|
Službeni list |
HR Serija C |
|
C/2025/2618 |
6.5.2025 |
Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za oznaku zemljopisnog podrijetla u skladu s člankom 5. stavkom 4. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2025/27 (1)
(C/2025/2618)
OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE
(članak 24. Uredbe (EU) 2024/1143)
„Cítricos Valencianos / Cítrics Valencians”
EU br.: PGI-ES-0152-AM01 - 12.2.2025.
1. Naziv proizvoda
„Cítricos Valencianos / Cítrics Valencians”
2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla
|
☐ |
zaštićena oznaka izvornosti (ZOI) |
|
☒ |
zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP) |
|
☐ |
oznaka zemljopisnog podrijetla (OZP) |
3. Sektor
|
☒ |
Poljoprivredni proizvodi |
|
☐ |
Vina |
|
☐ |
Jaka alkoholna pića |
4. Zemlja kojoj pripada zemljopisno područje
Španjolska
5. Tijelo države članice koje dostavlja obavijest o standardnoj izmjeni
Glavna uprava za ruralni razvoj – Vlada Autonomne zajednice Valencije
6. Kvalifikacija kao standardna izmjena
Riječ je o standardnoj izmjeni u smislu članka 24. stavka 4. Uredbe (EU) 2024/1143 jer ne uključuje promjenu naziva zaštićenog proizvoda, ne dovodi do poništavanja povezanosti i ne dovodi do ograničenja u pogledu stavljanja proizvoda na tržište.
7. Opis odobrenih izmjena
Objašnjenje da je predmetna izmjena obuhvaćena definicijom standardne izmjene iz članka 24. stavka 4. Uredbe (EU) 2024/1143. Riječ je o standardnoj izmjeni u smislu članka 24. stavka 4.
Uredbe (EU) 2024/1143 jer ne uključuje promjenu naziva zaštićenog proizvoda, ne dovodi do poništavanja povezanosti i ne dovodi do ograničenja u pogledu stavljanja proizvoda na tržište.
1. Uvođenje novih sorti prikladnih za uključivanje
Izmjena utječe na odjeljak 3.2. jedinstvenog dokumenta, „Opis proizvoda”, i odjeljak B specifikacije proizvoda.
Veličina, sadržaj soka i indeks zrelosti sorta voća obuhvaćenih ovom izmjenom dodani su u tablicu u kojoj se navode karakteristike voća pod nazivom ZOZP-a „Cítricos Valencianos”, a koja se nalazi u odjeljku opisa proizvoda specifikacije proizvoda.
Razlozi za predloženu izmjenu
Razlozi za predmetnu izmjenu klimatski su uvjeti koji nepovoljno utječu na nasade i tržišni uvjeti zbog kojih je potrebno da proizvođači produlje sezonu.
Većina agruma iz Valencije proizvodi se od studenog do veljače. Zbog toga i zbog povećanja troškova proizvodnje i nestašice vode, koja je posljedica promjenjivih klimatskih uvjeta na tom području, došlo je do stagnacije i značajnog gubitka prihoda proizvođača.
Kako bi se proizvodnja prilagodila, potrebno je uvoditi nove sorte, a da se pritom ne utječe na povezanost s tradicijom i izvorima ili metodom uzgoja. Predložene sorte ubrajaju se u sortne skupine hibrida agruma i klementina, a uključuju određene sorte koje su već navedene u specifikaciji proizvoda.
Zatraženo je da se iz skupine hibrida agruma uključe sorte Nadorcortt, Orri, Leanri, Mandanova, Murina i Valley Gold, a iz skupine klementina sorte Clemensoon, Orogrós, Neufina i Sando.
Trenutačno se te sorte uzgajaju na velikom broju gospodarstava što znači da je riječ o pouzdanim sortama koje su prilagođene okolišu, a nasadi se nalaze na velikom dijelu područja proizvodnje. Te nove sorte izvrsno su se prilagodile mediteranskoj klimi zbog čega su poprimile određena svojstva po kojima se razlikuju od istih sorti koje se uzgajaju na drugim područjima.
Sve u svemu, zahvaljujući svojstvima predloženih sorti proizvođači mogu povećati procijenjenu količinu proizvodnje, produljiti sezonu i nuditi svoje proizvode na duže razdoblje tijekom godine.
Izmjena utječe na jedinstveni dokument.
2. Brisanje odjeljka I., „Nacionalni zahtjevi”
Izmjena se odnosi na odjeljak I. specifikacije proizvoda.
S obzirom na to da je navedeni propis ukinut, a upućivanje na nacionalno zakonodavstvo nije nužno u skladu sa strukturom specifikacije utvrđene u postojećem zakonodavstvu, taj se odjeljak briše.
Razlozi za predloženu izmjenu
S obzirom na to da odjeljak „Nacionalni zahtjevi” sadržava upućivanje na propise koji više nisu na snazi jer su ukinuti, predložena je izmjena. Osim toga, u skladu s novim formatom specifikacije proizvoda utvrđenim u članku 49. Uredbe (EU) 2024/1143, upućivanje na nacionalno zakonodavstvo nije nužno.
Izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
JEDINSTVENI DOKUMENT
1. Naziv(i) (ZOI-ja ili ZOZP-a)
„Cítricos Valencianos / Cítrics Valencians”
2. Država članica ili treća zemlja
Španjolska
3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda
3.1. Oznaka kombinirane nomenklature
|
— |
07 – JESTIVO POVRĆE, POJEDINI KORIJENI I GOMOLJI |
|
— |
08 – JESTIVO VOĆE I ORAŠASTI PLODOVI; KORE AGRUMA ILI DINJA I LUBENICA |
|
— |
08 – JESTIVO VOĆE I ORAŠASTI PLODOVI; KORE AGRUMA ILI DINJA I LUBENICA
|
|
— |
08 – JESTIVO VOĆE I ORAŠASTI PLODOVI; KORE AGRUMA ILI DINJA I LUBENICA
|
|
— |
08 – JESTIVO VOĆE I ORAŠASTI PLODOVI; KORE AGRUMA ILI DINJA I LUBENICA
|
|
— |
08 – JESTIVO VOĆE I ORAŠASTI PLODOVI; KORE AGRUMA ILI DINJA I LUBENICA
|
|
— |
08 – JESTIVO VOĆE I ORAŠASTI PLODOVI; KORE AGRUMA ILI DINJA I LUBENICA
|
|
— |
08 – JESTIVO VOĆE I ORAŠASTI PLODOVI; KORE AGRUMA ILI DINJA I LUBENICA
|
|
— |
08 – JESTIVO VOĆE I ORAŠASTI PLODOVI; KORE AGRUMA ILI DINJA I LUBENICA
|
|
— |
10 – ŽITARICE |
|
— |
11 – PROIZVODI MLINSKE INDUSTRIJE; SLAD; ŠKROB; INULIN; PŠENIČNI GLUTEN |
|
— |
20 – PROIZVODI OD POVRĆA, VOĆA, ORAŠASTIH PLODOVA ILI DRUGIH DIJELOVA BILJAKA |
3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.
Plodovi stabla naranče (Citrus sinensis, L.), mandarine (Citrus reticulata Blanco) i limuna (Citrus limon L.).
Sljedeći agrumi bit će zaštićeni ZOZP-om „Cítricos Valencianos”:
|
— |
naranče: sorte pupčastih, običnih i crvenih naranača navedene u tablici u nastavku koje imaju navedena svojstva, |
|
— |
mandarine: sorte satsuma mandarina, klementina i hibrida agruma navedene u tablici u nastavku koje imaju navedena svojstva, |
|
— |
limuni: sorte navedene u tablici u nastavku koje imaju navedena svojstva.
|
Agrumi obuhvaćeni ZOZP-om bit će navedeni u kategoriji klase „Ekstra” i „I” u skladu s relevantnim standardom kvalitete.
3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)
—
3.4. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području
Agrumi se moraju uzgajati na zemljopisnom području.
3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv
Proizvod se mora pakirati u ambalažu za upotrebu u prehrambenoj industriji.
3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv
Agrumi sa ZOZP-om smiju se prodavati samo u pakiranju koje sadržava numeriranu sekundarnu etiketu. Na etiketama i sekundarnim etiketama moraju se nalaziti riječi: Indicación Geográfica Protegida „Cítricos Valencianos” ili „Citrics Valencians”.
4. Sažeta definicija zemljopisnog područja
Agrumi sa ZOZP-om „Cítricos Valencianos” proizvode se u sljedećim okruzima u pokrajinama Castellón, Valencija i Alicante, u kojima je dopušten uzgoj agruma sa ZOZP-om „Cítricos Valencianos”:
CASTELLÓ/CASTELLÓN
El Baix Maestrat: Alcalà de Xivert, Benicarló, Càlig, Cervera del Maestre, Peníscola/Peñíscola, Sant Jordi / San Jorge, San Rafael del Río, Santa Magdalena de Pulpis, Traiguera i Vinaròs.
La Plana Alta: Almassora/Almazora, Benicàssim/Benicasim, Borriol, Cabanes, Castelló de la Plana / Castellón de la Plana, Les Coves de Vinromà, Orpesa / Oropesa del Mar, Sant Joan de Moró, Torreblanca i Vilanova d’Alcolea.
La Plana Baixa: Alfondeguilla, Almenara, Alquerias del Niño Perdido, Artana, Betxí, Borriana/Burriana, Xilxes/Chilches, Eslida, La Llosa, Moncofa, Nules, Onda, Ribesalbes, Tales, La Vall d’Uixó, Vilareal i La Vilavella.
L’Alcalatén: l’Alcora.
L’Alt Millars: Argelita, Espadilla, Fanzara, Toga, Torrechiva i Vallat.
L’Alt Palància: Castellnovo, Geldo, Navajas, Segorbe, Soneja i Sot de Ferrer. VALÈNCIA/VALENCIA
El Camp de Morvedre: Albalat dels Tarongers, Alfara de la Baronia, Algar de Palancia, Algimia de Alfara, Benavites, Benifairó de les Valls, Canet d’En Berenguer, Estivella, Faura, Gilet, Petrés, Quart de les Valls, Quartell, Sagunt/Sagunto, Segart i Torres Torres.
L’Horta Nord: Albalat dels Sorells, Alboraya, Albuixech, Alfara del Patriarca, Almàssera, Bonrepòs i Mirambell, Burjassot, Foios, Godella, Massalfassar, Massamagrell, Meliana, Moncada, Museros, La Pobla de Farnals, Puçol, Puig, Rafelbunyol/Rafelbuñol, Rocafort, Tavernes Blanques i Vinalesa.
L’Horta Oest: Alaquàs, Aldaia, Manises, Paterna, Picanya, Quart de Poblet, Torrent, Xirivella i València.
L’Horta Sud: Albal, Alcàsser, Alfafar, Beniparrell, Catarroja, Llocnou de la Corona, Massanassa, Paiporta, Picassent, Sedaví i Silla.
El Camp de Túria: Benaguasil, Benisanó, Bétera, Casinos, L’Eliana, Loriguilla, Llíria, Marines, Náquera, Olocau, La Pobla de Vallbona, Riba-roja de Túria, San Antonio de Benagéber, Serra i Vilamarxant.
Els Serrans: Bugarra, Chulilla, Domeño, Gestalgar, Loriguilla, Losa del Obispo, Pedralba, Sot de Chera i Villar del Arzobispo.
La Foia de Bunyol, Alborache, Buñol, Cheste, Chiva, Dos Aguas, Godelleta, Macastre i Yátova.
La Ribera Alta: Alberic, Alcàntera de Xúquer, L’Alcúdia, Alfarp, Algemesí, Alginet, Alzira, Alzira (La Garrofera), Antella, Beneixida, Benifaió, Benimodo, Benimuslem, Carcaixent, Càrcer, Carlet, Catadau, Cotes, L’Énova, Gavarda, Guadassuar, Llombai, Manuel, Massalavés, Montserrat, Montroy, La Pobla Llarga, Rafelguaraf, Real, Sant Joanet, Sellent, Senyera, Sumacàrcer, Tous, Turís i Villanueva de Castellón.
La Ribera Baixa: Albalat de la Ribera, Almussafes, Benicull de Xúquer, Corbera, Cullera, Favara, Fortaleny, Llaurí, Polinyà de Xúquer, Riola, Sollana i Sueca.
La Canal de Navarrés: Anna, Bicorp, Bolbaite, Chella, Enguera, Navarrés i Quesa.
La Costera: L’Alcúdia de Crespins, Barxeta, Canals, Cerdà, Estubeny, Genovés, La Granja de la Costera, Llanera de Ranes, Llocnou d’En Fenollet, La Llosa de Ranes, Moixent/Mogente, Montesa, Novetlè/Novelé, Rotglà i Corberà, Torrella, Vallada, Vallés i Xàtiva (el Realenc).
La Safor: Ador, Alfauir, Almiserà, Almoines, L’Alqueria de la Comtessa, Barx, Bellreguard, Beniarjó, Benifairó de la Valldigna, Beniflá, Benirredrà, Castellonet de la Conquesta, Daimús, La Font d’En Carròs, Gandia, Guardamar de la Safor, Llocnou de Sant Jeroni, Miramar, Oliva, Palma de Gandía, Palmera, Piles, Potríes, Rafelcofer, Real de Gandía, Rótova, Simat de la Valldigna, Tavernes de la Valldigna, Villalonga, Xeraco i Xeresa.
La Vall d’Albaida: Agullent, Aielo de Malferit, Aielo de Rugat, Albaida, Alfarrasí, Atzeneta d’Albaida, Bèlgida, Beniatjar, Benicolet, Benigánim, Benissoda, Carrícola, Castelló de Rugat, Llutxent, Montaverner, Montitxelvo/Montichelvo, L’Olleria, Ontinyent, Otos, El Palomar, Pinet, La Pobla del Duc, Quatretonda, Rugat i Terrateig.
ALACANT/ALICANTE
La Marina Alta: Adsubia, Alcalalí, Beniarbeig, Benidoleig, Benigembla, Benimeli, Benissa, El Poble Nou de Benitatxell/Benitachell, Calp, Dénia, Gata de Gorgos, Xaló, Llíber, Murla, Ondara, Orba, Parcent, Pedreguer, Pego, Els Poblets, El Ràfol d’Almúnia, Sagra, Sanet y Negrals, Senija, La Setla / Mira-rosa / Miraflor, Teulada, Tormos, Vall de Gallinera, La Vall de Laguar, El Verger i Xàbia/Jávea.
La Marina Baixa: L’Alfàs del Pi, Altea, Beniardá, Benidorm, Benimantell, Bolulla, Callosa d’en Sarrià, Confrides, Finestrat, El Castell de Guadalest, La Nucia, Orxeta, Polop, Sella, Tàrbena i La Vila Joiosa / Villajoyosa.
L’Alacantí: Aigües, Alacant/Alicante, El Campello, Mutxamel, Sant Vicent del Raspeig / San Vicente del Raspeig i Sant Joan d’Alacant.
El BaixVinalopó: Crevillent, Elx/Elche i Santa Pola.
El Baix Segura: Albatera, Algorfa, Almoradí, Benejúzar, Benferri, Benijófar, Bigastro, Callosa de Segura, Catral, Cox, Daya Nueva, Daya Vieja, Dolores, Formentera del Segura, Granja de Rocamora, Guardamar del Segura, Jacarilla, Los Montesinos, Orihuela, Pilar de la Horadada, Rafal, Redován, Rojales, San Fulgencio, San Isidro, San Miguel de Salinas i Torrevieja.
5. Povezanost sa zemljopisnim područjem
5.1. Posebnosti zemljopisnog područja
Povijesne
Zajednica Valencija ima najdužu tradiciju uzgoja agruma na svijetu. Postoje povijesni podaci o uzgoju agruma u regiji Valenciji koji datiraju stotinama godina unazad. Pri opisu najljepših karakteristika Valencije autor Francesc Eiximenis (1340. – 1409.) u svojem djelu Regiment de la Cosa Pública spomenuo je činjenicu da su postojali nasadi naranača i limuna. Münzer je u svojem djelu Putovanje Španjolskom i Portugalom (1494.) opisao kako u Valenciji „postoje brojna stabla naranača, limuna i agruma te bezbroj drugih voćki” i dodao je da su ih „vodili kako bi vidjeli gradski vrt s besprijekornim nasadima limuna, naranača, agruma i palma”. U prijevodu Dioskoridova djela Materia Medico (1570.) Laguna spominje naranče i limune i kaže da „los valencianos llaman toronja a la naranja” [na narječju Valencije za naranču kažu „toronja”, što na današnjem kastiljskom španjolskom znači „grejp”]. Botaničar Cabanilles tvrdio je krajem 18. stoljeća da kineske naranče s prinosom od 4 000 tahulla [stara mjerna jedinica] nadmašuju bilo koju drugu kulturu.
Prvi komercijalni nasadi za tržište svježih proizvoda sežu od kraja 18. stoljeća, otkad su se stalno povećavali kako bi dosegnuli današnju brojku od 85 000 ha stabala naranača, 83 000 ha stabala mandarina i 15 000 ha stabala limuna. To je doprinijelo razvijanju posebnih tehnika uzgoja koje se temelje na optimalnoj prilagodbi te kulture agroklimatskim uvjetima i usmjerenosti na proizvodnju voća visoke kvalitete.
Muzej naranče u Burriani (Castellón) potvrda je važnosti uzgoja naranača u Zajednici Valenciji.
Prirodne
U Zajednici Valenciji količina padalina od sjevera k jugu opada od nekih 450 mm na sjeveru u pokrajini Castellón do manje od 300 mm na jugu u pokrajini Alicante.
Agrumi se uzgajaju u sve tri pokrajine Zajednice Valencije: Alicante, Valencija i Castellón, a iako je područje proizvodnje zbog izloženosti mrazu u unutrašnjosti obično bilo na obali i u dolinama rijeka, s promjenom klimatskih uvjeta i područja u unutrašnjosti postala su pogodna za uzgoj agruma, a odlikuju ih blage zime, ljeta koja nisu prevruća, jasna razlika u temperaturi između dana i noći te vjetrovi koji nisu ni topli ni suhi.
5.2. Posebnosti proizvoda
Naranče
Tehničke vještine i stručno znanje uzgajivača iz Valencije o kulturi, tlu i klimi pridonose proizvodnji voća s posebnim organoleptičkim svojstvima kad je riječ o okusu (kiselost/slatkoća) i boji (intenzivnija narančasta) te mirisu i sočnosti.
Naranče iz Valencije imaju tanku koru s malim brojem tragova ili vanjskih oštećenja.
Ni na jednom području ne proizvodi se toliko sorti od kojih svaka ima karakterističnu boju te dugotrajnu aromu i miris.
Mandarine
Tehničke vještine i stručno znanje uzgajivača iz Valencije o kulturi, tlu i klimi pridonose proizvodnji voća s posebnim organoleptičkim svojstvima kad je riječ o okusu (kiselost/slatkoća) i boji (intenzivnija narančasta) te mirisu i sočnosti.
Mandarine iz Valencije imaju tanku koru s malim brojem tragova ili vanjskih oštećenja.
Ni na jednom području ne proizvodi se toliko sorti od kojih svaka ima karakterističnu boju te dugotrajnu aromu i miris. Zahvaljujući tome najveći smo izvoznik mandarina u svijetu.
Limuni
Tehničke vještine i stručno znanje uzgajivača iz Valencije o kulturi, tlu i klimi pridonose proizvodnji voća s posebnim organoleptičkim svojstvima: mesom koje sadržava puno soka s visokim sadržajem kiseline, bojom (intenzivnija žuta) i izvanrednim mirisom.
Limuni iz Valencije imaju tanku koru s malim brojem tragova ili vanjskih oštećenja.
5.3. Uzročna povezanost zemljopisnog područja i kvalitete ili karakteristika proizvoda (za ZOI) odnosno određene kvalitete, ugleda ili drugih karakteristika proizvoda (za ZOZP)
Naranče
Zahvaljujući lokalnom okruženju u kojem se naranče uzgajaju otkad su ih donijeli Arapi, naranče iz Valencije imaju posebna svojstva po kojima se razlikuju od naranača koje se uzgajaju na drugim područjima i to zbog nekoliko čimbenika.
Naranče iz Valencije nisu izložene oštećenju koje uzrokuju topli i suhi vjetrovi koji prevladavaju na drugim područjima, pa imaju tanku koru s malim brojem tragova i vanjskih oštećenja.
Kad je riječ o temperaturi, područje uzgoja agruma u Valenciji smješteno je na graničnom području za uzgoj naranača, što pridonosi proizvodnji voća visoke kvalitete zbog nekoliko razloga:
|
1. |
Zahvaljujući blagim zimama i ljetima koja nisu prevruća, naranče polako dosežu optimalnu zrelost, pa imaju bolji omjer kiselosti i slatkoće od naranača koje se uzgajaju na toplijim područjima (koje su uglavnom preslatke, s manje okusa). Zbog toga su ukusnije. |
|
2. |
2. Zahvaljujući jasnoj razlici u temperaturi između dana i noći, naranče imaju intenzivniju boju, iznutra i izvana. Naranče iz Valencije imaju karakterističnu nijansu narančaste boje, koja je obično intenzivnija od boje naranača koje se uzgajaju na drugim područjima. |
|
3. |
Blage temperature pridonose i stvaranju esencijalnih ulja u kori, koja plodu daju aromu. |
Klimatski uvjeti na područjima uzgoja agruma u Valenciji stoga utječu na okus, boju i aromu ploda.
Mediteranska klima, koju odlikuju ljeta koja nisu prevruća i pretežno vlažni vjetrovi, povoljno utječe na naranče, a osobito na njihov izgled.
Mandarine
Zahvaljujući lokalnom okruženju u kojem se mandarine uzgajaju otkad su ih donijeli Arapi, mandarine iz Valencije imaju posebna svojstva po kojima se razlikuju od mandarina koje se uzgajaju na drugim područjima i to zbog nekoliko čimbenika.
Mandarine iz Valencije nisu izložene oštećenju koje uzrokuju topli i suhi vjetrovi koji prevladavaju na drugim područjima, pa imaju tanku koru s malim brojem tragova i vanjskih oštećenja.
Kad je riječ o temperaturi, područje uzgoja agruma u Valenciji smješteno je na graničnom području za uzgoj mandarina, što pridonosi proizvodnji voća visoke kvalitete zbog nekoliko razloga:
|
1. |
Zahvaljujući blagim zimama i ljetima koja nisu prevruća, mandarine polako dosežu optimalnu zrelost, pa imaju bolji omjer kiselosti i slatkoće od mandarina koje se uzgajaju na toplijim područjima (koje su uglavnom preslatke, s manje okusa). Zbog toga su ukusnije. |
|
2. |
Zahvaljujući jasnoj razlici u temperaturi između dana i noći, mandarine imaju intenzivniju boju, iznutra i izvana. Mandarine iz Valencije imaju karakterističnu nijansu narančaste boje, koja je obično intenzivnija od boje mandarina koje se uzgajaju na drugim područjima. |
|
3. |
Blage temperature pridonose i stvaranju esencijalnih ulja u kori, što utječe na aromatsku frakciju ploda. |
Klimatski uvjeti na područjima uzgoja agruma u Valenciji stoga utječu na okus, boju i aromu ploda.
Mediteranska klima, koju odlikuju ljeta koja nisu prevruća i pretežno vlažni vjetrovi, povoljno utječe na mandarine, a osobito na njihov izgled.
Limuni
Zahvaljujući lokalnom okruženju u kojem se limuni uzgajaju otkad su ih donijeli Arapi, limuni iz Valencije imaju posebna svojstva po kojima se razlikuju od limuna koji se uzgajaju na drugim područjima i to zbog nekoliko čimbenika.
Limuni iz Valencije nisu izloženi oštećenju koje uzrokuju topli i suhi vjetrovi koji prevladavaju na drugim područjima, pa imaju tanku koru s malim brojem tragova i vanjskih oštećenja.
Kad je riječ o temperaturi, područje uzgoja agruma u Valenciji smješteno je na graničnom području za uzgoj limuna, što pridonosi proizvodnji voća visoke kvalitete zbog nekoliko razloga:
|
1. |
Zahvaljujući blagim zimama i ljetima koja nisu prevruća, limuni polako dosežu optimalnu zrelost, pa imaju bolji sadržaj kiseline od limuna koji se uzgajaju na toplijim područjima (koji uglavnom imaju manje okusa). |
|
2. |
Zahvaljujući jasnoj razlici u temperaturi između dana i noći, limuni imaju intenzivniju boju, iznutra i izvana. Limuni iz Valencije imaju karakterističnu nijansu žute boje, koja je obično intenzivnija od boje limuna koji se uzgajaju na drugim područjima. |
|
3. |
Blage temperature pridonose i stvaranju esencijalnih ulja u kori, što utječe na aromatsku frakciju ploda. |
Klimatski uvjeti na područjima uzgoja agruma u Valenciji stoga utječu na kiselost, boju i aromu ploda.
Mediteranska klima, koju odlikuju ljeta koja nisu prevruća i pretežno vlažni vjetrovi, povoljno utječe na limune, a osobito na njihov izgled.
Upućivanje na objavu specifikacije proizvoda
https://breu.gva.es/b/P9euad0GUe
(1) Delegirana uredba Komisije (EU) 2025/27 od 30. listopada 2024. o dopuni Uredbe (EU) 2024/1143 Europskog parlamenta i Vijeća pravilima o registraciji i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla, zajamčeno tradicionalnih specijaliteta i neobveznih izraza kvalitete te o stavljanju izvan snage Delegirane uredbe (EU) br. 664/2014 (SL L, 2025/27, 15.1.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2025/27/oj).
(*1) Na temelju ukupne mase ploda. Ručno cijeđeno.
(*2) Minimalni omjer šećer/kiselina kako je definiran u Provedbenoj Uredbi Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća.
ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/2618/oj
ISSN 1977-1088 (electronic edition)