mreža vrlo velikog kapaciteta (VHCN) kako bi se maksimalno povećao pristup internetskim uslugama putem internetske povezivosti za građane, poduzeća, javne uprave i institucije, posebno u ruralnim područjima. Cilj je komponente i stvaranje uvjeta kojima se podupire razvoj 5G mreža i usluga.
Komponenta pridonosi rješavanju preporuke za Češku, u skladu s kojom Češka usmjerava gospodarsku politiku povezanu s ulaganjima na digitalnu infrastrukturu (preporuka za Češku br. 3 iz 2019.) i preporuku za Češku, u skladu s kojom Češka usmjerava ulaganja na digitalnu tranziciju, posebno na digitalnu infrastrukturu i tehnologije visokog kapaciteta (preporuka za Češku br. 3 iz 2020.).
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu u skladu s tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Za sva ulaganja u infrastrukturu najmanje 70 % građevinskog otpada i otpada od rušenja mora se ponovno upotrijebiti ili reciklirati u skladu s tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01) 1 .
C.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Reforma 1: Poboljšanje okruženja za uvođenje elektroničkih komunikacijskih mreža
Tom se reformom nastoji poboljšati kapacitet prikupljanja informacija o aktivnoj i pasivnoj infrastrukturi elektroničke komunikacije. Reforma je usklađena s ciljevima sektorskih propisa Unije čiji je cilj smanjenje troškova uvođenja mreže, uključujući Direktivu 2014/61/EU o mjerama za smanjenje troškova uvođenja komunikacijskih mreža velikih brzina te s ciljevima Direktive 2018/1972 (Europski zakonik elektroničkih komunikacija).
Reforma između ostalog uključuje sljedeće:
●provedba mjera, uključujući stupanje na snagu potrebnih zakonodavnih izmjena i dovršenje tehničkih specifikacija, s ciljem uspostave baza podataka planiranih projekata,
●dovršetak objekata digitalnih tehničkih karata (DTM) kojima se omogućuje pristup preciznim informacijama o lokaciji i tehničkoj infrastrukturi u vlasništvu javnih i privatnih subjekata. Cilj je mjere digitalizacija najmanje 161 000 hektara osnovne prostorne situacije i 55 000 km prometnih i tehničkih infrastrukturnih mreža.
●dovršetak mjerenja kvalitete mreže za svih 76 okruga Češke i glavnog grada u cilju pružanja boljih informacija o kvaliteti mreže 5G i fiksne mreže i smanjenja vremena za provjeru pokrivenosti mreže. Mjerenja su u skladu s parametrima kvalitete usluge, definicijama i metodama mjerenja navedenima u Prilogu X. Direktivi (EU) 2018/1972 i u skladu su sa smjernicama BEREC-a o parametrima kvalitete usluga.
Dostupnost informacija o postojećoj fizičkoj infrastrukturi i javno financiranim građevinskim radovima povećava učinkovitost dijeljenja fizičke infrastrukture za uvođenje elektroničkih komunikacijskih mreža velike brzine.
Mjera se mora dovršiti do 31. prosinca 2025.
Reforma 2: Potpora razvoju 5G ekosustava
Cilj je ove mjere izraditi strateški okvir za promicanje zajedničkog korištenja infrastrukture za 5G mreže, posebno u manje komercijalno privlačnim područjima, čime se omogućuje smanjenje potrošnje energije, radioemisija, kao i troškova izgradnje i rada mreže.
Mjerom se podupire završetak 25 studija čiji je cilj:
●preispitivanje nacionalnog plana za radiofrekvencijski spektar i ocjenjivanje postojećih procesa dodjele prava na radiofrekvencijski spektar i strateških planova dodjele, s ciljem iskorištavanja usklađenih frekvencijskih pojaseva za komercijalnu uporabu što je prije moguće, u skladu s kriterijima utvrđenima u zajedničkom paketu instrumenata Unije za povezivost 2
●analiza izvedivosti omogućavanja operatorima da plaćaju naknade za dodjelu radiofrekvencijskog spektra u ratama kako bi se olakšala ulaganja u 5G infrastrukturu
●utvrđivanje i oblikovanje izazova koji proizlaze iz kibersigurnosti, izgradnja elektroničkih komunikacijskih mreža u općinama i gradovima te razvoj gradova.
Na temelju tih studija Savez za 5G razvija prijedloge o mogućnostima daljnjeg razvoja ekosustava 5G. Ti prijedlozi čine osnovu za smjernice o dijeljenju pasivne i aktivne elektroničke komunikacijske infrastrukture kako bi se olakšalo uvođenje 5G mreža, u skladu sa Zajedničkim alatima Unije za povezivost i uzimajući u obzir Direktivu 2014/61/EU o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, izvješće RSPG21 – 016 FINAL o dijeljenju spektra i Zakon br. 143/2001 o zaštiti tržišnog natjecanja. Mjerom se predviđa i dovršetak pilot-projekta za 5G/26 GHz čiji je cilj razvoj smjernica i algoritama za postupke koordinacije radiofrekvencijskog spektra za 5G i dijeljenje spektra s drugim službama u pojasu 26 GHz.
Reforma mora biti dovršena do 31. prosinca 2025.
Ulaganje 1: Izgradnja povezivosti velikog kapaciteta
Cilj je te mjere poduprijeti izgradnju mreža povezivosti vrlo velikog kapaciteta (VHCN) s posebnim naglaskom na ruralna područja, u kojima rješenja utemeljena na tržištu nisu profitabilna i nema mnogo komercijalnih poticaja za uvođenje takvih mreža. Ta područja intervencije određuju se u skladu s pravilima o državnim potporama koja su na snazi i podliježu javnom savjetovanju.
Za tu se mjeru objavljuje barem jedan poziv na podnošenje ponuda za izgradnju povezivosti vrlo velikog kapaciteta, čiji se ishod objavljuje do 31. prosinca 2024. Provedbom odabranih projekata broj adresa povezanih s mrežom VHCN kako je definirano u smjernicama BEREC-a o mrežama vrlo velikog kapaciteta (povezivost od najmanje 1 Gb/s) povećava se za najmanje 23 000 jedinica.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. ožujka 2026.
Ulaganje 2: Obuhvaća 5G koridore i promiče razvoj 5G mreže
Cilj je ove mjere povećati pokrivenost prometnih koridora mrežom 5G ulaganjima u opremu te istraživanjem i razvojem.
Kako bi se postigao taj cilj, potrebno je dovršiti sljedeće mjere:
●povećanje pokrivenosti željezničkih koridora poboljšanim signalom 5G. Na temelju pregleda pokrivenosti mrežom 4G koji provodi češki telekomunikacijski ured, interventna područja predlažu se do 30. rujna 2021., čime se osigurava da ih telekomunikacijski operateri na tržištu ne pokrivaju u roku od tri godine. Obuhvaćeni su sljedeći željeznički koridori: Prag – Česká Třebová – Ostrava, Prag – Ústí nad Labem, Prag – Plzeň, Prag – České Budějovice i Česká Třebová – Brno.
●opremanje najmanje 350 željezničkih vagona repetitorima ili pasivnim zidovima za 5G signale. Ugovaratelji se odabiru na temelju poziva na podnošenje ponuda na temelju studije o opsegu i izvedivosti projekta.
●izgradnja i testiranje kooperativnog inteligentnog prometnog sustava za željezničke koridore (C-ITS) u 5G mrežama. Tromjesečna izvješća o ispitivanjima i stečenom iskustvu stavljaju se na raspolaganje drugim prijevoznicima koji prometuju na navedenim željezničkim koridorima.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2025.
Ulaganje 3: Potpora razvoju mobilne infrastrukture 5G u bijelim područjima s intenzivnim ulaganjima u ruralna područja
Cilj je te mjere povećati pokrivenost 5G mrežom u „bijelim područjima”, tj. područjima koja nikad nisu bila pokrivena mobilnim signalom većim od 3G i za koja se može pretpostaviti da u budućnosti neće biti pokrivena osnovnim 5G mrežama zbog niske očekivane profitabilnosti ulaganja. Ta definicija slijedi smjernice za primjenu državnih potpora na snazi i Nacionalni plan za razvoj VHCN-a. Ta se područja utvrđuju na temelju procjene bijelih osnovnih obračunskih jedinica koju provodi češki ured za telekomunikacije i podliježu javnom savjetovanju.
Kako bi se postigao taj cilj, objavljuju se pozivi na podnošenje ponuda za izgradnju i operacionalizaciju baznih primopredajnih postaja (BTS) za 5G signale. Područja intervencije predlaže Ministarstvo industrije i trgovine do 30. rujna 2021., čime se osigurava da tržišni telekomunikacijski operateri ne pokrivaju predložena interventna područja tijekom sljedeće tri godine. Ishod poziva na podnošenje ponuda objavljuje se do 31. prosinca 2024.
Provedbom odabranih projekata broj BTS-a povećava se za 120.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. ožujka 2026.
Ulaganje 4: Znanstveno istraživanje povezano s razvojem 5G mreža i usluga
Cilj je ove mjere pružiti potporu javnim i privatnim subjektima u području istraživanja, razvoja i inovacija povezanih s 5G mrežama i uslugama.
Kako bi se postigao taj cilj, objavljuje se poziv na podnošenje ponuda za projekte znanstvenog istraživanja koji se odnose na tehnološki razvoj 5G mreža i aplikacija za 5G ekosustav. Projekti su usmjereni na uporabu 5G aplikacija u industriji i uslugama, posebno na iskorištavanje novih tehnologija u proizvodnim procesima automobilske industrije i drugih ključnih sektora, uzimajući u obzir načela kružnog gospodarstva dobavljanjem sekundarnih sirovina. Potpora je usmjerena i na projekte kojima se potiču razvoj i širenje automatizacije, robotizacije, umjetne inteligencije i virtualne ili proširene stvarnosti. Potencijalni korisnici uključuju poduzeća ili javne istraživačke organizacije. Do 31. prosinca 2024. odabire se najmanje 20 projekata. Tijekom sljedeće faze provedbe mora se dovršiti najmanje 20 odabranih projekata.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2025.
C.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis i jasna definicija svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
|
|
|
|
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
|
|
32 |
Reforma 1: Poboljšanje okruženja za postavljanje elektroničkih komunikacijskih mreža |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu mjera koje je pripremilo Ministarstvo industrije i trgovine s ciljem uspostave baze podataka o planovima projekata ulaganja i povećanja broja mjerenja kvalitete mreže |
Odredba u aktima o stupanju na snagu |
Q2 |
2023. |
Potrebne zakonodavne prilagodbe stupaju na snagu, a tehničke specifikacije se dovršavaju kako bi se uspostavile baze podataka o namjerama ulaganja u smislu Zakona br. 194/2017 zb., stavak 11., 2. i kako bi se povećao broj mjerenja kvalitete elektroničkih komunikacijskih mreža. Nacionalno regulatorno tijelo provodi natječajne postupke i nabavlja potrebnu opremu. Kvaliteta i upotrebljivost dostavljenih informacija u skladu su s obvezujućim tehničkim parametrima. |
|||
|
33 |
Reforma 1: Poboljšanje okruženja za postavljanje elektroničkih komunikacijskih mreža |
Ciljna vrijednost |
Dovršavanje objekata digitalnih tehničkih karata (DTM) za osnovnu prostornu situaciju |
Hektara |
0 |
161 000 |
Q4 |
2025. |
Moraju se dovršiti objekti digitalnih tehničkih karata (DTM), čime se omogućuje pristup preciznim lokalnim informacijama o objektima osnovne prostorne infrastrukture u vlasništvu javnih i privatnih tijela. 161 000 ha objekata osnovne prostorne situacije digitalizira se. Nastali predmeti DTM-a javno su dostupni. |
|
|
34 |
Reforma 1: Poboljšanje okruženja za postavljanje elektroničkih komunikacijskih mreža |
Ciljna vrijednost |
Završetak objekata digitalnih tehničkih karata (DTM) za mreže prometne i tehničke infrastrukture |
Km |
0 |
55 000 |
Q4 |
2025. |
Moraju se dovršiti objekti digitalnih tehničkih karata koje omogućuju pristup preciznim informacijama o lokaciji i tehničkim specifikacijama mreža fizičke infrastrukture u vlasništvu javnih i privatnih tijela. Digitalizira se 55 000 km prometnih i tehničkih infrastrukturnih mreža. Nastali predmeti DTM-a javno su dostupni. |
|
|
35 |
Reforma 1: Poboljšanje okruženja za postavljanje elektroničkih komunikacijskih mreža |
Ciljna vrijednost |
Završetak mjerenja kvalitete elektroničke komunikacije |
Broj |
0 |
77 |
Q4 |
2025. |
Mjerenje kvalitete mreže provodi se za svih 76 okruga Češke i glavnog grada. |
|
|
36 |
Reforma 2: Potpora razvoju 5G ekosustava |
Ciljna vrijednost |
Objava studija s ciljem poboljšanja uvođenja 5G mreža od strane Ministarstva industrije i trgovine |
Broj |
0 |
25 |
Q4 |
2024. |
Ciljevi studija su sljedeći: ·preispitivanje nacionalnog plana za radiofrekvencijski spektar i ocjenjivanje postojećih procesa dodjele prava na radiofrekvencijski spektar i strateških planova dodjele s ciljem iskorištavanja usklađenih pojaseva za komercijalnu uporabu što je prije moguće ·analiza izvedivosti omogućivanja operatorima da plaćaju naknade za dodjelu radiofrekvencijskog spektra u obrocima kako bi se olakšala ulaganja u 5G infrastrukturu ·utvrđivanje izazova koji proizlaze iz kibersigurnosti ·izgradnja elektroničkih komunikacijskih mreža u općinama i gradovima te razvoja gradova. Studije su posebno usmjerene na sljedeća pitanja: ·primjenjivost značajki i normi 5G u pojedinim sektorima i prijedlozi za njihovu tehničku provedbu i regulatorne mjere ·koncept i uporaba digitalne blagajne 5G mrežne infrastrukture ·korištenje satelitskih komunikacija za koegzistenciju 5G mreža i suradnju zemaljskih i satelitskih 5G mreža ·primjenjivost FeMBMS-a (daljnje razvijene multimedijalne radiodifuzijske usluge) u 5G mrežama za televizijsko emitiranje i audiovizualne medijske usluge, uključujući strategiju za buduću uporabu frekvencijskog pojasa 600 MHz za televizijsko emitiranje ·uporaba FRMCS-a (budući željeznički pokretni komunikacijski sustavi) za željeznice s posebnim kanalima u pojasevima 900 MHz i 1900 MHz ·upotreba kvantne tehnologije za povećanje sigurnosti 5G mreža i usluga ·mogućnost zajedničkog korištenja spektra za 5G mreže ·uporaba frekvencijskog pojasa 26 GHz za 5G mrežu ·upotreba modernih informacijskih sustava, uključujući razmjenu softvera putem otvorenih izvora ili drugih oblika dijeljenja, kao što su poslužitelji u oblaku, u 5G mrežama ·upotreba 5G sustava za mrežno rezanje za javne i privatne 5G mreže ·povezivanje komunikacije putem interneta stvari (IoT) s 5G mrežama ·korištenje 5G mreža za fiksni bežični pristup ·utjecaj otvorene mreže RAN (Radio Access Network) i otvorenog osnovnog pristupa na sigurnost 5G mreža ·letačke komunikacijske platforme (bespilotne letjelice, bespilotne letjelice, baloni) i njihov utjecaj na regulaciju elektroničkih komunikacija ·pametna radijska okruženja s primjenom mrežnog mjerenja elektromagnetskog zračenja i inteligentnih reflektirajućih površina ·razvoj 6G mreža u pojasevima iznad 100 GHz. |
|
|
37 |
Reforma 2: Potpora razvoju 5G ekosustava |
Ključna etapa |
Ministarstvo industrije i trgovine objavilo je smjernice o uvođenju 5G mreža |
Objava smjernica Ministarstva industrije i trgovine |
Q4 |
2025. |
Objavljuju se smjernice o dijeljenju pasivne i aktivne infrastrukture kako bi se olakšalo uvođenje 5G mreža, u skladu sa zajedničkim alatima Unije za povezivost i uzimajući u obzir Direktivu 2014/61/EU o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, RSPG21–016 FINAL izvješće o dijeljenju spektra i Zakon br. 143/2001 o zaštiti tržišnog natjecanja. Smjernice se temelje na studijama objavljenima u okviru iste mjere. Konkretno, mjerom se predviđa razvoj smjernica i algoritama za postupke koordinacije radiofrekvencijskog spektra za 5G i dijeljenje spektra s drugim službama u pojasu 26 GHz. |
|||
|
38 |
Ulaganje 1: Izgradnja veza visokog kapaciteta |
Ključna etapa |
Dodjela svih ugovora za bespovratna sredstva za povezivanje adresa s mrežom vrlo velikog kapaciteta (VHCN) od strane Ministarstva industrije i trgovine |
Obavijest Ministarstva industrije i trgovine o dodjeli svih ugovora za bespovratna sredstva za povezivanje adresa s mrežom vrlo velikog kapaciteta (VHCN). |
Q4 |
2024. |
Obavijest Ministarstva industrije i trgovine o dodjeli svih ugovora za bespovratna sredstva za povezivanje adresa s mrežom vrlo velikog kapaciteta (VHCN). Pozivi na podnošenje ponuda uključuju definiciju prihvatljivih izdataka, modele ocjenjivanja i kriterije za odabir i ocjenjivanje projekata, pravila za podnositelje zahtjeva i korisnike te smjernice o veleprodajnim ponudama. |
|||
|
39 |
Ulaganje 1: Izgradnja veza visokog kapaciteta |
Ciljna vrijednost |
Završetak točaka s adresama povezanih s mrežom vrlo velikog kapaciteta (VHCN) |
Broj |
0 |
23 000 |
Q1 |
2026. |
Mora se izgraditi infrastruktura za povećanje broja točaka s adresama povezanih s mrežom vrlo velikog kapaciteta (VHCN), čime se broj adresa povezanih s mrežom povećava za 23 000. Mreža vrlo velikog kapaciteta u skladu je sa smjernicama BEREC-a o mrežama vrlo velikog kapaciteta. |
|
|
40 |
Ulaganje 2: Obuhvaća 5G koridore i promiče razvoj 5G mreže |
Ciljna vrijednost |
Završetak poboljšane pokrivenosti 5G signalom na odabranim željezničkim koridorima |
Km |
0 |
210 |
Q4 |
2025. |
Mjerom se poboljšava kvaliteta pokrivenosti mrežom 5G (uz već propisane kriterije pokrivenosti dobivene iz aukcija spektra) na udaljenosti od najmanje 210 km na sljedećim željezničkim koridorima: Prag – Česká Třebová – Ostrava, Prag – Ústí nad Labem, Prag – Plzeň, Prag – České Budějovice i Česká Třebová – Brno. |
|
|
41 |
Ulaganje 2: Obuhvaća 5G koridore i promiče razvoj 5G mreže |
Ciljna vrijednost |
Završetak opremanja željezničkih vagona repetitorima za pasivne zidove pokrivenosti mobilnim signalom |
Broj |
0 |
350 |
Q4 |
2025. |
Sadašnji vagoni bit će opremljeni funkcionalnim repetitorima ili pasivnim zidovima za 5G za kvalitetno pružanje mobilnih podatkovnih usluga. |
|
|
42 |
Ulaganje 2: Obuhvaća 5G koridore i promiče razvoj 5G mreže |
Ključna etapa |
Ugradnja i ispitivanje uvođenja inteligentnog prometnog sustava (C-ITS). |
Završetak ugradnje i ispitivanja sustava C-ITS-a |
Q4 |
2025. |
Potpora primjenama 5G ekosustava u koridorima uključuje izgradnju i ispitivanje inteligentnog prometnog sustava za željezničke koridore (C-ITS). Izvješće o rezultatima ovog projekta objavljuje Ministarstvo industrije i trgovine zajedno s Ministarstvom prometa. |
|||
|
43 |
Ulaganje 3: Potpora razvoju mobilne infrastrukture 5G u bijelim područjima s intenzivnim ulaganjima u ruralna područja |
Ključna etapa |
Dodjela svih ugovora za bespovratna sredstva za povezivanje općina s vezom visokog kapaciteta |
Obavijest Ministarstva industrije i trgovine o dodjeli svih ugovora za bespovratna sredstva za povezivanje općina s vezom visokog kapaciteta. |
|
Q4 |
2024. |
Obavijest Ministarstva industrije i trgovine o dodjeli svih ugovora za bespovratna sredstva za povezivanje općina s vezom visokog kapaciteta. Pozivi na podnošenje ponuda uključuju definiciju prihvatljivih izdataka, modele ocjenjivanja i kriterije za odabir i ocjenjivanje projekata, pravila za podnositelje zahtjeva i korisnike te smjernice o veleprodajnim ponudama. Među ostalim, kriteriji odabira u skladu su sa smjernicama BEREC-a o mrežama vrlo velikog kapaciteta. Općine se moraju nalaziti isključivo u područjima koja nikad nisu bila pokrivena mobilnim signalom većim od 3G i za koja se može pretpostaviti da u budućnosti neće biti pokrivena osnovnim 5G mrežama zbog niske očekivane profitabilnosti ulaganja. Ta područja utvrđuju se u skladu s pravilima o državnim potporama koja su na snazi i Nacionalnim planom za razvoj VHCN-a. |
||
|
44 |
Ulaganje 3: Potpora razvoju mobilne infrastrukture 5G u bijelim područjima s intenzivnim ulaganjima u ruralna područja |
Ciljna vrijednost |
Završetak baznih stanica za 5G signale |
Broj |
0 |
120 |
Q1 |
2026. |
Infrastruktura, uključujući 120 baznih stanica, mora biti izgrađena i operativna kako bi se 5G signalima obuhvatile općine u ruralnim područjima koja zahtijevaju velika ulaganja i koja su utvrđena u okviru ulaganja 3. |
|
|
45 |
Ulaganje 4: Znanstveno istraživanje povezano s razvojem 5G mreža i usluga |
Ključna etapa |
Dodjela svih ugovora za bespovratna sredstva za znanstveno-istraživačke projekte povezane s mrežama 5G |
Obavijest Ministarstva industrije i trgovine o odlukama o dodjeli svih ugovora za bespovratna sredstva za znanstveno-istraživačke projekte povezane s mrežama 5G. |
Q4 |
2024. |
Obavijest Ministarstva industrije i trgovine o dodjeli svih ugovora za bespovratna sredstva za znanstveno-istraživačke projekte povezane s mrežama 5G. Projekti su usmjereni na uporabu 5G aplikacija u industriji i uslugama, posebno na iskorištavanje novih tehnologija u proizvodnim procesima automobilske industrije i drugih ključnih sektora, uzimajući u obzir načela kružnog gospodarstva dobavljanjem sekundarnih sirovina. Potpora je usmjerena i na projekte kojima se potiču razvoj i širenje automatizacije, robotizacije, umjetne inteligencije i virtualne ili proširene stvarnosti. Potencijalni korisnici uključuju poduzeća ili javne istraživačke organizacije. |
|||
|
46 |
Ulaganje 4: Znanstveno istraživanje povezano s razvojem 5G mreža i usluga |
Ciljna vrijednost |
Završetak znanstveno-istraživačkih projekata povezanih s 5G mrežama |
Broj podržanih projekata |
0 |
20 |
Q4 |
2025. |
Dovršava se najmanje 20 od prethodno odabranih znanstveno-istraživačkih projekata o potencijalnom daljnjem razvoju 5G mreža i usluga. Studije koje iz toga proizlaze objavljuje Ministarstvo industrije i trgovine. |
|
D. KOMPONENTA 1.4.: Digitalno gospodarstvo i društvo, inovativna novoosnovana poduzeća i nove tehnologije
Ta komponenta češkog plana za oporavak i otpornost pridonosi rješavanju izazova olakšavanja digitalizacije i prihvaćanja novih tehnologija u poduzećima, uključujući MSP-ove. Cilj mu je i osnivanje tijela koje koordinira projekte usmjerene na digitalnu transformaciju gospodarstva, podupire razvoj i prihvaćanje odabranih strateških tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju, te poboljšava inovacijski ekosustav, posebno za novoosnovana poduzeća, među ostalim jačanjem veza između akademske zajednice i poduzeća. Očekuje se da će se planiranim ulaganjima potaknuti pristup financiranju za inovativna novoosnovana poduzeća i MSP-ove, među ostalim s pomoću financijske tehnologije i financijskih rješenja u ranoj fazi, kao i pristup osposobljavanju i objektima za testiranje kako bi se doprinijelo prihvaćanju novih digitalnih tehnologija. Komponenta ima sinergije s komponentama 1.3 [digitalne mreže visokog kapaciteta] i 1.5 [Digitalna transformacija poduzeća] češkog plana, čime se pridonosi rješavanju pitanja pristupa mrežama visokog kapaciteta i digitalizaciji poslovanja.
Tom se komponentom podupire preporuka za Češku br. 3 iz 2019., u skladu s kojom Češka usmjerava gospodarsku politiku povezanu s ulaganjima na digitalnu infrastrukturu i uklanja prepreke koje ometaju razvoj potpuno funkcionalnog inovacijskog ekosustava, i preporuka za Češku br. 3 iz 2020., prema kojoj Češka podupire mala i srednja poduzeća većom upotrebom financijskih instrumenata kako bi osigurala potporu likvidnosti, usmjerila ulaganja na digitalnu tranziciju, posebno na digitalnu infrastrukturu i tehnologiju visokog kapaciteta, te kako bi se inovativnim poduzećima osigurao pristup financiranju i poboljšala javno-privatna suradnja u području istraživanja i razvoja;
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu u skladu s tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Konkretno, rezultati procesa istraživanja i razvoja tehnološki su neutralni na razini njihove primjene (tj. primjenjuju se u svim dostupnim tehnologijama, uključujući tehnologije niskog učinka), a mjera ex ante isključuje istraživanje i razvoj koji su namijenjeni elementima „smeđeg istraživanja i razvoja” (tj. ugljena, lignita, nafte, prirodnog plina koji nisu obuhvaćeni Prilogom III. tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete, plavog i sivog vodika, odlagališta otpada i spalionica).
D.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Reforma 1: Institucijska reforma sustava upravljanja za digitalnu transformaciju, uključujući strategiju RIS3
Cilj je institucionalne reforme pojednostavniti strukturu organizacije koja nadgleda digitalnu transformaciju. Novoosnovani Odbor za digitalnu transformaciju blisko surađuje s Nacionalnom inovacijskom strategijom za pametnu specijalizaciju koja utvrđuju i šire ključne tehnologije i relevantna područja istraživanja i inovacija. Njime se osigurava povezivost i koordinacija među dionicima u cijelom digitalnom ekosustavu te uključuje zastupljenost privatnih i javnih dionika. Kako bi poduprla taj rad, naručuje analitičke studije i nabavlja usluge stručne podrške te podiže svijest među poduzećima i građanima o mogućnostima primjene novih digitalnih tehnologija.
Daljnje poboljšanje digitalnog i inovacijskog ekosustava (uključujući novoosnovana poduzeća, supsidijarna poduzeća i strateške tehnologije) uključuje osnivanje koordinacijskog tijela pod nadzorom Odbora za digitalnu transformaciju, odgovornog za provedbu programa potpore poslovanju u okviru ove komponente u skladu sa standardom EU-a za novoosnovana poduzeća te se očekuje da će naručiti pravne analize i prijedloge, procjene učinka i pružiti preporuke i savjete o provedbi reforme i povezanih ulaganja. Reforma će dovesti do uspostave suradnje između javnog i privatnog sektora i pružanja potpore trima pokusnim fondovima za zajednička ulaganja, programima za poduzetništvo i potporu poduzećima, aktivnostima za jačanje internacionalizacije novoosnovanih poduzeća i regulatornih eksperimentalnih okruženja kojima se u praksi ispituju inovativna rješenja, kako je predloženo u okviru ove komponente.
Reforma se provodi do 31. prosinca 2025.
Reforma 2: Zajednička skupina za podršku strateškim tehnologijama i certifikaciju s Odborom za strateške tehnologije
Cilj je reforme osnivanje akreditiranih tijela za upravljanje kvalitetom i certificiranje proizvoda te osiguravanje mreže akreditiranih laboratorija s dostatnim kapacitetima za ispitivanje i certifikaciju, čime se poboljšava kvaliteta proizvoda i olakšava upravljanje proizvodnim procesima i konkurentnost čeških poduzeća. Time se povećava potreban kapacitet i smanjuju troškovi institucija za izdavanje odobrenja, čime se povećava pristupačnost certifikacije, posebno u strateškim sektorima kao što su svemirska industrija i industrija medicinskih proizvoda. Reformom se podupiru aktivnosti kao što su opremanje laboratorija, olakšavanje akreditacijskih postupaka i kupnja opreme s naglaskom na sljedeće: napredni materijali i tehnologije (kompoziti, aditivna proizvodnja, laserske primjene); zelene tehnologije (hibridni/električni pogon, dekarbonizacija, smanjenje buke, biogorivo, održivost zračnog prometa); automatizacija i digitalizacija; bespilotne letjelice (UAV)/bespilotni zrakoplovni sustavi (UAS); mobilnost u gradskom zraku (UAM); softverske aplikacije; Industrija 4.0 u zrakoplovnom sektoru (UI, internet stvari, veliki podaci). Komponenta također uključuje konzultantske i savjetodavne usluge poduzećima u pripremi za dobivanje certifikata i širenju proizvodnih praksi.
Reforma se provodi do 31. prosinca 2024.
Ulaganje 1: Europski centar izvrsnosti za umjetnu inteligenciju za sigurnost i zaštitu građana
Svrha je ulaganja osnivanje dodatne mreže europskih centara izvrsnosti u području umjetne inteligencije, za koji se očekuje da će dobiti pečat izvrsnosti u okviru Obzora Europa. Cilj je Centra osigurati dovoljno istraživačkih kapaciteta kako bi se omogućilo uvođenje i primjena tehnologija umjetne inteligencije u određenom području.
Djelovanje se usredotočuje na primjene umjetne inteligencije kojima se povećava sigurnost i pridonosi znanstvenim istraživanjima u tom području, s posebnim naglaskom na segmente u kojima se komparativna prednost može postići nacionalnom i regionalnom specijalizacijom. Djelovanje centra u skladu je s koordiniranim planom o umjetnoj inteligenciji 3 , a cilj ulaganja jest praćenje preporuka Stručne skupine na visokoj razini za umjetnu inteligenciju Europske komisije.
Ulaganje se provodi do 31. prosinca 2022.
Ulaganje 2: Europski opservatorij za digitalne medije (EDMO)
Ovim ulaganjem osniva se Srednjoeuropski opservatorij digitalnih medija (CEDMO), regionalna institucija pod vodstvom Sveučilišta Charles u partnerstvu s Češkim tehničkim sveučilištem u Pragu (ČVUT) i web-mjesto za provjeru činjenica demagog.cz. CEDMO je povezan s Europskim opservatorijem za digitalne medije i slijedi Akcijski plan za borbu protiv dezinformiranja koji su izdali Europska komisija i Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Osigurava alate i metodologiju umjetne inteligencije za nepristranu borbu protiv lažnih vijesti u digitalnom prostoru u suradnji s Europskim centrom izvrsnosti za umjetnu inteligenciju te pruža metodologiju za otkrivanje, analizu i objavljivanje kampanje dezinformiranja na nacionalnoj, transnacionalnoj i europskoj razini te analizira utjecaj kampanja dezinformiranja na društvo i demokraciju; podupire medijsku pismenost i prati pravila internetskih platformi i ekosustava digitalnih medija u suradnji s nacionalnim tijelima. Ulaganje uključuje i dugoročna istraživanja koja pružaju mjesečne rezultate na temelju statistički relevantnog panela od najmanje 2 000 stanovnika u Češkoj, što dovodi do izvješća o digitalnoj i medijskoj pismenosti, otpornosti stanovništva na dezinformacije i pogrešne informacije u Češkoj.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2025.
Ulaganje 3: Prijenos dobrih inozemnih praksi i znanja za digitalnu transformaciju, praćenje i istraživanje socioekonomskih posljedica krize (Institut Samuel Neaman)
To ulaganje dovodi do stvaranja i izgradnje kapaciteta za strateško promišljanje Instituta Samuel Neaman u Češkoj Republici, koji se osniva kao neovisna organizacija i izravno je povezan s Odborom za digitalnu transformaciju (uspostavljenim reformom 1.). Cilj mu je okupiti poslovne saveze, predstavnike poslodavaca, akademsku zajednicu i druge dionike te javnu upravu radi pokroviteljstva i koordinacije digitalne transformacije češkog gospodarstva, uz praćenje i ocjenjivanje njezina socioekonomskog učinka. Očekuje se da će Institut zajedno s pet vodećih institucija sastaviti memorandume za međunarodnu suradnju radi prijenosa dobre prakse u digitalnoj transformaciji u najmanje pet vodećih globalnih institucija.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2024.
Ulaganje 4: Platforma za osposobljavanje MSP-ova za digitalnu transformaciju nakon pandemije bolesti COVID-19
Cilj je te mjere stvaranje platforme za digitalnu transformaciju koja će služiti kao jedinstvena kontaktna točka za poduzeća koja traže informacije o primjeni novih digitalnih tehnologija kao što su umjetna inteligencija, lanci blokova, računalstvo u oblaku, robotizacija i automatizacija, kibersigurnost i računalstvo visokih performansi i pružati podršku donositeljima politika u donošenju odluka utemeljenih na podacima i dokazima u području digitalne transformacije gospodarstva. U drugoj fazi uspostavlja se platforma za osposobljavanje kako bi se pružila rješenja temeljena na e-učenju za nove digitalne tehnologije u skladu s načelima cjeloživotnog učenja. Provedba je popraćena prikupljanjem podataka i analizama kako bi se utvrdile prepreke koje poduzećima otežavaju provedbu novih digitalnih rješenja. Provedbu koordinira Odbor za digitalnu transformaciju i ona je komplementarna drugim ulaganjima u digitalnu tranziciju koja koordinira Odbor.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2024.
Ulaganje 5: Europska infrastruktura za usluge lanca blokova (EBSI)
Planirano ulaganje u europsku infrastrukturu za usluge lanaca blokova (EBSI) obuhvaćeno je europskim partnerstvom za lance blokova (EBP) i očekuje se da će se sufinancirati iz programa Digitalna Europa. Mjerom se podupire provedba slučaja upotrebe EBSI-ja/EBP-a usmjerenog na stvaranje paneuropske DLT (Distributed Ledger Technology) platforme obveznica za financiranje duga MSP-ova. Projektom se pridonosi omogućavanju lakšeg pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća, smanjenju troškova i povećanju transparentnosti.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2023.
Ulaganje 6: 5G demonstracijski projekti za primjenu u gradovima i industrijskim područjima
Tom se mjerom financira razvoj najmanje 52 projekta kojima se dokazuje primjena digitalne infrastrukture i tehnologije 5G. Projekti su obuhvaćeni dvjema različitim inicijativama, i to:
·Pametni gradovi, čiji je cilj pokazati uporabu tehnologije 5G u gradskim mrežama, uključujući, među ostalim, inteligentne prometne sustave, javnu rasvjetu, gospodarenje otpadom/kružnim otpadom, javni prijevoz, upravljanje parkirališnim mjestima, koncepte smanjenja gradskog kriminala; i
·Demonstracijski projekti industrije 4.0 u kojima se prikazuje primjena digitaliziranih proizvodnih linija ili robotiziranih sustava (koji se temelje na rutinskoj upotrebi umjetne inteligencije) i izravna komunikacija korisnika mobilne opreme (komunikacija uređaja na uređaj, D2D).
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2025.
Ulaganje 7: Češki programi Rise-Up
Češki program „Rise-Up” namijenjen je rješavanju gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije i uključuje dva odvojena poziva na podnošenje projekata: prvi poziv otvoren je za projektne prijedloge usmjerene na medicinske istraživačke i razvojne projekte povezane s bolešću COVID-19 koji su dosegli zrelost gotovo dovršenosti, certificiranja ili pravne zaštite. Drugi poziv bit će otvoren za istraživačke projekte usmjerene na medicinska i nemedicinska tehnološka rješenja za suočavanje s gospodarskim i socijalnim posljedicama krize uzrokovane bolešću COVID, posebno u područjima zdravstva, obrazovanja, audiovizualnog sektora, digitalne transformacije tradicionalnih poduzeća i sektora.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2023.
Ulaganje 8: Poticanje poduzetništva i inovativnih poduzeća
Cilj je te mjere poticanje poduzetništva i potpora uspješnom pokretanju novih poduzeća diljem Češke. Mjera uključuje savjetodavne, konzultantske i mentorske usluge koje se putem regionalnih inovacijskih i poduzetničkih centara pružaju novoosnovanim poslovnim inicijativama i novoosnovanim poduzećima. Mjera također uključuje kampanje za podizanje svijesti radi promicanja poduzetništva.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2024.
Ulaganje 9: Pokusni fondovi za zajednička ulaganja za razvoj ulaganja u početnoj fazi, strateških tehnologija i supsidijarnih mjera sveučilišta u okviru europskih centara izvrsnosti
Mjerom se podupire razvoj poduzetničkog kapitala i digitalna transformacija gospodarstva ulaganjem u obliku bespovratnih sredstava u inovativna novoosnovana poduzeća. Sastoji se od tri glavna pokusna fonda za zajednička ulaganja: i. fonda za ulaganja u početnoj fazi; ii. fonda za strateške tehnologije; i iii. pomoćnog fonda za umjetnu inteligenciju. Ta tri fonda ulažu u projekte u ranoj fazi i novoosnovana tehnološka poduzeća u strateškim tehnologijama kao što su umjetna inteligencija, lanci blokova, financijska tehnologija, 5G aplikacije te u projekte istraživačkih organizacija i sveučilišta za prijenos i komercijalizaciju rezultata istraživanja u poslovnoj praksi.
Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01), za pravni sporazum između Češke i zaduženog upravljačkog subjekta fondova i naknadne ulagačke politike financijskog instrumenta potrebna je primjena tehničkih smjernica Komisije o provjeri održivosti fonda InvestEU; i neprihvatljive su sljedeće aktivnosti i imovina: i. aktivnosti i imovina povezane s fosilnim gorivima, uključujući silaznu uporabu 4 ; ii. aktivnosti i imovina u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 5 ; iii. aktivnosti i imovina povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 6 i postrojenjima za mehaničko-biološku obradu 7 ; i iv. aktivnosti i imovina kod kojih dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu; i zahtijevaju da ovlašteni [subjekt/financijski posrednik] provjeri usklađenost projekata s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu za sve transakcije, uključujući one izuzete od provjere održivosti.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2025.
Ulaganje 10: Internacionalizacija novoosnovanih poduzeća
Cilj je ove mjere pružiti češkim MSP-ovima i novoosnovanim poduzećima usluge osposobljavanja, savjetovanja i savjetovanja stručnjaka u području vještina upravljanja i prijenosa najboljih poslovnih praksi, kao što su: pregovori; znanje i iskustvo stranih tržišta; upotreba novih digitalnih alata i prilagodba novim digitalnim trendovima; validacija proizvoda za strana tržišta; pristup poduzetničkom kapitalu; programi ubrzanja i mentoriranje. Program provodi poduzeće CzechInvest u okviru strategije inovacija Češke Republike do 2030. i programa „Država za budućnost”.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2023.
Ulaganje 11: Eksperimentalna okruženja u skladu s prioritetima EU-a
Ta se mjera sastoji od pokretanja i početnog djelovanja dvaju regulatornih sigurnih okruženja, posebno jednog u području umjetne inteligencije i jednog u području financijske tehnologije. Eksperimentalna okruženja uspostavljaju se u suradnji s relevantnim tijelima, regulatornim tijelima i partnerima iz odgovarajućeg sektora i usmjerena su na osiguravanje odgovarajućeg tehničkog i tehnološkog okruženja za ispitivanje novih tehnologija. Dostupni su MSP-ovima i novoosnovanim poduzećima te drugim poduzećima i uključuju redovite pozive na programe testiranja za inovativna poduzeća.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2023.
Ulaganje 12: Izgradnja kvantne komunikacijske infrastrukture
Cilj je ulaganja izgradnja optičke kvantne komunikacijske mreže u Češkoj u skladu s prioritetima programa Digitalna Europa. To uključuje stvaranje središnje mreže i povezanih sekundarnih grana, povezivanje kritične i sigurnosne infrastrukture te testiranje i osposobljavanje stručnjaka. Mreža mora biti sposobna za brz prijenos i obradu podataka, koja povezuje najrelevantnije dionike utvrđene u fazi planiranja i koja se može povezati sa sličnom infrastrukturom u susjednim zemljama.
Ulaganje se zaključuje dovršenom pokusnom i pokusnom operativnom fazom do 31. prosinca 2025. i uključuje barem veze između Praga, Brna i Ostrave, ukupne optičke duljine 400 km i šest segmenata raspodjele kvantnih ključeva (QKD); uvođenje dvaju sekundarnih velegradskih grana na temelju komercijalne QKD opreme i dvaju dodatnih grana koje se temelje na eksperimentalnom QKD-u i ispitivanju njihove primjene.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2025.
Ulaganje 13: Potpora istraživanju i razvoju u zrakoplovnoj industriji
To ulaganje sastoji se od stvaranja potrebne infrastrukture za potpuno digitaliziran testni laboratorij za zrakoplovnu industriju. Uključuje upotrebu tehnologije kvantnog računalstva i usmjereno je na omogućivanje upotrebe digitalnih dvojnih modela i simulacija, što dovodi do razvoja metoda proizvodnje visoke točnosti, boljeg prikupljanja podataka i prelijevanja znanja i iskustva na druge industrije.
To ulaganje uključuje dovršetak platforme za ispitivanje jezgre motora kojim se omogućuje nabava dodatnih pokusnih zrakoplovnih motora opremljenih velikim brojem senzora koji omogućuju razvoj novih aeronautičkih tehnologija i ispitne platforme za eksperimentalni zrakoplov za ispitivanje motora tijekom leta. Takav je instrument dostupan industrijskim partnerima u aeronautičkom sektoru, uključujući mala i srednja poduzeća. Instrument i oprema nabavljeni u okviru ovog ulaganja upotrebljavaju se za istraživanje i inovacije, s primarnim naglaskom na razvoju opcija s malim učinkom, a djelomično na povećanju učinkovitosti. Biogoriva koja se upotrebljavaju za ispitivanje moraju biti u skladu s Direktivom o obnovljivoj energiji iz Direktive RED II 8 .
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2022.
D.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
47 |
Reforma 1: Institucijska reforma sustava koordinacije i potpore za digitalnu transformaciju gospodarstva (uklj. RIS3) |
Ključna etapa |
Provedba organizacijskih promjena u reformi strukture javnih tijela koja nadziru digitalnu transformaciju gospodarstva |
Osnivanje odbora (i povezanih radnih skupina) nadležnog za koordinaciju nacionalnih dionika radi pripreme projekata za digitalnu transformaciju češkog gospodarstva |
Q1 |
2025. |
Odbor za digitalnu transformaciju, uključujući zastupanje javnih i privatnih dionika, koordinira provedbu reformi i ulaganja iz komponenti 1.4. i 1.5. To uključuje i posebnu savjetodavnu/stručnu radnu skupinu koja nadgleda provedbu standarda EU-a za novoosnovana poduzeća u okviru ove komponente te pruža pravne analize, studije učinka i stručno mišljenje o odabiru metoda provedbe. Ta se ključna etapa smatra ispunjenom kada Odbor i radne skupine započnu s radom. |
|||
|
48 |
Reforma 2: Zajednička skupina za podršku strateškim tehnologijama i certifikaciju s Odborom za strateške tehnologije |
Ključna etapa |
Osnivanje i imenovanje tijela za ovjeravanje |
Stvaranje mreže certifikacijskih tijela za strateške sektore. |
Q2 |
2024. |
Uspostava certifikacijskih tijela s kapacitetima za ispitivanje za certifikaciju, uključujući laboratorije, opremu te znanje i iskustvo za potporu razvoju i inovacijama u strateškim sektorima. |
|||
|
49 |
Reforma 2: Zajednička skupina za podršku strateškim tehnologijama i certifikaciju s Odborom za strateške tehnologije |
Ciljna vrijednost |
Broj poduzeća kojima je dodijeljena potvrda |
Broj |
0 |
50 |
Q4 |
2023. |
Certificiranje 50 poduzeća provodi uspostavljena mreža akreditiranih certifikacijskih tijela |
|
|
50 |
Ulaganje 1: Europski centar izvrsnosti za umjetnu inteligenciju za sigurnost i zaštitu građana |
Ključna etapa |
Pokretanje Europskog centra izvrsnosti za umjetnu inteligenciju za sigurnost i zaštitu građana |
Osnivanje Europskog centra izvrsnosti za umjetnu inteligenciju za sigurnost i zaštitu građana u okviru europske mreže |
Q4 |
2022. |
Europski centar izvrsnosti za umjetnu inteligenciju za sigurnost i zaštitu građana treba podupirati istraživanje, suradnju i uvođenje novih aplikacija u području umjetne inteligencije. |
|||
|
51 |
Ulaganje 2: Europski opservatorij za digitalne medije (EDMO) |
Ključna etapa |
Pokretanje Europskog opservatorija za digitalne medije za poduzetnike u Češkoj (CEDMO) |
Pokretanje centra CEDMO koji je uspostavio akademski konzorcij s Karlovim Sveučilištem u Pragu kao vodećim partnerom |
Q4 |
2021. |
Digitalno medijsko čvorište kao dio mreže EDMO usredotočuje se na analizu i suzbijanje širenja lažnih informacija kao što su dezinformacije povezane s bolešću COVID-a ili mrežom 5G. |
|||
|
52 |
Ulaganje 2: Europski opservatorij za digitalne medije (EDMO) |
Ciljna vrijednost |
Najmanji broj statistički relevantnih članova panela uključenih u indeks CEDMO-a |
Broj |
0 |
2000. |
Q4 |
2025. |
CEDMO treba osigurati mjesečne aktivnosti istraživanja i praćenja uz sudjelovanje statistički relevantnog uzorka od najmanje 2 000 osoba. |
|
|
53 |
Ulaganje 3: Prijenos najbolje inozemne prakse te znanja i iskustva za digitalnu transformaciju, praćenje i istraživanje socioekonomskih posljedica krize (Institut Samuel Neaman) |
Ciljna vrijednost |
Uspostava češkog Instituta Samuel Neaman s međunarodnim dosegom, uključujući 5 sporazuma o međunarodnoj suradnji u obliku memoranduma kako bi se prenijela najbolja praksa u području digitalne transformacije |
Broj |
0 |
5 |
Q4 |
2024. |
Institut će pratiti najnovija kretanja i socioekonomske učinke digitalne transformacije na temelju memoranduma s Ministarstvom industrije i trgovine. Potrebno je zaključiti memorandume o suradnji i prijenosu znanja i iskustva kako bi se podržala digitalna transformacija gospodarstva. |
|
|
54 |
Ulaganje 4: Platforma za osposobljavanje MSP-ova za digitalnu transformaciju nakon pandemije bolesti COVID-19 |
Ciljna vrijednost |
Pokretanje platforme za osposobljavanje za upravljanje MSP-ovima i uključivanje najmanje 200 MSP-ova u aktivnosti prekvalifikacije i usavršavanja usmjerene na digitalnu transformaciju |
Broj |
0 |
200 |
Q4 |
2024. |
Platforma će služiti kao temelj za obrazovanje MSP-ova o mogućnostima i rizicima koje predstavljaju nove digitalne tehnologije. Riječ je o obrazovnom sustavu koji se temelji na iskaznicama. Njegov sadržaj treba razviti u suradnji s dionicima. |
|
|
55 |
Ulaganje 5: Europska infrastruktura za usluge lanaca blokova (EBSI) – obveznice DLT-a za financiranje MSP-ova |
Ključna etapa |
Završetak tehničke provedbe EBSI-ja i pokretanje pilot-faze MSP-ova |
Pokretanje ponude obveznica MSP-ova u pilot-fazi kako bi se osiguralo financiranje |
Q4 |
2022. |
Pilot-program koji će se pokrenuti kako bi se MSP-ovima omogućilo da ponude obveznice na temelju tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija u regulatornom okruženju u okviru EBSI-ja |
|||
|
56 |
Ulaganje 5: Europska infrastruktura za usluge lanaca blokova (EBSI) – obveznice DLT-a za financiranje MSP-ova |
Ciljna vrijednost |
Broj MSP-ova kojima je pružena potpora nakon uspješne pilot-faze ponudom digitalnih obveznica u okviru EBSI-ja |
Broj |
0 |
250 |
Q4 |
2023. |
Pilot-program koji će se pokrenuti kako bi se MSP-ovima omogućilo da ponude obveznice na temelju tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija u regulatornom okruženju u okviru EBSI-ja |
|
|
57 |
Ulaganje 6: 5G demonstracijski projekti za primjenu u gradovima i industrijskim područjima |
Ciljna vrijednost |
Razvoj i rad referentnih aplikacija za pametne gradove |
Broj |
0 |
5 |
Q4 |
2022. |
Pet referentnih prijava kao dio programa Pametni gradovi koje treba dovršiti |
|
|
58 |
Ulaganje 6: 5G demonstracijski projekti za primjenu u gradovima i industrijskim područjima |
Ciljna vrijednost |
Proširenje primjene slučajeva uporabe za programe Pametni gradovi i Industrija 4.0 |
Broj |
0 |
45 za pametne gradove; 35 za inicijativu Industrija 4.0 |
Q4 |
2025. |
Proširenje odabranih demonstracijskih aplikacija za uporabu 5G na druge lokacije, uključujući regije i lokalne općine u okviru programa Pametni gradovi i inicijative Industrija 4.0 |
|
|
59 |
Ulaganje 7: Češki program „Rise-Up” |
Ciljna vrijednost |
Potpora projektima usmjerenima na inovacije u medicinskim i nemedicinskim tehnološkim rješenjima za suočavanje s posljedicama bolesti COVID-19 i njezinim gospodarskim i socijalnim posljedicama |
Broj |
60 |
300 |
Q4 |
2023. |
Potpora poduzećima u medicinskim istraživanjima povezanima s bolešću COVID-19 i razvoju projekata te istraživačkih projekata usmjerenih na medicinska i nemedicinska tehnološka rješenja za suočavanje s gospodarskim i društvenim posljedicama krize u obliku potpore de minimis u ukupnoj vrijednosti od najmanje 23 564 527,53 EUR. Dodjelom ugovora projektima odabranima u okviru natjecateljskih poziva na podnošenje prijedloga navedenih u prethodno navedenoj ključnoj etapi osigurava se usklađenost s tehničkim smjernicama „ne nanosi bitnu štetu” (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša. |
|
|
60 |
Ulaganje 8: Poticanje poduzetništva i inovativnih poduzeća |
Ciljna vrijednost |
Broj novoosnovanih poduzeća koja primaju potporu putem inovacijskih središta i partnerskih organizacija programa |
Broj |
0 |
450 |
Q4 |
2024. |
Novoosnovana poduzeća i drugi prihvatljivi subjekti koji će imati na raspolaganju usluge mentorstva, konzultantske usluge i savjetodavne usluge ili osposobljavanje za poticanje poduzetništva i vrednovanje poslovnih planova. |
|
|
61 |
Ulaganje 9: Pokusni fondovi za zajednička ulaganja za razvoj ulaganja u početnoj fazi, strateških tehnologija i supsidijarnih sveučilišta u okviru europskih centara izvrsnosti |
Ključna etapa |
Pokretanje fondova i ulaganje triju imenovanih fondova (fond za ulaganja u početnoj fazi, fond za strateške tehnologije i pomoćni fond) |
Završetak pilot-faze nakon iscrpljivanja ulagačkog kapaciteta iz sredstava iz RRF-a |
Q4 |
2025. |
Potrebno je pokrenuti tri fonda za zajednička ulaganja za postojeći i novi poduzetnički kapital kako bi se inovativnim novoosnovanim poduzećima, strateškim tehnologijama i poduzećima pružila potpora ulaganjima u početnoj fazi. Pilot-fazom bi se trebala provjeriti razina potražnje, ciljani rizik, apsorpcija i područja ulaganja, a posebno komplementarnost s drugim instrumentima pomoći. Na temelju rezultata pilot-faze potrebno je utvrditi daljnje stalne krugove ulaganja i utvrditi daljnja područja za ulaganja. Vrijednost ulaganja mora doseći minimalni iznos od 54 983 897,57 EUR. Politika ulaganja za financijski instrument uključuje kriterije za odabir kojima se osigurava usklađenost s tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01) za transakcije koje primaju potporu u okviru ove mjere primjenom provjere održivosti, upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša. |
|||
|
62 |
Ulaganje 9: Pokusni fondovi za zajednička ulaganja za razvoj ulaganja u početnoj fazi, strateških tehnologija i supsidijarnih sveučilišta u okviru europskih centara izvrsnosti |
Ciljna vrijednost |
Ulaganja u novoosnovana i tehnološka novoosnovana i supsidijarna poduzeća |
Broj |
0 |
185 |
Q4 |
2025. |
Projekti i inovativna novoosnovana poduzeća koja će se birati i podupirati iz investicijskih fondova. Politika ulaganja za financijski instrument uključuje kriterije za odabir kojima se osigurava usklađenost s tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01) za transakcije koje primaju potporu u okviru ove mjere primjenom provjere održivosti, upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša. |
|
|
63 |
Ulaganje 10: Internacionalizacija novoosnovanih poduzeća |
Ciljna vrijednost |
Potpora međunarodnom širenju novoosnovanih poduzeća savjetovanjem, mentoriranjem usluga poslovnog savjetovanja, programima ubrzavanja razvoja |
Broj |
0 |
100 |
Q4 |
2025. |
Novoosnovana poduzeća kojima će se pružiti potpora putem programa potpore usmjerenih na međunarodno širenje i prilagodbu na strana tržišta. Ti programi moraju uključivati: usluge mentorstva i savjetovanja, usluge programa ubrzanja validacije proizvoda povezane sa stranim zemljama, razmjenu najbolje prakse, širenje, prilagodbu proizvoda/usluga. |
|
|
64 |
Ulaganje 11: Eksperimentalna okruženja u skladu s prioritetima EU-a |
Ključna etapa |
Pokretanje dvaju regulatornih sigurnih okruženja u području financijske tehnologije i umjetne inteligencije |
Uspostava dvaju sigurnih okruženja u prioritetnim reguliranim područjima, kao što su financije (na temelju paketa za digitalne financije) i umjetna inteligencija (na temelju europskog pravnog okvira za umjetnu inteligenciju) |
Q4 |
2023. |
Eksperimentalna okruženja u području financijskih tehnologija i umjetne inteligencije smatraju se aktivnima i posluju kada inovativna poduzeća mogu podnijeti svoje prijave za programe testiranja. Glavni naglasak stavlja se na projekte koji su već u pripremi. |
|||
|
65 |
Ulaganje 11: Eksperimentalna okruženja u skladu s prioritetima EU-a |
Ciljna vrijednost |
Sudionici eksperimentalnih okruženja uz potporu eksperimentalnih okruženja |
Broj |
0 |
20 |
Q4 |
2023. |
Broj poduzeća u reguliranim sektorima čiji su projekti i proizvodi ispitani putem eksperimentalnih okruženja u području financijske tehnologije i umjetne inteligencije. Glavni naglasak stavlja se na projekte koji su već u pripremi. Oba eksperimentalna okruženja trebala bi podupirati najmanje 10 projekata u svakom pokrenutom programu. |
|
|
66 |
Ulaganje 12: Izgradnja kvantne komunikacijske infrastrukture |
Ključna etapa |
Završetak faze izgradnje i pokusnog rada optičke kvantne mreže |
Infrastruktura je operativna, a testiranje su dokumentirala i odobrila nadležna tijela (Ministarstvo industrije i trgovine, Ministarstvo obrane, Nacionalni ured za kibersigurnost i informacijsku sigurnost (NÚKIB)). |
Q4 |
2025. |
Ključna etapa uključuje sljedeće: stvaranje optičkih veza između Praga, Brna i Ostrave, ukupne optičke duljine 400 km i 6 segmenata distribucije kvantnih ključeva (QKD); uvođenje dvaju sekundarnih velegradskih podružnica koje se temelje na komercijalnoj opremi QKD i dvaju sekundarnih velegradskih grana na temelju eksperimentalnog QKD Toolkita; kupnja i planiranje mobilnog sekundarnog sektora; ispitivanje integracije kvantnih komunikacija postojećih telekomunikacijskih tehnologija; i ispitivanje 3 slučaja uporabe specifična za vojna područja. |
|||
|
67 |
Ulaganje 13: Potpora istraživanju i razvoju u zrakoplovnoj industriji |
Ključna etapa |
Potpuno djelovanje najmanje jedne platforme za testiranje temeljene na dvostrukoj digitalnoj tehnologiji i opremi za digitalnu transformaciju u zrakoplovnoj industriji |
Kupnja i rad potrebne opreme, uključujući eksperimentalnu. |
Q4 |
2022. |
Ključna etapa uključuje završetak platforme za ispitivanje jezgre motora kako bi proizvođači zrakoplovnih motora mogli ispitati parove digitalnih zrakoplovnih motora; Nabava dodatnih pokusnih zrakoplovnih motora opremljenih velikim brojem senzora koji omogućuju razvoj novih aeronautičkih tehnologija i testna platforma za pokusni zrakoplov za ispitivanje motora u letu. Istraživačke aktivnosti prvenstveno su usmjerene na opcije s malim utjecajem i mogu uključivati istraživačke aktivnosti usmjerene na povećanje učinkovitosti postojeće tehnologije „najbolje te vrste” samo ako ne dovode do učinaka ovisnosti o tehnologiji ili ako su rezultati procesa istraživanja i inovacija tehnološki neutralni na razini njihove primjene. |
|||
E. KOMPONENTA 1.5.: Digitalna tranzicija poduzeća
Ta komponenta češkog plana za oporavak i otpornost pridonosi rješavanju izazova podupiranja digitalizacije industrije, upotrebe tehnologija i nastanka međusobno povezanog i održivog nacionalnog sloja europskog digitalnog ekosustava putem digitalnoinovacijskih centara. Također podupire uspostavu referentnog laboratorija za testiranje i eksperimentiranje. Drugi je cilj omogućiti potporu poduzećima koja sudjeluju u potencijalnim važnim projektima od zajedničkog europskog interesa (IPCEI), posebno u područjima mikroelektronike, povezivosti i infrastrukture i usluga u oblaku, uključujući projekte u području mikroprocesora povezanih s europskim računalstvom visokih performansi. Očekuje se da će se tom komponentom podržati zelena tranzicija, posebno malih i srednjih poduzeća, s pomoću digitalnih tehnologija, u skladu s ciljevima europskog zelenog plana.
Tom se komponentom podupire rješavanje preporuke za Češku br. 3. iz 2020. u skladu s kojom Češka usmjerava ulaganja na digitalnu tranziciju, posebno na digitalnu infrastrukturu i tehnologije visokog kapaciteta, među ostalim u rudarskim regijama.
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu u skladu s tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Nabavom opreme IKT-a posebno se osigurava usklađenost s relevantnim kriterijima EU-a za zelenu javnu nabavu te relevantnim zahtjevima EU-a u pogledu energetske učinkovitosti i učinkovitosti materijala te zahtjevima za recikliranje utvrđenima u skladu s Direktivom 2009/125/EZ, Direktivom 2009/125/EZ, Direktivom 2011/65/EU i Direktivom (EU) 2021/19.
E.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Reforma 1: Stvaranje platforme za digitalizaciju gospodarstva
Cilj je mjere pokrenuti platformu za koordinaciju međupovezanosti svih aktera u nacionalnom digitalnom ekosustavu, kao što su europski i nacionalni digitalnoinovacijski centri, centri izvrsnosti za umjetnu inteligenciju, nacionalni centri za stručnost u području računalstva visokih performansi i kibersigurnosti, europski referentni objekti za testiranje i eksperimentiranje, inovacijski centri i klijenti svih tih centara. Cilj mu je potaknuti digitalnu transformaciju, upotrebu tehnologija i zapošljavanje stručnjaka u području digitalizacije i novih tehnologija te povećati otpornost industrije i usluga na moguće daljnje krize.
Reforma se provodi do 31. prosinca 2025.
Ulaganje 1: Uspostava europskih i nacionalnih digitalnoinovacijskih centara
Cilj je mjere podupirati digitalnu transformaciju uglavnom malih i srednjih poduzeća i državne uprave, uvesti nove tehnologije, privući stručnjake u tom području i osigurati veću otpornost industrije i usluga na potencijalne daljnje krize. Predviđeno je sufinanciranje iz programa Digitalna Europa.
Osniva se i stavlja u rad šest europskih i nacionalnih digitalnoinovacijskih centara.
Ulaganje se provodi do 31. prosinca 2024.
Ulaganje 2: Uspostava europskog referentnog laboratorija za testiranje i eksperimentiranje
Europski referentni laboratorij za ispitivanje i eksperimentiranje uspostavlja se i stavlja u rad. Cilj je mjere uspostaviti vezu između istraživačkih sektora (kao što je Centar izvrsnosti za umjetnu inteligenciju) i šireg gospodarstva (kao što su europski i nacionalni digitalnoinovacijski centri) tako što će se istraživačkim centrima te malim i srednjim poduzećima omogućiti da testiraju tehnologije i aplikacije razvijene tako da se mogu upotrebljavati u njihovu radu. Predviđeno je sufinanciranje iz programa Digitalna Europa.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2024.
Ulaganje 3: Izravna potpora digitalnoj transformaciji poduzeća
Izravna potpora digitalnoj transformaciji (kao što su umjetna inteligencija, automatizacija procesa, robotika, računalstvo visokih performansi i kibersigurnost) pruža se 377 malih i srednjih poduzeća. Dvije trećine sredstava osiguravaju se za mala i srednja poduzeća i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, a jedna trećina za velika poduzeća. Cilj je mjere povećati digitalne procese, posebno u malim i srednjim poduzećima, ali i u velikim poduzećima (i potencijalno podupiranje velikih inovativnih važnih projekata od zajedničkog europskog interesa, posebno u području mikroprocesora i infrastrukture i usluga u oblaku).
Ulaganje se provodi do 31. prosinca 2025.
E.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis i jasna definicija svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
68 |
Reforma 1: Stvaranje platforme za digitalizaciju gospodarstva |
Ključna etapa |
Stvaranje platforme za digitalizaciju gospodarstva |
Početak rada platforme |
Q1 |
2022. |
Uspostavlja se platforma za digitalizaciju gospodarstva i započinje njezino djelovanje. Platformom se koordinira međupovezanost svih dionika u nacionalnom digitalnom ekosustavu, kao što su europski i nacionalni digitalnoinovacijski centri, centri izvrsnosti za umjetnu inteligenciju, nacionalni centri za stručnost u području računalstva visokih performansi i kibersigurnosti, europski referentni objekti za testiranje i eksperimentiranje, inovacijski centri i klijenti svih tih centara. Platforma djeluje kao jedna od radnih skupina Odbora za digitalnu transformaciju koji se osniva reformom 1 u okviru komponente 1.4. |
|||
|
69 |
Ulaganje 1: Europski i nacionalni digitalnoinovacijski centri |
Ciljna vrijednost |
Stvaranje funkcionalnih i međusobno povezanih europskih i nacionalnih digitalnoinovacijskih centara |
Broj europskih i nacionalnih digitalnoinovacijskih centara |
0 |
6 |
Q4 |
2024. |
Osniva se šest europskih i nacionalnih digitalnoinovacijskih centara i pokreće njihov rad. Ti digitalnoinovacijski centri podupiru digitalnu transformaciju uglavnom MSP-ova i državne uprave, uvode nove tehnologije, privlače stručnjake u tom području i osiguravaju veću otpornost industrije i usluga u odnosu na moguće daljnje krize. |
|
|
70 |
Ulaganje 2: Europski referentni laboratorij za testiranje i eksperimentiranje |
Ciljna vrijednost |
Stvaranje europskog referentnog laboratorija za testiranje i eksperimentiranje |
Broj europskih referentnih laboratorija za testiranje i eksperimentiranje |
0 |
1 |
Q2 |
2023. |
Osniva se Europski referentni laboratorij za testiranje i eksperimentiranje i pokreće njegov rad. U okviru tog instrumenta uspostavlja se veza između istraživačkih sektora (kao što je Centar izvrsnosti za umjetnu inteligenciju) i šireg gospodarstva (kao što su europski i nacionalni digitalnoinovacijski centri) tako što će se istraživačkim centrima te MSP-ovima omogućiti da testiraju tehnologije i aplikacije razvijene kako bi se mogle upotrebljavati u njihovu radu. |
|
|
71 |
Ulaganje 3: Digitalna transformacija proizvodnih i neproizvodnih poduzeća i povećanje njihove otpornosti |
Ciljna vrijednost |
Izravna potpora poduzećima za digitalnu transformaciju |
Broj poduzeća |
0 |
377 |
Q4 |
2025. |
377 poduzeća digitalno se transformira. Tom će se digitalnom transformacijom povećati digitalni procesi, posebno u MSP-ovima. Potpora se pruža aktivnostima kao što su uvođenje digitalizacije u poduzeća, uključujući potrebnu analizu procesa, uvođenje digitalnih rješenja u područjima povezanima s umjetnom inteligencijom, automatizacijom postupaka, robotikom i kiberfizičkim sustavima na internetu i kiberfizičkim sustavima te uvođenje novih tehnologija, nabava novih tehnoloških uređaja i opreme, uključujući potrebnu infrastrukturu, međusobno povezivanje stečenih ili postojećih tehnologija s pomoću najsuvremenijih komunikacijskih kanala i protokola (autonomna dvosmjerna komunikacija). Ukupni proračun izvršen u tu svrhu iznosi najmanje 180 000 000 EUR, uključujući najmanje 120 000 000 EUR za MSP-ove i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i najmanje 60 000 000 EUR za velika poduzeća. |
|
F. KOMPONENTA 1.6.: Ubrzanje i digitalizacija procesa izgradnje
Ta komponenta češkog plana za oporavak i otpornost pridonosi rješavanju izazova trenutačno dugotrajnih i administrativno teških postupaka za ishođenje građevinskih dozvola.
Cilj je komponente pojednostavniti i racionalizirati postupak izdavanja građevinskih dozvola. Očekuje se da će se znatnim ubrzanjem postupka izdavanja građevinskih dozvola znatno poboljšati poslovno i ulagačko okruženje u Češkoj. Potrebno je uzeti u obzir i uvjete za pravilnu provedbu digitalizacije upravljanja zgradama i prostornog planiranja. Potpuna racionalizacija paralelnih postupaka u jedinstveni postupak, kao i institucionalna reforma, kako je predviđeno u nacrtu Zakona o gradnji, može skratiti prosječno vrijeme izdavanja dozvole s trenutačnih 5,4 godine na prosječno 1,25 godina. Očekuje se da će se samo digitalizacijom procesa prosječno vrijeme potrebno za dobivanje građevinske dozvole smanjiti za najmanje 2 godine.
Tom se komponentom podupire rješavanje preporuke za Češku br. 3. iz 2019. u skladu s kojom Češka smanjuje administrativno opterećenje za ulaganja i podupire tržišno natjecanje u javnoj nabavi koje se više temelji na kvaliteti te preporuka za Češku br. 3 iz 2020., prema kojoj Češka podupire mala i srednja poduzeća većom upotrebom financijskih instrumenata kako bi osigurala potporu likvidnosti, smanjila administrativno opterećenje i poboljšala e-upravu.
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu u skladu s tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01).
F.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Reforma 1: Provedba novog zakona o gradnji i zoniranju u praksi
Reforma se sastoji od institucionalnih i postupovnih promjena, a cilj joj je postupak izdavanja građevinskih dozvola dovesti do visokog stupnja digitalizacije. Novi Zakon o gradnji stupa na snagu do 30. rujna 2021. Njome se decentralizirana struktura tijela nadležnih za gradnju i njihovi uvjeti radi stavljaju pod odgovornost države.
Reformom se ubrzavaju postupci izgradnje, povećava učinkovitost postupaka odobravanja i stavlja ih se u nadležnost jednog tijela – Vrhovnog ureda za graditeljstvo. Relevantni akteri prolaze odgovarajuće osposobljavanje kako bi razumjeli nove procese, mogli upotrebljavati nove informacijske sustave i učinkovito raditi u novom organizacijskom okruženju. Postojeći podaci prenose se na novu platformu i osigurava se funkcioniranje postojećih pojedinačnih informacijskih sustava do izgradnje središnjeg informacijskog sustava („AIS”). To uključuje nabavu potrebne informatičke opreme za rad Vrhovnog ureda za graditeljstvo i lokalnih građevinskih ureda.
Ta se reforma provodi do 30. rujna 2023., a njezin učinak mjeri se do 31. prosinca 2025.
Ulaganje 1: Središnji informacijski sustav („AIS”)
Ulaganjem se uspostavlja informacijski sustav za upravljanje procesom kojim će se koristiti državni službenici tijela uključenih u postupak izdavanja građevinskih dozvola. Sustav digitalizira procese upravljanja zgradama tako da se osigura transparentnost, učinkovitost i djelotvornost postupaka utvrđenih zakonodavstvom koje se provodi reformom 1. iz ove komponente. Potrebne dozvole za hardver i softver kupuju se, zajedno s tehničkom potporom, aplikacijama koje obuhvaćaju potrebne funkcionalne i nefunkcionalne zahtjeve, pravilno ispitivanje sustava, servisiranje, rad i razvoj aplikacije.
To ulaganje provodi se do 30. rujna 2023.
Ulaganje 2: Razvoj i uporaba podataka javne uprave u prostornom planiranju
Cilj je ulaganja provedba središnje baze podataka prostorne analitičke dokumentacije u kontekstu informacijskog sustava prostornog planiranja, koja se koristi za pružanje podataka i usluga tijelima za urbanističko i prostorno planiranje, drugim korisnicima iz javnog sektora i pružateljima dokumenata prostornog uređenja. Podaci se dostavljaju u obliku otvorenih podataka. Centralizacija omogućuje učinkovitu razmjenu podataka s drugim sustavima javne uprave (posebno s registrom teritorijalne identifikacije, adresa i nekretnina).
To ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2024.
Ulaganje 3: Iskorištavanje svih prednosti digitalizacije upravljanja zgradama
Ulaganjem se stvara niz informacijskih sustava, normi i metodologija potrebnih za potpunu digitalizaciju postupka građevinskih dozvola i prostornog planiranja.
Kako bi se omogućilo međusobno povezivanje ključnih baza podataka i olakšao postupak izdavanja građevinskih dozvola i prostorno planiranje, uspostavljaju se tri IT sustava:
●sustav koji povezuje tehničke norme s provedbenim propisima, koji će biti integriran u portal Developer Building Developer i dostupan javnosti
●sustav za strukturirane zahtjeve u pogledu zgrada i postupaka, provjeru i kontrolu postupka izdavanja dozvola
●sustav za upravljanje podatkovnim normama zgrada.
To ulaganje provodi se do 31. prosinca 2025.
F.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis i jasna definicija svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
|
|
|
|
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
|
|
72 |
Reforma 1: Provedba novog zakona o gradnji i zoniranju u praksi |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu novog zakona o gradnji |
Odredba zakona o stupanju na snagu novog zakona o gradnji |
Q3 |
2021. |
Na snagu stupa novi zakon o gradnji kojim se ubrzava postupak izdavanja građevinskih dozvola, digitalizacija postupka i smanjenje broja regulatornih tijela. |
|||
|
73 |
Reforma 1: Provedba novog zakona o gradnji i zoniranju u praksi |
Ključna etapa |
Početak rada Vrhovnog ureda za graditeljstvo |
Vrhovni ured za graditeljstvo započinje sa svojim funkcijama. Ima pravnu osobnost i fizičko sjedište. |
Q3 |
2023. |
Stvaranje nove državne strukture Vrhovnog ureda za graditeljstvo, uključujući unutarnje jedinice. Osiguravanje financijskog i informatičkog osoblja te osposobljavanje osoblja, čime se omogućuje pravilno funkcioniranje novog ureda. |
|||
|
74 |
Reforma 1: Provedba novog zakona o gradnji i zoniranju u praksi |
Ciljna vrijednost |
Skraćivanje postupka izdavanja građevinske dozvole za najmanje dvije godine |
Godine |
5,5 |
3,5 |
Q4 |
2025. |
Prosječno trajanje postupka građevinskih dozvola skraćeno je za najmanje dvije godine, s 5,5 godina na 3,5 godine ili manje, što će potvrditi nacionalni zavod za statistiku, na temelju nove statistike za prosječno trajanje postupka izdavanja dozvola u razdoblju 2024.–2025. |
|
|
75 |
Ulaganje 1: Stvaranje novog središnjeg informacijskog sustava („AIS”) |
Ključna etapa |
Središnji informacijski sustav potpuno je operativan |
Uvođenje sustava, početak upotrebe u građevinskim uredima. |
Q3 |
2023. |
Stvaranje novog središnjeg informacijskog sustava kojim će se koristiti državni službenici tijela uključenih u postupak izdavanja građevinskih dozvola. |
|||
|
76 |
Ulaganje 2: Razvoj i uporaba podataka javne uprave u prostornom planiranju |
Ključna etapa |
Stvaranje standardizirane baze podataka prostorne analitičke dokumentacije |
Standardizirana baza prostorne analitičke dokumentacije koja je potpuno funkcionalna i koju upotrebljavaju javna tijela |
Q4 |
2024. |
Prijenos baze podataka prostorne analitičke dokumentacije i validacija protokola. Alat za validaciju uključen je u nacionalni geoportal za prostorno planiranje, u koji se učitava prostorna analitička dokumentacija. |
|||
|
77 |
Ulaganje 3: Iskorištavanje punih koristi od digitalizacije zgrada |
Ključna etapa |
Informatički sustavi koji podržavaju digitalizaciju postupka izdavanja građevinskih dozvola potpuno su operativni |
Potpuno operativni informatički sustavi, uključujući uvođenje za krajnje korisnike. |
Q4 |
2024. |
Aktiviraju se tri IT sustava koji omogućuju međusobno povezivanje svih baza podataka koje se upotrebljavaju u postupku izdavanja građevinskih dozvola: ·sustav koji povezuje tehničke norme s provedbenim propisima, integriran je u portal Developer Building Developer i dostupan javnosti ·sustav za strukturirane zahtjeve u pogledu zgrada i postupaka, provjere i kontrole postupka izdavanja dozvola, uključujući ontologiju ·sustav za upravljanje podatkovnim normama zgrada. |
|||
G. KOMPONENTA 2.1.: Održivi promet
Ovom komponentom češkog plana za oporavak i otpornost rješavaju se izazovi digitalizacije prometa, elektromobilnosti u željezničkom prijevozu, povećanja udjela željezničkog prijevoza u teretnom i putničkom prometu, povećanja važnosti aktivne mobilnosti u gradovima, poboljšanja sigurnosti prometa i smanjenja utjecaja prometa na okoliš i javno zdravlje. Komponenta ima koristi od sinergija s komponentom 2.4, koja se bavi pitanjem alternativnog pogona u cestovnom i gradskom autobusnom prijevozu.
Tom se komponentom podupire preporuka za Češku br. 3 iz 2019., u skladu s kojom Češka usmjerava gospodarsku politiku povezanu s ulaganjima na promet, posebno na održivost, digitalnu infrastrukturu te niskougljičnu i energetsku tranziciju, uključujući energetsku učinkovitost, uzimajući u obzir regionalne razlike (preporuka za Češku br. 3 iz 2019.), i preporuka za Češku br. 3 iz 2020., u skladu s kojom Češka treba ulagati u zelenu i digitalnu tranziciju, posebno u digitalnu infrastrukturu i tehnologije visokog kapaciteta, čistu i učinkovitu proizvodnju i upotrebu energije te održivu prometnu infrastrukturu, uključujući regije specifične za ugljen (preporuka za Češku br. 3 iz 2020.),
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu u skladu s tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Konkretno, najmanje 70 % građevinskog otpada i otpada od rušenja mora biti pripremljeno za ponovnu uporabu ili recikliranje.
G.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Reforma 1: Razvoj alternativa energetski i prostorno intenzivnom cestovnom prijevozu
Cilj je mjere promicanje veće upotrebe energetski učinkovitijih načina prijevoza za redovne i teške prometne tokove. To se postiže sljedećim mjerama:
●Pojedinačni gradovi s više od 40 000 stanovnika provode postupak Plana održive gradske mobilnosti (SUMP). Sve planove održive gradske mobilnosti odobravaju gradska predstavnička tijela do 30. lipnja 2023. Ako pojednostavnjeni plan održive gradske mobilnosti već postoji, priprema se nova verzija na temelju koncepta gradske i aktivne mobilnosti (UAMC) koji je odobrila vlada. Sadržava sve potrebne dijelove UAMC-a i temelji se na analizama koje zahtijeva UAMC, kao što su modeliranje prometa i pregledi.
●Koncept prijevoza tereta, kojim će se utvrditi uvjeti za povećanje udjela željezničkog prijevoza tereta u ukupnom opsegu prijevoza za razdoblje od 2024. do 2030., odobrava se odlukom Vlade Češke Republike do 31. prosinca 2023. Koncept je usmjeren na potporu multimodalnom prijevozu, poboljšanje usluga teretnog prijevoza i smanjenje utjecaja prijevoza tereta na okoliš, javno zdravlje i globalne klimatske promjene.
●Svi operatori javnog prijevoza (državni, regionalni i gradski koji obavljaju javni prijevoz) odobravaju petogodišnji plan usluga prijevoza do 31. prosinca 2023. na temelju koncepta javnog prijevoza koji je odobrila vlada.
●Učinak reforme na modalni udio javnog prijevoza i modalni udio vožnje biciklom mjeri se do 31. prosinca 2025.
Ulaganje 1: Primjena modernih tehnologija na željezničku infrastrukturu
Ulaganje doprinosi digitalizaciji željezničkog prometa kako bi se poboljšala sigurnost prometa i kvaliteta pruženih usluga, optimizirao kapacitet željezničke infrastrukture i osigurala međunarodna interoperabilnost. Ulaganje 1 ostvaruje se sljedećim mjerama:
●Definiranje niza projekata od 41 km pruga obuhvaćenih Globalnim sustavom pokretnih komunikacija – željeznica (GSM-R), 20 novougrađenih ili pouzdanijih baznih primopredajnih postaja (BTS) i uvođenje novih tehnologija i opreme za upravljanje željezničkim prometom do 30. lipnja 2022.
●završetak dvaju projekata iz prethodno utvrđenog skupa projekata do 30. lipnja 2024.
●Završetak šest dodatnih projekata iz unaprijed definiranog skupa projekata iz prethodne natuknice, odnosno dovršetak ukupno 41 km pruga pokrivenih GSM-R-om, 20 novougrađenih BTS-a ili BTS-a s pouzdanijim punjenjem i uvođenje novih tehnologija i opreme za upravljanje željezničkim prometom do 31. prosinca 2024.
Ulaganje 2: Elektrifikacija željeznica
Cilj je mjere povećati udio prijevoza s nefosilnim gorivom elektrifikacijom pruga i osiguravanjem vučne snage na trafostanicama. Ulaganjem se stvaraju i uvjeti za uštedu energije u prometnom sustavu. To se postiže sljedećim mjerama:
●definiranje niza projekata od 39,7 km elektrificiranih pruga i četiriju priključnih postaja s povećanom snagom ili novoizgrađenih do 30. lipnja 2022.
●završetak dvaju projekata iz prethodno utvrđenog skupa projekata do 30. lipnja 2023.
●završetak šest dodatnih projekata iz prethodno definiranog niza projekata, čime se do 30. lipnja 2024. dovršava ukupno 39,7 km elektrificiranih pruga i četiriju priključnih postaja s povećanom potrošnjom energije ili novoizgrađenih.
Ulaganje 3: Potpora za željezničku infrastrukturu
Cilj je mjere zaštita okoliša i klime povećanjem udjela željezničkog prijevoza u teretnom i putničkom prometu te poboljšanjem energetske učinkovitosti željezničkih postaja. To ulaganje usredotočuje se na projekte za razvoj željezničke infrastrukture, uzimajući u obzir, među ostalim, rodne razlike i odgovarajući pristup uslugama za osobe u nepovoljnom položaju i ranjive osobe. Projekti su usmjereni na dijelove mreže važne za prigradski prijevoz i projekte za nadogradnju željezničkih čvorišta i zgrada kolodvora u multimodalnim putničkim terminalima. Osim toga, podržava se grijanje zgrada postaje. To se postiže sljedećim mjerama:
●definiranje niza projekata od 121,88 km moderniziranih pruga, devet moderniziranih željezničkih postaja s obnovljenim kolosijecima i sigurnim pristupačnim platformama bez prepreka te više od 35 zgrada postaja sa smanjenim energetskim intenzitetom kako bi se postiglo smanjenje izravnih i neizravnih emisija stakleničkih plinova za najmanje 30 % u usporedbi s prethodnim emisijama te veća udobnost i bolje usluge za putnike do 30. lipnja 2022.
●završetak 26 projekata iz prethodno utvrđenog skupa projekata do 31. prosinca 2022.
●završetak dodatnih 30 projekata iz prethodno definiranog niza projekata, čime je dovršeno ukupno 121,88 km moderniziranih pruga, devet moderniziranih željezničkih postaja s obnovljenim kolosijecima i sigurnim platformama bez prepreka te više od 39 zgrada postaja sa smanjenim energetskim intenzitetom kako bi se do 31. prosinca 2023. u prosjeku postiglo smanjenje izravnih i neizravnih emisija stakleničkih plinova za najmanje 30 % u usporedbi s prethodnim emisijama te veća udobnost i bolje usluge za putnike.
Ulaganje 4: Sigurnost cestovnog i željezničkog prometa
Cilj je mjere poboljšati sigurnost prometa poduzimanjem konkretnih sigurnosnih mjera na željezničkim prijelazima i poboljšanjem stanja mostova i struktura tunela. U gradovima i aglomeracijama ulaže se kako bi se smanjio udio pojedinačnih putovanja automobilom i povećao udio javnog prijevoza i aktivnih načina prijevoza kao što su pješaci i biciklizam. Izgradnja biciklističkih staza i pješačkih staza bez prepreka također je dio ulaganja kako bi se poboljšala sigurnost ranjivih sudionika u prometu u okviru promicanja aktivne mobilnosti, posebno u gradovima. To se postiže sljedećim mjerama:
●završetak projekata s 45 željezničko-cestovnih prijelaza s povećanom sigurnošću (tj. s novougrađenim ili moderniziranim sustavom upozorenja na bljeskalice ili mehaničkim sigurnosnim uređajima), 25 km izgrađenih biciklističkih staza, bočnih zidova i putova bez prepreka te tri modernizirana željeznička mosta ili tunela do 30. lipnja 2022.
●dovršetak projekata koji uključuju 115 dodatnih željezničko-cestovnih prijelaza s povećanom sigurnošću (tj. s novougrađenim ili moderniziranim sustavom upozorenja na bljeskalice ili mehaničkom sigurnosnom opremom), dodatnih 24 km izgrađenih biciklističkih staza, bočnih zidova i putova bez prepreka te tri dodatna modernizirana željeznička mosta ili tunela do 31. prosinca 2022.
●dovršetak projekata koji uključuju 131 dodatni željezničko-cestovni prijelaz s povećanom sigurnošću (tj. s novougrađenim ili moderniziranim sustavom za upozoravanje na bakteriju ili mehaničkim sigurnosnim sustavom) i jednim dodatnim moderniziranim željezničkim mostom ili tunelom do 31. prosinca 2024.
●završetak projekata koji uključuju dodatnih 36 km izgrađenih biciklističkih staza, bočnih zidova i putova bez prepreka i jednog dodatnog moderniziranog željezničkog mosta ili tunela do 31. prosinca 2023.
G.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis i jasna definicija svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
|
|
|
|
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
|
|
78 |
Reforma 1: Stvaranje alternativa energetski i prostorno intenzivom cestovnom prijevozu |
Ključna etapa |
Odobrenje planova mobilnosti |
Odobrenje plana od strane predstavničkih tijela grada |
Q2 |
2023. |
Svi statutarni gradovi Češke (gradovi s više od 40 000 stanovnika) moraju imati plan održive gradske mobilnosti (SUMP) koji odobravaju predstavnička tijela gradova na temelju koncepta gradske i aktivne mobilnosti koji je odobrila vlada. |
|||
|
79 |
Reforma 1: Stvaranje alternativa energetski i prostorno intenzivnom cestovnom prijevozu |
Ključna etapa |
Odobrenje i stupanje na snagu novog koncepta teretnog prijevoza |
Odobrenje vlade |
Q4 |
2023. |
Vlada odobrava novi koncept prijevoza tereta kojim će se utvrditi uvjeti za povećanje udjela željezničkog prijevoza tereta u ukupnom opsegu prijevoza za razdoblje 2024.–2030. Taj će koncept biti usmjeren na potporu multimodalnom prijevozu, poboljšanje usluga teretnog prijevoza i smanjenje utjecaja prijevoza tereta na okoliš, javno zdravlje i globalne klimatske promjene. |
|||
|
80 |
Reforma 1: Stvaranje alternativa energetski i prostorno intenzivnom cestovnom prijevozu |
Ključna etapa |
Odobrenje planova usluga prijevoza. |
Odobrenje operatora javnog prijevoza |
Q4 |
2023. |
Svi operateri javnog prijevoza (državni, regionalni i gradski koji obavljaju javni prijevoz) odobravaju petogodišnji plan usluga prijevoza na temelju koncepta javnog prijevoza koji je odobrila vlada. |
|||
|
81 |
Reforma 1: Stvaranje alternativa energetski i prostorno intenzivnom cestovnom prijevozu |
Ciljna vrijednost |
Povećanje modalnog udjela javnog prijevoza u češkim gradovima s više od 250 000 stanovnika i gradovima s više od 75 000 stanovnika u Češkoj |
% (modalni udio javnog prijevoza) |
40 % u gradovima s više od 250 000 stanovnika / 28 % u gradovima s više od 75 000 stanovnika |
45 % u gradovima s više od 250 000 stanovnika / 35 % u gradovima s više od 75 000 stanovnika |
Q4 |
2025. |
Modalni udio javnog prijevoza u češkim gradovima s više od 250 000 stanovnika i gradovima s više od 75 000 stanovnika u CZ povećat će se za % objašnjen u ciljnom stupcu. |
|
|
82 |
Reforma 1: Stvaranje alternativa energetski i prostorno intenzivnom cestovnom prijevozu |
Ciljna vrijednost |
Povećanje modalnog udjela biciklizma u CZ-u s više od 250 000 stanovnika i gradovima s više od 75 000 stanovnika |
% (modalni udio biciklizma) |
1 % u gradovima s više od 250 000 stanovnika / 5 % u gradovima s više od 75 000 stanovnika |
5 % u gradovima s više od 250 000 stanovnika / 10 % gradova s više od 250 000 stanovnika |
Q4 |
2025. |
Modalni udio vožnje biciklom u češkim gradovima s više od 250 000 stanovnika i u češkim gradovima s više od 75 000 stanovnika povećat će se za % objašnjen u ciljnom stupcu. |
|
|
83 |
Ulaganje 1: Nove tehnologije i digitalizacija željezničke infrastrukture |
Ključna etapa |
Definicija skupa projekata za ulaganje 1 |
Definicija skupa projekata Ministarstva prometa |
Q2 |
2022. |
Definiranje skupa projekata od 41 km pruga obuhvaćenih Globalnim sustavom pokretnih komunikacija – željeznica (GSM-R), 20 novougrađenih ili pouzdanijih baznih primopredajnih postaja (BTS) i uvođenje novih tehnologija i opreme za upravljanje željezničkim prometom. |
|||
|
84 |
Ulaganje 1: Nove tehnologije i digitalizacija željezničke infrastrukture |
Ciljna vrijednost |
Završetak dvaju projekata iz unaprijed definiranog skupa projekata. |
Broj projekata |
0 |
2 |
Q2 |
2024. |
Završetak dvaju projekata iz unaprijed definiranog skupa projekata od 41 km pruga obuhvaćenih Globalnim sustavom pokretnih komunikacija (Global System for Mobile Communications – Railway – GSM-R), 20 novougrađenih ili pouzdanijih baznih primopredajnih postaja (BTS) i uvođenje novih tehnologija i opreme za upravljanje željezničkim prometom. |
|
|
85 |
Ulaganje 1: Nove tehnologije i digitalizacija željezničke infrastrukture |
Ciljna vrijednost |
Završetak šest dodatnih projekata iz unaprijed definiranog skupa projekata. |
Broj projekata |
2 |
8 |
Q4 |
2024. |
Završetak šest dodatnih projekata (ukupno osam) iz unaprijed definiranog skupa projekata na 41 km pruga obuhvaćenih Globalnim sustavom pokretnih komunikacija (Global System for Mobile Communications – Railway – GSM-R), 20 novougrađenih ili pouzdanijih baznih primorskih postaja (BTS) i uvođenje novih tehnologija i opreme za upravljanje željezničkim prometom. |
|
|
86 |
Ulaganje 2: Elektrifikacija željeznica |
Ključna etapa |
Definicija skupa projekata za ulaganje 2 |
Definicija skupa projekata Ministarstva prometa |
Q2 |
2022. |
Definicija niza projekata koji obuhvaćaju 39,7 km elektrificiranih pruga i 4 priključna postaja s povećanom snagom ili novoizgrađene. |
|||
|
87 |
Ulaganje 2: Elektrifikacija željeznica |
Ciljna vrijednost |
Završetak dvaju projekata iz unaprijed definiranog skupa projekata |
Broj projekata |
0 |
2 |
Q2 |
2023. |
Završetak dvaju projekata iz unaprijed definiranog skupa projekata koji se sastoje od 39,7 km elektrificiranih pruga i četiriju priključnih postaja s povećanom potrošnjom energije ili novoizgrađenih. |
|
|
88 |
Ulaganje 2: Elektrifikacija željeznica |
Ciljna vrijednost |
Završetak šest dodatnih projekata iz unaprijed definiranog skupa projekata. |
Broj projekata |
2 |
8 |
Q2 |
2024. |
Završetak pet dodatnih projekata (ukupno 8) iz unaprijed definiranog skupa projekata koji se sastoje od 39,7 km elektrificiranih pruga i četiriju priključnih postaja s povećanom potrošnjom energije ili novoizgrađenih. |
|
|
89 |
Ulaganje 3: Poboljšanje okoliša (potpora željezničkoj infrastrukturi) |
Ključna etapa |
Definicija skupa projekata za ulaganje 3 |
Definicija skupa projekata Ministarstva prometa |
Q2 |
2022. |
Definiranje niza projekata koji obuhvaćaju oko 121,88 km moderniziranih pruga, 9 moderniziranih željezničkih kolodvora s obnovljenim kolosijekom te sigurnim i pristupačnim peronima bez prepreka i 35 stambenih zgrada sa smanjenim energetskim intenzitetom, većom udobnošću i boljim uslugama za putnike. |
|||
|
90 |
Ulaganje 3: Poboljšanje okoliša (potpora željezničkoj infrastrukturi) |
Ciljna vrijednost |
Završetak 26 projekata iz unaprijed definiranog skupa projekata |
Broj projekata |
0 |
26 |
Q4 |
2022. |
Završetak 26 projekata iz unaprijed definiranog skupa projekata koji obuhvaćaju oko 121,88 km moderniziranih pruga, 9 moderniziranih željezničkih kolodvora s obnovljenim kolosijekom te sigurnim i pristupačnim platformama bez prepreka i 35 zgrada kolodvora sa smanjenim energetskim intenzitetom, većom udobnošću i boljim uslugama za putnike. |
|
|
91 |
Ulaganje 3: Poboljšanje okoliša (potpora željezničkoj infrastrukturi) |
Ciljna vrijednost |
Završetak 30 dodatnih projekata iz unaprijed definiranog skupa projekata |
Broj projekata |
26 |
56 |
Q4 |
2023. |
Završetak 30 dodatnih projekata iz unaprijed definiranog skupa projekata koji se sastoje od 121,88 km moderniziranih, operativno poboljšanih ili otpornijih na prirodne utjecaje, oko 9 moderniziranih željezničkih kolodvora s obnovljenim kolosijekom te sigurnim i pristupačnim platformama bez prepreka i 39 stambenih zgrada sa smanjenim energetskim intenzitetom, povećanom udobnošću i boljim uslugama za putnike. |
|
|
92 |
Ulaganje 4: Sigurnost u cestovnom i željezničkom prometu (željeznički prijelazi, mostovi i tuneli, biciklističke staze i putovi bez prepreka) |
Ciljna vrijednost |
Završetak željezničko-cestovnih prijelaza s povećanom sigurnošću |
Broj željezničko-cestovnih prijelaza s povećanom sigurnošću |
0 |
45 |
Q2 |
2022. |
Željezničko-cestovni prijelazi s povećanom razinom zaštite s novougrađenim ili moderniziranim sustavom za upozoravanje na bljeskanje ili mehaničkom sigurnosnom ugradnjom. |
|
|
93 |
Ulaganje 4: Sigurnost u cestovnom i željezničkom prometu (željeznički prijelazi, mostovi i tuneli, biciklističke staze i putovi bez prepreka) |
Ciljna vrijednost |
Završetak izgrađenih biciklističkih staza, pločnika i putova bez prepreka |
Duljina izgrađenih biciklističkih staza, pločnika, putova bez prepreka – km |
0 |
25 |
Q2 |
2022. |
Duljina izgrađene biciklističke staze/pločnika/putova bez prepreka. |
|
|
94 |
Ulaganje 4: Sigurnost u cestovnom i željezničkom prometu (željeznički prijelazi, mostovi i tuneli, biciklističke staze i putovi bez prepreka) |
Ciljna vrijednost |
Završetak moderniziranih željezničkih mostova ili tunela |
Broj moderniziranih željezničkih umjetnih konstrukcija (mostovi/tuneli) |
0 |
3 |
Q2 |
2022. |
Modernizirana umjetna željeznička struktura za operativnu fazu. |
|
|
95 |
Ulaganje 4: Sigurnost u cestovnom i željezničkom prometu (željeznički prijelazi, mostovi i tuneli, biciklističke staze i putovi bez prepreka) |
Ciljna vrijednost |
Završetak moderniziranih željezničkih mostova ili tunela |
Broj moderniziranih željezničkih umjetnih konstrukcija (mostovi/tuneli) |
3 |
6 |
Q4 |
2022. |
Modernizirana umjetna željeznička struktura za operativnu fazu. |
|
|
96 |
Ulaganje 4: Sigurnost u cestovnom i željezničkom prometu (željeznički prijelazi, mostovi i tuneli, biciklističke staze i putovi bez prepreka) |
Ciljna vrijednost |
Završetak željezničko-cestovnih prijelaza s povećanom sigurnošću |
Broj željezničko-cestovnih prijelaza s povećanom sigurnošću |
45 |
160 |
Q4 |
2022. |
Željezničko-cestovni prijelazi s povećanom razinom zaštite s novougrađenim ili moderniziranim sustavom za upozoravanje na bljeskanje ili mehaničkom sigurnosnom ugradnjom. |
|
|
97 |
Ulaganje 4: Sigurnost u cestovnom i željezničkom prometu (željeznički prijelazi, mostovi i tuneli, biciklističke staze i putovi bez prepreka) |
Ciljna vrijednost |
Završetak izgrađenih biciklističkih staza, pločnika i putova bez prepreka |
Duljina izgrađenih biciklističkih staza, pločnika, putova bez prepreka – km |
25 |
49 |
Q4 |
2022. |
Duljina izgrađene biciklističke staze/pločnika/puta bez prepreka. |
|
|
98 |
Ulaganje 4: Sigurnost u cestovnom i željezničkom prometu (željeznički prijelazi, mostovi i tuneli, biciklističke staze i putovi bez prepreka) |
Ciljna vrijednost |
Završetak željezničko-cestovnih prijelaza s povećanom sigurnošću |
Broj željezničko-cestovnih prijelaza s povećanom sigurnošću |
160 |
291 |
Q4 |
2024. |
Željezničko-cestovni prijelazi s povećanom razinom zaštite s novougrađenim ili moderniziranim sustavom za upozoravanje na bljeskanje ili mehaničkom sigurnosnom ugradnjom. |
|
|
99 |
Ulaganje 4: Sigurnost u cestovnom i željezničkom prometu (željeznički prijelazi, mostovi i tuneli, biciklističke staze i putovi bez prepreka) |
Ciljna vrijednost |
Završetak moderniziranih željezničkih mostova ili tunela |
Broj moderniziranih željezničkih umjetnih konstrukcija (mostovi/tuneli) |
6 |
7 |
Q2 |
2023. |
Modernizirana umjetna željeznička struktura za operativnu fazu. |
|
|
100 |
Ulaganje 4: Sigurnost u cestovnom i željezničkom prometu (željeznički prijelazi, mostovi i tuneli, biciklističke staze i putovi bez prepreka) |
Ciljna vrijednost |
Završetak izgrađenih biciklističkih staza, pločnika i putova bez prepreka |
Duljina izgrađenih biciklističkih staza, pločnika, putova bez prepreka – km |
49 |
85 |
Q4 |
2023. |
Duljina izgrađene biciklističke staze/pločnika/putova bez barijera. |
|
|
101 |
Ulaganje 4: Sigurnost u cestovnom i željezničkom prometu (željeznički prijelazi, mostovi i tuneli, biciklističke staze i putovi bez prepreka) |
Ciljna vrijednost |
Završetak moderniziranih željezničkih mostova ili tunela |
Broj moderniziranih željezničkih umjetnih konstrukcija (mostovi/tuneli) |
7 |
8 |
Q4 |
2023. |
Modernizirana umjetna željeznička struktura za operativnu fazu. |
|
H. KOMPONENTA 2.2.: Smanjenje potrošnje energije u javnom sektoru
Tom komponentom češkog plana za oporavak i otpornost rješava se izazov energetske učinkovitosti u javnom sektoru zahvaljujući obnovi državnih i javnih zgrada te modernizaciji javne rasvjete.
Komponenta odražava obveze Češke da poboljša energetsku učinkovitost nacionalnoga gospodarstva do 2030. Cilj joj je smanjiti krajnju potrošnju energije u relevantnim državnim i javnim zgradama, povećati broj visokokvalitetnih obnova u javnom sektoru i smanjiti krajnju potrošnju energije javne rasvjete.
Komponenta podupire provedbu preporuke za Češku o prijelazu na niskougljično gospodarstvo i energetsku tranziciju, uključujući energetsku učinkovitost (preporuka za Češku br. 3 iz 2019.) te o čistoj i učinkovitoj proizvodnji i uporabi energije (preporuka za Češku br. 3 iz 2020.).
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu u skladu s tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Pri poboljšanju energetske učinkovitosti državnih i javnih zgrada najmanje 70 % građevinskog otpada i otpada od rušenja mora biti pripremljeno za ponovnu uporabu ili recikliranje.
H.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Ulaganje 1: Poboljšanje energetske učinkovitosti državnih zgrada
Tim se ulaganjem nastoji smanjiti krajnja potrošnja energije u zgradama državne uprave koje dugoročno ne ispunjavaju minimalne zahtjeve energetske učinkovitosti te povećati broj visokokvalitetnih i umjereno velikih ili opsežnih obnova. Financiraju se samo projekti kojima se postiže prosječno smanjenje potrošnje primarne energije od najmanje 30 % ili smanjenje emisija CO2 od 30 %.
Cilj je ulaganja poduprijeti do 100 projekata obnove zgrada, uključujući izolaciju zgrada, razmjenu i obnovu prozora i vrata, ugradnju sustava koji se temelje na obnovljivim izvorima energije ili provedbu mjera poboljšanja unutarnjeg okoliša koje imaju dokazivi učinak na energetsku učinkovitost zgrada.
75 % projekata ugovoreno je do 31. prosinca 2023.
Kako bi se to ulaganje bolje pripremilo, Ministarstvo industrije i trgovine do 31. prosinca 2021. donosi i objavljuje predložak ugovora za usluge ugovaranja energetske učinkovitosti s jamstvom. Cilj mu je promicanje provedbe projekata s naglaskom na maksimalnom povećanju prinosa uštede energije u usporedbi s potrošenim sredstvima.
Provedba ulaganja mora biti dovršena do 31. ožujka 2026.
Ulaganje 2: Poboljšanje energetske učinkovitosti sustava javne rasvjete
Cilj je tog ulaganja omogućiti obnovu javne rasvjete u različitim općinama u Češkoj i omogućiti povezivanje tih obnova s drugim pametnim elementima kao što je potpora razvoju elektromobilnosti.
Financiraju se samo projekti kojima se postiže prosječno smanjenje potrošnje primarne energije od najmanje 30 % ili smanjenje emisija CO2 od 30 %.
Ulaganje uključuje potporu za do 2 000 projekata obnove sustava javne rasvjete u različitim općinama u Češkoj, od kojih je za 80 % do 31. prosinca 2024. sklopljen ugovor. Ulaganje uključuje obnovu sustava rasvjete i nabavu ili optimizaciju sustava upravljanja.
Kako bi se to ulaganje bolje pripremilo, Ministarstvo industrije i trgovine donosi i objavljuje programsku dokumentaciju do 31. prosinca 2021. U njemu se utvrđuju vremenski raspored i uvjeti za potporu mjerama za obnovu sustava javne rasvjete, uključujući pametne elemente.
Provedba ulaganja mora biti dovršena do 31. ožujka 2026.
Ulaganje 3: Poboljšanje energetske učinkovitosti javnih zgrada
Tim se ulaganjem nastoji smanjiti krajnja potrošnja energije u javnim zgradama koje dugoročno ne ispunjavaju minimalne zahtjeve energetske učinkovitosti te povećati broj visokokvalitetnih i umjereno velikih ili opsežnih obnova. Financiraju se samo projekti kojima se postiže prosječno smanjenje potrošnje primarne energije od najmanje 30 % ili smanjenje emisija CO2 od 30 %.
Cilj je ulaganja poduprijeti do 400 projekata obnove zgrada, uključujući izolaciju zgrada, razmjenu i obnovu prozora i vrata, ugradnju sustava koji se temelje na obnovljivim izvorima energije ili provedbu mjera poboljšanja unutarnjeg okoliša koje imaju dokazivi učinak na energetsku učinkovitost zgrada.
75 % projekata ugovoreno je do 31. prosinca 2023.
Provedba ulaganja mora biti dovršena do 31. ožujka 2026.
H.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis i jasna definicija svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
|
|
|
|
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
|
|
102 |
Ulaganje 1: Poboljšanje energetske učinkovitosti državnih zgrada |
Ključna etapa |
Donošenje predloška ugovora od strane Ministarstva industrije i trgovine za usluge ugovaranja energetske učinkovitosti s jamstvom |
Objavljivanje predloška ugovora na web-mjestu Ministarstva |
Q4 |
2021. |
Ministarstvo industrije i trgovine donijelo je predložak ugovora o uslugama ugovaranja energetske učinkovitosti s jamstvom kako bi se promicala provedba projekata s naglaskom na maksimalnom povećanju prinosa uštede energije u usporedbi s potrošenim sredstvima. Predložak ugovora objavljuje se na web-mjestu Ministarstva. |
|||
|
103 |
Ulaganje 1: Poboljšanje energetske učinkovitosti državnih zgrada |
Ciljna vrijednost |
Dodjela 75 % svih javnih ugovora za projekte obnove zgrada kojima se ostvaruje ušteda primarne energije od najmanje 30 % |
Postotak |
0 |
75 |
Q4 |
2023. |
U okviru ove mjere podupire se ukupno najmanje 100 projekata obnove zgrada. Cilj se postiže nakon ugovaranja 75 % njih. Projekti se dostavljaju MIT-u u okviru kontinuiranog poziva i ocjenjuju na temelju utvrđenih kriterija, nakon transparentnog postupka odabira. Za provedbu se odabiru samo projekti kojima se postiže prosječno smanjenje potrošnje primarne energije od najmanje 30 % ili smanjenje emisija CO2 od 30 %. Ciljna vrijednost od 75 % odnosi se na projekte za koje je potpisan sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava. Ulaganja u zamjenu kotlova, uključujući one s prirodnim plinom kao izvorom energije, ograničena su na najviše 20 % ukupne dodjele. |
|
|
104 |
Ulaganje 1: Poboljšanje energetske učinkovitosti državnih zgrada |
Ciljna vrijednost |
Smanjenje potrošnje energije |
Godišnje uštede energije u teradžulima |
0 |
216 |
Q1 |
2026. |
Cilj se postiže smanjenjem potrošnje energije u državnim zgradama za 216 TJ/godišnje do 31. ožujka 2026. kao rezultat obnove zgrada, što se dokazuje energetskim certifikatima. Potrošnja energije smanjuje se u usporedbi sa scenarijem uobičajene prakse (tj. nepostojanjem potpore u skladu s Uredbom (EU) 2021/241). Količina ušteđene energije utvrđuje se mjerenjem i/ili procjenjivanjem potrošnje prije i nakon provedbe mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti, uz osiguravanje normalizacije vanjskih uvjeta koji utječu na potrošnju energije. |
|
|
105 |
Ulaganje 2: Poboljšanje energetske učinkovitosti sustava javne rasvjete |
Ključna etapa |
Donošenje programske dokumentacije Ministarstva industrije i trgovine u vezi s mjerama obnove sustava javne rasvjete |
Objava programske dokumentacije na web-mjestu Ministarstva |
Q4 |
2021. |
Programsku dokumentaciju priprema Ministarstvo industrije i trgovine i objavljuje se na web-mjestu Ministarstva. Utvrđuje vremenski raspored i uvjete za potporu mjerama obnove sustava javne rasvjete, uključujući pametne elemente, s ciljem postizanja uštede primarne energije od najmanje 30 %. |
|||
|
106 |
Ulaganje 2: Poboljšanje energetske učinkovitosti sustava javne rasvjete |
Ciljna vrijednost |
Dodjela 80 % svih ugovora o javnoj nabavi za obnovu ustava javne rasvjete kojima se postiže ušteda primarne energije od najmanje 30 % |
Postotak |
0 |
80 |
Q4 |
2024. |
U okviru ove mjere podupire se ukupno najmanje 2 000 projekata obnove javne rasvjete. Cilj se postiže nakon što se 80 % njih ugovori (tj. 1 600) do 31. prosinca 2024. Projekti se ocjenjuju i odabiru svake godine na temelju utvrđenih kriterija nakon transparentnog postupka odabira. Za provedbu se odabiru samo projekti kojima se postiže prosječno smanjenje potrošnje primarne energije od najmanje 30 % ili smanjenje emisija CO2 od 30 %. Cilj od 80 % odnosi se na projekte za koje je potpisan sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava. |
|
|
107 |
Ulaganje 2: Poboljšanje energetske učinkovitosti sustava javne rasvjete |
Ciljna vrijednost |
Smanjenje potrošnje energije |
Godišnje uštede energije u teradžulima |
0 |
286 |
Q1 |
2026. |
Cilj se postiže smanjenjem potrošnje energije za 286 TJ/godišnje do 31. ožujka 2026. kao rezultat rekonstrukcije javne rasvjete, što se dokazuje energetskim certifikatima. Potrošnja energije smanjuje se u usporedbi sa scenarijem uobičajene prakse (tj. nepostojanjem potpore u skladu s Uredbom (EU) 2021/241). Količina ušteđene energije utvrđuje se mjerenjem i/ili procjenjivanjem potrošnje prije i nakon provedbe mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti, uz osiguravanje normalizacije vanjskih uvjeta koji utječu na potrošnju energije. |
|
|
108 |
Ulaganje 3: Poboljšanje energetske učinkovitosti javnih zgrada |
Ciljna vrijednost |
Dodjela 75 % svih javnih ugovora za projekte obnove zgrada kojima se ostvaruje ušteda primarne energije od najmanje 30 % |
Postotak |
0 |
75 |
Q4 |
2023. |
U okviru ove mjere podupire se ukupno najmanje 400 projekata obnove zgrada. Cilj se postiže nakon ugovaranja 75 % njih. Projekti se dostavljaju MIT-u u okviru kontinuiranog poziva i ocjenjuju na temelju utvrđenih kriterija, nakon transparentnog postupka odabira. Za provedbu se odabiru samo projekti kojima se postiže prosječno smanjenje potrošnje primarne energije od najmanje 30 % ili smanjenje emisija CO2 od 30 %. Ciljna vrijednost od 75 % odnosi se na projekte za koje je potpisan sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava. Ulaganja u zamjenu kotlova, uključujući one s prirodnim plinom kao izvorom energije, ograničena su na najviše 20 % ukupne dodjele. |
|
|
109 |
Ulaganje 3: Poboljšanje energetske učinkovitosti javnih zgrada |
Ciljna vrijednost |
Smanjenje potrošnje energije |
Godišnje uštede energije u teradžulima |
0 |
390 |
Q1 |
2026. |
Cilj se postiže smanjenjem potrošnje energije u državnim zgradama za 390 TJ/godišnje do 31. ožujka 2026. kao rezultat obnove zgrada, što se dokazuje energetskim certifikatima. Potrošnja energije smanjuje se u usporedbi sa scenarijem uobičajene prakse (tj. nepostojanjem potpore u skladu s Uredbom (EU) 2021/241). Količina ušteđene energije utvrđuje se mjerenjem i/ili procjenjivanjem potrošnje prije i nakon provedbe mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti, uz osiguravanje normalizacije vanjskih uvjeta koji utječu na potrošnju energije. |
|
I. KOMPONENTA 2.3.: Prijelaz na čišće izvore energije
Ta komponenta češkog plana za oporavak i otpornost pridonosi rješavanju izazova prelaska s fosilnih goriva na izvore energije s niskom razinom emisija i bez emisija, kao što je fotonaponska energija. Njezin je cilj smanjenje intenziteta emisija češkog gospodarstva i emisija onečišćujućih tvari, kao i modernizacija distribucijske mreže toplinske energije, posebno zamjenom pare vrućom vodom, što dovodi do ušteda u primarnim izvorima energije.
Reformama i ulaganjima podupire se preporuka za Češku br. 3 iz 2019, prema kojoj će Češka usmjeriti investicijsku politiku na prelazak na niskougljično gospodarstvo i energetsku tranziciju, uključujući energetsku učinkovitost, uzimajući u obzir regionalne razlike i preporuku za Češku br. 3 iz 2020., prema kojoj će Češka usmjeriti ulaganja na zelenu i digitalnu tranziciju, posebno na čistu i učinkovitu proizvodnju i uporabu energije, među ostalim u rudarskim regijama.
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01).
I.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Reforma 1: Priprema procjene dekarbonizacije centraliziranoga grijanja u Češkoj
Cilj je te mjere dekarbonizacija centraliziranog grijanja, posebno povećanjem energetske učinkovitosti, prelaskom sa izgaranja ugljena na obnovljive izvore energije, izgaranjem prirodnog plina, biomase i otpada te smanjenjem emisija stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari.
Provodi se i objavljuje procjena puta prema dekarbonizaciji centraliziranoga grijanja u Češkoj. Tom se procjenom usmjeravaju ulaganja koja se financiraju u okviru ove komponente češkog plana za oporavak i otpornost.
Reforma se provodi do 30. lipnja 2022.
Reforma 2: Priprema procjene putanje održive uporabe bioenergije i opskrbe biomasom u Češkoj i njezinih učinaka na korištenje zemljišta, prenamjenu zemljišta i šumske ponore i biološku raznolikost te utjecaj na kvalitetu zraka za razdoblje od 2020. do 2030.
Cilj je ove mjere promicanje ulaganja u biomasu na temelju otpada od biomase i ostataka koji se mogu vaditi na održiv način, uz prateće mjere za smanjenje emisija.
Objavljuje se procjena putanje održive uporabe bioenergije i opskrbe biomasom u Češkoj i njezinih učinaka na korištenje zemljišta, prenamjenu zemljišta i šumske ponore te biološka raznolikost, kao i njezin utjecaj na kvalitetu zraka za razdoblje 2020.–2030. Tom se procjenom usmjeravaju ulaganja u bioenergiju koja se financiraju u okviru komponenti 2.2., 2.3. i 2.5. češkog plana za oporavak i otpornost.
Reforma se provodi do 31. prosinca 2022.
Ulaganje 1: Povećanje instaliranog kapaciteta izvora fotonaponske energije
Cilj je te mjere zamijeniti barem dio izvora energije iz ugljena izvorima fotonaponske energije.
Novi kapacitet izvora fotonaponske energije od 270 MWp ugrađuje se i stavlja u rad. Projekti uključuju izgradnju fotonaponskih elektrana na krovovima zgrada poduzeća, uključujući skloništa (kao što su skloništa za automobile, građevinske strojeve ili skladištenje materijala), kao i akumulaciju energije s ciljem optimizacije proizvodnje električne energije.
To ulaganje provodi se do 31. ožujka 2026.
Ulaganje 2: Ostvarivanje ušteda primarne energije koje proizlaze iz modernizacije distribucije topline
Cilj je te mjere smanjiti izgaranje ugljena za proizvodnju topline (i povezanu proizvodnju električne energije) do 2030., u skladu s usvojenom procjenom dekarbonizacije centraliziranoga grijanja u Češkoj u okviru reforme 1. te komponente, posebno tako da centralizirano grijanje postane visoko učinkovito i da se smanje emisije stakleničkih plinova i onečišćivači zamjenom distribucijskih mreža parom mrežama za distribuciju tople vode.
Očekuje se da se tom mjerom ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i olakšavajuće korake utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Konkretno, obnova postrojenja za proizvodnju toplinske i električne energije počinje u roku od tri godine od modernizacije mreže kako bi bila u skladu s definicijom „učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja” iz članka 2. stavka 41. Direktive 2012/27/EU („sustav centraliziranoga grijanja ili hlađenja koji koristi najmanje 50 % obnovljive energije, 50 % otpadne topline, 75 % kogenerirane topline ili 50 % kombinacije takve energije i topline”). Mora se osigurati da ta postrojenja za proizvodnju topline ispunjavaju zahtjeve tehničkih smjernica o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01) i da ne upotrebljavaju kruta fosilna goriva kao izvor topline, osim onih koja su u skladu s kriterijima za proizvodnju topline na temelju prirodnog plina navedenima u Prilogu III. tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete.
Ako se biomasa upotrebljava kao izvor goriva, ulaganje mora biti u skladu s kriterijima održivosti i uštede stakleničkih plinova iz članka 29. Direktive 2018/2001 o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora („Direktiva o obnovljivim izvorima energije”, „RED II”). Upotrebljavaju se samo otpad od biomase i ostaci koji se mogu ekstrahirati na održiv način, a ulaganje se mora popratiti mjerama za smanjenje emisija.
Usklađenost s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu osigurava se tako da su emisije unutar ili niže od razina emisija povezanih sa zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama (u skladu s Direktivom o industrijskim emisijama).
Ulaganje se provodi sljedećim mjerama:
●do 30. lipnja 2024., prije dovršetka ulaganja u mrežu, Češka dostavlja konkretan plan ulaganja u postrojenja za proizvodnju toplinske i električne energije, uključujući ugovorne obveze češke vlade da naruči relevantne radove
●postizanje uštede primarne energije od 245 327 GJ kao rezultat modernizacije mreža za distribuciju toplinske energije do 31. ožujka 2026.
I.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis i jasna definicija svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
110 |
Reforma 1: Modernizacija distribucije toplinske energije u sustavima centraliziranog grijanja |
Ključna etapa |
Procjena dekarbonizacije centraliziranoga grijanja u Češkoj |
Objava procjene |
Q3 |
2022. |
Ministarstvo industrije i trgovine provodi i objavljuje procjenu puta prema dekarbonizaciji centraliziranoga grijanja u Češkoj u skladu s pravnim zahtjevima EU-a, uključujući zahtjeve iz tehničkih smjernica o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01). Tom se procjenom usmjeravaju ulaganja koja se financiraju u okviru ove komponente češkog plana za oporavak i otpornost, kao i ulaganja u području dekarbonizacije centraliziranoga grijanja koja se financiraju iz drugih fondova EU-a ili nacionalnih izvora, u potpunosti u skladu s pravnim zahtjevima, među ostalim u pogledu nenanošenja znatne štete. |
|||
|
111 |
Reforma 2: Modernizacija distribucije toplinske energije u sustavima centraliziranog grijanja |
Ključna etapa |
Procjena putanja održive opskrbe biomasom u Češkoj |
Objava procjene |
Q4 |
2022. |
Ministarstvo okoliša u suradnji s Ministarstvom industrije i trgovine i Ministarstvom poljoprivrede provodi i objavljuje procjenu putanja održive uporabe bioenergije i opskrbe biomasom u Češkoj te njezinih učinaka na korištenje zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva te na biološku raznolikost i utjecaj na kvalitetu zraka u razdoblju od 2020. do 2030. u skladu s pravnim zahtjevima EU-a, uključujući zahtjeve iz tehničkih smjernica o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01). Tom se procjenom usmjeravaju ulaganja u bioenergiju koja se financiraju u okviru komponenti 2.2., 2.3. i 2.5. češkog plana za oporavak i otpornost, kao i ulaganja u bioenergiju u područjima energetike, prometa, okoliša, klimatskih promjena, šumarstva ili poljoprivrede koja se financiraju iz drugih fondova EU-a ili nacionalnih izvora, u potpunosti u skladu s pravnim zahtjevima, uključujući o nenanošenja znatne štete. |
|||
|
112 |
Ulaganje 1: Razvoj novih fotonaponskih izvora energije |
Ciljna vrijednost |
Povećanje instaliranog kapaciteta izvora FVE-a |
MWp |
0 |
270 |
Q1 |
2026. |
Novi kapacitet fotonaponskih izvora energije od 270 MWp ugrađuje se i stavlja u pogon. |
|
|
113 |
Ulaganje 2: Modernizacija distribucije toplinske energije u sustavima centraliziranog grijanja |
Ključna etapa |
Plan ulaganja u postrojenja za proizvodnju toplinske energije/električne energije |
Podnošenje Komisiji |
Q2 |
2024. |
U skladu s tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01) Češka prije dovršetka ulaganja u mrežu dostavlja konkretan plan ulaganja u postrojenja za proizvodnju toplinske energije/električne energije koja su u skladu s tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01), a posebno kriterije za toplinsku i električnu energiju na bazi prirodnog plina utvrđene u Prilogu III. Smjernicama u slučaju upotrebe prirodnog plina, među ostalim putem ugovornih obveza češke vlade za naručivanje odgovarajućeg rada. Obnova postrojenja za proizvodnju toplinske i električne energije počinje u roku od tri godine od modernizacije mreže kako bi bila u skladu s definicijom „učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja” iz članka 2. stavka 41. Direktive 2012/27/EU („sustav centraliziranoga grijanja ili hlađenja koji koristi najmanje 50 % obnovljive energije, 50 % otpadne topline, 75 % kogenerirane topline ili 50 % kombinacije takve energije i topline”). |
|||
|
114 |
Ulaganje 2: Modernizacija distribucije toplinske energije u sustavima centraliziranog grijanja |
Ciljna vrijednost |
Uštede primarne energije koje proizlaze iz modernizacije distribucije topline |
Ušteda primarne energije u gigadžulima |
0 |
245 327 |
Q1 |
2026. |
Postiže se ušteda primarne energije od 245 327 GJ. |
|
J. KOMPONENTA 2.4.: Čista mobilnost
Cilj je ove komponente češkog plana za oporavak i otpornost poduprijeti ciljeve ažuriranog nacionalnog akcijskog plana za čistu mobilnost Češke na temelju Direktive 2014/94/EU. Jedan je od glavnih strateških ciljeva Akcijskog plana postizanje rada između 220 000 i 500 000 električnih vozila u Češkoj do 2030. Taj cilj treba postići poticanjem potražnje putem subvencija, davanjem prednosti električnim vozilima na cesti, podupiranjem izgradnje infrastrukture za punjenje i informiranjem javnosti. Uz program subvencija za poduzeća, najavljena je i ista inicijativa za općine, regije i druga javna tijela.
Tom se komponentom podupire usklađenost s preporukom za Češku br. 3 iz 2019., u skladu s kojom Češka usmjerava ulaganja na zelenu i digitalnu tranziciju, posebno na digitalnu infrastrukturu i tehnologije visokog kapaciteta, čistu i učinkovitu proizvodnju i upotrebu energije te održivu prometnu infrastrukturu, među ostalim u rudarskim regijama, i preporukom za Češku br. 3 iz 2020., u skladu s kojom Češka usmjerava investicijsku politiku na promet, posebno na održivost, digitalnu infrastrukturu te prelazak na niskougljično gospodarstvo i energetsku tranziciju, uključujući energetsku učinkovitost, uzimajući u obzir regionalne razlike.
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi znatna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01).
J.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Ulaganje 1: Izgradnja infrastrukture za javni prijevoz u Pragu
Uz ulaganje 6 u okviru te komponente, cilj je ove mjere obnoviti i dekarbonizirati vozni park javnog prijevoza u Pragu. Očekuje se da će se podupiranjem električnih autobusa s nultim emisijama i voznih parkova trolejbusa pridonijeti naporima za dekarbonizaciju prometnog i energetskog sektora. Osim toga, očekuje se da će se njime poboljšati kvaliteta zraka i razina buke u urbanom okruženju. Cilj je tog ulaganja povećanje broja mjesta za punjenje električnih autobusa i trolejbusa za baterije za 52 jedinice u Pragu te povećanje dijela cesta s dinamičkih punjenjem (elektrifikacija ceste) za trolejbuse na baterije do 40 km.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2025.
Ulaganje 2: Izgradnja infrastrukture – mjesta za punjenje privatnih poduzeća
Uz ulaganje 4 u okviru ove komponente, cilj je ovog ulaganja poticanje potražnje za električnim automobilima i podupiranje razvoja tehnologije vodika u prometu. Sastoji se od povećanja broja stanica za punjenje za privatna poduzeća za 1 500 jedinica. Osigurava se nediskriminirajuće postupanje među pružateljima usluga e-mobilnosti, a javnosti se odobrava pristup koliko je to moguće. Poziv na iskaz interesa osigurava odgovarajuću geografsku raspodjelu, uključujući analizu budućih potreba za takvom infrastrukturom i mapiranje kritičnih područja u kojima postoji znatan nedostatak takve infrastrukture.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2025.
Ulaganje 3: Građevinska infrastruktura – mjesta za punjenje stambenih zgrada
S ciljem doprinosa razvoju električnih vozila, to ulaganje sastoji se od povećanja broja stanica za punjenje u stambenim zgradama, kako u privatnim garažama tako i u parkirališnim mjestima rezerviranima za stanovnike zgrade, za 2 880 jedinica.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2025.
Ulaganje 4: Potpore za kupnju vozila – vozila (električna, H2, teretni bicikli) za privatna poduzeća
S ciljem poticanja potražnje za vozilima s nultim emisijama, cilj je ovog ulaganja povećati broj vozila na alternativna goriva (električna, H2) za poduzeća za 4 555 jedinica (3 525 električnih vozila, 30 automobila s pogonom na vodik i 1 000 teretnih bicikala).
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2025.
Ulaganje 5: Potpore za kupnju vozila (električna, H2) i infrastrukture za općine, regije, državnu upravu i ostala javna tijela i ostale organizacije
Cilj je tog ulaganja povećanje broja vozila na alternativna goriva (električna, H2) za općine, regije, državnu upravu za 1 485 jedinica i povećanje broja stanica za punjenje u općinama, regijama i državnoj upravi za 200 jedinica.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2025.
Ulaganje 6: Potpore za kupnju vozila (baterijski trolejbusi i tramvaji s niskim podom) za javni prijevoz u Pragu
Cilj je tog ulaganja poduprijeti kupnju 20 trolejbusa na baterije i 20 tramvaja s niskim podom za grad Prag.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. ožujka 2026.
J.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
115 |
Ulaganje 1: Izgradnja infrastrukture za javni prijevoz u Pragu |
Ciljna vrijednost |
Broj stanica za punjenje grada Praga |
|
Broj |
0 |
52 |
Q4 |
2025. |
Za grad Prag radit će najmanje 52 nova mjesta za punjenje. |
|
116 |
Ulaganje 1: Izgradnja infrastrukture za javni prijevoz u Pragu |
Ciljna vrijednost |
Broj kilometara ceste s dinamičnim naplatom za grad Prag |
|
Km |
0 |
40 |
Q4 |
2025. |
Najmanje 40 km ceste s dinamičkim punjenjem za punjenje trolejbusa na baterije za grad Prag mora biti spremno za vožnju. |
|
117 |
Ulaganje 2: Izgradnja infrastrukture – mjesta za punjenje privatnih poduzeća |
Ciljna vrijednost |
Broj stanica za punjenje postavljenih za privatna poduzeća |
|
Broj |
0 |
1500 |
Q4 |
2025. |
Najmanje 1 500 novih stanica za punjenje mora biti operativno i otvoreno trećim stranama. |
|
118 |
Ulaganje 3: Građevinska infrastruktura – mjesta za punjenje stambenih zgrada |
Ciljna vrijednost |
Broj stanica za punjenje postavljenih u stambenim zgradama |
|
Broj |
0 |
2 880 |
Q4 |
2025. |
U funkciji je najmanje 2 880 novih stanica za punjenje. |
|
119 |
Ulaganje 4: Potpore za kupnju vozila – vozila (električna, H2, bicikli) za privatna poduzeća |
Ciljna vrijednost |
Broj vozila (električna, H2, bicikli) za privatna poduzeća |
|
Broj |
0 |
4 555 |
Q4 |
2025. |
Mora se kupiti najmanje 4 555 novih vozila s nultim emisijama (3 525 električnih vozila, 30 H2 automobila, 1 000 teretnih e-bicikala) za poslovne subjekte. |
|
120 |
Ulaganje 5: Potpore za kupnju vozila (električna, H2) i infrastrukture za općine, regije, državnu upravu |
Ciljna vrijednost |
Broj vozila (električna, H2) za općine, regije, državnu upravu |
|
Broj |
0 |
1 485 |
Q4 |
2025. |
Nabavlja se najmanje 1 485 novih vozila bez emisija (električna, H2) za općine, regije, državnu upravu. |
|
121 |
Ulaganje 5: Potpore za kupnju vozila (električna, H2) i infrastrukture za općine, regije, državnu upravu i druga javna tijela |
Ciljna vrijednost |
Broj stanica za punjenje za općine, regije, državnu upravu i ostala javna tijela |
|
Broj |
0 |
200 |
Q4 |
2025. |
Najmanje 200 novih punionica za općine, regije državnu upravu i ostala javna tijela i ostale organizacije mora biti operativno. |
|
122 |
Ulaganje 6: Potpore za kupnju vozila (baterijski trolejbusi i tramvaji s niskim podom) za javni prijevoz u Pragu |
Ciljna vrijednost |
Broj vozila (baterijski trolejbusi i tramvaji s niskim podom) za javni prijevoz u Pragu |
|
Broj |
0 |
40 |
Q1 |
2026. |
U funkciji je najmanje 40 novih vozila s nultim emisijama (20 trolejbusa na baterije i 20 niskopodnih tramvaja) za javni prijevoz u Pragu. |
K. KOMPONENTA 2.5.: Obnova zgrada i zaštita zraka
Ta komponenta češkog plana za oporavak i otpornost pridonosi rješavanju izazova smanjenja potrošnje energije i vode u stambenim zgradama, poboljšanja kvalitete života u tim zgradama, smanjenja emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari zamjenom kotlova na kruta goriva, prilagodbe stambenih zgrada učincima klimatskih promjena, izgradnje novih zgrada te podizanja svijesti o uštedama energije, upotrebi obnovljivih izvora energije i prilagodbi klimatskim promjenama u stambenom sektoru. Komponenta se provodi u okviru programa potpore Novoj zelenoj štednji (NGS) do 2030.
Reformama i ulaganjima obuhvaćenima ovom komponentom podupire se preporuka za Češku br. 3 iz 2019. prema kojoj će Češka usmjeriti investicijsku politiku na prelazak na niskougljično gospodarstvo i energetsku tranziciju, uključujući energetsku učinkovitost, uzimajući u obzir regionalne razlike, i preporuku za Češku br. 3 iz 2020., prema kojoj će Češka usmjeriti ulaganja na zelenu tranziciju, posebno na čistu i učinkovitu proizvodnju i uporabu energije, među ostalim u rudarskim regijama.
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Konkretno, ulaganja moraju biti u skladu s kriterijima održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova iz članka 29. Direktive 2018/2001 o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora („Direktiva o obnovljivim izvorima energije”, „RED II”). Ti se zahtjevi primjenjuju na sva postrojenja bez obzira na granične vrijednosti uključene u Direktivu RED II. Ulaganja moraju biti u skladu sa zahtjevom Uredbe RRF od najmanje 80 % uštede emisija stakleničkih plinova od uporabe biomase u odnosu na metodologiju uštede stakleničkih plinova i usporedno fosilno gorivo iz Priloga VI. RED-u II. U stambenim okruženjima ulaganja u kotlove na biomasu ne bi trebala ugroziti postizanje ciljeva iz Direktive 2008/50/EU. Ulaganja su u skladu sa zahtjevima za ekološki dizajn (tj. zahtjevi iz Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća) i razvrstavaju se u jedan od dva najviša znatno zastupljena razreda energetske učinkovitosti u smislu članka 7. stavka 2. Uredbe (EU) 2017/1369 Europskog parlamenta i Vijeća. Ti zahtjevi moraju biti ispunjeni za sva goriva i sve metode punjenja. Ulaganja se vode i u skladu su s procjenom putanje održive uporabe bioenergije i opskrbe biomasom u Češkoj i njezinih učinaka na korištenje zemljišta, prenamjenu zemljišta i šumarstvo te biološke raznolikosti, kao i utjecaja na kvalitetu zraka za razdoblje 2020.–2030., što je dio reforme 2 u okviru komponente 2.3.
Energetskom obnovom zgrada, upotrebom obnovljivih izvora energije u stambenom sektoru i razmjenom kotlova na kruta goriva povećava se učinkovitost grijanja kućanstava i to je ključna mjera za postizanje nacionalnih ciljeva smanjenja u skladu s Direktivom EU 2016/2284 i postizanje standarda kvalitete zraka u okviru programa za poboljšanje kvalitete zraka. Smanjenje emisija također pozitivno utječe na kvalitetu vode, posebno na smanjenje emisija benzo(a)pirena.
K.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Reforma 1: Val obnove u sektoru kućanstava
Cilj je ove mjere poduprijeti provedbu poboljšanja energetske učinkovitosti stambenih zgrada, uključujući optimizaciju takve potpore i uvođenje kvalitativno nove razine pripreme projekata. Mjerom se također podiže svijest o mogućnostima smanjenja energetskih potreba i postupnog mijenjanja ponašanja potrošača energije.
Reforma se ostvaruje sljedećim mjerama:
·Program Nova zelena ušteda 2030. nadogradit će se optimiziranjem utvrđivanja uvjeta potpore, povećanjem zahtjeva za srednjoročnu obnovu (30 % potrošnje primarne energije), stavljanjem većeg naglaska na složene energetske obnove, jačanjem potpore za izgradnju novih kuća s višim standardima energetske učinkovitosti i podupiranjem učinkovitog upravljanja vodama.
·Priprema predprojekta u dvije faze uvodi se za kućanstva: osnovna procjena mogućnosti obnove, alternativa, intenziteta ulaganja, uštede troškova energije, moguće razine subvencije iz nove zelene štednje (prva faza) i pregled mogućih mjera za obnovu kuća i korištenje obnovljivih izvora energije u njima, uključujući procjenu gospodarske učinkovitosti i izvedivosti tih mjera (druga faza). Dvofaznom potporom u fazi predprojekta znatno se poboljšava potpora ulaganjima, posebno za kućanstva s nižim dohotkom.
·Centri za energetsko savjetovanje Nacionalne mreže lokalnih akcijskih skupina integriraju se u mrežu lokalnih energetskih agencija.
·Potpora za osposobljavanje i prekvalifikaciju radnika koji upotrebljavaju zelenu gradnju, zelene tehnologije ili materijale u okviru državnog programa za potporu uštedi energije (EFEKT) jača se i proširuje kako bi se potaknula kvalitativna priprema i provedba projekata uštede energije.
·Postojeći sustav obrazovanja o okolišu i podizanja svijesti u ekološkim centrima usmjeren na djecu i mlade proširuje se na cjelokupnu javnost i ima znatan novi fokus na uštedu energije, korištenje obnovljivih izvora energije, klimatske promjene i prilagodbu klimatskim promjenama.
Reforma se provodi do 31. prosinca 2025.
Reforma 2: Potpora energetskim zajednicama
Cilj je ove mjere uspostaviti „energetske zajednice” koje aktivno uključuju stambeni i poduzetnički sektor u korištenju obnovljive energije, kao i podizanje svijesti i osposobljavanje usmjereno na razvoj energije u zajednici.
Reforma se ostvaruje sljedećim mjerama:
·Programom Nova zelena štednja do 2030. podupire se postavljanje novih obnovljivih izvora energije tako da se uklone prepreke njihovoj budućoj integraciji u širu energetsku zajednicu. Programom Nova zelena štednja do 2030. podupiru se i manji zajednički multistambeni skladišni geoprostori ili stvaranje energetskih zajednica u pojedinačnim zgradama s više obitelji i druge ulagačke mjere povezane s energetskim zajednicama.
·Uspostava energetskih zajednica te podizanje svijesti i obrazovanje usmjereno na razvoj energetskih zajednica podupiru se mjerama neulaganja.
Reforma se provodi do 31. prosinca 2025.
Ulaganje 1: Potpora obnovi i revitalizaciji zgrada u stambenom sektoru
Cilj je ove mjere ušteda energije u stambenim zgradama, izgradnja novih stambenih zgrada koje premašuju obvezne energetske standarde, zamjena neusklađenih izvora izgaranja u kućanstvima na kruta goriva plinskim kondenzacijskim bojlerima energetskog razreda A, upotreba obnovljivih izvora energije kao dio sveobuhvatne energetske obnove zgrada i prilagodba klimatskim promjenama, uključujući upravljanje vodama. Promiču se pametna energetska rješenja na razini pojedinačnih kućanstava, kuća ili malih skupina kuća kao što su pametna brojila, zajednički skladišni geoprostori i agregacija potražnje.
Trošak ugradnje plinskih kondenzacijskih kotlova iznosi najviše 20 % ukupnog troška programa obnove i ugrađuje se kako bi se zamijenili kotlovi na kruta goriva. Programom energetske učinkovitosti potiču se korisnici na ugradnju novih plinskih kotlova i na donošenje drugih mjera energetske učinkovitosti.
Programom obnove u prosjeku se smanjuje potražnja za primarnom energijom obnovljenih zgrada za 30 %.
Najviše 10 % ukupnih dodijeljenih sredstava za ovu mjeru podupire izgradnju novih zgrada. Nove zgrade koje su izgrađene uz pomoć potpore imaju primarnu potrošnju energije najmanje 20 % manje od zahtjeva za zgrade približno nulte energije.
Najmanje 70 % neopasnog građevinskog otpada i otpada od rušenja mora biti pripremljeno za ponovnu uporabu ili recikliranje. Pokazatelji razine EU-a upotrebljavaju se za procjenu i izvješćivanje o održivosti zgrada tijekom cijelog životnog ciklusa zgrada.
Podupiru se i ranjivi potrošači energije.
Ulaganje se provodi u okviru sljedećih projekata:
·projekti za smanjenje potrošnje energije za 1 200 TJ godišnje ugovoreni između 1. veljače 2020. i 30. rujna 2021.
·smanjenje potrošnje energije za 4 021 TJ godišnje i smanjenje emisija CO2 za 631 kt godišnje od 1. veljače 2020. do 31. prosinca 2025.
Ulaganje 2: Podupirati razmjenu nesukladnih generatora topline i ugradnju obnovljivih izvora energije
Cilj je te mjere zamijeniti nesukladne izvore izgaranja u kućanstvima koja upotrebljavaju kruta goriva izvorima grijanja s niskim emisijama (toplinske crpke, kotlovi na biomasu) i instalirati obnovljive izvore energije prikladne za sektor stanovanja, posebno fotonaponske i fototermalne sustave.
Ulaganje se provodi u okviru sljedećih projekata:
·projekti za smanjenje potrošnje energije za 186 TJ godišnje i smanjenje emisija CO2 za 91 kt godišnje ugovoreni u razdoblju od 1. veljače 2020. do 30. rujna 2021.
·smanjenje potrošnje energije za 396 TJ godišnje i smanjenje emisija CO2 za 158 kt CO2/godišnje do 30. rujna 2023.
·smanjenje potrošnje energije za 1132 TJ godišnje i smanjenje emisija CO2 za 450 kt CO2/godišnje do 31. prosinca 2025.
·smanjenje potrošnje energije za 360 TJ godišnje i smanjenje emisija CO2 za 118 kt godišnje zahvaljujući potpori socijalno ugroženim skupinama stanovništva do 31. prosinca 2025.
Ulaganje 3: Priprema predprojekata i podizanje svijesti
Cilj je te mjere poduprijeti pripremu predprojekata obnove za uštedu energije, razmjenu topline za energetski učinkovitiju energiju, a posebno automatizaciju upravljanja potrošnjom energije u stambenom sektoru, uključujući obrazovanje i osposobljavanje u tim područjima. Dovršava se 120 projekata za pripremu projekata u području energije zajednice, 3 600 studija za pripremu projekata za obiteljske kuće, 1 200 studija za pripremu projekata za stambene zgrade i 50 projekata centara za savjetovanje i informiranje u području energije.
Ulaganje se provodi do 31. prosinca 2025.
K.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis i jasna definicija svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
123 |
Reforma 1: Obnova i revitalizacija zgrada radi uštede energije |
Ključna etapa |
Usluge savjetovanja i osposobljavanja za val obnove u sektoru kućanstava i raspored provedbe mjera uključenih u planove za kvalitetu zraka |
Početak usluga savjetovanja i osposobljavanja i podnošenje Komisiji rokova za provedbu mjera uključenih u planove za kvalitetu zraka |
Q4 |
2025. |
Za kućanstva se uvodi dvofazna priprema predprojekta. Centri za savjetovanje o energiji Nacionalne mreže lokalnih akcijskih skupina integriraju se u mrežu lokalnih energetskih agencija, sustav za savjetovanje o energiji koji se sastoji od centara za savjetovanje i informiranje o energetici i pojedinačnih lokalnih akcijskih skupina. Težište državnog programa za potporu uštedi energije (EFEKT) proširuje se kako bi se pokrila potreba za osposobljavanjem i prekvalifikacijom radnika koji upotrebljavaju zelenu gradnju, zelene tehnologije ili materijale te poboljšanjem pripreme kvalitete i provedbe projekata uštede energije. Postojeći sustav obrazovanja i podizanja svijesti o okolišu usmjeren na djecu i mlade proširuje se na cjelokupnu javnost i usmjeren je na uštedu energije, korištenje obnovljivih izvora energije, klimatske promjene i prilagodbu klimatskim promjenama. Izrađuje se raspored za provedbu mjera uključenih u odobrene planove za kvalitetu zraka usmjerene na aglomeracije s najvišim razinama prekoračenja, a njihova provedba počinje do 30. lipnja 2022. |
|||
|
124 |
Reforma 2: Potpora za pripremu pretprojekta i potpora energetskim projektima zajednice |
Ciljna vrijednost |
Savjetodavne usluge o energetskim zajednicama |
Broj energetskih zajednica koje primaju potporu |
0 |
120 |
Q4 |
2025. |
Regionalni ured Državnog fonda za okoliš uvodi u sve češke regije usluge savjetovanja o postavljanju novih obnovljivih izvora energije na način da se uklone prepreke njihovoj budućoj integraciji u širu energetsku zajednicu, manji zajednički multistambeni skladišni geoprostori, stvaranje energetskih zajednica unutar pojedinačnih višeobiteljskih zgrada i druge mjere ulaganja povezane s energetskim zajednicama. Osnivanje 120 energetskih zajednica te podizanje svijesti i obrazovanje usmjereno na razvoj energetskih zajednica podupiru savjetodavne službe Državnog fonda za okoliš. |
|
|
125 |
Ulaganje 1: Obnova i revitalizacija zgrada radi uštede energije |
Ključna etapa |
Ugovoreni projekti za smanjenje potrošnje energije (u razdoblju 2./2022.–7./2021.) |
Godišnje uštede energije u teradžulima |
0 |
1 200 |
Q3 |
2024. |
Državni fond za okoliš ugovara projekte za smanjenje potrošnje energije za 1 200 TJ godišnje između 1. veljače 2020. i 30. rujna 2021. Za provedbu se odabiru samo projekti kojima se postiže prosječno smanjenje potrošnje primarne energije od najmanje 30 %. Ulaganja u zamjenu plinskih kondenzacijskih kotlova ograničena su na najviše 20 % ukupne dodjele mjere 2.5.1. |
|
|
126 |
Ulaganje 1: Obnova i revitalizacija zgrada radi uštede energije |
Ciljna vrijednost |
Smanjenje potrošnje energije i emisija CO2 |
Godišnje uštede energije u teradžulima |
1 200 |
4 021 |
Q4 |
2025. |
Potrošnja energije i emisije CO2 smanjuju se za 4 021 TJ godišnje odnosno 631 kt godišnje između 1. veljače 2020. i 31. prosinca 2025., što se dokazuje u okviru energetskih certifikata. Za provedbu se odabiru samo projekti kojima se postiže prosječno smanjenje potrošnje primarne energije od najmanje 30 %. Ulaganja u zamjenu plinskih kondenzacijskih kotlova ograničena su na najviše 20 % ukupne dodjele mjere 2.5.1. |
|
|
127 |
Ulaganje 2: Zamjena stacionarnih izvora onečišćenja u kućanstvima obnovljivim izvorima energije |
Ključna etapa |
Ugovoreni projekti za smanjenje potrošnje energije i emisija CO2 (od prvog tromjesečja 2020. do trećeg tromjesečja 2021.) |
Godišnje uštede energije u teradžulima |
0 |
186 |
Q3 |
2023. |
Državni fond za okoliš do 30. rujna 2021. ugovara projekte za smanjenje potrošnje energije i emisija CO2 za 186 TJ godišnje odnosno za 91 kt godišnje. Kad je riječ o biomasi, uštede emisija stakleničkih plinova od najmanje 80 % ostvaruju se upotrebom biomase u odnosu na metodologiju uštede stakleničkih plinova i relativno usporedno fosilno gorivo iz Priloga VI. Direktivi (EU) 2018/2001. |
|
|
128 |
Ulaganje 2: Zamjena stacionarnih izvora onečišćenja u kućanstvima obnovljivim izvorima energije |
Ciljna vrijednost |
Smanjena potrošnja energije i emisija CO2 (35 % provedeno) |
Godišnje uštede energije u teradžulima |
186 |
396 |
Q3 |
2023. |
Potrošnja energije i emisije CO2 smanjuju se za 396 TJ godišnje odnosno 158 kt/godišnje do 30. rujna 2023., što se dokazuje energetskim certifikatima. Kad je riječ o biomasi, uštede emisija stakleničkih plinova od najmanje 80 % ostvaruju se upotrebom biomase u odnosu na metodologiju uštede stakleničkih plinova i odnosna usporedna fosilna goriva iz Priloga VI. Direktivi (EU) 2018/2001. |
|
|
129 |
Ulaganje 2: Zamjena stacionarnih izvora onečišćenja u kućanstvima obnovljivim izvorima energije |
Ciljna vrijednost |
Smanjenje potrošnje energije i emisija CO2 |
Godišnje uštede energije u teradžulima |
396 |
1 132 |
Q4 |
2025. |
Potrošnja energije i emisije CO2 smanjuju se za 1 132 TJ godišnje odnosno 450 kt/godišnje do 31. prosinca 2025., što se dokazuje energetskim certifikatima. Potrošnja energije i emisije CO2 smanjuju se za 360 TJ godišnje, odnosno za 118 kt/godišnje, pružanjem potpore socijalno ugroženim skupinama stanovništva do 31. prosinca 2025. Smanjenja se dokazuju energetskim certifikatima. Kad je riječ o biomasi, uštede emisija stakleničkih plinova od najmanje 80 % ostvaruju se upotrebom biomase u odnosu na metodologiju uštede stakleničkih plinova i odnosna usporedna fosilna goriva iz Priloga VI. Direktivi (EU) 2018/2001. |
|
|
130 |
Ulaganje 3: Potpora pripremi predprojekata i podizanju svijesti, obrazovanju, osposobljavanju i informiranju u području uštede energije i smanjenja emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćivača zraka |
Ciljna vrijednost |
Pretprojekti za pripremu projekata, studije, osposobljavanja i energetski projekti zajednice |
Broj projekata |
0 |
4 970 |
Q4 |
2025. |
Dovršava se 4 970 projekata, uključujući 120 projekata za pripremu projekata u području energije zajednice, 3 600 studija za pripremu projekata za obiteljske kuće, 1 200 studija za pripremu projekata za stambene zgrade i 50 projekata centara za savjetovanje i informiranje u području energije. |
|
L. KOMPONENTA 2.6.: Zaštita prirode i prilagodba klimatskim promjenama
Ova komponenta češkog plana za oporavak i otpornost pridonosi, u skladu sa „Strategijom za prilagodbu klimatskim promjenama u Češkoj”, rješavanju izazova koji proizlaze iz klimatskih promjena u sljedećim prioritetnim područjima: upravljanje šumama, poljoprivreda, vodoopskrbni režim u krajoliku, upravljanje vodama i biološka raznolikost.
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01).
Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01), kriterijima prihvatljivosti sadržanima u opisu poslova za buduće pozive na podnošenje projekata zahtijeva se da se mogu odabrati samo aktivnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu, odnosno Okvirna direktiva o vodama, Direktiva o poplavama, Direktiva o staništima i Direktiva o pticama, Direktiva o procjeni utjecaja na okoliš i Direktiva o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš.
Postupci nabave pokreću se u skladu s pravom EU-a i nacionalnim pravom o javnoj nabavi. Ministarstvo poljoprivrede osigurava da su odabrani projekti u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu, odnosno s Okvirnom direktivom o vodama, Direktivom o poplavama, Direktivom o staništima i pticama, Direktivom o procjeni utjecaja na okoliš i Direktivom o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš te tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01).
L.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Ulaganje 1: Obrana od poplava
Cilj je ove mjere zaštititi naseljena područja od negativnih učinaka poplava, poboljšati zadržavanje vode u krajoliku i olakšati prirodno pročišćavanje postojećih vodnih struktura u naseljenim područjima. Ulaganje obuhvaća: utvrđivanje potencijala zadržavanja vode; izgradnju, tretman i obnovu poldera i apsorpciju travnatih traka; izgradnju i obnovu prirodnih spremnika vode; te druge mjere za usporavanje površinskog otjecanja i smanjenje brzine poplavnog vala.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2023.
Ulaganje 2: Mali vodotoci i mali spremnici vode
Cilj je mjere znatno poboljšanje morfološkog stanja postojećih malih vodotoka i malih spremnika vode, revitalizacija malih vodotoka i izgradnja novih malih jezera blizu prirodne prirode. Ona doprinosi zadržavanju vode i povećava razvoj obalne vegetacije i zadržavanja vode u vodotocima. To također dovodi do povećane sigurnosti u slučaju protoka u gradovima i općinama.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2023.
Ulaganje 3: Konsolidacija zemljišta
Cilj je mjere povećati ekološku stabilnost krajolika i njegovu otpornost na klimatske promjene, promicati bioraznolikost i neproduktivne funkcije krajolika te zaštititi poljoprivredna zemljišta i vodne resurse. Mjere se temelje na procjeni potencijala zadržavanja vode u krajoliku i prvenstveno su usmjerene na zaštitu kvalitete i količine tla i vode, dijeljenje velikih površina poljoprivrednog zemljišta na temelju obilježja krajobraza, provedbu mjera protiv erozije koje se temelje na prirodi (neobrađeni dijelovi zemljišta dijagonale, rovovi, travnati pojasevi) u krajoliku kako bi se uklonili štetni učinci površinskog otjecanja. Mjere zadržavanja vode uglavnom su usmjerene na projekte kao što su obnova močvarnih područja, revitalizacija vodotoka i stvaranje ribnjaka. To ulaganje uključuje i provedbu mjera zelene infrastrukture kojima se podupire biološka raznolikost, kao što su biosredišta i biološki koridori.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2023.
Ulaganje 4: Stvaranje šuma otpornih na klimatske promjene
Cilj je te mjere obnova stabilne šume sadnjom autohtonih i heterogenih vrsta, uz istodobno nastojanje da višegeneracijski i prostorni sastav šume bude otporan na klimatske promjene i u skladu s Nacionalnim akcijskim planom za prilagodbu klimatskim promjenama. Ulaganje će biti dopunjeno izmjenom ministarske uredbe o planiranju gospodarenja šumama, kojom se posebno utire put za višegeneracijske, višedimenzionalne i otporne šume.
Ulaganje mora biti dovršeno do 30. rujna 2024.
Ulaganje 5: Zadržavanje vode u šumi
Cilj je te mjere jačanje kapaciteta za zadržavanje vode u šumama provedbom projekata za poboljšanje tla, vode i mikroklimatskih uvjeta kao što su (obrada šumskih vodotoka, mali spremnici vode u šumama i prirodne mjere za zadržavanje vode usmjerene na usporavanje otjecanja) te praćenjem ubrzane erozije i zaštite slivova.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. ožujka 2024.
L.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
131 |
Ulaganje 1: Obrana od poplava |
Ključna etapa |
Obavijest o dodjeli ugovora o zaštiti od poplava |
Obavijest o dodijeljenim projektima i ponuditeljima s kojima je sklopljen ugovor od strane [ime upravljačkog tijela] |
|
|
|
Q1 |
2022. |
Obavijest o dodijeljenim projektima zaštite od poplava (ukupni broj projekata: 40). Za svaki projekt mora se osigurati i dokazati potpuna usklađenost sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama prije početka građevinskih radova. |
|
132 |
Ulaganje 1: Obrana od poplava |
Ciljna vrijednost |
T1: Završetak 20 projekata usmjerenih na uspostavu otporne zaštite od poplava. |
Broj projekata |
0 |
20 |
Q4 |
2022. |
Prvo izvješće neovisnog inženjera kojeg je certificiralo Ministarstvo poljoprivrede za 20 navedenih projekata. U skladu s Nacionalnim akcijskim planom za prilagodbu klimatskim promjenama i državnom politikom okoliša u Češkoj do 2030. u pogledu do 2050. prednost se daje rješenjima temeljenima na prirodi, pri čemu se izbjegava izgradnja i/ili obnova umjetne infrastrukture za zaštitu od poplava na bazi betona. Projekti se provode tek nakon što nadležno tijelo nadležno za vode izda dozvole na temelju procjene utjecaja na okoliš i relevantne ocjene u kontekstu Direktive 2000/60/EZ. Tim se dozvolama procjenjuju svi mogući utjecaji na stanje vodnih tijela unutar istog riječnog sliva i na zaštićena staništa i vrste koje izravno ovise o vodi, posebno uzimajući u obzir migracijske koridore, rijeke slobodnog toka ili ekosustave u blizini nenarušenih uvjeta, kao i postojeće pritiske povezane s zahvaćanjem voda. Procjenom učinka utvrđuje se da projekt i. ne utječe znatno ili nepovratno na vodna tijela, niti sprečava određeno vodno tijelo na koje se odnosi ni druga vodna tijela u istom vodnom području u postizanju dobrog statusa ili potencijala i ii. ne utječe negativno na vodna staništa i vrste koje izravno ovise o vodi. Dobro ekološko stanje/potencijal relevantnih vodnih tijela u skladu sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama 2000/60/EZ postignut je i potkrijepljen najnovijim relevantnim popratnim podacima. Isto tako, moraju se poštovati svi potrebni rezultati i uvjeti procjene utjecaja na okoliš, koji se moraju dovršiti u skladu s Direktivom 2011/92/EU (posebno savjetovanje s dionicima), kao i relevantne procjene u skladu s Direktivom o staništima kako su uključene u uvjete koje određuju tijela za zaštitu prirode. U pogledu projekata čiji je cilj obnova ili modernizacija brana (posebno projekta brane Orlik): projekt uključuje potrebne rezultate i uvjete iz procjene utjecaja na okoliš, koja se mora izraditi u skladu s Direktivom 2011/92/EU, kao i relevantne procjene u kontekstu Direktive 2000/60/EZ, uključujući provedbu potrebnih mjera ublažavanja, čime se osigurava usklađenost s tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Sve mjere utvrđene u okviru procjene utjecaja na okoliš i procjene u skladu s Direktivom 2000/60/EZ, prema potrebi, kako bi se osigurala usklađenost s načelom nenanošenja bitne štete integriraju se u projekt i strogo se poštuju u fazama izgradnje, rada i razgradnje infrastrukture. U izvješću o završetku mora se potvrditi potpuno poštovanje rezultata procjene utjecaja na okoliš, uključujući provedbu potrebnih mjera ublažavanja, čime se osigurava usklađenost s tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Provodi se analiza rizika projekta. Ta analiza rizika odnosi se i na buduće klimatske uvjete. Bilo kakva rekonstrukcija ili modernizacija ne smije dovesti do povećanja kapaciteta brane. |
|
|
133 |
Ulaganje 1: Obrana od poplava |
Ciljna vrijednost |
T2: Završetak dodatnih 20 projekata usmjerenih na uspostavu otporne zaštite od poplava. |
Broj projekata |
20 |
40 |
Q4 |
2023. |
Drugo izvješće o dovršetku neovisnog inženjera za dodatnih 20 navedenih projekata. U skladu s Nacionalnim akcijskim planom za prilagodbu klimatskim promjenama i državnom politikom okoliša u Češkoj do 2030. u pogledu do 2050. prednost se daje rješenjima temeljenima na prirodi, pri čemu se izbjegava izgradnja i/ili obnova umjetne infrastrukture za zaštitu od poplava na bazi betona. Projekti se provode tek nakon što nadležno tijelo nadležno za vode izda dozvole na temelju procjene utjecaja na okoliš i relevantne ocjene u kontekstu Direktive 2000/60/EC. Tim se dozvolama procjenjuju svi mogući utjecaji na stanje vodnih tijela unutar istog riječnog sliva i na zaštićena staništa i vrste koje izravno ovise o vodi, posebno uzimajući u obzir migracijske koridore, rijeke slobodnog toka ili ekosustave u blizini nenarušenih uvjeta, kao i postojeće pritiske povezane s zahvaćanjem voda. Procjenom učinka utvrđuje se da projekt i. ne utječe znatno ili nepovratno na vodna tijela, niti sprečava određeno vodno tijelo na koje se odnosi ni druga vodna tijela u istom vodnom području u postizanju dobrog statusa ili potencijala i ii. ne utječe negativno na vodna staništa i vrste koje izravno ovise o vodi. Dobro ekološko stanje/potencijal relevantnih vodnih tijela u skladu sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama 2000/60/EZ postignut je i potkrijepljen najnovijim relevantnim popratnim podacima. Isto tako, moraju se poštovati svi potrebni rezultati i uvjeti procjene utjecaja na okoliš, koji se moraju dovršiti u skladu s Direktivom 2011/92/EU (posebno savjetovanje s dionicima), kao i relevantne procjene u skladu s Direktivom o staništima kako su uključene u uvjete koje određuju tijela za zaštitu prirode. U pogledu projekata čiji je cilj obnova ili modernizacija brana (posebno projekta brane Orlik): projekt uključuje potrebne rezultate i uvjete iz procjene utjecaja na okoliš, koja se mora izraditi u skladu s Direktivom 2011/92/EU, kao i relevantne procjene u kontekstu Direktive 2000/60/EZ, uključujući provedbu potrebnih mjera ublažavanja, čime se osigurava usklađenost s tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Sve mjere utvrđene u okviru procjene utjecaja na okoliš i procjene u skladu s Direktivom 2000/60/EZ, prema potrebi, kako bi se osigurala usklađenost s načelom nenanošenja bitne štete integriraju se u projekt i strogo se poštuju u fazama izgradnje, rada i razgradnje infrastrukture. U izvješću o završetku mora se potvrditi potpuno poštovanje rezultata procjene utjecaja na okoliš, uključujući provedbu potrebnih mjera ublažavanja, čime se osigurava usklađenost s tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Provodi se analiza rizika projekta. Ta analiza rizika odnosi se i na buduće klimatske uvjete. Bilo kakva rekonstrukcija ili modernizacija ne smije dovesti do povećanja kapaciteta brane. |
|
|
134 |
Ulaganje 2: Mali vodotoci i spremnici vode |
Ključna etapa |
Izjava Ministarstva poljoprivrede o popisu projekata kojima će se pružiti potpora u okviru ulaganja 2 |
Podnošenje popisa projekata kojima će se pružiti potpora u okviru ulaganja 2 |
|
|
|
Q3 |
2021. |
Ministarstvo poljoprivrede Komisiji dostavlja bazu podataka koja uključuje identifikaciju projekata, kratak opis i rokove za dovršetak. Projekti se sastoje od izgradnje i obnove malih spremnika za vodu diljem Češke. Projekti uključuju potrebne rezultate i uvjete iz procjene utjecaja na okoliš, koja se dovršava u skladu s Direktivom 2011/92/EU, kao i relevantne procjene u kontekstu Direktive 2000/60/EZ i Direktive Vijeća 92/43/EEZ. |
|
135 |
Ulaganje 2: Mali vodotoci i spremnici vode |
Ciljna vrijednost |
T1: Završetak 50 % projekata za male vodotoke i rezervoare vode |
Broj projekata |
0 |
450 |
Q2 |
2022. |
Izvješće neovisnog inženjera o završetku 50 % projekata. U skladu s Nacionalnim akcijskim planom za prilagodbu klimatskim promjenama i državnom politikom okoliša u Češkoj do 2030. u pogledu do 2050. prednost se daje rješenjima temeljenima na prirodi, pri čemu se u najvećoj mogućoj mjeri izbjegava izgradnja i/ili obnova umjetne infrastrukture za zaštitu od poplava na bazi betona. Projekti se provode tek nakon što nadležno tijelo nadležno za vode izda dozvole na temelju procjene utjecaja na okoliš i relevantne ocjene u kontekstu Direktive 2000/60/EZ. Tim se dozvolama procjenjuju svi mogući utjecaji na stanje vodnih tijela unutar istog riječnog sliva i na zaštićena staništa i vrste koje izravno ovise o vodi, posebno uzimajući u obzir migracijske koridore, rijeke slobodnog toka ili ekosustave u blizini nenarušenih uvjeta, kao i postojeće pritiske povezane s zahvaćanjem voda. Procjenom učinka utvrđuje se da projekt i. ne utječe znatno ili nepovratno na vodna tijela, niti sprečava određeno vodno tijelo na koje se odnosi ni druga vodna tijela u istom vodnom području u postizanju dobrog statusa ili potencijala i ii. ne utječe negativno na vodna staništa i vrste koje izravno ovise o vodi. Dobro ekološko stanje/potencijal relevantnih vodnih tijela u skladu sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama 2000/60/EZ postignut je i potkrijepljen najnovijim relevantnim popratnim podacima. Isto tako, moraju se poštovati svi potrebni rezultati i uvjeti procjene utjecaja na okoliš, koji se moraju dovršiti u skladu s Direktivom 2011/92/EU (posebno savjetovanje s dionicima), kao i relevantne procjene u skladu s Direktivom o staništima kako su uključene u uvjete koje određuju tijela za zaštitu prirode. U slučaju da su spremnici za vodu namijenjeni za navodnjavanje, svako proširenje postojećeg sustava navodnjavanja (uključujući povećanom uporabom vode, tj. ne samo fizičkim širenjem), čak ni učinkovitijim metodama, ne podržava se ako su predmetna vodna tijela (površinske ili podzemne vode) u lošem stanju ili se to predviđa (u kontekstu pojačavanja klimatskih promjena). |
|
|
136 |
Ulaganje 2: Mali vodotoci i spremnici vode |
Ciljna vrijednost |
T2: Završetak 50 % dodatnih malih vodotoka i spremnika vode |
|
Broj projekata |
450 |
900 |
Q4 |
2023. |
Završno izvješće neovisnog inženjera kojeg je certificiralo Ministarstvo poljoprivrede za preostalih 50 % projekata. U skladu s Nacionalnim akcijskim planom za prilagodbu klimatskim promjenama i državnom politikom okoliša u Češkoj do 2030. u pogledu do 2050. prednost se daje rješenjima temeljenima na prirodi, pri čemu se izbjegava izgradnja i/ili obnova umjetne infrastrukture za zaštitu od poplava na bazi betona. Projekti se provode tek nakon što nadležno tijelo nadležno za vode izda dozvole na temelju procjene utjecaja na okoliš i relevantne ocjene u kontekstu Direktive 2000/60/EZ. Tim se dozvolama procjenjuju svi mogući utjecaji na stanje vodnih tijela unutar istog riječnog sliva i na zaštićena staništa i vrste koje izravno ovise o vodi, posebno uzimajući u obzir migracijske koridore, rijeke slobodnog toka ili ekosustave u blizini nenarušenih uvjeta, kao i postojeće pritiske povezane s zahvaćanjem voda. Procjenom učinka utvrđuje se da projekt i. ne utječe znatno ili nepovratno na vodna tijela, niti sprečava određeno vodno tijelo na koje se odnosi ni druga vodna tijela u istom vodnom području u postizanju dobrog statusa ili potencijala i ii. ne utječe negativno na vodna staništa i vrste koje izravno ovise o vodi. Dobro ekološko stanje/potencijal relevantnih vodnih tijela u skladu sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama 2000/60/EZ postignut je i potkrijepljen najnovijim relevantnim popratnim podacima. Isto tako, moraju se poštovati svi potrebni rezultati i uvjeti procjene utjecaja na okoliš, koji se moraju dovršiti u skladu s Direktivom 2011/92/EU (posebno savjetovanje s dionicima), kao i relevantne procjene u skladu s Direktivom o staništima kako su uključene u uvjete koje određuju tijela za zaštitu prirode. U slučaju da su spremnici za vodu namijenjeni za navodnjavanje, svako proširenje postojećeg sustava navodnjavanja (uključujući povećanom uporabom vode, tj. ne samo fizičkim širenjem), čak ni učinkovitijim metodama, ne podržava se ako su predmetna vodna tijela (površinske ili podzemne vode) u lošem stanju ili se to predviđa (u kontekstu pojačavanja klimatskih promjena). |
|
137 |
Ulaganje 3: Konsolidacija zemljišta |
Ciljna vrijednost |
Završetak projekata zelene infrastrukture kojima se promiče biološka raznolikost, uključujući biosredstva, bio koridore i sadnju lokalno tipičnog zelenila u poljoprivrednom krajoliku (u ha zemljišta za koje se ulaže). |
|
Hektari projekata zelene infrastrukture
|
0 |
90 |
Q4 |
2023. |
Mora se dovršiti najmanje 90 ha projekata zelene infrastrukture. Ti se projekti temelje na procjeni zadržavanja vode u krajoliku koju provodi lokalno nadležno tijelo državne uprave za zaštitu okoliša i u skladu su s Nacionalnim akcijskim planom za prilagodbu klimatskim promjenama i Strategijom zaštite bioraznolikosti Češke, planovima upravljanja riječnim slivovima i planovima upravljanja rizicima od poplava. |
|
138 |
Ulaganje 3: Konsolidacija zemljišta |
Ciljna vrijednost |
Završetak mjera za zaštitu okoliša i prilagodbu klimatskim promjenama (u ha zemljišta na koje se odnosi ulaganje). |
|
Hektari zemljišta |
0 |
150 |
Q4 |
2023. |
Završeno je najmanje 150 ha mjera za zaštitu okoliša i prilagodbu projektima u području klimatskih promjena. Te su mjere prvenstveno usmjereni na zaštitu količine i kvalitete tla i vode. Pojedinačnim se projektima provode mjere protiv erozije u krajoliku (jarci, pregrade, granice, travnati pojasevi i drugi elementi usporavanja) kako bi se uklonili štetni učinci, posebno obilnih kiša. Tim se mjerama, kojima se pridonosi zadržavanju vode u krajoliku, uglavnom od sve učestalijih olujnih padalina, podupire prodiranje vode u podzemne vode, smanjuje isparavanje vode u poljoprivrednom krajoliku i pruža potpora malom ciklusu vode, smanjuje onečišćenje vode i uklanjanje tla. Isključena su ulaganja u infrastrukturu (kao i lokalne ceste). |
|
139 |
Ulaganje 4: Stvaranje šuma otpornih na klimatske promjene |
Ključna etapa |
Izmjena ministarske uredbe o planiranju gospodarenja šumama (izmjena Dekreta br. 84/1996 zb. o planiranju upravljanja šumama) |
Stupanje na snagu izmjene ministarske uredbe o planiranju upravljanja šumama (izmjena Odluke br. 84/1996 zb. o planiranju upravljanja šumama) |
|
|
|
Q1 |
2023. |
Donosi se izmjena ministarske uredbe o planiranju gospodarenja šumama, kojom se posebno utire put za višegeneracijske, višedimenzionalne i otporne šume. Cilj izmjene Uredbe o upravljanju šumama jest stvaranje istinskih višegeneracijskih šuma, uvođenje inovativnih metoda planiranja gospodarenja šumama za šume s bogatom starosnom strukturom. Uredbom se osigurava da će sastav vrsta drveća u novozasađenim šumama biti blizak prirodnom sastavu sa znatnim povećanjem broja širokolisnih vrsta (tzv. „preporučeni sastav” u okviru istraživanja). |
|
140 |
Ulaganje 4: Stvaranje šuma otpornih na klimatske promjene |
Ciljna vrijednost |
T1: Ponovno pošumljavanje 12 000 ha područja ameliorativnim i stabilizirajućim vrstama drveća |
|
Hektari ponovnog pošumljavanja |
0 |
12000 |
Q3 |
2022. |
Završno izvješće neovisnog tijela za 12 000 ha projekata ponovnog pošumljavanja. Ponovnim pošumljavanjem osigurava se višegeneracijska šuma više vrsta s obzirom na prostorni sastav kojim se upravlja u skladu sa šumarskim pristupom kontinuiranog pokrivanja. Monokulturne šume jednake starosti zamjenjuju se šumama veće bioraznolikosti, ograničavanjem potpune sječe na slučajeve u kojima je to potrebno zbog zdravlja šume i učinkovite obnove i ograničavanjem potpuno posječenog područja što je više moguće. Koriste se autohtone vrste drveća, osim ako se može dokazati da više nisu prilagođene predviđenim klimatskim i pedohidrološkim uvjetima. Osim toga, prihvaćat će se mješavine koje sadržavaju najviše 25 % duglazije • ako je to dopušteno nacionalnim zakonodavstvom • osim u područjima Natura 2000 i drugim zaštićenim područjima • i ako je moguće dokazati prikladnost duglazije u predviđenim klimatskim uvjetima područja na kojem se provodi pošumljavanje. |
|
141 |
Ulaganje 4: Stvaranje šuma otpornih na klimatske promjene |
Ciljna vrijednost |
T2: Ponovno pošumljavanje dodatnih 24 000 ha područja ameliorativnim i stabilizirajućim vrstama drveća |
Hektari ponovnog pošumljavanja |
12000 |
36000 |
Q3 |
2024. |
Završno izvješće neovisnog tijela za dodatnih 24 000 ha. Ponovnim pošumljavanjem trebala bi se osigurati višegeneracijska šuma više vrsta s obzirom na prostorni sastav kojim se upravlja u skladu sa šumarskim pristupom kontinuiranog pokrivanja. Monokulturne šume jednake starosti zamjenjuju se šumama veće bioraznolikosti, ograničavanjem potpune sječe na slučajeve u kojima je to potrebno zbog zdravlja šume i učinkovite obnove i ograničavanjem potpuno posječenog područja što je više moguće. Koriste se autohtone vrste drveća, osim ako se može dokazati da više nisu prilagođene predviđenim klimatskim i pedohidrološkim uvjetima. Osim toga, prihvaćat će se mješavine koje sadržavaju najviše 25 % duglazije • ako je to dopušteno nacionalnim zakonodavstvom • osim u područjima Natura 2000 i drugim zaštićenim područjima • i ako je moguće dokazati prikladnost duglazije u predviđenim klimatskim uvjetima područja na kojem se provodi pošumljavanje. |
|
|
142 |
Ulaganje 5: Zadržavanje vode u šumi |
Ključna etapa |
T1: Završetak 40 projekata za kontrolu bujica (male drvene i prirodne brane) za usporavanje projekata površinskog otjecanja i zadržavanja vode u šumama (zadržavanje i mali spremnici). |
Broj projekata |
0 |
40 |
Q1 |
2023. |
Završno izvješće neovisnog tijela za 40 projekata ponovnog pošumljavanja. Projekti su prirodna rješenja (u skladu s Nacionalnim akcijskim planom za prilagodbu klimatskim promjenama i nacionalnom politikom Češke Republike za borbu protiv suše). Projekti uključuju potrebne rezultate i uvjete iz procjene utjecaja na okoliš, koja se dovršava u skladu s Direktivom 2011/92/EU, kao i relevantne procjene u kontekstu Direktive 2000/60/EZ i Direktive Vijeća 92/43/EEZ. |
|
|
143 |
Ulaganje 5: Zadržavanje vode u šumi |
Ključna etapa |
T2: Završetak 20 dodatnih projekata za kontrolu bujica (male drvene i prirodne brane) za usporavanje projekata površinskog otjecanja i zadržavanja vode u šumama (zadržavanje i mali rezervoari). |
|
Broj projekata |
40 |
60 |
Q1 |
2024. |
Završno izvješće neovisnog tijela certificiranog za 20 dodatnih projekata. Projekti su prirodna rješenja (u skladu s Nacionalnim akcijskim planom za prilagodbu klimatskim promjenama i nacionalnom politikom Češke Republike za borbu protiv suše). Projekti uključuju potrebne rezultate i uvjete iz procjene utjecaja na okoliš, koja se dovršava u skladu s Direktivom 2011/92/EU, kao i relevantne procjene u kontekstu Direktive 2000/60/EZ i Direktive Vijeća 92/43/EEZ. |
M. KOMPONENTA 2.7.: Kružno gospodarstvo, recikliranje i industrijska voda
Ovom komponentom češkog plana za oporavak i otpornost podupire se rješavanje izazova stvaranja otpada i ovisnosti o sirovinama, s ciljem podupiranja prelaska na kružno gospodarstvo u Češkoj. To će se postići mjerama za sprečavanje nastanka otpada, povećanje infrastrukture za recikliranje, smanjenje rasipanja sekundarnih sirovina, povećanje udjela recikliranih materijala u proizvodima i povećanje sigurnosti sirovina u Češkoj smanjenjem ovisnosti o uvezenim sirovinama zbog stalne i neprekinute dostupnosti sirovina. Osim toga, komponenta je usmjerena na održivo upravljanje vodama, uključujući mjere usmjerene na uštedu i recikliranje vode te optimizaciju upotrebe vode u poduzećima. Prijelaz na kružno gospodarstvo pridonijet će povećanju otpornosti Češke na ekološke i gospodarske prijetnje.
Komponenta podupire provedbu preporuke za Češku, u skladu s kojom Češka usmjerava investicijsku politiku na prelazak na niskougljično gospodarstvo i energetsku tranziciju, uključujući energetsku učinkovitost (preporuka za Češku br. 3 iz 2019.), i preporuku za Češku, u skladu s kojom Češka nastoji usmjeriti ulaganja na zelenu i digitalnu tranziciju, posebno na čistu i učinkovitu proizvodnju i uporabu energije (preporuka za Češku br. 3. iz 2020.).
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu u skladu s tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Konkretno, mjere o infrastrukturi za gospodarenje otpadom i recikliranje u skladu su s člankom 28. Direktive 2008/98/EZ kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/851.
M.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Reforma 1: Provedba novog zakonodavstva o gospodarenju otpadom u Češkoj
Cilj je reforme povećati sprečavanje, recikliranje, oporabu i razvrstavanje otpada te smanjiti odlaganje otpada na odlagališta, s ciljem jačanja načela odgovornosti proizvođača i ekološke modulacije. Do 2035. najmanje 65 % komunalnog otpada mora se reciklirati 9 , a najviše 10 % odlaže se na odlagališta 10 . Novo zakonodavstvo o gospodarenju otpadom u Češkoj na snazi je od 1. siječnja 2021. Nakon donošenja novog zakonodavstva o otpadu sljedeći provedbeni akti o gospodarenju otpadom dovršeni su i stupaju na snagu do 30. rujna 2023., u skladu s elementima utvrđenima u članku 28. Direktive 2008/98/EZ kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/851:
●Uredba o Katalogu otpada br. 8/2021 zb. o uspostavi novog kataloga otpada i utvrđivanju pravila za ocjenjivanje opasnih svojstava otpada
●Pravilnik o upravljanju ambalažom br. 30/2021 zb., kojim se propisuju pravila o registru pakiranja i obavješćivanju o zapisima iz tog registra te metodologija obračuna uporabe ambalaže.
●Uredba o pojedinostima gospodarenja otpadom, u pripremi, kojom se provodi izmijenjeni Zakon o otpadu i utvrđivanju pravila za upravljanje svim tokovima otpada
●Uredba o nusproizvodima i konverziji otpada (asfaltna uredba), u pripremi, kojom se utvrđuju uvjeti pod kojima je mješavina asfalta nusproizvod ili prestaje biti otpad
●Uredba o pojedinostima upravljanja otpadnim vozilima, u pripremi, kojom se utvrđuju pravila za prikupljanje i obradu otpadnih vozila te metoda izračuna razine ponovne uporabe i recikliranja ili drugih vrsta oporabe otpadnih vozila
●Uredba o gospodarenju otpadnim proizvodima, u pripremi, kojom se utvrđuju zahtjevi za provođenje informativnih kampanja za podizanje svijesti javnosti o obradi proizvoda na kraju životnog vijeka te utvrđuju tehnički zahtjevi za skladištenje i uporabu električnog i elektroničkog otpada kao što su otpadne baterije i akumulatori, otpadna električna oprema i otpadne gume.
Nacionalni i regionalni plan gospodarenja otpadom čiji je cilj poboljšanje ekološki prihvatljive pripreme za ponovnu uporabu, recikliranje, oporabu i zbrinjavanje otpada dovršen je i stupa na snagu.
Reforma mora biti dovršena do 31. prosinca 2023.
Reforma 2: Dovršetak i provedba kružne strategije Češke za 2040.
Cilj je reforme uspostava i početak provedbe strategije za pretvaranje češkog društva u kružno gospodarstvo. Taj predviđeni kružni gospodarski sustav postiže se smanjenjem stvaranja otpada na najmanju moguću mjeru i upotrebom resursa, u skladu s novim akcijskim planom EU-a za kružno gospodarstvo.
Reforma se sastoji od dovršetka i provedbe kružne strategije Češke za 2040. kojom se promiču načela kružnog gospodarstva i dodatno definiraju potrebni prioriteti i koraci kojima se osigurava dugoročna otpornost Češke na buduće prijetnje okolišu, uključujući klimatske promjene i gubitak biološke raznolikosti, te se razvija cjelokupni održivi socijalni sustav. Skraćivanjem i raznolikošću lanaca opskrbe i manjom ovisnošću o primarnim resursima kružno gospodarstvo doprinosi većoj strateškoj autonomiji i otpornosti Češke. Strategijom se, među ostalim, potiču poduzeća, potrošači, gradovi i općine da podupiru kružna rješenja s pomoću dizajna i proizvodnje proizvoda, inovacija, istraživanja, digitalizacije i obrazovanja. Strategija mora biti dovršena do 31. ožujka 2022., nakon čega slijedi akcijski plan.
Reforma mora biti dovršena do 30. rujna 2025.
Ulaganje 1: Izgradnja infrastrukture za recikliranje
Cilj je mjere poduprijeti ulaganja kojima se povećava kapacitet infrastrukture za recikliranje poticanjem projekata koji će pridonijeti razvoju kružnog gospodarstva u području gospodarenja biorazgradivim otpadom. Podupiru se inovativna i napredna rješenja za odvojeno prikupljanje, sortiranje, pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje.
Mjerom se podupiru projekti kojima se poboljšava ponovno uvođenje komposta i otpada iz digestora bioplina natrag u tlo na poljoprivrednom zemljištu, čime se povećava udio organskih tvari u tlu. Među ostalim, potpora se usmjerava izravno poljoprivrednim subjektima kako bi se povećao njihov kapacitet i potaklo uključivanje komposta iz postrojenja za kompostiranje otpada. Očekuje se potpora za 300 projekata, čime se kapacitet infrastrukture za recikliranje povećava za najmanje 250 000 tona.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2025.
Ulaganje 2: Kružna rješenja u poduzećima
Cilj je mjere pridonijeti zelenoj tranziciji i održivoj upotrebi primarnih sirovina. U tu svrhu mjerom se podupiru projekti kojima se promiče razvoj rješenja kružnog gospodarstva među poduzećima. To podrazumijeva ulaganja u inovativne tehnologije kojima se i. omogućuje nova ili povećana uporaba sekundarnih sirovina kao zamjena za primarne resurse i ii. smanjuje ulazni intenzitet proizvodnje i zamjenjuje primarne sirovine sekundarnim sirovinama.
Mjera je usmjerena i na optimizaciju ekološkog dizajna proizvoda za materijale kako bi se olakšalo recikliranje i ponovna uporaba, uz projekte industrijske simbioze i druge ulagačke poslovne projekte koji doprinose prijelazu na kružno gospodarstvo. Naposljetku, ulaganjem se podupiru projekti usmjereni na ciljanu primjenu recikliranih materijala u proizvodima. Potpora se očekuje za najmanje 60 poduzeća.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2025.
Ulaganje 3: Ušteda vode u industriji
Cilj je mjere pridonijeti kružnom gospodarstvu poboljšanjem upravljanja vodama u industriji.
Mjera je usmjerena na projekte kojima se rješavaju sljedeća pitanja:
·optimizaciju potrošnje vode ugradnjom novih tehnologija i opreme za uštedu vode,
·recikliranje vode u proizvodnim sektorima i drugim poslovnim djelatnostima s visokom potrošnjom vode,
·ponovnu upotrebu onečišćene ili korištene operativne vode u drugim procesima,
·optimizaciju korištenja vode u komunalnim postrojenjima,
·smanjenje gubitka vode u zatvorenim krugovima opskrbe vodom i vodoopskrbnim sustavima,
·iskorištavanje potencijala otpadne pare,
·drugi projekti usmjereni na poboljšanje upravljanja vodama u industriji.
Potpora se očekuje za najmanje 40 poduzeća.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2025.
M.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis i jasna definicija svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
|
|
|
|
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
|
|
144 |
Reforma 1: Provedba novog zakonodavstva o gospodarenju otpadom u Češkoj |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu provedbenih odluka u skladu sa zakonodavstvom o gospodarenju otpadom koje je pripremilo Ministarstvo okoliša |
Odredba u provedbenim odlukama u kojoj se navodi stupanje na snagu odgovarajućih provedbenih odluka |
Q3 |
2023. |
Te provedbene odluke uključuju Uredbu o katalogu otpada br. 8/2021 zb., Uredbu o rukovanju ambalažom br. 30/2021 zb., Uredbu o pojedinostima gospodarenja otpadom, Uredbu o nusproizvodima i otpadnom prijenosu otpada (Uredba o asfaltu), Uredbu o pojedinostima postupanja s otpadnim vozilima i Uredbu o pojedinostima postupanja s otpadnim proizvodima (gume, električni uređaji, baterije). |
|||
|
145 |
Reforma 1: Provedba novog zakonodavstva o gospodarenju otpadom u Češkoj |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu nacionalnog i regionalnog plana gospodarenja otpadom |
Odredba zakona o stupanju na snagu nacionalnog i regionalnog plana gospodarenja otpadom |
Q4 |
2023. |
Izrada novog nacionalnog i regionalnog plana gospodarenja otpadom čiji je cilj poboljšanje ekološki prihvatljive pripreme za ponovnu uporabu, recikliranje, oporabu i zbrinjavanje otpada. |
|||
|
146 |
Reforma 2: Dovršetak i provedba kružne strategije Češke za 2040. |
Ključna etapa |
Ministarstvo okoliša dovršilo je i donijelo kružnu strategiju Češke za 2040. |
Objava kružne strategije Češke za 2040. u bazi podataka o strateškim dokumentima Češke Republike |
Q1 |
2022. |
Dovršetak i donošenje strategije za kružnu Češku 2040. Strategijom se oblikuju vizija, globalni i strateški ciljevi, prioritetna područja i načela potrebni za postizanje kružnog gospodarstva u Češkoj Republici. |
|||
|
147 |
Reforma 2: Dovršetak i provedba kružne strategije Češke za 2040. |
Ključna etapa |
Dovršetak izvješća o praćenju u kojem se ocjenjuje stanje provedbe kružne strategije Češka 2040. |
Objava izvješća o praćenju u kojem se ocjenjuje stanje provedbe kružne strategije Češke za 2040. |
Q3 |
2025. |
Ministarstvo okoliša sastavlja i objavljuje izvješće o praćenju u kojem ocjenjuje razvoj kružnog gospodarstva u Češkoj i napredak postignut u provedbi elemenata strategije Kružna Češka 2040. |
|||
|
148 |
Ulaganje 1: Izgradnja infrastrukture za recikliranje |
Ključna etapa |
Dodjela svih ugovora o javnoj nabavi za projekte kojima se ulaže u infrastrukturu za recikliranje od strane Ministarstva okoliša |
Obavijest Ministarstva okoliša o dodjeli svih javnih ugovora za projekte kojima se ulaže u infrastrukturu za recikliranje |
Q3 |
2022. |
Obavijest Ministarstva zaštite okoliša o dodjeli svih ugovora o javnoj nabavi za projekte kojima se poboljšava infrastruktura za recikliranje. Odabiru se projekti za ulaganje u infrastrukturu za energetsku oporabu koja je primjerena dugoročnoj viziji industrije gospodarenja otpadom i recikliranja, davanjem prednosti višim razinama hijerarhije otpada. Cilj projekta je prerada najmanje 50 % mase obrađenog odvojeno prikupljenog neopasnog otpada u sekundarne sirovine. Podupiru se samo inovativna i napredna rješenja za odvojeno prikupljanje, sortiranje, pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje. Projekti se ocjenjuju u skladu s utvrđenim kriterijima u skladu s nacionalnim i regionalnim planovima gospodarenja otpadom koji su u skladu s člankom 28. Direktive 2008/98/EZ, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/851. |
|||
|
149 |
Ulaganje 1: Izgradnja infrastrukture za recikliranje |
Ciljna vrijednost |
Završetak projekata ulaganja u infrastrukturu za recikliranje |
Tone |
0 |
250 000 |
Q4 |
2025. |
Investicijska potpora pruža se za ulaganja u izgradnju infrastrukture za recikliranje u području gospodarenja biorazgradivim otpadom. Prioritet je pružanje potpore postrojenjima za anaerobnu razgradnju. Cilj projekta je prerada najmanje 50 % mase obrađenog odvojeno prikupljenog neopasnog otpada u sekundarne sirovine. Očekuje se potpora za 300 projekata, čime se kapacitet infrastrukture za recikliranje povećava za najmanje 250 000 tona. |
|
|
150 |
Ulaganje 2: Kružna rješenja u poduzećima |
Ključna etapa |
Dodjela svih javnih ugovora za projekte kojima se ulaže u kružna rješenja u poduzećima od strane Ministarstva industrije i trgovine |
Obavijest Ministarstva industrije i trgovine o dodjeli svih javnih ugovora za projekte kojima se ulaže u kružna rješenja u poduzećima |
Q4 |
2022. |
Obavijest Ministarstva industrije i trgovine o dodjeli svih javnih ugovora za projekte kojima se ulaže u kružna rješenja u poduzećima. Odabiru se projekti kojima se poboljšava industrijska transformacija prema niskougljičnom, kružnom i digitalnom društvu, smanjujući intenzitet materijala u proizvodnji i potrošnju primarnih resursa. |
|||
|
151 |
Ulaganje 2: Kružna rješenja u poduzećima |
Ciljna vrijednost |
Završetak projekata kojima se ulaže u kružna rješenja u poduzećima |
Broj projekata |
0 |
60 |
Q4 |
2025. |
Dovršavaju se projekti kojima se podupire razvoj kružnih rješenja u industrijskim poduzećima, povećava upotreba sekundarnih sirovina kao zamjene primarnim resursima, smanjuje intenzitet materijala u proizvodnji, optimizira ekološki dizajn materijala kako bi se olakšalo recikliranje i ponovna uporaba, provodi industrijska simbioza i potiče prijelaz na kružno gospodarstvo. Ukupni proračun izvršen u tu svrhu tijekom trajanja mjere iznosi najmanje 39 000 000 EUR. |
|
|
152 |
Ulaganje 3: Ušteda vode u industriji |
Ključna etapa |
Dodjela svih javnih ugovora za projekte za uštedu i optimizaciju vode u industriji od strane Ministarstva industrije i trgovine |
Obavijest Ministarstva industrije i trgovine o dodjeli svih javnih ugovora za projekte za uštedu i optimizaciju vode u industriji |
Q4 |
2022. |
Obavijest Ministarstva industrije i trgovine o dodjeli svih ugovora o javnoj nabavi za projekte za uštedu i optimizaciju vode u industriji. Odabiru se projekti kojima se optimizira potrošnja vode u proizvodnom procesu uvođenjem novih tehnologija i opreme za uštedu vode, izravno recikliranje vode u industrijama s velikom potrošnjom vode, ponovna uporaba onečišćene/korištene operativne vode u drugim procesima, optimizacija potrošnje vode u komunalnim postrojenjima, smanjenje gubitka vode u zatvorenim krugovima ili optimizacija upotrebe pare ili njezina potencijala distribucije. |
|||
|
153 |
Ulaganje 3: Ušteda vode u industriji |
Ciljna vrijednost |
Završetak projekata za uštedu i optimizaciju vode u industriji |
Broj projekata |
0 |
40 |
Q4 |
2025. |
Dovršavaju se projekti kojima se optimizira potrošnja vode u proizvodnom procesu uvođenjem novih tehnologija i opreme za uštedu vode, izravno recikliranje vode u industrijama s velikom potrošnjom vode, ponovna uporaba onečišćene/korištene operativne vode u drugim procesima, optimizacija potrošnje vode u komunalnim postrojenjima, smanjenje gubitka vode u zatvorenim krugovima ili optimizacija upotrebe pare ili njezina potencijala distribucije. Ukupni proračun izvršen u tu svrhu tijekom trajanja mjere iznosi najmanje 39 000 000 EUR. |
|
N. KOMPONENTA 2.8.: Revitalizacija napuštenih polja
Ova komponenta češkog plana za oporavak i otpornost pridonosi rješavanju izazova podupiranja revitalizacije bivših industrijskih ili neiskorištenih lokacija u urbanim područjima (dalje u tekstu „napuštena” područja) s krajnjim ciljevima:
·poboljšanje energetske učinkovitosti obnovljenih ili obnovljenih zgrada;
·izgradnja novih energetski učinkovitih zgrada u kojima obnova ne bi bila moguća ni učinkovita;
·stvaranje prirodnih ponora ugljika.
Komponenta pokreće sveobuhvatnu prenamjenu lokacije i poboljšava ekološku stabilnost krajolika stvaranjem novih zelenih površina bez utjecaja na poljoprivredna zemljišta. Očekuje se da će revitalizacija područja pridonijeti učinkovitijem korištenju tehničke i prometne infrastrukture, smanjenoj potrošnji energije i povećanoj energetskoj učinkovitosti.
Komponenta podupire provedbu preporuke za Češku, u skladu s kojom se Češka usredotočuje na prelazak na niskougljično gospodarstvo i energetsku tranziciju, uključujući energetsku učinkovitost (preporuka za Češku br. 3 iz 2019.), i preporuku za Češku, u skladu s kojom Češka podupire čistu i učinkovitu proizvodnju i uporabu energije (preporuka za Češku br. 3 iz 2020.).
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu u skladu s tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Konkretno, najmanje 70 % građevinskog otpada i otpada od rušenja mora biti pripremljeno za ponovnu uporabu i recikliranje.
N.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Ulaganje 1: Potpore za ulaganje u obnovu posebnih napuštenih ili neiskorištenih industrijskih područja
Ulaganjem se podupiru projekti obnove napuštenih ili neiskorištenih industrijskih zona namijenjeni pripremi područja za daljnju višenamjensku uporabu (uključujući obnovu i izgradnju infrastrukture ili rušenje zgrada). Ministarstvo regionalnog razvoja utvrdilo je posebna napuštena područja u suradnji s agencijom CzechInvest, agencijom za ulaganja i razvoj poslovanja Češke podređenom Ministarstvu industrije i trgovine, na temelju veličine lokacije, očekivane veličine ulaganja i usklađivanja projekta s ambicijama europske zelene tranzicije. Mjera se sastoji od uspostave programa subvencija kojim se pruža potpora za pripremu zemljišta za buduća ulaganja i za same investicijske projekte. Ulaganjem se podupire 14 projekata regeneracije napuštenih ili neiskorištenih industrijskih zona.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2025.
Ulaganje 2: Potpore za ulaganje u obnovu napuštenih ili neiskorištenih područja u vlasništvu općina i regija za neposlovnu uporabu
Ulaganjem se podupire obnova napuštenih i neiskorištenih područja u vlasništvu lokalnih i regionalnih vlasti koja će se pretvoriti u prostor ili javnu ustanovu, kao što su škola, kulturni centar, sportski teren, općinsko tijelo ili javno dostupan park. Potpora se dodjeljuje isključivo projektima koji se obvežu na energetski učinkovitu obnovu ili stvaranje prirodnih ponora ugljika, uključujući stvaranje trajnih travnjaka ili sadnju stabala. Ulaganjem se podupire 45 neposlovnih projekata regeneracije napuštenih ili neiskorištenih industrijskih zona.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2025.
Ulaganje 3: Potpore za ulaganje u obnovu napuštenih ili neiskorištenih industrijskih područja u vlasništvu općina i regija za poslovnu uporabu
Ulaganjem se pridonosi revitalizaciji napuštenih industrijskih područja, uključujući uklanjanje malih prepreka na površini, koje su u vlasništvu općina, posebno za poslovnu uporabu i, u ograničenoj mjeri, za neposlovnu uporabu. Te se prepreke odnose na dijelove građevina koji su označeni kao opasni otpad, kao što su materijali koji sadržavaju azbest ili mala curenja ulja. Poseban naglasak stavlja se na strogo pridržavanje načela plavo-zelene infrastrukture i energetske učinkovitosti, što podrazumijeva davanje prednosti projektima kojima se provodi upravljanje kišnicom u skladu sa Zakonom 254/2001 („Zakon o vodama”) i, u slučaju novih zgrada, mjerama uštede energije koje nadilaze zakonodavne zahtjeve iz Zakona 406/2000 („Zakon o upravljanju energijom”). U korištenju obnovljenih područja prednost se daje malim i srednjim poduzećima i lokalnim poduzećima. Ulaganjem se podupiru projekti za revitalizaciju napuštenih i neiskorištenih industrijskih područja za poslovnu uporabu koja odgovaraju cilju od najmanje 76000 m³ izgrađenog prostora.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2025.
N.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis i jasna definicija svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
|
|
|
|
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
|
|
154 |
Ulaganje 1: Potpora revitalizaciji određenih područja |
Ključna etapa |
Dodjela svih ugovora o javnoj nabavi za projekte kojima se revitaliziraju određena napuštena područja |
Obavijest Ministarstva regionalnog razvoja o dodjeli svih ugovora o javnoj nabavi za projekte kojima se revitaliziraju određena napuštena područja |
Q4 |
2023. |
Najava programa subvencija za obnovu određenog napuštenog područja (priprema projekata, priprema zemljišta, investicijski projekti) nakon pripreme programa subvencija, za što je potrebno službeno odobrenje Ministarstva financija. Projekti su usmjereni na potporu rušenju i energetski učinkovitoj izgradnji te energetski učinkovitoj obnovi. Kad je riječ o energetski učinkovitoj izgradnji, u pozivima na podnošenje prijedloga navodi se da nove zgrade koje se podupiru projektima imaju potražnju primarne energije (PED) koja je najmanje 20 % niža od zahtjeva za zgrade približno nulte energije. Nakon evaluacije poziva na podnošenje prijedloga sastavlja se popis preporučenih projekata za potporu. Projekti se biraju unaprijed i preporučuju na regionalnim stalnim konferencijama. Svaka regija preporučuje barem jedan projekt koji treba podržati. U svakoj regiji Češke podupire se najmanje jedno industrijsko postrojenje s popisom napuštenih ili neiskorištenih industrijskih područja, uključujući područja Terezin i Josefov. Službeni nadzor projekata provodi državni investicijski fond. |
|||
|
155 |
Ulaganje 1: Potpora revitalizaciji određenih područja |
Ciljna vrijednost |
Završetak projekata energetske revitalizacije na određenim napuštenim poljima |
Broj projekata |
0 |
14 |
Q4 |
2025. |
30 % ulaganja u okviru ove mjere usmjereno je na potporu rušenju i energetski učinkovitoj izgradnji, a 70 % na potporu energetski učinkovitoj obnovi zgrada na napuštenim poljima. Kad je riječ o financiranju rušenja i energetski učinkovite izgradnje, osigurava se da su podržani projekti takvi da i. nove zgrade imaju potražnju primarne energije (PED) koja je najmanje 20 % niža od zahtjeva za zgrade približno nulte energije; ii. temeljita obnova nije moguća zbog tehničkih, zdravstvenih/sigurnosnih ili svrsishodnih razloga; iii. koristi se najviše 5 % novog zemljišta na mjestu gdje se nalazila prethodna zgrada. Time se isključuje mogućnost rušenja zgrada na jednom mjestu i izgradnje zgrade na drugoj lokaciji. U pogledu potpore aktivnostima obnove, osigurava se da najmanje 90 % troškova bude namijenjeno energetski učinkovitim obnovama. Ukupni proračun izvršen u tu svrhu tijekom trajanja mjere iznosi najmanje 79 000 000 EUR. |
|
|
156 |
Ulaganje 2: Potpora revitalizaciji područja javnog vlasništva za neposlovnu uporabu |
Ključna etapa |
Dodjela svih ugovora o javnoj nabavi za obnovu napuštenih ili neiskorištenih industrijskih područja u javnom vlasništvu |
Obavijest Ministarstva regionalnog razvoja o dodjeli svih javnih ugovora |
Q4 |
2023. |
Objava poziva na obnovu napuštenih ili neiskorištenih industrijskih područja u javnom vlasništvu nakon pripreme programa subvencija, za što je potrebno službeno odobrenje Ministarstva financija. Projektima se podupire energetski učinkovita obnova i mjere usmjerene na pretvaranje industrijskih lokacija i onečišćenih zemljišta u prirodni ponor ugljika. Projekti se ugovaraju u dvije faze: Prvo, do 31. prosinca 2022. ugovara se najmanje 35 projekata. Drugo, do 31. prosinca 2023. ugovara se najmanje deset dodatnih projekata. |
|||
|
157 |
Ulaganje 2: Potpora revitalizaciji područja javnog vlasništva za neposlovnu uporabu |
Ciljna vrijednost |
Završetak projekata energetske revitalizacije napuštenih ili neiskorištenih industrijskih područja u vlasništvu općina i regija za neposlovnu uporabu |
Broj m² revitaliziranog otiska zgrada |
0 |
94 000 |
Q4 |
2025. |
80 % ulaganja podupire energetski učinkovitu obnovu, a 20 % je usmjereno na mjere usmjerene na pretvaranje industrijskih lokacija i onečišćenih zemljišta u prirodni ponor ugljika. Ukupno se mora dovršiti najmanje 45 projekata. U pogledu potpore aktivnostima obnove, osigurava se da najmanje 90 % troškova bude namijenjeno energetski učinkovitim obnovama. |
|
|
158 |
Ulaganje 3: Potpora revitalizaciji područja javnog vlasništva za poslovne svrhe |
Ključna etapa |
Dodjela svih ugovora o javnoj nabavi za obnovu napuštenih ili neiskorištenih industrijskih prostora u javnom vlasništvu za poslovnu uporabu |
Obavijest Ministarstva industrije i trgovine o dodjeli svih javnih ugovora |
Q4 |
2023. |
Objava poziva na obnovu napuštenih ili neiskorištenih industrijskih područja u javnom vlasništvu nakon pripreme programa subvencija. Projekti su usmjereni na potporu rušenju i energetski učinkovitoj izgradnji te energetski učinkovitoj obnovi. Kad je riječ o energetski učinkovitoj izgradnji, u pozivima se navodi da su podržani projekti takvi da nove zgrade imaju potražnju primarne energije (PED) koja je najmanje 20 % niža od zahtjeva za zgrade približno nulte energije. Projekti se ugovaraju u dvije faze: Prvo, do 31. prosinca 2022. ugovara se najmanje 15 projekata. Drugo, do 31. prosinca 2023. ugovara se najmanje pet dodatnih projekata. |
|||
|
159 |
Ulaganje 3: Potpora revitalizaciji područja javnog vlasništva za poslovne svrhe |
Ciljna vrijednost |
Završetak projekata energetske revitalizacije napuštenih ili neiskorištenih industrijskih područja u vlasništvu općina i regija za poslovnu uporabu |
Broj m³ izgrađenog prostora |
0 |
76 000 |
Q4 |
2025. |
30 % ulaganja u okviru ove mjere usmjereno je na potporu rušenju i energetski učinkovitoj izgradnji, a 70 % na potporu energetski učinkovitoj obnovi zgrada na napuštenim poljima. Ukupno se mora dovršiti najmanje 20 projekata. Kad je riječ o financiranju rušenja i energetski učinkovite izgradnje, osigurava se da su podržani projekti takvi da i. nove zgrade imaju potražnju primarne energije (PED) koja je najmanje 20 % niža od zahtjeva za zgrade približno nulte energije; ii. temeljita obnova nije moguća zbog tehničkih, zdravstvenih/sigurnosnih ili svrsishodnih razloga; iii. koristi se najviše 5 % novog zemljišta na mjestu gdje se nalazila prethodna zgrada. Time se isključuje mogućnost rušenja zgrada na jednom mjestu i izgradnje druge zgrade na drugoj lokaciji. U pogledu potpore aktivnostima obnove, osigurava se da najmanje 90 % troškova bude namijenjeno energetski učinkovitim obnovama. Nadzorno društvo davatelja bespovratnih sredstava (Ministarstvo industrije i trgovine) provodi izravni nadzor obavljenog rada i usklađenosti s projektnom dokumentacijom i pozivima na podnošenje ponuda. |
|
O. KOMPONENTA 2.9.: Promicanje biološke raznolikosti i borba protiv suše
Ta komponenta češkog plana za oporavak i otpornost pridonosi rješavanju izazova koji proizlaze iz slabog zadržavanja vode i učinka klimatskih promjena u Češkoj. Cilj je komponente poboljšati zaštitu od suše i poplava povećanjem zadržavanja vode u krajoliku i urbanim područjima. Planiraju se i ulaganja u zaštitu područja mreže Natura 2000 i posebno zaštićenih područja.
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01).
Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01), kriterijima prihvatljivosti sadržanima u opisu budućih poziva na podnošenje projekata zahtijeva se da se mogu odabrati samo aktivnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu, odnosno Okvirna direktiva o vodama, Direktiva o poplavama, Direktiva o staništima i Direktiva o pticama, Direktiva o procjeni utjecaja na okoliš i Direktiva o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš.
O.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Reforma 1: Izmjena Zakona o upravljanju vodama
Cilj reforme je izmjena Zakona o upravljanju vodama radi sustavnijeg rješavanja suša i nestašice vode. Izmjenom se utvrđuje okvir za sprečavanje i praćenje suša, odgovornosti relevantnih tijela i mehanizmima kontrole. Cilj mu je osnivanje regionalnih povjerenstava s mandatom za izdavanje izjave o „stanju nestašice vode” i primjena odgovarajućih ograničenja uporabe vode u regiji, u skladu s planovima upravljanja sušama.
Provedba reforme mora biti dovršena do 31. prosinca 2024.
Ulaganje 1: Zaštita od suša i poplava grada Brna
Cilj je ovog ulaganja jačanje obrane od poplava grada Brna i revitalizacija rijeke Svratka. Realizacija projekta sastoji se od prirodnih rješenja kao što su prirodno izlijevanje povećanog vodostaja u livadama, uspostava prirodnih bazena, livada, poplavnih područja i stvaranje močvarnih područja. Prirodna rješenja provode se na rijeci Svratka, uglavnom uzvodno od grada Brna.
Provedba ulaganja mora biti dovršena do 31. prosinca 2025.
Ulaganje 2: Upravljanje kišnicama u gradskim aglomeracijama
Cilj je tog ulaganja usporavanje otjecanja te zadržavanje i akumulacija vode u gradskim aglomeracijama kroz površinsko uvijanje, apsorpcijske trake i spremnike, vrtove kišnice, podzemne zamke, drenažu, podzemne spremnike i zelene krovove.
Provedba ulaganja mora biti dovršena do 31. prosinca 2025.
Ulaganje 3: Upravljanje područjima mreže Natura 2000 i zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama
Cilj je ovog ulaganja poboljšanje ekološke stabilnosti krajobraza i bioraznolikosti u Češkoj. Sastoji se od izrade i donošenja planova upravljanja za obnovu i revitalizaciju područja mreže Natura 2000 (Posebna zaštićena područja i područja od značaja za Zajednicu) te nacionalno zaštićenih područja. Ulaganjem se postiže povoljno stanje očuvanosti provedbom mjera očuvanja utvrđenih u planovima upravljanja prirodom.
Provedba ulaganja mora biti dovršena do 31. prosinca 2025.
Ulaganje 4: Prilagodba vodnih, nešumskih i šumskih ekosustava klimatskim promjenama
Cilj je tog ulaganja omogućiti sustavno zadržavanje vode u krajoliku (na temelju procjene potencijala zadržavanja vode). Sastoji se od provedbe mjera kao što su poboljšanje vrsta i prostornog sastava šuma; zaštita nešumskih staništa; stvaranje ili obnavljanje močvarnih područja i bara; revitalizacija vodotoka, obnova elemenata krajobraza (osim drugih kako bi se podijelile velike površine poljoprivrednog zemljišta), sadnja stabala izvan pošumljenih površina i druge povezane aktivnosti.
Provedba ulaganja mora biti dovršena do 31. prosinca 2025.
O.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
|
|
|
|
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
|
|
160 |
Reforma 1: Izmjena Zakona o upravljanju vodama |
Ključna etapa |
Izmjena Zakona o upravljanju vodama (Zakon br. 254/2001 zb.) čiji je cilj sustavni pristup upravljanju sušom i nestašicom vode. |
Stupanje na snagu izmjene Zakona o upravljanju vodama (Zakon br. 254/2001 zb.) |
Q4 |
2024. |
Donosi se izmjena Zakona o vodama kojom se utvrđuje okvir za sprečavanje suša i nestašice vode praćenjem suša, uspostavom kontrolnih mehanizama i definiranjem odgovornosti nadležnih tijela. Osniva se regionalno i središnje povjerenstvo za sprečavanje i praćenje suše i nestašice vode te upravljanje njima. Izrađuju se i odobravaju regionalni i nacionalni planovi za suše. Izmjena Akta u skladu je s primjenjivom pravnom stečevinom EU-a, odnosno Direktivom 2000/60/EZ. |
|||
|
161 |
Ulaganje 1: Zaštita od suša i poplava grada Brna |
Ključna etapa |
Obavijest o dodjeli ugovora za projekte čiji je cilj zaštita od suša i poplava grada Brna. |
Obavijest o dodjeli svih ugovora. |
Q4 |
2022. |
Obavijest o svim ugovorima dodijeljenima za projekte čiji je cilj zaštita od suša i poplava grada Brna. |
|||
|
162 |
Ulaganje 1: Zaštita od suša i poplava grada Brna |
Ciljna vrijednost |
Završetak mjera zaštite od poplava koje se temelje na prirodi kako bi se zaštitio grad Brno |
Broj projekta |
0 |
1 |
Q4 |
2025. |
Provedba projekta vodi do stvaranja skupa mjera za zaštitu od prirodnih poplava u dijelu rijeke Svratka. Mjere zaštite od poplava uključuju sljedeće: ·poboljšanje morfologije dna vodenog toka ·prilagodba zemljišnih obala blažim i promjenjivim padinama i njihova eventualna stabilizacija ·sadnja pratećih stabala zajedno s travom obala i okoline vodotoka ·otvaranje poplavnih područja za poplave i njihove preinake (npr. izgradnja močvarnog područja). Mjera zaštite od poplava uglavnom se sastoji od prirodnih rješenja koja se provode uzvodno od grada Brna i u skladu je s Nacionalnim akcijskim planom za prilagodbu klimatskim promjenama i državnom politikom okoliša u Češkoj do 2030. s obzirom na razdoblje do 2050. ·potporne mjere koje nikako nije moguće izbjeći i koje su strogo nužne za provedbu spomenutih mjera. |
|
|
163 |
Ulaganje 2: Upravljanje kišnicom u gradskim aglomeracijama |
Ciljna vrijednost |
Povećanje količine kišnice zadržane mjerama upravljanja kišnicom u urbanim područjima. |
|
Obujam zadržavanja kišnice u m³ |
0 |
40 000 |
Q4 |
2025. |
Izvješće o dovršenju koje dostavlja neovisno tijelo. Ta mjera uključuje površinsku apsorpciju i mjere zadržavanja zelenih površina, vrtove kišnice, podzemne uređaje za zadržavanje kišnice, skladišta za površinsko i podzemno zadržavanje. |
|
164 |
Ulaganje 3: Zaštićena područja uključujući područja mreže Natura 2000 i zaštićene biljne i životinjske vrste |
Ciljna vrijednost |
Završetak projekata usmjerenih na očuvanje zaštićenih područja, uključujući područja mreže Natura 2000 i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta. |
|
Hektara |
0 |
2 625 |
Q4 |
2025. |
Završno izvješće dostavlja Ministarstvo okoliša. Ulaganjem se postiže povoljno stanje očuvanosti provedbom mjera očuvanja utvrđenih u dokumentima o upravljanju prirodom. Njome se dovršava određivanje zaštićenih područja uključujući područja mreže Natura 2000 i razrada dokumenata o upravljanju koji sadrže ciljeve i mjere za zaštićena područja uključujući područja mreže Natura 2000. |
|
165 |
Ulaganje 4: Prilagodba vodnih, nešumskih i šumskih ekosustava klimatskim promjenama |
Ključna etapa |
Završetak projekata za prilagodbu vodnih, nešumskih i šumskih ekosustava klimatskim promjenama |
Izvješće neovisnog inženjera koji je certificiralo Ministarstvo okoliša |
Q4 |
2025. |
Podnošenje završnog izvješća neovisnog inženjera kojeg je certificiralo Ministarstvo okoliša. Projekti doprinose poboljšanju vrsta i prostornog sastava šume na području od 200 ha; pružaju brigu za vrijedna nešumska kopnena staništa u ukupnom području od 1250 ha; stvaraju i obnavljaju močvarna područja, ribnjake i male spremnike u ukupnoj površini od 48 ha; revitaliziraju vodotoke na ukupnom području od 4 hektara i provode sadnju 32 tisuće komada drvenastih biljaka izvan šume. |
|||
|
166 |
Ulaganje 4: Prilagodba vodnih, nešumskih i šumskih ekosustava klimatskim promjenama |
Ciljna vrijednost |
Procjena potencijala zadržavanja vode u krajoliku i prijedlog konkretnih mjera |
Km2 |
0 |
5000 |
Q4 |
2025. |
Područja malih riječnih slivova procjenjuju se s obzirom na njihov potencijal za zadržavanje vode, provode se prethodne studije izvedivosti, o njima se raspravlja s dionicima i dogovaraju se s vlasnicima zemljišta. Detaljna projektna dokumentacija razradit će se samo za odabrane mjere zadržavanja vode, na temelju obvezujuće izjave o interesu vlasnika zemljišta. |
|
|
167 |
Ulaganje 4: Prilagodba vodnih, nešumskih i šumskih ekosustava klimatskim promjenama |
Ciljna vrijednost |
Provedba predloženih mjera za zadržavanje vode |
% odabranog područja na kojem se provode mjere za zadržavanje vode |
0 |
10 |
Q4 |
2025. |
Odabrane predložene mjere provode se na temelju procjene potencijala zadržavanja vode, preliminarnih studija izvedivosti i detaljnih projekata |
|
P. KOMPONENTA 3.1.: Inovacije u obrazovanju u kontekstu digitalizacije
Ta komponenta češkog plana za oporavak i otpornost pridonosi rješavanju izazova povezanih s digitalnom tranzicijom obrazovnog sustava, posebno jačanjem digitalne pismenosti i računalnog razmišljanja učenika te poticanjem nastavnika da upotrebljavaju digitalne tehnologije. To će se postići revizijom kurikuluma za osnovno i srednjoškolsko obrazovanje kako bi se ojačalo informatičko obrazovanje, proširilo njegovo područje primjene na napredne digitalne tehnologije i poticale digitalne vještine u svim obrazovnim područjima. Njime se promiču i digitalne vještine nastavnika i poboljšava razina digitalne opreme u školama. Tom se komponentom nastoji riješiti i digitalni jaz, pogoršan produljenim ograničenjem rada škola, uspostavom fonda za mobilne digitalne uređaje koji su na raspolaganju učenicima i studentima u nepovoljnom položaju. Krajnji je cilj komponente prilagoditi obrazovanje promjenjivim potrebama tržišta rada, riješiti problem nedostatka informatičkih stručnjaka i naprednih digitalnih vještina diljem radne snage te osigurati dugoročnu zapošljivost.
Reformama u okviru komponente podupire se rješavanje preporuke za Češku br. 2 iz 2019., u skladu s kojom Češka povećava kvalitetu i uključivost sustava obrazovanja i osposobljavanja, među ostalim poticanjem tehničkih i digitalnih vještina i promicanjem nastavničke struke, te preporukom za Češku br. 2 iz 2020., prema kojoj Češka aktivnom politikom tržišta rada podupire zapošljavanje, pružanje vještina, uključujući digitalne vještine, i pristup digitalnom učenju.
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu u skladu s tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01).
P.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Reforma 1: Reforma kurikuluma i jačanje informatičkog obrazovanja
Reforma uključuje reviziju kurikuluma osnovnih škola, nižih srednjih škola i škola višeg sekundarnog obrazovanja (gymnázium) u cilju promicanja digitalne pismenosti i informatičkih vještina. Podučavanje informatike pojačat će se u smislu nastavnih sati. Proširit će se i na nova područja kao što su obrada i modeliranje podataka, kodiranje i programiranje, robotika i napredne digitalne tehnologije (proširena stvarnost, virtualna stvarnost, 3D tisak). Osim toga, novim je kurikulumom predviđeno da se te digitalne vještine razvijaju kao ključne kompetencije u svim obrazovnim područjima, uključujući predmete koji nisu povezani s IT-om. Revizija kurikuluma za osnovne i niže srednje škole i gimnazije mora biti odobrena do 30. rujna 2021. Očekuje se da će škole postupno uvoditi u nove kurikulume. Rok za potpunu usklađenost s novim kurikulumom utvrđuje se na 1. rujna 2023. za osnovne škole, 1. rujna 2024. za niže srednje škole i 1. rujna 2025. za gimnazije.
Reforma će se stoga u potpunosti dovršiti do 1. rujna 2025.
Ulaganje 1: Provedba revidiranog nastavnog plana i digitalnih vještina nastavnika
Cilj je mjere poduprijeti provedbu revidiranog kurikuluma i okvira za digitalne vještine nastavnika (DigCompEdu) u školama. Potpora se temelji na potražnji i obuhvaća najmanje 4 000 škola. Sastoji se od sljedećeg:
·financijska potpora za osposobljavanje nastavnika u području digitalnih vještina i informatičke pismenosti u skladu s revidiranim kurikulumima;
·usmjeravanje (radionice, internetski seminari, individualno savjetovanje) za ravnatelje, školske koordinatore IKT-a, koordinatore kurikuluma i nastavnike u području IT-a kako bi se pomoglo u učinkovitoj provedbi reforme kurikuluma;
·do 31. prosinca 2024. stvorena je digitalna platforma koja nastavnicima omogućuje pristup postojećim bazama podataka s obrazovnim sadržajem (kao što su internetski nastavni materijali, internetski seminari, tečajevi e-učenja).
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. ožujka 2026.
Ulaganje 2: Digitalna oprema za škole
Prvi je cilj ulaganja spriječiti digitalnu isključenost osiguravanjem dostupnosti digitalne opreme svim učenicima. Ulaganjem se rješavaju sve veće nejednakosti u obrazovanju, koje su dodatno pogoršane produljenim ograničavanjem školovanja. Kao prvi korak, financiranje IKT opreme za učenje na daljinu trebalo se osigurati školama do 31. prosinca 2020. kako bi se omogućilo učenje na daljinu tijekom ograničavanja školovanja, među ostalim za učenike u nepovoljnom socioekonomskom položaju. Kao drugi korak, školama će se osigurati dodatna sredstva za osnivanje fonda za mobilne digitalne uređaje za učenike u nepovoljnom položaju do 31. prosinca 2025. Sredstva se dodjeljuju školama na temelju kriterija koji odražavaju je li škola smještena u društveno isključenom području i na temelju procijenjenog broja učenika kojima su potrebni digitalni mobilni uređaji za posudbu. Škole moraju nabaviti 70 000 uređaja za potporu 70 000 učenika kojima je potrebna pomoć.
Drugi je cilj ulaganja osigurati odgovarajuću opremljenost škola osnovnim i naprednim digitalnim tehnologijama kako bi podržale digitalnu pismenost i provesti revidirane kurikulume u okviru reforme 1 te komponente. Od ukupno približno 10 000 vrtića, osnovnih i srednjih škola najmanje 9 260 mora biti opremljeno osnovnim i naprednim digitalnim tehnologijama (kao što su proširena stvarnost, virtualna stvarnost, robotika i 3D tisak) do 31. ožujka 2024. Osiguravanje financijskih sredstava popraćeno je tehničkom pomoći za škole kako bi se osiguralo učinkovito trošenje sredstava. Ta tehnička pomoć pruža se školama putem centraliziranih smjernica (namjenska internetska stranica, webinari, internetski alati za evaluaciju, primjeri dobre prakse) ili putem nove mreže savjetnika za IT („IT gurui”) na regionalnoj razini koji školama pružaju ciljano mentorstvo u pogledu kupnje informatičke opreme, uspostave informatičke administracije, povezivosti i unutarnjih školskih mreža. Mreža IT gurui pruža potporu za najmanje 1 120 škola u razdoblju od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2025., tj. oko jedne petine škola, s posebnim naglaskom na manje škole u ruralnim područjima, koje imaju najveće izazove u difuziji IT-a.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. ožujka 2026.
P.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis i jasna definicija svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
168 |
Reforma 1: Reforma kurikuluma i jačanje informatičkog obrazovanja |
Ključna etapa |
Odobravanje novih kurikuluma za jačanje digitalne pismenosti i računalnog razmišljanja |
Odobrenje novih kurikuluma za osnovne, niže srednje škole i gimnaziju od strane Ministarstva obrazovanja, mladih i sporta |
Q3 |
2021. |
Ciljevi novog kurikuluma su sljedeći: ·jačanje obrazovanja informatike u smislu nastavnih sati ·širenje pokrivenost informatikom na nova područja, kao što su obrada i modeliranje podataka, programiranje, robotika, proširena stvarnost, virtualna stvarnost i digitalna tehnologija ·uvođenje digitalne kompetencije kao jedne od ključnih kompetencija ·promicanje upotrebe digitalnih tehnologija u svim obrazovnim područjima, uključujući predmete koji nisu povezani s IT-om. |
|||
|
169 |
Reforma 1: Reforma kurikuluma i jačanje informatičkog obrazovanja |
Ključna etapa |
Primjena u školama novih kurikuluma za jačanje digitalne pismenosti i računalnog razmišljanja |
Primjena novih kurikuluma za osnovne, niže srednje škole i gimnazije |
Q3 |
2025. |
Primjena novih kurikuluma u školama bit će postupna. Potpuna usklađenost s novim kurikulumom bit će postignuta do 1. rujna 2023. za osnovne škole, do 1. rujna 2024. za niže srednje škole i do 1. rujna 2025. za gimnazije. |
|||
|
170 |
Ulaganje 1: Provedba revidiranog nastavnog plana i digitalnih vještina nastavnika |
Ključna etapa |
Stvaranje digitalne platforme za učinkovitu razmjenu obrazovnih resursa |
Potpuno operativna digitalna platforma |
Q4 |
2024. |
Digitalna platforma pod nadležnošću Ministarstva obrazovanja, mladih i sporta pruža nastavnicima pristup postojećim obrazovnim sadržajima (npr. digitalnim obrazovnim sadržajima, internetskim seminarima, tečajevima e-učenja). Uspostavlja poveznice s postojećim bazama digitalnih obrazovnih materijala. |
|||
|
171 |
Ulaganje 1: Provedba revidiranog nastavnog plana i digitalnih vještina nastavnika |
Ciljna vrijednost |
Broj škola koje su primile potporu za provedbu novih informatičkih kurikuluma (digitalne vještine nastavnika i usmjeravanje) |
Broj |
0 |
4 000 |
Q1 |
2026. |
Potpora provedbi novih kurikuluma usmjerena je na osnovne i niže srednje škole. Sastoji se od sljedećeg: ·osposobljavanje nastavnika u području digitalnih vještina i informatičke pismenosti ·usmjeravanje (radionice, internetski seminari, individualno savjetovanje) za ravnatelje, školske koordinatore IKT-a, koordinatore kurikuluma i nastavnike u području informacijskih tehnologija |
|
|
172 |
Ulaganje 2: Digitalna oprema za škole |
Ciljna vrijednost |
Broj digitalnih uređaja koje škole kupuju za učenje na daljinu |
Broj |
0 |
74000 |
Q4 |
2020. |
Škole su kupile najmanje 74 000 digitalnih uređaja za učenje na daljinu (tableta, prijenosnih računala, mobilnih telefona itd.). Najmanje 4 102 osnovne i srednje škole primilo je sredstva za informatičku opremu za učenje na daljinu. |
|
|
173 |
Ulaganje 2: Digitalna oprema za škole |
Ključna etapa |
Broj informatičkih uređaja kupljenih za školski fond mobilnih digitalnih uređaja za učenike u nepovoljnom položaju |
Broj |
0 |
70 000 |
Q4 |
2025. |
Kupnjom 70 000 uređaja pruža se potpora za 70 000 učenika kojima je potrebna pomoć. Najmanje 80 % škola osnovalo je fond za mobilne digitalne uređaje za učenike u nepovoljnom položaju. Ova informatička oprema dodatak je opremi iz cilja 159. |
|
|
174 |
Ulaganje 2: Digitalna oprema za škole |
Ciljna vrijednost |
Broj škola koje primaju potporu s pomoću digitalnih tehnologija i opreme za promicanje digitalne pismenosti i provedbu novih kurikuluma u području IT-a |
Broj |
0 |
9 260 |
Q1 |
2024. |
Od ukupno približno 10 000 škola, najmanje 9 260 škola opremljeno je osnovnim i naprednim digitalnim tehnologijama potrebnima za promicanje digitalne pismenosti i podučavanje nove informatike u skladu s revidiranim kurikulumom. |
|
|
175 |
Ulaganje 2: Digitalna oprema za škole |
Ciljna vrijednost |
Broj škola koje primaju potporu u savjetovanju i mentorstvu u vezi s IT opremom i internim IT sustavima |
Broj |
0 |
1 120 |
Q1 |
2026. |
Na regionalnoj razini mreža regionalnih savjetnika za IT pruža ciljano mentorstvo i savjetovanje za najmanje 1 120 škola u pogledu nabave informatičke opreme, povezivosti, uspostave IT administracije i unutarnjih školskih mreža. Savjetovanje putem regionalnih savjetnika za IT dopunjuje se centraliziranim, metodološkim smjernicama, kao što su posebno web-mjesto, internetski seminari, razmjena dobre prakse i alati za evaluaciju na internetu. |
|
Q. KOMPONENTA 3.2.: Prilagodba školskih programa
Ova komponenta češkog plana za oporavak i otpornost pridonosi rješavanju izazova u tercijarnom, odnosno osnovnoškolskom, odnosno nižem sekundarnom obrazovanju. Na razini tercijarnog obrazovanja komponenta je usmjerena na povećanje kapaciteta sveučilišta i prilagodbu studijskih programa novim oblicima učenja i novim područjima, posebno digitalnom stručnom znanju, u skladu s promjenjivim potrebama tržišta rada. Osim toga, podupirat će se nove sveučilišne ustanove za proširenje i modernizaciju tercijarnog obrazovanja u području medicinske i farmaceutske znanosti. Na razini osnovnoškolskog i nižeg srednjoškolskog obrazovanja komponenta je usmjerena na rješavanje sve većih nejednakosti u obrazovanju pružanjem višeslojne potpore školama u nepovoljnom položaju, dodatnom podukom za učenike kojima prijeti neuspjeh te jačanjem sposobnosti nastavnika i stručnjaka da podučavaju heterogene razrede.
Tom se komponentom podupire preporuka za Češku br. 2 iz 2019., u skladu s kojom Češka mora povećati kvalitetu i uključivost sustava obrazovanja i osposobljavanja, među ostalim poticanjem tehničkih i digitalnih vještina i promicanjem nastavničke struke, te preporukom za Češku br. 2 iz 2020. u skladu s kojom Češka aktivnom politikom tržišta rada podupire zapošljavanje, pružanje vještina, uključujući digitalne vještine, i pristup digitalnom učenju.
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu u skladu s tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01).
Q.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Reforma 1: Preobrazba sveučilišta radi prilagodbe novim oblicima učenja i promjenjivim potrebama tržišta rada
Cilj je reforme pokrenuti i ubrzati transformaciju sveučilišta u pogledu sadržaja i oblika učenja. Kad je riječ o sadržaju, raspon studijskih programa prilagođava se novim trendovima i promjenjivim potrebama na tržištu rada, posebno digitalnoj transformaciji. Utvrđivanje prioritetnih sektora provodi se na nacionalnoj razini, uz savjetovanje sa socijalnim partnerima. Akademska usmjerenost postojećih studijskih programa također se prilagođava kako bi uključila znatan udio učenja kroz rad kako bi bolje odgovarala potrebama tržišta rada. Reformom se olakšava i prijelaz na nove, uglavnom digitalne oblike učenja, kao što su kombinirano učenje i učenje na daljinu. Za to su potrebna ulaganja u digitalnu opremu i tehnologije te osposobljavanje sveučilišnog osoblja u području digitalnih vještina i modernih metoda poučavanja. Mjera je usmjerena i na razvoj tih kapaciteta, čime bi se sveučilištima omogućilo da osiguraju tečajeve prekvalifikacije i usavršavanja, posebno za radnike u područjima koja se temelje na znanju.
Potpora se usmjerava sveučilištima putem otvorenog poziva koji vodi Ministarstvo obrazovanja, mladih i sporta. Očekuje se potpora za najmanje 20 sveučilišta. Akreditirano je najmanje 35 novih studijskih programa, uključujući
-najmanje 15 studijskih programa u brzorastućim sektorima visoke dodane vrijednosti koji se suočavaju s nedostatkom visokokvalificiranih stručnjaka, kao što su kibersigurnost, umjetna inteligencija, Industrija 4.0, usluge e-uprave,
-najmanje 20 dodatnih studijskih programa (preddiplomski ili diplomski studij) stručnog profila.
Osim toga, na sveučilištima se nudi najmanje 20 novih cjeloživotnih programa učenja (uključujući mikrokvalifikacije).
Provedba ulaganja mora biti dovršena do 31. ožujka 2026.
Ulaganje 1: Razvoj odabranih ključnih akademskih centara
Ulaganje se sastoji od proširenja objekata sveučilišta u području medicine, biomedicine i farmaceutske znanosti. Novi objekti omogućuju inovacije akademskih programa, širenje praktičnog poučavanja, razvoj interdisciplinarnog istraživanja i povećanu internacionalizaciju. Krajnji je cilj povećati udio studenata medicine i ljekarne, čime bi se riješio problem nedostatka zdravstvenih djelatnika u Češkoj. Ulaganje uključuje izgradnju i opremanje novih akademskih objekata u tri sveučilišna kampusa:
·MEPHARED 2 – spajanje rascjepkanih akademskih lokacija Medicinskog fakulteta i Farmaceutskog fakulteta Karlovog sveučilišta Hradec Králové
·BIOCENTRUM – novi objekti za medicinske i biomedicinske prirodne studije i znanost u kampusu u Alberovu na Karlovom sveučilištu u Pragu
·Biopharma Hub – nove ustanove za farmaceutske i biomedicinske studije koje omogućuju povezivanje Fakulteta farmacije s jedinstvenim akademskim mjestom Sveučilišta Masaryk u Brnu.
Ulaganje mora biti dovršeno do 30. lipnja 2026.
Reforma 2: Potpora školama u nepovoljnom položaju
Cilj je reforme ukloniti sve veće razlike među obrazovnim rezultatima škola i osigurati jednak pristup kvalitetnom obrazovanju. To će se postići sveobuhvatnom potporom najugroženijih škola s iznadprosječnim udjelom učenika u nepovoljnom socioekonomskom položaju. Program ciljane potpore razvija se i provodi za škole u socijalno isključenim područjima i segregirane škole, kao i za škole s većim udjelom učenika s različitim materinskim jezikom. Potpora je usmjerena na osposobljavanje nastavnika za rad s heterogenim skupinama i učenicima u nepovoljnom položaju, kao i na učinkovitu suradnju sa školskim psiholozima, pomoćnicima nastavnika i školskim socijalnim radnicima.
Na temelju rezultata programa potpore predstavit će se reforma financiranja škola kojom se uvodi indeks financiranja kako bi se uzela u obzir razina nepovoljnog socioekonomskog položaja. Time će se omogućiti sustavno pojačano financiranje najranjivijih škola, čime će se povećati kvaliteta njihova obrazovanja i smanjiti razlike među školama.
Reforma mora biti dovršena do 31. prosinca 2025.
Ulaganje 2: Podučavanje učenika
Cilj je ulaganja osigurati dodatne satove za učenike u nepovoljnom socioekonomskom položaju, čiji su se obrazovni rezultati pogoršali zbog produljenog zatvaranja škola. Na temelju izvješća češke inspekcije škola procjenjuje se da 500 000 učenika zaostaje i da im je potrebno mentorstvo zbog nedovoljnog sudjelovanja u učenju putem interneta tijekom desetomjesečnog zatvaranja škola. Ulaganjem se stoga sprečava daljnje povećanje nejednakosti između učenika i škola koje su potaknute društvenim ili drugim poteškoćama. Potpora učenicima kojima prijeti neuspjeh privremena je, ograničena na fazu oporavka nakon povratka učenika na redovno obrazovanje. Pomaže u ponovnoj uspostavi navika učenja i stjecanju znanja propisanog kurikulumom u matematici, češkom i stranom jeziku.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2023.
Q.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis i jasna definicija svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
176 |
Reforma 1: Preobrazba sveučilišta radi prilagodbe novim oblicima učenja i promjenjivim potrebama tržišta rada |
Ključna etapa |
Pokretanje programa za potporu preobrazbi sveučilišta |
Pokretanje programa od strane Ministarstva obrazovanja |
Q2 |
2022. |
Programom se podupire prilagodba sveučilišta novim oblicima učenja i uvođenje novih studijskih programa. Sektori koji primaju potporu iz programa utvrđuju se na temelju analize ekonomskih podataka, uz savjetovanje sa socijalnim partnerima. Naglasak je na brzorastućim sektorima visoke dodane vrijednosti koji se suočavaju s nedostatkom visokokvalificiranih stručnjaka, kao što su kibersigurnost, umjetna inteligencija, Industrija 4.0 ili usluge e-uprave. Cilj je pružiti potporu najmanje 20 sveučilišta. |
|||
|
177 |
Reforma 1: Preobrazba sveučilišta radi prilagodbe novim oblicima učenja i promjenjivim potrebama tržišta rada |
Ciljna vrijednost |
Broj novih akreditiranih studijskih programa |
Broj |
0 |
35 |
Q1 |
2026. |
Akreditirano je najmanje 35 novih studijskih programa od čega -najmanje 15 novih studijskih programa spada u sektore koji su prepoznati kao brzorastući sektori s visokom dodanom vrijednošću u kojima nedostaje visokokvalificiranih stručnjaka, -najmanje 20 novih studijskih programa (diplomski ili diplomski studij) mora imati stručni profil. |
|
|
178 |
Reforma 1: Preobrazba sveučilišta radi prilagodbe novim oblicima učenja i promjenjivim potrebama tržišta rada |
Ciljna vrijednost |
Broj novih tečajeva prekvalifikacije i usavršavanja |
Broj |
0 |
20 |
Q1 |
2026. |
Sveučilišta stvaraju i nude najmanje 20 novih tečajeva usmjerenih na prekvalifikaciju za stjecanje dodatnih vještina (uključujući mikrokvalifikacije). |
|
|
179 |
Ulaganje 1: Razvoj odabranih ključnih akademskih centara |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora za izgradnju novih sveučilišnih objekata |
Obavijest o dodjeli ugovora za izgradnju novih sveučilišnih objekata |
Q2 |
2024. |
Obavijest o dodjeli ugovora o javnoj nabavi za izgradnju novih sveučilišnih objekata s ciljem od 100 000 m² novog sveučilišnog područja, uključujući materijalnu opremu, raščlanjeno: 1.Mephared 2 (Sveučilište Charles, Hradec Králové) – 58 092 m² 2.BIOCENTRUM (Sveučilište Charles, Prag-Albertov) – 33 934 m² 3.BiopharmaHub (Sveučilište Masaryk u Brnu) – 19 035 m² |
|||
|
180 |
Ulaganje 1: Razvoj odabranih ključnih akademskih centara |
Ciljna vrijednost |
Broj kvadratnih metara novog sveučilišnog područja |
Broj |
0 |
100 000 |
Q2 |
2026. |
Od ukupnog cilja izgradnje 111 000 m² mora biti izgrađeno najmanje 100 000 m² novih područja sveučilišta. |
|
|
181 |
Reforma 2: Potpora školama u nepovoljnom položaju |
Ciljna vrijednost |
Broj škola u nepovoljnom položaju koje primaju potporu |
Broj |
0 |
400 |
Q4 |
2025. |
Programom se pruža potpora najmanje 400 škola s visokim udjelom učenika u nepovoljnom položaju. Potpora je usmjerena na osposobljavanje nastavnika za rad s heterogenim skupinama i učenicima u nepovoljnom položaju. Odabir škola provodi Nacionalni institut za pedagogiju u suradnji s češkom školskom inspekcijom na temelju niza kriterija, kao što su udio učenika u nepovoljnom položaju, udio učenika s različitim materinskim jezicima i obrazovni rezultati škole. |
|
|
182 |
Reforma 2: Potpora školama u nepovoljnom položaju |
Ključna etapa |
Prijedlog novog sustava financiranja škola u skladu sa socioekonomskim nepovoljnim položajem |
Odobrenje prijedloga za indeks financiranje od strane Ministarstva obrazovanja, mladih i sporta |
Q4 |
2025. |
Prijedlog za indeks financiranja temelji se na rezultatima programa potpore školama u nepovoljnom položaju u okviru reforme 2 (potpora školama u nepovoljnom položaju). Indeksom se uzima u obzir nekoliko pokazatelja socioekonomske koristi škola, kao što su obrazovni rezultati, udio učenika u društvenom ili drugom nepovoljnom položaju i udio učenika s različitim materinskim jezikom. |
|||
|
183 |
Ulaganje 2: Podučavanje učenika |
Ciljna vrijednost |
Broj učenika koji su primili poduku |
Broj |
0 |
500 000 |
Q4 |
2023. |
Poduke se pružaju za najmanje 500 000 učenika kojima prijeti neuspjeh u školi. Mentorstvo pomaže učenicima da ponovno steknu navike učenja i steknu znanje propisano kurikulumom u matematici, češkom i stranom jeziku. |
|
R. KOMPONENTA 3.3.: Modernizacija službi za zapošljavanje i razvoj tržišta rada
Ta komponenta češkog plana za oporavak i otpornost pridonosi rješavanju nekoliko izazova u području tržišta rada i socijalne skrbi. Prvo, cilj mu je povećati prilagodljivost radne snage razvojem njezinih vještina, posebno u digitalnom području. Drugo, njime se nastoje riješiti trajne rodne nejednakosti na tržištu rada, posebno niska razina sudjelovanja žena s malom djecom na tržištu rada. Treće, cilj je komponente modernizirati i proširiti socijalne usluge u skladu s načelima deinstitucionalizacije i samostalnog života, kako je opisano u Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom.
Tom se komponentom podupire usklađivanja s preporukom za Češku br. 2. iz 2019. u skladu s kojom Češka potiče zapošljavanje žena s malom djecom, među ostalim poboljšanjem pristupa cjenovno pristupačnoj skrbi za djecu, i skupina u nepovoljnom položaju, te preporuka za Češku br. 2. iz 2020., prema kojoj Češka podupire zapošljavanje aktivnim politikama tržišta rada, pružanjem vještina, uključujući digitalne vještine, i pristupom digitalnom učenju.
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu u skladu s tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01).
R.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Reforma 1: Razvoj politika tržišta rada
Cilj je te reforme promicanje cjeloživotnog učenja u Češkoj. Reforma se sastoji od niza sustavnih mjera:
●uspostava tripartitnog mehanizma, do 31. ožujka 2022., u kojem sudjeluju Ministarstvo rada, Ministarstvo obrazovanja, poslodavci i sindikalni predstavnici, za koordinaciju razvoja programa cjeloživotnog učenja u skladu sa stvarnom i očekivanom potražnjom za vještinama;
●stvaranje baze podataka tečajeva prekvalifikacije i usavršavanja do 31. prosinca 2023. kojom će se povećati ponuda tečajeva za prekvalifikaciju i poboljšati usklađenost ponude i potražnje; baza podataka obuhvaća programe prekvalifikacije ovjerene u skladu sa Zakonom o zapošljavanju, ali i tečajeve koje nude strukovne škole i ustanove visokog obrazovanja;
●proširenje ciljanih skupina koje mogu sudjelovati u ponovnom osposobljavanju koje organizira Ured rada na zaposlene osobe kojima prijeti nezaposlenost i zaposlene osobe koje traže usavršavanje; očekuje se da će se time povećati potražnja za daljnjim obrazovanjem i njegova primjena;
●do 31. prosinca 2025. osnovati najmanje 14 regionalnih centara za osposobljavanje (pod nadležnošću Ureda za rad) koji su dovoljno opremljeni za pružanje cjeloživotnog učenja u području digitalnih tehnologija i Industrije 4.0; time će se omogućiti pojačana suradnja s regionalnim strukovnim školama i fleksibilnije pružanje tečajeva prekvalifikacije u skladu sa stvarnim potrebama regionalnog tržišta rada (bez potrebe za provođenjem natječaja za programe prekvalifikacije);
●zakonodavnu izmjenu do 31. prosinca 2025. kako bi se povećala fleksibilnost i učinkovitost tečajeva prekvalifikacije koje organizira Ured rada te kako bi se potpora bolje usmjerila na najranjivije skupine.
Mjere reforme moraju biti dovršene do 31. prosinca 2025.
Reforma 2: Osiguravanje održivog financiranja ustanova za skrb o djeci
Cilj je ove mjere potaknuti dostupnost pristupačne skrbi o djeci mlađoj od tri godine kako bi se roditeljima, posebno majkama, olakšao povratak na posao nakon roditeljskog dopusta. Reforma se sastoji od izmjene zakona o predškolskoj skrbi kojim se osigurava stabilno financiranje ustanova za djecu mlađu od tri godine. Cilj zakonodavne izmjene također je osigurati pristup cjenovno pristupačnoj skrbi za djecu mlađu od tri godine u svim regijama Češke.
Reforma mora biti dovršena do 31. prosinca 2023.
Reforma 3: Reforma dugotrajne skrbi
Reformom se nastoji riješiti problem fragmentiranog upravljanja i financiranja dugotrajne skrbi te malog udjela usluga u zajednici i domu u Češkoj. Mjera se sastoji od zakonodavne reforme kojom se nastoji integrirati zdravstvenu i socijalnu dugoročnu skrb, osigurati stabilan sustav odgovarajućeg financiranja kvalitetnih dugoročnih usluga, pružiti poticaje za skrb u zajednici i kućnu njegu, omogućiti pristup privatnim pružateljima usluga i poboljšati nadzor socijalne skrbi. Očekuje se da će se do 31. prosinca 2022. uspostaviti sustav za evidentiranje socijalnih i dugoročnih potreba te se očekuje donošenje akcijskog plana za deinstitucionalizaciju.
Reforma mora biti dovršena do 31. prosinca 2023.
Ulaganje 1: Razvoj politika tržišta rada
Cilj je mjere povećati prilagodljivost radne snage potrebama tržišta rada koje se mijenjaju. Mjera se uglavnom sastoji od projekata prekvalifikacije i usavršavanja, s naglaskom na osobe smanjene sposobnosti prilagodbe promjenjivim uvjetima na tržištu rada.
Pružanjem vještina osigurava se, s jedne strane, opskrba kvalificiranom radnom snagom, što je preduvjet za konkurentnost, a s druge strane sprečava nezaposlenost i potiče socijalna kohezija. Usavršavanje ili prekvalifikacija bit će osigurani do 31. prosinca 2025. za 130 000 osoba u digitalnim vještinama ili drugim vještinama potrebnima za digitalnu tranziciju i Industriju 4.0. Od tog broja očekuje se da će 65 000 osoba dobiti potporu u okviru češkog ureda rada, a dodatnih 65 000 podupire se stručnim osposobljavanjem koje izravno pružaju poslodavci (prednost se daje MSP-ovima i samozaposlenim osobama).
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2025.
Ulaganje 2: Povećanje kapaciteta ustanova za skrb o djeci
Cilj je ulaganja povećati dostupnost usluga skrbi o djeci za djecu mlađu od tri godine. Time će se pridonijeti rješavanju problema niskog sudjelovanja žena s malom djecom na tržištu rada i smanjenju trajnih rodnih nejednakosti na tržištu rada, što dovodi do velike razlike u zaposlenosti među spolovima, razlike u plaćama i mirovinama. Cilj je ulaganja i povećanje pristupa skrbi za djecu za obitelji s nižim prihodima koje si ne mogu priuštiti postojeće usluge skrbi o djeci, čime se dodatno povećava rizik od socijalne isključenosti i slabih obrazovnih ishoda njihove djece. Očekuje se da će se ulaganjem povećati broj skupina djece i vrtića za 40 %. Ulaganje uključuje:
●ulaganje u nove vrtiće. S općim ciljem osnivanja 435 novih vrtića uspostavlja se najmanje 391;
●obnova postojećih objekata radi usklađivanja s novim tehničkim standardima (higijenska i protupožarna sigurnost) utvrđenima izmjenom Zakona o skupini djece ili proširenje njihovih kapaciteta. Od općeg cilja obnove 370 objekata, najmanje 333 se obnavlja.
Ulaganjem u nove kapacitete pridonosi se klimatskim ciljevima povećanjem energetske učinkovitosti kako slijedi:
●25 % dodjeljuje se novim građevinama za koje je potreba za primarnom energijom najmanje 20 % niža od zahtjeva za zgrade gotovo nulte energije;
●45 % dodjeljuje se za energetske obnove, čime se u prosjeku postiže ušteda primarne energije od najmanje 30 % ili smanjenje izravnih i neizravnih emisija stakleničkih plinova za najmanje 30 % ;
●30 % dodjeljuje se za druge obnove energetske učinkovitosti.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2025.
Ulaganje 3: Razvoj i modernizacija infrastrukture za socijalnu skrb
Cilj je te mjere rješavanje problema nedostatka infrastrukture za socijalnu skrb i potrebe za podupiranjem prelaska na socijalnu i dugotrajnu skrb u zajednici u Češkoj.
Ulaganjima se podupire uspostava infrastrukture dodatnih ustanova za socijalnu skrb, bilo rekonstrukcijom postojećih zgrada ili novim građevinama. Te projekte ulaganja provode autonomne općine na temelju procjene teritorijalnih potreba pri čemu se osigurava usklađenost novih i obnovljenih stambenih prostora s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom. Prednost se daje ulaganju u ustanove za kućnu njegu i skrb u zajednici, a načelo slobode izbora i samostalnog života poštuje se za sve investicijske projekte. Ulaganjem u nove kapacitete pridonosi se klimatskim ciljevima povećanjem energetske učinkovitosti kako slijedi:
●trećinom dodijeljenih sredstava podupiru se nove zgrade za koje je potražnja za primarnom energijom najmanje 20 % niža od zahtjeva za zgrade gotovo nulte energije;
●trećina dodijeljenih sredstava namijenjena je obnovi kojom se u prosjeku ostvaruje ušteda primarne energije od najmanje 30 % ili smanjenje izravnih i neizravnih emisija stakleničkih plinova za najmanje 30 %;
●trećina dodijeljenih sredstava namijenjena je obnovi kojom se u prosjeku ne ostvaruju uštede primarne energije od najmanje 30 % ni smanjenje izravnih i neizravnih emisija stakleničkih plinova za najmanje 30 %;
●najmanje 100 električnih vozila i najmanje 151 punjiva hibridna vozila kupuju se za usluge socijalne prevencije, savjetovanja i kućne njege.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2025.
R.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis i jasna definicija svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
184 |
Reforma 1: Razvoj politika tržišta rada |
Ključna etapa |
Osnivanje tripartitnog odbora za prekvalifikaciju i usavršavanje |
Stupanje na snagu uredbe o osnivanju stalnog Odbora za prekvalifikaciju i usavršavanje Vijeća za gospodarski i socijalni sporazum (tripartitni) |
Q1 |
2022. |
Odbor za prekvalifikaciju i usavršavanje koordinira razvoj cjeloživotnog učenja u skladu sa stvarnom i očekivanom potražnjom za vještinama. Sastoji se od predstavnika Ministarstva rada i socijalne skrbi, Ministarstva obrazovanja, mladih i sporta, udruga poslodavaca i sindikata. |
|||
|
185 |
Reforma 1: Razvoj politika tržišta rada |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu izmijenjenog Zakona o zapošljavanju kojim se povećava učinkovitost službi za zapošljavanje i bolje usmjeravanje na najranjivije skupine
|
Odredba u izmijenjenom Zakonu o zapošljavanju o stupanju na snagu izmijenjenog Zakona o zapošljavanju |
Q4 |
2025. |
Ciljevi zakona su sljedeći: ·dati definicija osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada ·postići bolje usmjeravanje potpore na najranjivije skupine (posebno niskokvalificirane osobe, isključene osobe ili osobe kojima prijeti socijalna isključenost) ·povećati fleksibilnost i učinkovitost tečajeva prekvalifikacije koje organizira Ured za zapošljavanje |
|||
|
186 |
Reforma 1: Razvoj politika tržišta rada |
Ključna etapa |
Baza podataka tečajeva prekvalifikacije i usavršavanja |
Javna baza podataka o tečajevima usavršavanja i prekvalifikacije koji su pušteni u rad |
Q4 |
2023. |
Baza podataka obuhvaća programe usavršavanja i prekvalifikacije ovjerene u skladu sa Zakonom o radu (koje osigurava Zavod za zapošljavanje) te tečajeve koje nude strukovne škole, ustanove visokog obrazovanja i drugi pružatelji usluga. |
|||
|
187 |
Ulaganje 1: Razvoj politika tržišta rada |
Ciljna vrijednost |
Broj osoba koje su dobile prekvalifikaciju i usavršavanje digitalnih vještina i vještina potrebnih za Industriju 4.0 |
Broj |
0 |
130 000 |
Q4 |
2025. |
Najmanje 65 000 ljudi mora proći usavršavanje ili prekvalifikaciju u području digitalnih vještina. Osim toga, najmanje 65 000 ljudi dobiva nadogradnju ili prekvalifikaciju u vještinama potrebnima za Industriju 4.0. Potpora usavršavanju i prekvalifikaciji pruža se putem češkog Zavoda za zapošljavanje ili osposobljavanjem u poduzećima koje pružaju poslodavci. Kriterijima odabira osigurava se davanje prednosti MSP-ovima i samozaposlenim osobama. |
|
|
188 |
Reforma 1: Razvoj politika tržišta rada |
Ciljna vrijednost |
Broj regionalnih centara za osposobljavanje uspostavljenih radi promicanja Industrije 4.0 |
Broj |
0 |
14 |
Q4 |
2025. |
Uspostavlja se, oprema i stavlja u rad najmanje 14 centara za osposobljavanje (jedan centar po regiji). Centre osniva Zavod za zapošljavanje. Bit će opremljeni za pružanje tečajeva usavršavanja i prekvalifikacije u području digitalnih vještina i vještina potrebnih za prelazak na Industriju 4.0., u suradnji s regionalnim strukovnim školama. |
|
|
189 |
Ulaganje 2: Povećanje kapaciteta predškolskih ustanova |
Ciljna vrijednost |
Broj obnovljenih postojećih predškolskih ustanova |
Broj |
0 |
333 |
Q4 |
2025. |
U općem cilju obnove 370 objekata obnovit će se najmanje 333 objekta kako bi se uskladili s novim tehničkim standardima utvrđenima izmjenom Uredbe br. 247/2014 o pružanju usluga skrbi o djeci u dječjoj skupini (Zakon o skupini djece) ili proširenje njihovih kapaciteta. |
|
|
190 |
Ulaganje 2: Povećanje kapaciteta predškolskih ustanova |
Ciljna vrijednost |
Broj novih predškolskih ustanova |
Broj |
0 |
391 |
Q4 |
2025. |
Od općeg cilja da se uspostavi 435 novih rasadnika, stvara se najmanje 391 izgradnjom novih zgrada i obnovom postojećih zgrada. Ulaganje uključuje upotrebu bespovratnih sredstava kako slijedi: ·najmanje 98 novih građevinskih objekata za koje je potreba za primarnom energijom najmanje 20 % niža od zahtjeva za zgrade približno nulte energije ·najmanje 176 obnova kojima se u prosjeku postiže ušteda primarne energije od najmanje 30 % ili smanjenje izravnih i neizravnih emisija stakleničkih plinova za najmanje 30 % ·kod najmanje 117 obnova riječ je o drugoj obnovi energetske učinkovitosti. |
|
|
191 |
Ulaganje 2: Povećanje kapaciteta predškolskih ustanova |
Ciljna vrijednost |
Broj novih mjesta u predškolskim ustanovama |
Broj |
0 |
7430 |
Q4 |
2025. |
Otvaranje najmanje 7 430 novih mjesta u predškolskim ustanovama za djecu mlađu od tri godine. Ti se objekti razlikuju od instrumenata koji se financiraju iz drugih programa financiranja Unije. |
|
|
192 |
Reforma 2: Osiguravanje održivosti financiranja ustanova za skrb o djeci |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu zakona o skrbi za djecu (izmjena Zakona br. 247/2014 o pružanju usluga skrbi o djeci u dječjoj skupini) |
Odredba u Zakonu o skrbi za djecu (izmjena Zakona br. 247/2014 o pružanju usluga skrbi o djeci u dječjoj skupini) u kojoj se navodi stupanje na snagu zakona |
Q4 |
2023. |
Zakon o skrbi za djecu predškolske dobi (izmjena Zakona br. 247/2014 o pružanju usluga skrbi o djeci u dječjoj skupini) će ·osigurati stabilno financiranje predškolskih ustanova za djecu mlađu od tri godine ·osigurati pristup cjenovno pristupačnoj skrbi za djecu mlađu od tri godine u svim regijama. |
|||
|
193 |
Reforma 3: Reforma dugotrajne skrbi |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu zakona o dugotrajnoj skrbi |
Odredba u zakonu o dugotrajnoj skrbi u kojoj se navodi stupanje na snagu zakona |
Q4 |
2023. |
Zakon o dugotrajnoj skrbi ·teži integriranju dugotrajne zdravstvene i socijalne skrbi; ·osigurati visoke standarde kvalitete za sve vrste usluga dugotrajne skrbi; ·promiče skrb u zajednici i kućnu njegu kojima se osigurava samostalan život u prirodnom okruženju; ·osigurava stabilan sustav odgovarajućeg financiranja usluga dugotrajne skrbi, uključujući skrb u zajednici i kućnu njegu; ·utvrđuje pravila za praćenje kvalitete skrbi, zahtjeve za osoblje (uključujući kvalifikacije) i opremu; ·privatnim pružateljima usluga dugotrajne skrbi omogućuje pristup uz istodobnu primjenu istih pravila i standarda kvalitete na sve pružatelje. |
|||
|
194 |
Ulaganje 3: Razvoj i modernizacija infrastrukture za socijalnu skrb |
Ciljna vrijednost |
T1: Broj izgrađenih ili rekonstruiranih stambenih objekata u zajednici |
Broj instrumenata |
0 |
121 |
Q4 |
2024. |
Uspostavlja se najmanje 121 objekt, od čega: ·69 objekata nove su zgrade za koje je potreba za primarnom energijom najmanje 20 % niža od zahtjeva za zgrade približno nulte energije; ·obnovit će se 26 objekta kojima se u prosjeku postiže ušteda primarne energije od najmanje 30 % ili smanjenje izravnih i neizravnih emisija stakleničkih plinova za najmanje 30 % ·kod 26 objekata riječ je o drugoj obnovi energetske učinkovitosti. Objekti se grade/rekonstruiraju u skladu s uvjetima Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, posebno načelima slobode izbora i neovisnog života. |
|
|
195 |
Ulaganje 3: Razvoj i modernizacija infrastrukture za socijalnu skrb |
Ciljna vrijednost |
T2: Broj izgrađenih ili rekonstruiranih stambenih objekata u zajednici |
Broj instrumenata |
121 |
288 |
Q4 |
2025. |
Uspostavlja se najmanje 288 objekata, od čega: ·116 objekata su nove konstrukcije za koje je potrebna primarna energija najmanje 20 % manje od zahtjeva za zgrade gotovo nulte energije; ·obnovit će se 106 objekata kojima se u prosjeku postiže ušteda primarne energije od najmanje 30 % ili smanjenje izravnih i neizravnih emisija stakleničkih plinova za najmanje 30 %, ·kod 66 objekata riječ je o drugoj obnovi energetske učinkovitosti kojima se u prosjeku ne postiže najmanje 30 % primarne energije. Objekti se grade/rekonstruiraju u skladu s uvjetima Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, posebno načelima slobode izbora i neovisnog života. Očekuje se da će se mjerom stvoriti najmanje 5 000 novih kreveta u ustanovama socijalne skrbi. |
|
|
196 |
Ulaganje 3: Razvoj i modernizacija infrastrukture za socijalnu skrb |
Ciljna vrijednost |
T1: Broj vozila s niskom razinom emisija kupljenih za usluge socijalne prevencije, savjetovanja i kućne njege |
Broj |
0 |
120 |
Q4 |
2023. |
Nabavlja se najmanje 120 vozila s niskim emisijama, od čega: ·40 električnih automobila ·80 hibridnih automobila na punjenje |
|
|
197 |
Ulaganje 3: Razvoj i modernizacija infrastrukture za socijalnu skrb |
Ciljna vrijednost |
T2: Broj vozila s niskom razinom emisija kupljenih za usluge socijalne prevencije, savjetovanja i kućne njege |
Broj |
120 |
251 |
Q4 |
2024. |
Nabavlja se najmanje 251 vozilo s niskim emisijama, od čega: ·100 električnih automobila ·151 hibridna vozila na punjenje |
|
S. KOMPONENTA 4.2.: Novi kvazivlasnički instrumenti za promicanje poduzetništva i razvoja češko-moravske banke za jamstva i razvoj (čmzrb) kao nacionalne razvojne banke
Ovom komponentom češkog plana za oporavak i otpornost rješavaju se izazovi povezani s pristupom malih i srednjih poduzeća (MSP-ovima) financiranju.
Ciljevi komponente su proširenje linije proizvoda ČMZRB-a kako bi se uključio novi kvazivlasnički instrument i jačanje kapaciteta ČMZRB-a za njegovu provedbu, uključujući izradu internih regulatornih postupaka i informatičkih sustava. Sastavni dio reforme je ažuriranje strategije ČMZRB kako bi se uključila načela održivog financiranja u skladu s ciljevima EU-a u području okoliša uz potpunu primjenu načela „ne nanosi bitnu štetu”.
Komponenta podupire provedbu preporuke za Češku o pružanju potpore malim i srednjim poduzećima većom upotrebom financijskih instrumenata kako bi se osigurala potpora za likvidnost (preporuka za Češku br. 3 iz 2019.).
S.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Reforma 1: Razvoj češko-moravske banke za jamstva i razvoj kao nacionalne razvojne banke
Svrha je reforme ojačati položaj ČMZRB-a kao nacionalne razvojne banke, njezine kapacitete za provedbu financijskih instrumenata, posebno onih kojima se podupiru ciljevi zelene tranzicije.
Cilj je reforme ostvarenje sljedećih ciljeva:
·ažuriranje strategije ČMZRB kako bi se uključila načela održivog financiranja u skladu s ciljevima EU-a u području okoliša
·jačanje institucionalnih i ljudskih resursa kako bi se osiguralo učinkovito upravljanje novom vrstom financijskih instrumenata, među ostalim prilagodbom internih regulatornih procesa IT sustava za nove proizvode
·razvoj metodologije za evaluaciju i odabir projekata koja je u skladu sa zahtjevima tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01) i kriterija za zeleno označivanje kako je utvrđeno u Prilogu VI. Uredbi RRF, čime se omogućuje potpora aktivnostima s klimatskim koeficijentom od 40 % ili 100 %.
Reforma mora biti dovršena do 31. prosinca 2021.
Ulaganje 1: Razvoj nove linije kvazivlasničkih instrumenata kojima se podupire poduzetništvo
Svrha je ulaganja pružiti potporu u ukupnom iznosu od 32 400 000 EUR za najmanje 30 projekata koji ispunjavaju okolišne i klimatske kriterije na temelju nove metodologije, u skladu s novom srednjoročnom strategijom ČMZRB-a kako je razvijena u okviru dijela reforme te nakon transparentnog i konkurentnog postupka odabira. Očekuje se da će se potporom koja se pruža u okviru češkog plana za oporavak i otpornost mobilizirati privatni kapital kao privatno sufinanciranje i dugoročno povećati temeljni kapital ČMZRB-a dostupan za daljnje financiranje poduzeća putem financijskih instrumenata.
Češka mora dovršiti sljedeće mjere:
·Sklapanje sporazuma o financiranju između ČMZRB-a i Ministarstva industrije i trgovine, u kojem je jasno utvrđeno da će projekti koje podupire ČMZRB u okviru plana za oporavak i otpornost biti u skladu s ciljevima Uredbe (EU) 2021/241, uključujući načelo nenanošenja bitne štete i kriterije zelene oznake, te da se do 31. prosinca 2026. povrat sredstava iz novog kvazivlasničkog instrumenta ponovno upotrebljava samo za potrebe ovog instrumenta.
·Proširenje linija proizvoda ČMZRB na nove kvazivlasničke instrumente kojima se podupiru MSP-ovi (mezaninski zajmovi). Novi instrument je kvazivlasnički instrument u smislu podređenosti nadređenom dugu, ali omogućuju financiranje specifično za projekt.
·Pružanjem pomoći u ukupnom iznosu od najmanje 32 400 000 milijuna EUR (30 projekata) financiranjem ulaganja u skladu s tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01) i s klimatskim koeficijentom od 40 % ili 100 % kvazivlasničkim instrumentima, nakon transparentnog i natjecateljskog postupka.
·Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01), pravnim sporazumom između ministarstava industrije i trgovine, financija i lokalnog razvoja i ČMZRB-a te naknadnom ulagačkom politikom financijskog instrumenta:
I.zahtijevaju primjenu tehničkih smjernica Europske komisije o provjeri održivosti za fond InvestEU; i
II.isključuju sljedeći popis aktivnosti i imovine iz prihvatljivosti: i. aktivnosti i imovina povezane s fosilnim gorivima, uključujući silaznu uporabu 11 ; ii. aktivnosti i imovina u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 12 ; iii. aktivnosti i imovina povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 13 i postrojenjima za mehaničko-biološku obradu 14 ; i iv. aktivnosti i imovina kod kojih dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu; i
III.zahtijevaju da ovlašteni subjekt/financijski posrednik provjeri usklađenost korisnika s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu za sve transakcije, uključujući one izuzete od provjere održivosti.
Kako bi se osiguralo da su aktivnosti u skladu s Prilogom VI. Uredbi (EU) 2021/241 prema kriterijima odabira podržane aktivnosti moraju biti u skladu sa zahtjevima primjenjivih područja intervencije iz Priloga VI. toj uredbi (s koeficijentom od 40 % ili 100 %).
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2025.
S.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni Broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis i jasna definicija svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
|
|
|
|
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
|
|
198 |
Reforma 1: Razvoj češko-moravske banke za jamstva i razvoj kao nacionalne razvojne banke |
Ključna etapa |
Donošenje srednjoročne strategije Češko-moravske banke za jamstva i razvoj (ČMZRB) koju su odobrili dioničari banke (koju čine ministarstva industrije i trgovine, financija i lokalnog razvoja) |
Donošenje srednjoročne strategije Češko-moravske banke za jamstva i razvoj (ČMZRB) |
Q4 |
2021. |
Novu strategiju odobravaju dioničari banke: ministarstva industrije i trgovine, financija i lokalnog razvoja). Ona uključuje odredbe o osiguravanju usklađenosti s tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01). |
|||
|
199 |
Reforma 1: Razvoj češko-moravske banke za jamstva i razvoj kao nacionalne razvojne banke |
Ključna etapa |
Provedba modela upravljanja za novi kvazivlasnički instrument |
Odobrenje provedbenog plana i unutarnjih propisa za upravljanje novom vrstom financijskih instrumenata od strane Upravnog vijeća Češko-moravske banke za jamstva i razvoj (ČMZRB) |
Q4 |
2021. |
Ključna etapa postiže se tako da Upravno vijeće Češko-moravske banke za jamstva i razvoj (ČMZRB) odobri provedbeni plan i interne propise za upravljanje novim vrstama financijskih instrumenata. Nova pravila uključuju uvjete i metode evaluacije projekta kojima se osigurava usklađenost s tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01) i zahtjevima primjenjivih područja intervencije iz Priloga VI. Uredbi (EU) 2021/241 (s koeficijentom od 40 % ili 100 %). O novim se pravilima savjetuje s tržišnim subjektima i profesionalnim savjetnicima. |
|||
|
200 |
Ulaganje 1: Razvoj nove linije kvazivlasničkih instrumenata kojima se podupire poduzetništvo |
Ključna etapa |
Sporazum o financiranju s Češko-moravskom bankom za jamstva i razvoj kao Nacionalnom razvojnom bankom (ČMZRB) |
Potpisivanje sporazuma o financiranju, |
Q4 |
2021. |
Ključna etapa postiže se potpisivanjem sporazuma o financiranju između Češko-moravske banke za jamstva i razvoj kao nacionalne razvojne banke (ČMZRB) i Ministarstva industrije i trgovine. Sporazum uključuje: 1. politiku ulaganja, 2, kriterije prihvatljivosti, 3. usklađenost s tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01) za korisnike koje primaju potporu u okviru ove mjere primjenom provjere održivosti, popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša. Prema kriterijima odabira podržane aktivnosti moraju biti u skladu sa zahtjevima primjenjivih područja intervencije iz Priloga VI. Uredbi (EU) 2021/241 (s koeficijentom od 40 % ili 100 %). U sporazumu o financiranju navodi se da se sredstva vraćena iz financijskog instrumenta za Češko-moravsku banku za jamstva i razvoj kao osnovni kapital Nacionalne razvojne banke (ČMZRB) upotrebljavaju tek nakon 2026. |
|||
|
201 |
Ulaganje 1: Razvoj nove linije kvazivlasničkih instrumenata kojima se podupire poduzetništvo |
Ciljna vrijednost |
Ulaganja u iznosu od ukupno 32 400 000 EUR u kvazivlasničke instrumente kojima se podupiru održivi projekti MSP-ova |
EUR |
0 |
32 400 000 |
Q4 |
2025. |
Ulaganjem se podupire najmanje 30 projekata u iznosu od 32 400 000 EUR do kraja 2025., u skladu s politikom ulaganja, nakon transparentnog i konkurentnog postupka odabira. Projekti moraju biti u skladu s tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01) i relevantnim zahtjevima primjenjivih područja intervencije iz Priloga VI. Uredbi (EU) 2021/241 (s koeficijentom od 40 % ili 100 %). |
|
T. KOMPONENTA 4.3.: Reforme za borbu protiv korupcije
Ta komponenta češkog plana za oporavak i otpornost pridonosi rješavanju izazova jačanja okvira za borbu protiv korupcije u Češkoj donošenjem zakonodavstva o zaštiti zviždača i uredbi o lobiranju. Cilj reforme je i izgradnja analitičkih baza podataka o korupciji koje se potom mogu koristiti za osmišljavanje i provedbu učinkovitijih i usmjerenijih mjera za borbu protiv korupcije. Komponenta uključuje i reformu pravosuđa čiji je cilj jačanje zakonodavnog okvira i transparentnosti u području sudova, sudaca, tužitelja i sudskih izvršitelja.
Tom se komponentom podupire usklađivanje s preporukom br. 1. iz 2019. u skladu s kojom Češka donosi mjere za borbu protiv korupcije koje su u tijeku.
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu u skladu s tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01).
T.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Reforma 1: Zaštita zviždača
Cilj je mjere poboljšati pravne zaštitne mjere za zviždače i poboljšati predodžbu o zviždačima u javnoj upravi i civilnom društvu. Predviđeno je novo zakonodavstvo kako bi se osigurala djelotvorna zaštita zviždača od odmazde na radnom mjestu, uspostavom internih kanala za prijavljivanje zviždača u javnim institucijama, općinama i velikim poduzećima. U Ministarstvu pravosuđa uspostavlja se vanjski sustav obavješćivanja o zviždačima. Kako bi se poboljšala percepcija zviždača, provodit će se kampanja za podizanje svijesti usmjerena i na javnu upravu i na pravosuđe, kao i na širu javnost.
Reforma mora biti dovršena do 31. prosinca 2025.
Reforma 2: Jačanje zakonodavnog okvira i transparentnosti u području sudova, sudaca, tužitelja i sudskih izvršitelja
Cilj je te reforme uspostaviti transparentan i ujednačen sustav zapošljavanja i odabira sudaca i obnašatelja sudačkih dužnosti na temelju preciznih, objektivnih i ujednačenih kriterija. Nadalje, cilj je reforme detaljnije urediti pomoćne aktivnosti sudaca i pojednostavniti sudske postupke koji uključuju ocjenjivače. Njime se također nastoje ojačati zaštitne mjere u disciplinskim postupcima za suce, tužitelje i sudske izvršitelje uvođenjem revizije žalbe. Reforma se postiže sljedećim mjerama:
●stupanje na snagu, do 31. prosinca 2021., zakona o sudovima, sucima, ocjenjivačima i državnoj upravi sudova (Zakon o sudovima i sucima);
●stupanje na snagu do 31. prosinca 2024. zakona o postupcima u predmetima sudaca, tužitelja i sudskih izvršitelja.
Reforma 3: Prikupljanje i analiza podataka o korupciji
Cilj je reforme prikupiti kvantitativne i kvalitativne podatke o učestalosti korupcije i proširiti raspon alata za mapiranje i analizu prevladavajućih vrsta korupcije u različitim sektorima. To se postiže istraživačkim projektom u kojem se utvrđuju opseg i oblici korupcije u odabranim sektorima u Češkoj Republici. Analiza će rezultirati preporukama mjera za smanjenje korupcije u odabranim sektorima te se očekuje da će biti uključena u buduće strategije vlade za borbu protiv korupcije. U završnom izvješću o istraživanju predlaže se metodologija za mjerenje izravnog i neizravnog iskustva korupcije. Metodologija se stavlja na raspolaganje vladinim tijelima, neprofitnim organizacijama i akademskim zajednicama za daljnji razvoj i primjenu.
Reforma mora biti dovršena do 31. ožujka 2026.
Reforma 4: Utvrđivanje pravila za lobiranje
Lobiranje u Češkoj trenutačno nije regulirano. Cilj je te reforme uspostaviti pravni okvir za aktivnosti lobiranja u zakonodavnom postupku kako bi se omogućio javni nadzor lobiranja i time povećala transparentnost cijelog zakonodavnog postupka. Donosi se novi zakon o lobiranju kojim se utvrđuju pravila za aktivnosti lobiranja kako bi se razlikovalo zakonite aktivnosti lobiranja i nepoželjno, netransparentno lobiranje.
Reforma mora biti dovršena do 31. ožujka 2026.
Reforma 5: Kontrola i revizija
Učinkovita zaštita financijskih interesa Unije u provedbi instrumenta za oporavak i otpornost podliježe uspostavi odgovarajućih mjera za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje prijevara, korupcije i sukoba interesa kako je definirano u članku 61. Financijske uredbe. Stoga je poboljšanje kontrolnog i revizijskog okruženja preduvjet za učinkovitu provedbu Plana u skladu s primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom. Ta reforma uključuje nekoliko mjera za zaštitu financijskih interesa Unije, a posebno: i. poboljšanja nacionalnog sustava kontrole radi sprečavanja, otkrivanja i ispravljanja situacija sukoba interesa, ii. preispitivanje usklađenosti nacionalnih postupaka kako bi se osiguralo da je primjena stvarnog vlasništva u kontekstu sustava unutarnje kontrole Instrumenta u potpunosti usklađena s definicijom „korisnika podataka” kako je utvrđeno u članku 3. točki 6. Direktive 2015/849, Direktivom 2018/843, iii. donošenje učinkovitog sustava kontrole, osiguravanjem učinkovitog sustava revizije i osiguravanjem neovisnog sustava revizije, iv. odobrenja postupaka za sustav za prikupljanje, pohranu i obradu podataka o svim krajnjim primateljima uključujući stvarne vlasnike iz članka 3. Direktive (EU) 2015/849 i v. repozitorijski sustav za provedbu RRF-a i za prikupljanje i pohranu svih podataka iz članka 22. stavka 2. točke (d) Uredbe (EU) 2021/241.
Reforma mora biti dovršena do 30. lipnja 2022. Sve te ključne etape moraju biti dovršene prije prvog zahtjeva za plaćanje upućenog Komisiji.
T.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis i jasna definicija svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
202 |
Reforma 1: Zaštita zviždača |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu zakona o zaštiti zviždača i pratećeg zakona o izmjeni |
Odredba zakona o zaštiti zviždača u kojoj se navodi stupanje na snagu |
Q4 |
2024. |
Ciljevi Zakona o zaštiti zviždača su sljedeći: ·zabraniti mjere odmazde protiv zviždača ·zahtijevati uspostavu vanjskog kanala za prijavljivanje zviždanja u Ministarstvu pravosuđa ·zahtijevati od javnih institucija, velikih općina i velikih poduzeća da uspostave interne sustave obavješćivanja o zviždačima |
|||
|
203 |
Reforma 2: Reforma pravosuđa usmjerena na jačanje zakonodavnog okvira i transparentnosti u području sudova, sudaca, tužitelja i sudskih izvršitelja |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Zakona o sudovima i sucima |
Odredba Zakona o sudovima i sucima u kojoj se navodi stupanje na snagu |
Q4 |
2021. |
Ciljevi Zakona o sudovima i sucima su sljedeći: ·postići uvođenje objektivnih pravila za odabir sudaca i sudskih službenika ·detaljnije regulirati sekundarnu aktivnost sudaca ·pojednostaviti sudske postupke u kojima sudjeluju suci porotnici |
|||
|
204 |
Reforma 2: Reforma pravosuđa usmjerena na jačanje zakonodavnog okvira i transparentnosti u području sudova, sudaca, tužitelja i sudskih izvršitelja |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu zakona o postupcima u slučajevima sudaca, tužitelja i sudskih izvršitelja |
Odredba u zakonu o postupcima u slučajevima sudaca, tužitelja i sudskih izvršitelja u kojoj se navodi stupanje na snagu |
Q4 |
2024. |
Ciljevi Zakona o postupcima u slučaju sudaca, tužitelja i sudskih izvršitelja su sljedeći: ·uvesti revizija odluka stegovnog povjerenstva na temelju žalbe ·uvesti mjere za povećanje učinkovitosti u postupcima sudaca, tužitelja i sudskih izvršitelja, posebno u pogledu sastava stegovnog povjerenstva, plaća državnih službenika osuđenih za disciplinske povrede i sporazumnog rješavanja stegovnog predmeta |
|||
|
205 |
Reforma 3: Prikupljanje i analiza podataka o korupciji |
Ključna etapa |
Izrada metodologije za mjerenje korupcije u Češkoj Republici |
Ministarstvo pravosuđa objavljuje metodologiju |
Q4 |
2023. |
Nova metodologija omogućuje ponovljivo i učinkovito mjerenje izravnog i neizravnog iskustva korupcije u Češkoj. Dio je završnog izvješća o istraživanju kojim će se također: ·utvrditi opseg i oblike korupcije u odabranim socijalnim sektorima u Češkoj ·formulirati preporuke o mjerama za smanjenje korupcije u odabranim sektorima |
|||
|
206 |
Reforma 4: Reguliranje lobiranja |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu zakona o lobiranju |
Odredba Zakona o lobiranju u kojoj se navodi stupanje na snagu |
Q1 |
2026. |
Ciljevi Zakona o lobiranju su sljedeći: ·definirati lobiranje ·zahtijevati uspostavu registra lobista i lobista ·uvesti obvezu registriranja lobiranja i sankcije za nepridržavanje. |
|||
|
207 |
Reforma 5: Kontrola i revizija |
Ključna etapa |
Sustav za prikupljanje, pohranu i stavljanje na raspolaganje podataka o svim krajnjim primateljima, uključujući sve stvarne vlasnike (kako je utvrđeno člankom 3. točkom 6. Direktive o sprečavanju pranja novca). |
Postupak koji odobrava i provodi jedinica isporuke s opisom sustava za prikupljanje i stavljanje na raspolaganje podataka o krajnjim primateljima |
Q2 |
2022. |
Uspješno se provodi postupak u kojem se opisuje kako će se prikupljati i pohranjivati podaci o krajnjim primateljima, izvođačima, podizvođačima, stvarnim vlasnicima i popis svih mjera za provedbu reformi i projekata ulaganja. Sustav za prikupljanje i stavljanje na raspolaganje podataka o krajnjim primateljima u skladu je sa zahtjevima iz članka 22. stavka 2. točke (d) Uredbe o RRF-u. Tim su opisom izričito obuhvaćene sve kategorije podataka navedene u članku 22. stavku 2. točki (d), uključujući podatke o „stvarnim vlasnicima” kako su definirani u članku 3. točki 6. Direktive 2015/849, kako je izmijenjena Direktivom 2018/843. Postupke odobrava i provodi upravljačko vijeće RRF-a. Sustav prikupljanja podataka temeljit će se na najboljoj praksi sustava MS2014+ i slijediti je. |
|||
|
208 |
Reforma 5: Kontrola i revizija |
Ključna etapa |
Izrada i provedba akcijskog plana o administrativnom sustavu koordinacijskog tijela, posebno u pogledu dostatnog i sustavnog sprečavanja sukoba interesa u kontekstu RRF-a. |
Učinkovita provedba akcijskog plana potvrđena ažuriranim postupcima i procesima koordinacijskog tijela |
Q4 |
2021. |
Učinkovitom provedbom akcijskog plana osigurat će se učinkovit interni administrativni sustav koordinacijskog tijela, posebno u pogledu dostatnog i sustavnog sprečavanja sukoba interesa. Akcijski plan uključuje mjere kojima se osigurava da plaćanja krajnjim primateljima, ugovarateljima i podugovarateljima u okviru Plana podliježu prethodnim kontrolama provjere sukoba interesa sve do razine stvarnih vlasnika kako je definirano u članku 3. točki 6. Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća. |
|||
|
209 |
Reforma 5: Kontrola i revizija |
Ključna etapa |
Mjere za sprečavanje sukoba interesa koje provodi koordinacijsko tijelo. |
Revizijsko izvješće kojim se potvrđuje učinkovita provedba akcijskog plana. |
Q2 |
2022. |
Revizorsko tijelo provodi naknadnu reviziju kako bi potvrdilo provedbu akcijskog plana. |
|||
|
210 |
Reforma 5: Kontrola i revizija |
Ključna etapa |
Repozitorijski sustav |
Revizijsko izvješće kojim se potvrđuju funkcionalnosti sustava repozitorija |
Q2 |
2022. |
Uspostavit će se repozitorijski sustav za praćenje provedbe RRF-a koji će biti operativan. Sustav uključuje najmanje sljedeće funkcionalnosti: (a) prikupljanje podataka i praćenje ostvarenja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti; (b) prikupljanje, pohranu i osiguravanje pristupa podacima propisanima člankom 22. stavkom 2. točkom (d) podtočkama od i. do iii. Uredbe o RRF-u. |
|||
|
211 |
Reforma 5: Kontrola i revizija |
Ključna etapa |
Revizijska strategija kojom se osigurava neovisna i djelotvorna revizija provedbe RRF-a |
Revizijska strategija koju je odobrio voditelj revizijskog tijela |
Q4 |
2021. |
Donošenje i stupanje na snagu strategije revizije za revizorsko tijelo kojom se osigurava neovisna i djelotvorna revizija provedbe RRF-a u skladu s međunarodno prihvaćenim revizijskim standardima. U strategiji se u najmanju ruku utvrđuju metodologija i pristup procjeni rizika, učestalost i vrsta revizija (kao što su revizije sustava i projekata, službe i na licu mjesta) koje se provode u različitim fazama provedbe reformi i ulaganja provedenih u okviru Plana, kao i pouzdanost podataka kojima se podupire postizanje ključnih etapa i ciljnih vrijednosti. |
|||
|
212 |
Reforma 5: Kontrola i revizija |
Ključna etapa |
Revizija definicije stvarnog vlasništva s obzirom na to da se odnosi na sustav kontrole RRF-a |
Izvješće o preispitivanju usklađenosti s prijedlozima o mogućim daljnjim mjerama. |
Q4 |
2021. |
Provodi se preispitivanje usklađenosti nacionalnih postupaka kako bi se osiguralo da je primjena stvarnog vlasništva u kontekstu sustava kontrole RRF-a u potpunosti usklađena s definicijom „ovlaštenih vlasnika” kako je definirana u članku 3. točki 6. Direktive 2015/849, kako je izmijenjena Direktivom 2018/843. Preispitivanje obuhvaća i zakonodavstvo i smjernice, uključujući priručnik za registar stvarnih vlasnika. Preispitivanjem se ispituju i učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće sankcije u slučaju kršenja obveze dobivanja i zadržavanja informacija o stvarnom vlasništvu, kako je predviđeno člankom 30. stavkom 1. Direktive 2015/849, kako je izmijenjena Direktivom 2018/843. Nakon preispitivanja potrebno je ispraviti potencijalne utvrđene nedostatke. |
|||
|
213 |
Reforma 5: Kontrola i revizija |
Ključna etapa |
Smjernice za izbjegavanje sukoba interesa i upravljanje njima |
Smjernice o izbjegavanju sukoba interesa i upravljanju njima koje izdaje odjel za isporuku koordinacijskog tijela. Revizija od strane revizorskog tijela |
Q2 |
2022. |
Odjel za provedbu koordinacijskog tijela donosi smjernice kako bi se osiguralo da vlasnici komponenti i drugi subjekti koji provode reforme i ulaganja u okviru plana za oporavak i otpornost izbjegavaju sukob interesa i upravljaju njime. Smjernice odražavaju punu širinu potrebnih mjera za zaštitu proračuna EU-a od prijevara i nepravilnosti. Ove se smjernice temelje na Obavijesti Komisije – Smjernice o izbjegavanju sukoba interesa i upravljanju njima u skladu s Financijskom uredbom (SL C 121, 9.4.2021., str. 1.). Smjernicama se usklađuju mjere koje trebaju poduzeti vlasnici komponenata i drugi subjekti koji provode reforme i ulaganja u okviru plana za oporavak i otpornost (ministarstva, druga javna tijela, državni fondovi itd.). |
|||
|
214 |
Reforma 5: Kontrola i revizija |
Ključna etapa |
Postupci za izbjegavanje sukoba interesa u skladu s člankom 61. Financijske uredbe |
Revizijsko izvješće s bezuvjetnim revizorskim mišljenjem o djelotvornosti sustava unutarnje kontrole RRF-a za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje sukoba interesa |
Q2 |
2022. |
Sustav unutarnje kontrole RRF-a kako bi se izbjegao sukob interesa bit će učinkovit i njime će se posebno osigurati: (a) prikupljanje, pohranu i obradu podataka u vezi sa svim krajnjim primateljima, uključujući sve stvarne vlasnike kako je utvrđeno u članku 3. točki 6. Direktive (EU) 2015/849; (b) sustav unutarnje kontrole za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje sukoba interesa u skladu je s člankom 61. Financijske uredbe; i (c) učinkoviti nacionalni postupci kontrole kako bi se izbjegle situacije sukoba interesa za sve stvarne vlasnike. |
|||
U. KOMPONENTA 4.4.: Poboljšanje učinkovitosti javne uprave
Ovom komponentom češkog plana za oporavak i otpornost rješava se izazov jačanja primjene pristupa izradi javnih politika koji se temelji na dokazima, uz istodobno poboljšanje koordinacije među različitim razinama (središnjim i regionalnim) javne uprave. Cilj mu je riješiti nedostatak dostatnih analitičkih kapaciteta u javnoj upravi u Češkoj.
Tom se komponentom podupire preporuka za Češku u skladu s kojom Češka nastoji smanjiti administrativno opterećenje i poboljšati e-upravu (preporuka za Češku br. 3 iz 2019.).
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu u skladu s tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01).
U.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Reforma 1: Povećana učinkovitost, usmjerenost na stranke i primjena načela donošenja odluka na temelju dokaza u javnoj upravi.
Sljedeće mjere, čiji je cilj jačanje učinkovitosti javne uprave, dovršavaju se u okviru ove reforme:
·osnivanje središnjeg tima za analizu radi podizanja svijesti o važnosti načela oblikovanja politika utemeljenih na dokazima među svim relevantnim dionicima u javnoj upravi, uz istodobno pružanje potpore relevantnim odjelima u ispravnoj primjeni kvalitativnih i kvantitativnih analitičkih metoda
·razvoj metodologije za prikupljanje podataka o aktivnostima ureda i njihovo dijeljenje među javnim upravama
·razvoj elektroničkog alata za prikupljanje podataka o aktivnostima javne uprave
·stvaranje baze podataka s relevantnim podacima kao što su informacije o procesima, učinkovitosti i kapacitetima osoblja, u javnoj upravi, na središnjoj i lokalnoj razini
·provođenje ciljanih programa osposobljavanja za klijente za najmanje 1 000 službenika na terenu.
Reforma mora biti dovršena do 31. prosinca 2025.
U.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis i jasna definicija svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
|
|
|
|
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
|
|
215 |
Reforma 1: Povećati učinkovitost, usmjerenost na stranke i primjenu načela donošenja odluka na temelju dokaza u javnoj upravi |
Ključna etapa |
Ministarstvo unutarnjih poslova dovršava bazu podataka s relevantnim podacima o procesima, učinkovitosti i kapacitetima osoblja u javnoj upravi |
Protokoli za prihvaćanje operativne baze podataka koje osigurava Ministarstvo unutarnjih poslova |
Q4 |
2025. |
Uspostavlja se posebno javno dostupno skladište podataka za javnu upravu koje sadržava dostupne pojedinačne podatke iz odabranih informacijskih sustava, otvorene podatke i podatke dobivene putem novostvorenog elektroničkog alata za prikupljanje podataka o aktivnostima nadležnih tijela. Bazu podataka ispunjava Ministarstvo unutarnjih poslova. |
|||
|
216 |
Reforma 1: Povećati učinkovitost, usmjerenost na stranke i primjenu načela donošenja odluka na temelju dokaza u javnoj upravi |
Ciljna vrijednost |
Završetak osposobljavanja koje je akreditiralo Ministarstvo unutarnjih poslova o pristupima usmjerenim na klijente za osoblje središnjih, regionalnih ili lokalnih tijela |
Broj |
0 |
1000 |
Q4 |
2025. |
Mora se dovršiti ciljani program osposobljavanja za osoblje izvršnih ureda središnjih, regionalnih ili lokalnih tijela u pristupu usmjerenom na klijente. Program osposobljavanja provodi se na razini okruga u malim skupinama od najviše 20 dužnosnika i usmjeren je na vježbanje vještina u modeliranim situacijama. Program osposobljavanja akreditira Ministarstvo unutarnjih poslova i besplatan je za sve sudionike. |
|
V. KOMPONENTA 4.5.: Razvoj kulturnog i kreativnog sektora
Tom komponentom češkog plana za oporavak i otpornost rješava se potreba za podupiranjem oporavka kulturnog i kreativnog sektora, kojeg je pandemija bolesti COVID-19 teško pogodila, a istodobno je postao čvrst dio ukupnog gospodarskog i socijalnog oporavka Češke. Komponenta će također poticati digitalizaciju u kulturnom i kreativnom sektoru te njihovu učinkovitu integraciju u češki inovacijski ekosustav. Nadalje, cilj je ojačati otpornost kulturnog i kreativnog sektora uvođenjem statusa „umjetnika” u zakonodavstvo i ulaganjem u vještine umjetnika i kulturnih djelatnika kako bi se potaknula njihova prilagodljivost novim, posebno digitalnim, radnim okruženjima. Komponenta uključuje mjere usmjerene na ponovno pokretanje aktivnosti povezanih s kulturom i turizmom u regijama, čime se doprinosi regionalnoj koheziji.
Tom se komponentom podupire usklađivanje s preporukom za Češku br. 3 iz 2019., u skladu s kojom Češka uklanja prepreke koje ometaju razvoj potpuno funkcionalnog inovacijskog ekosustava, i preporukom za Češku br. 2 iz 2020, prema kojoj Češka podupire zapošljavanje aktivnim politikama tržišta rada, pružanjem vještina, uključujući digitalne vještine, i pristupom digitalnom učenju.
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu u skladu s tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01).
V.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Reforma 1: Status umjetnika
Reforma se odnosi na nepostojanje odgovarajućeg regulatornog okruženja za umjetnike. To je pogoršalo negativne posljedice pandemije bolesti COVID-19 na kulturne i kreativne stručnjake koji su djelovali u okviru nesigurnih radnih uvjeta, izvan mreže socijalne sigurnosti. Novim zakonodavstvom uvodi se status „umjetnika” s ciljem poboljšanja i stabilizacije radnih uvjeta umjetnika i kulturnih djelatnika te povećanja otpornosti sektora. Zakonodavstvo se dopunjuje metodološkim smjernicama koje su usmjerene na postupanje sa stručnjacima s nesigurnim radnim uvjetima, pravednu upotrebu intelektualnog vlasništva i potporu umjetnicima u ranoj karijeri.
Reforma uključuje i uspostavu sveobuhvatnog programa za podupiranje vještina kulturnih i kreativnih djelatnika, posebno digitalnih vještina, financijske pismenosti, upravljačkih vještina, povezivanja kulture i kreativnosti s obrazovanjem te promicanja mobilnosti. Očekuje se da će se programom povećati otpornost kulturnih i kreativnih sektora, potaknuti prilagodljivost kulturnih i kreativnih djelatnika digitalnim tehnologijama i novim radnim okruženjima te pridonijeti ponovnoj uspostavi prekinutih mreža suradnje u kulturnim i kreativnim sektorima.
Reforma mora biti dovršena do 31. prosinca 2025.
Reforma 2: Zakonodavna reforma kojom se uvodi financiranje kulturnih institucija iz više fondova
Tom se reformom nastoji potaknuti financijska stabilnost i održivost kulturnih ustanova. Sastoji se od zakonodavne reforme kojom se uvodi zajedničko financiranje kulturnih institucija iz više izvora, čime se povećava njihova financijska otpornost. Reformom se pojednostavnjuje suradnja između gradova, regija i države u financiranju kulturnih ustanova u Češkoj te se utvrđuju uvjeti za uključivanje privatnog financiranja. Reforma uključuje i regionalno i nacionalno mapiranje kulturnih i kreativnih sektora.
Reforma mora biti dovršena do 31. prosinca 2024.
Ulaganje 1: Razvoj regionalnih kulturnih i kreativnih sektora
Glavni je cilj osigurati pravedan razvoj kulturnih i kreativnih sektora na cijelom državnom području Češke. Cilj je ulaganja stvaranje 15 kulturnih i kreativnih centara koji promiču veze između kulture, kreativnih industrija i regionalnih inovacijskih ekosustava. Ulaganja koriste strukturno zapostavljenim regijama i područjima koja su suočena s nedostatkom kulturne infrastrukture, čime se potiče teritorijalna kohezija. Prednost se daje projektima kojima se revitaliziraju postojeći predmeti, pridonosi obnovi kulturne baštine ili proširuju funkcije postojećih kulturnih ustanova. Ulaganje uključuje potporu za pripremu projekata i razvoj regionalnih strateških dokumenata povezanih s kulturnim i kreativnim sektorima.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2025.
Ulaganje 2: Digitalizacija kulturnih i kreativnih sektora
Cilj je podržati digitalizaciju kulturnog sadržaja kako bi se osiguralo njegovo očuvanje i poboljšala njegova dostupnost. Ulaganjem će se riješiti pitanje niske razine digitalizacije kulturnog sadržaja u Češkoj i nedostatka sveobuhvatne metodologije i razmjene dobre prakse u tom području. To se provodi na sljedeći način:
●program bespovratnih sredstava za potporu najmanje 80 projekata digitalizacije kulturnog sadržaja, pri čemu se prednost daje projektima kojima se omogućuje dijeljenje opreme i kapaciteta;
●razvoj metodologije za olakšavanje digitalizacije kulturnog sadržaja u knjižnicama, muzejima i drugim kulturnim ustanovama;
●digitalizacija sustava dodjele bespovratnih sredstava Ministarstva kulture, koja će omogućiti učinkovito upravljanje prijavama.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2025.
Ulaganje 3: Kreativni vaučeri
Cilj je ulaganja promicanje inovacija povezivanjem MSP-ova i novih kreativnih sektora. Vanjske usluge kreativnih stručnjaka mogu pomoći MSP-ovima u inovacijama njihovih usluga nakon proizvodnje i brzom odgovoru na zahtjeve tržišta, čime se podupire njihova konkurentnost. Ulaganje se ostvaruje programom vaučera za potporu mekih inovacija u MSP-ovima, kao što su dizajn web-mjesta, dizajn proizvoda i usluga, grafički dizajn ili marketinške strategije. Najmanje 3 000 kreativnih bonova dodjeljuje se MSP-ovima u tri uzastopna poziva (2022.–2024.). Osim toga, najmanje 300 projektnih kredita dodjeljuje se MSP-ovima u komplementarnom programu kojim se podupiru aktivnosti promicanja izvoza i savjetovanja u izradi. Dodjela vaučera MSP-ovima usmjerena je na ravnomjernu raspodjelu među regijama, a kreativni stručnjaci ograničavaju se na pružanje usluga najviše trima MSP-ovima kako bi se izbjegla koncentracija u velikim kreativnim i oglašivačkim poduzećima. Ulaganje uključuje uspostavu kreativne galerije koja služi provedbi programa vaučera i upravljanju njime te kao šira komunikacijska platforma za kulturni i kreativni sektor. Program vaučera temelji se na uspješnom lokalnom programu organiziranom u Južnoj Moraviji.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2025.
V.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis i jasna definicija svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
217 |
Reforma 1: Status umjetnika |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Zakona o statusu umjetnika |
Odredba u Zakonu o statusu umjetnika u kojoj se navodi stupanje na snagu |
Q4 |
2025. |
Zakonom o statusu umjetnika osiguravaju se stabilni radni uvjeti umjetnika i kreativnih stručnjaka. Zakonodavstvo se dopunjuje metodološkim materijalima o postupanju sa stručnjacima s nesigurnim radnim uvjetima, pravednom uporabom intelektualnog vlasništva i potporom umjetnicima u prvim fazama njihovih karijera. |
|||
|
218 |
Reforma 1: Status umjetnika |
Ciljna vrijednost |
Broj stručnjaka u području kulture i kreativnosti kojima se pruža potpora pružanjem vještina |
Broj |
0 |
2000. |
Q4 |
2024. |
Potpora se usmjerava putem programa bespovratnih sredstava s ukupnim dodijeljenim iznosom od 27 100 000 EUR). Razvoj vještina usmjeren je na digitalne, financijske i upravljačke vještine, kulturne inovacije, internacionalizaciju i promicanje veza umjetnosti i kulture s obrazovnim sektorom. |
|
|
219 |
Ulaganje 1: Razvoj regionalnih kulturnih i kreativnih sektora |
Ciljna vrijednost |
Otvaranje novih regionalnih kulturnih i kreativnih centara javnosti |
Broj |
0 |
15 |
Q4 |
2025. |
Najmanje 15 regionalnih kulturnih i kreativnih centara podupire se i otvoreno je za javnost. Potpora se usmjerava putem programa bespovratnih sredstava s ukupnim dodijeljenim sredstvima u iznosu od 125 677 000 EUR. Prednost se daje projektima kojima se revitaliziraju postojeći objekti, pridonosi obnovi kulturne baštine i slijede klimatski ciljevi. Pri odabiru projekata poštuje se zemljopisna ravnoteža. Unutar pojedinih regija prednost se daje strukturno ugroženim područjima i područjima koja su suočena s nedostatkom kulturne infrastrukture. |
|
|
220 |
Reforma 2: Zakonodavna reforma kojom se uvodi financiranje kulturnih institucija iz više fondova |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu zakonodavne izmjene kojom se omogućuje zajedničko financiranje kulture iz više izvora |
Odredba u zakonodavnoj izmjeni kojom se omogućuje zajedničko financiranje kulture iz više izvora, navodeći stupanje na snagu |
Q4 |
2024. |
Ciljevi zakonodavne izmjene su sljedeći: ·omogućavanje financiranje kulture iz više izvora ·pojednostavnjenje suradnje između gradova, regija i države ·jačanje financijske održivosti kulturnih ustanova |
|||
|
221 |
Ulaganje 2: Digitalizacija kulturnog i kreativnog sektora |
Ciljna vrijednost |
Broj dovršenih projekata digitalizacije kulturnog sadržaja |
Broj |
0 |
80 |
Q4 |
2025. |
Programom bespovratnih sredstava podupire se najmanje 80 projekata digitalizacije kulturnog sadržaja, pri čemu se prednost daje projektima kojima se omogućuje dijeljenje opreme i kapaciteta. Metodologija za učinkovitu digitalizaciju kulturnog sadržaja stavlja se na raspolaganje kulturnim ustanovama na temelju najbolje prakse u tom području. Ukupni proračun izvršen u tu svrhu iznosi 31 419 000 EUR. |
|
|
222 |
Ulaganje 3: Kreativni vaučeri |
Ciljna vrijednost |
Broj kreativnih vaučera dodijeljenih MSP-ovima |
Broj |
0 |
3300 |
Q4 |
2025. |
Mjerom se podupiru meke inovacije u MSP-ovima, kao što su dizajn weba, dizajn proizvoda i usluga, grafički dizajn ili marketinške strategije i aktivnosti promicanja izvoza. Potpora se usmjerava putem dvaju programa bespovratnih sredstava s ukupnim dodijeljenim iznosom od 20 800 000 EUR. Najmanje 3 000 kreativnih vaučera i 300 projektnih kredita dodjeljuje se MSP-ovima. Raspodjela vaučera mora biti u skladu sa zemljopisnom ravnotežom. Kreativni stručnjaci mogu pružati usluge najviše trima MSP-ovima. Uspostavlja se kreativna galerija koja će služiti provedbi programa i upravljanju njime te kao širi komunikacijski kanal. |
|
W. KOMPONENTA 5.1.: Istraživanje izvrsnosti i razvoj u zdravstvenom sektoru
Komponentom češkog plana za oporavak i otpornost rješava se izazov poboljšanja izvrsnosti istraživanja u medicinskim znanostima i povezanim disciplinama. To uključuje istraživanja u sljedećim područjima: zarazne bolesti, rak, neuroznanosti, metaboličke poremećaje ili kardiovaskularne bolesti i istraživanja o društveno-gospodarskom učinku zdravstvenih rizika. Utvrđivanje tih polja provedeno je na temelju tri kriterija: postojeći podaci o stopama smrtnosti, potencijal za postizanje izvrsnosti i trenutačno postojanje struktura za suradnju.
Cilj je komponente modernizacija i obnova češke znanstvene infrastrukture u skladu s europskim standardima, razvoj struktura za umrežavanje u istraživačkom sektoru, razvojni sektor i smanjenje rascjepkanosti istraživačkog sektora u Češkoj, čime se poboljšava upravljanje njime.
Ovom se komponentom pruža potpora kao dopuna komponentama 6.1. i 6.2. u području potpore zdravstvenom sustavu.
Tom se komponentom podupire preporuka za Češku o javno-privatnoj suradnji u području istraživanja i razvoja (preporuka za Češku br. 3 iz 2020.).
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu u skladu s tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01).
W.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Ulaganje 1: Javno istraživanje i razvojna potpora prioritetnim područjima medicinskih znanosti i povezanih društvenih znanosti
Cilj je tog ulaganja poduprijeti najmanje četiri istraživačka konzorcija od kojih je svaki usmjeren na poboljšanje sustavnog pružanja potrebnog stručnog znanja u jednoj od odabranih disciplina: istraživanje zaraznih bolesti, istraživanje raka, neuroznanosti, metabolički poremećaji ili kardiovaskularne bolesti i istraživanja o društveno-gospodarskom učinku zdravstvenih rizika. Time se poboljšava znanstvena potpora javnoj upravi ili brža i transparentnija razmjena relevantnih i znanstveno potvrđenih informacija i rezultata istraživanja, razvoja i inovacija.
Očekuje se osnivanje konzorcija između relevantnih sveučilišta, javnih istraživačkih ustanova i drugih javnih i privatnih subjekata, čime će se osigurati potreban prijenos znanja. Ti konzorciji osnivaju nacionalna tijela za istraživanje čiji je cilj donijeti kvalitativnu promjenu u odabranom istraživanju i razvoju prioritetnih područja s učincima u smislu znanstvene proizvodnje i funkcioniranja češke javne uprave u zdravstvenim kriznim situacijama.
Očekuje se da će ulaganje uključivati podupiranje osnovnih i primijenjenih istraživačkih aktivnosti, opremanje istraživačkih subjekata znanstvenom infrastrukturom nove kvalitete, uspostavu jedinstvene znanstvene platforme za svako prioritetno područje kojem se daje potpora i poboljšanje kapaciteta istraživača konzorcija s pomoću aktivnosti usavršavanja.
Provedba ulaganja mora biti dovršena do 31. prosinca 2025.
W.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis i jasna definicija svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
223 |
Ulaganje 1: Javna potpora za istraživanje i razvoj prioritetnim područjima medicinskih znanosti i povezanim društvenim znanostima |
Ključna etapa |
Pokretanje novog programa za istraživanje i razvoj |
Odobrenje programa od strane Vlade Češke Republike i pokretanje natječaja |
Q4 |
2021. |
Ključna etapa ostvaruje se pokretanjem novog sistemskog programskog instrumenta za potporu istraživanju i razvoju u području prioritetnih medicinskih znanosti i povezanih društvenih znanosti, konkretno: istraživanje zaraznih bolesti, istraživanje raka, neuroznanosti, metabolički poremećaji ili kardiovaskularne bolesti i istraživanja o društveno-gospodarskom učinku bolesti, u skladu s nacionalnim pravilima utvrđenima Zakonom br. 130/2002 o potpori za istraživanje, eksperimentalni razvoj i inovacije iz javnih sredstava. Donošenje od strane vlade slijedi savjetovanje sa svim dionicima te u postupcima internog i međuministarskog savjetovanja, savjetovanje s predstavnicima akademskih zajednica i zajednica za prijave te sveučilišta u Vijeću za istraživanje, razvoj i inovacije, provjera apsorpcijskog kapaciteta. Otvoreni poziv na javni natječaj u području istraživanja, razvoja i inovacija za novi program za istraživanje i razvoj u skladu je s nacionalnim pravilima, osobito onima utvrđenima Zakonom br. 130/2002 o potpori za istraživanje, eksperimentalni razvoj i inovacije iz javnih fondova. |
|||
|
224 |
Ulaganje 1: Javno istraživanje i razvojna potpora prioritetnim područjima medicinskih znanosti i povezanih društvenih znanosti |
Ciljna vrijednost |
Dodjela ugovora o javnoj nabavi najmanje četirima istraživačkim i razvojnim konzorcijima |
Broj ugovora |
0 |
4 |
Q2 |
2022. |
Cilj se postiže nakon obavijesti o dodjeli ugovora o javnoj nabavi s najmanje četirima istraživačkim i razvojnim konzorcijima u prioritetnim medicinskim znanostima i povezanim društvenim znanostima, konkretno: istraživanje zaraznih bolesti, istraživanje raka, neuroznanosti, metabolički poremećaji ili kardiovaskularne bolesti i istraživanja o društveno-gospodarskom učinku bolesti. Ukupni proračun dodijeljen za tu svrhu iznosi najmanje 196 371 000 EUR. |
|
|
225 |
Ulaganje 1: Javno istraživanje i razvojna potpora prioritetnim područjima medicinskih znanosti i povezanih društvenih znanosti |
Ciljna vrijednost |
Potvrđivanje najmanje četiriju nacionalnih istraživačkih i razvojnih konzorcija i njihova integracija u češki istraživački i razvojni sustav kao nacionalna istraživačka tijela |
Broj konzorcija koje je potvrdilo Ministarstvo obrazovanja, mladih i sporta |
0 |
4 |
Q4 |
2025. |
Cilj će se postići potvrđivanjem funkcioniranja najmanje četiri konzorcija u području istraživanja zaraznih bolesti, istraživanja raka, neuroznanosti, metaboličkih poremećaja ili kardiovaskularnih bolesti te istraživanja o društveno-gospodarskom učinku bolesti i njihovoj integraciji u češka sustav istraživanja i razvoja Ministarstva obrazovanja, mladih i sporta kao nacionalnih tijela za istraživanje. Postupak vrednovanja provodi se na temelju procjene i procjene u skladu s nacionalnim pravilima utvrđenima Zakonom br. 130/2002 o potpori za istraživanje, eksperimentalni razvoj i inovacije iz javnih fondova, stručne preglede i posjete lokacijama stručnjaka. |
|
X. KOMPONENTA 5.2.: Potpora istraživanju i razvoju u poduzećima i uvođenje inovacija u poslovnu praksu
Ta komponenta češkog plana za oporavak i otpornost pridonosi rješavanju izazova jačanja inovacijskog kapaciteta domaćih poduzeća i poboljšanju suradnje u inovacijskom ekosustavu Češke. To će se postići potporom inovativnim poduzećima, posebno u pogledu digitalizacije, organizacijskih inovacija i veza između akademske zajednice i poduzeća. Potpora naglašava međunarodnu suradnju i sinergije s Okvirnim programom za istraživanje i inovacije.
Tom se komponentom podupire usklađivanje s preporukom za Češku br. 3. iz 2019. prema kojoj Češka uklanja prepreke koje ometaju razvoj potpuno funkcionalnog inovacijskog ekosustava i preporukom za Češku br. 3 iz 2020., prema kojoj Češka osigurava pristup financiranju za inovativna poduzeća i poboljšava javno-privatnu suradnju u području istraživanja i razvoja.
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu u skladu s tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Konkretno, rezultati procesa istraživanja i razvoja tehnološki su neutralni na razini njihove primjene (tj. primjenjuju se u svim dostupnim tehnologijama, uključujući tehnologije niskog učinka), a mjera ex ante isključuje istraživanje i razvoj koji su namijenjeni elementima „smeđeg istraživanja i razvoja” (tj. ugljena, lignita, nafte, prirodnog plina koji nisu obuhvaćeni Prilogom III. tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete, plavog i sivog vodika, odlagališta otpada i spalionica).
X.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Reforma 1: Osnivanje nacionalne koordinacijske skupine za potporu industrijskom istraživanju
Reforma podrazumijeva osnivanje nacionalne koordinacijske skupine za potporu industrijskom istraživanju, koja usklađuje politike potpore za industrijska istraživanja i razvoj između tvoraca politika, postojećih pružatelja potpore istraživanju, razvoju i inovacijama i Vladinog vijeća za istraživanje, razvoj i inovacije.
Nacionalna koordinacijska skupina osigurava uspostavu strukture za potporu programa usklađenih sa strategijom pametne specijalizacije. Njome bi se trebali uskladiti uvjeti za dodjelu potpore i koncentracija svih relevantnih programa u okviru jednog provedbenog tijela – tehnološke agencije Češke Republike.
Reforma se provodi do 31. prosinca 2021.
Ulaganje 1: Potpora uvođenju inovacija u poslovnu praksu
Cilj je mjere podupirati inovacijske projekte MSP-ova s ciljem uvođenja inovacija u području proizvoda, procesa ili organizacije poslovanja u poslovnu praksu.
Kao rezultat projekta koji primaju potporu u praksi MSP-ovi provode 90 pojedinačnih inovacijskih projekata MSP-ova (proces, proizvod, organizacija).
Ulaganje se provodi do 31. ožujka 2026.
Ulaganje 2: Potpora za istraživanje i inovacije (u skladu s nacionalnom strategijom RIS3)
Cilj je mjere poduprijeti industrijske istraživačke projekte pružanjem dugoročne potpore suradnji između istraživačkih organizacija i poduzeća, posebno MSP-ova, u okviru Programa nacionalnih centara za stručnost.
Osniva se suradnja 30 MSP-ova s javnom istraživačkom organizacijom u okviru četiriju novoosnovanih nacionalnih centara za stručnost.
Ulaganje se provodi do 31. prosinca 2022.
Ulaganje 3: Potpore za istraživanje i razvoj u području okoliša
Cilj je mjere poduprijeti industrijske projekte istraživanja, razvoja i inovacija koje su podnijele istraživačke organizacije i poduzeća, uključujući suradničke projekte, usmjerene na rješavanje izazova utvrđenih u okviru „Državne politike okoliša Češke Republike za razdoblje do 2030. s perspektivom do 2050.” i sektorske strategije za potporu istraživanju. Projekti istraživanja, razvoja i inovacija usmjereni su na prioritetna tematska područja kao što su zaštita i održiva uporaba prirodnih resursa, zaštita klime i poboljšanje kvalitete zraka, gospodarenje otpadom i njegova ponovna uporaba, zaštita prirode i krajobraza ili siguran i otporan okoliš, uključujući sprečavanje i smanjenje posljedica prirodnih i antropogenih opasnosti.
Podupire se deset projekata istraživanja, razvoja i inovacija u području okoliša.
Ulaganje se provodi do 30. rujna 2022.
Ulaganje 4: Potpora istraživanju i razvoju u sinergijskim učincima s Okvirnim programom za istraživanje i inovacije
Cilj je mjere financiranje projekata povezanih s pečatom izvrsnosti, posebno instrumenata Akceleratora Europskog vijeća za inovacije, kojim se podupiru MSP-ovi s najvećim potencijalom za brzi rast, kao i potpora sufinanciranjima Europskog istraživačkog prostora (NET) (europska partnerstva) kojima se rješavaju gorući izazovi u području istraživanja i razvoja u međunarodnom kontekstu.
Podupire se najmanje 16 poduzeća uključenih u sufinanciranje Europskog istraživačkog prostora NET i najmanje 8 poduzeća koja predstavljaju projekte koji su primili pečat izvrsnosti.
Ulaganje se provodi do 30. rujna 2025.
X.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis i jasna definicija svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
226 |
Reforma 1: Osnivanje nacionalne koordinacijske skupine za potporu industrijskom istraživanju |
Ključna etapa |
Osnivanje nacionalne koordinacijske skupine za potporu industrijskom istraživanju |
Početak rada grupe |
Q4 |
2021. |
Osniva se i stavlja u rad nacionalna koordinacijska skupina za potporu industrijskom istraživanju. Koordinacijska skupina usklađuje politike istraživanja i razvoja u industriji između tvoraca politika, postojećih pružatelja potpore za istraživanje, razvoj i inovacije i Vladinog vijeća za istraživanje, razvoj i inovacije, uvjete za dodjelu potpore te koncentrira sve relevantne programe u nadležnosti Agencije za tehnologiju Češke Republike. |
|||
|
227 |
Ulaganje 1: Potpora prihvaćanju inovacija u poslovnoj praksi |
Ciljna vrijednost |
Uvođenje inovacija u proizvode, procese ili organizaciju |
Broj pojedinačnih inovacija (postupak, proizvod, organizacija) provedenih u praksi kao rezultat projekta za koji je dodijeljena potpora |
72 |
162 |
Q1 |
2026. |
Kao rezultat projekta koji prima potporu u praksi se provodi 90 pojedinačnih inovacija (proces, proizvod, organizacija). Ukupni proračun izvršen u tu svrhu iznosi najmanje 39 000 000 EUR. |
|
|
228 |
Ulaganje 2: Potpora za suradnju u području istraživanja i razvoja (u skladu sa strategijom pametne specijalizacije) |
Ciljna vrijednost |
Suradnja MSP-ova s javnom istraživačkom organizacijom u okviru nacionalnih centara stručnosti |
Broj projekata kojima je dodijeljena potpora |
0 |
30 |
Q4 |
2022. |
Ostvaruju se dugoročni projekti suradnje 30 MSP-ova s javnom istraživačkom organizacijom u okviru četiriju novoosnovanih nacionalnih centara stručnosti. Ukupni proračun izvršen u tu svrhu iznosi najmanje 58 000 000 EUR. |
|
|
229 |
Ulaganje 3: Potpore za istraživanje i razvoj u području zaštite okoliša |
Ciljna vrijednost |
istraživanje i razvoj u području okoliša |
Broj projekata u području okoliša kojima je dodijeljena potpora |
43 |
53 |
Q3 |
2022. |
Podupire se deset projekata istraživanja, razvoja i inovacija u području zaštite okoliša. Projekti su usmjereni na prioritetna tematska područja kao što su zaštita i održiva uporaba prirodnih resursa, zaštita klime i poboljšanje kvalitete zraka, gospodarenje otpadom i njegova ponovna uporaba, zaštita prirode i krajobraza ili siguran i otporan okoliš, uključujući sprečavanje i smanjenje posljedica prirodnih i antropogenih opasnosti. Ukupni proračun izvršen u tu svrhu iznosi najmanje 7 000 000 EUR. |
|
|
230 |
Ulaganje 4: Potpore za istraživanje i razvoj u sinergijskim učincima s Okvirnim programom za istraživanje i inovacije |
Ciljna vrijednost |
Istraživanje i razvoj u sinergijskim učincima s Okvirnim programom za istraživanje i inovacije |
Broj projekata koji sudjeluju u Europskom istraživačkom prostoru (NET) i projekata koji su dobili pečat izvrsnosti |
53 |
79 |
Q3 |
2025. |
Podupire se 26 projekata koji sudjeluju u Europskom istraživačkom prostoru NET i projekti koji su dobili pečat izvrsnosti, uključujući 18 projekata koji sudjeluju u Europskom istraživačkom prostoru (NET) i 8 projekata koji su dobili pečat izvrsnosti. Ukupni proračun za tu svrhu iznosi najmanje 19 000 000 EUR, uključujući najmanje 12 000 000 EUR za projekte koji sudjeluju u sufinanciranjima Europskog istraživačkog prostora NET i najmanje 7 000 000 EUR za projekte koji su dobili Pečat izvrsnosti. |
|
Y. KOMPONENTA 6.1.: Povećanje otpornosti zdravstvenog sustava
Tom komponentom češkog plana za oporavak i otpornost rješava se izazov jačanja otpornosti zdravstvenog sustava ulaganjem u zdravstvenu infrastrukturu i poboljšanjem obrazovanja zdravstvenih djelatnika u akutnoj skrbi. Kad je riječ o zdravstvenoj infrastrukturi, cilj je povećati dostupnost i kvalitetu rehabilitacijske skrbi za pacijente koji se oporavljaju od kritičnih stanja (akutnih zdravstvenih stanja), koja su se pokazala nedostatnima tijekom pandemije. Osim toga, komponenta je usmjerena na rješavanje nedostatka visokospecijaliziranih dijagnostičkih alata i liječenja ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti, uključujući transplantaciju. Kad je riječ o obrazovanju zdravstvenog osoblja, predviđene su sustavne mjere i ulaganja za rješavanje sve većeg nedostatka zdravstvenih radnika.
Komponenta pridonosi rješavanju preporuke za Češku br. 1 iz 2020., u skladu s kojom Češka osigurava otpornost zdravstvenog sustava, jača dostupnost zdravstvenih radnika, primarnu skrb i integraciju skrbi te uvodi usluge e-zdravstva.
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu u skladu s tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01).
Y.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Reforma 1: Poboljšanje obrazovanja zdravstvenih djelatnika
Osposobljavanje i obrazovanje zdravstvenih djelatnika prilagođavaju se s ciljem poboljšanja dostupnosti visokospecijaliziranih zdravstvenih djelatnika. Planiranje zdravstvenog osoblja na nacionalnoj i regionalnoj razini poboljšat će se stvaranjem elektroničkog sustava (povezivanje postojećih baza podataka zdravstvenih djelatnika) za upravljanje, administraciju i procjenu potreba za osposobljavanjem zdravstvenih djelatnika. Poboljšanje organizacije poslijediplomskog osposobljavanja zdravstvenih djelatnika pomaže smanjiti trajanje specijalističkog osposobljavanja i mlađim liječnicima omogućuje da ranije počnu pružati skrb, čime se poboljšava pristup skrbi.
Ulaganje mora biti dovršeno do 30. lipnja 2024.
Ulaganje 1: Osnivanje centra za simulaciju intenzivne medicine
Ulaganje se sastoji od izgradnje centra za simulaciju intenzivne medicine koji će proširiti infrastrukturu za poslijediplomsko osposobljavanje i cjeloživotno učenje zdravstvenih djelatnika. Centar pruža osposobljavanje najsuvremenijim tehnologijama i opremi, oponašajući stvarne situacije, među ostalim upotrebom virtualne stvarnosti. Time se omogućuje osposobljavanje za složene kliničke zadatke u sigurnom okruženju bez utjecaja na sigurnost pacijenata, učinkovit prijenos stečenih vještina u kliničku praksu i poboljšanje suradnje među medicinskim disciplinama. Simulacijsko osposobljavanje obuhvaća širok raspon aktivnosti, od jednostavnog liječenja do sveobuhvatne skrbi za pacijente specijaliziranih medicinskih timova u predbolničkoj skrbi, jedinicama intenzivne skrbi ili radnim prostorijama. Također se mora razviti sustav osposobljavanja medicinskog osoblja za intenzivnu medicinu.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2025.
Ulaganje 2: Rehabilitacijska skrb za bolesnike koji se oporavljaju od kritičnog stanja
Cilj je ulaganja odgovoriti na potrebu za jačanjem rehabilitacijske skrbi za pacijente koji se oporavljaju od kritičnih bolesti koje su se umnožile zbog pandemije bolesti COVID-a. To se postiže preuređenjem i modernizacijom opreme u odjelima za rehabilitaciju te poboljšanjem organizacije rehabilitacijske skrbi. Nabavom najsuvremenije opreme za sveobuhvatnu rehabilitacijsku skrb smanjuje se potreba za osobljem, čime se povećava dostupnost rehabilitacijske skrbi za pacijente. Potpora se usmjerava kroz program dodjele bespovratnih sredstava u ukupnom iznosu od 61 660 000 EUR. Potpora se pruža najmanje 19 javnih bolnica koje pružaju akutnu bolničku skrb u jedinicama intenzivne skrbi i prateću rehabilitacijsku skrb. Odabir projekata odražava povećane potrebe za rehabilitacijskom skrbi nakon pandemije bolesti COVID-19. Očekuje se da će broj liječenja bolesnika nakon kritičnih stanja u jedinicama za rehabilitaciju porasti za 10 %.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2025.
Ulaganje 3: Izgradnja centra za kardiovaskularnu i transplantacijsku medicinu
Cilj je ulaganja povećati dostupnost visokospecijalizirane skrbi u kardiovaskularnoj i transplantacijskoj medicini u južnom Moravskom području. Predviđa se izgradnja novih objekata Centra za kardiovaskularnu i transplantacijsku kirurgiju u Brnu kako bi se proširio trenutačni kapacitet i modernizirala oprema kako bi se odrazile suvremene metode liječenja, s ciljem rješavanja problema nedostatka odgovarajućih objekata u Moravskoj regiji. Ulaganje povećava broj kreveta u sadašnjem Centru za kardiovaskularnu i transplantacijsku kirurgiju sa sadašnjih 90 na najmanje 125 kreveta.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2025.
Y.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis i jasna definicija svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
231 |
Reforma 1: Poboljšanje obrazovanja zdravstvenih djelatnika |
Ključna etapa |
Elektronički sustav za upravljanje, administraciju i ocjenjivanje osposobljavanja zdravstvenih djelatnika |
Osnovna platforma za elektronički sustav upravljanja, upravljanja i ocjenjivanja obrazovanja zdravstvenih radnika koji je pušten u rad |
Q2 |
2024. |
Stvaranje osnovne platforme Ministarstva zdravstva za novi elektronički sustav upravljanja, upravljanja i ocjenjivanja obrazovanja zdravstvenih radnika. Elektronički sustav dalje se razvija i dopunjuje modulima u skladu s obrazovnim potrebama. |
|||
|
232 |
Ulaganje 1: Osnivanje centra za simulaciju intenzivne medicine i optimizacija obrazovnog sustava |
Ključna etapa |
Poziv na podnošenje ponuda za izgradnju centra za simulaciju intenzivne medicine |
Obavijest ugovaratelju o dodjeli otvorenog i javnog natječaja |
Q4 |
2022. |
Obavijest o dodjeli ugovora o javnoj nabavi za izgradnju centra za simulaciju intenzivne medicine koji će zdravstvenim djelatnicima pružati osposobljavanje u širokom rasponu medicinskih područja: ·anesteziologija i reanimacija ·osposobljavanje u vezi s drugim medicinskim i nemedicinskim vještinama u hitnim slučajevima ·predbolnička skrb i bolničko vozilo ·hitan prihvat ·jedinice intenzivne skrbi i višenamjenska operativna prostorija ·integrirani sustav spašavanja ·meke vještine – timska komunikacija, komunikacija u kriznim situacijama, vodstvo. Ugovaratelj se odabire na temelju otvorenih i javnih natječajnih postupaka. Procjena potreba provodi se prije raspisivanja ponude. |
|||
|
233 |
Ulaganje 1: Osnivanje centra za simulaciju intenzivne medicine i optimizacija obrazovnog sustava |
Ključna etapa |
Centar za simulaciju intenzivne medicine pušten u rad |
Izgrađen, potpuno opremljen i pušten u rad Centar za simulaciju intenzivne medicine |
Q4 |
2025. |
Centar za simulaciju intenzivne medicine mora biti izgrađen, potpuno opremljen i pušten u rad. Vodi ga Institut za poslijediplomsko obrazovanje u zdravstvu. Kapacitet bi trebao biti dovoljan kako bi se osiguralo da najmanje 1 500 zdravstvenih djelatnika bude osposobljeno u centru godišnje. |
|||
|
234 |
Ulaganje 2: Rehabilitacijska skrb za pacijente koji se oporavljaju od kritičnih stanja |
Ciljna vrijednost |
Potpora rehabilitacijskoj skrbi |
Broj |
0 |
19 |
Q4 |
2024. |
Potpora se usmjerava putem programa bespovratnih sredstava u ukupnom iznosu od 61 660 000 EUR. Podržano je najmanje 19 projekata za povećanje kapaciteta rehabilitacijske skrbi za pacijente nakon kritičnih stanja u javnim bolnicama. Očekuje se da će se broj terapija bolesnika nakon kritičnih stanja u jedinicama za njegu i rehabilitaciju povećati za 10 %. |
|
|
235 |
Ulaganje 3: Izgradnja centra za kardiovaskularnu i transplantacijsku medicinu |
Ključna etapa |
Centar za kardiovaskularnu i transplantacijsku medicinu potpuno operativan |
Centar za kardiovaskularnu i transplantacijsku medicinu potpuno operativan |
Q4 |
2025. |
Novi objekti Centra za kardiovaskularnu i transplantacijsku medicinu potpuno su operativni. Izgradnjom novog objekta stvara se najmanje 35 novih kreveta u Centru za kardiovaskularnu i transplantacijsku medicinu. Izgradnja podliježe otvorenim i javnim natječajima. Procjena potreba provodi se prije raspisivanja ponude. |
|||
Z. KOMPONENTA 6.2.: Nacionalni plan za jačanje onkološke prevencije i skrbi
Tom komponentom češkog plana za oporavak i otpornost rješava se izazov povećanja otpornosti sustava prevencije i skrbi za rak, koji je pogođen dugoročnim negativnim učincima pandemije bolesti COVID-19.
Kad je riječ o reformama, uspostavlja se novi Nacionalni onkološki program za Češku za razdoblje 2022.–2030. te se poboljšavaju opseg i kvaliteta programa probira za prevenciju raka.
Kad je riječ o zdravstvenoj infrastrukturi, cilj je poduprijeti izgradnju Češkog instituta za onkologiju u Pragu i Centra za onkološke prevenciju. Nadalje, podupiru se i onkološko i hematoonkološko liječenje, kao i nove ustanove na Institutu za onkologiju Masaryk u Brnu kako bi se poboljšala prevencija raka.
Komponenta pridonosi rješavanju preporuke za Češku br. 1 iz 2020., u skladu s kojom Češka osigurava otpornost zdravstvenog sustava, jača dostupnost zdravstvenih radnika, primarnu skrb i integraciju skrbi te uvodi usluge e-zdravstva.
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu u skladu s tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01).
Z.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Reforma 1: Nacionalni onkološki program Češke – NOP CZ 2030.
Cilj je reforme uspostaviti Nacionalni onkološki program Češke za razdoblje 2022.–2030. (NOP CR 2030). Nacionalni operativni program za razdoblje 2022.–2030. odražava prioritete utvrđene u europskom planu za borbu protiv raka, uključujući načela skrbi o oboljelima od raka usmjerenoj na pacijenta 15 . Za pripremu programa odgovorno je češko onkološko društvo. Ministarstvo zdravstva osniva Nacionalno vijeće za provedbu NOP-a koje ima koordinacijsku ulogu u fazama pripreme, provedbe i ocjenjivanja.
Reforma mora biti dovršena do 31. prosinca 2025.
Reforma 2: Podupiranje i poboljšanje kvalitete programa preventivnog pregleda
Reforma je usmjerena na poboljšanje opsega i kvalitete programa prevencije raka s ciljem smanjenja pobola i smrtnosti slučajeva raka, ograničavanja troškova liječenja u naprednim fazama bolesti i produljenja očekivanog životnog vijeka i kvalitete života. Te mjere uključuju:
·imenovanje Nacionalnog centra za provjeru, do 30. lipnja 2025., kao tijela odgovornog za koordinaciju programa probira raka u Češkoj;
·poboljšanje područja primjene, dostupnosti, uspješnosti i učinka postojećih programa probira, posebno povećanjem pokrivenosti ciljnog stanovništva. Na primjer, pokrivenost ciljne populacije programom probira raka debelog crijeva mora se povećati na najmanje 40 % do 30. lipnja 2026.;
·pokusno izvođenje novih programa probira, uključujući njihovu provjeru putem studija populacije i kliničkih studija. Posebno se pokreće program ranog otkrivanja raka pluća, a najmanje 20 000 sudionika u ciljnoj populaciji mora sudjelovati do 30. lipnja 2026.;
·uspostava sustava za planiranje novih programa prevencije i procjena njihove isplativosti i učinka na sustav javnog zdravstvenog osiguranja;
·stvaranje baze podataka za sveobuhvatno praćenje i evaluaciju programa probira, uključujući široku skupinu pokazatelja kvalitete i procjenu učinkovitosti.
Mjera se mora dovršiti do 30. lipnja 2026.
Ulaganje 1: Osnivanje češkog instituta za onkologiju
Ulaganje je usmjereno na izgradnju češkog Instituta za onkologiju u Pragu s ciljem osiguravanja prevencije raka, dijagnoze i svih modaliteta liječenja u jednom mjestu skrbi. Ulaganje uključuje izgradnju nove zgrade i nabavu opreme (uključujući, među ostalim, kliničku opremu te opremu informacijske i komunikacijske tehnologije i sigurnosnu opremu). Cilj je i uspostaviti centar za borbu protiv raka s međunarodnim dosegom u srednjoj i istočnoj Europi. Očekuje se da će kapacitet biti 8 500–1 200 hospitaliziranih pacijenata godišnje.
Ministarstvo zdravstva do 15. ožujka 2022. dostavlja niz potrebnih dokumenata, uključujući:
·medicinski program/funkcionalni plan i nacrt dizajna prikladan za projektiranje i javnu nabavu,
·studija izvedivosti, uključujući procjenu potreba u kontekstu šire zdravstvene strategije, tehničku, operativnu i gospodarsku izvedivost, financijsku i kadrovsku održivost te učinak na pružanje onkološke skrbi na regionalnoj i nacionalnoj razini, uključujući vrijeme putovanja i stručnu osposobljenost.
Te dokumente potvrđuje neovisno tijelo do 31. prosinca 2022.
Ulaganje mora biti dovršeno do 30. lipnja 2026.
Ulaganje 2: Razvoj visokospecijalizirane onkološke i hematoonkološke skrbi
Cilj je ulaganja jačanje visokospecijalizirane skrbi o oboljelima od raka u složenim onkološkim centrima i centrima visokospecijalizirane hematoonkologije nabavom najsuvremenijih tehnologija i opreme. Ulaganje omogućuje onkološkim centrima postavljanje dijagnoze i liječenje raka na temelju načela precizne i personalizirane medicine, čime bi se poboljšala dijagnoza i liječenje, posebno rijetkih vrsta raka. Pojam precizne medicine posebno obuhvaća teranostiku, napredne metode vizualizacije, individualizirane stanične i genske terapije te modernu radioterapiju. Podupire se najmanje deset složenih centara za onkologiju i centara za visokospecijaliziranu hematoonkologiju.
Ulaganje mora biti dovršeno do 30. lipnja 2026.
Ulaganje 3: Osnivanje i razvoj Centra za prevenciju raka i infrastrukture za inovativnu i potpornu skrb pri Institutu za onkologiju u Masaryku
Cilj je ulaganja povećanje kapaciteta i razvoj inovativne prevencije i skrbi o oboljelima od raka u Institutu za onkologiju Masaryk u Brnu. Prvo, ulaganje uključuje izgradnju novog objekta Centra za prevenciju raka, čime se povećava broj programa prevencije raka (primarnih, sekundarnih i tercijarnih) te se preventivna skrb odvaja od ustanova za skrb (kako bi se uzeli u obzir antiepidemijski i psihosocijalni aspekti). Kao drugo, uspostavit će se nove ustanove za inovativnu i potpornu skrb za oboljele od raka, odnosno prvi kontaktni centar, Centar za klinička ispitivanja, Centar za pomoć u skrbi i Centar za obrazovanje. Centar za pomoć u skrbi omogućuje pilot-projekt novog programa potpore za osobe koje su preboljele rak, čiji se rezultati zatim mogu prenijeti u druge centre za rak u Češkoj Republici.
Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2025.
Z.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji
|
Kvantitativni pokazatelji
|
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis i jasna definicija svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
236 |
Reforma 1: Nacionalni onkološki program |
Ključna etapa |
Nacionalni onkološki program Češke Republike za razdoblje 2022.–2030. |
Vladino odobrenje nacionalnog programa za onkologiju za razdoblje 2022.–2030. |
Q4 |
2021. |
Za izradu nacionalnog onkološkog programa odgovorno je češko društvo za onkologiju uz savjetovanje s ključnim dionicima i dionicima, posebno s Ministarstvom zdravstva, nacionalnim centrima za onkologiju, centrima visokospecijalizirane skrbi za oboljele od raka i hematologiju, Institutom za zdravstvene informacije i statistiku, predstavnicima pružatelja zdravstvene zaštite, društvima za zdravstveno osiguranje i udrugama pacijenata. |
|||
|
237 |
Reforma 2: Podupiranje i poboljšanje kvalitete programa preventivnog pregleda |
Ključna etapa |
Imenovanje institucije odgovorne za koordinaciju programa onkoloških probira |
Nacionalni centar za provjeru koji imenuje vlada kao tijelo odgovorno za koordinaciju programa probira raka |
Q2 |
2025. |
Nacionalni centar za provjeru odgovoran je za sljedeće: ·koordinacija, planiranje, praćenje i evaluacija programa provjere ·uspostava prognostičkog sustava za planiranje novih programa prevencije i procjenu njihove isplativosti i učinka na sustav javnog zdravstvenog osiguranja ·stvaranje baze podataka za praćenje i evaluaciju programa pregleda, uključujući uspostavu tablice pokazatelja kvalitete ·pokusno izvođenje novih programa probira |
|||
|
238 |
Reforma 2: Podupiranje i poboljšanje kvalitete programa preventivnog pregleda |
Ciljna vrijednost |
Povećanje pokrivenosti ciljnog stanovništva programom probira raka debelog crijeva |
% |
34 |
40 |
Q2 |
2026. |
Sudjelovanje ciljne populacije u odgovarajućem testu probira (npr. dvogodišnje rutinsko ispitivanje krvlju) povećava se na najmanje 40 %. |
|
|
239 |
Reforma 2: Podupiranje i poboljšanje kvalitete programa preventivnog pregleda |
Ciljna vrijednost |
Broj sudionika u novom programu ranog otkrivanja raka pluća |
Broj |
0 |
20 000 |
Q2 |
2026. |
Pokreće se program ranog otkrivanja raka pluća i sudjeluje najmanje 20 000 sudionika ciljne populacije. |
|
|
240 |
Ulaganje 1: Izgradnja i osnivanje češkog onkološkog instituta |
Ključna etapa |
Studija izvedivosti koju je potvrdilo neovisno tijelo |
Potvrđivanje studije izvedivosti koju provodi neovisno tijelo |
Q4 |
2022. |
Potvrđivanje sljedećih dokumenata koje provodi neovisno tijelo: ·medicinski program/funkcionalni plan i nacrt dizajna prikladan za projektiranje i javnu nabavu, ·studija izvedivosti, uključujući procjenu potreba u kontekstu šire zdravstvene strategije, tehničku, operativnu i gospodarsku izvedivost, financijsku i kadrovsku održivost te učinak na pružanje onkološke skrbi na regionalnoj i nacionalnoj razini, uključujući vrijeme putovanja i stručnu osposobljenost. Europska komisija predstavila je preporučene smjernice studije izvedivosti u „Vodiču za analizu troškova i koristi ulagačkih projekata”, prosinac 2014. |
|||
|
241 |
Ulaganje 1: Izgradnja i osnivanje češkog onkološkog instituta |
Ključna etapa |
Češki institut za onkologiju započeo je s radom |
Operativna licencija koju Ministarstvo zdravstva izdaje Češkom institutu za onkologiju |
Q2 |
2026. |
Dovršeni građevinski radovi i dobivena operativna licencija. Kapacitet mora biti najmanje 300 kreveta za bolničku skrb (što dovodi do povećanja broja kreveta za liječenje raka od strane dotičnog pružatelja zdravstvene zaštite za najmanje 50 kreveta) Očekuje se da će kapacitet biti 8 500–1 200 hospitaliziranih pacijenata godišnje. Izgradnja podliježe otvorenim i javnim natječajima. |
|||
|
242 |
Ulaganje 2: Razvoj visokospecijalizirane onkološke i hematoonkološke skrbi |
Ciljna vrijednost |
Broj ustanova za pružanje onkološke i hematoonološke skrbi koje primaju potporu |
Broj zdravstvenih ustanova kojima je dodijeljena potpora |
0 |
10 |
Q2 |
2026. |
Potpora se pruža složenim onkološkim centrima i centrima visokospecijalizirane onkološke i hematoonkološke skrbi putem programa bespovratnih sredstava kojim upravlja Ministarstvo zdravstva, a ukupna dodijeljena sredstva iznose 64 920 000 EUR. Najmanje deset centara podupire se u nabavi najsuvremenijih tehnologija i opreme za personaliziranu medicinu. Odabirom projekata kojima će se pružiti potpora osigurava se uravnotežena geografska pokrivenost. Potpora se pruža samo javnim pružateljima zdravstvene zaštite. |
|
|
243 |
Ulaganje 3: Osnivanje i razvoj Centra za onkološki prevenciju i infrastrukturu za inovativnu i potpornu skrb na Institutu za rak Masaryk |
Ključna etapa |
Centar za prevenciju raka pri Institutu za rak Masaryk |
Novi centar za prevenciju raka pri Institutu za rak u Masaryk pušten u rad |
Q4 |
2025. |
Početak korištenja novih objekata Centra za prevenciju raka pri Institutu za rak Masaryk. Dovršen je prijenos postojećih kapaciteta u nove prostore. Očekuje se da će godišnji broj intervencija u Centru za rak porasti za 30 % u odnosu na 2019. Izgradnja podliježe otvorenim i javnim natječajima. Procjena potreba provodi se prije raspisivanja ponude. |
|||
|
244 |
Ulaganje 3: Osnivanje i razvoj Centra za prevenciju raka i infrastrukture za inovativnu i potpornu skrb na Institutu za rak Masaryk |
Ključna etapa |
Proširenje objekata za inovativnu i potpornu skrb na Institutu za onkologiju Masaryk |
Novi objekti za potpornu i inovativnu skrb pušteni u rad |
Q4 |
2025. |
Početak rada novih objekata prvog kontaktnog centra, centra za klinička ispitivanja, centra za njegu i Centra za obrazovanje. Očekuje se da će godišnji broj korisnika inovativne i potporne skrbi na Institutu za onkologiju u Masaryku porasti za 20 % u odnosu na 2019. Izgradnja podliježe otvorenim i javnim natječajima. Procjena potreba provodi se prije raspisivanja ponude. Dovršava se pilot-projekt Programa za osobe koje su preboljele rak. |
|||
DIO 2.: FINANCIJSKA POTPORA
1.Financijski doprinos
Obroci iz članka 2. stavka 2. organizirani su na sljedeći način:
1.1.Prvi obrok (bespovratna potpora):
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
|
172 |
C 3.1: Inovacije u obrazovanju u kontekstu digitalizacije – Ulaganje 2: Digitalna oprema za škole |
Ciljna vrijednost |
Broj digitalnih uređaja koje škole kupuju za učenje na daljinu |
|
72 |
C 1.6: Ubrzanje i digitalizacija procesa izgradnje – Reforma 1: Provedba novog zakona o gradnji i zoniranju u praksi |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu novog zakona o gradnji |
|
134 |
C 2.6: Zaštita prirode i prilagodba klimatskim promjenama – Ulaganje 2: Mali vodotoci i spremnici vode |
Ključna etapa |
Izjava Ministarstva poljoprivrede o popisu projekata kojima će se pružiti potpora u okviru ulaganja 2 |
|
168 |
C 3.1: Inovacije u obrazovanju u kontekstu digitalizacije – Reforma 1: Reforma kurikuluma i jačanje informatičkog obrazovanja |
Ključna etapa |
Odobravanje novih kurikuluma za jačanje digitalne pismenosti i računalnog razmišljanja |
|
51 |
C 1.4: Digitalno gospodarstvo i društvo, inovativna novoosnovana poduzeća i nove tehnologije – Ulaganje 2: Europski opservatorij za digitalne medije (EDMO) |
Ključna etapa |
Pokretanje Europskog opservatorija za digitalne medije za poduzetnike u Češkoj (CEDMO) |
|
102 |
C 2.2: Smanjenje potrošnje energije u javnom sektoru – Ulaganje 1: Poboljšanje energetske učinkovitosti državnih zgrada |
Ključna etapa |
Donošenje predloška ugovora od strane Ministarstva industrije i trgovine za usluge ugovaranja energetske učinkovitosti s jamstvom |
|
105 |
C 2.2: Smanjenje potrošnje energije u javnom sektoru – Ulaganje 2: Poboljšanje energetske učinkovitosti sustava javne rasvjete |
Ključna etapa |
Donošenje programske dokumentacije Ministarstva industrije i trgovine u vezi s mjerama obnove sustava javne rasvjete |
|
198 |
C 4.2: Novi kvazivlasnički instrumenti za promicanje poduzetništva i razvoja češko-moravske banke za jamstva i razvoj (ČMZRB) kao nacionalne razvojne banke – Reforma 1: Razvoj češko-moravske banke za jamstva i razvoj kao nacionalne razvojne banke |
Ključna etapa |
Donošenje srednjoročne strategije Češko-moravske banke za jamstva i razvoj (ČMZRB) koju su odobrili dioničari banke (koju čine ministarstva industrije i trgovine, financija i lokalnog razvoja) |
|
199 |
C 4.2: Novi kvazivlasnički instrumenti za promicanje poduzetništva i razvoja češko-moravske banke za jamstva i razvoj (ČMZRB) kao nacionalne razvojne banke – Reforma 1: Razvoj češko-moravske banke za jamstva i razvoj kao nacionalne razvojne banke |
Ključna etapa |
Provedba modela upravljanja za novi kvazivlasnički instrument |
|
200 |
C 4.2: Novi kvazivlasnički instrumenti za promicanje poduzetništva i razvoja češko-moravske banke za jamstva i razvoj (ČMZRB) kao nacionalne razvojne banke – Ulaganje 1: Razvoj nove linije kvazivlasničkih instrumenata kojima se podupire poduzetništvo |
Ključna etapa |
Sporazum o financiranju s Češko-moravskom bankom za jamstva i razvoj kao Nacionalnom razvojnom bankom (ČMZRB) |
|
203 |
C 4.3: Reforme za borbu protiv korupcije – Reforma 2: Reforma pravosuđa usmjerena na jačanje zakonodavnog okvira i transparentnosti u području sudova, sudaca, tužitelja i sudskih izvršitelja |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Zakona o sudovima i sucima |
|
208 |
C 4.3: Reforme za borbu protiv korupcije – Reforma 5: Kontrola i revizija |
Ključna etapa |
Izrada i provedba akcijskog plana o administrativnom sustavu koordinacijskog tijela, posebno u pogledu dostatnog i sustavnog sprečavanja sukoba interesa u kontekstu RRF-a. |
|
211 |
C 4.3: Reforme za borbu protiv korupcije – Reforma 5: Kontrola i revizija |
Ključna etapa |
Revizijska strategija kojom se osigurava neovisna i djelotvorna revizija provedbe RRF-a |
|
212 |
C 4.3: Reforme za borbu protiv korupcije – Reforma 5: Kontrola i revizija |
Ključna etapa |
Revizija definicije stvarnog vlasništva s obzirom na to da se odnosi na sustav kontrole RRF-a |
|
223 |
C 5.1: Istraživanje izvrsnosti i razvoj u zdravstvenom sektoru – Ulaganje 1: Javno istraživanje i razvojna potpora prioritetnim područjima medicinskih znanosti i povezanih društvenih znanosti |
Ključna etapa |
Pokretanje novog programa za istraživanje i razvoj |
|
226 |
C 5.2: Potpora istraživanju i razvoju u poduzećima i uvođenje inovacija u poslovnu praksu – Reforma 1: Osnivanje nacionalne koordinacijske skupine za potporu industrijskom istraživanju |
Ključna etapa |
Osnivanje nacionalne koordinacijske skupine za potporu industrijskom istraživanju |
|
236 |
C 6.2: Nacionalni plan za jačanje onkološke prevencije i skrbi – Reforma 1: Nacionalni onkološki program |
Ključna etapa |
Nacionalni onkološki program Češke Republike za razdoblje 2022.–2030. |
|
3 |
C 1.1: Digitalne usluge za građane i poduzeća – Reforma 2: e-zdravstvo |
Ključna etapa |
Definicija standarda interoperabilnosti u skladu s Europskim okvirom interoperabilnosti za e-zdravstvo i definiranje pravila kojima se uređuje telemedicina |
|
68 |
C 1.5: Digitalna tranzicija poduzeća – Reforma 1: Stvaranje platforme za digitalizaciju gospodarstva |
Ključna etapa |
Stvaranje platforme za digitalizaciju gospodarstva |
|
146 |
C 2.7: Kružno gospodarstvo, recikliranje i industrijska voda – Reforma 2: Dovršetak i provedba kružne strategije Češke za 2040. |
Ključna etapa |
Ministarstvo okoliša dovršilo je i donijelo kružnu strategiju Češke za 2040. |
|
184 |
C 3.3: Modernizacija službi za zapošljavanje i razvoj tržišta rada – Reforma 1: Razvoj politika tržišta rada |
Ključna etapa |
Osnivanje tripartitnog odbora za prekvalifikaciju i usavršavanje |
|
29 |
C 1.2: Digitalni sustavi javne uprave – Ulaganje 4:
|
Ključna etapa |
Analiza upravljanja podacima i uporabe podataka u pravosudnom sektoru i uvođenje skladišta podataka |
|
83 |
C 2.1: Održivi promet – Ulaganje 1: Nove tehnologije i digitalizacija željezničke infrastrukture |
Ključna etapa |
Definicija skupa projekata za ulaganje 1 |
|
86 |
C 2.1: Održivi promet – Ulaganje 2: Elektrifikacija željeznica |
Ključna etapa |
Definicija skupa projekata za ulaganje 2 |
|
89 |
C 2.1: Održivi promet – Ulaganje 3: Poboljšanje okoliša (potpora željezničkoj infrastrukturi) |
Ključna etapa |
Definicija skupa projekata za ulaganje 3 |
|
92 |
C 2.1: Održivi promet – Ulaganje 4: Sigurnost u cestovnom i željezničkom prometu (željeznički prijelazi, mostovi i tuneli, biciklističke staze i putovi bez prepreka) |
Ciljna vrijednost |
Završetak željezničko-cestovnih prijelaza s povećanom sigurnošću |
|
93 |
C 2.1: Održivi promet – Ulaganje 4: Sigurnost u cestovnom i željezničkom prometu (željeznički prijelazi, mostovi i tuneli, biciklističke staze i putovi bez prepreka) |
Ciljna vrijednost |
Završetak izgrađenih biciklističkih staza, pločnika i putova bez prepreka |
|
94 |
C 2.1: Održivi promet – Ulaganje 4: Sigurnost u cestovnom i željezničkom prometu (željeznički prijelazi, mostovi i tuneli, biciklističke staze i putovi bez prepreka) |
Ciljna vrijednost |
Završetak moderniziranih željezničkih mostova ili tunela |
|
131 |
C 2.6: Zaštita prirode i prilagodba klimatskim promjenama – Ulaganje 1: Obrana od poplava |
Ključna etapa |
Obavijest o dodjeli ugovora o zaštiti od poplava |
|
135 |
C 2.6: Zaštita prirode i prilagodba klimatskim promjenama – Ulaganje 2: Mali vodotoci i spremnici vode |
Ciljna vrijednost |
T1: Završetak 50 % projekata za male vodotoke i rezervoare vode |
|
176 |
C 3.2: Prilagodba školskih programa – Reforma 1: Preobrazba sveučilišta radi prilagodbe novim oblicima učenja i promjenjivim potrebama tržišta rada |
Ključna etapa |
Pokretanje programa za potporu preobrazbi sveučilišta |
|
207 |
C 4.3: Reforme za borbu protiv korupcije – Reforma 5: Kontrola i revizija |
Ključna etapa |
Sustav za prikupljanje, pohranu i stavljanje na raspolaganje podataka o svim krajnjim primateljima, uključujući sve stvarne vlasnike (kako je utvrđeno člankom 3. točkom 6. Direktive o sprečavanju pranja novca). |
|
209 |
C 4.3: Reforme za borbu protiv korupcije – Reforma 5: Kontrola i revizija |
Ključna etapa |
Mjere za sprečavanje sukoba interesa koje provodi koordinacijsko tijelo. |
|
210 |
C 4.3: Reforme za borbu protiv korupcije – Reforma 5: Kontrola i revizija |
Ključna etapa |
Repozitorijski sustav |
|
213 |
C 4.3: Reforme za borbu protiv korupcije – Reforma 5: Kontrola i revizija |
Ključna etapa |
Smjernice za izbjegavanje sukoba interesa i upravljanje njima |
|
214 |
C 4.3: Reforme za borbu protiv korupcije – Reforma 5: Kontrola i revizija |
Ključna etapa |
Postupci za izbjegavanje sukoba interesa u skladu s člankom 61. Financijske uredbe |
|
224 |
C 5.1: Istraživanje izvrsnosti i razvoj u zdravstvenom sektoru – Ulaganje 1: Javno istraživanje i razvojna potpora prioritetnim područjima medicinskih znanosti i povezanih društvenih znanosti |
Ciljna vrijednost |
Dodjela ugovora o javnoj nabavi najmanje četirima istraživačkim i razvojnim konzorcijima |
|
Iznos obroka |
1 066 888 563 EUR |
1.2.Drugi obrok (bespovratna potpora):
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
|
110 |
C 2.3: Prijelaz na čišće izvore energije – Reforma 1: Modernizacija distribucije toplinske energije u sustavima centraliziranog grijanja |
Ključna etapa |
Procjena dekarbonizacije centraliziranoga grijanja u Češkoj |
|
140 |
C 2.6: Zaštita prirode i prilagodba klimatskim promjenama – Ulaganje 4: Stvaranje šuma otpornih na klimatske promjene |
Ciljna vrijednost |
T1: Ponovno pošumljavanje 12 000 ha područja po ameliorativnim i stabilizirajućim vrstama drveća (vrste širokolisnog lišća i jele/abies alba) |
|
148 |
C 2.7: Kružno gospodarstvo, recikliranje i industrijska voda – Ulaganje 1: Izgradnja infrastrukture za recikliranje |
Ključna etapa |
Dodjela svih ugovora o javnoj nabavi za projekte kojima se ulaže u infrastrukturu za recikliranje od strane Ministarstva okoliša |
|
229 |
C 5.2: Potpora istraživanju i razvoju u poduzećima i uvođenje inovacija u poslovnu praksu – Ulaganje 3: Potpore za istraživanje i razvoj u području zaštite okoliša |
Ciljna vrijednost |
Istraživanje i razvoj u području okoliša |
|
7 |
C 1.1: Digitalne usluge za građane i poduzeća – Ulaganje 1: Digitalne usluge za krajnje korisnike |
Ključna etapa |
Potpuno funkcioniranje jedinstvenog digitalnog pristupnika |
|
11 |
C 1.1: Digitalne usluge za građane i poduzeća – Ulaganje 2: Razvoj otvorenih podataka i javnih podataka |
Ključna etapa |
Proširenje nacionalnog kataloga otvorenih podataka s naprednim funkcijama |
|
15 |
C 1.2: Digitalni sustavi javne uprave – Ulaganje 1:
|
Ključna etapa |
Uspješno uspostavljanje i rad univerzalne kontaktne točke koja klijentima omogućuje komunikaciju s javnom upravom na jednom mjestu. |
|
16 |
C 1.2: Digitalni sustavi javne uprave – Ulaganje 1:
|
Ključna etapa |
Uspješna nadogradnja i rad sustava ePassport (ePasy) i sustava viza EVC2 |
|
20 |
C 1.2: Digitalni sustavi javne uprave – Ulaganje 2:
|
Ključna etapa |
Završetak potpuno operativnog podatkovnog centra definiranog softverom, uključujući spremnike podataka. |
|
23 |
C 1.2: Digitalni sustavi javne uprave – Ulaganje 3:
|
Ključna etapa |
Modernizacija sigurnosnog informacijskog sustava i sustava upravljanja događajima češke policije i proširenje njegove uporabe za zaštitu u području kibersigurnosti dodatnih pet drugih informacijskih sustava, koji se odabiru na temelju studije rizika i izvedivosti |
|
25 |
C 1.2: Digitalni sustavi javne uprave – Reforma 1:
|
Ključna etapa |
Potpuno djelovanje triju centara za stručnost koji pružaju savjetodavne usluge tijelima koja provode promjene u informacijskim sustavima i ekosustavu e-uprave predviđene reformama i ulaganjima komponente 1.1 i B komponente 1.2 plana za oporavak |
|
30 |
C 1.2: Digitalni sustavi javne uprave – Ulaganje 4:
|
Ciljna vrijednost |
Povećanje broja novoopremljenih i povezanih soba za videokonferencije u pravosudnom sustavu kako bi se omogućila videokonferencija. |
|
50 |
C 1.4: Digitalno gospodarstvo i društvo, inovativna novoosnovana poduzeća i nove tehnologije – Ulaganje 1: Europski centar izvrsnosti za umjetnu inteligenciju za sigurnost i zaštitu građana |
Ključna etapa |
Pokretanje Europskog centra izvrsnosti za umjetnu inteligenciju za sigurnost i zaštitu građana |
|
55 |
C 1.4: Digitalno gospodarstvo i društvo, inovativna novoosnovana poduzeća i nove tehnologije – Ulaganje 5: Europska infrastruktura za usluge lanaca blokova (EBSI) – obveznice DLT-a za financiranje MSP-ova |
Ključna etapa |
Završetak tehničke provedbe EBSI-ja i pokretanje pilot-faze MSP-ova |
|
57 |
C 1.4: Digitalno gospodarstvo i društvo, inovativna novoosnovana poduzeća i nove tehnologije – Ulaganje 6: 5G demonstracijski projekti za primjenu u gradovima i industrijskim područjima |
Ciljna vrijednost |
Razvoj i rad referentnih aplikacija za pametne gradove |
|
67 |
C 1.4: Digitalno gospodarstvo i društvo, inovativna novoosnovana poduzeća i nove tehnologije – Ulaganje 13: Potpora istraživanju i razvoju u zrakoplovnoj industriji |
Ključna etapa |
Potpuno djelovanje najmanje jedne platforme za testiranje temeljene na dvostrukoj digitalnoj tehnologiji i opremi za digitalnu transformaciju u zrakoplovnoj industriji |
|
90 |
C 2.1: Održivi promet – Ulaganje 3: Poboljšanje okoliša (potpora željezničkoj infrastrukturi) |
Ciljna vrijednost |
Završetak 26 projekata iz unaprijed definiranog skupa projekata |
|
95 |
C 2.1: Održivi promet – Ulaganje 4: Sigurnost u cestovnom i željezničkom prometu (željeznički prijelazi, mostovi i tuneli, biciklističke staze i putovi bez prepreka) |
Ciljna vrijednost |
Završetak moderniziranih željezničkih mostova ili tunela |
|
96 |
C 2.1: Održivi promet – Ulaganje 4: Sigurnost u cestovnom i željezničkom prometu (željeznički prijelazi, mostovi i tuneli, biciklističke staze i putovi bez prepreka) |
Ciljna vrijednost |
Završetak željezničko-cestovnih prijelaza s povećanom sigurnošću |
|
97 |
C 2.1: Održivi promet – Ulaganje 4: Sigurnost u cestovnom i željezničkom prometu (željeznički prijelazi, mostovi i tuneli, biciklističke staze i putovi bez prepreka) |
Ciljna vrijednost |
Završetak izgrađenih biciklističkih staza, pločnika i putova bez prepreka |
|
111 |
C 2.3: Prijelaz na čišće izvore energije – Reforma 2: Modernizacija distribucije toplinske energije u sustavima centraliziranog grijanja |
Ključna etapa |
Procjena putanja održive opskrbe biomasom u Češkoj |
|
132 |
C 2.6: Zaštita prirode i prilagodba klimatskim promjenama – Ulaganje 1: Obrana od poplava |
Ciljna vrijednost |
T1: Završetak 20 projekata usmjerenih na uspostavu otporne zaštite od poplava. |
|
150 |
C 2.7: Kružno gospodarstvo, recikliranje i industrijska voda – Ulaganje 2: Kružna rješenja u poduzećima |
Ključna etapa |
Dodjela svih javnih ugovora za projekte kojima se ulaže u kružna rješenja u poduzećima od strane Ministarstva industrije i trgovine |
|
152 |
C 2.7: Kružno gospodarstvo, recikliranje i industrijska voda – Ulaganje 3: Ušteda vode u industriji |
Ključna etapa |
Dodjela svih javnih ugovora za projekte za uštedu i optimizaciju vode u industriji od strane Ministarstva industrije i trgovine |
|
161 |
C 2.9: Promicanje biološke raznolikosti i borba protiv suše – Ulaganje 1: Zaštita od suša i poplava grada Brna |
Ključna etapa |
Obavijest o dodjeli ugovora za projekte čiji je cilj zaštita od suša i poplava grada Brna. |
|
228 |
C 5.2: Potpora istraživanju i razvoju u poduzećima i uvođenje inovacija u poslovnu praksu – Ulaganje 2: Potpora za suradnju u području istraživanja i razvoja (u skladu sa strategijom pametne specijalizacije) |
Ciljna vrijednost |
Suradnja MSP-ova s javnom istraživačkom organizacijom u okviru nacionalnih centara stručnosti |
|
232 |
C 6.1: Povećanje otpornosti zdravstvenog sustava – Ulaganje 1: Osnivanje centra za simulaciju intenzivne medicine i optimizacija obrazovnog sustava |
Ključna etapa |
Poziv na podnošenje ponuda za izgradnju centra za simulaciju intenzivne medicine |
|
240 |
C 6.2: Nacionalni plan za jačanje onkološke prevencije i skrbi – Ulaganje 1: Izgradnja i osnivanje češkog onkološkog instituta |
Ključna etapa |
Studija izvedivosti koju je potvrdilo neovisno tijelo |
|
|
|
Iznos obroka |
807 375 129 EUR |
1.3.Treći obrok (bespovratna potpora):
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
|
139 |
C 2.6: Zaštita prirode i prilagodba klimatskim promjenama – Ulaganje 4: Stvaranje šuma otpornih na klimatske promjene |
Ključna etapa |
Izmjena ministarske uredbe o planiranju gospodarenja šumama (izmjena Dekreta br. 84/1996 zb. o planiranju upravljanja šumama) |
|
142 |
C 2.6: Zaštita prirode i prilagodba klimatskim promjenama – Ulaganje 5: Zadržavanje vode u šumi |
Ključna etapa |
T1: Završetak 40 projekata za kontrolu bujica (male drvene i prirodne brane) za usporavanje projekata površinskog otjecanja i zadržavanja vode u šumama (zadržavanje i mali spremnici). |
|
32 |
C 1.3: Digitalne mreže visokog kapaciteta – Reforma 1: Poboljšanje okruženja za postavljanje elektroničkih komunikacijskih mreža |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu mjera koje je pripremilo Ministarstvo industrije i trgovine s ciljem uspostave baze podataka o planovima projekata ulaganja i povećanja broja mjerenja kvalitete mreže |
|
70 |
C 1.5: Digitalna tranzicija poduzeća – Ulaganje 2: Europski referentni laboratorij za testiranje i eksperimentiranje |
Ciljna vrijednost |
Stvaranje europskog referentnog laboratorija za testiranje i eksperimentiranje |
|
78 |
C 2.1: Održivi promet – Reforma 1: Stvaranje alternativa energetski i prostorno intenzivnom cestovnom prijevozu |
Ključna etapa |
Odobrenje planova mobilnosti |
|
87 |
C 2.1: Održivi promet – Ulaganje 2: Elektrifikacija željeznica |
Ciljna vrijednost |
Završetak dvaju projekata iz unaprijed definiranog skupa projekata |
|
99 |
C 2.1: Održivi promet – Ulaganje 4: Sigurnost u cestovnom i željezničkom prometu (željeznički prijelazi, mostovi i tuneli, biciklističke staze i putovi bez prepreka) |
Ciljna vrijednost |
Završetak moderniziranih željezničkih mostova ili tunela |
|
|
|
Iznos obroka |
201 843 782 EUR |
1.4.Četvrti obrok (bespovratna potpora):
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
|
73 |
C 1.6: Ubrzanje i digitalizacija procesa izgradnje – Reforma 1: Provedba novog zakona o gradnji i zoniranju u praksi |
Ključna etapa |
Početak rada Vrhovnog ureda za graditeljstvo |
|
75 |
C 1.6: Ubrzanje i digitalizacija procesa izgradnje – Ulaganje 1: Stvaranje novog središnjeg informacijskog sustava („AIS”) |
Ključna etapa |
Središnji informacijski sustav potpuno je operativan |
|
127 |
C 2.5: Obnova zgrada i zaštita zraka – Ulaganje 2: Zamjena stacionarnih izvora onečišćenja u kućanstvima obnovljivim izvorima energije |
Ključna etapa |
Ugovoreni projekti za smanjenje potrošnje energije i emisija CO2 (od prvog tromjesečja 2020. do trećeg tromjesečja 2021.) |
|
128 |
C 2.5: Obnova zgrada i zaštita zraka – Ulaganje 2: Zamjena stacionarnih izvora onečišćenja u kućanstvima obnovljivim izvorima energije |
Ciljna vrijednost |
Smanjena potrošnja energije i emisija CO2 (35 % provedeno) |
|
144 |
C 2.7: Kružno gospodarstvo, recikliranje i industrijska voda – Reforma 1: Provedba novog zakonodavstva o gospodarenju otpadom u Češkoj |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu provedbenih odluka u skladu sa zakonodavstvom o gospodarenju otpadom koje je pripremilo Ministarstvo okoliša |
|
1 |
C 1.1: Digitalne usluge za građane i poduzeća – Reforma 1: Uvjeti za upravljanje skupom kvalitetnih podataka i osiguravanje kontroliranog pristupa podacima |
Ključna etapa |
Dovršetak revizije podataka na razini središnje vlasti i donošenje koncepcijskog dokumenta „Strategija kontroliranog pristupa podacima kako bi se osigurali uvjeti za kvalitetno upravljanje prikupljanjem podataka o javnoj upravi” od strane vlade, koji čini osnovu za novo zakonodavstvo o upravljanju podacima |
|
8 |
C 1.1: Digitalne usluge za građane i poduzeća – Ulaganje 1: Digitalne usluge za krajnje korisnike |
Ključna etapa |
Povezivanje sustava Sick Note sa regionalnim higijenskim postajama i projektom Pametna karantena koji je razvijen za borbu protiv zaraze bolešću COVID-19 u populaciji i dovršetak razvoja triju informacijskih sustava |
|
13 |
C 1.1: Digitalne usluge za građane i poduzeća – Ulaganje 3: Digitalna usluga za pravosuđe |
Ključna etapa |
Uvođenje nove tehnološke platforme portala Pravosuđe kojom se digitalne usluge stavljaju na raspolaganje građanima i koja je povezana sa središnjim Portalom građana |
|
14 |
C 1.1: Digitalne usluge za građane i poduzeća – Ulaganje 3: Digitalna usluga za pravosuđe |
Ciljna vrijednost |
Opremanje sudnica s pomoću uređaja za snimanje audiovizualnih podataka |
|
21 |
C 1.2: Digitalni sustavi javne uprave – Ulaganje 2:
|
Ključna etapa |
Dovršetak navedenih projekata za povećanje kapaciteta središnje točke usluga te modernizaciju i optimizaciju komunikacijske i informacijske infrastrukture i informacijskih sustava. |
|
27 |
C 1.2: Digitalni sustavi javne uprave – Reforma 2:
|
Ključna etapa |
Proširenje zajedničkog evidentiranja lijekova (e-recepti) na narkotike i psihotropne tvari te na elektroničke vaučere za medicinske proizvode |
|
49 |
C 1.4: Digitalno gospodarstvo i društvo, inovativna novoosnovana poduzeća i nove tehnologije – Reforma 2: Zajednička skupina za podršku strateškim tehnologijama i certifikaciju s Odborom za strateške tehnologije |
Ciljna vrijednost |
Broj poduzeća kojima je dodijeljena potvrda |
|
56 |
C 1.4: Digitalno gospodarstvo i društvo, inovativna novoosnovana poduzeća i nove tehnologije – Ulaganje 5: Europska infrastruktura za usluge lanaca blokova (EBSI) – obveznice DLT-a za financiranje MSP-ova |
Ciljna vrijednost |
Broj MSP-ova kojima je pružena potpora nakon uspješne pilot-faze ponudom digitalnih obveznica u okviru EBSI-ja |
|
59 |
C 1.4: Digitalno gospodarstvo i društvo, inovativna novoosnovana poduzeća i nove tehnologije – Ulaganje 7: Češki program „Rise-Up” |
Ciljna vrijednost |
Potpora projektima usmjerenima na inovacije u medicinskim i nemedicinskim tehnološkim rješenjima za suočavanje s posljedicama bolesti COVID-19 i njezinim gospodarskim i socijalnim posljedicama |
|
64 |
C 1.4: Digitalno gospodarstvo i društvo, inovativna novoosnovana poduzeća i nove tehnologije – Ulaganje 11: Eksperimentalna okruženja u skladu s prioritetima EU-a |
Ključna etapa |
Pokretanje dvaju regulatornih sigurnih okruženja u području financijske tehnologije i umjetne inteligencije |
|
65 |
C 1.4: Digitalno gospodarstvo i društvo, inovativna novoosnovana poduzeća i nove tehnologije – Ulaganje 11: Eksperimentalna okruženja u skladu s prioritetima EU-a |
Ciljna vrijednost |
Sudionici eksperimentalnih okruženja uz potporu eksperimentalnih okruženja |
|
79 |
C 2.1: Održivi promet – Reforma 1: Stvaranje alternativa energetski i prostorno intenzivnom cestovnom prijevozu |
Ključna etapa |
Odobrenje i stupanje na snagu novog koncepta teretnog prijevoza |
|
80 |
C 2.1: Održivi promet – Reforma 1: Stvaranje alternativa energetski i prostorno intenzivnom cestovnom prijevozu |
Ključna etapa |
Odobrenje planova usluga prijevoza. |
|
88 |
C 2.1: Održivi promet – Ulaganje 2: Elektrifikacija željeznica |
Ciljna vrijednost |
Završetak pet dodatnih projekata iz unaprijed definiranog skupa projekata |
|
91 |
C 2.1: Održivi promet – Ulaganje 3: Poboljšanje okoliša (potpora željezničkoj infrastrukturi) |
Ciljna vrijednost |
Završetak 26 dodatnih projekata iz unaprijed definiranog skupa projekata |
|
100 |
C 2.1: Održivi promet – Ulaganje 4: Sigurnost u cestovnom i željezničkom prometu (željeznički prijelazi, mostovi i tuneli, biciklističke staze i putovi bez prepreka) |
Ciljna vrijednost |
Završetak izgrađenih biciklističkih staza, pločnika i putova bez prepreka |
|
101 |
C 2.1: Održivi promet – Ulaganje 4: Sigurnost u cestovnom i željezničkom prometu (željeznički prijelazi, mostovi i tuneli, biciklističke staze i putovi bez prepreka) |
Ciljna vrijednost |
Završetak moderniziranih željezničkih mostova ili tunela |
|
103 |
C 2.2: Smanjenje potrošnje energije u javnom sektoru – Ulaganje 1: Poboljšanje energetske učinkovitosti državnih zgrada |
Ciljna vrijednost |
Dodjela 75 % svih javnih ugovora za projekte obnove zgrada kojima se ostvaruje ušteda primarne energije od najmanje 30 % |
|
108 |
C 2.2: Smanjenje potrošnje energije u javnom sektoru – Ulaganje 3: Poboljšanje energetske učinkovitosti javnih zgrada |
Ciljna vrijednost |
Dodjela 75 % svih javnih ugovora za projekte obnove zgrada kojima se ostvaruje ušteda primarne energije od najmanje 30 % |
|
133 |
C 2.6: Zaštita prirode i prilagodba klimatskim promjenama – Ulaganje 1: Obrana od poplava |
Ciljna vrijednost |
T2: Završetak dodatnih 20 projekata usmjerenih na uspostavu otporne zaštite od poplava. |
|
136 |
C 2.6: Zaštita prirode i prilagodba klimatskim promjenama – Ulaganje 2: Mali vodotoci i spremnici vode |
Ciljna vrijednost |
T2: Završetak 50 % dodatnih malih vodotoka i spremnika vode |
|
137 |
C 2.6: Zaštita prirode i prilagodba klimatskim promjenama – Ulaganje 3: Konsolidacija zemljišta |
Ciljna vrijednost |
Završetak projekata zelene infrastrukture kojima se promiče biološka raznolikost, uključujući biosredstva, bio koridore i sadnju lokalno tipičnog zelenila u poljoprivrednom krajoliku (u ha zemljišta za koje se ulaže). |
|
138 |
C 2.6: Zaštita prirode i prilagodba klimatskim promjenama – Ulaganje 3: Konsolidacija zemljišta |
Ciljna vrijednost |
Završetak mjera za zaštitu okoliša i prilagodbu klimatskim promjenama (u ha zemljišta na koje se odnosi ulaganje). |
|
145 |
C 2.7: Kružno gospodarstvo, recikliranje i industrijska voda – Reforma 1: Provedba novog zakonodavstva o gospodarenju otpadom u Češkoj |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu nacionalnog i regionalnog plana gospodarenja otpadom |
|
154 |
C 2.8: Revitalizacija napuštenih polja – Ulaganje 1: Potpora revitalizaciji određenih područja |
Ključna etapa |
Dodjela svih ugovora o javnoj nabavi za projekte kojima se revitaliziraju određena napuštena područja |
|
156 |
C 2.8: Revitalizacija napuštenih polja – Ulaganje 2: Potpora revitalizaciji područja javnog vlasništva za neposlovnu uporabu |
Ključna etapa |
Dodjela svih ugovora o javnoj nabavi za obnovu napuštenih ili neiskorištenih industrijskih područja u javnom vlasništvu |
|
158 |
C 2.8: Revitalizacija napuštenih polja – Ulaganje 3: Potpora revitalizaciji područja javnog vlasništva za poslovne svrhe |
Ključna etapa |
Dodjela svih ugovora o javnoj nabavi za obnovu napuštenih ili neiskorištenih industrijskih prostora u javnom vlasništvu za poslovnu uporabu |
|
183 |
C 3.2: Prilagodba školskih programa – Ulaganje 2: Podučavanje učenika |
Ciljna vrijednost |
Broj učenika koji su primili poduku |
|
186 |
C 3.3: Modernizacija službi za zapošljavanje i razvoj tržišta rada – Reforma 1: Razvoj politika tržišta rada |
Ključna etapa |
Baza podataka tečajeva prekvalifikacije i usavršavanja |
|
192 |
C 3.3: Modernizacija službi za zapošljavanje i razvoj tržišta rada – Reforma 2: Osiguravanje održivosti financiranja ustanova za skrb o djeci |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu zakona o skrbi za djecu (izmjena Zakona br. 247/2014 o pružanju usluga skrbi o djeci u dječjoj skupini) |
|
193 |
C 3.3: Modernizacija službi za zapošljavanje i razvoj tržišta rada – Reforma 3: Reforma dugotrajne skrbi |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu zakona o dugotrajnoj skrbi |
|
196 |
C 3.3: Modernizacija službi za zapošljavanje i razvoj tržišta rada – Ulaganje 3: Razvoj i modernizacija infrastrukture za socijalnu skrb |
Ciljna vrijednost |
T1: Broj vozila s niskom razinom emisija kupljenih za usluge socijalne prevencije, savjetovanja i kućne njege |
|
205 |
C 4.3: Reforme za borbu protiv korupcije – Reforma 3: Prikupljanje i analiza podataka o korupciji |
Ključna etapa |
Izrada metodologije za mjerenje korupcije u Češkoj Republici |
|
|
|
Iznos obroka |
1 095 723 389 EUR |
1.5.Peti obrok (bespovratna potpora):
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
|
143 |
C 2.6: Zaštita prirode i prilagodba klimatskim promjenama – Ulaganje 5: Zadržavanje vode u šumi |
Ključna etapa |
T2: Završetak 20 dodatnih projekata za kontrolu bujica (male drvene i prirodne brane) za usporavanje projekata površinskog otjecanja i zadržavanja vode u šumama (zadržavanje i mali rezervoari). |
|
174 |
C 3.1: Inovacije u obrazovanju u kontekstu digitalizacije – Ulaganje 2: Digitalna oprema za škole |
Ciljna vrijednost |
Broj škola koje primaju potporu s pomoću digitalnih tehnologija i opreme za promicanje digitalne pismenosti i provedbu novih kurikuluma u području IT-a |
|
18 |
C 1.2: Digitalni sustavi javne uprave – Ulaganje 1:
|
Ciljna vrijednost |
Ugovaranje provedbe projekata navedenih u informacijskom sustavu koji čine pozadinu razvoja informacijskih sustava za javnu upravu: |
|
48 |
C 1.4: Digitalno gospodarstvo i društvo, inovativna novoosnovana poduzeća i nove tehnologije – Reforma 2: Zajednička skupina za podršku strateškim tehnologijama i certifikaciju s Odborom za strateške tehnologije |
Ključna etapa |
Osnivanje i imenovanje tijela za ovjeravanje |
|
84 |
C 2.1: Održivi promet – Ulaganje 1: Nove tehnologije i digitalizacija željezničke infrastrukture |
Ciljna vrijednost |
Završetak dvaju projekata iz unaprijed definiranog skupa projekata. |
|
113 |
C 2.3: Prijelaz na čišće izvore energije – Ulaganje 2: Modernizacija distribucije toplinske energije u sustavima centraliziranog grijanja |
Ključna etapa |
Plan ulaganja u postrojenja za proizvodnju toplinske energije/električne energije |
|
179 |
C 3.2: Prilagodba školskih programa – Ulaganje 1: Razvoj odabranih ključnih akademskih centara |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora za izgradnju novih sveučilišnih objekata |
|
231 |
C 6.1: Povećanje otpornosti zdravstvenog sustava – Reforma 1: Poboljšanje obrazovanja zdravstvenih djelatnika |
Ključna etapa |
Elektronički sustav za upravljanje, administraciju i ocjenjivanje osposobljavanja zdravstvenih djelatnika |
|
Iznos obroka |
230 678 608 EUR |
1.6.Šesti obrok (bespovratna potpora):
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
|
125 |
C 2.5: Obnova zgrada i zaštita zraka – Ulaganje 1: Obnova i revitalizacija zgrada radi uštede energije |
Ključna etapa |
Ugovoreni projekti za smanjenje potrošnje energije (u razdoblju 2./2022.–7./2021.) |
|
141 |
C 2.6: Zaštita prirode i prilagodba klimatskim promjenama – Ulaganje 4: Pošumljavanje |
Ciljna vrijednost |
T2: Ponovno pošumljavanje dodatnih 24 000 ha područja po ameliorativnim i stabilizirajućim vrstama drveća (vrste širokolisnog lišća i jele/abies alba) |
|
9 |
C 1.1: Digitalne usluge za građane i poduzeća – Ulaganje 1: Digitalne usluge za krajnje korisnike |
Ključna etapa |
Potpuni rad 4 informacijska sustava |
|
12 |
C 1.1: Digitalne usluge za građane i poduzeća – Ulaganje 2: Razvoj otvorenih podataka i javnih podataka |
Ciljna vrijednost |
Povećanje broja proizvođača otvorenih podataka u javnoj upravi koji objavljuju otvorene podatke u nacionalnom katalogu otvorenih podataka |
|
17 |
C 1.2: Digitalni sustavi javne uprave – Ulaganje 1: Razvoj informacijskih sustava |
Ključna etapa |
Uspješno funkcioniranje integriranog sustava za strance kojim se smanjuje administrativno opterećenje stranaca i javnih službenika |
|
31 |
C 1.2: Digitalni sustavi javne uprave – Ulaganje 4:
|
Ciljna vrijednost |
Povećanje kapaciteta pohrane podataka |
|
36 |
C 1.3: Digitalne mreže visokog kapaciteta – Reforma 2: Potpora razvoju 5G ekosustava |
Ciljna vrijednost |
Objava studija s ciljem poboljšanja uvođenja 5G mreža od strane Ministarstva industrije i trgovine |
|
38 |
C 1.3: Digitalne mreže visokog kapaciteta – Ulaganje 1: Izgradnja veza visokog kapaciteta |
Ključna etapa |
Dodjela svih ugovora za bespovratna sredstva za povezivanje adresa s mrežom vrlo velikog kapaciteta (VHCN) od strane Ministarstva industrije i trgovine |
|
43 |
C 1.3: Digitalne mreže visokog kapaciteta – Ulaganje 3: Potpora razvoju mobilne infrastrukture 5G u bijelim područjima s intenzivnim ulaganjima u ruralna područja |
Ključna etapa |
Dodjela svih ugovora za bespovratna sredstva za povezivanje općina s vezom visokog kapaciteta |
|
45 |
C 1.3: Digitalne mreže visokog kapaciteta – Ulaganje 4: Znanstveno istraživanje povezano s razvojem 5G mreža i usluga |
Ključna etapa |
Dodjela svih ugovora za bespovratna sredstva za znanstveno-istraživačke projekte povezane s mrežama 5G |
|
53 |
C 1.4: Digitalno gospodarstvo i društvo, inovativna novoosnovana poduzeća i nove tehnologije – Ulaganje 3: Prijenos najbolje inozemne prakse te znanja i iskustva za digitalnu transformaciju, praćenje i istraživanje socioekonomskih posljedica krize (Institut Samuel Neaman) |
Ciljna vrijednost |
Uspostava češkog Instituta Samuel Neaman s međunarodnim dosegom, uključujući 5 sporazuma o međunarodnoj suradnji u obliku memoranduma kako bi se prenijela najbolja praksa u području digitalne transformacije |
|
54 |
C 1.4: Digitalno gospodarstvo i društvo, inovativna novoosnovana poduzeća i nove tehnologije – Ulaganje 4: Platforma za osposobljavanje MSP-ova za digitalnu transformaciju nakon pandemije bolesti COVID-19 |
Ciljna vrijednost |
Pokretanje platforme za osposobljavanje za upravljanje MSP-ovima i uključivanje najmanje 200 MSP-ova u aktivnosti prekvalifikacije i usavršavanja usmjerene na digitalnu transformaciju |
|
60 |
C 1.4: Digitalno gospodarstvo i društvo, inovativna novoosnovana poduzeća i nove tehnologije – Ulaganje 8: Poticanje poduzetništva i inovativnih poduzeća |
Ciljna vrijednost |
Broj novoosnovanih poduzeća koja primaju potporu putem inovacijskih središta i partnerskih organizacija programa |
|
69 |
C 1.5: Digitalna tranzicija poduzeća – Ulaganje 1: Europski i nacionalni digitalnoinovacijski centri |
Ciljna vrijednost |
Stvaranje funkcionalnih i međusobno povezanih europskih i nacionalnih digitalnoinovacijskih centara |
|
76 |
C 1.6: Ubrzanje i digitalizacija procesa izgradnje – Ulaganje 2: Razvoj i uporaba podataka javne uprave u prostornom planiranju |
Ključna etapa |
Stvaranje standardizirane baze podataka prostorne analitičke dokumentacije |
|
77 |
C 1.6: Ubrzanje i digitalizacija procesa izgradnje – Ulaganje 3: Iskorištavanje punih koristi od digitalizacije zgrada |
Ključna etapa |
Informatički sustavi koji podržavaju digitalizaciju postupka izdavanja građevinskih dozvola potpuno su operativni |
|
85 |
C 2.1: Održivi promet – Ulaganje 1: Nove tehnologije i digitalizacija željezničke infrastrukture |
Ciljna vrijednost |
Završetak šest dodatnih projekata iz unaprijed definiranog skupa projekata. |
|
98 |
C 2.1: Održivi promet – Ulaganje 4: Sigurnost u cestovnom i željezničkom prometu (željeznički prijelazi, mostovi i tuneli, biciklističke staze i putovi bez prepreka) |
Ciljna vrijednost |
Završetak željezničko-cestovnih prijelaza s povećanom sigurnošću |
|
106 |
C 2.2: Smanjenje potrošnje energije u javnom sektoru – Ulaganje 2: Poboljšanje energetske učinkovitosti sustava javne rasvjete |
Ciljna vrijednost |
Dodjela 80 % svih ugovora o javnoj nabavi za obnovu ustava javne rasvjete kojima se postiže ušteda primarne energije od najmanje 30 % |
|
160 |
C 2.9: Promicanje biološke raznolikosti i borba protiv suše – Reforma 1: Izmjena Zakona o upravljanju vodama |
Ključna etapa |
Izmjena Zakona o upravljanju vodama (Zakon br. 254/2001 zb.) čiji je cilj sustavni pristup upravljanju sušom i nestašicom vode. |
|
170 |
C 3.1: Inovacije u obrazovanju u kontekstu digitalizacije – Ulaganje 1: Provedba revidiranog nastavnog plana i digitalnih vještina nastavnika |
Ključna etapa |
Stvaranje digitalne platforme za učinkovitu razmjenu obrazovnih resursa |
|
194 |
C 3.3: Modernizacija službi za zapošljavanje i razvoj tržišta rada – Ulaganje 3: Razvoj i modernizacija infrastrukture za socijalnu skrb |
Ciljna vrijednost |
T1: Broj izgrađenih ili rekonstruiranih stambenih objekata u zajednici |
|
197 |
C 3.3: Modernizacija službi za zapošljavanje i razvoj tržišta rada – Ulaganje 3: Razvoj i modernizacija infrastrukture za socijalnu skrb |
Ciljna vrijednost |
T2: Broj vozila s niskom razinom emisija kupljenih za usluge socijalne prevencije, savjetovanja i kućne njege |
|
202 |
C 4.3: Reforme za borbu protiv korupcije – Reforma 1: Zaštita zviždača |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu zakona o zaštiti zviždača i pratećeg zakona o izmjeni |
|
204 |
C 4.3: Reforme za borbu protiv korupcije – Reforma 2: Reforma pravosuđa usmjerena na jačanje zakonodavnog okvira i transparentnosti u području sudova, sudaca, tužitelja i sudskih izvršitelja |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu zakona o postupcima u slučajevima sudaca, tužitelja i sudskih izvršitelja |
|
218 |
C 4.5: Razvoj kulturnog i kreativnog sektora – Reforma 1: Status umjetnika |
Ciljna vrijednost |
Broj stručnjaka u području kulture i kreativnosti kojima se pruža potpora pružanjem vještina |
|
220 |
C 4.5: Razvoj kulturnog i kreativnog sektora – Reforma 2: Zakonodavna reforma kojom se uvodi financiranje kulturnih institucija iz više fondova |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu zakonodavne izmjene kojom se omogućuje zajedničko financiranje kulture iz više izvora |
|
234 |
C 6.1: Povećanje otpornosti zdravstvenog sustava – Ulaganje 2: Rehabilitacijska skrb za pacijente koji se oporavljaju od kritičnih stanja |
Ciljna vrijednost |
Potpora rehabilitacijskoj skrbi |
|
Iznos obroka |
807 375 129 EUR |
1.7.Sedmi obrok (bespovratna potpora):
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
|
47 |
C 1.4: Digitalno gospodarstvo i društvo, inovativna novoosnovana poduzeća i nove tehnologije – Reforma 1: Institucijska reforma sustava koordinacije i potpore za digitalnu transformaciju gospodarstva (uklj. RIS3) |
Ključna etapa |
Provedba organizacijskih promjena u reformi strukture javnih tijela koja nadziru digitalnu transformaciju gospodarstva |
|
237 |
C 6.2: Nacionalni plan za jačanje onkološke prevencije i skrbi – Reforma 2: Podupiranje i poboljšanje kvalitete programa preventivnog pregleda |
Ključna etapa |
Imenovanje institucije odgovorne za koordinaciju programa onkoloških probira |
|
Iznos obroka |
57 669 652 EUR |
1.8.Osmi obrok (bespovratna potpora):
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
|
147 |
C 2.7: Kružno gospodarstvo, recikliranje i industrijska voda – Reforma 2: Dovršetak i provedba kružne strategije Češke za 2040. |
Ključna etapa |
Dovršetak izvješća o praćenju u kojem se ocjenjuje stanje provedbe kružne strategije Češka 2040. |
|
169 |
C 3.1: Inovacije u obrazovanju u kontekstu digitalizacije – Reforma 1: Reforma kurikuluma i jačanje informatičkog obrazovanja |
Ključna etapa |
Primjena u školama novih kurikuluma za jačanje digitalne pismenosti i računalnog razmišljanja |
|
230 |
C 5.2: Potpora istraživanju i razvoju u poduzećima i uvođenje inovacija u poslovnu praksu – Ulaganje 4: Potpore za istraživanje i razvoj u sinergijskim učincima s Okvirnim programom za istraživanje i inovacije |
Ciljna vrijednost |
Istraživanje i razvoj u sinergijskim učincima s Okvirnim programom za istraživanje i inovacije |
|
2 |
C 1.1: Digitalne usluge za građane i poduzeća – Reforma 1: Uvjeti za upravljanje skupom kvalitetnih podataka i osiguravanje kontroliranog pristupa podacima |
Ciljna vrijednost |
Uvođenje novih metodologija za upravljanje podacima u javnoj upravi |
|
4 |
C 1.1: Digitalne usluge za građane i poduzeća – Reforma 2: e-zdravstvo |
Ciljna vrijednost |
Broj novih usluga telemedicine koje su uvedene i stavljene na raspolaganje pacijentima |
|
5 |
C 1.1: Digitalne usluge za građane i poduzeća – Reforma 2: e-zdravstvo |
Ciljna vrijednost |
Završetak projekata za provedbu novih digitalnih zdravstvenih usluga. |
|
6 |
C 1.1: Digitalne usluge za građane i poduzeća – Reforma 2: e-zdravstvo |
Ciljna vrijednost |
Povezivanje pružatelja zdravstvenih usluga/medicinske opreme s uslugama e-zdravstva u skladu s pravilima interoperabilnosti i potpuni rad portala e-zdravstva s povećanom funkcionalnošću i katalogom usluga |
|
19 |
C 1.2: Digitalni sustavi javne uprave – Ulaganje 1:
|
Ciljna vrijednost |
Uspješno funkcioniranje novih ili nadograđenih informacijskih sustava javne uprave, što uključuje dovršetak projekata ugovorenih u okviru 16. cilja |
|
24 |
C 1.2: Digitalni sustavi javne uprave – Ulaganje 3:
|
Ciljna vrijednost |
Završetak projekata koji su doveli do povećanja broja informacijskih sustava čija je kibersigurnost ojačana u skladu sa Zakonom br. 181/2014 zb. o kibersigurnosti |
|
26 |
C 1.2: Digitalni sustavi javne uprave – Reforma 1:
|
Ciljna vrijednost |
Savjetovanja i pomoć pružena o temama povezanima s mjerama u okviru komponenti 1.1 i 1.2 i ulaganjima komponente A 1.1 i komponente B 1.2 plana za oporavak u opsegu od najmanje pet radnih dana, koje se pružaju posebnim tijelima javne uprave |
|
28 |
C 1.2: Digitalni sustavi javne uprave – Reforma 2:
|
Ključna etapa |
Završetak projekata konsolidacije i razvoja elektroničke zdravstvene infrastrukture kako bi se uspostavile međusobno povezane baze podataka i poboljšale digitalne zdravstvene usluge |
|
33 |
C 1.3: Digitalne mreže visokog kapaciteta – Reforma 1: Poboljšanje okruženja za postavljanje elektroničkih komunikacijskih mreža |
Ciljna vrijednost |
Dovršavanje objekata digitalnih tehničkih karata (DTM) za osnovnu prostornu situaciju |
|
34 |
C 1.3: Digitalne mreže visokog kapaciteta – Reforma 1: Poboljšanje okruženja za postavljanje elektroničkih komunikacijskih mreža |
Ciljna vrijednost |
Završetak objekata digitalnih tehničkih karata (DTM) za mreže prometne i tehničke infrastrukture |
|
35 |
C 1.3: Digitalne mreže visokog kapaciteta – Reforma 1: Poboljšanje okruženja za postavljanje elektroničkih komunikacijskih mreža |
Ciljna vrijednost |
Završetak mjerenja kvalitete elektroničke komunikacije |
|
37 |
C 1.3: Digitalne mreže visokog kapaciteta – Reforma 2: Potpora razvoju 5G ekosustava |
Ključna etapa |
Ministarstvo industrije i trgovine objavilo je smjernice o uvođenju 5G mreža |
|
40 |
C 1.3: Digitalne mreže visokog kapaciteta – Ulaganje 2: Obuhvaća 5G koridore i promiče razvoj 5G mreže |
Ciljna vrijednost |
Završetak poboljšane pokrivenosti 5G signalom na odabranim željezničkim koridorima |
|
41 |
C 1.3: Digitalne mreže visokog kapaciteta – Ulaganje 2: Obuhvaća 5G koridore i promiče razvoj 5G mreže |
Ciljna vrijednost |
Završetak opremanja željezničkih vagona repetitorima za pasivne zidove pokrivenosti mobilnim signalom |
|
42 |
C 1.3: Digitalne mreže visokog kapaciteta – Ulaganje 2: Obuhvaća 5G koridore i promiče razvoj 5G mreže |
Ključna etapa |
Ugradnja i ispitivanje uvođenja inteligentnog prometnog sustava (C-ITS). |
|
46 |
C 1.3: Digitalne mreže visokog kapaciteta – Ulaganje 4: Znanstveno istraživanje povezano s razvojem 5G mreža i usluga |
Ciljna vrijednost |
Završetak znanstveno-istraživačkih projekata povezanih s 5G mrežama |
|
52 |
C 1.4: Digitalno gospodarstvo i društvo, inovativna novoosnovana poduzeća i nove tehnologije – Ulaganje 2: Europski opservatorij za digitalne medije (EDMO) |
Ciljna vrijednost |
Najmanji broj statistički relevantnih članova panela uključenih u indeks CEDMO-a |
|
58 |
C 1.4: Digitalno gospodarstvo i društvo, inovativna novoosnovana poduzeća i nove tehnologije – Ulaganje 6: 5G demonstracijski projekti za primjenu u gradovima i industrijskim područjima |
Ciljna vrijednost |
Proširenje primjene slučajeva uporabe za programe Pametni gradovi i Industrija 4.0 |
|
61 |
C 1.4: Digitalno gospodarstvo i društvo, inovativna novoosnovana poduzeća i nove tehnologije – Ulaganje 9: Pokusni fondovi za zajednička ulaganja za razvoj ulaganja u početnoj fazi, strateških tehnologija i supsidijarnih sveučilišta u okviru europskih centara izvrsnosti |
Ključna etapa |
Pokretanje fondova fondova i ulaganje triju imenovanih fondova (fond za ulaganja u početnoj fazi, fond za strateške tehnologije i pomoćni fond) |
|
62 |
C 1.4: Digitalno gospodarstvo i društvo, inovativna novoosnovana poduzeća i nove tehnologije – Ulaganje 9: Pokusni fondovi za zajednička ulaganja za razvoj ulaganja u početnoj fazi, strateških tehnologija i supsidijarnih sveučilišta u okviru europskih centara izvrsnosti |
Ciljna vrijednost |
Ulaganja u novoosnovana i tehnološka novoosnovana i supsidijarna poduzeća |
|
63 |
C 1.4: Digitalno gospodarstvo i društvo, inovativna novoosnovana poduzeća i nove tehnologije – Ulaganje 10: Internacionalizacija novoosnovanih poduzeća |
Ciljna vrijednost |
Potpora međunarodnom širenju novoosnovanih poduzeća savjetovanjem, mentoriranjem usluga poslovnog savjetovanja, programima ubrzavanja razvoja |
|
66 |
C 1.4: Digitalno gospodarstvo i društvo, inovativna novoosnovana poduzeća i nove tehnologije – Ulaganje 12: Izgradnja kvantne komunikacijske infrastrukture |
Ključna etapa |
Završetak faze izgradnje i pokusnog rada optičke kvantne mreže |
|
71 |
C 1.5: Digitalna tranzicija poduzeća – Ulaganje 3: Digitalna transformacija proizvodnih i neproizvodnih poduzeća i povećanje njihove otpornosti |
Ciljna vrijednost |
Izravna potpora poduzećima za digitalnu transformaciju |
|
74 |
C 1.6: Ubrzanje i digitalizacija procesa izgradnje – Reforma 1: Provedba novog zakona o gradnji i zoniranju u praksi |
Ciljna vrijednost |
Skraćivanje postupka izdavanja građevinske dozvole za najmanje dvije godine |
|
81 |
C 2.1: Održivi promet – Reforma 1: Stvaranje alternativa energetski i prostorno intenzivnom cestovnom prijevozu |
Ciljna vrijednost |
Povećanje modalnog udjela javnog prijevoza u češkim gradovima s više od 250 000 stanovnika i gradovima s više od 75 000 stanovnika u Češkoj |
|
82 |
C 2.1: Održivi promet – Reforma 1: Stvaranje alternativa energetski i prostorno intenzivnom cestovnom prijevozu |
Ciljna vrijednost |
Povećanje modalnog udjela biciklizma u CZ-u s više od 250 000 stanovnika i gradovima s više od 75 000 stanovnika |
|
115 |
C 2.4: Čista mobilnost – Ulaganje 1: Izgradnja infrastrukture za javni prijevoz u Pragu |
Ciljna vrijednost |
Broj stanica za punjenje grada Praga |
|
116 |
C 2.4: Čista mobilnost – Ulaganje 1: Izgradnja infrastrukture za javni prijevoz u Pragu |
Ciljna vrijednost |
Broj kilometara ceste s dinamičnim naplatom za grad Prag |
|
117 |
C 2.4: Čista mobilnost – Ulaganje 2: Izgradnja infrastrukture – mjesta za punjenje privatnih poduzeća |
Ciljna vrijednost |
Broj stanica za punjenje postavljenih za privatna poduzeća |
|
118 |
C 2.4: Čista mobilnost – Ulaganje 3: Građevinska infrastruktura – mjesta za punjenje stambenih zgrada |
Ciljna vrijednost |
Broj stanica za punjenje postavljenih u stambenim zgradama |
|
119 |
C 2.4: Čista mobilnost – Ulaganje 4: Potpore za kupnju vozila – vozila (električna, H2, bicikli) za privatna poduzeća |
Ciljna vrijednost |
Broj vozila (električna, H2, bicikli) za privatna poduzeća |
|
120 |
C 2.4: Čista mobilnost – Ulaganje 5: Potpore za kupnju vozila (električna, H2) i infrastrukture za općine, regije, državnu upravu i druga javna tijela |
Ciljna vrijednost |
Broj vozila (električna, H2) za općine, regije, državnu upravu |
|
121 |
C 2.4: Čista mobilnost – Ulaganje 5: Potpore za kupnju vozila (električna, H2) i infrastrukture za općine, regije, državnu upravu i druga javna tijela |
Ciljna vrijednost |
Broj stanica za punjenje za općine, regije, državnu upravu i ostala javna tijela |
|
123 |
C 2.5: Obnova zgrada i zaštita zraka – Reforma 1: Obnova i revitalizacija zgrada radi uštede energije |
Ključna etapa |
Usluge savjetovanja i osposobljavanja za val obnove u sektoru kućanstava i raspored provedbe mjera uključenih u planove za kvalitetu zraka |
|
124 |
C 2.5: Obnova zgrada i zaštita zraka – Reforma 2: Potpora za pripremu pretprojekta i potpora energetskim projektima zajednice |
Ciljna vrijednost |
Savjetodavne usluge o energetskim zajednicama |
|
126 |
C 2.5: Obnova zgrada i zaštita zraka – Ulaganje 1: Obnova i revitalizacija zgrada radi uštede energije |
Ciljna vrijednost |
Smanjenje potrošnje energije i emisija CO2 |
|
129 |
C 2.5: Obnova zgrada i zaštita zraka – Ulaganje 2: Zamjena stacionarnih izvora onečišćenja u kućanstvima obnovljivim izvorima energije |
Ciljna vrijednost |
Smanjenje potrošnje energije i emisija CO2 |
|
130 |
C 2.5: Obnova zgrada i zaštita zraka – Ulaganje 3: Potpora pripremi predprojekata i podizanju svijesti, obrazovanju, osposobljavanju i informiranju u području uštede energije i smanjenja emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćivača zraka |
Ciljna vrijednost |
Pretprojekti za pripremu projekata, studije, osposobljavanja i energetski projekti zajednice |
|
149 |
C 2.7: Kružno gospodarstvo, recikliranje i industrijska voda – Ulaganje 1: Izgradnja infrastrukture za recikliranje |
Ciljna vrijednost |
Završetak projekata ulaganja u infrastrukturu za recikliranje |
|
151 |
C 2.7: Kružno gospodarstvo, recikliranje i industrijska voda – Ulaganje 2: Kružna rješenja u poduzećima |
Ciljna vrijednost |
Završetak projekata kojima se ulaže u kružna rješenja u poduzećima |
|
153 |
C 2.7: Kružno gospodarstvo, recikliranje i industrijska voda – Ulaganje 3: Ušteda vode u industriji |
Ciljna vrijednost |
Završetak projekata za uštedu i optimizaciju vode u industriji |
|
155 |
C 2.8: Revitalizacija napuštenih polja – Ulaganje 1: Potpora revitalizaciji određenih područja |
Ciljna vrijednost |
Završetak projekata energetske revitalizacije na određenim napuštenim poljima |
|
157 |
C 2.8: Revitalizacija napuštenih polja – Ulaganje 2: Potpora revitalizaciji područja javnog vlasništva za neposlovnu uporabu |
Ciljna vrijednost |
Završetak projekata energetske revitalizacije napuštenih ili neiskorištenih industrijskih područja u vlasništvu općina i regija za neposlovnu uporabu |
|
159 |
C 2.8: Revitalizacija napuštenih polja – Ulaganje 3: Potpora revitalizaciji područja javnog vlasništva za poslovne svrhe |
Ciljna vrijednost |
Završetak projekata energetske revitalizacije napuštenih ili neiskorištenih industrijskih područja u vlasništvu općina i regija za poslovnu uporabu |
|
162 |
C 2.9: Promicanje biološke raznolikosti i borba protiv suše – Ulaganje 1: Zaštita od suša i poplava grada Brna |
Ciljna vrijednost |
Završetak mjera zaštite od poplava koje se temelje na prirodi kako bi se zaštitio grad Brno |
|
163 |
C 2.9: Promicanje biološke raznolikosti i borba protiv suše – Ulaganje 2: Upravljanje kišnicom u gradskim aglomeracijama |
Ciljna vrijednost |
Povećanje količine kišnice zadržane mjerama upravljanja kišnicom u urbanim područjima. |
|
164 |
C 2.9: Promicanje biološke raznolikosti i borba protiv suše – Ulaganje 3: Zaštićena područja uključujući područja mreže Natura 2000 i zaštićene biljne i životinjske vrste |
Ciljna vrijednost |
Završetak projekata usmjerenih na očuvanje zaštićenih područja, uključujući područja mreže Natura 2000 i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta. |
|
165 |
C 2.9: Promicanje biološke raznolikosti i borba protiv suše – Ulaganje 4: Prilagodba vodnih, nešumskih i šumskih ekosustava klimatskim promjenama |
Ključna etapa |
Završetak projekata za prilagodbu vodnih, nešumskih i šumskih ekosustava klimatskim promjenama |
|
166 |
C 2.9: Promicanje biološke raznolikosti i borba protiv suše – Ulaganje 4: Prilagodba vodnih, nešumskih i šumskih ekosustava klimatskim promjenama |
Ciljna vrijednost |
Procjena potencijala zadržavanja vode u krajoliku i prijedlog konkretnih mjera |
|
167 |
C 2.9: Promicanje biološke raznolikosti i borba protiv suše – Ulaganje 4: Prilagodba vodnih, nešumskih i šumskih ekosustava klimatskim promjenama |
Ciljna vrijednost |
Provedba predloženih mjera za zadržavanje vode |
|
173 |
C 3.1: Inovacije u obrazovanju u kontekstu digitalizacije – Ulaganje 2: Digitalna oprema za škole |
Ključna etapa |
Broj informatičkih uređaja kupljenih za školski fond mobilnih digitalnih uređaja za učenike u nepovoljnom položaju |
|
181 |
C 3.2: Prilagodba školskih programa – Reforma 2: Potpora školama u nepovoljnom položaju |
Ciljna vrijednost |
Broj škola u nepovoljnom položaju koje primaju potporu |
|
182 |
C 3.2: Prilagodba školskih programa – Reforma 2: Potpora školama u nepovoljnom položaju |
Ključna etapa |
Prijedlog novog sustava financiranja škola u skladu sa socioekonomskim nepovoljnim položajem |
|
185 |
C 3.3: Modernizacija službi za zapošljavanje i razvoj tržišta rada – Reforma 1: Razvoj politika tržišta rada |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu izmijenjenog Zakona o zapošljavanju kojim se povećava učinkovitost službi za zapošljavanje i bolje usmjeravanje na najranjivije skupine |
|
187 |
C 3.3: Modernizacija službi za zapošljavanje i razvoj tržišta rada – Ulaganje 1: Razvoj politika tržišta rada |
Ciljna vrijednost |
Broj osoba koje su dobile prekvalifikaciju i usavršavanje digitalnih vještina i vještina potrebnih za Industriju 4.0 |
|
188 |
C 3.3: Modernizacija službi za zapošljavanje i razvoj tržišta rada – Reforma 1: Razvoj politika tržišta rada |
Ciljna vrijednost |
Broj regionalnih centara za osposobljavanje uspostavljenih radi promicanja Industrije 4.0 |
|
189 |
C 3.3: Modernizacija službi za zapošljavanje i razvoj tržišta rada – Ulaganje 2: Povećanje kapaciteta predškolskih ustanova |
Ciljna vrijednost |
Broj obnovljenih postojećih predškolskih ustanova |
|
190 |
C 3.3: Modernizacija službi za zapošljavanje i razvoj tržišta rada – Ulaganje 2: Povećanje kapaciteta predškolskih ustanova |
Ciljna vrijednost |
Broj novih predškolskih ustanova |
|
191 |
C 3.3: Modernizacija službi za zapošljavanje i razvoj tržišta rada – Ulaganje 2: Povećanje kapaciteta predškolskih ustanova |
Ciljna vrijednost |
Broj novih mjesta u predškolskim ustanovama |
|
195 |
C 3.3: Modernizacija službi za zapošljavanje i razvoj tržišta rada – Ulaganje 3: Razvoj i modernizacija infrastrukture za socijalnu skrb |
Ciljna vrijednost |
T2: Broj izgrađenih ili rekonstruiranih stambenih objekata u zajednici |
|
201 |
C 4.2: Novi kvazivlasnički instrumenti za promicanje poduzetništva i razvoja češko-moravske banke za jamstva i razvoj (ČMZRB) kao nacionalne razvojne banke – Ulaganje 1: Razvoj nove linije kvazivlasničkih instrumenata kojima se podupire poduzetništvo |
Ciljna vrijednost |
Ulaganja u iznosu od ukupno 32 400 000 EUR u kvazivlasničke instrumente kojima se podupiru održivi projekti MSP-ova |
|
215 |
C 4.4: Poboljšanje učinkovitosti javne uprave – Reforma 1: Povećati učinkovitost, usmjerenost na stranke i primjenu načela donošenja odluka na temelju dokaza u javnoj upravi |
Ključna etapa |
Ministarstvo unutarnjih poslova dovršava bazu podataka s relevantnim podacima o procesima, učinkovitosti i kapacitetima osoblja u javnoj upravi |
|
216 |
C 4.4: Poboljšanje učinkovitosti javne uprave – Reforma 1: Povećati učinkovitost, usmjerenost na stranke i primjenu načela donošenja odluka na temelju dokaza u javnoj upravi |
Ciljna vrijednost |
Završetak osposobljavanja koje je akreditiralo Ministarstvo unutarnjih poslova o pristupima usmjerenim na klijente za osoblje središnjih, regionalnih ili lokalnih tijela |
|
217 |
C 4.5: Razvoj kulturnog i kreativnog sektora – Reforma 1: Status umjetnika |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Zakona o statusu umjetnika |
|
219 |
C 4.5: Razvoj kulturnog i kreativnog sektora – Ulaganje 1: Razvoj regionalnih kulturnih i kreativnih sektora |
Ciljna vrijednost |
Otvaranje novih regionalnih kulturnih i kreativnih centara javnosti |
|
221 |
C 4.5: Razvoj kulturnog i kreativnog sektora – Ulaganje 2: Digitalizacija kulturnog i kreativnog sektora |
Ciljna vrijednost |
Broj dovršenih projekata digitalizacije kulturnog sadržaja |
|
222 |
C 4.5: Razvoj kulturnog i kreativnog sektora – Ulaganje 3: Kreativni vaučeri |
Ciljna vrijednost |
Broj kreativnih vaučera dodijeljenih MSP-ovima |
|
225 |
C 5.1: Istraživanje izvrsnosti i razvoj u zdravstvenom sektoru – Ulaganje 1: Javno istraživanje i razvojna potpora prioritetnim područjima medicinskih znanosti i povezanih društvenih znanosti |
Ciljna vrijednost |
Potvrđivanje najmanje četiriju nacionalnih istraživačkih i razvojnih konzorcija i njihova integracija u češki istraživački i razvojni sustav kao nacionalna istraživačka tijela |
|
233 |
C 6.1: Povećanje otpornosti zdravstvenog sustava – Ulaganje 1: Osnivanje centra za simulaciju intenzivne medicine i optimizacija obrazovnog sustava |
Ključna etapa |
Centar za simulaciju intenzivne medicine pušten u rad |
|
235 |
C 6.1: Povećanje otpornosti zdravstvenog sustava – Ulaganje 3: Izgradnja centra za kardiovaskularnu i transplantacijsku medicinu |
Ključna etapa |
Centar za kardiovaskularnu i transplantacijsku medicinu potpuno operativan |
|
243 |
C 6.2: Nacionalni plan za jačanje onkološke prevencije i skrbi – Ulaganje 3: Osnivanje i razvoj Centra za onkološki prevenciju i infrastrukturu za inovativnu i potpornu skrb na Institutu za rak Masaryk |
Ključna etapa |
Centar za prevenciju raka pri Institutu za rak Masaryk |
|
244 |
C 6.2: Nacionalni plan za jačanje onkološke prevencije i skrbi – Ulaganje 3: Osnivanje i razvoj Centra za prevenciju raka i infrastrukture za inovativnu i potpornu skrb na Institutu za rak Masaryk |
Ključna etapa |
Proširenje objekata za inovativnu i potpornu skrb na Institutu za onkologiju Masaryk |
|
|
|
Iznos obroka |
2 162 611 952 EUR |
1.9.Deveti obrok (bespovratna potpora):
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
|
10 |
C 1.1: Digitalne usluge za građane i poduzeća – Ulaganje 1: Digitalne usluge za krajnje korisnike |
Ciljna vrijednost |
Završetak navedenih projekata koji dovode do povećanja broja ispunjenih obrazaca koje su fizičke i pravne osobe elektroničkim putem poslale državnim tijelima (putem portala ili digitalnih sandučića elektroničke pošte) |
|
39 |
C 1.3: Digitalne mreže visokog kapaciteta – Ulaganje 1: Izgradnja veza visokog kapaciteta |
Ciljna vrijednost |
Završetak točaka s adresama povezanih s mrežom vrlo velikog kapaciteta (VHCN) |
|
44 |
C 1.3: Digitalne mreže visokog kapaciteta – Ulaganje 3: Potpora razvoju mobilne infrastrukture 5G u bijelim područjima s intenzivnim ulaganjima u ruralna područja |
Ciljna vrijednost |
Završetak baznih stanica za 5G signale |
|
104 |
C 2.2: Smanjenje potrošnje energije u javnom sektoru – Ulaganje 1: Poboljšanje energetske učinkovitosti državnih zgrada |
Ciljna vrijednost |
Smanjenje potrošnje energije |
|
107 |
C 2.2: Smanjenje potrošnje energije u javnom sektoru – Ulaganje 2: Poboljšanje energetske učinkovitosti sustava javne rasvjete |
Ciljna vrijednost |
Smanjenje potrošnje energije |
|
109 |
C 2.2: Smanjenje potrošnje energije u javnom sektoru – Ulaganje 3: Poboljšanje energetske učinkovitosti javnih zgrada |
Ciljna vrijednost |
Smanjenje potrošnje energije |
|
112 |
C 2.3: Prijelaz na čišće izvore energije – Ulaganje 1: Razvoj novih fotonaponskih izvora energije |
Ciljna vrijednost |
Povećanje instaliranog kapaciteta izvora FVE-a |
|
114 |
C 2.3: Prijelaz na čišće izvore energije – Ulaganje 2: Modernizacija distribucije toplinske energije u sustavima centraliziranog grijanja |
Ciljna vrijednost |
Uštede primarne energije koje proizlaze iz modernizacije distribucije topline |
|
122 |
C 2.4: Čista mobilnost – Ulaganje 6: Potpore za kupnju vozila (baterijski trolejbusi i tramvaji s niskim podom) za javni prijevoz u Pragu |
Ciljna vrijednost |
Broj vozila (baterijski trolejbusi i tramvaji s niskim podom) za javni prijevoz u Pragu |
|
171 |
C 3.1: Inovacije u obrazovanju u kontekstu digitalizacije – Ulaganje 1: Provedba revidiranog nastavnog plana i digitalnih vještina nastavnika |
Ciljna vrijednost |
Broj škola koje su primile potporu za provedbu novih informatičkih kurikuluma (digitalne vještine nastavnika i usmjeravanje) |
|
175 |
C 3.1: Inovacije u obrazovanju u kontekstu digitalizacije – Ulaganje 2: Digitalna oprema za škole |
Ciljna vrijednost |
Broj škola koje primaju potporu u savjetovanju i mentorstvu u vezi s IT opremom i internim IT sustavima |
|
177 |
C 3.2: Prilagodba školskih programa – Reforma 1: Preobrazba sveučilišta radi prilagodbe novim oblicima učenja i promjenjivim potrebama tržišta rada |
Ciljna vrijednost |
Broj novih akreditiranih studijskih programa |
|
178 |
C 3.2: Prilagodba školskih programa – Reforma 1: Preobrazba sveučilišta radi prilagodbe novim oblicima učenja i promjenjivim potrebama tržišta rada |
Ciljna vrijednost |
Broj novih tečajeva prekvalifikacije i usavršavanja |
|
206 |
C 4.3: Reforme za borbu protiv korupcije – Reforma 4: Reguliranje lobiranja |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu zakona o lobiranju |
|
227 |
C 5.2: Potpora istraživanju i razvoju u poduzećima i uvođenje inovacija u poslovnu praksu – Ulaganje 1: Potpora prihvaćanju inovacija u poslovnoj praksi |
Ciljna vrijednost |
Uvođenje inovacija u proizvode, procese ili organizaciju |
|
22 |
C 1.2: Digitalni sustavi javne uprave – Ulaganje 2:
|
Ključna etapa |
Pružanje usluga računalstva u oblaku javnim tijelima |
|
180 |
C 3.2: Prilagodba školskih programa – Ulaganje 1: Razvoj odabranih ključnih akademskih centara |
Ciljna vrijednost |
Broj kvadratnih metara novog sveučilišnog područja |
|
238 |
C 6.2: Nacionalni plan za jačanje onkološke prevencije i skrbi – Reforma 2: Podupiranje i poboljšanje kvalitete programa preventivnog pregleda |
Ciljna vrijednost |
Povećanje pokrivenosti ciljnog stanovništva programom probira raka debelog crijeva |
|
239 |
C 6.2: Nacionalni plan za jačanje onkološke prevencije i skrbi – Reforma 2: Podupiranje i poboljšanje kvalitete programa preventivnog pregleda |
Ciljna vrijednost |
Broj sudionika u novom programu ranog otkrivanja raka pluća |
|
241 |
C 6.2: Nacionalni plan za jačanje onkološke prevencije i skrbi – Ulaganje 1: Izgradnja i osnivanje češkog onkološkog instituta |
Ključna etapa |
Češki institut za onkologiju započeo je s radom |
|
242 |
C 6.2: Nacionalni plan za jačanje onkološke prevencije i skrbi – Ulaganje 2: Razvoj visokospecijalizirane onkološke i hematoonkološke skrbi |
Ciljna vrijednost |
Broj ustanova za pružanje onkološke i hematoonološke skrbi koje primaju potporu |
|
Iznos obroka |
605 531 346 EUR |
DIO 3.: DODATNI ARANŽMANI
1.Aranžmani za praćenje i provedbu plana za oporavak i otpornost
Praćenje i provedba plana za oporavak i otpornost Češke odvija se u skladu sa sljedećim aranžmanima:
Kako bi se utvrdile jasno definirane zadaće, nadležnosti i ovlasti, češka vlada donijela je 17. svibnja 2021. Vladinu rezoluciju br. 467. Rezolucijom su odobreni plan za oporavak i otpornost, statut, poslovnik i etički kodeks upravljačkog vijeća nacionalnog programa za oporavak i otpornost, zadaće i nadležnosti tijela uključenih u provedbu plana za oporavak i otpornost te je Ministarstvo industrije i trgovine imenovano koordinacijskim tijelom, a Ministarstvo financija revizijskim tijelom za plan za oporavak i otpornost.
Upravljačko vijeće nacionalnog programa za oporavak i otpornost najviše je tijelo za donošenje odluka i odobrenje odgovorno za cjelokupnu koordinaciju i praćenje plana za oporavak i otpornost. To vijeće mora odobriti zahtjeve za plaćanje. Ministarstvo industrije i trgovine, kao središnje koordinacijsko tijelo za plan za oporavak i otpornost i njegovu provedbu, odgovorno je za koordinaciju, praćenje i izvješćivanje o planu za oporavak i otpornost te je glavna kontaktna točka za Komisiju. To je tijelo odgovorno i za sastavljanje zahtjeva za plaćanje i izjava o upravljanju. Koordinira izvješćivanje o ključnim etapama i ciljnim vrijednostima te relevantnim pokazateljima, ali i o kvalitativnim financijskim informacijama i drugim podacima, primjerice o krajnjim primateljima. Kodiranje podataka odvija se u decentraliziranim informacijskim sustavima u svim sustavima na razini vlasnika komponenata, koji su obvezni dostaviti potrebne podatke Ministarstvu industrije i trgovine. Nakon nedavne revizije drugih programa EU-a Ministarstvo industrije i trgovine dobilo je uvjetno revizorsko mišljenje zbog nepostojanja učinkovitih mjera usmjerenih na sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje slučajeva sukoba interesa. U plan su uključene posebne ključne etape kako bi se osiguralo da se ti nedostaci riješe prije prvog zahtjeva za plaćanje.
2.Aranžmani kojima se Komisiji pruža potpun pristup osnovnim podacima
Kako bi se Komisiji pružio potpun pristup osnovnim relevantnim podacima, Češka uvodi sljedeće aranžmane:
Ministarstvo industrije i trgovine, kao središnje koordinacijsko tijelo za plan Češke za oporavak i otpornost i njegovu provedbu, odgovorno je za opću koordinaciju i praćenje plana. Konkretno, djeluje kao koordinacijsko tijelo za praćenje napretka ključnih etapa i ciljnih vrijednosti, prema potrebi, za provedbu provjera upravljanja te za izvješćivanje i zahtjeve za plaćanja. Koordinira izvješćivanje o ključnim etapama i ciljnim vrijednostima te relevantnim pokazateljima, ali i o kvalitativnim financijskim informacijama i drugim podacima, primjerice o krajnjim primateljima. Kodiranje podataka odvija se u decentraliziranim sustavima među različitim vlasnicima komponenti koji su obvezni dostavljati tražene podatke koordinacijskom tijelu.
U skladu s člankom 24. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/241, nakon završetka relevantnih dogovorenih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti iz odjeljka 2.1. ovog Priloga, Češka Komisiji dostavlja propisno obrazložen zahtjev za plaćanje financijskog doprinosa. Češka osigurava da Komisija na zahtjev ima potpun pristup osnovnim relevantnim podacima kojima se potkrepljuje propisno obrazloženje zahtjeva za plaćanje, kako za procjenu zahtjeva za plaćanje u skladu s člankom 24. stavkom 3. Uredbe (EU) 2021/241 tako i za potrebe revizije i kontrole.
Doneseno u skladu s Preporukom Komisije 2020/1307 o zajedničkom Unijinom paketu mjera za smanjenje troškova postavljanja mreža vrlo velikog kapaciteta i osiguravanje pravodobnog i investicijski poticajnog pristupa radiofrekvencijskom spektru za mreže 5G radi poticanja povezivosti u cilju pružanja potpore gospodarskom oporavku od krize uzrokovane bolešću COVID-19 u Uniji.
U skladu s člankom 12. Direktive 2008/98/EZ kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/851.
Osim projekata u okviru ove mjere u području proizvodnje električne energije i/ili topline te povezane infrastrukture za prijenos i distribuciju, u kojima se upotrebljava prirodni plin, koji su u skladu s uvjetima iz Priloga III. tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01).
Ako se aktivnostima koje se podupiru postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu znatno niže od relevantnih referentnih vrijednosti, potrebno je objasniti razloge zašto to nije moguće. Referentne vrijednosti za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica za djelatnosti obuhvaćene područjem primjene sustava trgovanja emisijama, kako je utvrđeno u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/447.
To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postrojenjima koja su namijenjena isključivo obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati i postojećim postrojenjima, u kojima su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti, hvatanju ispušnih plinova za skladištenje ili uporabi ili oporabi materijala iz pepela za spaljivanje, pod uvjetom da takve radnje u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili produljenja životnog vijeka postrojenja; za koje postoje dokazi na razini postrojenja.