EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 20.11.2025.
COM(2025) 842 final
2025/0362(COD)
Prijedlog
DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o izmjeni direktiva (EU) 2016/2341 i 2016/97 u pogledu jačanja okvira za strukovno mirovinsko osiguranje
(Tekst značajan za EGP)
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
•Razlozi i ciljevi prijedloga
Cilj je socijalnog i gospodarskog programa EU-a osigurati dostojanstven, siguran i primjeren dohodak za sve građane EU-a. Budući da građani EU-a žive dulje, potrebno je hitno osigurati pristojan životni standard u mirovini. Građani očekuju da će nakon radnog vijeka imati stabilne prihode koji im omogućuju dostojnu kvalitetu života. Međutim, održivost mirovinskih sustava i primjerenost mirovinskih prihoda u EU-u pod sve su većim pritiskom zbog starenja stanovništva i novih oblika rada. Stanovništvo EU-a živi dulje, a broj radno sposobnog stanovništva smanjuje se. Ta strukturna promjena znači da će manje radnika financirati mirovine sve većeg broja umirovljenika, što će stvoriti fiskalne i socijalne pritiske koji bi, ako se ne uklone, mogli narušiti životni standard i međugeneracijsku pravednost.
EU zato mora pomoći građanima u osiguravanju mirovinskih prihoda i očuvanju životnog standarda u kontekstu nepovoljnih demografskih kretanja, slabog rasta produktivnosti i širih transformativnih izazova povezanih s klimatskim promjenama, digitalizacijom i geopolitičkom nesigurnošću. Sposobnost učinkovitog odgovora na pitanje mirovina oblikovat će gospodarsku otpornost i socijalnu koheziju EU-a u narednim desetljećima.
Stoga je pitanje mirovina ključno za gospodarsku i socijalnu budućnost EU-a, a odnosi se na to kako održati odgovarajući životni standard nakon umirovljenja za sve veći udio stanovništva a da opterećenje za buduće generacije ostane održivo. Europskim stupom socijalnih prava, posebno načelom 15. o „Dohotku u starosti i mirovinama”, utvrđuje se pravo radnika i samozaposlenih osoba na mirovinu koja je razmjerna njihovim doprinosima i kojom se osigurava primjeren dohodak, pri čemu žene i muškarci imaju jednake mogućnosti stjecanja mirovinskih prava.
Unatoč brojnim nacionalnim reformama teško je zajamčiti primjerene i održive mirovine. Mnoge države članice smanjile su stope zamjene javnih mirovina, povećale zakonsku dob za umirovljenje ili prešle s programa definiranih primanja na programe definiranih doprinosa. Stoga se od pojedinaca sve više očekuje da obvezne mirovine dopune štednjom u okviru strukovnih ili osobnih programa. Iz toga proizlazi „dvostruko opterećenje” za radno sposobno stanovništvo, koje mora financirati sadašnje umirovljenike i istodobno štedjeti za vlastite mirovinske prihode.
Ljudi moraju imati pristup sigurnim, učinkovitim i transparentnim mirovinskim proizvodima koji donose dobre rezultate kako bi mogli dovoljno uštedjeti za mirovinu. Preraspodjela štednje kućanstava iz depozita s niskim prinosom u dopunske mirovinske proizvode koji nude dugoročna ulaganja može pomoći pojedincima da ostvare veće i stabilnije mirovinske prihode. Ako se usmjerava preko mirovinskih institucija kojima se dobro i učinkovito upravlja, ta je štednja istodobno i važan izvor dugoročnog kapitala za europsko gospodarstvo. Sektor dopunskih mirovina ima dvostruku ulogu: očuvati financijsku sigurnost pojedinaca u mirovini i doprinijeti dugoročnoj gospodarskoj održivosti EU-a.
Nedavne analize na visokoj razini istaknule su važnost jačanja te veze između štednje i ulaganja. Prema izvješćima Marija Draghija i Enrica Lette za održavanje životnog standarda u EU-u u kontekstu smanjenja radne snage bit će potrebno povećati produktivnost i ulaganja. U Draghijevu izvješću posebno se poziva na učinkovitiju mobilizaciju štednje kućanstava u okviru dugoročnih štednih proizvoda kao što su strukovne mirovine i pritom se ističu uspješni nacionalni primjeri koji bi mogli nadahnuti širi pristup EU-a.
Postoji velika potreba za jačanjem dopunskih mirovina u okviru šireg društvenog ugovora EU-a. U zaključcima Europskog vijeća od 17. i 18. travnja 2024. poziva se na daljnji rad na razvoju mirovinskih i dugoročnih štednih proizvoda s obzirom na njihov doprinos zelenoj i digitalnoj tranziciji te rastu poduzeća u EU-u. U zaključcima Europskog vijeća od 20. ožujka 2025. ponovno je istaknuta važnost većeg sudjelovanja privatnog kapitala za potporu ulaganjima i konkurentnosti te je Komisija pozvana da promiče veće sudjelovanje malih ulagatelja na tržištima kapitala, među ostalim putem mirovinskih proizvoda.
Skupina stručnjaka na visokoj razini za mirovine, u kojoj su sudjelovali socijalni partneri, 2019. je dala strateške savjete o tome kako dopunske mirovine mogu doprinijeti primjerenosti dohotka u starijoj dobi i razvoju mirovinskog tržišta EU-a. U izvješću iz 2024. Europski revizorski sud zaključio je da je djelotvornost djelovanja EU-a dotad bila ograničena i pozvao na ulaganje većih napora u jačanje strukovnih mirovina kao nadopune javnim programima.
Oblikovanje mirovinskih sustava i dalje je u nadležnosti država članica, ali mjere na razini EU-a mogu poduprijeti i dopuniti nacionalna nastojanja za osiguravanje primjerenih mirovinskih prihoda. Okvirom za institucije za strukovno mirovinsko osiguranje (IORP) osigurana je regulatorna osnova za strukovne mirovine osiguranje u EU-u i uspostavljeni su standardi za bonitetni nadzor, upravljanje i zaštitu članova i korisnika. Iako nisu svi instrumenti strukovnog mirovinskog osiguranja obuhvaćeni Direktivom IORP II, članovi i korisnici programa koji nisu obuhvaćeni tom direktivom trebali bi podlijegati dobrom upravljanju i nadzoru i moglo bi im koristiti da budu obuhvaćeni Direktivom IORP II.
U političkim smjernicama za razdoblje 2024. – 2029. predsjednica von der Leyen najavila je stvaranje europske unije štednje i ulaganja, osmišljene kako bi štednja u EU-u učinkovitije omogućila dugoročni rast i prosperitet. U svojoj Komunikaciji od 19. ožujka 2025. o uniji štednje i ulaganja Komisija je prepoznala potencijal sektora dopunskih mirovina da doprinese tom cilju mobilizacijom privatne štednje za produktivna ulaganja i osiguravanjem da građani imaju korist od tih ulaganja u obliku većih i pouzdanih mirovinskih prihoda. Nadalje, u mandatnom pismu upućenom tadašnjoj kandidatkinji za povjerenicu za financijske usluge i uniju štednje i ulaganja predsjednica von der Leyen naglasila je važnost iskorištavanja potencijala privatnih i strukovnih mirovina kako bi se građanima EU-a pomoglo u osiguravanju mirovinskih prihoda i olakšalo usmjeravanje štednje u šire gospodarstvo.
Direktivom 2008/94/EZ o zaštiti zaposlenika u slučaju insolventnosti njihovog poslodavca propisano je da države članice moraju osigurati zaštitu mirovinskih prava zaposlenika u slučaju insolventnosti poslodavca.
Direktiva 2003/41/EZ o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (prva Direktiva IORP) uvedena je s ciljem stvaranja dosljednog bonitetnog okvira za institucije za strukovno mirovinsko osiguranje na unutarnjem tržištu. Njezini su glavni ciljevi bili poboljšati zaštitu članova i korisnika, promicati dobro upravljanje i transparentnost te riješiti problem rascjepkanosti uzrokovane različitim nacionalnim nadzornim i regulatornim sustavima. Direktivom o IORP-u nastojalo se stvoriti unutarnje tržište za strukovno mirovinsko osiguranje uspostavom minimalnih zajedničkih standarda i omogućivanjem prekograničnog upravljanja strukovnim mirovinskim osiguranjem. Potiče se razborito i učinkovito ulaganje mirovinske imovine, čime se podupire dugoročna održivost mirovinskih sustava i mobilizacija štednje za produktivna ulaganja u gospodarstvo EU-a.
Direktiva 2016/2341 (Direktiva IORP II), kojom je preinačena i stavljena izvan snage prva Direktiva IORP, potaknuta je potrebom za poboljšanjem upravljanja, transparentnosti i prekogranične operativne učinkovitosti strukovnih mirovinskih fondova u EU-u. Uvidi stečeni provedbom prve Direktive IORP ukazali su na znatne razlike u provedbi među državama članicama i nedostatke u razini zaštite koja se pruža članovima i korisnicima. Stoga su u Direktivi IORP II utvrđeni stroži bonitetni standardi i standardi upravljanja, zajedno s poboljšanim zahtjevima za objavljivanje i transparentnost, te su uključene mjere za olakšavanje upravljanja prekograničnim mirovinskim programima. Tim poboljšanjima željelo se zajamčiti da strukovne mirovine ostanu sigurne, održive i učinkovite na sve mobilnijem i integriranijem tržištu rada EU-a.
Revizija Direktive IORP II odgovor je na stalne gospodarske, demografske i političke izazove, a fokus se vraća na sigurnost mirovinskih prihoda građana. Nastoji se ojačati kapacitet strukovnih mirovinskih fondova za osiguravanje primjerenih mirovinskih prihoda, za preuzimanje uloge stabilnih dugoročnih ulagatelja koji podupiru održivi rast te za doprinos otpornosti i produbljivanju tržišta kapitala EU-a. Preispitivanjem Direktive IORP II stoga se nastoji ojačati okvir za mirovine osigurane imovinom i potaknuti bolje dugoročne rezultate ulaganja za članove i korisnike. Nastoji se institucije za strukovno mirovinsko osiguranje učiniti relevantnijima i pristupačnijima za države članice u kojima su trenutačno nedovoljno razvijene te promicati veći i održiviji prinos od ulaganja u EU-u. Cilj je i povećati transparentnost troškova i povrata, ojačati prakse upravljanja rizicima i ukloniti prepreke koje trenutačno ometaju učinkovita ulaganja. Izmijenjenim okvirom stoga će se poduprijeti učinkovitija raspodjela imovine i ostvariti veća vrijednost za članove, na temelju čega se predloženom reformom nastoje podići standardi u cijelom sustavu dopunskih mirovina te potaknuti veća vrijednost, otpornost i dugoročna sigurnost za članove. Može pomoći u rješavanju trajnog problema fragmentacije, potaknuti učinkovitija i produktivnija dugoročna ulaganja te osigurati da veći broj mirovinskih programa funkcionira u skladu sa standardima dobrog upravljanja i transparentnosti. Izmjena će doprinijeti i ciljevima unije štednje i ulaganja poticanjem produktivnih dugoročnih ulaganja, jačanjem integracije tržišta i podupiranjem održivog rasta u EU-u.
•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području
EU je proveo nekoliko ključnih inicijativa za jačanje sustava dopunskih mirovina:
·Direktiva 98/49/EZ od 29. lipnja 1998. o zaštiti prava na dopunsku mirovinu zaposlenih i samozaposlenih osoba koje se kreću unutar EU-a,
·Direktiva 2014/50/EU od 16. travnja 2014. o minimalnim zahtjevima za poboljšanje mobilnosti radnika među državama članicama unaprjeđivanjem stjecanja i očuvanja prava na dopunsku mirovinu,
·Direktiva (EU) 2016/2341 od 14. prosinca 2016. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, poznata kao IORP II, kojom se jačaju upravljanje, objavljivanje informacija i prekogranični zahtjevi za strukovne mirovinske fondove,
·Uredba (EU) 2019/1238 od 20. lipnja 2019. o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP), kojom se uspostavlja dobrovoljni, standardizirani okvir za osobne mirovine na razini EU-a.
Ovim Prijedlogom nadograđuje se i jača okvir za institucije za strukovno mirovinsko osiguranje utvrđen u Direktivi IORP II, kako je detaljnije objašnjeno u odjeljku 3. Dio je šireg mirovinskog paketa koji uključuje preispitivanje Uredbe (EU) 2019/1238 (Uredba o PEPP-u), preporuke Komisije o mirovinskim preglednicima, sustavima za praćenje mirovina i automatskom upisu te krovnu komunikaciju o paketu o dopunskim mirovinama. Mirovinski paket jedan je od glavnih rezultata programa unije štednje i ulaganja. Predložene izmjene i preporuke sastavljene su kako bi se osigurala dosljednost među zakonodavnim aktima, imajući u vidu isti opći cilj.
•Dosljednost u odnosu na druge politike EU-a
Za uniju štednje i ulaganja potrebne su sveobuhvatne mjere politike namijenjene raznim dimenzijama financijskog sustava EU-a. Te se mjere mogu grupirati u četiri zasebna, ali međusobno povezana područja: (a) građani i štednja, (b) ulaganja i financiranje, (c) integracija i ekonomija razmjera i (d) učinkovit nadzor na jedinstvenom tržištu. Svako od tih područja obrađuje se u sljedećim odjeljcima.
Paket o mirovinama dio je područja „građani i štednja”. Jačanjem okvira za institucije za strukovno mirovinsko osiguranje Komisija doprinosi cilju unije štednje i ulaganja da se građanima omogući da štede i ulažu u svoju budućnost u okviru transparentnih, konkurentnih i pristupačnih proizvoda. Zahvaljujući pojačanom nadzoru i širem tematskom preispitivanju, poboljšanje okvira za institucije za strukovno mirovinsko osiguranje doprinosi većoj ekonomiji razmjera, konsolidaciji i prekograničnoj učinkovitosti u sektoru dopunskih mirovina. Mirovinski paket olakšava veće sudjelovanje osoba koje štede za mirovinu na tržištima kapitala i time doprinosi postizanju širih ciljeva unije štednje i ulaganja koji se odnose na mobilizaciju štednje kućanstava za produktivna ulaganja, poboljšanje mogućnosti financiranja gospodarstva EU-a, među ostalim privlačenjem novca mirovinskih fondova u programe kao što je InvestEU, i pomaganje financijskim institucijama da ostvare ekonomiju razmjera, globalnu konkurentnost i diversifikaciju. Time se jača sposobnost EU-a da zadovolji svoje dugoročne potrebe za ulaganjima, posebno u kontekstu zelene i digitalne tranzicije.
Razvoj i rast institucija za strukovno mirovinsko osiguranje može pomoći u usmjeravanju veće količine dugoročnog kapitala na tržišta kapitala EU-a, a time i u opće gospodarstvo, u trenutku kad gospodarstvo EU-a hitno treba ulagati u jačanje svoje konkurentnosti. Stoga je preispitivanje Direktive IORP II u skladu i s Komisijinom širom strategijom za obnovu gospodarstva EU-a, kako je navedeno u Kompasu konkurentnosti.
Preispitivanje Direktive IORP II u skladu je s provedbom europskog stupa socijalnih prava, posebno njegova načela 15., kojim se potvrđuje „pravo na primjeren dohodak u starijoj dobi” i „pristojan životni standard” za umirovljenike. Iako je Direktiva IORP II prvenstveno bonitetni okvir i okvir upravljanja, njezini glavni ciljevi, odnosno jačanje kapaciteta strukovnih fondova za ostvarivanje odgovarajućih prihoda, zaštita interesa članova i korisnika te poboljšanje transparentnosti troškova i povrata, ključni su za osiguravanje održivih i primjerenih dopunskih mirovina.
2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST
•Pravna osnova
Pravnu osnovu za izmjenu Direktive IORP II čine članci 53. i 62. te članak 114. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Člancima 53. i 62. predviđa se koordinacija nacionalnih odredaba kojima se uređuje pokretanje i obavljanje djelatnosti samozaposlenih osoba te sloboda pružanja usluga. Te odredbe omogućuju osnivanje i prekogranično poslovanje institucija za strukovno mirovinsko osiguranje na unutarnjem tržištu u skladu s dosljednim bonitetnim, upravljačkim i nadzornim standardima. Članak 114. stavak 1. omogućuje donošenje mjera za usklađivanje nacionalnih odredaba čiji je cilj uspostava i funkcioniranje unutarnjeg tržišta.
Mogućnost pružatelja da koriste slobodu pružanja usluga i dalje je ograničena jer postojeći strukovni mirovinski proizvodi nisu dovoljno standardizirani. Prijedlogom se stoga nastoje poboljšati ključni elementi okvira za institucije za strukovno mirovinsko osiguranje kako bi se stvorio usklađeniji model. To će njihovim članovima i korisnicima omogućiti da u potpunosti iskoriste unutarnje tržište i dati im veći izbor pružatelja usluga, među ostalim u drugim državama članicama EU-a. Prijedlogom se usklađuju osnovne značajke institucija za strukovno mirovinsko osiguranje: veća transparentnost troškova i povrata, prakse upravljanja rizicima i učinkovite politike ulaganja.
•Supsidijarnost
U skladu s načelom supsidijarnosti djelovanje na razini EU-a može se poduzeti samo ako države članice ne mogu same ostvariti predviđene ciljeve. Direktiva IORP II donesena je na razini EU-a 2019. jer se samo djelovanjem na razini EU-a može uspostaviti zajednički regulatorni okvir za institucije za strukovno mirovinsko osiguranje. U tom su pogledu ovaj Prijedlog, kao i Direktiva IORP II koja se njime želi izmijeniti, u potpunosti u skladu s načelom supsidijarnosti.
•Proporcionalnost
U skladu s načelom proporcionalnosti sadržaj i oblik djelovanja EU-a ne bi trebao prijeći ono što je potrebno za ostvarivanje ciljeva Ugovorâ.
Institucije za strukovno mirovinsko osiguranje u načelu već mogu biti osnovane u svim državama članicama, ali nisu ostvarile svoj puni potencijal u smislu usmjeravanja dovoljne količine štednje prema tržištima kapitala i doprinosa uniji štednje i ulaganja. To je posebno važno s obzirom na demografske pritiske i sve veću potrebu za osiguravanjem održivih i primjerenih mirovinskih prihoda.
Okvir uspostavljen Direktivom IORP II nije postigao dovoljnu ekonomiju razmjera, što je ključan uvjet za poboljšanje dugoročnih rezultata za članove i korisnike. Stoga je u radnom dokumentu službi Komisije priloženom ovom Prijedlogu ispitano nekoliko opcija politike.
Scenarijem „bez djelovanja EU-a” ne bi se ispunili ciljevi EU-a. Međutim, potpuno usklađivanje nacionalnih sustava strukovnog mirovinskog osiguranja bilo bi neproporcionalno s obzirom na raznolikost nacionalnih tržišta i različite razine razvoja mirovinskih sustava.
U tom je kontekstu ciljana revizija okvira za institucije za strukovno mirovinsko osiguranje proporcionalan odgovor. Predloženim pristupom dopunjuju se postojeći nacionalni sustavi, ali se osigurava i dovoljna razina usklađenosti kako bi se olakšalo postizanje ekonomije razmjera i poboljšali rezultati ulaganja. Ključne značajke, odnosno veća transparentnost troškova i povrata, ojačane pouzdane prakse upravljanja rizicima i uklanjanje prepreka koje trenutačno ometaju učinkovito ulaganje, osmišljene su kako bi se osigurala dostatna zaštita potrošača bez nametanja nepotrebnih regulatornih opterećenja.
Očekuje se da će administrativno opterećenje povezano s Prijedlogom ostati ograničeno jer se njime samo prilagođavaju značajke postojećih pravila na razini EU-a za institucije za strukovno mirovinsko osiguranje. Ti subjekti već podliježu regulatornom nadzoru nacionalnih nadležnih tijela u skladu s postojećim sektorskim okvirima. Sve nove obveze izvješćivanja bile bi proporcionalne rizicima rastuće prekogranične aktivnosti te bi doprinijele učinkovitom praćenju tržišta i zaštiti potrošača. Prijedlogom bi se općenito pojednostavnile postojeće prakse u EU-u.
•Odabir instrumenta
Ovaj je Prijedlog izmjena Direktive IORP II. Odabrani instrument stoga je direktiva o izmjeni jer se za postizanje ciljeva ovog Prijedloga ne mogu koristiti druga sredstva, zakonodavna ili operativna.
3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA
•Savjetovanja s dionicima
Komisija je od 13. lipnja 2025. do 29. kolovoza 2025. pokrenula ciljano javno savjetovanje kako bi prikupila povratne informacije o mogućim revizijama Direktive IORP II. U okviru savjetovanja zaprimljeno je ukupno 112 podnesaka od raznih dionika, uključujući poslovna udruženja, poduzeća, organizacije potrošača, nevladine organizacije, javna tijela i građane, iz 11 država članica EU-a i dvije zemlje izvan EU-a. Dionici su naveli da bi fleksibilnost i diversifikacija ulaganja, zajedno s učinkovitim upravljanjem i većom transparentnošću, poboljšale postojeći okvir.
Komisija je 23. lipnja 2025. objavila poziv na očitovanje s rokom do 21. srpnja 2025. kako bi prikupila opće primjedbe, mišljenja i stajališta o poboljšanju postojećeg okvira za dopunske mirovine te razmijenila potvrđene primjere dobre prakse. Zaprimljeno je ukupno 47 podnesaka, odnosno 35 jedinstvenih odgovora, od raznih organizacija, kao što su udruženja poduzeća i poslodavaca, nevladine organizacije, organizacije potrošača i građani, iz 12 država članica EU-a i četiri zemlje izvan EU-a. Općenito se velika većina ispitanika složila da je potrebno poboljšati sektor dopunskih mirovina kako bi se iskoristio njegov puni potencijal za građane i gospodarstvo EU-a.
•Prikupljanje i primjena stručnog znanja
EIOPA je 28. rujna 2023. dostavila tehničke savjete za preispitivanje Direktive IORP II. Preporučila je (i) ažuriranje regulatornog okvira za institucije za strukovno mirovinsko osiguranje kako bi se olakšao prelazak s programa definiranih primanja na programe definiranih doprinosa i odgovorilo na socijalno-okolišne izazove; (ii) povećanje transparentnosti troškova i održivosti ulaganja te odgovarajuću regulaciju programa definiranih doprinosa; i (iii) poboljšanje mjera proporcionalnosti.
Komisija je 16. lipnja 2025. organizirala forum dionika kako bi istražila nove trendove u mirovinskom osiguranju u EU-u. Na tom su forumu istaknuti primjeri dobre prakse iz država članica i otvoren je put za razmjenu uspješnih strategija iz cijelog EU-a. Provjerom stvarnog stanja utvrđeni su uspješni primjeri mirovina u okviru drugog i trećeg stupa i istražilo se kako primjeri dobre prakse mogu usmjeriti daljnje reforme. U raspravama su prikupljene povratne informacije od svih dionika koji pružaju mirovinske proizvode. Sudionici su se složili da je potrebno preispitati Direktivu IORP II kako bi se poboljšali rezultati za umirovljenike.
EIOPA je 5. rujna 2025. dostavila tehnički doprinos koji je Komisija zatražila za potporu razvoju dopunskih mirovina i poboljšanje dopunskog mirovinskog sustava. EIOPA se zalagala za (i) stroži nadzor, (ii) primjenu pristupa koji se više temelji na riziku radi poticanja mogućnosti ulaganja u alternativnu imovinu i (iii) pojašnjenje područja primjene Direktive IORP II kako bi se dodatno iskoristile prednosti dugoročne štednje.
•Procjena učinka
Prijedlogu je priložen radni dokument službi Komisije u kojem je procijenjen učinak predloženih izmjena.
U radnom dokumentu službi razmatraju se četiri opcije za predloženu direktivu o izmjeni.
U okviru prve opcije postojeći okvir Direktive IORP II ostao bi nepromijenjen i oslanjao bi se na spori organski rast kako bi se s vremenom ostvarila ekonomija razmjera i poboljšanja. Ta je opcija odbačena zbog prethodno opisane potrebe za jačanjem propisa o dopunskim mirovinama građana EU-a.
U okviru druge opcije pojasnilo bi se načelo razboritosti. Tim bi se pojašnjenjem potaknulo premještanje fokusa politika ulaganja institucija za strukovno mirovinsko osiguranje s pojednostavnjene konzervativne raspodjele imovine kojom se zanemaruje uloga povrata kao jednog od ciljeva mirovinskih fondova na uravnoteženije investicijske strategije rizika i povrata kojima se (i) nastoji postići dugoročna vrijednost za članove mirovinskih programa diversifikacijom rizika, među ostalim među kategorijama imovine, i (ii) koje se temelje na dobrom upravljanju te na znanju i sposobnosti upravljanja preuzetim rizicima. Treba naglasiti da se postizanjem odgovarajuće ekonomije razmjera povećava sposobnost institucija za strukovno mirovinsko osiguranje da se učinkovito diversificiraju, sveobuhvatno upravljaju rizicima i pristupe širem rasponu mogućnosti ulaganja, a pritom održe standarde dobrog upravljanja poslovanjem i rizicima.
U okviru treće opcije izmijenila bi se Direktiva IORP II kako bi se ojačao nadzor, standardi upravljanja i transparentnost, prije svega na temelju nadzornog dijaloga i moralnog uvjeravanja u cilju poboljšanja ekonomije razmjera, učinkovitosti i kvalitete programa. U skladu s tim pristupom nacionalna nadležna tijela primjenjuju nadzorne mjere i provodila bi redovita tematska preispitivanja ključnih područja uspješnosti kao što su rezultati ulaganja, troškovna učinkovitost, provedba indeksacije i svako ograničavanje koristi. Tim bi se preispitivanjima ocijenila i usklađenost strategija ulaganja s obvezama mirovinskih fondova i nadležnostima upravitelja ili odbora koji nadziru programe. Ako treba dogovoriti i provesti planove za uklanjanje nedostataka, taj bi postupak prema potrebi mogao uključivati razmatranje mogućih načina za širenje. Pravila o prijenosu pojednostavnila bi se kako bi okvir IORP II bio pristupačniji, posebno u državama članicama u kojima je sektor strukovnog mirovinskog osiguranja i dalje nedovoljno razvijen.
Osim moralnog uvjeravanja, u okviru te opcije proveli bi se glavni elementi tehničkih preporuka EIOPA-e u cilju postupnog poboljšanja praksi ulaganja, transparentnosti i upravljanja u svim dopunskim mirovinskim programima. Fokus bi bio na jačanju okvira za upravljanje rizicima, boljem objavljivanju troškova i povrata te podupiranju održivijih i uravnoteženijih strategija ulaganja. Reformom bi se nastojale ukloniti i strukturne prepreke koje ograničavaju učinkovitost i ekonomiju razmjera, kao što su fragmentacija, ograničena suradnja među programima i neujednačeni nadzorni kapaciteti. Te mjere kratkoročno ne bi radikalno promijenile sustav, ali bi postupno poboljšale rezultate, održivost i učinkovitost institucija za strukovno mirovinsko osiguranje. S vremenom bi okvir doprinio djelotvornijem prekograničnom poslovanju, boljim rezultatima ulaganja i višoj razini zaštite članova i korisnika.
U okviru četvrte opcije zadržali bi se svi elementi treće opcije, uključujući tematska preispitivanja, poticanje, poboljšane nadzorne prakse i provedbu većine preporuka EIOPA-e. Međutim, dodatno bi se uveli obvezujući regulatorni zahtjevi i posebne nadzorne intervencije za uklanjanje trajnih strukturnih neučinkovitosti. Jedna od ključnih mjera bila bi uspostava obvezne minimalne učinkovitosti razmjera za institucije za strukovno mirovinsko osiguranje. Na primjer, mogli bi se uvesti predlošci za likvidaciju ili spajanje programa ako nisu postignuti minimalna učinkovitost razmjera i prinos od ulaganja. Moglo bi se uvesti i obvezno imenovanje upravitelja programa ako se postojeća slobodna radna mjesta ne popune brzo ili ako postojeći dužnosnici nemaju potrebne vještine za učinkovito upravljanje strategijom portfelja ulaganja. Međutim, taj pristup znatno opterećuje nadzorne kapacitete i može nadzorna tijela izložiti rizicima odgovornosti ako pružatelji mirovinskog osiguranja zatraže sudsko preispitivanje. Osim toga, uspostava obvezne minimalne učinkovitosti razmjera za institucije za strukovno mirovinsko osiguranje zahtijevala bi mnogo vremena i resursa, dok bi se optimalni razmjer i dalje mogao razlikovati među institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje. Takva bi mjera bila u suprotnosti i s tržišno usmjerenim pristupom jer bi se njome propisala konsolidacija „odozgo prema dolje”, koja nije kompatibilna s trenutačnim upravljačkim strukturama institucija za strukovno mirovinsko osiguranje.
Odabrana je treća opcija.
•Temeljna prava
Prijedlogom se poštuju temeljna prava i načela priznata u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, posebno pravo na zaštitu osobnih podataka, pravo na vlasništvo, sloboda poduzetništva i načelo rodne ravnopravnosti. On doprinosi ciljevima članka 38. Povelje, kojim se propisuje visoka razina zaštite potrošača.
4.UTJECAJ NA PRORAČUN
Prijedlog nema bitan utjecaj na proračun EU-a. EIOPA bi u okviru svojih postojećih resursa trebala moći preuzeti dodatne zadaće koordinacije i konvergencije nadzora, uključujući uspostavu platformi za suradnju.
5.DRUGI ELEMENTI
•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja
Države članice bile bi obvezne prenijeti Direktivu u roku od godine dana od datuma stupanja na snagu izmjena Direktive IORP II. Države članice zatim bi Komisiji dostavile tekst glavnih donesenih odredaba nacionalnog prava.
•Dokumenti s objašnjenjima
Predloženom direktivom uvele bi se konkretne izmjene u postojeću direktivu. Države članice stoga bi trebale Komisiji dostaviti tekst odgovarajućih izmjena svojih nacionalnih odredaba ili, ako smatraju da te izmjene nisu potrebne, objasniti kojim se posebnim odredbama nacionalnog prava već provode izmjene utvrđene u Prijedlogu.
•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga
Člankom 1. Prijedloga mijenja se Direktiva (EU) 2016/2341. Mijenjaju se sljedeće konkretne odredbe:
–članak 4. državama članicama omogućuje primjenu Direktive (EU) 2016/2341 na financirane institucije koje pružaju mirovinska primanja koje inače nisu obuhvaćene bonitetnim zakonodavstvom Unije,
–člankom 9. propisuje se da nadležno tijelo provodi postupak izdavanja odobrenja za rad nad institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje koji uključuje bonitetnu procjenu i izradu poslovnog plana,
–člankom 9.a osigurava se da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje mogu upravljati različitim mirovinskim programima, uključujući one s različitim politikama ulaganja, te prihvatiti pokroviteljstvo više pokroviteljskih poduzeća u okviru istog mirovinskog programa,
–člancima 11. i 11.a pojednostavnjuju se prekogranični postupci za institucije za strukovno mirovinsko osiguranje uvođenjem jasnijih rokova, bolje koordinacije među nadležnim tijelima i pojednostavnjenog postupka obavješćivanja za proširenje postojećih prekograničnih djelatnosti u istoj državi članici domaćinu,
–člankom 12. pojednostavnjuju se pravila za prijenose mirovinskih programa kako bi se smanjile nepotrebne prepreke konsolidaciji i ekonomiji razmjera i osigurala odgovarajuća zaštita članova i korisnika,
–člankom 14. propisuje se da su nadležna tijela ovlaštena dopustiti nedovoljno financiranje na ograničeno razdoblje utvrđeno nacionalnim pravom, koje ni u kojem slučaju ne bi trebalo biti dulje od deset godina, te se uklanjaju dodatni zahtjevi za prekogranične institucije za strukovno mirovinsko osiguranje,
–člankom 17. Komisija se ovlašćuje za donošenje delegiranog akta radi izmjene brojčanih i postotnih vrijednosti potrebne granice solventnosti kako bi se prilagodili tržišnim kretanjima,
–člankom 18.a propisuje se da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje koje ne podliježu regulatornim kapitalnim zahtjevima koji se temelje na riziku i koje preuzimaju biometrijske rizike ili pružaju jamstva najmanje svake tri godine provode testiranje otpornosti na stres kako bi procijenile svoju sposobnost ispunjavanja obveza u nepovoljnim tržišnim i demografskim scenarijima. Nadležna tijela mogu propisati češće testiranje ako se utvrde ranjivosti. U toj se odredbi utvrđuju standardni stresni scenariji i omogućuje državama članicama da odrede dulja projekcijska razdoblja ili strože pretpostavke. Člankom se propisuje i da, ako rezultati testiranja otpornosti na stres upućuju na nedostatnu imovinu ili raspoložive granice solventnosti, institucije za strukovno mirovinsko osiguranje podnose plan konvergencije u kojem se navode korektivne mjere. Naposljetku, nadležna tijela mogu propisati više granice solventnosti ako plan nije vjerodostojan ili nije dostavljen,
–člankom 19. uvodi se načelo razboritosti koje se više temelji na načelima, a mogućnost utvrđivanja detaljnijih pravila ograničava se na programe u kojima članovi i korisnici snose rizik ulaganja, bez mogućnosti ograničavanja vrste imovine u koju institucija za strukovno mirovinsko osiguranje može ulagati. To ne utječe na mogućnost nadležnih tijela da propišu ograničenja ako rizike snose članovi i korisnici i sve dok ta ograničenja nisu opća zabrana,
–člankom 21. propisuje se da sustav upravljanja mora sadržavati djelotvoran mehanizam za upravljanje sukobima interesa i funkciju praćenja usklađenosti,
–člankom 22. jačaju se zahtjevi stručnosti i primjerenosti. Ukupne kvalifikacije, znanje i iskustvo članova upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela i dalje moraju biti dovoljni za učinkovito obavljanje njihovih dužnosti. S druge strane, pojačani su zahtjevi za osobe koje stvarno upravljaju poslovanjem institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, koje moraju pojedinačno ispunjavati potrebne standarde stručnosti i primjerenosti,
–člankom 26. propisuje se da se o nalazima i preporukama unutarnje revizije izvješćuje upravno, upravljačko ili nadzorno tijelo, koje određuje odgovarajuće mjere koje treba poduzeti u vezi sa svakim nalazom i preporukom te osigurava njihovu djelotvornu provedbu,
–člankom 28. osigurava se da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje sastave pisanu politiku za vlastitu procjenu rizika u kojoj se navode postupci i procedure za provedbu procjene, učestalost procjene i metode,
–u članku 30. propisuje se da se u izjavi o načelima politike ulaganja jasno navedu ciljevi ulaganja koji su u skladu s ciljanim mirovinskim prihodima svakog programa i definiraju dopuštena odstupanja od raspodjele imovine i ciljanog prinosa, u skladu s OECD-ovim temeljnim načelima za regulaciju privatnih mirovina i njihovim provedbenim smjernicama,
–člankom 33. osigurava se unapređenje pohrane imovine i povećanje nadzornih dužnosti u slučaju mirovinskog programa u kojem članovi i korisnici u potpunosti snose rizik ulaganja,
–člancima od 36. do 44. unapređuje se informiranje članova i korisnika u fazama prikupljanja sredstava i isplate. Konkretno, člankom 37.a propisuje se da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje razmjenjuju relevantne informacije sa sustavima za praćenje mirovina kako bi se povećala transparentnost i olakšalo informiranje članova i korisnika o njihovim pravima,
–člankom 44.a uvodi se izričita obveza dužne pažnje za institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, kojom se od njih zahtijeva da postupaju pošteno, pravedno i profesionalno u najboljem interesu članova i korisnika,
–člancima 44.c i 44.d propisuje se da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje uspostave djelotvorne postupke za rješavanje pritužbi, a od država članica da osiguraju dostupnost odgovarajućih, neovisnih i nepristranih tijela za rješavanje sporova, među ostalim za prekogranične slučajeve,
–člancima od 45. do 51. jača se nadzor i povećavaju ovlasti nadležnih tijela. Konkretno, člankom 49.a uvodi se redoviti nadzorni dijalog koji bi trebao potaknuti strateško promišljanje o dugoročnoj primjerenosti, učinkovitosti i održivosti institucije za strukovno mirovinsko osiguranje,
–u člancima 6., 7., 13., 16., 36., 47., 50. i 51. potvrđuje se da u nekim državama članicama institucije za strukovno mirovinsko osiguranje mogu pružati osobne mirovinske proizvode, uključujući paneuropski osobni mirovinski proizvod (PEPP), te se osigurava da je ta mogućnost uključena u bonitetni okvir kako bi se promicala usklađenost, dobra organizacija i učinkovit nadzor u svim oblicima mirovinskog osiguranja,
–članci 19., 21., od 23. do 26., 28., 47. i 49. mijenjaju se tako da se upućivanja na „veličinu, vrstu, opseg i složenost” zamjenjuju upućivanjima na „vrstu, opseg i složenost” jer „veličina” nije primjeren kriterij za institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, čiji bi bonitetni zahtjevi i zahtjevi povezani s upravljanjem trebali odražavati njihov profil rizičnosti, a ne njihovu apsolutnu veličinu, u skladu s načelom nadzora koji se temelji na riziku.
Druge su odredbe izmijenjene radi ažuriranja i ispravljanja.
Člankom 2. Prijedloga mijenja se Direktiva (EU) 2016/97. Njome se osigurava da članovi i korisnici strukovnih mirovinskih aranžmana kojima upravljaju društva za osiguranje imaju pristup barem istim informacijama kao i članovi i korisnici aranžmana kojima upravljaju institucije za strukovno mirovinsko osiguranje te da društva za osiguranje i posrednici u osiguranju imaju odgovarajuću pravnu osnovu za razmjenu informacija sa sustavima za praćenje mirovina.
Člankom 3. Prijedloga uvode se mehanizmi zadržavanja stečenih prava kako institucije za strukovno mirovinsko osiguranje koje su registrirane ili imaju odobrenje za rad na temelju Direktive (EU) 2016/2341 prije promjene pravila o izdavanju odobrenja za rad ne bi trebale tražiti novo odobrenje.
2025/0362 (COD)
Prijedlog
DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o izmjeni direktiva (EU) 2016/2341 i 2016/97 u pogledu jačanja okvira za strukovno mirovinsko osiguranje
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 53., članak 62. i članak 114. stavak 1.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora,
nakon savjetovanja s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka,
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,
budući da:
(1)S obzirom na starenje stanovništva Europske unije i sve veći omjer dobne ovisnosti neophodno je unaprijediti dodatne izvore mirovinskih prihoda radi očuvanja međugeneracijske solidarnosti, socijalne kohezije i dugoročne stabilnosti mirovinskih sustava u Uniji.
(2)Iako je organizacija mirovinskih sustava i dalje u nacionalnoj nadležnosti, primjerenost i financijska održivost mirovina pitanja su od zajedničkog interesa za stabilnost i koheziju Unije. Osiguravanje pristupa građana dobro osmišljenim osobnim mirovinskim proizvodima doprinosi financijskoj sigurnosti pojedinaca i otpornosti gospodarstva Unije.
(3)Kućanstva Unije među najvećim su štedišama u svijetu, ali velik udio svoje financijske imovine i dalje drže u kratkoročnim bankovnim depozitima s ograničenim povratima. Razvoj privlačnih strukovnih i osobnih mirovinskih proizvoda može pomoći u mobilizaciji te štednje za dugoročna ulaganja, čime se stvara veći povrat za štediše, a kapital se usmjerava u produktivna ulaganja kojima se podupiru rast, inovacije te zelena i digitalna tranzicija.
(4)Odgovarajuća regulacija i nadzor na razini Unije i na nacionalnoj razini i dalje su važni za razvoj sigurnog strukovnog mirovinskog osiguranja u svim državama članicama. Direktiva (EU) 2016/2341 Europskog parlamenta i Vijeća pridonijela je usklađenijem bonitetnom okviru za institucije za strukovno mirovinsko osiguranje. Ipak, sektor dopunskih mirovina i dalje je nedovoljno razvijen u mnogim državama članicama, što bi moglo ugroziti financijsku sigurnost građana, posebno s obzirom na aktualne demografske trendove u Uniji. U okviru čvrstih mirovinskih sustava s više stupova razvijenih u dijalogu sa socijalnim partnerima nužno je poduprijeti veću prihvaćenost dopunskih mirovinskih programa, kao što su oni institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, i postizanje boljih rezultata za dugoročne štediše. Za to su potrebne mjere politike na nacionalnoj razini i na razini Unije.
(5)Cilj je unije štednje i ulaganja (SIU), koju je Komisija najavila u svojoj komunikaciji od 19. ožujka 2015., omogućiti građanima da štede i ulažu za svoju budućnost, usmjeriti ulaganja prema prioritetima Unije, produbiti integraciju i ekonomiju razmjera na tržištima kapitala Unije te osigurati učinkovit nadzor na cijelom jedinstvenom tržištu. Od ta četiri cilja, pomaganje građanima da štede i ulažu za svoju budućnost središnja je ambicija unije štednje i ulaganja. Osiguravanje primjerenih mirovinskih prihoda za građane Unije jedan je od najkonkretnijih načina na koji Unija može utjecati na živote ljudi. Rad na dopunskim mirovinama, a posebno na strukovnim mirovinama, utjelovljuje taj pristup usmjeren na građane.
(6)Institucije za strukovno mirovinsko osiguranje upravljaju iznosom od približno 3 bilijuna EUR, zbog čega imaju ključnu ulogu u financijskom sustavu Unije, ali su obično manje aktivne na tržištima uvrštenih vlasničkih instrumenata, privatnih vlasničkih instrumenata, poduzetničkog kapitala i infrastrukture. Ako se ulaganjima u vlasničke instrumente i alternativne kategorije imovine upravlja razborito, takva ulaganja mogu biti vrijedan dio njihovih portfelja jer nude diversifikaciju, veći dugoročni povrat za osobe koje štede za mirovinu i zaštitu od inflacije, a pritom donose neophodna financijska sredstva za realno gospodarstvo. Stoga treba voditi računa o tome da ne postoje nepotrebne regulatorne prepreke takvim ulaganjima.
(7)Preispitivanje Direktive (EU) 2016/2341 temelji se na tehničkim savjetima Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) iz 2023. za preispitivanje Direktive IORP II i njezinu tehničkom doprinosu preispitivanju Direktive IORP II i Uredbe o PEPP-u u kontekstu unije štednje i ulaganja iz 2025. U obzir se uzimaju i nedavni nalazi i preporuke iz Tematskog izvješća Europskog revizorskog suda 14/2025 o razvoju dopunskih mirovina u Uniji, kao i OECD-ova temeljna načela za regulaciju privatnih mirovina, u kojima su utvrđeni međunarodno priznati standardi za upravljanje, transparentnost i nadzor strukovnih mirovina.
(8)Postizanje dostatne ekonomije razmjera često je preduvjet za učinkovito i održivo funkcioniranje institucija za strukovno mirovinsko osiguranje. Manje institucije za strukovno mirovinsko osiguranje mogu imati veće administrativne troškove i troškove ulaganja, ograničenu diversifikaciju i poteškoće u privlačenju ili zadržavanju potrebnih stručnjaka. Veća ekonomija razmjera može umanjiti ta ograničenja poboljšanjem udruživanja rizika, kapaciteta upravljanja i pristupa širem rasponu mogućnosti ulaganja, što doprinosi stabilnijim i troškovno učinkovitijim rezultatima za članove i korisnike.
(9)Međutim, Direktiva (EU) 2016/2341 nije bila dovoljno djelotvorna u poticanju ekonomije razmjera, što je dovelo do toga da su pružatelji mirovinskog osiguranja često premali da bi imali koristi od diversifikacije ili povećanja učinkovitosti, a članovi i korisnici imaju veće troškove i manji neto povrat. Stoga je potrebno olakšati postizanje ekonomije razmjera.
(10)Direktiva (EU) 2016/2341 trebala bi se primjenjivati na sve institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, osim ako su izričito isključene na temelju članka 2. stavka 2. Njezina bi primjena trebala odražavati ciljeve te direktive i raznolikost aranžmana u državama članicama te bi u njezinoj provedbi trebalo uzeti u obzir puni spektar postojećih strukovnih mirovinskih programa.
(11)U nekim državama članicama nacionalnim pravom predviđa se da poslovanjem institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, iako imaju pravnu osobnost, trebaju upravljati ovlašteni subjekti odgovorni za djelovanje u njihovo ime. Stoga je primjereno da se u članku 2. stavku 1. Direktive (EU) 2016/2341 izričito upućuje ne samo na situacije u kojima institucije za strukovno mirovinsko osiguranje nemaju pravnu osobnost, koje bi i dalje trebale biti obuhvaćene, nego i na slučajeve u kojima institucije za strukovno mirovinsko osiguranje imaju pravnu osobnost, ali u skladu s nacionalnim pravom njihovim poslovanjem trebaju upravljati takvi ovlašteni subjekti.
(12)U određenim državama članicama odgovornost za poslovanje institucije za strukovno mirovinsko osiguranje mogu dijeliti sama ta institucija i ovlašteni subjekt koji djeluje u njezino ime, pri čemu svaki od njih ima zasebne zadaće koje se međusobno nadopunjuju. Primjena Direktive (EU) 2016/2341 trebala bi biti usklađena s tom raspodjelom odgovornosti na temelju nacionalnog prava i trebalo bi voditi računa da sve odgovorne osobe u potpunosti podliježu njezinim zahtjevima, bez obzira na pravni oblik institucije za strukovno mirovinsko osiguranje. Međutim, tu bi situaciju trebalo razlikovati od izdvajanja poslova u skladu s člankom 31. te direktive jer podijeljeno izvršavanje odgovornosti u tim slučajevima proizlazi iz institucionalne strukture institucije za strukovno mirovinsko osiguranje kako je definirana nacionalnim pravom, a ne iz ugovornog izdvajanja funkcija. Države članice trebale bi osigurati i da je imovina institucija za strukovno mirovinsko osiguranje pravno odvojena od imovine ovlaštenih subjekata koji upravljaju njihovim poslovanjem.
(13)Zaključak o tome smatra li se institucija institucijom za strukovno mirovinsko osiguranje trebao bi ovisiti o djelatnostima koje obavlja, bez obzira na njezin pravni oblik ili kvalifikaciju u skladu s nacionalnim pravom. U nekoliko država članica mirovinsko osiguranje povezano sa zaposlenjem pružaju financirane institucije koje su isključene iz područja primjene Direktive (EU) 2016/2341 na temelju njezina članka 2. stavka 2. ili na drugi način nisu obuhvaćene tom direktivom, a pritom ne podliježu drugom bonitetnom zakonodavstvu Unije. Neke od tih institucija već su obuhvaćene Uredbom (EU) 2018/231 Europske središnje banke o statističkim izvještajnim zahtjevima za mirovinske fondove, što upućuje na njihovu gospodarsku važnost i potrebu za sveobuhvatnim i dosljednim informiranjem u svim vrstama mirovinskih institucija. Te institucije isključene iz područja primjene Direktive (EU) 2016/2341 zajedno imaju znatnu imovinu i uz institucije za strukovno mirovinsko osiguranje čine važan element sektora mirovinskog osiguranja povezanog sa zaposlenjem. S obzirom na njihov opseg i važnost za financijsku stabilnost i primjerenost mirovina države članice trebaju osigurati da sve institucije koje upravljaju mirovinskom štednjom u okviru strukovnih ili osobnih programa podliježu dobrom upravljanju, učinkovitom nadzoru i bonitetnim zahtjevima koji odgovaraju vrsti i veličini rizika koje snose. S obzirom na čvrst okvir utvrđen Direktivom (EU) 2016/2341 države članice trebale bi, kako bi promicale dosljednost nadzornih praksi te osigurale jednake uvjete i visoke standarde upravljanja poslovanjem i rizicima u svim oblicima mirovinskog osiguranja, poštujući raznolikost nacionalnih mirovinskih sustava i postojećih institucionalnih aranžmana, imati mogućnost primjene te direktive na institucije koje su inače isključene iz njezina područja primjene i nisu obuhvaćene nijednim drugim bonitetnim okvirom Unije. To je posebno važno ako razina primanja ponuđenih članovima i korisnicima ovisi o rezultatima institucije u upravljanju imovinom i nije obuhvaćena jamstvom javnog tijela. Države članice trebale bi obavijestiti Komisiju i Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje o korištenju te mogućnosti.
(14)U nekim državama članicama institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje može biti dopušteno i pružanje osobnih mirovinskih proizvoda, uključujući paneuropski osobni mirovinski proizvod, kako je navedeno u Uredbi (EU) 2019/1238 Europskog parlamenta i Vijeća. Kako bi se zajamčila jasna i dobra organizacija tih djelatnosti te dosljedan i učinkovit nadzor nad raznim oblicima mirovinskog osiguranja, primjereno je to navesti u Direktivi (EU) 2016/2341.
(15)Organizacija strukovnog mirovinskog osiguranja može postati fleksibilnija zbog načina na koji institucije za strukovno mirovinsko osiguranje strukturiraju mirovinske programe i pokroviteljske aranžmane te upravljaju njima. Stoga bi države članice institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje trebale omogućiti da upravljaju različitim mirovinskim programima, uključujući one s različitim politikama ulaganja, te prihvatiti pokroviteljstvo više pokroviteljskih poduzeća, čak i u okviru istog mirovinskog programa. Ta fleksibilnost može olakšati postizanje veće ekonomije razmjera i tako povećati troškovnu učinkovitost, diversifikaciju rizika i kapacitet upravljanja u korist članova i korisnika.
(16)U Direktivi (EU) 2016/2341 razlikuju se odobrenje za rad i registracija institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, ali se ne definira nijedan od tih pojmova, i propisuje se da države članice vode nacionalni registar institucija za strukovno mirovinsko osiguranje. To je dovelo do različitih nadzornih praksi, pa tako u nekim slučajevima nadležna tijela ne provode ex ante bonitetnu procjenu ili se uopće ne provodi bonitetna procjena. Izostanak bonitetne procjene u okviru postupka registracije ili izdavanja odobrenja za rad može ugroziti pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i zaštitu prava članova i korisnika. Kako bi se izbjegla regulatorna arbitraža i zaštitili interesi osoba koje štede za mirovinu, sve institucije za strukovno mirovinsko osiguranje trebale bi podlijegati postupku izdavanja odobrenja za rad koji uključuje odgovarajuću bonitetnu procjenu nadležnog tijela. U skladu s tehničkim savjetima EIOPA-e za preispitivanje Direktive IORP II i provedbenim smjernicama Preporuke OECD-a o temeljnim načelima za regulaciju privatnih mirovina, u okviru postupka izdavanja odobrenja za rad trebalo bi propisati da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje sastavljaju i održavaju poslovni plan za sve planirane djelatnosti.
(17)Kako bi strukovno mirovinsko osiguranje bilo učinkovitije i prilagodljivije te kako bi se povećala ekonomija razmjera, institucije za strukovno mirovinsko osiguranje trebale bi moći upravljati s nekoliko mirovinskih programa, uključujući one s različitim pristupima ulaganjima, te prihvatiti pokroviteljstvo nekoliko poduzeća u okviru istog programa, pri čemu treba voditi računa o pravilnom upravljanju i zaštiti članova i korisnika.
(18)Iskustvo s funkcioniranjem Direktive (EU) 2016/2341 pokazalo je da postupci kojima se uređuje izdavanje odobrenja za rad i nadzor institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, posebno u kontekstu prekograničnih djelatnosti, mogu dovesti do kašnjenja i nedosljednosti u državama članicama, što može odvratiti institucije za strukovno mirovinsko osiguranje od pokretanja ili širenja prekograničnih djelatnosti. Kako bi se poboljšalo funkcioniranje i nadzor prekograničnih djelatnosti institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, trebalo bi razraditi i pojednostavniti postupovne korake za izdavanje odobrenja za rad i prekogranične djelatnosti. Rokovi bi trebali biti jasniji i trebalo bi ubrzati razmjenu informacija između nadležnih tijela matične države članice i nadležnih tijela države članice domaćina u cilju bolje koordinacije, među ostalim preko Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje („EIOPA”).
(19)Propisivanje punih početnih prekograničnih postupaka instituciji za strukovno mirovinsko osiguranje koja obavlja prekogranične djelatnosti u državi članici domaćinu nepotrebno je opterećenje ako ta institucija želi proširiti te djelatnosti na dodatna pokroviteljska poduzeća ili programe u istoj državi članici domaćinu. Takav bi pristup mogao dovesti do udvostručavanja postupaka, povećanih administrativnih troškova i kašnjenja, a ne bi poboljšao zaštitu članova i korisnika. U cilju proporcionalnog i učinkovitog nadzora i učinkovite suradnje među nadležnim tijelima matične države članice i države članice domaćina na takva proširenja trebao bi se primjenjivati pojednostavnjeni postupak obavješćivanja koji se mora dovršiti u roku od mjesec dana. Taj rok nadležnim tijelima omogućuje da provedu potrebnu koordinaciju i nadzor bez stvaranja nepotrebnih kašnjenja ili opterećenja za institucije za strukovno mirovinsko osiguranje.
(20)Pravila kojima se uređuju kolektivni potpuni ili djelomični prijenosi obveza mirovinskog programa, tehničke pričuve te druge obveze i prava imaju važnu ulogu u podupiranju konsolidacije i postizanju ekonomije razmjera u strukovnom mirovinskom osiguranju. Ako su ta pravila prestroga, stvaraju nepotrebne prepreke postizanju razmjera i olakšavanju konsolidacije, što može naštetiti dugoročnim interesima štediša. Nadalje, važno je da članovi i korisnici ili njihovi predstavnici mogu izraziti svoja stajališta o predloženim prekograničnim prijenosima. Kako bi se ti prijenosi olakšali, primjereno je pojasniti i pojednostavniti primjenjiva pravila Unije te osigurati da postupci ostanu transparentni, proporcionalni i usklađeni sa zaštitom članova i korisnika, kao i da omogućuju veću učinkovitost i integraciju na unutarnjem tržištu. To bi trebalo uključivati odredbe o pravodobnom obavješćivanju, odobrenju pokroviteljskog poduzeća, ako je primjenjivo, i mogućnosti da članovi i korisnici službeno izraze protivljenje.
(21)U slučaju nacionalnih kolektivnih prijenosa s jedne institucije za strukovno mirovinsko osiguranje na drugu države članice trebale bi voditi računa o postojanju jednostavnih, transparentnih i operativno učinkovitih postupaka koji omogućuju konsolidaciju i restrukturiranje mirovinskih programa na njihovim državnim područjima. Takvi bi postupci trebali olakšati postizanje ekonomije razmjera i troškovne učinkovitosti te ne bi trebali biti restriktivniji od postupaka koji se primjenjuju na prekogranične prijenose.
(22)Države članice mogu dopustiti privremeno nedovoljno financiranje strukovnih mirovinskih programa. Države članice tu su mogućnost iskoristile na različite načine, a neke su odlučile da je neće iskoristiti, što je dovelo do nedosljednosti koje mogu utjecati na zaštitu članova i korisnika. Iako je važno spriječiti nedovoljno financiranje, apsolutna zabrana mogla bi u nekim slučajevima dovesti do naglog smanjenja zajamčenih mirovina na štetu članova i korisnika. Kako bi osigurale uravnotežen i proporcionalan pristup i odgovarajuću zaštitu članova i korisnika, države članice trebale bi omogućiti privremeno nedovoljno financiranje na ograničeno razdoblje, utvrđeno nacionalnim pravom, koje ni u kojem slučaju ne bi trebalo biti dulje od deset godina.
(23)Određeni tehnički parametri u Direktivi (EU) 2016/2341 proizlaze iz Direktive Vijeća 79/267/EEZ, Prve direktive o životnom osiguranju, i nisu se mijenjali od uvođenja. Stoga je primjereno predvidjeti mogućnost njihove prilagodbe putem delegiranih akata ako se to bude smatralo potrebnim kako bi i dalje bili primjereni s obzirom na tržišna kretanja i nadzorne prakse.
(24)Direktivom (EU) 2016/2341 propisuje se da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje imaju odgovarajuću raspoloživu granicu solventnosti. Ta granica solventnosti ne obuhvaća u potpunosti izloženosti tržišnim rizicima i rizicima dugovječnosti, uključujući slučajeve u kojima institucija za strukovno mirovinsko osiguranje preuzima biometrijski rizik ili jamči određeni prinos od ulaganja ili razinu primanja. Neke države članice propisuju da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje moraju imati dodatni regulatorni kapital koji se temelji na riziku iznad potrebne granice solventnosti. U državama članicama u kojima takvi zahtjevi koji se temelje na riziku ne postoje trebalo bi osigurati istovjetnu zaštitu štediša i korisnika. Točnije, institucije za strukovno mirovinsko osiguranje koje pokrivaju biometrijski rizik ili nude jamstva i koje ne podliježu kapitalnim zahtjevima koji se temelje na riziku trebale bi provoditi redovita testiranja otpornosti na stres kako bi procijenile svoju sposobnost da dugoročno ostanu financirane, među ostalim u nepovoljnim tržišnim i demografskim scenarijima, a nadležna tijela trebala bi imati ovlast zahtijevati korektivne mjere ako se utvrdi nedovoljno financiranje.
(25)Privatna imovina, uključujući privatne vlasničke instrumente, privatni dug i poduzetnički kapital, može poboljšati obilježja rizika i povrata portfelja ulaganja povećanjem diversifikacije i potencijalno većim dugoročnim povratom. No takvu je imovinu često složenije vrednovati i procijeniti s obzirom na rizik, zbog čega je potrebno veliko stručno znanje. U skladu s člankom 19. Direktive (EU) 2016/2341 institucije za strukovno mirovinsko osiguranje trebale bi ulagati u najboljem dugoročnom interesu članova i korisnika te u skladu s načelom razboritosti. Međutim, to pravilo nije dovoljno precizirano te je nekoliko država članica u skladu s tim člankom uvelo detaljna i ponekad restriktivna ograničenja ulaganja. Takva opća ograničenja mogu spriječiti institucije kojima se dobro upravlja i koje imaju odgovarajući kapacitet za upravljanje rizicima u tome da učinkovito ulažu u alternativnu imovinu. Stoga bi trebalo utvrditi da je ključni okvir za ulaganja načelo razboritosti koje se temelji na riziku i koje institucijama omogućuje ulaganje u bilo koju vrstu imovine pod uvjetom da mogu pravilno utvrditi, mjeriti, pratiti i prijaviti povezane rizike te upravljati njima. U skladu s tim, kao zaštitna mjera za članove i korisnike, mogućnost da države članice primjenjuju ograničenja ulaganja trebalo bi ograničiti na slučajeve u kojima rizik ulaganja snose članovi i korisnici i ta ograničenja ne bi trebala dovesti do opće zabrane ulaganja u određene kategorije imovine. U krovnoj komunikaciji od 19. studenog 2025. navedene su dodatne neobvezujuće smjernice o primjeni načela razboritosti, među ostalim o tome kako bi ono trebalo doprinijeti učinkovitoj raspodjeli dugoročne štednje.
(26)Iskustvo je pokazalo da se zahtjevima povezanima s upravljanjem iz Direktive (EU) 2016/2341 ne osiguravaju uvijek dosljedni standardi dobrog upravljanja i djelotvornog nadzora u svim institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje. Konkretno, razlike u funkcijama unutarnje kontrole, rješavanju sukoba interesa te sastavu i učinkovitosti administrativnih, upravljačkih ili nadzornih tijela mogu oslabiti zaštitu članova i korisnika te integritet upravljanja mirovinskim programima. Radi povećanja otpornosti, transparentnosti i odgovornosti institucija za strukovno mirovinsko osiguranje trebalo bi dodatno razraditi sustav upravljanja, a nadležna tijela trebala bi imati potrebne ovlasti za procjenu i eventualno jačanje upravljačkih sustava institucija za strukovno mirovinsko osiguranje.
(27)Učinkovito i razborito upravljanje institucijom za strukovno mirovinsko osiguranje ovisi o stručnosti i primjerenosti osoba koje stvarno upravljaju institucijom, njezinim administrativnim, upravljačkim ili nadzornim tijelima te nositeljima ključnih funkcija, uključujući one kojima je izdvojeno obavljanje neke ključne funkcije. U Direktivi (EU) 2016/2341 upućuje se na koncept kolektivne stručnosti onih koji stvarno upravljaju poslovanjem institucije za strukovno mirovinsko osiguranje. Potrebno je dodatno pojašnjenje kako bi se taj koncept primjenjivao na način koji je u skladu s raznolikošću upravljačkih struktura u državama članicama. Konkretno, kolektivna stručnost trebala bi se primjenjivati ako upravno, upravljačko ili nadzorno tijelo djeluje kao kolegijalno tijelo čiji članovi zajednički obavljaju strateške ili nadzorne funkcije. Ako su funkcije odvojene ili se obavljaju pojedinačno, procjena stručnosti trebala bi se odnositi na konkretnu ulogu, odgovornosti i ovlasti za donošenje odluka svake osobe. Nadalje, postojećim odredbama nije izričito predviđeno kontinuirano praćenje ili pravodobno obavješćivanje o promjenama, što isto tako može dovesti do nedostataka u upravljanju, nedovoljnog nadzora nad rizicima ili neriješenih sukoba interesa. Kako bi se osigurala odgovarajuća zaštita članova i korisnika te učinkovit nadzor nadležnih tijela, trebalo bi utvrditi zahtjeve u pogledu stručnosti i primjerenosti te bi nadležna tijela trebala dobiti odgovornost za kontinuiranu procjenu stručnosti i ovlast za traženje razrješenja dužnosti osoba koje više ne ispunjavaju te zahtjeve.
(28)Učinkovito upravljanje rizicima ključno je za dobro i razborito poslovanje institucija za strukovno mirovinsko osiguranje te za zaštitu članova i korisnika. Operativni i strukturni odabiri institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, uključujući sudjelovanje u udruženim strukturama ulaganja, zajedničkim uslugama ili prijenosima, mogu utjecati na njihov ukupni profil rizičnosti. Za potrebe dobrog i razboritog upravljanja institucije za strukovno mirovinsko osiguranje trebale bi procijeniti rizike kojima jesu ili bi mogle biti izložene u odnosu na ograničenja tolerancije rizika koja je odobrilo njihovo upravljačko ili nadzorno tijelo, uzimajući u obzir kapacitete i sklonost članova i korisnika prihvaćanju rizika. Mjere za povećanje ekonomije razmjera i učinkovitosti mogu smanjiti operativne i investicijske rizike za članove i korisnike, pa bi ih trebalo uzeti u obzir u vlastitoj procjeni rizika.
(29)U skladu s OECD-ovim temeljnim načelima za regulaciju privatnih mirovina i njihovim provedbenim smjernicama primjereno je dodatno postrožiti zahtjeve iz izjave o načelima politike ulaganja tako da se u njoj utvrde jasni ciljevi ulaganja u skladu s ciljanim mirovinskim prihodima, obvezama i tolerancijom rizika svakog programa, definiraju ciljani prinos i metode praćenja te riješi pitanje primjene složenih ili alternativnih kategorija imovine i povezanog rizika druge ugovorne strane. Ako članovi mogu birati ulaganja, u izvješću bi trebalo navesti i odgovarajući raspon opcija, uključujući standardnu opciju.
(30)Udruživanjem sredstava može se ostvariti ekonomija razmjera, poboljšati prinos od ulaganja i smanjiti troškovi za članove i korisnike. Međutim, članak 31. Direktive (EU) 2016/2341 državama članicama omogućuje da institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje zabrane izdvajanje poslova, uključujući izdvajanje upravljanja ulaganjima. Primjena te opcije dovela je do regulatornih prepreka povećanju učinkovitosti i ostvarivanju ekonomije razmjera. Pristupom koji se više temelji na riziku osiguralo bi se da je izdvajanje općenito dopušteno ili potrebno, pod uvjetom da ne narušava kvalitetu upravljanja, neopravdano ne povećava operativni rizik, ne ugrožava kontinuirano i zadovoljavajuće pružanje usluga članovima i korisnicima ili ne ometa djelotvoran nadzor. Stoga bi trebalo utvrditi da bi države članice trebale dopustiti ili prema potrebi zahtijevati da te institucije izdvajaju poslove, ne dovodeći u pitanje drukčije posebne sporazume o izdvajanju na pojedinačnoj osnovi iz opravdanih bonitetnih razloga.
(31)Depozitari stavljaju na raspolaganje prikladno pravno sredstvo za zaštitu imovine i nadzor upravljanja strukovnim mirovinskim programima, posebno u programima definiranih doprinosa u kojima članovi i korisnici u potpunosti snose rizik ulaganja. U skladu s Direktivom (EU) 2016/2341 države članice u pravilu imaju diskrecijsko pravo propisati imenovanje depozitara ili dopustiti institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje da same obavljaju te zadaće. To diskrecijsko pravo dovelo je do nedosljednosti i nadzornih poteškoća u prekograničnim djelatnostima. Razlike u nacionalnim pravilima o vrstama subjekata koji mogu djelovati kao depozitari i opsegu njihovih odgovornosti mogu ugroziti djelotvoran bonitetni nadzor, smanjiti transparentnost i povećati rizik od sukoba interesa ili operativnih propusta. Zadnjih su godina ažurirana i postrožena pravila o depozitarima iz Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća kako bi se osigurala visoka razina zaštite ulagatelja. Članovi i korisnici institucija za strukovno mirovinsko osiguranje koji svoju mirovinsku štednju na sličan način povjeravaju profesionalnim upraviteljima trebali bi uživati jednaku razinu zaštite kao ulagatelji obuhvaćeni Direktivom 2009/65/EZ. Stoga bi, kako bi se osigurala dosljedna zaštita članova i korisnika, povećalo povjerenje u mirovinski sustav i olakšale prekogranične djelatnosti, Direktivom (EU) 2016/2341 trebalo propisati imenovanje profesionalnog depozitara za strukovne mirovinske programe u kojima članovi i korisnici u potpunosti snose rizik ulaganja. U izmjenama bi za takav depozitorij trebalo utvrditi jasna pravila o pohrani imovine i nadzornim dužnostima za depozitare, omogućiti veću fleksibilnost za druge programe i osigurati da nadležna tijela ne smiju neopravdano ograničavati izbor depozitara s poslovnim nastanom u drugoj državi članici. Ipak, kako bi se izbjeglo nepotrebno opterećenje za institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, države članice mogu zadržati postojeće mjere pohrane koje pružaju sličnu razinu zaštite kao depozitari.
(32)Zbog fragmentiranih i nepotpunih informacija o stečenim i predviđenim mirovinskim pravima članovima i korisnicima teško je dobiti jasan pregled budućih mirovinskih prihoda, posebno ako sudjeluju u nekoliko dopunskih mirovinskih programa. Taj nedostatak transparentnosti može oslabiti sudjelovanje u planiranju umirovljenja i povjerenje u mirovinski sustav. Kako bi se štediše dobili sveobuhvatne, pouzdane i ažurne informacije, države članice trebale bi propisati da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje nacionalnim sustavima za praćenje mirovina, ako takvi sustavi postoje, dostavljaju podatke u standardiziranom i interoperabilnom formatu. Takvi bi sustavi članovima i korisnicima trebali omogućiti usklađen i usporediv pristup informacijama o njihovim stečenim pravima, akumuliranom kapitalu i predviđenim primanjima, a institucije za strukovno mirovinsko osiguranje trebale bi ostati odgovorne za točnost i potpunost dostavljenih podataka. Kako bi se izbjeglo udvostručavanje zahtjeva za izvješćivanje kojima podliježu institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, format i struktura informacija trebali bi biti usklađeni s informacijama navedenima u izvještajima o mirovinskim primanjima.
(33)Izvještaj o mirovinskim primanjima ključan je instrument koji članovima i korisnicima pojašnjava njihova mirovinska prava tijekom vremena i u okviru različitih programa. Trebao bi pružati jasne, sveobuhvatne i relevantne informacije koje članovima i korisnicima omogućuju da procijene svoju financijsku situaciju i poduzmu sve potrebne mjere kako bi imali odgovarajuću mirovinu. Budući da nema jedinstvenog pristupa na razini država članica i da većina članova tijekom radnog vijeka stječe mirovinska prava u više institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, podaci u izvještajima o mirovinskim primanjima trenutačno se razlikuju po obliku i načinu prikaza, što ograničava njihovu usporedivost i agregiranje. Postojećim pravilima ne zahtijeva se ni uključivanje informacija o troškovima, prinosu od ulaganja ili dostupnim ulagačkim opcijama i s njima povezanim rizicima. Kako bi se pospješili transparentnost i utemeljeno donošenje odluka, potrebno je uvesti zahtjeve za izradu izvještaja o mirovinskim primanjima i pružanje informacija o troškovima, povratu ulaganja i ulagačkim opcijama. Iz istog je razloga potrebno osigurati veću standardizaciju i, ako je moguće, usklađivanje s izvještajem o primanjima u okviru PEPP-a iz članka 36. Uredbe (EU) 2019/1238 uzimajući u obzir značajke mirovinskih programa s obzirom na definirana primanja ili definirane doprinose te posebnosti strukovnog mirovinskog osiguranja.
(34)Kontinuirano nedostatan prinos od ulaganja institucija za strukovno mirovinsko osiguranje može smanjiti vrijednost stečenih prava članova i korisnika i narušiti povjerenje u dopunske mirovine. U skladu s Provedbenim smjernicama Preporuke OECD-a o temeljnim načelima za regulaciju privatnih mirovina, prinos bi trebalo objaviti i ocijeniti u odnosu na jasne i objektivne referentne vrijednosti koje odražavaju politiku ulaganja. Trenutačno ne postoji usklađeni okvir za obavješćivanje članova i korisnika o nedostatnom prinosu. Zbog toga bi trebalo propisati da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje odmah obavješćuju svoje nadležno tijelo i dostavljaju dokaze da su troškovi i naknade programa opravdani i razmjerni te da je program prilagođen toleranciji rizika njegovih članova i korisnika. Ako nadležno tijelo nije zadovoljno tim obrazloženjem ili ako se nedostatni prinos bilježi najmanje tri godine, institucije za strukovno mirovinsko osiguranje trebale bi jasno obavijestiti članove i korisnike o tom nedostatnom prinosu, objasniti uzroke i iznijeti mjere za rješavanje problema. Države članice trebale bi voditi računa o tome da postoje objektivne referentne vrijednosti za procjenu nedostatnog prinosa.
(35)S produljenjem očekivanog životnog vijeka članovi i korisnici mogli bi imati veću potrebu za upravljanjem rizikom dugovječnosti i potrebno je učinkovito upravljati mirovinskom štednjom kako bi se osigurali odgovarajući prihodi u fazi isplate. U skladu s Direktivom (EU) 2016/2341 institucije za strukovno mirovinsko osiguranje dužne su davati opće informacije tijekom faze prije umirovljenja i faze isplate, ali se ne navodi vrsta informacija potrebnih članovima i korisnicima za donošenje utemeljenih odluka tijekom isplate. Kako bi se pospješili transparentnost, usporedivost i utemeljeno donošenje odluka, na institucije za strukovno mirovinsko osiguranje trebali bi se primjenjivati minimalni zahtjevi za objavljivanje u fazi isplate. Objave trebale bi biti jasne, pristupačne, razmjerne i prilagođene nacionalnom kontekstu, te bi trebale obuhvaćati opcije isplate, povezane troškove i naknade, primjenjive poreze, rizike i projekcije, među ostalim za promjenjive rente.
(36)Prelazak s mirovinskih programa definiranih naknada na mirovinske programe definiranih doprinosa povećava financijski rizik za članove i korisnike jer varijabilna primanja zamjenjuju prethodno zajamčene naknade. Članovi i korisnici često se suočavaju sa složenim odlukama u pogledu primanja ili ulaganja, a njihovu sposobnost donošenja odgovarajućih odluka mogu narušiti asimetrija informacija, ograničeno znanje ili razumijevanje, bihevioralna pristranost ili složena i neprimjerena okruženja u kojima donose odluke. Kombinacija više mogućnosti članovima i korisnicima dodatno otežava procjenu mogućih učinaka njihovih odluka. Institucije za strukovno mirovinsko osiguranje imaju ključnu ulogu u zaštiti dugoročnih interesa članova i korisnika dobrim upravljanjem poslovanjem i razboritim upravljanjem imovinom. Kako bi se ojačalo povjerenje u sustav i osiguralo da odluke o ulaganju ostanu usklađene s najboljim interesima članova, trebalo bi povećati fiducijarne obveze povezane s upravljanjem rizicima i politikom ulaganja. Kako bi se poboljšala zaštita i osiguralo da mirovinski programi ostvaruju rezultate koje članovi i korisnici mogu razumno očekivati, institucije za strukovno mirovinsko osiguranje trebale bi imati opću obvezu dužne pažnje. Na temelju te obveze institucije bi trebale postupati pošteno, nepristrano i profesionalno u najboljem interesu članova i korisnika, dugoročno nastojati ostvariti primjerene i troškovno učinkovite povrate prilagođene riziku te staviti na raspolaganje smjernice i zaštitne mjere za potporu utemeljenom i primjerenom donošenju odluka, uzimajući u obzir vrstu mirovinskog programa, rizike koje snose članovi i korisnici, odgovornosti institucije i prema potrebi ulogu socijalnih partnera i pokrovitelja.
(37)Strukovne mirovine dugoročni su programi koji bi radnicima trebali osigurati primjerene mirovinske prihode. Članovi programa definiranih doprinosa suočavaju se s određenim rizicima, uključujući rizik povezan s mirovinskim prihodima, rizik ulaganja, troškove i naknade, administrativne i upravljačke rizike te nedostatke u znanju. Institucije za strukovno mirovinsko osiguranje obavljaju središnju funkciju procjene tih rizika iz perspektive članova i korisnika kako bi osmislile odgovarajuće strategije ulaganja i ponudile primjerene ulagačke opcije u skladu sa sposobnošću članova da snose gubitke i njihovim preferencijama u pogledu rizika i povrata. Kako bi olakšale utemeljeno donošenje odluka i zaštitile interese članova, institucije za strukovno mirovinsko osiguranje trebale bi provoditi dugoročne procjene rizika, pružati relevantne ulagačke opcije i dostavljati ključne informacije, uključujući sve troškove i naknade te projekcije, uzimajući u obzir specifične nacionalne kontekste.
(38)Kako bi članovi i korisnici mogli djelotvorno ostvarivati svoja prava i imati pristup pravednoj i pravodobnoj pravnoj zaštiti, institucije za strukovno mirovinsko osiguranje trebale bi uspostaviti djelotvorne postupke za rješavanje pritužbi i ponuditi informacije o dostupnim mehanizmima za alternativno rješavanje sporova. Iz istog bi razloga države članice trebale imati odgovarajuća, neovisna i nepristrana tijela za alternativno rješavanje sporova, među ostalim za prekogranične slučajeve, te osigurati da nadležna tijela mogu primati pritužbe o navodnim povredama Direktive (EU) 2016/2341 i odgovarati na njih.
(39)Razlike u ovlastima, alatima i praksama koje su dostupne nadležnim tijelima u državama članicama mogu ograničiti djelotvoran nadzor nad institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje i pravodobno sprečavanje ili ispravljanje povreda. Bez ovlasti za dobivanje potrebnih informacija, za propisivanje usklađenosti s primjenjivim zakonima i propisima, za preispitivanje i evaluaciju strategija, procesa i postupaka izvješćivanja institucija za strukovno mirovinsko osiguranje ili za izricanje sankcija nadležna tijela možda neće moći osigurati da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje održavaju dostatna financijska sredstva, da ispunjavaju zahtjeve u pogledu upravljanja poslovanjem i rizicima ili da se mogu nositi s nepovoljnim događajima ili promjenama gospodarskih uvjeta. Kako bi se uklonili ti rizici, države članice trebale bi osigurati da nadležna tijela imaju sve potrebne ovlasti za dobivanje informacija, provedbu sustavnih preispitivanja i procjena utemeljenih na riziku, praćenje pogoršanja financijskih uvjeta, sudjelovanje u redovitom nadzornom dijalogu, pravodobno poduzimanje preventivnih i korektivnih mjera te izricanje učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih administrativnih sankcija.
(40)Institucije za strukovno mirovinsko osiguranje znatno se razlikuju s obzirom na opseg, operativnu učinkovitost i organizacijsku strukturu. Manje ili rascjepkane institucije za strukovno mirovinsko osiguranje mogu imati poteškoće pri postizanju ekonomije razmjera, djelotvornom udruživanju sredstava ili optimizaciji operativne i ulagačke učinkovitosti. Stoga je rano utvrđivanje strukturnih izazova i slabosti ključno kako bi institucije za strukovno mirovinsko osiguranje mogle dugoročno donositi vrijednost članovima i korisnicima. Nadležna tijela imaju važnu ulogu u poticanju institucija za strukovno mirovinsko osiguranje da strateški promišljaju o svojoj dugoročnoj održivosti, među ostalim o aspektima kao što su ekonomija razmjera, organizacijska konfiguracija i potencijal za konsolidaciju ili suradnju ako su to načini za uklanjanje utvrđenih nedostataka. Nadležna tijela stoga bi trebala održavati redovite strukturirane nadzorne dijaloge s institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje u okviru kojih te institucije mogu utvrditi moguće nedostatke i razmotriti strateške opcije, uključujući mjere za poboljšanje učinkovitosti, ekonomije razmjera i dijeljenja resursa, pri čemu zadržavaju primarnu odgovornost za osiguravanje da članovi i korisnici primaju odgovarajuće mirovine.
(41)Bez pravodobnih, potpunih i usporedivih informacija nadležna tijela možda neće moći procijeniti usklađenost, pratiti rizike ili djelotvorno poduzimati preventivne i korektivne mjere. Stoga bi države članice trebale osigurati da nadležna tijela imaju ovlasti od institucija za strukovno mirovinsko osiguranje zahtijevati sve informacije potrebne za nadzor, provoditi izravni nadzor i dobiti detaljna izvješća o troškovima, naknadama i povratu ulaganja.
(42)Izdvajanje ključnih funkcija ili drugih poslova institucija za strukovno mirovinsko osiguranje može stvoriti ekonomiju razmjera i donijeti vrijednost ili niže troškove članovima i korisnicima, ali može stvoriti i dodatne rizike i otežati učinkovit nadzor. Bez pristupa relevantnim informacijama i poslovnim prostorima te bez suradnje pružatelja usluga nadležna tijela možda neće moći pratiti izdvojene poslove ili osigurati usklađenost. Kako bi se uklonili ti rizici, države članice trebale bi osigurati da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje nadležnim tijelima omoguće pristup podacima i prostorima pružatelja usluga te provjere na licu mjesta izravno ili preko delegiranih tijela. Institucije za strukovno mirovinsko osiguranje trebale bi u potpunosti surađivati tijekom nadzora. Za potrebe učinkovitog prekograničnog nadzora izdvojenih funkcija EIOPA bi trebala moći pomoći nadležnim tijelima u zajedničkim izravnim nadzorima.
(43)Transparentne, usporedive i lako dostupne informacije o ukupnim godišnjim troškovima, povijesnom prinosu i profilima rizičnosti mirovinskih programa kojima upravljaju institucije za strukovno mirovinsko osiguranje nužne su kako bi članovi i korisnici mogli donijeti utemeljene odluke o svojoj mirovinskoj štednji. Takve objave mogle bi potaknuti učinkovitost, troškovnu učinkovitost i potencijal za postizanje ekonomije razmjera, što bi u konačnici koristilo članovima i korisnicima. Kako bi se osigurala usporedivost i dostupnost, nadležna tijela trebala bi objaviti te informacije, najmanje za deset prethodnih godina, na jedinstvenim javnim internetskim stranicama za sve relevantne mirovinske programe ili ulagačke opcije.
(44)Ako su prekogranične djelatnosti značajne s obzirom na tržište države članice domaćina i zahtijevaju blisku suradnju između nadležnih tijela matične države članice i države članice domaćina, posebno ako postoji rizik da bi institucija za strukovno mirovinsko osiguranje mogla imati financijske poteškoće na štetu članova i korisnika, EIOPA bi trebala moći uspostaviti i koordinirati platforme za suradnju na sličan način kao što je predviđeno Direktivom 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.
(45)Društva za osiguranje i posrednici u osiguranju isto tako mogu distribuirati strukovne mirovinske proizvode. Kako bi svi potencijalni članovi, članovi i korisnici dobili jednake informacije i zaštitu, na ta društva i posrednike trebala bi se primjenjivati pravila o informiranju usklađena s onima koja se primjenjuju na institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, uključujući obveze prijenosa informacija u sustave za praćenje mirovina.
(46)Komisiji bi, u svrhu ostvarenja ciljeva iz Direktive (EU) 2016/2341 i ove Direktive, trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s određenim tehničkim parametrima iz Direktive (EU) 2016/2341 koji proizlaze iz Direktive Vijeća 79/267/EEZ i nisu se mijenjali od uvođenja, kao i u vezi s izvještajem o mirovinskim primanjima. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka. Komisija bi prilikom pripreme i sastavljanja delegiranih akata trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, pravodobno i na primjeren način.
(47)Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti kako bi se zajamčili jedinstveni uvjeti za provedbu odredaba o izvješćivanju o povratu ulaganja, umanjenom za troškove ulaganja i sve troškove i naknade nastale u vezi s djelatnostima institucija za strukovno mirovinsko osiguranje. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 180/2011 Europskog parlamenta i Vijeća.
(48)Direktive (EU) 2016/97 i (EU) 2016/2341 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.
(49)Izmjene Direktive (EU) 2016/2341 u pogledu izdavanja odobrenja za rad institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje trebale bi zamijeniti postojeći sustav registracije ili izdavanja odobrenja za rad kako bi se osigurali dosljedni nadzorni standardi u cijeloj Uniji. Međutim, bilo bi preveliko opterećenje propisati da sve institucije za strukovno mirovinsko osiguranje podnesu zahtjev za novo odobrenje za rad. Stoga bi države članice trebale omogućiti automatsko priznavanje institucija za strukovno mirovinsko osiguranje koje su već registrirane ili imaju odobrenje za rad na temelju te direktive.
(50)Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća primjenjuje se na obradu osobnih podataka za potrebe ove Direktive. Države članice trebale bi osigurati da se obradom podataka u okviru primjene ove Direktive u potpunosti poštuje Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ako je ta direktiva primjenjiva.
DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
Izmjene Direktive (EU) 2016/2341
Direktiva (EU) 2016/2341 mijenja se kako slijedi:
(1)izrazi „registrirana ili ima odobrenje za rad” i „registrirane ili imaju odobrenje za rad” zamjenjuju se izrazima „ima odobrenje za rad” i „imaju odobrenje za rad” u cijeloj Direktivi;
(2)izraz „veličina, vrsta, opseg i složenost” zamjenjuje se izrazom „vrsta, opseg i složenost” u cijeloj Direktivi;
(3)izraz „njihova veličina i unutarnje ustrojstvo te veličina, vrsta, opseg i složenost njihovih djelatnosti” zamjenjuje se izrazom „vrsta, opseg i složenost njihovih djelatnosti” u cijeloj Direktivi;
(4)članak 2. mijenja se kako slijedi:
(a)u stavku 1. druga rečenica zamjenjuje se sljedećim:
„Ako su, u skladu s nacionalnim pravom, institucije za strukovno mirovinsko osiguranje osnovane u obliku koji podrazumijeva da su ovlašteni subjekti odgovorni za njihovo poslovanje i djelovanje u njihovo ime, države članice primjenjuju ovu Direktivu ili na te institucije za strukovno mirovinsko osiguranje ili, u skladu sa stavkom 2., na te ovlaštene subjekte ili na oboje, ovisno o slučaju.”;
(b)dodaje se sljedeći stavak 3.:
„3.
Ako su u skladu sa stavkom 1. ovlašteni subjekti odgovorni za poslovanje institucija za strukovno mirovinsko osiguranje i djelovanje u njihovo ime, države članice osiguravaju da je imovina institucija za strukovno mirovinsko osiguranje pravno odvojena od imovine ovlaštenih subjekata.
Za potrebe prvog podstavka, ako ovlašteni subjekti iz stavka 2. točke (b) upravljaju poslovanjem institucija za strukovno mirovinsko osiguranje i djeluju u njihovo ime, države članice ne ograničavaju ovlaštene subjekte s poslovnim nastanom u drugoj državi članici u obavljanju tih aktivnosti.”;
(5)članci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:
„Članak 3.
Primjena na institucije za strukovno mirovinsko osiguranje koje upravljaju programima socijalne sigurnosti
Institucije za strukovno mirovinsko osiguranje koje upravljaju i mirovinskim programima koji se smatraju programima socijalne sigurnosti obuhvaćenima uredbama (EZ) br. 883/2004 i (EZ) br. 987/2009 obuhvaćene su ovom Direktivom u dijelu koji se odnosi na njihove poslove mirovinskog osiguranja koji nisu obuhvaćeni tim uredbama. U tom se slučaju obveze i pripadajuća imovina odvajaju u posebnu obračunsku jedinicu i nije moguće te obveze i pripadajuću imovinu prenijeti u obvezne mirovinske programe koji se smatraju programima socijalne sigurnosti, ili obratno.
Članak 4.
Neobvezna primjena
Države članice mogu primijeniti neke ili sve odredbe ove Direktive na institucije, bez obzira na njihov pravni oblik, koje posluju na temelju kapitalizacije u svrhu pružanja mirovinskih primanja i:
(a)koje su isključene iz područja primjene ove Direktive na temelju članka 2. stavka 2. točaka (a) i (d); ili
(b)koje nisu obuhvaćene ovom Direktivom ili direktivama 2009/65/EZ, 2009/138/EZ, 2011/61/EU, 2013/36/EU i 2014/65/EU.
U slučaju institucija iz članka 2. stavka 2. točke (a) države članice mogu odlučiti primjenjivati odredbe ove Direktive samo ako je ta primjena u skladu s uredbama (EZ) br. 883/2004 i (EZ) br. 987/2009.
Ako u skladu s nacionalnim pravom poslovanjem institucija iz prvog stavka upravljaju ovlašteni subjekti odgovorni za djelovanje u njihovo ime, države članice mogu odlučiti primijeniti ovu Direktivu ili na te institucije ili na ovlaštene subjekte odgovorne za njihovo poslovanje i djelovanje u njihovo ime ili na oboje, ovisno o slučaju.
Države članice mogu primjenjivati članke 11. i 11.a na temelju ovog članka samo ako se primjenjuju sve odredbe ove Direktive.
Države članice obavješćuju Komisiju i EIOPA-u ako koriste mogućnosti iz prvog i drugog stavka, pri čemu navode vrste institucija ili, ovisno o slučaju, ovlaštenih subjekata na koje se primjenjuju te mogućnosti i odredbe ove Direktive koje se na njih odnose.
Komisija objavljuje te informacije.”;
(6)članak 5. mijenja se kako slijedi:
(a)naslov se zamjenjuje sljedećim:
„Male institucije za strukovno mirovinsko osiguranje”;
(b) drugi stavak briše se;
(7)članak 6. mijenja se kako slijedi:
(a)u točki 1. izraz „i koja obavlja djelatnosti koje iz njega izravno proizlaze;” zamjenjuje se izrazom „i koja obavlja djelatnosti koje iz njega izravno proizlaze i, ako je to dopušteno nacionalnim pravom, djelatnosti osobnog mirovinskog osiguranja;”;
(b)točka 3. zamjenjuje se sljedećim:
„3. „pokroviteljsko poduzeće” znači bilo koje poduzeće ili drugo tijelo, bez obzira na to uključuje li jednu ili više pravnih ili fizičkih osoba ili se od njih sastoji, koje djeluje kao poslodavac, kao strukovno udruženje ili tijelo ili u svojstvu samozaposlene osobe ili kao njihova kombinacija i koje nudi mirovinski program ili plaća doprinose instituciji za strukovno mirovinsko osiguranje;”;
(c)točka 5. zamjenjuje se sljedećim:
„5. „član” znači osoba koja nije korisnik ili potencijalni član i koja zbog svojih prijašnjih ili trenutačnih strukovnih djelatnosti ima ili će ostvariti pravo na mirovinu u skladu s odredbama mirovinskog programa, osim što za potrebe glava I., II., III., V. i VI. „član” znači i štediša osobnog mirovinskog proizvoda ako je institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje dopušteno pružati osobno mirovinsko osiguranje;”;
(d)dodaju se sljedeće točke 20., 21. i 22.:
„20. „pružatelj usluga” znači poduzeće kojem je institucija za strukovno mirovinsko osiguranje izdvojila obavljanje poslova obuhvaćenih ovom Direktivom;
21. „osobni mirovinski proizvod” znači osobni mirovinski proizvod kako je definiran u članku 2. točki 1. Uredbe (EU) 2019/1238 Europskog parlamenta i Vijeća*;
22. „sustav za praćenje mirovina” znači digitalni alat, obično u obliku sigurnog internetskog portala ili mobilne aplikacije, koji pojedincima pruža pregled njihovih pojedinačnih stečenih mirovinskih prava i predviđanja budućih primanja u okviru svih mirovinskih programa čiji je pojedinac član ili korisnik.
__________
*
Uredba (EU) 2019/1238 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP) (SL L 198, 25.7.2019., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2019/1238/oj).”;
(8)u članku 7. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:
„Ako institucije za strukovno mirovinsko osiguranje na temelju nacionalnog prava imaju odobrenje za pružanje osobnih mirovinskih proizvoda, sva imovina i obveze koje se odnose na poslove osobnog mirovinskog osiguranja odvajaju se u posebnu obračunsku jedinicu i nije moguće prenijeti tu imovinu i obveze na druge poslove institucije povezane s mirovinskim osiguranjem.”;
(9)umeće se sljedeći članak 8.a:
„Članak 8.a
Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga
1.
Institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje dopušteno je pružati usluge u cijeloj Uniji u skladu s člancima 11. i 11.a.
2.
Države članice ne ograničavaju osnivanje institucija za strukovno mirovinsko osiguranje na njihovu državnom području.”;
(10)članak 9. mijenja se kako slijedi:
(a)naslov se zamjenjuje sljedećim:
„Odobrenje za rad”;
(b)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
„1.
Države članice osiguravaju da svaka institucija za strukovno mirovinsko osiguranje čija se središnja uprava nalazi na njihovu državnom području ima odobrenje nadležnog tijela i da je upisana u nacionalni registar.
Lokacija središnje uprave je mjesto na kojem se donose glavne strateške odluke institucije za strukovno mirovinsko osiguranje.
Države članice propisuju da nadležna tijela provode bonitetnu procjenu u okviru izdavanja odobrenja za rad institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje. U procjeni se razmatraju vrsta, opseg i složenost djelatnosti dotične institucije za strukovno mirovinsko osiguranje.
Institucije za strukovno mirovinsko osiguranje koje traže odobrenje za rad pripremaju i nadležnom tijelu dostavljaju poslovni plan za sve svoje planirane djelatnosti, u kojem detaljno navode financijska sredstva koja su im dostupna za pokriće sadašnjih i budućih operativnih troškova. Poslovni plan mora sadržavati projekcije prihoda i rashoda institucije za strukovno mirovinsko osiguranje za najmanje tri godine te raščlambu operativnih troškova te institucije, uključujući, prema potrebi, troškove raspodjele i stjecanja te sve druge elemente koji nadležnim tijelima olakšavaju procjenu usklađenosti s operativnim zahtjevima.
Za naknadno prihvaćanje jednog ili više pokroviteljskih poduzeća institucije za strukovno mirovinsko osiguranje ne trebaju se podvrgnuti novom postupku izdavanja odobrenja za rad.”;
(c)umeće se sljedeći stavak 1.a:
„1.a
Svaka odluka o odbijanju izdavanja odobrenja za rad sadržava cjelovito obrazloženje i dostavlja se dotičnoj instituciji za strukovno mirovinsko osiguranje.
Ne dovodeći u pitanje članak 48. stavak 9., svaka država članica omogućuje pravo žalbe pred sudovima ako njezina nadležna tijela ne obrade zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u roku od šest mjeseci od datuma njegova primitka.”;
(11)dodaje se sljedeći članak 9.a:
„Članak 9.a
Institucije za strukovno mirovinsko osiguranje s više pokrovitelja
Države članice osiguravaju da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje mogu upravljati raznim mirovinskim programima, uključujući one s različitim politikama ulaganja, te da mogu prihvatiti pokroviteljstvo više pokroviteljskih poduzeća u okviru istog mirovinskog programa.
Prvim stavkom ne dovodi se u pitanje odluka države članice o zahtjevu da se programima s više pokroviteljskih poduzeća upravlja na temelju Direktive 2009/138/EZ.”;
(12)članak 10. mijenja se kako slijedi:
(a)u stavku 1. dodaje se sljedeća točka (c):
„(c) da institucija za strukovno mirovinsko osiguranje ima dostatna financijska sredstva za pokriće svojih sadašnjih i budućih troškova poslovanja.”;
(b)dodaje se sljedeći stavak 3.:
„3.
EIOPA objavljuje smjernice, u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1094/2010, o bonitetnoj procjeni koja se provodi u okviru izdavanja odobrenja za rad institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje te o zahtjevima utvrđenima u glavama II. i III.”;
(13)članak 11. mijenja se kako slijedi:
(a)stavak 2. briše se;
(b)stavci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:
„3.
Matične države članice osiguravaju da institucija za strukovno mirovinsko osiguranje o svojoj namjeri obavljanja prekogranične djelatnosti obavijesti svoje nadležno tijelo.
Države članice propisuju da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje u obavijesti dostavljaju sljedeće informacije:
(a) imena država članica domaćina koje, ovisno o slučaju, određuju pokroviteljska poduzeća;
(b) naziv i lokaciju središnje uprave pokroviteljskih poduzeća;
(c) glavna obilježja mirovinskih programa kojima će upravljati za pokroviteljska poduzeća.
4.
Države članice osiguravaju da nadležno tijelo matične države članice koje je obaviješteno u skladu sa stavkom 3. i koje nije izdalo obrazloženu odluku o tome da administrativna struktura, financijska situacija institucije za strukovno mirovinsko osiguranje primateljice ili dobar ugled, stručne kvalifikacije ili iskustvo osoba koje upravljaju poslovanjem institucije za strukovno mirovinsko osiguranje nisu kompatibilni s predloženim prekograničnim djelatnostima dostavi informacije iz stavka 3. nadležnom tijelu države članice domaćina u roku od dva mjeseca od njihova primitka. Države članice osiguravaju da nadležno tijelo države članice domaćina bez odgode potvrdi primitak tih informacija. Države članice osiguravaju da nadležno tijelo matične države članice pisanim putem obavijesti instituciju za strukovno mirovinsko osiguranje o tome da je nadležno tijelo države članice domaćina primilo informacije.
Države članice osiguravaju da nadležno tijelo matične države članice donese obrazloženu odluku iz prvog podstavka u roku od mjesec dana od primitka svih informacija iz stavka 3.”;
(c)stavci 6. i 7. zamjenjuju se sljedećim:
„6.
Na institucije za strukovno mirovinsko osiguranje koje obavljaju prekograničnu djelatnost primjenjuju se zahtjevi za informacije iz glave IV. koje država članica domaćin uvede za potencijalne članove, članove i korisnike na koje se ta prekogranična djelatnost odnosi, uz iznimku izvještaja o mirovinskim primanjima iz članka 38., na koji se primjenjuju usklađena pravila Unije u skladu sa stavkom 6. tog članka.
7.
Prije nego što institucija za strukovno mirovinsko osiguranje počne obavljati prekograničnu djelatnost, nadležno tijelo države članice domaćina se u roku od mjesec dana od primitka informacija iz stavka 3. priprema za nadzor relevantne prekogranične djelatnosti. Ta se priprema odnosi na zahtjeve socijalnog i radnog prava mjerodavnog za područje strukovnih mirovinskih programa u skladu s kojima se mora upravljati mirovinskim programom pod pokroviteljstvom poduzeća u državi članici domaćinu te na zahtjeve za informacije države članice domaćina iz glave IV. koji se primjenjuju na prekograničnu djelatnost. Osim toga, nadležno tijelo države članice domaćina sredstvima iz članka 59. stavaka 3. i 4. priopćuje nadležnom tijelu matične države članice pravne odredbe iz članka 59. stavka 1. koje se primjenjuju na njezinu državnom području. Nadležno tijelo matične države članice te informacije odmah dostavlja instituciji za strukovno mirovinsko osiguranje.”;
(d)umeće se sljedeći stavak 9.a:
„9.a
Države članice osiguravaju da se svi postupci i formalnosti koji se odnose na prekogranične djelatnosti i postupke mogu lako obaviti elektroničkim putem.”;
(e)stavak 10. zamjenjuje se sljedećim:
„10.
Nadležno tijelo države članice domaćina koje opravdano smatra da institucija za strukovno mirovinsko osiguranje koja obavlja djelatnosti na njezinu državnom području ne ispunjava zahtjeve socijalnog i radnog prava države članice domaćina mjerodavnog za područje strukovnih mirovinskih programa o tome odmah obavješćuje nadležno tijelo matične države članice.
Nadležno tijelo matične države članice, u suradnji s nadležnim tijelom države članice domaćina, poduzima potrebne mjere kako bi se osiguralo da institucija za strukovno mirovinsko osiguranje prestane s otkrivenom povredom.”;
(f)u stavku 11. dodaju se sljedeći podstavci:
„Države članice osiguravaju da je na njihovu državnom području moguće pravne dokumente potrebne za poduzimanje tih mjera uručiti institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje.
Uz to, nadležno tijelo matične države članice ili države članice domaćina može predmet uputiti EIOPA-i i zatražiti njezinu pomoć u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1094/2010. U tom slučaju EIOPA može djelovati u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene tim člankom.”;
(g)dodaju se sljedeći stavci 12. i 13.:
„12.
Stavcima 10. i 11. ne dovodi se u pitanje ovlast država članica domaćina da poduzmu odgovarajuće i nediskriminirajuće hitne mjere kako bi spriječile ili sankcionirale nepravilnosti na svojem državnom području, u situaciji u kojoj je nužno odmah djelovati kako bi se zaštitila prava potrošača i korisnika, a istovjetne mjere matičnih država članica nisu odgovarajuće ili ne postoje. Ta ovlast uključuje mogućnost da se instituciji za strukovno mirovinsko osiguranje, u mjeri u kojoj je to nužno, onemogući poslovanje u državi članici domaćinu za pokroviteljsko poduzeće.
13.
Sve mjere donesene u skladu sa stavcima od 10. do 13. koje uključuju ograničenja djelatnosti institucija za strukovno mirovinsko osiguranje moraju se propisno obrazložiti i bez odgode dostaviti dotičnoj instituciji za strukovno mirovinsko osiguranje. Nadležno tijelo države članice domaćina koje donese takvu mjeru o njoj obavješćuje i nadležno tijelo matične države članice i, u kontekstu stavka 11. trećeg podstavka, EIOPA-u.”;
(14)umeće se sljedeći članak 11.a:
„Članak 11.a
Promjene dostavljenih informacija
1.
Države članice osiguravaju da institucija za strukovno mirovinsko osiguranje u slučaju promjene podataka dostavljenih u skladu s člankom 11. stavkom 3. točkama (b) ili (c) dostavi pisanu obavijest o promjeni nadležnim tijelima matične države članice i države članice domaćina najmanje mjesec dana prije uvođenja promjene kako bi ta tijela mogla ispuniti svoje obveze iz članka 11.
2.
Ako članovi i korisnici u potpunosti snose rizik ulaganja, države članice osiguravaju da se na prijavu jednog ili više dodatnih pokroviteljskih poduzeća u okviru prethodno prijavljenog mirovinskog programa ili obavijest o neznačajnim izmjenama obilježja tog programa primjenjuje pojednostavnjeni postupak obavješćivanja.”;
(15)članak 12. mijenja se kako slijedi:
(a)umeće se sljedeći stavak 2.a:
„2.a.
Države članice osiguravaju da institucija za strukovno mirovinsko osiguranje prenositeljica dotičnim članovima i korisnicima te, ako je primjenjivo, njihovim predstavnicima pravodobno i prije podnošenja zahtjeva iz stavka 4. stavi na raspolaganje informacije o uvjetima prijenosa.”;
(b)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:
„3.
Za prekogranični prijenos potrebno je prethodno odobrenje:
(a) obične većine dotičnih članova i korisnika ili, ako je primjenjivo, obične većine njihovih predstavnika; i
(b) pokroviteljskog poduzeća, ako je primjenjivo.
Za potrebe prvog podstavka točke (a) obična većina izračunava se na temelju primljenih odgovora.
Države članice mogu propisati da je za odobrenje prijenosa potrebno dosegnuti prag sudjelovanja od 25 % dotičnih članova i korisnika.”;
(c)u stavku 11. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:
„Ako prijenos rezultira prekograničnom djelatnošću, nadležno tijelo matične države članice institucije za strukovno mirovinsko osiguranje prenositeljice obavješćuje i nadležno tijelo matične države članice institucije za strukovno osiguranje primateljice o zahtjevima socijalnog i radnog prava mjerodavnog za područje strukovnih mirovinskih programa u skladu s kojima se mora upravljati mirovinskim programima te o zahtjevima za informacije države članice domaćina iz glave IV. koji se primjenjuju na prekograničnu djelatnost. Obavijest se šalje u roku od dodatna četiri tjedna.”;
(16)umeće se sljedeći članak 12.a:
„Članak 12.a
Nacionalni prijenosi
Države članice osiguravaju da se na potpune ili djelomične prijenose obveza mirovinskog programa, tehničkih pričuva i drugih obveza i prava te pripadajuće imovine ili njezine novčane protuvrijednosti između institucija za strukovno mirovinsko osiguranje s odobrenjem za rad u istoj državi članici primjenjuju jednostavni i transparentni postupci kojima se jamči zaštita članova i korisnika te kontinuirano dobro upravljanje predmetnim mirovinskim programima.
Ti prijenosi podliježu prethodnom odobrenju nadležnog tijela, koje provjerava barem sve od sljedećeg:
(a) jesu li dostavljene informacije potpune i točne;
(b)jesu li administrativna struktura, financijska situacija i dobar ugled ili stručne kvalifikacije i iskustvo osoba koje stvarno upravljaju poslovanjem dotičnih institucija za strukovno mirovinsko osiguranje kompatibilni s predloženim prijenosom;
(c) jesu li dugoročni interesi članova i korisnika primjereno zaštićeni;
(d) je li imovina koja se prenosi dostatna i primjerena za pokriće povezanih obveza, tehničkih pričuva te drugih obveza i prava.
Ako država članica za nacionalne prijenose propiše prethodno odobrenje dotičnih članova i korisnika, postupak izdavanja odobrenja ne smije biti stroži od postupka utvrđenog u članku 12. stavku 3.”;
(17)u članku 13. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:
„1.
Matična država članica osigurava da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje koje upravljaju mirovinskim programima u svakom trenutku za sve svoje strukovne mirovinske programe i, ako je to dopušteno nacionalnim pravom, osobne mirovinske programe koji se distribuiraju preko institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, utvrđuju iznos obveza koji odgovara financijskim obvezama koje proizlaze iz njihova portfelja postojećih ugovora o mirovinama.
2.
Matična država članica osigurava da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje koje upravljaju mirovinskim programima u okviru kojih osiguravaju pokriće biometrijskih rizika ili jamče prinos od ulaganja ili određenu razinu primanja utvrde dostatne tehničke pričuve s obzirom na cjelokupni spektar takvih programa.”;
(18)članak 14. mijenja se kako slijedi:
(a)stavak 2. mijenja se kako slijedi:
i.u prvom podstavku uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:
„Matične države članice osiguravaju da njihova nadležna tijela imaju potrebne ovlasti kako bi instituciji za strukovno mirovinsko osiguranje mogla dopustiti da tijekom ograničenog razdoblja posluje bez dostatne imovine za pokriće tehničkih pričuva. U tom slučaju nadležna tijela propisuju da institucija za strukovno mirovinsko osiguranje donosi konkretan i realan plan oporavka s jasnim rokovima kako bi osigurala ponovno ispunjavanje zahtjeva iz stavka 1. Plan podliježe sljedećim uvjetima:”;
ii.dodaje se sljedeći podstavak:
„Ograničeno razdoblje iz uvodnog dijela prvog podstavka utvrđuje se nacionalnim pravom i ni u kojem slučaju ne smije biti dulje od deset godina.”;
(b)stavak 3. briše se;
(19)članak 16. mijenja se kako slijedi:
(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
„1.
Države članice propisuju da svaka institucija za strukovno mirovinsko osiguranje iz članka 15. stavka 1. koja ima odobrenje za rad na njihovu državnom području u svakom trenutku ima odgovarajuću raspoloživu granicu solventnosti s obzirom na njezino cjelokupno poslovanje, koja je barem jednaka zahtjevima iz ove Direktive, kako bi se zajamčila dugoročna održivost strukovnog mirovinskog osiguranja i, ako je to dopušteno nacionalnim pravom, osobnog mirovinskog osiguranja.”;
(b)u stavku 4. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:
„Iznos iz prvog podstavka točke (a) ne smije biti veći od 3,5 % zbroja razlika između zbrojeva relevantnog kapitala djelatnosti životnog osiguranja, strukovnog mirovinskog osiguranja i, ako je to dopušteno nacionalnim pravom, osobnog mirovinskog osiguranja, s jedne strane, i matematičkih pričuva za sve police na koje je moguće primijeniti cilmerizaciju, s druge strane. Razlika se umanjuje za iznos svih neamortiziranih troškova stjecanja koji su evidentirani kao imovina.”;
(20)u članku 17. dodaje se sljedeći stavak 7.:
„7.
Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 64.a radi izmjene brojčanih i postotnih vrijednosti iz ovog članka i članka 18.”;
(21)umeće se sljedeći članak 18 a:
„Članak 18.a
Interno testiranje otpornosti na stres
1.
Ako sama institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, a ne pokroviteljsko poduzeće, preuzima obvezu pokrića biometrijskog rizika ili jamči određeni prinos od ulaganja ili određenu razinu primanja, nadležna tijela matičnih država članica propisuju da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje koje upravljaju mirovinskim programima najmanje svake tri godine provode testiranje otpornosti na stres kako bi procijenile svoju sposobnost ispunjavanja obveza prema članovima i korisnicima, među ostalim u scenarijima nepovoljnih tržišnih i demografskih kretanja.
Neovisno o prvom podstavku, nadležno tijelo matične države članice ovlašteno je propisati da institucija za strukovno mirovinsko osiguranje češće provodi testiranje otpornosti na stres, barem ako se iz rezultata takvih testiranja iz prethodnih godina može utvrditi rizik nedostatne i odgovarajuće imovine za pokriće tehničkih pričuva u sljedećih deset godina.
Države članice mogu propisati i da institucija za strukovno mirovinsko osiguranje procjenjuje premašuje li njezina predviđena raspoloživa granica solventnosti njezinu potrebnu granicu solventnosti ili, ako je primjenjivo, bilo koju višu razinu regulatornog kapitala propisanu nacionalnim pravom u skladu s člankom 15.
2.
Za potrebe stavka 1. institucije za strukovno mirovinsko osiguranje izrađuju projekcije imovine i obveza za sljedećih deset financijskih godina od datuma najnovijih financijskih izvještaja prema svakom od sljedećih scenarija:
(a)osnovni scenarij koji podrazumijeva produljeno trajanje gospodarskih uvjeta koji prevladavaju na datum najnovijih financijskih izvještaja;
(b)nepovoljni scenarij trajnog relativnog smanjenja kamatnih stopa od 40 % ili apsolutnog smanjenja od 0,75 postotnih bodova, ovisno o tome što je veće, a da kamatne stope ne budu manje od 0 % ili veće od 3,5 %;
(c)nepovoljni scenarij smanjenja povrata ulaganja u imovinu koja se ne može amortizirati za 30 %;
(d)smanjenje stope smrtnosti članova i korisnika u svim dobnim skupinama za 10 %.
Odstupajući od prvog podstavka, države članice mogu propisati da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje:
(a)izrađuju projekcije za više od deset financijskih godina;
(b)izrađuju projekcije u nepovoljnim scenarijima koji su ozbiljniji od scenarija iz prvog podstavka točaka (b), (c) ili (d);
(c)izrađuju projekcije za dodatne stresne scenarije.
3.
Ako rezultati testiranja otpornosti na stres iz stavka 1. pokažu da institucija za strukovno mirovinsko osiguranje u bilo kojem od scenarija iz stavka 2. ne bi imala dostatnu imovinu za pokriće tehničkih pričuva ili, ako je primjenjivo, ne bi imala dovoljnu raspoloživu granicu solventnosti za dostizanje potrebne granice solventnosti ili bilo koje više razine regulatornog kapitala propisane nacionalnim pravom u skladu s člankom 15. za bilo koju projekcijsku godinu, države članice osiguravaju da nadležno tijelo od institucije za strukovno mirovinsko osiguranje zatraži da dostavi plan konvergencije.
U tom planu konvergencije navode se mjere koje institucija za strukovno mirovinsko osiguranje namjerava poduzeti kako bi u svim scenarijima iz stavka 2. tijekom razdoblja projekcije ponovno stekla sposobnost održavanja dostatne imovine za pokriće tehničkih pričuva ili, ako je primjenjivo, kako bi imala raspoloživu granicu solventnosti koja premašuje potrebnu granicu solventnosti.
Države članice osiguravaju da institucija za strukovno mirovinsko osiguranje dostavi plan konvergencije nadležnom tijelu u roku od tri mjeseca od datuma testiranja otpornosti na stres.
Ako se u roku od tri mjeseca ne dostavi plan konvergencije ili ako taj plan ne sadržava uvjerljive mjere za rješavanje problema nedovoljnog financiranja ili, ako je primjenjivo, nedovoljne razine raspoložive granice solventnosti utvrđene u testiranju otpornosti na stres, države članice osiguravaju da nadležna tijela imaju ovlast institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje propisati višu raspoloživu granicu solventnosti.
4.
Stavak 3. ne primjenjuje se ako je instituciji za strukovno mirovinsko osiguranje na temelju članka 14. stavka 2. dopušteno da na ograničeno vrijeme posluje bez dostatne imovine za pokriće tehničkih pričuva. U tom slučaju države članice osiguravaju da plan oporavka donesen na temelju članka 14. stavka 2. odražava ishod testiranja otpornosti na stres iz stavka 1. ovog članka i da se prema potrebi na odgovarajući način ažurira, posebno kad se utvrde mjere i rok za ponovnu uspostavu dostatnog financiranja.
5.
Države članice mogu odlučiti da neće primjenjivati stavke od 1. do 3. ako propišu da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje koje se nalaze na njihovu državnom području trebaju imati regulatorni kapital iznad potrebne granice solventnosti iz članka 17., pod uvjetom da se takvi regulatorni kapitalni zahtjevi temelje na rizicima, barem na tržišnom riziku i riziku dugovječnosti.”;
(22)članak 19. mijenja se kako slijedi:
(a)stavak 1. mijenja se kako slijedi:
(a)uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:
„1.
Države članice propisuju da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje koje imaju odobrenje za rad na njihovu državnom području ulažu u skladu s načelom razboritosti, a posebno u skladu sa sljedećim pravilima:”;
(b)točka (b) zamjenjuje se sljedećim:
„(b) institucije za strukovno mirovinsko osiguranje u skladu s načelom razboritosti u svojim odlukama o ulaganjima uzimaju u obzir rizike održivosti kako su definirani u članku 2. točki 22. Uredbe (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća*, kao i potencijalni dugoročni učinak svoje strategije ulaganja i odluka o ulaganju na čimbenike održivosti kako su definirani u članku 2. točki 24. Uredbe (EU) 2019/2088. Taj pristup treba biti razmjeran vrsti, opsegu i složenosti djelatnosti institucija za strukovno mirovinsko osiguranje.”;
(c)točka (d) zamjenjuje se sljedećim:
„(d) imovina se većinom ulaže na uređenim tržištima, MTP-ovima ili OTP-ovima;”;
(b)umeću se sljedeći stavci od 1.a do 1.d:
„1.a
Države članice propisuju da, s obzirom na cijeli portfelj imovine, institucije za strukovno mirovinsko osiguranje ulažu samo u imovinu i instrumente čije rizike mogu pravilno utvrditi, mjeriti, pratiti, kontrolirati, prijaviti i kojima mogu upravljati te koje mogu na odgovarajući način uzeti u obzir pri procjeni svojih ukupnih potreba za financiranjem i procjeni rizika za članove i korisnike koji se odnose na isplatu njihovih mirovina u skladu s člankom 28.
1.b
Države članice propisuju i da se imovina za pokriće tehničkih pričuva ulaže na način primjeren vrsti i trajanju obveza koje je preuzela institucija za strukovno mirovinsko osiguranje.
1.c
Države članice propisuju da odluke o ulaganjima institucija za strukovno mirovinsko osiguranje odgovaraju preferencijama članova i korisnika u pogledu održivosti ako institucije za strukovno mirovinsko osiguranje mogu procijeniti te preferencije i ako su one u skladu s načelima ulaganja iz stavka 1.
1.d
Za potrebe stavka 1.c preferencije u pogledu održivosti znači odluka člana, korisnika ili budućeg člana o tome hoće li i u kojoj mjeri uključiti jedan ili više sljedećih financijskih instrumenata u svoje ulaganje:
(a)financijski instrument za koji klijent ili potencijalni klijent odredi da se minimalni udio uloži u okolišno održiva ulaganja kako su definirana u članku 2. točki 1. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća**;
(b)financijski instrument za koji klijent ili potencijalni klijent odredi da se minimalni udio uloži u održiva ulaganja kako su definirana u članku 2. točki 17. Uredbe (EU) 2019/2088;
(c)financijski instrument kojim se uzimaju u obzir glavni štetni učinci na čimbenike održivosti, kako su definirani u članku 2. točki 24. Uredbe (EU) 2019/2088, pri čemu klijent ili potencijalni klijent određuje kvalitativne ili kvantitativne elemente koji to potvrđuju.”;
(c)stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:
„U skladu s odredbama iz stavaka od 1. do 5. države članice mogu ovlastiti nadležno tijelo da za institucije za strukovno mirovinsko osiguranje s odobrenjem za rad na njihovim državnim područjima utvrdi detaljnija pravila, pod uvjetom da su opravdana bonitetnim razlozima.
Sva ta pravila primjenjuju se samo ako članovi i korisnici snose rizik ulaganja. Međutim, u takvim slučajevima institucije za strukovno mirovinsko osiguranje mogu:
(a) do 70 % imovine za pokriće tehničkih pričuva ili cjelokupnog portfelja programa u kojima članovi snose rizike ulaganja uložiti u dionice, prenosive vrijednosne papire koji se tretiraju kao dionice i korporativne obveznice uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu ili preko MTP-ova ili OTP-ova i odlučiti o relativnom ponderu tih vrijednosnih papira u njihovu portfelju ulaganja;
(b) do 30 % imovine za pokriće tehničkih pričuva uložiti u imovinu denominiranu u valutama različitima od one u kojoj su izražene obveze;
(c) ulagati u instrumente s dugoročnom perspektivom ulaganja kojima se ne trguje na uređenim tržištima, MTP-ovima ili OTP-ovima;
(d) ulagati u instrumente koje izdaje ili za koje jamči EIB u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja, europskih fondova za dugoročna ulaganja, europskih fondova za socijalno poduzetništvo i europskih fondova poduzetničkog kapitala.”;
(d)stavci 7. i 8. brišu se;
___________________________________________
*
Uredba (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenog 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SL L 317, 9.12.2019., str. 1., ELI:
http://data.europa.eu/eli/reg/2019/2088/oj
).;
**
Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13., ELI:
http://data.europa.eu/eli/reg/2020/852/oj
).
(23)članak 21. mijenja se kako slijedi:
(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
„1.
Države članice propisuju da sve institucije za strukovno mirovinsko osiguranje uspostave djelotvoran sustav upravljanja koji omogućuje dobro i razborito upravljanje njihovim djelatnostima. Taj sustav mora imati barem:
(a)odgovarajuću i transparentnu organizacijsku strukturu s jasnom dodjelom i odgovarajućim razdvajanjem odgovornosti;
(b)djelotvoran sustav za prijenos informacija i upravljanje sukobima interesa.
Tim sustavom upravljanja jamči se razmatranje okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika povezanih s investicijskom imovinom pri donošenju odluka o ulaganju i on podliježe redovitom internom preispitivanju.
To interno preispitivanje uključuje procjenu primjerenosti sastava, učinkovitosti i unutarnjeg upravljanja upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela uzimajući u obzir prirodu, opseg i složenost rizika svojstvenih poslovanju institucije za strukovno mirovinsko osiguranje.”;
(b)stavci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:
„3.
Države članice osiguravaju da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje uvedu i primjenjuju pisane politike za upravljanje rizicima, unutarnju kontrolu, unutarnju reviziju, nagrađivanje i, prema potrebi, aktuarske i izdvojene poslove te njihovu provedbu. Te pisane politike podliježu prethodnom odobrenju upravljačkog ili nadzornog tijela institucije za strukovno mirovinsko osiguranje te se preispituju barem svake tri godine i prilagođavaju s obzirom na svaku znatnu izmjenu predmetnog sustava ili područja.
4.
Države članice osiguravaju da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje uspostave djelotvoran sustav unutarnje kontrole. Taj sustav mora obuhvaćati upravne i računovodstvene postupke, okvir unutarnje kontrole i primjerene mehanizme izvješćivanja na svim razinama institucije za strukovno mirovinsko osiguranje te funkciju praćenja usklađenosti.”;
(c)umeće se sljedeći stavak 4.a:
„4.a Funkcija praćenja usklađenosti uključuje savjetovanje upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela o usklađenosti sa zakonima i drugim propisima donesenima u skladu s ovom Direktivom. Procjenjuje i mogući učinak promjena u pravnom okruženju na poslovanje dotične institucije za strukovno mirovinsko osiguranje te utvrđuje i procjenjuje rizik usklađenosti.”;
(d)u stavku 6. druga i treća rečenica brišu se;
(e)dodaju se sljedeći stavci od 7. do 10.:
„7.
Ako iz odnosa između institucije za strukovno mirovinsko osiguranje i pružatelja usluga institucije za strukovno mirovinsko osiguranje proizlazi potencijalni ili stvarni sukob interesa, države članice propisuju da osobe koje stvarno upravljaju poslovanjem institucije za strukovno mirovinsko osiguranje donose neovisne odluke isključivo u interesu članova i korisnika.
8.
Države članice propisuju da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje i, ako je primjenjivo, njihovi odbori za imenovanja temelje izbor članova upravljačkog ili nadzornog tijela na širokom rasponu kvaliteta i kompetencija te da vode računa o jednakoj zastupljenosti žena i muškaraca.
Države članice propisuju da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje i, ako je primjenjivo, njihovi odbori za imenovanja uvedu politiku promicanja raznolikosti i uključenosti u upravljačkom ili nadzornom tijelu. Tom se politikom prema potrebi vodi računa o tome da u upravnom, upravljačkom ili nadzornom tijelu sudjeluju predstavnici socijalnih partnera i primjenjuje se razmjerno vrsti, opsegu i složenosti djelatnosti institucija za strukovno mirovinsko osiguranje.
Države članice propisuju i da se u politici utvrđuju pojedinačni kvantitativni ciljevi rodne ravnoteže razmjerno vrsti, opsegu i složenosti djelatnosti institucija za strukovno mirovinsko osiguranje. U tim se ciljevima vodi računa o članovima upravljačkog ili nadzornog tijela koje je odabrao pokrovitelj institucije za strukovno mirovinsko osiguranje i oni se ne primjenjuju na institucije za strukovno mirovinsko osiguranje ako upravljačko ili nadzorno tijelo ima tri ili manje članova koje je odabrao pokrovitelj institucije.
9.
Države članice propisuju da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje u godišnjim izvješćima objavljuju cilj jednake zastupljenosti za podzastupljeni spol u upravljačkom ili nadzornom tijelu, politiku za povećanje broja predstavnika podzastupljenog spola u upravljačkom ili nadzornom tijelu i način njezine provedbe.
10.
Države članice osiguravaju da nadležna tijela imaju odgovarajuća sredstva, metode i ovlasti za provjeru sustava upravljanja institucija za strukovno mirovinsko osiguranje i za evaluaciju novih rizika koje su te institucije utvrdile i koji mogu utjecati na njihovu financijsku stabilnost.
Države članice osiguravaju da njihova nadležna tijela imaju potrebne ovlasti da mogu zatražiti poboljšanje i jačanje sustava upravljanja kako bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima iz članaka od 20. do 32.”;
(24)članak 22. mijenja se kako slijedi:
(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
„1.
Države članice propisuju da su institucije za strukovno mirovinsko obvezne zajamčiti da osobe koje stvarno upravljaju poslovanjem institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, upravna, upravljačka ili nadzorna tijela, osobe koje obavljaju ključne funkcije i, ako je to primjenjivo, osobe ili subjekti kojima je izdvojeno obavljanje neke ključne funkcije u skladu s člankom 31. pri obavljanju svojih poslova ispunjavaju sljedeće zahtjeve:
(a) zahtjev stručnosti:
i. za osobe koje stvarno upravljaju poslovanjem institucije za strukovno mirovinsko osiguranje to znači da su njihove kvalifikacije, znanje i iskustvo primjereni za dobro i razborito upravljanje institucijom, što uključuje znanje i kompetencije za upravljanje različitim razinama rizika kojima su članovi i korisnici izloženi, ovisno o vrsti programa u kojima sudjeluju;
ii. za osobe koje obavljaju ključne aktuarske funkcije ili ključne funkcije unutarnje revizije to znači da su njihove stručne kvalifikacije, znanje i iskustvo primjereni za pravilno obavljanje njihovih ključnih funkcija;
iii. za osobe koje obavljaju druge ključne funkcije to znači da su njihove kvalifikacije, znanje i iskustvo primjereni za pravilno obavljanje njihovih ključnih funkcija;
iv. za administrativna, upravljačka ili nadzorna tijela to znači da su zajedničke kvalifikacije, znanje i iskustvo njihovih članova primjereni za obavljanje njihovih dužnosti;
(b) zahtjev primjerenosti: imaju dobar ugled i integritet.”;
(b)umeću se sljedeći stavci 1.a i 1.b:
„1.a
Države članice propisuju da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje obavješćuju svoja nadležna tijela o svim promjenama imenovanja osoba iz stavka 1., zajedno s razlozima promjene i svim informacijama potrebnima za procjenu stručnosti i primjerenosti novih imenovanih osoba.
1.b
Države članice propisuju da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje obavješćuju svoja nadležna tijela ako neka od osoba iz stavka 1. više ne ispunjava zahtjeve iz tog stavka ili je iz tog razloga zamijenjena.”;
(c)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
„2.
Države članice osiguravaju da nadležna tijela mogu kontinuirano procjenjivati ispunjavaju li osobe iz stavka 1. zahtjeve iz stavka 1. te postoje li stvarni ili mogući sukobi interesa i kako se sprečavaju ili rješavaju.”;
(d)umeće se sljedeći stavak 2.a:
„2.a.
Ako osoba koja stvarno upravlja poslovanjem institucije za strukovno mirovinsko osiguranje ili obavlja druge ključne funkcije ne ispunjava zahtjeve iz stavka 1., nadležna tijela ovlaštena su od institucije za strukovno mirovinsko osiguranje zahtijevati da tu osobu razriješi s tog položaja.”;
(25)u članku 23. stavku 3. dodaju se sljedeće točke (h) i (i):
„(h) u politici nagrađivanja navodi se kako institucija za strukovno mirovinsko osiguranje uzima u obzir uključivanje rizika održivosti kako su definirani u članku 2. točki 22. Uredbe (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća u sustav upravljanja rizicima;
(i)politike i prakse nagrađivanja moraju biti objektivne i nediskriminirajuće i temeljiti se na načelu jednake plaće muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti.”;
(26)u članku 25. stavku 2. uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:
„Ako je primjenjivo, sustav upravljanja rizicima obuhvaća, razmjerno vrsti, opsegu i složenosti djelatnosti institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, rizike koji mogu nastati u tim institucijama ili u poduzećima kojima su izdvojene zadaće ili poslovi institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, barem u sljedećim područjima:”;
(27)članak 26. zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 26.
Funkcija unutarnje revizije
1.
Države članice propisuju da su institucije za strukovno mirovinsko osiguranje obvezne osigurati učinkovitu funkciju unutarnje revizije razmjerno vrsti, opsegu i složenosti njihovih djelatnosti.
Funkcija unutarnje revizije obuhvaća evaluaciju primjerenosti i djelotvornosti sustava unutarnje kontrole i drugih elemenata sustava upravljanja, uključujući izdvojene poslove, ako je primjenjivo.
2.
O svim nalazima i preporukama unutarnje revizije izvješćuje se upravno, upravljačko ili nadzorno tijelo, koje određuje mjere koje treba poduzeti s obzirom na svaki nalaz i preporuku unutarnje revizije i osigurava provedbu tih mjera.”;
(28)članak 28. mijenja se kako slijedi:
(a)u stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:
„Države članice osiguravaju da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje sastave pisanu politiku za vlastitu procjenu rizika u kojoj se navode postupci i procedure za provedbu procjene, učestalost procjene i metode.”;
(b)stavak 2. mijenja se kako slijedi:
i.uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:
„Države članice osiguravaju da procjena rizika iz stavka 1., ovisno o vrsti, opsegu i složenosti djelatnosti institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, uključuje sljedeće:”;
ii.dodaju se sljedeće točke (i), (j) i (k):
„(i) procjenu načina usporedbe rizika kojima je institucija za strukovno mirovinsko osiguranje izložena ili bi mogla biti izložena s ograničenjima tolerancije rizika koja je odobrilo upravno, upravljačko ili nadzorno tijelo institucije za strukovno mirovinsko osiguranje;
(j)procjenu iz članka 44.b stavka 2.;
(k)procjenu opcija za ekonomiju razmjera i povećanje učinkovitosti, uključujući sudjelovanje u udruženim strukturama ulaganja, zajedničkim uslugama ili prijenosima, te njihova učinka na članove i korisnike.”;
iii.dodaje se sljedeći podstavak:
„Za potrebe prvog podstavka točke (i) države članice propisuju da se, ako članovi i korisnici snose rizike u skladu s uvjetima mirovinskog programa, uzmu u obzir rizici i ograničenja tolerancije rizika iz perspektive članova i korisnika, vodeći računa o njihovu kapacitetu za preuzimanje rizika i njihovoj sklonosti prihvaćanju rizika.”;
(29)u članku 30. dodaju se sljedeći stavci:
„Države članice propisuju da se u izjavi utvrde jasni ciljevi ulaganja za svaki mirovinski program u skladu s njegovim ciljanim mirovinskim prihodima, općim ciljevima i sredstvima za praćenje prinosa programa. U izjavi se navodi i kada se i u kojoj mjeri mogu tolerirati odstupanja od strategije raspodjele imovine i ciljanog prinosa. Politika ulaganja uključuje i sve općenite odluke o taktičkoj raspodjeli imovine, odabiru vrijednosnih papira i izvršenju transakcija.
U izjavi se navodi i hoće li se, zašto, u kojoj mjeri i kako koristiti složenije kategorije imovine, uključujući alternativne kategorije imovine, te odgovarajući stupanj izloženosti riziku druge ugovorne strane.
Države članice osiguravaju da institucija za strukovno mirovinsko osiguranje odredi postupke i kriterije za preispitivanje djelotvornosti politike ulaganja, njezinih eventualnih izmjena, provedbenih postupaka ili strukture odlučivanja.
Izjavu donosi upravno, upravljačko ili nadzorno tijelo institucije za strukovno mirovinsko osiguranje. Ako institucija za strukovno mirovinsko osiguranje upravlja različitim mirovinskim programima, za svaki se program sastavlja zasebna izjava o politici ulaganja.
Države članice osiguravaju da se za mirovinske programe u kojima članovi imaju pravo donositi odluke o ulaganju u izjavi navede odgovarajući raspon ulagačkih opcija, uključujući standardnu opciju, klasifikacija tih opcija u skladu s prirodom i opsegom rizika ulaganja koji snose članovi te dovoljno informacija za donošenje utemeljenih odluka o ulaganju.”;
(30)članak 31. mijenja se kako slijedi:
(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
„1.
Države članice dopuštaju ili propisuju institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje s odobrenjem za rad na njihovu državnom području da poslove, uključujući ključne funkcije i upravljanje tim institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje, u cijelosti ili djelomično povjere pružateljima usluga koji posluju u ime tih institucija za strukovno mirovinsko osiguranje pod uvjetom da su sporazumi o izdvajanju u skladu sa stavcima od 2. do 7.”;
(b)stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:
„5.
Države članice osiguravaju da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje koje izdvajaju ključne funkcije, upravljanje tim institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje ili druge poslove obuhvaćene ovom Direktivom sklope pravno izvršivi pisani sporazum s pružateljem usluga. Taj sporazum mora uključivati raščlambu izravnih i neizravnih troškova i jasno definirana prava i obveze institucije za strukovno mirovinsko osiguranje i pružatelja usluga. U slučaju mogućeg sukoba interesa s pružateljem usluga institucije za strukovno mirovinsko osiguranje dokumentiraju i provode postupke za sprečavanje ili rješavanje sukoba interesa.”;
(c)stavak 7. briše se;
(31)članak 33. mijenja se kako slijedi:
(a)stavci 1., 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:
„1.
U slučaju mirovinskog programa čiji članovi i korisnici u potpunosti snose rizik ulaganja nadležno tijelo matične države članice propisuje da institucija za strukovno mirovinsko osiguranje imenuje jednog depozitara po mirovinskom programu za pohranu imovine i nadzorne dužnosti u skladu s člancima 34. i 35. ili, ako sama institucija za strukovno mirovinsko osiguranje drži imovinu u skladu s člankom 34. stavkom 2., propisuje da institucija za strukovno mirovinsko osiguranje ima povjerenika koji obavlja nadzorne dužnosti u skladu s člankom 35. i o kojem obavješćuje nadležno tijelo.
Za potrebe prvog podstavka institucija za strukovno mirovinsko osiguranje ili, ako je primjenjivo, subjekt s odobrenjem za rad iz članka 2. stavka 1. ne smiju djelovati kao depozitar za taj program.
2.
Za mirovinske programe u kojima članovi i korisnici ne snose u potpunosti rizik ulaganja matična država članica može propisati da institucija za strukovno mirovinsko osiguranje imenuje jednog depozitara po mirovinskom programu za pohranu imovine ili za pohranu imovine i nadzorne dužnosti u skladu s člancima 34. i 35.
3.
Osim ako je drukčije predviđeno u ovom poglavlju, za imenovanje depozitara na odgovarajući se način primjenjuje poglavlje IV. Direktive 2009/65/EZ.
Države članice ne ograničavaju institucije za strukovno mirovinsko osiguranje u tome da imenuju depozitare s poslovnim nastanom u drugoj državi članici.”;
(32)članak 34. zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 34.
Pohrana imovine i odgovornost depozitara
1.
Osim ako je drukčije predviđeno u ovom poglavlju, za izvršavanje zadaća depozitara u vezi s pohranom imovine i odgovornošću depozitara na odgovarajući se način primjenjuje poglavlje IV. Direktive 2009/65/EZ.
2.
Ako ne imenuju depozitara za pohranu imovine, institucije za strukovno mirovinsko osiguranje dužne su barem:
(a) osigurati da se s financijskim instrumentima postupa s dužnom pažnjom i da su zaštićeni;
(b) voditi evidenciju koja instituciji za strukovno mirovinsko osiguranje omogućava da u svakom trenutku i bez odgode utvrdi svu imovinu;
(c) poduzimati potrebne mjere za izbjegavanje sukoba interesa u vezi s pohranom imovine;
(d) na zahtjev obavijestiti nadležna tijela o načinu pohrane imovine.”;
(33)u članku 35. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
„1.
Osim ako je drukčije predviđeno u ovom poglavlju, za nadzorne dužnosti depozitara na odgovarajući se način primjenjuje poglavlje IV. Direktive 2009/65/EZ.”;
(34)naslov glave IV. zamjenjuje se sljedećim:
„GLAVA IV.
INFORMACIJE KOJE SE DAJU POTENCIJALNIM ČLANOVIMA, ČLANOVIMA I KORISNICIMA TE PRAVILA POSLOVNOG PONAŠANJA”;
(35)članak 36. mijenja se kako slijedi:
(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
„1.
Uzimajući u obzir vrstu uspostavljenog mirovinskog programa države članice osiguravaju da svaka institucija za strukovno mirovinsko osiguranje s odobrenjem za rad na njihovu državnom području koja upravlja strukovnim mirovinskim programima:
(a) potencijalnim članovima daje barem informacije iz članka 41.;
(b) članovima daje barem informacije iz članaka od 37. do 40. te članaka 41.a, 42. i 44.; i
(c) korisnicima daje barem informacije iz članaka 37., 41.a, 43. i 44.
Ako institucije za strukovno mirovinsko osiguranje imaju odobrenje za pružanje osobnih mirovinskih proizvoda na temelju nacionalnog prava, države članice osiguravaju da svaka institucija za strukovno mirovinsko osiguranje s odobrenjem za rad na njihovu državnom području koja pruža te proizvode, osim paneuropskog osobnog mirovinskog proizvoda kako je definiran u članku 2. točki 1. Uredbe (EU) 2019/1238, potencijalnim štedišama te štedišama i korisnicima u okviru osobnih mirovinskih programa daje informacije koje su jasne, nepristrane, nisu zavaravajuće i primjerene su vrsti proizvoda, distribucijskom kanalu i obilježjima štediše ili korisnika. Te informacije omogućuju razinu transparentnosti i zaštite jednaku onoj koja je nacionalnim pravom propisana za distribuciju osobnih mirovinskih proizvoda drugih subjekata ili institucija, barem s obzirom na sljedeće elemente:
(a) identitet, pravni oblik i status odobrenja institucije za strukovno mirovinsko osiguranje;
(b) glavna obilježja, troškove i rizike ponuđenog osobnog mirovinskog proizvoda;
(c) postojanje i vrstu pruženih savjeta ili preporuka;
(d) vrstu svake naknade primljene u vezi s proizvodom;
(e) postupke za pritužbe i pravnu zaštitu.
Države članice mogu prilagoditi te zahtjeve kako bi se uzele u obzir posebne značajke institucija za strukovno mirovinsko osiguranje i raznolikost distribucijskih kanala za osobne mirovinske proizvode.”;
(b)dodaje se sljedeći stavak 4.:
„4.
EIOPA u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1094/2010 objavljuje smjernice o informacijama koje treba dostaviti u skladu s člancima 41., 42. i 43.”;
(36)u članku 37. stavku 1. točka (g) zamjenjuje se sljedećim:
„(g) ako članovi snose rizik ulaganja ili mogu donositi odluke o ulaganju, informacijama o povijesnom prinosu od ulaganja povezanih s mirovinskim programom za najmanje 10 godina ili za sve godine u kojima je program postojao ako je to razdoblje kraće od 10 godina;”;
(37)umeće se sljedeći članak 37.a:
„Članak 37.a
Sustavi za praćenje mirovina
1.
Države članice osiguravaju da, ako postoje sustavi za praćenje mirovina, oni obuhvaćaju mirovinska prava kojima upravljaju institucije za strukovno mirovinsko osiguranje.
2.
Za potrebe stavka 1. države članice osiguravaju da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje u sustave za praćenje mirovina, ako ti sustavi postoje, prenose sve informacije potrebne članovima i korisnicima za sveobuhvatan, pouzdan i ažuran pregled njihovih prava u okviru strukovnih i osobnih mirovinskih programa, pod uvjetom da tim pravima upravlja institucija za strukovno mirovinsko osiguranje.
3.
Države članice osiguravaju da se informacije iz stavka 2. prenose u standardiziranom, strojno čitljivom i interoperabilnom formatu koji sustavima za praćenje mirovina omogućuje usklađeno i usporedivo objedinjavanje podataka o stečenim pravima, akumuliranom kapitalu i predviđenim naknadama.
4.
Države članice osiguravaju da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje snose svu odgovornost za potpunost i točnost dostavljenih podataka te za ispunjavanje svih obveza informiranja predviđenih ovim člankom.
5.
Države članice osiguravaju da nadležna tijela prate i osiguravaju usklađenost s ovim člankom te poduzimaju korektivne mjere ako institucije za strukovno mirovinsko osiguranje ne dostave potpune, točne ili pravodobne informacije.
6.
Format i struktura informacija koje se prenose u sustave za praćenje mirovina moraju biti u skladu s formatom i strukturom navedenima u delegiranoj uredbi donesenoj u skladu s člankom 38.”;
(38)članak 38. mijenja se kako slijedi:
(a)stavci 1., 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:
„1.
Države članice propisuju da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje sastavljaju sažet dokument s ključnim informacijama za svakog člana. U tom dokumentu navode se informacije o razini rizika koji snosi član i uzima u obzir specifičnost nacionalnih mirovinskih sustava i relevantnog nacionalnog socijalnog, radnog i poreznog prava („izvještaj o mirovinskim primanjima”). Naslov tog dokumenta mora sadržavati izraz „izvještaj o mirovinskim primanjima”.
2.
Točan datum i razdoblje na koji se odnose informacije iz izvještaja o mirovinskim primanjima moraju se navesti na jasno vidljivom mjestu.
3.
Države članice propisuju da informacije sadržane u izvještaju o mirovinskim primanjima moraju biti točne, ažurne, u skladu s odabranim opcijama i potpune. Radi lakšeg razumijevanja informacije se prikazuju u razinama i u skladu s načelima dobrog dizajna. Izvještaj o mirovinskim primanjima svakom se članu besplatno stavlja na raspolaganje u papirnatom ili elektroničkom obliku, primjerice na trajnom mediju ili na internetskim stranicama, najmanje jednom godišnje, prema preferencijama člana. Preferencije se iznose barem na početku članstva.”;
(b) dodaje se sljedeći stavak 6.:
„6.
Izvještaj o mirovinskim primanjima dostavlja se članovima i korisnicima u standardiziranom formatu Unije, vodeći računa o značajkama različitih vrsta mirovinskih programa.
EIOPA nakon testiranja potrošača i sektorskog testiranja izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda u kojima se utvrđuju pojedinosti o prikazu informacija iz članaka od 38. do 40. U vezi s prikazom informacija o povijesnom prinosu iz članka 39. stavka 1. točke (i) EIOPA pri izradi tih regulatornih tehničkih standarda uzima u obzir obilježja različitih vrsta programa, posebno ako članovi i korisnici snose rizik ulaganja ili ako strategija ulaganja ovisi o dobi ili uključuje usklađivanje duracije.
Kako bi bilo što manje udvostručavanja zahtjeva, EIOPA pri izradi nacrta regulatornih standarda osigurava maksimalnu usklađenost s Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2021/473* i nastoji olakšati unošenje informacija iz izvještaja o mirovinskim primanjima u sustave za praćenje mirovina te osigurati upotrebljivost za članove i korisnike.
EIOPA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do [Ured za publikacije: unijeti datum 18 mjeseci nakon stupanja na snagu].
Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Direktive donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz trećeg podstavka u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) br. 1094/2010.
_____________________________________________
*
Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/473 оd 18. prosinca 2020. o dopuni Uredbe (EU) 2019/1238 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na regulatorne tehničke standarde kojima se utvrđuju zahtjevi u pogledu dokumenata s informacijama, troškova i naknada uključenih u gornju granicu troškova i tehnika smanjenja rizika za paneuropski osobni mirovinski proizvod (SL L 99, 22.3.2021., str. 1., ELI:
http://data.europa.eu/eli/reg_del/2021/473/oj
).”;
(39)u članku 39. stavak 1. mijenja se kako slijedi:
(a)umeće se sljedeća točka (ba):
„(ba) državu članicu u kojoj institucija za strukovno mirovinsko osiguranje ima odobrenje za rad i imena nadležnih tijela te države članice;”;
(b)točka (d) zamjenjuje se sljedećim:
„(d) informacije o projekcijama mirovinskih primanja na temelju dobi za umirovljenje navedene u točki (a) i izjavu o odricanju od odgovornosti u kojoj se navodi da se te projekcije mogu razlikovati od konačnog iznosa ostvarenih primanja, prema potrebi uključujući informaciju da mirovina može biti varijabilna;”;
(c)točka (g) zamjenjuje se sljedećim:
„(g) ako članovi snose rizik ulaganja ili mogu donositi odluke o ulaganju, informacije o odgovarajućim troškovima i njihovu učinku, uključujući:
i. raščlambu svih troškova koji su izravno i neizravno nastali članovima i korisnicima tijekom prethodnih 12 mjeseci i na kombiniranoj osnovi otkad se član pridružio programu, pri čemu se navode barem troškovi administracije, troškovi pohrane imovine i troškovi ulaganja nastali u vezi s upravljanjem imovinom i portfeljnim transakcijama;
ii. procjenu učinka troškova na konačni akumulirani kapital;”;
(d)dodaju se sljedeće točke (i) i (j):
„(i) ako članovi snose rizik ulaganja, informacije o povijesnom prinosu mirovinskog programa ili, ako je primjenjivo, odabranog ulaganja, uključujući prinose za najmanje 10 godina ili, ako se program ili relevantna ulagačka opcija pružaju manje od 10 godina, za sve godine tijekom kojih se pružao mirovinski program ili relevantna ulagačka opcija;”;
(j) ako članovi snose rizik ulaganja i mogu birati između ulagačkih opcija, naznaku odabranog ulaganja, uključujući broj odabranih opcija, udio imovine uložene u svaku opciju i razinu rizika odabrane opcije u sažetom obliku.”;
(e)dodaju se sljedeći podstavci:
„Za potrebe točke (d), ako se projekcije mirovinskih primanja temelje na ekonomskim scenarijima, te informacije uključuju barem scenarij najbolje procjene, povoljni i nepovoljni scenarij. Procijenjena buduća vrijednost mirovinskih primanja iskazuje se u realnim vrijednostima zajedno s kratkim opisom.
Za potrebe točke (g) podtočke ii. troškovi se iskazuju barem kao novčani iznos i kao postotak doprinosa tijekom prethodnih 12 mjeseci odnosno od trenutka pristupanja člana programu.
Za potrebe točke (i) informacijama o povijesnom prinosu prilaže se izjava „povijesni prinos nije pokazatelj prinosa u budućnosti.”;
(40)u članku 40. stavku 1. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:
„(c)informacije o pretpostavkama korištenima za projekcije mirovinskih primanja i, ako je primjenjivo, informacije o pretpostavkama korištenima za iznose izražene u rentama, posebno s obzirom na stopu rente, vrstu pružatelja i trajanje rente;”
(41)članak 41. mijenja se kako slijedi:
(a)u stavku 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:
„(a)svim relevantnim opcijama koje su im dostupne, uključujući ulagačke opcije, i njihovim rizicima;”;
(b)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
„2.
Potencijalnim članovima iz stavaka 1. i 3. daje se sljedeće:
(a) informacije o povijesnom prinosu od ulaganja povezanih s mirovinskim programom za najmanje 10 godina ili za sve godine u kojima je program postojao ako je to razdoblje kraće od 10 godina;”;
(b) informacije o svim izravnim i neizravnim troškovima za članove i korisnike tijekom prethodnih 12 mjeseci, uključujući troškove svake ulagačke opcije zasebno, iskazane barem kao novčani iznos, te procjenu učinka troškova na konačni akumulirani kapital;
(c) informacije o dostupnim ulagačkim opcijama i njihovim rizicima.”;
(c)u stavku 3. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:
„(a) svim relevantnim opcijama koje su im dostupne, uključujući ulagačke opcije, i njihovim rizicima i troškovima;”;
(42)umeće se sljedeći članak 41.a:
„Članak 41.a
Informacije koje se daju članovima i korisnicima u slučaju nedostatnog prinosa
1.
Države članice osiguravaju da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje redovito prate svoj prinos od ulaganja u odnosu na referentne vrijednosti koje je utvrdilo njihovo nadležno tijelo u skladu sa stavkom 4. Države članice osiguravaju da institucija za strukovno mirovinsko osiguranje koja utvrdi da njezin prinos bitno odstupa od primjenjive referentne vrijednosti odmah obavijesti svoje nadležno tijelo i dostavi dokaze o opravdanosti i razmjernosti troškova i naknada programa te usklađenosti programa s tolerancijom rizika njegovih članova i korisnika.
Ako nadležno tijelo zaključi da iz dokaza proizlazi da troškovi i naknade programa nisu opravdani i razmjerni ili da program nije u skladu s tolerancijom rizika njegovih članova i korisnika, ili ako se nedostatni prinos bilježi najmanje tri godine, države članice osiguravaju da institucija za strukovno mirovinsko osiguranje odmah obavijeste svoje članove i korisnike o toj situaciji na jasan, nepristran i razumljiv način.
2.
Države članice osiguravaju da informacije iz stavka 1. drugog podstavka članovima i korisnicima omogućuju razumijevanje rezultata programa u odnosu na usporedive institucije za strukovno mirovinsko osiguranje. Države članice osiguravaju da dostavljene informacije na jednostavan način objašnjavaju nedostatni prinos, način na koji su troškovi i naknade razmjerni i opravdani te mjere koje se poduzimaju za poboljšanje rezultata i zaštitu vrijednosti stečenih prava članova. Države članice vode računa o tome da informacije budu lako dostupne dok institucija za strukovno mirovinsko osiguranje ne dokaže trajno poboljšanje.
3.
Države članice propisuju da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje stavljaju na raspolaganje informacije iz stavka 1. drugog podstavka istim kanalima koji se obično koriste za izvještaj o mirovinskim primanjima i ostale redovite obavijesti te da informiraju članove i korisnike o tome kako mogu dobiti dodatne informacije ako to žele.
4.
Države članice osiguravaju da njihova nadležna tijela utvrde jasne, objektivne i transparentne referentne vrijednosti za procjenu nedostatnog prinosa, uključujući vrijednosti za administrativne, investicijske i transakcijske troškove, bruto i neto povrat ulaganja i ishode financiranja tijekom određenih razdoblja.
5.
Za potrebe ovog članka EIOPA donosi smjernice u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1094/2010 o metodologijama za utvrđivanje nedostatnog prinosa u državama članicama.”;
(43)članak 42. zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 42.
Informacije koje se daju članovima u fazi prije umirovljenja
Osim izvještaja o mirovinskim primanjima, institucije za strukovno mirovinsko osiguranje svakom članu pravodobno, prije dobi za umirovljenje u skladu s člankom 39. stavkom 1. točkom (a) ili na zahtjev člana, dostavljaju informacije o predstojećem početku faze isplate i dostupnim opcijama isplate mirovina, uključujući troškove i naknade za svaku opciju i primjenjivi porezni tretman.
Države članice osiguravaju da su informacije iz prvog podstavka popraćene sažetim objašnjenjima koja uključuju sve sljedeće informacije:
(a)glavne značajke, implikacije i moguće učinke svake opcije isplate mirovina dostupne članu i, ako je primjenjivo, korisnicima;
(b)rizike i čimbenike koji bi mogli nepovoljno utjecati na razinu, stabilnost ili trajanje mirovinskih prihoda;
(c)okolnosti i kriterije koje članovi trebaju uzeti u obzir pri procjeni prikladnosti različitih opcija isplate mirovina za njihovu osobnu situaciju.
Države članice osiguravaju da institucija za strukovno mirovinsko osiguranje koja kao jednu od opcija isplate mirovina nudi promjenjivu rentu svakom članu pravodobno prije dobi za umirovljenje u skladu s člankom 39. stavkom 1. točkom (a) dostavlja projekcije mogućih promjena iznosa isplate tijekom vremena.”;
(44)članak 43. mijenja se kako slijedi:
(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
„1.
Države članice propisuju da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje korisnicima jednom godišnje dostavljaju informacije o primanjima na koja imaju pravo i odgovarajućim mogućnostima isplate, raščlambu svih nastalih troškova i informacije o povijesnom prinosu iz članka 39. točaka (g) i (i).
U tim se informacijama opisuju i glavni čimbenici koji bi mogli utjecati na razinu ili trajanje mirovinskih prihoda, uključujući rizike ulaganja i rizike koji se odnose na očekivani životni vijek, te se upućuje na pravo na promjenu opcije isplate, ako je to relevantno.”;
(b)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:
„3.
Ako korisnici nastave uplaćivati doprinose ili snositi rizik ulaganja tijekom faze isplate, države članice osiguravaju da im institucije za strukovno mirovinsko osiguranje nastave slati izvještaj o mirovinskim primanjima, koji mora sadržavati i informacije iz stavka 1.”;
(45)u glavi IV. dodaje se sljedeće poglavlje:
„POGLAVLJE 4.
Pravila poslovnog ponašanja
Članak 44.a
Obveza dužne pažnje
1.
Države članice, uzimajući u obzir vrstu mirovinskog programa, osiguravaju da svaka institucija za strukovno mirovinsko osiguranje s odobrenjem za rad na njihovu državnom području uvijek postupa pošteno, pravedno, profesionalno i u skladu s najboljim interesima svojih članova i korisnika. Ti interesi uključuju cilj dugoročnog ostvarivanja primjerenih i troškovno učinkovitih povrata prilagođenih riziku, u skladu s dugoročnom prirodom mirovinskih obveza.
2.
Države članice osiguravaju da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje uvedu zaštitne mjere, uključujući smjernice za potporu potencijalnim članovima, članovima i korisnicima pri odlučivanju o opcijama koje su im dostupne te za njihovo informiranje o mogućim posljedicama njihovih odluka.
Članak 44.b
Primjerena struktura i provedba mirovinskih programa
1.
Ne dovodeći u pitanje nacionalno socijalno i radno pravo o organizaciji mirovinskih sustava, uključujući obvezno članstvo i rezultate kolektivnih ugovora, države članice propisuju da:
(a) institucije za strukovno mirovinsko osiguranje osiguravaju da su struktura, oblik i provedba mirovinskih programa primjereni za utvrđene potrebe, obilježja i profile rizičnosti članova i korisnika, razmjerno vrsti, opsegu i složenosti programa;
(b) institucije za strukovno mirovinsko osiguranje redovito preispituju i prema potrebi prilagođavaju strukturu, oblik i provedbu mirovinskog programa s obzirom na bitna kretanja kako bi program ostao primjeren i usklađen s potrebama, obilježjima i profilima rizičnosti članova i korisnika, razmjerno vrsti, opsegu i složenosti programa.
Institucija za strukovno mirovinsko osiguranje dokumentira procjenu primjerenosti strukture, oblika i provedbe mirovinskih programa u skladu s prvim podstavkom točkom (a).
2.
Države članice osiguravaju da, ako članovi snose rizik ulaganja, institucije za strukovno mirovinsko osiguranje procjenjuju dugoročni rizik iz perspektive članova i korisnika, što uključuje:
(a) određivanje tolerancije rizika članova i korisnika koji snose rizike;
(b) uvođenje projekcija mirovina u procjenu rizika iz perspektive članova i korisnika;
(c) ako institucija za strukovno mirovinsko osiguranje nudi više ulagačkih opcija, redovito preispitivanje primjerenosti ulagačkih opcija za članove u skladu s njihovom tolerancijom rizika i, ako postoji standardna opcija, provjeru primjerenosti te standardne opcije;
(d) ako institucije za strukovno mirovinsko osiguranje ne nude više ulagačkih opcija, redovito preispitivanje strategije ulaganja kako bi se uzela u obzir dugoročna procjena rizika iz perspektive članova i korisnika.
Članak 44.c
Pritužbe
1.
Države članice propisuju da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje uspostavljaju i primjenjuju učinkovite postupke i aranžmane primjerene za rješavanje pritužbi članova i korisnika povezanih s njihovim pravima i obvezama utvrđenima u ovoj Direktivi.
2.
Postupci i aranžmani iz stavka 1. moraju biti dostupni na službenim jezicima dotične države članice ili na drugom jeziku koji su prihvatila nadležna tijela te države članice ili koji su dogovorili institucija za strukovno mirovinsko osiguranje i njezini članovi i korisnici.
3.
Države članice propisuju da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje na pritužbe članova i korisnika odgovaraju elektroničkim putem ili na nekom drugom trajnom mediju. U odgovoru se u roku od najviše 40 radnih dana obrađuju sve iznesene primjedbe.
4.
Države članice osiguravaju da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje članovima i korisnicima koji podnesu pritužbu navedu barem jedno tijelo za alternativno rješavanje sporova povezanih s pravima i obvezama članova i korisnika utvrđenima u ovoj Direktivi.
5.
Države članice osiguravaju da su informacije o postupcima iz stavka 1. besplatno dostupne članovima i korisnicima na jasan, sveobuhvatan i lako dostupan način u papirnatom ili elektroničkom obliku, primjerice na trajnom mediju ili na internetskim stranicama. Mora se navesti i način dobivanja dodatnih informacija o predmetnom tijelu za alternativno rješavanje sporova i uvjetima korištenja njegovih usluga.
6.
Države članice osiguravaju da nadležna tijela uspostave postupke koji članovima, korisnicima i drugim zainteresiranim stranama, uključujući udruge potrošača, omogućuju podnošenje pritužbi nadležnim tijelima u vezi s navodnim povredama ove Direktive koje su počinile institucije za strukovno mirovinsko osiguranje. Države članice osiguravaju da podnositelji pritužbi u svim slučajevima dobiju odgovor.
7.
Države članice osiguravaju da u slučajevima koji se odnose na više država članica podnositelj pritužbe može odlučiti podnijeti pritužbu preko nadležnih tijela svoje države članice boravišta, bez obzira na to gdje je počinjena povreda.
Članak 44.d
Izvansudsko rješavanje sporova
1.
Države članice uvode primjerene, neovisne, nepristrane, transparentne i učinkovite postupke alternativnog rješavanja sporova između institucija za strukovno mirovinsko osiguranje i njihovih članova i korisnika koji se odnose na prava i obveze utvrđene u ovoj Direktivi. Prema potrebi, te postupke primjenjuju postojeća nadležna tijela. Države članice osiguravaju da su ti postupci alternativnog rješavanja sporova primjenjivi na institucije za strukovno mirovinsko osiguranje protiv kojih su pokrenuti postupci i da su one u nadležnosti relevantnog tijela za alternativno rješavanje sporova.
2.
Tijela iz stavka 1. učinkovito surađuju na rješavanju prekograničnih sporova o pravima i obvezama na temelju ove Direktive.”;
(46)naslov glave V. zamjenjuje se sljedećim:
„GLAVA V.
NADZOR”
(47)u glavi V. naslov poglavlja 1. zamjenjuje se sljedećim:
„POGLAVLJE 1.
Opća pravila o nadzoru
(48)članak 45. zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 45.
Ovlasti, resursi i glavni cilj nadzora koji provode nadležna tijela
Države članice osiguravaju da njihova nadležna tijela imaju sva potrebna sredstva i ovlasti za obavljanje svojih dužnosti na temelju ove Direktive te da imaju relevantno stručno znanje, kapacitete i mandat za postizanje glavnog cilja nadzora, a to je zaštita prava članova i korisnika te osiguravanje stabilnosti i dobrog funkcioniranja institucija za strukovno mirovinsko osiguranje.”;
(49)umeće se sljedeći članak 45.a:
„Članak 45.a
Nadležna tijela
1.
Države članice imenuju nadležna tijela ovlaštena za osiguravanje provedbe ove Direktive. O tome obavješćuju Komisiju i navode eventualne podjele dužnosti.
2.
Ako na njezinu državnom području postoji više od jednog nadležnog tijela, država članica osigurava da ta tijela blisko surađuju kako bi svako od njih moglo učinkovito obavljati svoje dužnosti.
3. Države članice osiguravaju da nadležna tijela imaju dovoljno kvalificiranog osoblja i resursa potrebnih za učinkovito obavljanje njihovih dužnosti.”;
(50)članak 46. mijenja se kako slijedi:
(a)naslov se zamjenjuje sljedećim:
„Opseg nadzora”;
(b)uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:
„Države članice osiguravaju da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje podliježu bonitetnom nadzoru, uključujući prema potrebi nadzor nad:
(c)dodaje se sljedeći drugi stavak:
„Države članice osiguravaju i nadzor usklađenosti sa svim ostalim odredbama ove Direktive.”;
(51)članak 47. mijenja se kako slijedi:
(a)naslov se zamjenjuje sljedećim:
„Opća načela nadzora”;
(b)u stavku 2. dodaje se sljedeća rečenica:
„Uključuje kontinuiranu provjeru pravilnog obavljanja djelatnosti institucija za strukovno mirovinsko osiguranje i usklađenosti tih institucija s odredbama o nadzoru.”;
(c)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:
„4.
Nadzorne ovlasti obuhvaćaju cjelokupno poslovanje institucije za strukovno mirovinsko osiguranje povezano s mirovinskim osiguranjem, uključujući poslove osobnog mirovinskog osiguranja ako institucije za strukovno mirovinsko osiguranje u skladu s nacionalnim pravom mogu pružati osobne mirovinske proizvode. Države članice osiguravaju da se te ovlasti primjenjuju pravodobno i razmjerno vrsti, opsegu i složenosti djelatnosti institucije za strukovno mirovinsko osiguranje.”;
(d)dodaje se sljedeći stavak 6.:
„6.
Države članice osiguravaju da nadležna tijela prate tržišna kretanja koja se odnose na opseg djelatnosti institucija za strukovno mirovinsko osiguranje.”;
(52)članak 48. mijenja se kako slijedi:
(a)umeću se sljedeći stavci 1.a i 1.b:
„1.a
Države članice osiguravaju da su njihova nadležna tijela ovlaštena zatražiti sve informacije koje su im potrebne za obavljanje nadzora u skladu s člankom 50.
1.b
Države članice osiguravaju da njihova nadležna tijela pravodobno i razmjerno primjenjuju nadzorne ovlasti.”;
(b)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
„2.
Države članice osiguravaju da su njihova nadležna tijela ovlaštena za:
(a)poduzimanje preventivnih i korektivnih mjera kako bi se zajamčilo da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje poštuju zakone i druge propise u svakoj državi članici;
(b)poduzimanje svih potrebnih mjera, prema potrebi uključujući administrativne ili financijske mjere, prema institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje i članovima njihova upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela.
Ne dovodeći u pitanje nadzorne ovlasti nadležnih tijela i pravo država članica da predvide i izriču kaznene sankcije, države članice osiguravaju da njihova nadležna tijela mogu izricati administrativne sankcije i druge mjere koje se primjenjuju na sve povrede nacionalnih odredaba kojima se provodi ova Direktiva te poduzimaju sve potrebne mjere kako bi se zajamčila provedba tih sankcija i drugih mjera. Države članice osiguravaju da su njihove administrativne sankcije i druge mjere učinkovite, razmjerne i odvraćajuće.”;
(53)članak 49. mijenja se kako slijedi:
(a)stavak 1. mijenja se kako slijedi:
i.prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:
„Države članice osiguravaju da nadležna tijela preispituju i evaluiraju strategije, procedure i postupke izvješćivanja koje su uspostavile institucije za strukovno mirovinsko osiguranje kako bi se uskladile sa zakonima i drugim propisima donesenima na temelju ove Direktive, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost djelatnosti institucije za strukovno mirovinsko osiguranje.”;
ii.dodaje se sljedeći podstavak:
„U procjenama iz drugog podstavka točaka (b) i (c) uzima se u obzir rizik da institucija za strukovno mirovinsko osiguranje nema dostatna financijska sredstva za pokriće svojih tekućih i budućih operativnih troškova.”;
(b)umeću se sljedeći stavci 1.a i 1.b:
„1.a
Države članice osiguravaju da nadležna tijela osobito preispituju i evaluiraju usklađenost sa svim elementima iz članka 46.
1.b
U okviru postupka preispitivanja nadležno tijelo i svaka institucija za strukovno mirovinsko osiguranje vode redoviti nadzorni dijalog barem svake tri godine.”;
(c)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
„2.
Države članice osiguravaju da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje primjenjuju postupke za utvrđivanje pogoršanja financijskih uvjeta i da odmah obavijeste nadležna tijela u slučaju takvog pogoršanja.
Države članice osiguravaju da nadležna tijela imaju odgovarajuće alate za praćenje, uključujući testove otpornosti na stres, koji im omogućuju da utvrde pogoršanje financijskih uvjeta u instituciji za strukovno mirovinsko osiguranje i da prate načine njihova poboljšanja.”;
(d)umeće se sljedeći stavak 2.a:
„2.a.
Nadležna tijela procjenjuju primjerenost metoda i postupaka institucije za strukovno mirovinsko osiguranje za utvrđivanje mogućih događaja ili budućih promjena gospodarskih uvjeta koji bi mogli negativno utjecati na ukupni financijski položaj te institucije za strukovno mirovinsko osiguranje.
Nadzorna tijela procjenjuju otpornost institucije za strukovno mirovinsko osiguranje na te moguće događaje ili buduće promjene gospodarskih uvjeta.”;
(e)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:
„4.
Preispitivanje, evaluacije i procjene iz stavaka 1. i 1.a provode se redovito.
Nadležna tijela određuju minimalnu učestalost i opseg preispitivanja, evaluacija i procjena ovisno o vrsti, opsegu i složenosti djelatnosti dotične institucije za strukovno mirovinsko osiguranje.”;
(54)umeću se sljedeći članci 49.a i 49.b:
„Članak 49.a
Redoviti nadzorni dijalog
1.
Redoviti nadzorni dijalog iz članka 49. stavka 1.b obuhvaća rano utvrđivanje slabosti, neučinkovitosti i strukturnih izazova te poticanje strateškog promišljanja o dugoročnoj primjerenosti, učinkovitosti i održivosti institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, uključujući primjerenost razmjera njezina opsega djelatnosti, kapaciteta za konsolidaciju, suradnju ili udruživanje sredstava te organizacijske konfiguracije za učinkovito funkcioniranje i ostvarivanje vrijednosti za članove i korisnike.
2.
Države članice osiguravaju da se redoviti nadzorni dijalog iz članka 49. stavka 1.b temelji na skupu parametara za rano upozoravanje, koji uključuju barem sve od sljedećeg:
(a) razinu i razvoj administrativnih, transakcijskih i investicijskih troškova institucije za strukovno mirovinsko osiguranje;
(b) neto stopu povrata na imovinu institucije za strukovno mirovinsko osiguranje i stopu povrata na imovinu prilagođenu riziku;
(c) svako nedostizanje ili odstupanje od obećanih ili ciljanih razina primanja;
(d) broj i promjenu broja aktivnih članova i korisnika;
(e) pokazatelje operativne učinkovitosti, koncentracije rizika i institucionalne otpornosti.
3.
Države članice osiguravaju da, ako se redovitim nadzornim dijalogom utvrde potencijalne slabosti ili nedostaci, njihova nadležna tijela pozovu dotičnu instituciju za strukovno mirovinsko osiguranje da razmotri primjerene strateške opcije za povećanje njezine dugoročne održivosti i učinkovitu isplatu mirovina članovima i korisnicima, uključujući mjere kojima se poboljšavaju razmjer poslovanja, konsolidacija, suradnja, udruživanje sredstava ili dogovori o razmjeni resursa.
4.
Države članice osiguravaju da njihovo nadležno tijelo u slučaju utvrđenih bitnih nedostataka ili nezadovoljavajućih rezultata iz članka 41.a stavka 1. od institucije za strukovno mirovinsko osiguranje traži da izradi plan korektivnih mjera u kojem se navode mjere, rokovi i sustavi upravljanja u cilju ispravljanja utvrđenih bitnih nedostataka ili nedostatnog prinosa. U tom se planu razmatraju strukturne mjere za poboljšanje učinkovitosti i dobrog upravljanja, uključujući, prema potrebi, eventualnu konsolidaciju, suradnju, udruživanje sredstava ili dogovore o razmjeni resursa.
Države članice osiguravaju da upravno, upravljačko ili nadzorno tijelo institucije za strukovno mirovinsko osiguranje donese plan iz prvog podstavka i dostavi ga nadležnom tijelu na pregled i odobrenje.
Države članice osiguravaju da institucija za strukovno mirovinsko osiguranje redovito izvješćuje o provedbi i napretku provedbe plana iz prvog podstavka na zahtjev nadležnog tijela.
5.
Države članice osiguravaju da nadležno tijelo:
(a) dokumentira ishod svakog redovitog nadzornog dijaloga;
(b) može izdati preporuke dotičnoj instituciji za strukovno mirovinsko osiguranje.
Preporuke iz prvog podstavka točke (b) ne dovode u pitanje ovlasti nadležnog tijela za donošenje obvezujućih nadzornih mjera.
Članak 49.b
Oduzimanje odobrenja za rad
1.
Nadležno tijelo matične države članice može oduzeti odobrenje za rad institucije za strukovno mirovinsko osiguranje u sljedećim slučajevima:
(a)ako dotična institucija za strukovno mirovinsko osiguranje ne iskoristi odobrenje za rad u roku od 12 mjeseci, izričito se odrekne odobrenja ili prestane obavljati djelatnosti na razdoblje dulje od šest uzastopnih mjeseci, osim ako je država članica propisala istek odobrenja u tim slučajevima;
(b)ako dotična institucija za strukovno mirovinsko osiguranje više ne ispunjava uvjete za dobivanje odobrenja za rad;
(c)ako dotična institucija za strukovno mirovinsko osiguranje ozbiljno povrijedi svoje obveze na temelju propisa koji se na nju primjenjuju.
2.
U slučaju oduzimanja ili isteka odobrenja za rad nadležno tijelo matične države članice o tome obavješćuje nadležna tijela drugih država članica, koja poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi spriječila da institucija za strukovno mirovinsko osiguranje počne poslovati na njihovim državnim područjima.
Nadležno tijelo matične države članice zajedno s tim tijelima poduzima sve potrebne mjere za zaštitu interesa članova i korisnika, a osobito ograničava slobodno raspolaganje imovinom institucije za strukovno mirovinsko osiguranje.
3.
Svaka odluka o oduzimanju odobrenja za rad mora biti detaljno obrazložena i dostavlja se dotičnoj instituciji za strukovno mirovinsko osiguranje. EIOPA se obavješćuje o svakom oduzimanju odobrenja za rad.”;
(55)članak 50. mijenja se kako slijedi:
(a)iza naslova umeću se sljedeći stavci:
„Države članice propisuju da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje nadležnim tijelima dostavljaju kvantitativne i kvalitativne informacije potrebne u svrhu nadzora, uzimajući u obzir ciljeve nadzora iz članka 45., opseg nadzora iz članka 46. i opća načela nadzora iz članka 47., osobito načelo proporcionalnosti.
Države članice osiguravaju da su njihova nadležna tijela ovlaštena:
(a) odrediti vrstu, opseg i format informacija iz prvog podstavka koje institucije za strukovno mirovinsko osiguranje moraju dostavljati redovito ili ad hoc;
(b) dobiti sve informacije o ugovorima sklopljenima s trećim stranama; i
(c) zatražiti informacije od vanjskih stručnjaka, kao što su revizori i aktuari.”;
(b)treći podstavak mijenja se kako slijedi:
i.u točki (d) dodaje se sljedeća podtočka:
„vii. poslovne planove iz članka 9.;”;
ii.dodaje se sljedeća točka (g):
„(g) da od institucija za strukovno mirovinsko osiguranje zatraže da redovito podnose kvantitativne obrasce u kojima se detaljnije navode i dopunjuju informacije sadržane u izvješćima iz točaka (c) i (d), uključujući informacije zatražene u skladu s člankom 35. Uredbe (EU) br. 1094/2010 koje su potrebne za obavljanje dužnosti povjerenih EIOPA-i na temelju te uredbe i ove Direktive.”;
iii.dodaju se sljedeći stavci:
„Države članice osiguravaju da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje na godišnjoj osnovi izvješćuju nadležna tijela o povratu ulaganja, umanjenom za troškove ulaganja, te o svim troškovima i naknadama nastalima u vezi s njihovim djelatnostima.
Države članice osiguravaju da nadležna tijela propišu da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje primjenjuju transparentni pristup, kojim se jamči da su uključeni svi troškovi i naknade na razini investicijskih fondova, upravitelja imovine i transakcija te da se primjenjuje načelo bruto iskazivanja.
Za potrebe jedinstvenih uvjeta primjene ovog članka EIOPA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda o postupcima, formatima i predlošcima, u kojima se prema potrebi pravi razlika između strukovnih i osobnih mirovina.
Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz četvrtog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.”;
(56)umeće se sljedeći članak 50.a:
„Članak 50.a
Nadzor nad izdvojenim funkcijama i poslovima
1.
Države članice osiguravaju da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje koje izdvajaju neku funkciju ili posao poduzmu potrebne korake kako bi sljedeći uvjeti bili ispunjeni:
(a) pružatelj usluga surađuje s nadzornim tijelima institucije za strukovno mirovinsko osiguranje kako bi se osigurao nadzor izdvojene funkcije ili posla;
(b) institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, njezini revizori i nadležna tijela mogu pristupiti podacima o izdvojenim funkcijama ili poslovima i ovlašteni su u bilo kojem trenutku od institucija za strukovno mirovinsko osiguranje i pružatelja usluga zatražiti informacije o izdvojenim ključnim funkcijama ili drugim djelatnostima;
(c) nadležna tijela imaju pristup poslovnim prostorima pružatelja usluga i moraju moći ostvariti ta prava pristupa.
2.
Država članica u kojoj se nalazi pružatelj usluga dopušta nadležnim tijelima institucije za strukovno mirovinsko osiguranje da sama ili preko osoba koje imenuju u tu svrhu provode izravni nadzor u prostorima pružatelja usluga. Nadležna tijela institucije za strukovno mirovinsko osiguranje obavješćuju odgovarajuće tijelo države članice pružatelja usluga prije provedbe izravnog nadzora. U slučaju nenadziranog subjekta odgovarajuće tijelo je nadležno tijelo.
Nadležna tijela države članice institucije za strukovno mirovinsko osiguranje mogu izravni nadzor delegirati nadležnim tijelima države članice u kojoj se nalazi pružatelj usluga.
3.
Ako je nadležno tijelo obavijestilo odgovarajuće tijelo države članice pružatelja usluge o namjeri da provede izravni nadzor u skladu s ovim stavkom ili ako provodi izravni nadzor u skladu s prvim podstavkom, a to nadležno tijelo ne može u praksi ostvariti svoje pravo na provedbu tog izravnog nadzora, nadležno tijelo može predmet uputiti EIOPA-i i zatražiti njezinu pomoć u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1094/2010. U tom slučaju EIOPA može djelovati u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene tim člankom.
U skladu s člankom 21. Uredbe (EU) br. 1094/2010 EIOPA je ovlaštena sudjelovati u izravnom nadzoru ako ga zajedno provode dva ili više nadzornih tijela.”;
(57)članak 51. mijenja se kako slijedi:
(a)stavak 2. mijenja se kako slijedi:
(a)točke (a) i (b) zamjenjuju se sljedećim:
„(a) tekstova zakona i drugih propisa te općih smjernica u području strukovnih mirovinskih programa i prema potrebi osobnih mirovinskih proizvoda te informacija o tome je li država članica odlučila primjenjivati ovu Direktivu u skladu s člancima 4. i 5.;
(b) općih kriterija i metoda primijenjenih u postupku nadzorne provjere u skladu s člankom 49., uključujući posebno pregled njihova okvira za procjenu rizika;”;
(b)točka (d) zamjenjuje se sljedećim:
„(d)glavnog cilja nadzora, informacija o glavnim funkcijama i godišnjeg izvješća o aktivnostima njihovih nadležnih tijela;”;
(c)dodaju se sljedeći podstavci:
„Informacije objavljene u skladu s prvim podstavkom moraju biti dovoljne da omoguće usporedbu nadzornih pristupa koje primjenjuju nadležna tijela država članica.
Informacije iz prvog podstavka točaka od (a) do (e) moraju biti dostupne na jednoj elektroničkoj lokaciji u svakoj državi članici.”;
(b)u stavku 3. dodaje se sljedeći podstavak:
„Članovi upravljačkih i upravnih tijela nadležnih tijela moraju imati kvalifikacije, iskustvo i vještine potrebne za izvršavanje njihovih dužnosti i ovlasti te ne smiju biti razriješeni dužnosti zbog razloga koji se odnose na pravilno izvršavanje dužnosti ili ovlasti. Mogu biti razriješeni dužnosti samo ako više ne ispunjavaju uvjete za obavljanje svojih dužnosti ili ako su proglašeni krivima za tešku povredu dužnosti na temelju nacionalnog prava. Uvjeti za obavljanje njihovih dužnosti i postupci koji se smatraju teškom povredom dužnosti unaprijed se utvrđuju nacionalnim pravom.”;
(c)dodaje se sljedeći stavak 4.:
„4.
Države članice osiguravaju da nadležna tijela na jedinstvenim javnim internetskim stranicama objavljuju jasne, usporedive i lako dostupne informacije o ukupnim godišnjim troškovima, povijesnom prinosu i profilu rizičnosti za sve mirovinske programe kojima upravljaju institucije za strukovno mirovinsko osiguranje.
Za svaki mirovinski program i, ako je primjenjivo, ulagačku opciju moraju se objaviti barem sljedeće informacije:
(a) klasifikacija programa prema profilu rizičnosti;
(b) ukupni troškovi i naknade prijavljeni nacionalnim nadležnim tijelima u skladu s člankom 50. stavkom 7., izraženi kao jedinstveni godišnji postotak ukupnih doprinosa u prethodnih 12 mjeseci; i
(c) povijesni prinos za završene financijske godine, uključujući zadnju dostupnu godinu.
Informacije iz drugog podstavka točaka (b) i (c) dostavljaju se za najmanje 10 prethodnih godina ili, ako se program nudi manje od 10 godina, za sve godine za koje se program nudi.
Nadležna tijela provjeravaju točnost i pravodobnost informacija te nakon provjere osiguravaju njihovu objavu bez odgode.”;
(58)umeće se sljedeći članak 55.a:
„Članak 55.a
Platforme za suradnju
1.
U slučaju opravdane zabrinutosti zbog negativnih učinaka na ulagatelje EIOPA može na vlastitu inicijativu ili na zahtjev jednog ili više relevantnih nadležnih tijela uspostaviti i koordinirati platformu za suradnju radi unapređenja razmjene informacija i suradnje među relevantnim nadležnim tijelima ako institucija za strukovno mirovinsko osiguranje obavlja ili namjerava obavljati prekogranične djelatnosti koje su relevantne za tržište države članice domaćina.
2.
Stavak 1. ne dovodi u pitanje pravo relevantnih nadležnih tijela da uspostave platformu za suradnju ako su sva ta tijela suglasna s tim.
3.
Uspostava platforme za suradnju na temelju stavaka 1. i 2. ne dovodi u pitanje nadzorni mandat nadležnih tijela matične države članice i države članice domaćina na temelju ove Direktive.
4.
Ne dovodeći u pitanje članak 35. Uredbe (EU) br. 1094/2010, relevantna nadležna tijela na zahtjev EIOPA-e pravodobno dostavljaju sve potrebne informacije.
5.
Ako se dva ili više nadležnih tijela platforme za suradnju ne slažu oko postupka ili sadržaja mjere koju treba poduzeti ili u pogledu toga da neće djelovati, EIOPA može, na zahtjev bilo kojeg relevantnog nadležnog tijela ili na vlastitu inicijativu, pomoći nadležnim tijelima u postizanju dogovora u skladu s člankom 19. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1094/2010.
6.
U slučaju neslaganja na platformi i ozbiljne zabrinutosti zbog negativnih učinaka na članove i korisnike ili zbog sadržaja mjere koju treba poduzeti u vezi s institucijom za strukovno mirovinsko osiguranje odnosno izostanka djelovanja EIOPA može od nadležnog tijela matične države članice zatražiti da pokrene izravni nadzor nad institucijom za strukovno mirovinsko osiguranje. Nadležno tijelo matične države članice bez odgode pokreće izravni nadzor te poziva EIOPA-u i druga relevantna nadležna tijela da u njemu sudjeluju.”;
(59)članak 59. zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 59.
Objava nacionalnih pravila
1.
Države članice osiguravaju da njihova nadležna tijela na odgovarajući način objavljuju zahtjeve socijalnog i radnog prava relevantne za područje strukovnih mirovinskih programa u skladu s kojima se mora upravljati mirovinskim programom pod pokroviteljstvom poduzeća u državi članici domaćinu i koji se primjenjuju na prekogranične djelatnosti institucija za strukovno mirovinsko osiguranje iz članka 11. stavka 1.
2.
EIOPA na svojim internetskim stranicama navodi hiperpoveznice na internetske stranice nadležnih tijela na kojima su objavljene informacije o tim pravilima. Te informacije moraju biti ažurne, a EIOPA ih objavljuje na svojim internetskim stranicama, razvrstane prema relevantnim područjima prava.
3.
Države članice određuju jedinstvenu kontaktnu točku za informiranje o zahtjevima socijalnog i radnog prava relevantnima za područje strukovnih mirovinskih programa u skladu s kojima se mora upravljati mirovinskim programom pod pokroviteljstvom poduzeća u državi članici domaćinu i koji se primjenjuju na prekogranične djelatnosti institucija za strukovno mirovinsko osiguranje u njihovoj državi članici. Ta kontaktna točka trebalo bi biti odgovarajuće nadležno tijelo.
4.
EIOPA u izvješću ispituje i obavješćuje Komisiju o pravilima koja su države članice u skladu s ovim člankom objavile u kontekstu pravilnog funkcioniranja ove Direktive i unutarnjeg tržišta prije [Ured za publikacije: unijeti datum šest mjeseci nakon datuma početka primjene ove Direktive].”;
(60)članci 61. i 62. zamjenjuju se sljedećim:
„Članak 61.
Obrada osobnih podataka
U vezi s obradom osobnih podataka u okviru ove Direktive institucije za strukovno mirovinsko osiguranje i nadležna tijela obavljaju svoje zadaće u skladu s Uredbom (EU) 2016/679. U vezi s obradom osobnih podataka koju provodi EIOPA u okviru ove Direktive EIOPA postupa u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725.
Članak 62.
Evaluacija
EIOPA do [Ured za publikacije: unijeti datum = četiri godine nakon datuma početka primjene ove Direktive] podnosi izvješće Komisiji, Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi ove Direktive, osobito o sljedećim aspektima:
(a)u kojoj mjeri ova Direktiva doprinosi integraciji, učinkovitosti i širenju strukovnog mirovinskog osiguranja na unutarnjem tržištu, uključujući trendove u području konsolidacije i suradnje među institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje;
(b)iskustvo stečeno primjenom ove Direktive, uključujući njezin učinak na veličinu, troškovnu učinkovitost, konsolidaciju i profesionalizaciju institucija za strukovno mirovinsko osiguranje te njezinu ulogu u poticanju povjerenja, transparentnosti i dobrog upravljanja rizicima u interesu članova i korisnika;
(c)moguće proširenje područja primjene ove Direktive u skladu s člankom 4. i njegov učinak na tržište dopunskih mirovina.”;
(61)umeće se sljedeći članak 64.a:
„Članak 64.a
Izvršavanje delegiranja ovlasti
1.
Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2.
Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 17. stavka 7. i članka 38. stavka 6. prenosi se na Komisiju na neodređeno razdoblje počevši od [Ured za publikacije: unijeti datum stupanja na snagu].
3.
Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 17. stavka 7. i članka 38. stavka 6. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4.
Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
5.
Delegirani akt donesen na temelju članka 17. stavka 7. i članka 38. stavka 6. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”.
Članak 2.
Izmjene Direktive (EU) 2016/97
Direktiva (EU) 2016/97 mijenja se kako slijedi:
(1)u članku 2. stavku 1. dodaju se sljedeće točke 19. i 20.:
„19.„osobni mirovinski proizvod” znači osobni mirovinski proizvod kako je definiran u članku 2. točki 1. Uredbe (EU) 2019/1238 Europskog parlamenta i Vijeća*;
20. „sustav za praćenje mirovina” znači digitalni alat, obično u obliku sigurnog internetskog portala ili mobilne aplikacije, koji pojedincima pruža pregled njihovih pojedinačnih stečenih mirovinskih prava i predviđanja budućih primanja u okviru svih mirovinskih programa čiji je pojedinac član ili korisnik.
__________
*
Uredba (EU) 2019/1238 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP) (SL L 198, 25.7.2019., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2019/1238/oj).”;
(2)članak 22. mijenja se kako slijedi:
(a)u stavku 5. briše se izraz „obveznog”;
(b)dodaje se sljedeći stavak:
„6.
Države članice osiguravaju da, ako je distributer osiguranja odgovoran za pružanje strukovnog mirovinskog osiguranja, potencijalni članovi, članovi i korisnici tog osiguranja dobiju barem informacije iz članaka od 36. do 44. Direktive (EU) 2016/2341.”;
(3)umeće se sljedeći članak 22.a:
„Članak 22.a
Sustavi za praćenje mirovina
1.
Države članice osiguravaju da, ako postoje sustavi za praćenje mirovina, oni obuhvaćaju mirovinska prava kojima upravljaju društva za osiguranje i posrednici u osiguranju.
2. Za potrebe stavka 1. države članice osiguravaju da društva za osiguranje i posrednici u osiguranju u sustave za praćenje mirovina, ako ti sustavi postoje, prenose sve informacije potrebne klijentima za sveobuhvatan, pouzdan i ažuran pregled njihovih prava u okviru osobnih i strukovnih mirovinskih programa, pod uvjetom da ta prava proizlaze iz strukovnog mirovinskog osiguranja ili osobnih mirovinskih proizvoda koje pruža ili koje distribuiraju društva za osiguranje i posrednici u osiguranju.
3.
Države članice osiguravaju da se informacije iz stavka 2. prenose u standardiziranom i interoperabilnom formatu koji sustavima za praćenje mirovina omogućuje usklađeno i usporedivo objedinjavanje podataka o akumuliranoj vrijednosti, stečenim pravima i predviđenim primanjima.
4.
Države članice osiguravaju da društva za osiguranje i posrednici u osiguranju snose svu odgovornost za potpunost i točnost dostavljenih podataka te za ispunjavanje svih obveza informiranja predviđenih ovim člankom.
5.
Države članice osiguravaju da nadležna tijela prate i osiguravaju usklađenost s ovim člankom te poduzimaju korektivne mjere ako društva za osiguranje i posrednici u osiguranju ne dostave potpune, točne ili pravodobne informacije.
6.
Format i struktura informacija koje se prenose u sustave za praćenje mirovina moraju biti u skladu s člankom 29.”.
Članak 3.
Zadržavanje stečenih prava
Institucije za strukovno mirovinsko osiguranje koje su registrirane ili su dobile odobrenje za rad na temelju Direktive (EU) 2016/2341 prije [Ured za publikacije: unijeti datum koji je dan prije datuma početka primjene ove Direktive] automatski se priznaju kao institucije za strukovno mirovinsko osiguranje s odobrenjem za rad na temelju nacionalnih odredaba kojima se prenosi ova Direktiva.
Članak 4.
Prenošenje
1.
Države članice stavljaju na snagu zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom najkasnije do [Ured za publikacije: dvije godine nakon stupanja na snagu]. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.
Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.
2.
Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 5.
Stupanje na snagu
Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 6.
Adresati
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu,
Za Europski parlament
Za Vijeće
Predsjednica
Predsjednik
IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKIM I DIGITALNIM ASPEKTIMA ZAKONODAVNOG PRIJEDLOGA
1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE3
1.1.Naslov prijedloga/inicijative3
1.2.Predmetna područja politike3
1.3.Ciljevi3
1.3.1.Opći ciljevi3
1.3.2.Specifični ciljevi3
1.3.3.Očekivani rezultati i učinak3
1.3.4.Pokazatelji uspješnosti4
1.4.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:4
1.5.Obrazloženje prijedloga/inicijative5
1.5.1.Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative5
1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ovog odjeljka „dodana vrijednost sudjelovanja EU-a” je vrijednost koja proizlazi iz djelovanja EU-a i dodatna je u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.5
1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava5
1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima5
1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele5
1.6.Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka6
1.7.Planirani načini izvršenja proračuna6
2.MJERE UPRAVLJANJA7
2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja7
2.2.Sustavi upravljanja i kontrole7
2.2.1.Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole7
2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima za njihovo smanjenje7
2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrola i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)7
2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti7
3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE8
3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak8
3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva9
3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje9
3.2.1.1.Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna9
3.2.1.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda13
3.2.2.Procijenjena ostvarenja financirana odobrenim sredstvima za poslovanje18
3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva20
3.2.3.1. Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna20
3.2.3.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda20
3.2.3.3.Ukupna odobrena sredstva20
3.2.4.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima21
3.2.4.1.Financirano iz izglasanog proračuna21
3.2.4.2.Financirano iz vanjskih namjenskih prihoda21
3.2.4.3.Ukupne potrebe za ljudskim resursima22
3.2.5.Pregled procijenjenog učinka na ulaganja povezana s digitalnom tehnologijom23
3.2.6.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom23
3.2.7.Doprinos trećih strana23
3.3.Procijenjeni učinak na prihode24
4.Digitalni aspekti25
4.1.Zahtjevi relevantni za digitalizaciju25
4.2.Podaci26
4.3.Digitalna rješenja27
4.4.Procjena interoperabilnosti29
4.5.Mjere za potporu digitalnoj provedbi29
1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
1.1.Naslov prijedloga/inicijative
Prijedlog direktive o izmjeni Direktive (EU) 2016/2341 u pogledu jačanja okvira za strukovno mirovinsko osiguranje i izmjeni Direktive (EU) 2016/97.
Predmetna područja politike
Unija tržišta kapitala, unija štednje i ulaganja, dopunske mirovine
1.3.Ciljevi
1.3.1.Opći ciljevi
Glavni su ciljevi ovog zakonodavnog prijedloga o izmjeni Direktive (EU) 2016/2341 (Direktiva IORP II) promicati bolje i održivije rezultate mirovinske štednje za korisnike, povećati transparentnost troškova i povrata te ojačati prakse upravljanja rizicima u okviru dopunskih mirovinskih programa. Osim toga, preispitivanjem se nastoje ukloniti prepreke učinkovitom ulaganju u realno gospodarstvo i olakšati rast pružatelja mirovinskog osiguranja kako bi mogli iskoristiti ekonomiju razmjera, poboljšati raspodjelu imovine i ostvariti veću vrijednost za članove i korisnike. Na temelju toga se reformom nastoje podići standardi u cijelom sustavu dopunskih mirovina te potaknuti veća vrijednost, otpornost i dugoročna sigurnost za članove.
1.3.2.Specifični ciljevi
Predložene izmjene Direktive (EU) 2016/2341 imaju sljedeće specifične ciljeve:
— pojednostavnjenje pravila o ulaganjima kako bi se uklonila nepotrebna regulatorna ograničenja za sposobnost privatnih pružatelja mirovinskog osiguranja da učinkovito ulažu, čak i ako članovi i korisnici ne snose rizike ulaganja,
— promicanje ekonomije razmjera, koja određuje sposobnost institucija za strukovno mirovinsko osiguranje da ulažu u sofisticirane, rizičnije i nelikvidne financijske instrumente,
— pružanje mogućnosti državama članicama da prošire primjenu Direktive (EU) 2016/2341 na institucije koje su inače isključene iz njezina područja primjene ako te institucije nisu obuhvaćene nijednim drugim bonitetnim okvirom Unije,
— poticanje profesionalnijeg i učinkovitijeg upravljanja mirovinskom štednjom i jačanje nadzora. Osobe koje štede za mirovinu nisu u mogućnosti pratiti aktivnosti pružatelja mirovinskog osiguranja i zahtijevati korektivne mjere, ali nadzorna tijela jesu, i njihov bi mandat trebao obuhvaćati stroži nadzor sustava upravljanja i prinosa od ulaganja.
1.3.3.Očekivani rezultati i učinak
— učinkovitije upravljanje mirovinskom štednjom i njezin nadzor,
— promicanje ekonomije razmjera i razboritog pristupa većim dugoročnim ulaganjima na tržištu kapitala poboljšanjem regulatornog okruženja u kojem institucije za strukovno mirovinsko osiguranje posluju,
— veća ekonomija razmjera i prekogranična učinkovitost u sektoru dopunskih mirovina,
— jasnija provedba načela razboritosti koja institucije za strukovno mirovinsko osiguranje može potaknuti na politike ulaganja kojima se ublažavanje rizika učinkovito i djelotvorno kombinira s dugoročnim ciljevima povrata.
1.3.4.Pokazatelji uspješnosti
Ovim Prijedlogom Komisija nastoji omogućiti i pratit će:
— daljnju konsolidaciju i rast mirovinskih institucija,
— veća dugoročna ulaganja u tržišta kapitala i realno gospodarstvo,
— niže troškove i bolji prinos od mirovinske štednje, kako ih objavljuju nadležna tijela.
1.4.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:
¨ novo djelovanje
¨ novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja
☑︎ produljenje postojećeg djelovanja
¨ spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje
1.5.Obrazloženje prijedloga/inicijative
1.5.1.Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative
Ovim Prijedlogom Komisija predlaže direktivu o izmjeni Direktive (EU) 2016/2341. Države članice imat će 12 mjeseci od njezina stupanja na snagu za prenošenje izmjena uvedenih ovom Direktivom.
1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ovog odjeljka „dodana vrijednost sudjelovanja EU-a” je vrijednost koja proizlazi iz djelovanja EU-a i dodatna je u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.
Direktiva o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (IORP) donesena je na razini EU-a 2016. jer se samo djelovanjem Unije može uspostaviti zajednički regulatorni okvir za pružatelje strukovnog mirovinskog osiguranja. Kako bi se revidirala pravila, među ostalim u vezi s prekograničnim djelatnostima, u tom je pogledu potrebno djelovanje na razini EU-a putem direktive o izmjeni.
1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava
1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima
1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele
Prijedlogom se dodatno pojašnjava uloga EIOPA-e u koordinaciji nadzora, koja je već sastavni dio njezina mandata. Izričito uvođenje mogućnosti uspostave platforme za suradnju ne mijenja mandat EIOPA-e i ne očekuje se da će utjecati na njezinu sposobnost da izvrši svoj mandat u okviru postojećih resursa.
1.6.Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka
¨ Ograničeno trajanje
–¨
na snazi od [DD. MM.] GGGG. do [DD. MM.] GGGG.
–¨
financijski učinak od GGGG. do GGGG. za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i od GGGG. do GGGG. za odobrena sredstva za plaćanje
¨ Neograničeno trajanje
–početna provedba od GGGG. do GGGG.
–redovna provedba.
1.7.Planirani načini izvršenja proračuna
¨ Izravno upravljanje Komisije
–¨ preko njezinih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije
–¨
preko izvršnih agencija
¨ Podijeljeno upravljanje s državama članicama
¨ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:
–¨ trećim zemljama ili tijelima koja su one imenovale
–¨ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)
–¨ Europskoj investicijskoj banci i Europskom investicijskom fondu
–¨ tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe
–¨ tijelima javnog prava
–¨ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva
–¨ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva
–¨ tijelima ili osobama kojima je povjerena provedba posebnih djelovanja u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike u skladu s glavom V. Ugovora o Europskoj uniji i koji su navedeni u relevantnom temeljnom aktu
–¨ tijelima osnovanima u državi članici koja su uređena privatnim pravom države članice ili pravom Unije i ispunjavaju uvjete da im se u skladu sa sektorskim pravilima povjeri izvršavanje sredstava Unije ili proračunskih jamstava, ako su ta tijela pod nadzorom tijela javnog prava ili tijela uređenih privatnim pravom koja pružaju javne usluge i ta su im nadzorna tijela dala odgovarajuća financijska jamstva u obliku solidarne odgovornosti ili jednakovrijedna financijska jamstva, koja za svako djelovanje mogu biti ograničena na najviši iznos potpore Unije.
Napomene
2.MJERE UPRAVLJANJA
2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja
2.2.Sustavi upravljanja i kontrole
2.2.1.Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole
2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima za njihovo smanjenje
2.2.3.
Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrola i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)
2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti
3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak
·Postojeće proračunske linije
Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.
|
Naslov višegodišnjeg financijskog okvira
|
Proračunska linija
|
Vrsta rashoda
|
Doprinos
|
|
|
Broj
|
Dif./nedif.
|
zemalja EFTA-e
|
zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata
|
ostalih trećih zemalja
|
drugi namjenski prihodi
|
|
|
[XX YY YY YY]
|
Dif./nedif.
|
DA/NE
|
DA/NE
|
DA/NE
|
DA/NE
|
|
|
[XX YY YY YY]
|
Dif./nedif.
|
DA/NE
|
DA/NE
|
DA/NE
|
DA/NE
|
|
|
[XX YY YY YY]
|
Dif./nedif.
|
DA/NE
|
DA/NE
|
DA/NE
|
DA/NE
|
·Zatražene nove proračunske linije
Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.
|
Naslov višegodišnjeg financijskog okvira
|
Proračunska linija
|
Vrsta rashoda
|
Doprinos
|
|
|
Broj
|
Dif./nedif.
|
zemalja EFTA-e
|
zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata
|
ostalih trećih zemalja
|
drugi namjenski prihodi
|
|
|
[XX YY YY YY]
|
Dif./nedif.
|
DA/NE
|
DA/NE
|
DA/NE
|
DA/NE
|
|
|
[XX YY YY YY]
|
Dif./nedif.
|
DA/NE
|
DA/NE
|
DA/NE
|
DA/NE
|
|
|
[XX YY YY YY]
|
Dif./nedif.
|
DA/NE
|
DA/NE
|
DA/NE
|
DA/NE
|
3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva
3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje
–¨
Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.
–¨
Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:
3.2.1.1.Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna
U milijunima EUR (na tri decimale)
|
Naslov višegodišnjeg financijskog okvira
|
Broj
|
|
|
Glavna uprava: <…….>
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
UKUPNO VFO 2021. – 2027.
|
|
|
2024.
|
2025.
|
2026.
|
2027.
|
|
|
Odobrena sredstva za poslovanje
|
|
Proračunska linija
|
Obveze
|
(1a)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
|
Plaćanja
|
(2a)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
Proračunska linija
|
Obveze
|
(1b)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
|
Plaćanja
|
(2b)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe
|
|
Proračunska linija
|
|
(3)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
UKUPNA odobrena sredstva
za Glavnu upravu <…….>
|
Obveze
|
=1a+1b+3
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
|
Plaćanja
|
=2a+2b+3
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
Glavna uprava: <…….>
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
UKUPNO VFO 2021. – 2027.
|
|
|
2024.
|
2025.
|
2026.
|
2027.
|
|
|
Odobrena sredstva za poslovanje
|
|
Proračunska linija
|
Obveze
|
(1a)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
|
Plaćanja
|
(2a)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
Proračunska linija
|
Obveze
|
(1b)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
|
Plaćanja
|
(2b)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe
|
|
Proračunska linija
|
|
(3)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
UKUPNA odobrena sredstva
za Glavnu upravu <…….>
|
Obveze
|
=1a+1b+3
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
|
Plaćanja
|
=2a+2b+3
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
UKUPNO VFO 2021. – 2027.
|
|
|
2024.
|
2025.
|
2026.
|
2027.
|
|
|
UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje
|
Obveze
|
(4)
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
|
Plaćanja
|
(5)
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe
|
(6)
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA <….>
|
Obveze
|
=4+6
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
višegodišnjeg financijskog okvira
|
Plaćanja
|
=5+6
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira
|
Broj
|
|
|
Glavna uprava: <…….>
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
UKUPNO VFO 2021. – 2027.
|
|
|
2024.
|
2025.
|
2026.
|
2027.
|
|
|
Odobrena sredstva za poslovanje
|
|
|
|
|
|
|
Proračunska linija
|
Obveze
|
(1a)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
|
Plaćanja
|
(2a)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
Proračunska linija
|
Obveze
|
(1b)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
|
Plaćanja
|
(2b)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe
|
|
Proračunska linija
|
|
(3)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
UKUPNA odobrena sredstva
|
Obveze
|
=1a+1b +3
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
za Glavnu upravu <…….>
|
Plaćanja
|
=2a+2b+3
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
Glavna uprava: <…….>
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
UKUPNO VFO 2021. – 2027.
|
|
|
2024.
|
2025.
|
2026.
|
2027.
|
|
|
Odobrena sredstva za poslovanje
|
|
|
|
|
|
|
Proračunska linija
|
Obveze
|
(1a)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
|
Plaćanja
|
(2a)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
Proračunska linija
|
Obveze
|
(1b)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
|
Plaćanja
|
(2b)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe
|
|
Proračunska linija
|
|
(3)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
UKUPNA odobrena sredstva
|
Obveze
|
=1a+1b +3
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
za Glavnu upravu <…….>
|
Plaćanja
|
=2a+2b+3
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
UKUPNO VFO 2021. – 2027.
|
|
|
2024.
|
2025.
|
2026.
|
2027.
|
|
|
UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje
|
Obveze
|
(4)
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
|
Plaćanja
|
(5)
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe
|
(6)
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA <….>
|
Obveze
|
=4+6
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
višegodišnjeg financijskog okvira
|
Plaćanja
|
=5+6
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
|
|
|
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
UKUPNO VFO 2021. – 2027.
|
|
|
|
|
|
2024.
|
2025.
|
2026.
|
2027.
|
|
|
• UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje (svi naslovi za poslovanje)
|
Obveze
|
(4)
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
|
Plaćanja
|
(5)
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
• UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe (svi naslovi za poslovanje)
|
(6)
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
UKUPNA odobrena sredstva iz naslova 1. – 6.
|
Obveze
|
=4+6
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
višegodišnjeg financijskog okvira
(referentni iznos)
|
Plaćanja
|
=5+6
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
Naslov višegodišnjeg financijskog okvira
|
7.
|
„Administrativni rashodi”
|
|
Glavna uprava: <…….>
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
UKUPNO VFO 2021. – 2027.
|
|
|
2024.
|
2025.
|
2026.
|
2027.
|
|
|
Ÿ Ljudski resursi
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
Ÿ Ostali administrativni rashodi
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
GLAVNA UPRAVA <….> UKUPNO
|
Odobrena sredstva
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Glavna uprava: <…….>
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
UKUPNO VFO 2021. – 2027.
|
|
|
2024.
|
2025.
|
2026.
|
2027.
|
|
|
Ÿ Ljudski resursi
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
Ÿ Ostali administrativni rashodi
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
GLAVNA UPRAVA <….> UKUPNO
|
Odobrena sredstva
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira
|
(Ukupne obveze = ukupna plaćanja)
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
U milijunima EUR (na tri decimale)
|
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
UKUPNO VFO 2021. – 2027.
|
|
|
2024.
|
2025.
|
2026.
|
2027.
|
|
|
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1. – 7.
|
Obveze
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
višegodišnjeg financijskog okvira
|
Plaćanja
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
3.2.1.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda
U milijunima EUR (na tri decimale)
|
Naslov višegodišnjeg financijskog okvira
|
Broj
|
|
|
Glavna uprava: <…….>
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
UKUPNO VFO 2021. – 2027.
|
|
|
2024.
|
2025.
|
2026.
|
2027.
|
|
|
Odobrena sredstva za poslovanje
|
|
Proračunska linija
|
Obveze
|
(1a)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
|
Plaćanja
|
(2a)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
Proračunska linija
|
Obveze
|
(1b)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
|
Plaćanja
|
(2b)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe
|
|
Proračunska linija
|
|
(3)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
UKUPNA odobrena sredstva
za Glavnu upravu <…….>
|
Obveze
|
=1a+1b+3
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
|
Plaćanja
|
=2a+2b+3
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
Glavna uprava: <…….>
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
UKUPNO VFO 2021. – 2027.
|
|
|
2024.
|
2025.
|
2026.
|
2027.
|
|
|
Odobrena sredstva za poslovanje
|
|
Proračunska linija
|
Obveze
|
(1a)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
|
Plaćanja
|
(2a)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
Proračunska linija
|
Obveze
|
(1b)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
|
Plaćanja
|
(2b)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe
|
|
Proračunska linija
|
|
(3)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
UKUPNA odobrena sredstva
za Glavnu upravu <…….>
|
Obveze
|
=1a+1b+3
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
|
Plaćanja
|
=2a+2b+3
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
UKUPNO VFO 2021. – 2027.
|
|
|
2024.
|
2025.
|
2026.
|
2027.
|
|
|
UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje
|
Obveze
|
(4)
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
|
Plaćanja
|
(5)
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe
|
(6)
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA <….>
|
Obveze
|
=4+6
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
višegodišnjeg financijskog okvira
|
Plaćanja
|
=5+6
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
Naslov višegodišnjeg financijskog okvira
|
Broj
|
|
|
Glavna uprava: <…….>
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
UKUPNO VFO 2021. – 2027.
|
|
|
2024.
|
2025.
|
2026.
|
2027.
|
|
|
Odobrena sredstva za poslovanje
|
|
Proračunska linija
|
Obveze
|
(1a)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
|
Plaćanja
|
(2a)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
Proračunska linija
|
Obveze
|
(1b)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
|
Plaćanja
|
(2b)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe
|
|
Proračunska linija
|
|
(3)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
UKUPNA odobrena sredstva
za Glavnu upravu <…….>
|
Obveze
|
=1a+1b+3
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
|
Plaćanja
|
=2a+2b+3
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
Glavna uprava: <…….>
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
UKUPNO VFO 2021. – 2027.
|
|
|
2024.
|
2025.
|
2026.
|
2027.
|
|
|
Odobrena sredstva za poslovanje
|
|
Proračunska linija
|
Obveze
|
(1a)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
|
Plaćanja
|
(2a)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
Proračunska linija
|
Obveze
|
(1b)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
|
Plaćanja
|
(2b)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe
|
|
Proračunska linija
|
|
(3)
|
|
|
|
|
0,000
|
|
UKUPNA odobrena sredstva
za Glavnu upravu <…….>
|
Obveze
|
=1a+1b+3
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
|
Plaćanja
|
=2a+2b+3
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
UKUPNO VFO 2021. – 2027.
|
|
|
2024.
|
2025.
|
2026.
|
2027.
|
|
|
UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje
|
Obveze
|
(4)
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
|
Plaćanja
|
(5)
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe
|
(6)
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA <….>
|
Obveze
|
=4+6
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
višegodišnjeg financijskog okvira
|
Plaćanja
|
=5+6
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
|
|
|
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
UKUPNO VFO 2021. – 2027.
|
|
|
|
|
|
2024.
|
2025.
|
2026.
|
2027.
|
|
|
• UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje (svi naslovi za poslovanje)
|
Obveze
|
(4)
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
|
Plaćanja
|
(5)
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
• UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe (svi naslovi za poslovanje)
|
(6)
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
UKUPNA odobrena sredstva iz naslova 1. – 6.
|
Obveze
|
=4+6
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
višegodišnjeg financijskog okvira (referentni iznos)
|
Plaćanja
|
=5+6
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
Naslov višegodišnjeg financijskog okvira
|
7.
|
„Administrativni rashodi”
|
U milijunima EUR (na tri decimale)
|
Glavna uprava: <…….>
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
UKUPNO VFO 2021. – 2027.
|
|
|
2024.
|
2025.
|
2026.
|
2027.
|
|
|
Ÿ Ljudski resursi
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
Ÿ Ostali administrativni rashodi
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
GLAVNA UPRAVA <….> UKUPNO
|
Odobrena sredstva
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Glavna uprava: <…….>
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
UKUPNO VFO 2021. – 2027.
|
|
|
2024.
|
2025.
|
2026.
|
2027.
|
|
|
Ÿ Ljudski resursi
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
Ÿ Ostali administrativni rashodi
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
GLAVNA UPRAVA <….> UKUPNO
|
Odobrena sredstva
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira
|
(Ukupne obveze = ukupna plaćanja)
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
U milijunima EUR (na tri decimale)
|
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
UKUPNO VFO 2021. – 2027.
|
|
|
2024.
|
2025.
|
2026.
|
2027.
|
|
|
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1. – 7.
|
Obveze
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
višegodišnjeg financijskog okvira
|
Plaćanja
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
3.2.2.Procijenjena ostvarenja financirana odobrenim sredstvima za poslovanje (not to be completed for decentralised agencies)
Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (na tri decimale)
|
Navesti ciljeve i ostvarenja
ò
|
|
|
Godina
2024.
|
Godina
2025.
|
Godina
2026.
|
Godina
2027.
|
Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti odjeljak 1.6.)
|
UKUPNO
|
|
|
OSTVARENJA
|
|
|
Vrsta
|
Prosječni trošak
|
Broj
|
Trošak
|
Broj
|
Trošak
|
Broj
|
Trošak
|
Broj
|
Trošak
|
Broj
|
Trošak
|
Broj
|
Trošak
|
Broj
|
Trošak
|
Ukupni broj
|
Ukupni trošak
|
|
SPECIFIČNI CILJ br. 1…
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
– Ostvarenje
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
– Ostvarenje
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
– Ostvarenje
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Međuzbroj za specifični cilj br. 1
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
SPECIFIČNI CILJ br. 2...
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
– Ostvarenje
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Međuzbroj za specifični cilj br. 2
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
UKUPNO
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva
–¨
Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.
–¨
Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:
3.2.3.1. Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna
|
IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
UKUPNO 2021. – 2027.
|
|
|
2024.
|
2025.
|
2026.
|
2027.
|
|
|
NASLOV 7.
|
|
Ljudski resursi
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
Ostali administrativni rashodi
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
Međuzbroj za NASLOV 7.
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
Izvan NASLOVA 7.
|
|
Ljudski resursi
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
Ostali administrativni rashodi
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
Međuzbroj izvan NASLOVA 7.
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
|
|
UKUPNO
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
3.2.3.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda
|
VANJSKI NAMJENSKI PRIHODI
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
UKUPNO 2021. – 2027.
|
|
|
2024.
|
2025.
|
2026.
|
2027.
|
|
|
NASLOV 7.
|
|
Ljudski resursi
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
Ostali administrativni rashodi
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
Međuzbroj za NASLOV 7.
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
Izvan NASLOVA 7.
|
|
Ljudski resursi
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
Ostali administrativni rashodi
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
Međuzbroj izvan NASLOVA 7.
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
|
|
UKUPNO
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
3.2.3.3.Ukupna odobrena sredstva
|
UKUPNO
IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA + VANJSKI NAMJENSKI PRIHODI
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
UKUPNO 2021. – 2027.
|
|
|
2024.
|
2025.
|
2026.
|
2027.
|
|
|
NASLOV 7.
|
|
Ljudski resursi
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
Ostali administrativni rashodi
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
Međuzbroj za NASLOV 7.
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
Izvan NASLOVA 7.
|
|
Ljudski resursi
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
Ostali administrativni rashodi
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
Međuzbroj izvan NASLOVA 7.
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
|
|
UKUPNO
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.
3.2.4.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima
–¨
Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.
–¨
Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:
3.2.4.1.Financirano iz izglasanog proračuna
Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena (EPRV)
|
IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
|
|
2024.
|
2025.
|
2026.
|
2027.
|
|
Ÿ Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)
|
|
20 01 02 01(Sjedište i predstavništva Komisije)
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
20 01 02 03 (Delegacije EU-a)
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
01 01 01 01(Neizravno istraživanje)
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
01 01 01 11 (Izravno istraživanje)
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
Druge proračunske linije (navesti)
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
• Vanjsko osoblje (EPRV)
|
|
20 02 01(UO, UNS iz „globalne omotnice”)
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
20 02 03 (UO, LO, UNS i MSD u delegacijama EU-a)
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
Linija za administrativnu potporu
[XX 01 YY YY]
|
– u sjedištu
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
|
– u delegacijama EU-a
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
01 01 01 02 (UO, UNS – neizravno istraživanje)
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
01 01 01 12 (UO, UNS – izravno istraživanje)
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
Druge proračunske linije (navesti) – naslov 7.
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
Druge proračunske linije (navesti) – izvan naslova 7.
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
UKUPNO
|
0
|
0
|
0
|
0
|
3.2.4.2.Financirano iz vanjskih namjenskih prihoda
|
VANJSKI NAMJENSKI PRIHODI
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
|
|
2024.
|
2025.
|
2026.
|
2027.
|
|
Ÿ Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)
|
|
20 01 02 01(Sjedište i predstavništva Komisije)
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
20 01 02 03 (Delegacije EU-a)
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
01 01 01 01 (Neizravno istraživanje)
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
01 01 01 11 (Izravno istraživanje)
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
Druge proračunske linije (navesti)
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
• Vanjsko osoblje (EPRV)
|
|
20 02 01(UO, UNS iz „globalne omotnice”)
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
20 02 03 (UO, LO, UNS i MSD u delegacijama EU-a)
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
Linija za administrativnu potporu
[XX 01 YY YY]
|
– u sjedištu
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
|
– u delegacijama EU-a
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
01 01 01 02 (UO, UNS – neizravno istraživanje)
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
01 01 01 12 (UO, UNS – izravno istraživanje)
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
Druge proračunske linije (navesti) – naslov 7.
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
Druge proračunske linije (navesti) – izvan naslova 7.
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
UKUPNO
|
0
|
0
|
0
|
0
|
3.2.4.3.Ukupne potrebe za ljudskim resursima
|
UKUPNO IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA + VANJSKI NAMJENSKI PRIHODI
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
|
|
2024.
|
2025.
|
2026.
|
2027.
|
|
Ÿ Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)
|
|
20 01 02 01(Sjedište i predstavništva Komisije)
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
20 01 02 03 (Delegacije EU-a)
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
01 01 01 01(Neizravno istraživanje)
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
01 01 01 11 (Izravno istraživanje)
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
Druge proračunske linije (navesti)
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
• Vanjsko osoblje (EPRV)
|
|
20 02 01(UO, UNS iz „globalne omotnice”)
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
20 02 03 (UO, LO, UNS i MSD u delegacijama EU-a)
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
Linija za administrativnu potporu
[XX 01 YY YY]
|
– u sjedištu
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
|
– u delegacijama EU-a
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
01 01 01 02 (UO, UNS – neizravno istraživanje)
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
01 01 01 12 (UO, UNS – izravno istraživanje)
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
Druge proračunske linije (navesti) – naslov 7.
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
Druge proračunske linije (navesti) – izvan naslova 7.
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
UKUPNO
|
0
|
0
|
0
|
0
|
Osoblje potrebno za provedbu prijedloga (EPRV):
|
|
Sadašnje osoblje službi Komisije
|
Dodatno osoblje*
|
|
|
|
Financira se u okviru naslova 7. ili istraživanja
|
Financira se iz linije BA
|
Financira se iz naknada
|
|
Radna mjesta prema planu radnih mjesta
|
|
|
Nije primjenjivo.
|
|
|
Vanjsko osoblje (UO, UNS, UsO)
|
|
|
|
|
Opis zadaća:
|
Dužnosnici i privremeno osoblje
|
|
|
Vanjsko osoblje
|
|
3.2.5.Pregled procijenjenog učinka na ulaganja povezana s digitalnom tehnologijom
Obvezno: u sljedećoj tablici treba navesti najbolju procjenu ulaganja povezanih s digitalnom tehnologijom koja proizlaze iz prijedloga/inicijative.
Iznimno, ako je to potrebno za provedbu prijedloga/inicijative, odobrena sredstva iz naslova 7. treba navesti u za to predviđenoj liniji.
Odobrena sredstva iz naslova 1. – 6. trebaju se navesti kao „Rashodi za IT za operativne programe u okviru određene politike”. Ti se rashodi odnose na odobrena sredstva za poslovanje koja će se iskoristiti za ponovnu uporabu / kupnju / razvoj IT platformi / alata izravno povezanih s provedbom inicijative i s povezanim ulaganjima (licencije, studije, pohrana podataka itd.). Informacije u tablici trebaju biti u skladu s podacima navedenima u odjeljku 4. „Digitalni aspekti”.
|
UKUPNA odobrena sredstva za IT i digitalnu tehnologiju
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
UKUPNO VFO 2021. – 2027.
|
|
|
2024.
|
2025.
|
2026.
|
2027.
|
|
|
NASLOV 7.
|
|
Rashodi za IT (institucijski)
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
Međuzbroj za NASLOV 7.
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
Izvan NASLOVA 7.
|
|
Rashodi za IT za operativne programe u okviru određene politike
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
Međuzbroj izvan NASLOVA 7.
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
|
|
UKUPNO
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
3.2.6.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom
Prijedlog/inicijativa:
–¨
može se u potpunosti financirati preraspodjelom unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO)
–¨
zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili upotrebu posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u
–¨
zahtijeva reviziju VFO-a
3.2.7.Doprinos trećih strana
Prijedlog/inicijativa:
–¨
ne predviđa sudjelovanje trećih strana u financiranju
–¨
predviđa sudjelovanje trećih strana u financiranju prema sljedećoj procjeni:
Odobrena sredstva u milijunima EUR (na tri decimale)
|
|
Godina
2024.
|
Godina
2025.
|
Godina
2026.
|
Godina
2027.
|
Ukupno
|
|
Tijelo koje sudjeluje u financiranju
|
|
|
|
|
|
|
UKUPNO sufinancirana odobrena sredstva
|
|
|
|
|
|
3.3.
Procijenjeni učinak na prihode
–¨
Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.
–¨
Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:
–¨
na vlastita sredstva
–¨
na ostale prihode
–¨
navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda
U milijunima EUR (na tri decimale)
|
Proračunska linija prihoda:
|
Odobrena sredstva dostupna za tekuću financijsku godinu
|
Učinak prijedloga/inicijative
|
|
|
|
Godina 2024.
|
Godina 2025.
|
Godina 2026.
|
Godina 2027.
|
|
Članak ………….
|
|
|
|
|
|
Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.
Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)
4.Digitalni aspekti
4.1.Zahtjevi relevantni za digitalizaciju
|
Popis zahtjeva relevantnih za digitalizaciju
|
Upućivanje na zahtjev
|
Opis zahtjeva
|
Dionici na koje zahtjev utječe ili na koje se odnosi
|
Opći procesi
|
Kategorija
|
|
Članak 11.
|
Trebalo bi ubrzati razmjenu informacija između nadležnih tijela matične države članice i nadležnih tijela države članice domaćina u cilju bolje koordinacije, među ostalim preko Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje („EIOPA”). Države članice osiguravaju da se svi postupci i formalnosti povezani s prekograničnim djelatnostima i postupcima mogu lako obaviti elektroničkim putem.
|
Nacionalna nadležna tijela, EIOPA
|
Razmjena informacija
|
Podaci; automatizacija procesa; digitalna rješenja;
digitalna javna usluga
|
|
Članak 22.a
|
Države članice osiguravaju da društva za osiguranje i posrednici u osiguranju u sustave za praćenje mirovina, ako ti sustavi postoje, prenose sve informacije potrebne klijentima za sveobuhvatan, pouzdan i ažuran pregled njihovih prava u okviru osobnih i strukovnih mirovinskih programa.
|
Države članice; društva za osiguranje i posrednici u osiguranju
|
Prijenos informacija
|
Podaci; digitalna rješenja;
digitalna javna usluga
|
|
Članak 37.a
|
Države članice osiguravaju da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje u sustave za praćenje mirovina, ako ti sustavi postoje, prenose sve informacije potrebne članovima i korisnicima za sveobuhvatan, pouzdan i ažuran pregled njihovih prava u okviru strukovnih i osobnih mirovinskih programa. Institucije za strukovno mirovinsko osiguranje snose svu odgovornost za potpunost i točnost dostavljenih podataka te za ispunjavanje svih obveza informiranja. Format i struktura informacija koje se prenose u sustave za praćenje mirovina moraju biti što usklađeniji s Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2021/473.
|
Države članice, institucije za strukovno mirovinsko osiguranje
|
Prijenos informacija
|
Podaci; digitalna rješenja;
digitalna javna usluga
|
|
Članak 55.a
|
EIOPA može na vlastitu inicijativu ili na zahtjev jednog ili više relevantnih nadležnih tijela uspostaviti i koordinirati platformu za suradnju radi unapređenja razmjene informacija i suradnje među relevantnim nadležnim tijelima ako institucija za strukovno mirovinsko osiguranje obavlja ili namjerava obavljati prekogranične djelatnosti. Relevantna nadležna tijela pravodobno dostavljaju sve potrebne informacije.
|
Nacionalna nadležna tijela, EIOPA
|
Objava; praćenje; upravljanje registrom
|
Podaci, digitalna javna usluga
|
|
|
|
4.2.Podaci
|
Opći opis podataka obuhvaćenih područjem primjene i svih s tim povezanih normi/specifikacija
|
Vrsta podataka
|
Upućivanje na zahtjev
|
Norma i/ili specifikacija (ako je primjenjivo)
|
|
Informacije potrebne članovima i korisnicima za sveobuhvatan, pouzdan i ažuran pregled njihovih prava u okviru strukovnih i osobnih mirovinskih programa.
|
Članak 22.a; članak 37.a
|
Određuju nacionalna nadležna tijela
|
|
Informacije o prekograničnim djelatnostima i postupcima; platforme za suradnju
|
Članak 11.; članak 55.a
|
Određuje EIOPA
|
Tokovi podataka
|
Vrsta podataka
|
Upućivanje na zahtjev
|
Pružatelj podataka
|
Primatelj podataka
|
Povod za razmjenu podataka
|
Učestalost (ako je primjenjivo)
|
|
Informacije potrebne članovima i korisnicima za sveobuhvatan, pouzdan i ažuran pregled njihovih prava u okviru strukovnih i osobnih mirovinskih programa.
|
Članak 22.a; članak 37.a
|
Institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, društva za osiguranje i posrednici u osiguranju
|
Pružatelj sustava za praćenje mirovina
|
//
|
//
|
|
Informacije o prekograničnim djelatnostima i postupcima; platforme za suradnju
|
Članak 11.; članak 55.a
|
Nacionalna nadležna tijela
|
Nacionalna nadležna tijela, EIOPA
|
//
|
//
|
|
4.3.Digitalna rješenja
|
Vidjeti prethodni odjeljak.
|
Digitalno rješenje
|
Upućivanja na zahtjeve
|
Najvažnije obvezne funkcionalnosti
|
Odgovorno tijelo
|
Kako se postiže pristupačnost?
|
Kako je uzet u obzir potencijal da se rješenje ponovno iskoristi drugdje?
|
Upotreba tehnologija umjetne inteligencije (ako je primjenjivo)
|
|
Ažuriranje postojećih sustava za praćenje mirovina
|
Članak 22.a; članak 37.a
|
Institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, društva za osiguranje te posrednici i distributeri u osiguranju mogli bi u sustave za praćenje mirovina, ako postoje, prenijeti sve informacije potrebne klijentima za sveobuhvatan, pouzdan i ažuran pregled njihovih prava u okviru osobnih i strukovnih mirovinskih programa.
|
Pružatelj sustava za praćenje mirovina, nacionalna nadležna tijela
|
Određuju nacionalna nadležna tijela
|
Određuju nacionalna nadležna tijela
|
Ne
|
|
Platforme za suradnju
|
Članak 11.; članak 55.
|
Informiranje o prekograničnim djelatnostima i postupcima
|
Nacionalna nadležna tijela
|
Određuje EIOPA
|
Određuje EIOPA
|
Ne
|
Sustavi za praćenje mirovina
|
Digitalna i/ili sektorska politika (ako je primjenjivo)
|
Objašnjenje usklađenosti
|
|
Akt o umjetnoj inteligenciji
|
Nije primjenjivo.
|
|
Okvir EU-a za kibernetičku sigurnost
|
Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU) 2016/679, države članice osiguravaju sigurnost, cjelovitost, autentičnost i povjerljivost osobnih podataka koji se prikupljaju i pohranjuju za potrebe ove Direktive.
Dodatno razrađuju nacionalna nadležna tijela.
|
|
eIDAS
|
Nije primjenjivo.
|
|
Drugo
|
//
|
Platforme za suradnju
|
Digitalna i/ili sektorska politika (ako je primjenjivo)
|
Objašnjenje usklađenosti
|
|
Akt o umjetnoj inteligenciji
|
Nije primjenjivo.
|
|
Okvir EU-a za kibernetičku sigurnost
|
Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU) 2016/679, države članice osiguravaju sigurnost, cjelovitost, autentičnost i povjerljivost osobnih podataka koji se prikupljaju i pohranjuju za potrebe ove Direktive.
Dodatno razrađuje EIOPA.
|
|
eIDAS
|
Dodatno razrađuje EIOPA.
|
|
Drugo
|
//
|
|
4.4.Procjena interoperabilnosti
|
Digitalna javna usluga ili kategorija digitalnih javnih usluga
|
Opis
|
Upućivanje na zahtjev
|
Druga rješenja za interoperabilnost
|
|
Platforma za suradnju
|
Informacije o prekograničnim djelatnostima; razmjena informacija i jačanje suradnje među relevantnim nadležnim tijelima ako institucija za strukovno mirovinsko osiguranje obavlja ili namjerava obavljati prekogranične djelatnosti.
|
Članak 11.; članak 55.a
|
//
|
|
Sustavi za praćenje mirovina
|
Ažurne informacije o pravima članova i korisnika
|
Članak 22.a; članak 37.a
|
//
|
|
4.5.Mjere za potporu digitalnoj provedbi
Nije primjenjivo.