–

za rumunjsku vladu, E. Gane, O.-C. Ichim i L. Liţu, u svojstvu agenata,

–

za Europsku komisiju, A. Armenia i M. Salyková, u svojstvu agenata,

1

Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje tarifnih podbrojeva 1702 90 95 i 2912 49 00 kombinirane nomenklature iz Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL 1987., L 256, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 12., str. 3.), u verziji koja proizlazi iz Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 1101/2014 od 16. listopada 2014. (SL 2014., L 312, str. 1.) (u daljnjem tekstu: KN).

2

Zahtjev je upućen u okviru spora između Direcţia Generală Regională a Finanţelor Publice Braşov (Regionalna glavna uprava za javne financije u Brașovu, Rumunjska) i Agenţia Naţională de Administrare Fiscală – Direcţia Generală a Vămilor – Direcţia Regională Vamală Braşov – Biroul Vamal de Interior Sibiu (Državna agencija za poreznu upravu – Glavna carinska uprava – Regionalna carinska uprava u Brașovu – Carinski ured u Sibiuu, Rumunjska), s jedne strane, i društva Flavourstream SRL, s druge strane, u vezi s tarifnim razvrstavanjem vodene otopine koja se uvozi iz Kanade i stavlja na tržište pod nazivom „AURIC GMO FREE”, a dobiva se termičkom razgradnjom dekstroze i u prehrambenoj industriji koristi kao aroma za hranu.

Pravni okvir

Međunarodno pravo

3

Harmonizirani sustav nazivlja i brojčanog označavanja robe (u daljnjem tekstu: HS) uveden je Međunarodnom konvencijom o Harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označavanja robe, sklopljenom u Bruxellesu 14. lipnja 1983. i prihvaćenom, zajedno s Protokolom o njezinim izmjenama od 24. lipnja 1986., u ime Europske ekonomske zajednice Odlukom Vijeća 87/369/EEZ od 7. travnja 1987. (SL 1987., L 198, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 6., str. 3.).

4

Napomene s objašnjenjem HS‑a izrađene su u okrilju WCO‑a u skladu s odredbama Međunarodne konvencije o Harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označavanja robe.

5

U skladu s općim razmatranjima u napomenama s objašnjenjem HS‑a koje se odnose na njegovo poglavlje 29., naslovljeno „Organski kemijski proizvodi”:

6

U napomeni 1. (a) napomena s objašnjenjem HS‑a koje se odnose na to poglavlje navodi se da u njemu sadržani tarifni brojevi obuhvaćaju isključivo „pojedinačne kemijski određene organske spojeve, neovisno sadržavaju li nečistoće ili ne”.

7

U napomeni 1. (b) napomena s objašnjenjem HS‑a koje se odnose na njegovo poglavlje 38., naslovljeno „Razni kemijski proizvodi”, pojašnjava se da to poglavlje ne obuhvaća „mješavine kemijskih proizvoda s prehrambenim proizvodima ili drugim tvarima hranidbene vrijednosti, vrsta koje se rabe u pripremi prehrambenih proizvoda (najčešće, tarifni broj 2106)”.

8

U skladu s općim razmatranjima u napomenama s objašnjenjem HS‑a koje se odnose na njegovo poglavlje 38.:

Pravo Unije

KN

9

U skladu s člankom 1. stavkom 1. Uredbe br. 2658/87, kako je izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 254/2000 od 31. siječnja 2000. (SL 2000., L 28, str. 16.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 2., str. 216.), „[kombiniranu nomenklaturu], koja istodobno ispunjava zahtjeve Zajedničke carinske tarife, statističkih podataka o vanjskoj trgovini [Europske unije] i drugih politika [Unije] u vezi s uvozom ili izvozom robe, utvrđuje [Europska] komisija”.

10

Kombiniranom nomenklaturom, koja je uvedena Uredbom br. 2658/87, uređuje se carinsko razvrstavanje robe uvezene u Uniju. U njoj se preuzima prvih šest znamenki brojeva i podbrojeva iz HS‑a, a samo su sedma i osma znamenka dio njezina vlastitog razvrstavanja.

11

Na temelju članka 12. stavka 1. Uredbe br. 2658/87, kako je izmijenjena Uredbom br. 254/2000, Komisija svake godine donosi uredbu kojom se reproducira cjelokupna verzija kombinirane nomenklature, zajedno s carinskim stopama, kako proizlazi iz mjera koje su usvojili Vijeće Europske unije ili Komisija. Navedena uredba objavljuje se najkasnije do 31. listopada u Službenom listu Europske unije i primjenjuje se od 1. siječnja sljedeće godine.

12

Drugi dio KN‑a, naslovljen „Popis carinskih stopa”, sadržava, među ostalim, odsjek IV, naslovljen „Pripremljeni prehrambeni proizvodi; pića, alkoholi i ocat; duhan i prerađeni nadomjesci duhana”.

13

U tom odsjeku nalazi se poglavlje 17., naslovljeno „Šećeri i šećerni proizvodi”, u čijoj se dodatnoj napomeni br. 8 navodi da se „ [u] cijelom […] nazivlju mješavine šećera s malim količinama drugih tvari razvrstavaju u poglavlje 17. osim ako imaju svojstvo pripravka koji je drugdje razvrstan”.

14

Spomenuto poglavlje obuhvaća tarifni broj 1702 KN‑a, koji glasi kako slijedi:

15

U odsjeku VI drugog dijela KN‑a nalazi se poglavlje 29., naslovljeno „Organski kemijski proizvodi”.

16

Napomene 1. (a) i 1. (d) tog poglavlja glase:

17

Poglavlje 29. KN‑a obuhvaća tarifni broj 2912, koji glasi kako slijedi:

18

Nadalje, u odsjeku VI. drugog dijela KN‑a nalazi se poglavlje 38., naslovljeno „Razni kemijski proizvodi”.

19

U skladu s napomenama 1. (a) i 1. (b) tog poglavlja:

20

Poglavlje 38. KN‑a obuhvaća tarifni broj 3824, koji glasi kako slijedi:

Uredba (EZ) br. 1333/2008

21

U dijelu B točki 1. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o prehrambenim aditivima (SL 2008., L 354, str. 16.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13., svezak 34., str. 67.) – koji sadržava popis prehrambenih aditiva Unije odobrenih za uporabu u hrani i uvjete njihove uporabe – naslovljenoj „Bojila”, naveden je „obični karamel” (E 150a) te je u bilješci 1, koja se odnosi na taj aditiv, pojašnjeno da se „[i]zraz ‚karamel’ odnosi […] na proizvode više ili manje intenzivne smeđe boje koji su namijenjeni kao bojila” i da se „ne odnosi […] na šećerni aromatski proizvod dobiven zagrijavanjem šećera koji se koristi kao aroma (u slasticama, pekarskim proizvodima i alkoholnim pićima)”.

Uredba (EZ) br. 1334/2008

22

U članku 3. stavku 2. točki (a) podtočkama i. i ii. Uredbe (EZ) br. 1334/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o aromama i nekim sastojcima hrane s osobinama aroma za upotrebu u i na hrani te o izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1601/91, uredbi (EZ) br. 2232/96 i (EZ) br. 110/2008 te Direktive 2000/13/EZ (SL 2008., L 354, str. 34.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 15., svezak 12., str. 218.) određuje se:

Glavni postupak i prethodno pitanje

23

Društvo Flavourstream uvezlo je iz Kanade u Europsku uniju pošiljku robe koja se sastojala od tri kontejnera s 3300 kg vodene otopine dobivene termičkom razgradnjom dekstroze, koja se koristi u prehrambenoj industriji i stavlja na tržište pod nazivom „AURIC GMO FREE”. U svrhu puštanja navedene robe u slobodni promet, to društvo deklariralo je 5. lipnja 2015. navedenu robu Carinskom uredu u Sibiuu pod tarifnim podbrojem 1702 90 95 KN‑a, koji obuhvaća „ostale” šećere iz njegova tarifnog broja 1702, nerazvrstane u druge tarifne podbrojeve, na koje se primjenjuje carinska stopa od 0,4 eura na 100 kg.

24

Carina koja se duguje za taj proizvod izračunana je na temelju spomenutog tarifnog podbroja.

25

Nakon provedenog nadzora carinska tijela ocijenila su, na temelju laboratorijskih analiza potkrijepljenih potvrdama o analizi proizvoda iz glavnog postupka, da je on obuhvaćen tarifnim podbrojem 2912 49 00 KN‑a, koji obuhvaća „ostale” aldehid alkohole, aldehid etere, aldehid fenole i aldehide s drugom kisikovom skupinom, nerazvrstane u druge tarifne podbrojeve. Posljedično, ta su tijela 22. travnja 2016. donijela odluku o ispravku u kojoj su ponovno utvrdila iznos carina i PDV‑a koji duguje društvo Flavourstream, uvećan za zatezne kamate i kazne, u ukupnoj visini od 102 079 rumunjskih leua (oko 23 500 eura) (u daljnjem tekstu: odluka od 22. travnja 2016.).

26

Regionalna glavna uprava za javne financije u Brașovu odbila je, odlukom od 30. kolovoza 2016., upravnu pritužbu koju je društvo Flavourstream podnijelo protiv odluke od 22. travnja 2016.

27

Spomenuto društvo ponijelo je Tribunalulu Sibiu (Viši sud u Sibiuu, Rumunjska) tužbu protiv odluka od 22. travnja i 30. kolovoza 2016. On ih je poništio te je spomenuto društvo oslobodio obveze plaćanja iznosa navedenog u odluci od 22. travnja 2016., smatrajući da je ono pravilno deklariralo proizvod iz glavnog postupka kao proizvod obuhvaćen tarifnim podbrojem 1702 90 95 KN‑a i da je, prema tome, njegovo razvrstavanje u tarifni podbroj 2912 49 00, koje su provela nadležna tijela, bilo pogrešno.

28

Sud koji je uputio zahtjev – kojemu je podnesena žalba protiv presude Tribunalula Sibiu (Viši sud u Sibiuu) – ističe, s jedne strane, da je, prema mišljenju društva Flavourstream, hidroksi‑acetaldehid ključni sastojak koji se dodaje kako bi prehrambeni proizvod dobio aromu i teksturu prženja kao i smeđu boju. Prehrambeni proizvod na koji se on primijeni izgleda nakon kuhanja jednako kao da je prije pripreme bio tretiran šećerom. Spomenuti proizvod, u kojem je šećer već razgrađen, samo skraćuje vrijeme prerade prehrambenih proizvoda. Društvo Flavourstream smatra da je proizvod iz glavnog postupka obuhvaćen područjem primjene Uredbe br. 1334/2008 s obzirom na to da se, kao derivat šećera, koristi u industriji prerade prehrambenih proizvoda.

29

S druge strane, sud koji je uputio zahtjev navodi da se, prema mišljenju nadležnih carinskih tijela, konačni proizvod, to jest hidroksi‑acetaldehid ne može razvrstati u tarifni podbroj 1702 90 95 KN‑a, kojim je obuhvaćena njegova sirovina, to jest glukoza, jer je u potpunosti različit od te sirovine s obzirom na to da se ona podvrgava dvjema ireverzibilnim fazama prerade. Jednako tako, navedena tijela smatraju da se proizvod iz glavnog postupka, s obzirom na to da ne sadržava šećer, ne može razvrstati u taj tarifni podbroj, kojim su obuhvaćeni proizvodi s masenim udjelom fruktoze u suhom stanju 50 %. Ona stoga smatraju da se on mora razvrstati u tarifni podbroj 2912 49 00 KN‑a.

30

U tim je okolnostima Curtea de Apel Alba Iulia (Žalbeni sud u Albi Iuliji, Rumunjska) odlučila prekinuti postupak i uputiti Sudu sljedeće prethodno pitanje:

O prethodnom pitanju

31

Svojim pitanjem sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li KN tumačiti na način da se vodena otopina koja se dobiva termičkom razgradnjom dekstroze, a sastoji se, među ostalim, od aldehida i ketona topljivih u vodi, razvrstava u tarifni podbroj 1702 90 95 KN‑a, koji obuhvaća, među ostalim, invertni šećer i ostale šećere i šećerne sirupe s masenim udjelom fruktoze u suhom stanju 50 %, nerazvrstane u druge tarifne podbrojeve iz tarifnog broja 1702 KN‑a, ili je valja razvrstati u tarifni podbroj 2912 49 00 KN‑a, koji obuhvaća „ostale” aldehid alkohole, aldehid etere, aldehid fenole i aldehide s drugom kisikovom skupinom.

32

Budući da je Provedbena uredba br. 2016/1821, koja se navodi u prethodnom pitanju, stupila na snagu tek 1. siječnja 2017., dok je roba iz glavnog postupka uvezena 2015. godine, verzija kombinirane nomenklature koja se primjenjuje ratione temporis na taj postupak je ona iz Provedbene uredbe br. 1101/2014, koja je donesena 16. listopada 2014. i stupila je na snagu 1. siječnja 2015., a koja u biti odgovara verziji proizišloj iz uredbe koju navodi sud koji je uputio zahtjev.

33

Najprije valja podsjetiti na to da, kada je Sudu upućen zahtjev za prethodnu odluku u području tarifnog razvrstavanja, njegova zadaća sastoji se od toga da pojasni kriterije primjena kojih će omogućiti nacionalnom sudu pravilno razvrstavanje predmetnih proizvoda u KN, a ne od toga da sam provodi to razvrstavanje, to više što sam Sud ne raspolaže nužno svim elementima koji su za to prijeko potrebni (vidjeti u tom smislu presudu od 30. travnja 2020., DHL Logistics (Slovakia), C‑810/18, EU:C:2020:336, t. 24. i navedenu sudsku praksu).

34

U skladu s općim pravilima za tumačenje kombinirane nomenklature, razvrstavanje robe određuje se prema pojmovima tarifnih brojeva i bilješki odsjeka ili poglavlja te nomenklature. U interesu pravne sigurnosti i radi pojednostavljivanja nadzora, odlučujući uvjet za razvrstavanje robe u carinsku tarifu u načelu treba tražiti na temelju njezinih osobina i objektivnih svojstava, kako su određeni tekstom tarifnog broja navedene nomenklature i napomenama odsjeka ili poglavlja. Namjena proizvoda može biti objektivan kriterij razvrstavanja ako je svojstvena tom proizvodu te se ta svojstvenost procjenjuje na temelju njegovih osobina i objektivnih svojstava (vidjeti u tom smislu presudu od 2. svibnja 2019., Onlineshop, C‑268/18, EU:C:2019:353, t. 27. do 29. i navedenu sudsku praksu).

35

Predmetne tarifne podbrojeve KN‑a valja tumačiti s obzirom na tu sudsku praksu.

36

Kad je riječ, kao prvo, o tarifnom podbroju 1702 90 KN‑a, koji obuhvaća „ostal[e šećere], uključujući invertni šećer i ostale šećere i šećerne sirupe s masenim udjelom fruktoze u suhom stanju 50 %”, nerazvrstane u druge tarifne podbrojeve iz tarifnog broja 1702 KN‑a, razvrstavanje proizvoda u taj tarifni podbroj podvrgnuto je uvjetu koji proizlazi iz sama njegova teksta, a to je da spomenuti proizvod ima maseni udio fruktoze u suhom stanju 50 %.

37

U predmetnom slučaju iz odluke kojom se upućuje prethodno pitanje proizlazi da je proizvod o kojem je riječ u glavnom postupku vodena smjesa kemijskih tvari koja sadržava, među ostalim, aldehide i ketone topljive u vodi koji su dobiveni enzimatskim reakcijama oksidacije ili termičkim reakcijama monosaharida (prirodnih prehrambenih sladila). Taj se proizvod koristi u prehrambenoj industriji kao bojilo ili aroma dima. Nadalje, iz spisa kojim Sud raspolaže proizlazi da navedeni proizvod sadržava manje od 1 % glukoze i saharoze, što čini maseni udio šećera u suhom stanju manji od 1,6 %.

38

Iz toga slijedi da proizvod iz glavnog postupka, s obzirom na to da nema maseni udio fruktoze u suhom stanju 50 %, ne ispunjava uvjet za razvrstavanje u tarifni podbroj 1702 90 KN‑a i, prema tome, u njegov tarifni podbroj 1702 90 95.

39

Taj se zaključak ne može dovesti u pitanje argumentom prema kojem se proizvod u glavnom postupku koristi kao „derivat šećera” u industriji prerade prehrambenih proizvoda i prema kojem prehrambeni proizvod na koji se on primijeni izgleda nakon kuhanja jednako kao da je prije pripreme bio tretiran šećerom.

40

Naime, čak i ako se proizvod o kojem je riječ u glavnom postupku smatra „derivatom šećera” u industriji prerade prehrambenih proizvoda, ta okolnost ne može sama po sebi biti dovoljna za zaključak da je on obuhvaćen tarifnim podbrojem 1702 90 95 KN‑a s obzirom na to da nema maseni udio fruktoze u suhom stanju 50 %, što je uvjet za razvrstavanje u taj tarifni podbroj.

41

Osim toga, činjenica da proizvod o kojem je riječ u glavnom postupku ulazi, prema potrebi, u područje primjene Uredbe br. 1334/2008 kao aroma odnosno drugi sastojak hrane s osobinama aroma ne daje odgovor na pitanje valja li ga razvrstati u tarifni podbroj 1702 90 95 KN‑a, s obzirom na to da definicije aroma i drugih sastojaka hrane s osobinama aroma, sadržane u članku 3. stavku 2. točki (a) podtočkama i. i ii. te uredbe, ne predviđaju maseni udio šećera.

42

Valja dodati da se u dijelu B točki 1. Priloga II. Uredbi br. 1333/2008, naslovljenoj „Bojila”, navodi „obični karamel” (E 150a) kao prehrambeni aditiv kojim se označavaju „proizvod[i] više ili manje intenzivne smeđe boje koji su namijenjeni kao bojila”, pri čemu se pojašnjava da se to „ne odnosi […] na šećerni aromatski proizvod dobiven zagrijavanjem šećera koji se koristi kao aroma (u slasticama, pekarskim proizvodima i alkoholnim pićima)”. Međutim, činjenica da je, u skladu s navodima iz odluke kojom se upućuje prethodno pitanje, tom definicijom obuhvaćen proizvod o kojem je riječ u glavnom postupku prije upućuje na to da on izlazi iz okvira poglavlja 17. KN‑a i da se, prema tome, ne može razvrstati u „karamel” koji je naveden, među ostalim, u tarifnom podbroju 1702 90 KN‑a.

43

Iz toga slijedi da tarifni podbroj 1702 90 95 KN‑a – u kojem se navode „ostali” šećeri koji nisu razvrstani u druge tarifne podbrojeve iz tarifnog podbroja 1702 90 KN‑a – treba tumačiti na način da njime nije obuhvaćen proizvod koji nema maseni udio fruktoze u suhom stanju 50 %.

44

Kad je riječ, kao drugo, o tumačenju tarifnog podbroja 2912 49 00 KN‑a iz njegova poglavlja 29., naslovljenog „Organski kemijski proizvodi”, u napomenama 1. (a) i 1. (d) tog poglavlja pojašnjava se da se u tarifne podbrojeve spomenutog poglavlja, osim ako iz konteksta ne proizlazi drukčije, razvrstavaju samo „pojedinačn[i] kemijski određen[i] organsk[i] spojev[i], neovisno sadržavaju li nečistoće ili ne”, kao i njihove vodene otopine.

45

U općim razmatranjima napomena s objašnjenjem HS‑a koje se odnose na njegovo poglavlje 29. navodi se da „[s]poj određenog kemijskog sastava prikazan zasebno jest tvar sastavljena od jedne vrste molekula (npr. kovalentne ili ionske) čiji je sastav određen stalnim odnosom između njegovih elemenata i koji se može prikazati jedinstvenim strukturalnim dijagramom”. Nadalje, u tim se napomenama s objašnjenjem navodi da takav spoj može, u načelu, sadržavati nečistoće. U njima se pojašnjava, s jedne strane, da se „[i]zraz [‚]nečistoće[’] primjenjuje […] samo na one tvari čija je prisutnost u zasebnom kemijskom spoju rezultat isključivo i neposredno postupka proizvodnje (uključujući pročišćavanje)” i, s druge strane, da „[t]e tvari mogu proizlaziti iz bilo kojeg elementa upotrijebljenog tijekom proizvodnje”, među kojima su „neprerađeni ishodišni materijali”, „nečistoće u ishodišnom materijalu”, „reagensi koji se koriste u postupku proizvodnje (uključujući pročišćavanje)” i nusproizvodi.

46

Kad je riječ, konkretno, o tarifnom broju 2912 KN‑a, u njemu se navode „aldehidi, neovisno imaju li drugu kisikovu skupinu ili ne”, „ciklički polimeri aldehida” i „paraformaldehid”. Među proizvodima obuhvaćenima tim tarifnim brojem nalaze se, među ostalim, „ostali” aldehid alkoholi, aldehid eteri, aldehid fenoli i aldehidi s drugom kisikovom skupinom, navedeni u tarifnom podbroju 2912 49 00 KN‑a.

47

U predmetnom slučaju, napose iz spisa kojim Sud raspolaže, proizlazi to da proizvod o kojem je riječ u glavnom postupku sadržava, osim hidroksi‑acetaldehida, koji čini 73,6 % masenog udjela proizvoda u suhom stanju, i druge aldehide te levoglukozu, acetol kao i octenu i mravlju kiselinu, koji u masenom udjelu u suhom stanju čine 26,3 % proizvoda.

48

Budući da proizvod o kojem je riječ u glavnom postupku sadržava, osim vode, tvari koje nisu hidroksi‑acetaldehid, što je na sudu koji je uputio zahtjev da provjeri, nije riječ o vodenoj otopini koja se sastoji od tvari sastavljene od jedne vrste molekula čiji je sastav određen stalnim odnosom između njegovih elemenata i koji se može prikazati jedinstvenim strukturalnim dijagramom, u smislu napomena s objašnjenjem HS‑a koje se odnose na njegovo poglavlje 29. i navedene su u točki 45. ove presude. Te druge tvari, koje se u proizvodu iz glavnog postupka nalaze u znatnim količinama, ne mogu predstavljati „nečistoće” u smislu spomenutih napomena. Naime, kao što je to istaknula Komisija u odgovoru na pitanje koje je postavio Sud, iz patenta koji se navodi u spisu kojim Sud raspolaže proizlazi da su te druge tvari namjerno ostavljene u znatnim količinama u proizvodu kako bi se on, kao sredstvo posmeđivanja, namijenio posebnim uporabama prehrambenog bojila i arome.

49

Iako se u napomeni 1. u poglavlju 29. KN‑a dopušta prisutnost nečistoća u proizvodima iz tog poglavlja, one su nužno rezidualne naravi, kako se ne bi utjecalo na „zaseban” prikaz predmetnog organskog spoja. S druge strane, kad proizvod sadržava nečistoće koje su rezultat postupka proizvodnje i koje ga čine podobnim za posebne uporabe, drukčije od opće, za takav se proizvod ne može smatrati da je „prikazan zasebno” u smislu napomene 1. točke (a) poglavlja 29. KN‑a jer takve su nečistoće ključne za njegovo korištenje (presuda od 20. lipnja 2013., Agroferm, C‑568/11, EU:C:2013:407, t. 32. i 35.).

50

U tim okolnostima tarifni podbroj 2912 49 00 KN‑a treba tumačiti na način da proizvod u kojem se tvari različite od hidroksi‑acetaldehida nalaze u znatnim količinama, među kojima su neke od njih u tom proizvodu ostavljene namjerno, kako bi ga se učinilo podobnim za posebnu uporabu, nije obuhvaćen tim tarifnim podbrojem, kao vodena otopina sastavljena od spoja određenog kemijskog sastava prikazanog zasebno.

51

Kao treće, s obzirom na to da je Komisija u pisanim očitovanjima tvrdila da se proizvod o kojem je riječ u glavnom postupku može razvrstati u tarifni podbroj 3824 90 92 iz poglavlja 38. KN‑a, valja istaknuti, s jedne strane, da u skladu s napomenom 1. (a) tog poglavlja, naslovljenog „Razni kemijski proizvodi”, ono ne obuhvaća pojedinačne kemijski određene elemente ili spojeve, s izuzetkom onih navedenih u podtočkama 1. do 5. te točke (a), koji u predmetnom slučaju nisu relevantni. Iz toga slijedi da se proizvod o kojem je riječ u glavnom postupku može, u skladu s tom napomenom, razvrstati u poglavlje 38. KN‑a s obzirom na to da nije riječ o spoju određenog kemijskog sastava prikazanom zasebno.

52

S druge strane, iz napomene 1. (b) tog poglavlja proizlazi da ono ne obuhvaća „mješavine kemijskih proizvoda s prehrambenim proizvodima ili drugim tvarima hranidbene vrijednosti, vrsta koje se rabe u pripremi prehrambenih proizvoda”.

53

U napomenama s objašnjenjem HS‑a koje se odnose na njegovo poglavlje 38. navodi se da se izraz „prehrambeni proizvodi ili druge tvari hranidbene vrijednosti” poglavito odnosi na jestive proizvode iz odjeljaka I. do IV. HS‑a. Iz tih napomena također proizlazi da „[s]ama prisutnost prehrambenih proizvoda ili drugih tvari hranidbene vrijednosti u mješavini nije dovoljna da bi se te mješavine isključilo iz [p]oglavlja 38. primjenom napomene 1. (b) [t]og poglavlja” i da se „[t]vari čija je hranidbena vrijednost od sekundarne važnosti u odnosu na njihovu funkciju kemijskih tvari i koje se primjerice koriste kao prehrambeni aditivi ili pomoćne tvari u procesu proizvodnje ne smatraju […] za potrebe ove napomene prehrambenim proizvodima ili drugim tvarima hranidbene vrijednosti”. Osim toga, u spomenutim napomenama s objašnjenjem precizira se da „[m]ješavine koje su na temelju te napomene isključene iz [p]oglavlja 38. pripadaju kategorijama proizvoda koji se koriste u pripremi proizvoda namijenjenih ljudskoj prehrani čija se vrijednost odnosi na hranidbena svojstva”.

54

Poglavlje 38. KN‑a obuhvaća, među ostalim, njegov tarifni broj 3824 u kojem se navode „pripremljena vezivna sredstva za ljevaoničke kalupe ili jezgre; kemijski proizvodi i pripravci kemijske ili srodnih industrija (uključujući one koji se sastoje od mješavine prirodnih proizvoda), nespomenuti niti uključeni na drugom mjestu” te, konkretno, tarifni podbroj 3824 90 92 KN‑a u kojem se navode „kemijski proizvodi ili pripravci, koji se sastoje pretežno od organskih spojeva, nespomenuti niti uključeni na drugom mjestu”, „u tekućem obliku pri 20 °C”, a koji čini rezidualnu kategoriju unutar navedenog tarifnog broja.

55

U predmetnom slučaju, kao što proizlazi iz točaka 37. i 39. ove presude, proizvod o kojem je riječ u glavnom postupku koristi se u prehrambenoj industriji kao bojilo ili aroma dima navedena u dijelu B točki 1. Priloga II. Uredbi br. 1333/2008, pod nazivom „obični karamel” (E 150a). Navedeno korištenje može uputiti na zaključak da je glavna funkcija navedenog proizvoda to da posluži kao prehrambeni aditiv, iako ima i hranidbenu vrijednost. Proizvod o kojem je riječ u glavnom postupku može se obuhvatiti tarifnim podbrojem 3824 90 92 KN‑a, pod uvjetom da navedeno provjeri sud koji je uputio zahtjev.

56

S obzirom na sva prethodna razmatranja, na postavljeno pitanje valja odgovoriti tako da KN treba tumačiti na način da se vodena otopina koja se dobiva termičkom razgradnjom dekstroze, a sastoji se, među ostalim, od aldehida i ketona topljivih u vodi, ne razvrstava u tarifni podbroj 1702 90 95 KN‑a – koji obuhvaća, među ostalim, invertni šećer i ostale šećere i šećerne sirupe s masenim udjelom fruktoze u suhom stanju 50 %, nerazvrstane u druge tarifne podbrojeve pod tarifnim brojem 1702 KN‑a – niti u tarifni podbroj 2912 49 00 KN‑a, koji obuhvaća „ostale” aldehid alkohole, aldehid etere, aldehid fenole i aldehide s drugom kisikovom skupinom, nego u tarifni podbroj 3824 90 92 KN‑a, koji obuhvaća „kemijske proizvode ili pripravke, koji se sastoje pretežno od organskih spojeva, nespomenute niti uključene na drugom mjestu”, „u tekućem obliku pri 20 °C”, pod uvjetom da je eventualna hranidbena vrijednost te otopine od sekundarne važnosti u odnosu na njezinu funkciju kemijske tvari i prehrambenog aditiva.

Troškovi

57

Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se.