<!DOCTYPE html PUBLIC "yes" "xhtml1-strict.dtd">
<html xmlns="http://www.w3.org/1999/xhtml">
<!--GENDOC2XHTML # converter_version: 1.2.10-->
  <head>
    <title>2023-11-202311C128202201480-00-TRA-DOC-HR-CONCL-C-0148-22-202302978-07_00</title>
    <meta content="text/html; charset=utf-8" http-equiv="Content-Type"/>
    <meta content="" name="Gendoc_DGTGeneratedDate"/>
    <meta content="hr-HR" name="Gendoc_Lang"/>
    <meta content="" name="Gendoc_GenerationDate"/>
    <meta content="" name="IsFlattened"/>
    <meta content="1" name="NumProc"/>
    <meta content="Final" name="Gendoc_EditionType"/>
    <meta content="0001" name="Gendoc_CaseNumberSuite"/>
    <meta content="5/06/2023 09:21:45" name="Gendoc_LastVerificationDate"/>
    <meta content="" name="Gendoc_ProcedureNumber"/>
    <meta content="hr" name="Gendoc_LangCode"/>
    <meta content="CNC" name="TypeDoc"/>
    <meta content="tZ2GIR3/BHZS/TIpUebJ2rlEZYG4SQSK7blE9iz23WcLDqSgdKoXlM+mPBO4cE7fFwyDXUGYDQ6zme/Wqwaeebl8a5xJDJczwiOT1qhNOmN6uvyak2oS5lk1hYjdfHSTKZ8pqu2Z+afJSyuZ5/v5at7QB4PZh16Vv+qIL27K38w=" name="GenDocUID"/>
    <meta content="P" name="TypeProc"/>
    <meta content="" name="CreateCustomParts"/>
    <meta content="OK" name="ReadyToPublish"/>
    <meta content="tomerla" name="Gendoc_User"/>
    <meta content="" name="EP_Mode"/>
    <meta content="" name="Gendoc_DGTGenerated"/>
    <meta content="" name="Gendoc_Vademecum"/>
    <meta content="0148" name="NumeroOrdre"/>
    <meta content="2022" name="Annee"/>
    <meta content="P" name="Gendoc_ProcedureType"/>
    <meta content="" name="EP_Version"/>
    <meta content="HR" name="Langue"/>
    <meta content="tomerla" name="Gendoc_DGTGeneratedUser"/>
    <meta content="FAST_document_go_ok" name="Gendoc_LastVerificationStatus"/>
    <meta content="CNC_C" name="Gendoc_GendocTemplateType"/>
    <meta content="TRUE" name="WithoutAuthorBlockFlatP"/>
    <meta content="GenDoc 02/05/2023 10:52:40" name="Created"/>
    <meta content="" name="Canevas3_Vademecum"/>
    <meta content="TRUE" name="WithoutAuthorBlock"/>
    <meta content="" name="Gendoc_CaseYear"/>
    <meta content="false" name="Generation_In_Progress"/>
    <meta content="C" name="Juridiction"/>
    <meta content="b1a9ae1afad74705a1cd632d35c44216" name="DocumentIdentifier"/>
    <meta content="0148" name="Gendoc_CaseNumber"/>
    <meta content="ImportedWithoutSource" name="SdlIdentifier"/>
    <meta content="RP" name="NatureAff"/>
    <meta content="RP" name="Gendoc_CaseNature"/>
    <meta content="0001" name="NumSuite"/>
    <meta content="C" name="Gendoc_Juridiction"/>
  </head>
  <body>
    <div style="header">
      <div id="rId24" style="first"/>
      <div id="rId20" style="even">Mišljenje A. M. Collinsa – Predmet C‑148/22</div>
      <div id="rId21" style="default">Commune d’Ans</div>
    </div>
    <p class="C36Centre" id="para-1" title="page-1">
      MIŠLJENJE NEZAVISNOG ODVJETNIKA
    </p>
    <p class="C36Centre" id="para-2" title="page-1">
      ANTHONYJA MICHAELA COLLINSA
    </p>
    <p class="C36Centre" id="para-3" title="page-1">
      od 4. svibnja 2023. (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-1" href="#t-1">1</a>
</span>)
      
    </p>
    <p class="C38Centregrasgrandespacement" id="para-4" title="page-1">
      Predmet C‑148/22
    </p>
    <p class="C37Centregras" id="para-5" title="page-1">
      OP
    </p>
    <p class="C37Centregras" id="para-6" title="page-1">
      protiv
    </p>
    <p class="C37Centregras" id="para-7" title="page-1">
      Commune d’Ans
    </p>
    <p class="C39Centreespacement" id="para-8" title="page-1">
      (zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio tribunal du travail de Liège (Radni sud u Liègeu, Belgija))
    </p>
    <p class="C71Indicateur" id="para-9" title="page-1">
      „Zahtjev za prethodnu odluku – Socijalna politika – Direktiva 2000/78/EZ – Jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja – Zabrana diskriminacije na temelju vjere ili uvjerenja – Članak 2. stavak 2. točka (a) – Članak 2. stavak 2. točka (b) podtočka i. – Članak 2. stavak 5. – Članak 4. stavak 1. – Pravilnik o radu javnog tijela na temelju kojeg se njegovim članovima osoblja zabranjuje nošenje vidljivih simbola političkih, svjetonazorskih ili vjerskih uvjerenja na radnom mjestu – Zabrana radnici da nosi islamsku maramu za glavu – Načelo neutralnosti države”
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-10" title="page-1">
      
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Uvod</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">1.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U nekoliko se europskih zemalja u okviru civilnog društva, politike i u medijima redovito gorljivo raspravlja o problemu nošenja vjerskih simbola u javnom prostoru, obrazovnim ustanovama i na radnom mjestu. Pitanje ima li poslodavac pravo naložiti ograničenja u tom pogledu svojim radnicima u okviru obavljanja njihovih dužnosti uzrokuje mnoge kontroverze. Riječ je o osjetljivom pitanju koje zahtijeva postizanje ravnoteže između temeljnog prava na slobodu vjeroispovijesti, koje podrazumijeva zabranu bilo kakve diskriminacije na temelju vjere, i drugih sloboda i načela, kao što su sloboda poduzetništva, načela sekularnosti, neutralnosti i nepristranosti te zaštita prava i sloboda drugih osoba.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">2.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Od Suda se tijekom posljednjih godina u više navrata tražilo da, s gledišta zabrane „diskriminacije na temelju vjere ili uvjerenja” u smislu članaka 1. i 2. Direktive Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-2" href="#t-2">2</a>
</span>), ispita slučaj radnica muslimanske vjeroispovijesti u privatnom sektoru kojima je poslodavac zabranio da nose islamsku maramu za glavu (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-3" href="#t-3">3</a>
</span>) na radnom mjestu (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-4" href="#t-4">4</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">3.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ovaj zahtjev za prethodnu odluku, koji je podnio tribunal du travail de Liège (Radni sud u Liègeu, Belgija), dio je tih predmeta, ali je poseban po tome što ovaj put zabranu nošenja vjerskih simbola na radnom mjestu nije izrekao privatni poslodavac, nego javni poslodavac, u ovom slučaju općina. Od Suda se prvi put traži da odluči o takvom slučaju, u kojem se osobito postavlja pitanje podrazumijevaju li priroda i posebnosti javne službe, kao i kontekst svojstven svakoj od država članica, da se u ovom slučaju utvrdi rješenje drukčije od rješenja utvrđenog u tim prethodnim predmetima.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Pravni okvir</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Pravo Unije</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">4.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s člankom 1. Direktive 2000/78, njezina je svrha utvrditi opći okvir za borbu protiv diskriminacije na temelju vjere ili uvjerenja (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-5" href="#t-5">5</a>
</span>), invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije u vezi sa zapošljavanjem i obavljanjem zanimanja, kako bi se u državama članicama ostvarila primjena načela jednakog postupanja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">5.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s člankom 2. stavkom 1. Direktive 2000/78, „‚načelo jednakog postupanja’ znači nepostojanje bilo kakve izravne ili neizravne diskriminacije na temelju bilo kojeg od razloga iz članka 1.” te direktive.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">6.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Člankom 2. stavkom 2. Direktive 2000/78, za potrebe primjene članka 2. stavka 1. te direktive, predviđa se:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-20" title="page-4">
      „(a) izravna diskriminacija postoji ako se prema nekoj osobi postupa nepovoljnije nego što se postupa ili se postupalo ili bi se postupalo prema nekoj drugoj osobi u usporedivoj situaciji, zbog bilo kojeg od razloga iz članka 1.;
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-21" title="page-4">
      (b) neizravna diskriminacija postoji ako bi naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa doveli osobe određene vjere ili uvjerenja, određenog invaliditeta, određene dobi ili određene spolne orijentacije u posebno nepovoljan položaj u usporedbi s drugim osobama, osim:
    </p>
    <p class="C11Marge1avecretrait" id="para-22" title="page-4">
      i. ako su ta odredba, taj kriterij ili ta praksa objektivno opravdani legitimnim ciljem, a sredstva za postizanje tog cilja su primjerena i nužna […]”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">7.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s člankom 2. stavkom 5. Direktive 2000/78 ona ne utječe na mjere koje proizlaze iz nacionalnog zakonodavstva, a koje su u demokratskom društvu potrebne zbog očuvanja javne sigurnosti, održanja javnog reda i prevencije kaznenih djela, radi zaštite zdravlja te zaštite prava i sloboda drugih ljudi.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">8.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Područje primjene Direktive 2000/78 određeno je u njezinu članku 3., u čijem se stavku 1. osobito određuje:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-25" title="page-4">
      „U granicama nadležnosti prenesenih na [Uniju], ova se Direktiva primjenjuje na sve osobe, bilo u javnom ili privatnom sektoru, uključujući javna tijela, u odnosu na:
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-26" title="page-5">
      […]
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-27" title="page-5">
      (c) zapošljavanje i uvjete rada, uključujući otkaze i plaće;
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-28" title="page-5">
      […]”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">9.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Člankom 4. iste direktive, naslovljenim „Uvjeti za obavljanje zanimanja”, u njegovu stavku 1. određuje se:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-30" title="page-5">
      „Neovisno o članku 2. stavcima 1. i 2., države članice mogu propisati da različito postupanje koje se temelji na značajki povezanoj s bilo kojim od razloga iz članka 1. ne predstavlja diskriminaciju kada, zbog prirode određenih profesionalnih djelatnosti ili zbog uvjeta u kojima se one obavljaju, takva značajka predstavlja stvarni i odlučujući uvjet za obavljanje određenog zanimanja, pod uvjetom da je cilj legitiman i zahtjev proporcionalan.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Belgijsko pravo</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">10.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Direktiva 2000/78 u belgijsko je pravo prenesena loijem du 10 mai 2007 tendant à lutter contre certaines formes de discrimination (Zakon od 10. svibnja 2007. o borbi protiv određenih oblika diskriminacije) (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-6" href="#t-6">6</a>
</span>), u verziji koja je primjenjiva na glavni postupak (u daljnjem tekstu: Opći zakon o sprečavanju diskriminacije).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">11.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na temelju članka 3. Općeg zakona o sprečavanju diskriminacije, njegov je cilj uspostaviti, u područjima predviđenima člankom 5., opći okvir za borbu protiv diskriminacije na temelju dobi, spolne orijentacije, bračnog statusa, rođenja, imovinskog stanja, vjerskog ili svjetonazorskog uvjerenja, političke opredijeljenosti, jezika, trenutačnog ili budućeg zdravstvenog stanja, invaliditeta, fizičke ili genetske osobine ili socijalnog podrijetla.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">12.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U članku 4. tog zakona, koji se odnosi na definicije, navodi se:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-35" title="page-5">
      „Za potrebe primjene ovog zakona primjenjuju se sljedeće definicije:
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-36" title="page-5">
      1° radni odnosi: odnosi koji uključuju, među ostalim, zapošljavanje, uvjete za pristup zapošljavanju, uvjete rada i propise o otkazu, i to:
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">u javnom sektoru i u privatnom sektoru;</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-38" title="page-5">
      […]
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-39" title="page-6">
      4° zaštićeni kriteriji: dob, spolna orijentacija, bračni status, rođenje, imovinsko stanje, vjersko ili svjetonazorsko uvjerenje, politička opredijeljenost, jezik, trenutačno ili buduće zdravstveno stanje, invaliditet, fizička ili genetska osobina, socijalno podrijetlo;
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-40" title="page-6">
      […]
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-41" title="page-6">
      6° izravno razlikovanje: situacija koja nastaje kad se na temelju jednog od zaštićenih kriterija prema nekoj osobi postupa nepovoljnije nego što se postupa ili se postupalo ili bi se postupalo prema nekoj drugoj osobi u usporedivoj situaciji;
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-42" title="page-6">
      7° izravna diskriminacija: izravno razlikovanje na temelju jednog od zaštićenih kriterija, koje se ne može opravdati na temelju odredbi glave II.;
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-43" title="page-6">
      8° neizravno razlikovanje: situacija koja nastaje kad se naizgled neutralnom odredbom, kriterijem ili praksom može osobe koje obilježava jedan od zaštićenih kriterija dovesti u posebno nepovoljan položaj u usporedbi s drugim osobama;
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-44" title="page-6">
      9° neizravna diskriminacija: neizravno razlikovanje na temelju jednog od zaštićenih kriterija, koje se ne može opravdati na temelju odredbi glave II.;
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-45" title="page-6">
      […]”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">13.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Člankom 5. stavkom 1. Općeg zakona o sprečavanju diskriminacije predviđa se da se taj zakon, osim u pogledu pitanja koja su u nadležnosti zajednica ili regija, primjenjuje na sve osobe, u javnom ili privatnom sektoru, uključujući javna tijela, osobito kad je riječ o radnim odnosima.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">14.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U članku 7. istog zakona (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-7" href="#t-7">7</a>
</span>) navodi se:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-48" title="page-6">
      „Svako izravno razlikovanje na temelju jednog od zaštićenih kriterija izravna je diskriminacija, osim ako je to izravno razlikovanje objektivno opravdano legitimnim ciljem i ako su sredstva za postizanje tog cilja prikladna i nužna.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">15.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Člankom 8. Općeg zakona o sprečavanju diskriminacije određuje se:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-50" title="page-6">
      „1. Odstupajući od članka 7. i ne dovodeći u pitanje ostale odredbe ove glave, izravno razlikovanje na temelju dobi, spolne orijentacije, vjerskog ili svjetonazorskog uvjerenja ili invaliditeta u područjima iz članka 5. stavaka 1°, 4°, 5° i 7° može se opravdati samo važnim i odlučujućim zahtjevima za obavljanje zanimanja.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-51" title="page-6">
      2. Riječ je o stvarnom i odlučujućem uvjetu za obavljanje zanimanja samo ako:
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-52" title="page-6">
      ‐ je određeno obilježje, povezano s dobi, spolnom orijentacijom, vjerskim ili svjetonazorskim uvjerenjem ili invaliditetom važno i odlučujuće zbog prirode određenih profesionalnih djelatnosti ili konteksta u kojem se one obavljaju, i;
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-53" title="page-7">
      ‐ se zahtjev temelji na legitimnom cilju te je proporcionalan u odnosu na taj cilj.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-54" title="page-7">
      3. Na sudu je da u svakom slučaju zasebno provjeri predstavlja li takvo određeno obilježje bitan i odlučujući uvjet za obavljanje zanimanja.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-55" title="page-7">
      […]”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">16.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Člankom 9. tog zakona predviđa se:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-57" title="page-7">
      „Svako neizravno razlikovanje na temelju jednog od zaštićenih kriterija izravna je diskriminacija,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-58" title="page-7">
      ‐ osim ako je naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa iz koje proizlazi to neizravno razlikovanje objektivno opravdana legitimnim ciljem i ako su sredstva za postizanje tog cilja prikladna i nužna;
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-59" title="page-7">
      […]”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">17.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na temelju članka 11. stavka 1. Općeg zakona o sprečavanju diskriminacije „[i]zravno ili neizravno razlikovanje na temelju jednog od zaštićenih kriterija ne smatra se bilo kojim oblikom diskriminacije zabranjene ovim zakonom ako je to izravno ili neizravno razlikovanje određeno zakonom ili na temelju zakona”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Glavni postupak i prethodna pitanja</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">18.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Commune d’Ans (Općina Ans, Belgija) (u daljnjem tekstu: Općina) zaposlila je 11. travnja 2016. osobu OP, pravnicu po struci, na temelju ugovora na određeno vrijeme kao članicu ugovornog osoblja. Osoba OP promaknuta je 11. listopada 2016. na radno mjesto voditelja ureda te je njezin ugovor pretvoren u ugovor na neodređeno vrijeme. Njezina je zadaća provođenje postupaka javne nabave Općine te prilikom obavljanja svojih dužnosti uglavnom nema kontakt s javnošću, odnosno, da preuzmem izraz koji je upotrijebio sud koji je uputio zahtjev, „radi u službi za podršku poslovanju” (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-8" href="#t-8">8</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">19.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Osoba OP, koja je muslimanske vjeroispovijesti, službeno je 8. veljače 2021. obavijestila Općinu o svojoj namjeri da nosi islamsku maramu za glavu na radnom mjestu od 22. veljače 2021.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">20.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Općina je 18. veljače 2021. donijela prvu odluku kojom je osobi OP zabranila da nosi „simbole uvjerenja” (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-9" href="#t-9">9</a>
</span>) prilikom obavljanja svoje profesionalne djelatnosti „do donošenja općeg propisa o nošenju simbola uvjerenja u upravi” (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-10" href="#t-10">10</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">21.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nakon što je saslušala osobu OP, kojoj je pomagao njezin odvjetnik, Općina je 26. veljače 2021. donijela drugu odluku koja je zamijenila prvu odluku i kojom se potvrdila zabrana koju je ta prva odluka sadržavala.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">22.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Općina je 29. ožujka 2021. izmijenila članak 9. svojeg Pravilnika o radu. U novoj verziji u koju je unesena ta izmjena, tim se člankom, koji je sada naslovljen „Obveza neutralnosti i dužnost diskrecije”, osobito predviđa (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-11" href="#t-11">11</a>
</span>):</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-67" title="page-8">
      „Radnik ima pravo na slobodu izražavanja uz poštovanje načela neutralnosti, svoje obveze diskrecije i dužnosti lojalnosti.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-68" title="page-8">
      Radnik je dužan poštovati načelo neutralnosti, što podrazumijeva da izbjegava svaki oblik prozelitizma i da mu je zabranjeno isticanje bilo kakvog uočljivog simbola koji može pokazati da poštuje određenu ideologiju ili svjetonazor ili da ima politička ili vjerska uvjerenja. To je pravilo dužan poštovati kako u kontaktu s javnošću tako i u odnosnima s nadređenim osobama i kolegama.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-69" title="page-8">
      […]”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">23.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Slijedom toga, osoba OP pokrenula je nekoliko postupaka pred nacionalnim sudovima kako bi se, među ostalim, utvrdilo da je Općina ugrozila njezinu slobodu vjeroispovijesti te ishodila suspenzija primjene i poništenje odluka Općine od 18. i 26. veljače 2021.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">24.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Osoba OP podnijela je 26. svibnja 2021. tribunalu du travail de Liège (Radni sud u Liègeu), sudu koji je uputio zahtjev, tužbu za propuštanje (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-12" href="#t-12">12</a>
</span>) kojom se traži, među ostalim, da se utvrdi da je izložena diskriminaciji na temelju vjere i roda i da su ništave odluke Općine od 18. i 26. veljače 2021., kao i pravilo o kojem je riječ u glavnom postupku.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">25.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sud koji je uputio zahtjev smatra da zabrana koju je Općina u tim odlukama izrekla osobi OP da nosi islamsku maramu za glavu predstavlja „izravnu diskriminaciju na temelju izravnog razlikovanja nastalog na temelju zaštićenog kriterija koji se odnosi na ‚vjersko ili svjetonazorsko uvjerenje’”. Naime, prema mišljenju tog suda, iako se može priznati da u općinskoj upravi postoji nepisano pravilo kojim se zabranjuje nošenje bilo kakvog „vrlo uočljivog, pa čak i upadljivog” simbola uvjerenja, kao što je islamska marama za glavu, ipak iz nekoliko fotografija koje je podnijela osoba OP proizlazi da se tolerira nošenje diskretnih simbola uvjerenja. To izravno razlikovanje nije opravdano bitnim i odlučujućim zahtjevima za obavljanje zanimanja, uzimajući u obzir da osoba OP prilikom obavljanja svojih dužnosti uglavnom nema kontakt s korisnicima javnih usluga. Ono nije objektivno opravdano ni legitimnim ciljem za koji bi sredstva za njegovu provedbu bila prikladna i nužna.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">26.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sud koji je uputio zahtjev u pogledu pravila o kojem je riječ u glavnom postupku utvrđuje da ono ima „opći doseg”, da se odnosi na svaki uočljivi simbol uvjerenja i da je Općina, time što ga je donijela, odabrala „isključivu neutralnost” (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-13" href="#t-13">13</a>
</span>). Smatra da to pravilo ne dovodi do izravne diskriminacije na temelju vjere ili uvjerenja, nego, kako se čini,do neizravne diskriminacije na temelju tih kriterija, pri čemu osobito ističe da, osim ako se smatra da je „isključiva neutralnost ključno i očito načelo vladavine prava [u Belgiji] i da ga svi trebaju strogo poštovati”, nastalo razlikovanje nije opravdano legitimnim ciljem jer osoba OP prilikom obavljanja svojih dužnosti uglavnom nema kontakt s korisnicima javnih usluga. Usto, čini se da Općina prakticira neutralnost „promjenljive geometrije”, odnosno isključivu neutralnost u pogledu osobe OP i više uključivu u odnosu na njezine kolege koji imaju druga svjetonazorska ili vjerska uvjerenja. Slijedom toga, sud koji je uputio zahtjev privremeno omogućuje osobi OP da nosi vidljivi simbol uvjerenja, osim kad je u kontaktu s korisnicima javnih usluga ili kad obavlja funkcije vlasti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">27.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sud koji je uputio zahtjev pita predstavlja li činjenica da se „isključiva i potpuna” neutralnost nalaže svim članovima osoblja javne službe, čak i onima koji nemaju nikakav izravan kontakt s korisnicima javne službe, legitiman cilj i jesu li prikladna i nužna sredstva koja se upotrebljavaju za ostvarivanje tog cilja, odnosno zabrana nošenja bilo kakvog simbola uvjerenja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">28.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tim je okolnostima tribunal du travail de Liège (Radni sud u Liègeu) odlučio prekinuti postupak i uputiti Sudu sljedeća prethodna pitanja:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-76" title="page-10">
      „1. Može li se članak 2. stavak 2. točke (a) i (b) Direktive [2000/78] tumačiti na način da dopušta javnoj upravi da stvori potpuno neutralno upravno okruženje i da stoga zabrani svim članovima osoblja nošenje simbola uvjerenja, neovisno o tome jesu li u izravnom kontaktu s javnošću?
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-77" title="page-10">
      2. Može li se članak 2. stavak 2. točke (a) i (b) Direktive [2000/78] tumačiti na način da dopušta javnoj upravi da ustroji potpuno neutralno upravno okruženje i da stoga zabrani svim članovima osoblja nošenje simbola uvjerenja, neovisno o tome jesu li u izravnom kontaktu s javnošću, čak i ako se čini da se ta neutralna zabrana tiče većine žena i da stoga može predstavljati prikrivenu diskriminaciju na temelju roda?”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">29.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Pisana očitovanja podnijeli su osoba OP, Općina, belgijska, francuska i švedska vlada te Europska komisija. Rasprava je održana 31. siječnja 2023., na njoj su sudjelovale osoba OP, Općina, francuska vlada i Komisija te su saslušana njihova izlaganja i odgovori na pitanja koja je postavio Sud.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Analiza</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">30.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Najprije ću ispitati drugo prethodno pitanje, čiju dopuštenost osporava francuska vlada, a relevantnost osporava većina stranaka postupka.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Drugo pitanje</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">31.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sud koji je uputio zahtjev drugim pitanjem u biti želi znati može li se smatrati da je pravilo o kojem je riječ u glavnom postupku u skladu s člankom 2. stavkom 2. točkama (a) i (b) Direktive 2000/78 s obzirom na to da se čini da se zabrana koja se njime predviđa odnosi na više žena, nego muškaraca te stoga može dovesti do neizravne diskriminacije na temelju roda.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">32.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prema ustaljenoj sudskoj praksi postupak predviđen člankom 267. UFEU‑a predstavlja sredstvo suradnje između Suda i nacionalnih sudova na temelju kojeg Sud nacionalnim sudovima pruža elemente za tumačenje prava Unije koji su im potrebni za rješenje spora koji se pred njima vodi (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-14" href="#t-14">14</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">33.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nužnost tumačenja prava Unije koje će biti korisno nacionalnom sudu podrazumijeva da je on definirao činjenični i pravni okvir unutar kojeg se pojavljuju pitanja koja postavlja ili da je barem pojasnio činjenične postavke na kojima zasniva ta pitanja. Naime, Sud je isključivo ovlašten izjasniti se o tumačenju nekog Unijina akta polazeći od činjenica koje mu navede nacionalni sud (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-15" href="#t-15">15</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">34.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Osim toga, Sud je naglasio da je važno da nacionalni sud navede konkretne razloge zbog kojih nije siguran u tumačenje prava Unije te zbog kojih smatra da je Sudu potrebno uputiti prethodna pitanja. Nužno je da nacionalni sud u samoj odluci kojom se upućuje zahtjev za prethodnu odluku pruži minimum objašnjenja o razlozima izbora odredaba prava Unije čije tumačenje traži kao i o vezi koju uspostavlja između tih odredaba i nacionalnog zakonodavstva primjenjivog na spor koji mu je podnesen (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-16" href="#t-16">16</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">35.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U ovom se slučaju slažem s mišljenjem francuske vlade prema kojem odluka kojom se upućuje zahtjev za prethodnu odluku ne ispunjava te zahtjeve u pogledu drugog prethodnog pitanja, tako da je ono nedopušteno.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">36.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naime, s jedne strane, odluka kojom se upućuje zahtjev za prethodnu odluku ne sadržava nikakvu činjenicu na temelju koje se može ocijeniti postojanje eventualne neizravne diskriminacije na temelju roda u ovom predmetu.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">37.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S druge strane, kad je riječ o takvoj diskriminaciji, sud koji je uputio zahtjev nije pružio objašnjenja o razlozima zbog kojih je dvojio u pogledu tumačenja odredbi prava Unije na koje upućuje u odnosu na drugo prethodno pitanje i u pogledu veze koju je utvrdio između tih odredbi i spora koji se pred njim vodi. Iz odluke kojom se upućuje zahtjev za prethodnu odluku proizlazi da se sud koji je uputio zahtjev u tom pogledu oslanja samo na određene argumente koje je istaknula osoba OP a da ih pritom ni ne navodi. Međutim, sustav uspostavljen člankom 267. UFEU‑a nije pravni lijek dostupan strankama u sporu koji se vodi pred nacionalnim sudom te stoga nije dovoljno da jedna stranka tvrdi da se u sporu javlja pitanje tumačenja prava Unije za to da predmetni sud bude dužan smatrati da se javlja takvo pitanje u smislu tog članka (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-17" href="#t-17">17</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">38.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U svakom slučaju valja utvrditi, kao što to sve stranke u postupku, osim Općine, navode u pisanim očitovanjima, da diskriminacija na temelju roda nije obuhvaćena područjem primjene Direktive 2000/78, koja je jedini akt prava Unije na koji se odnosi drugo prethodno pitanje. Stoga nije potrebno ispitati postojanje takve diskriminacije u ovom slučaju (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-18" href="#t-18">18</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">39.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S obzirom na prethodno navedeno, predlažem Sudu da odluči da drugo prethodno pitanje nije dopušteno te da ga ni u kojem slučaju nije potrebno ispitati.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prvo pitanje</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Uvodne napomene</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">40.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sud koji je uputio zahtjev prvim pitanjem u biti želi znati dovodi li pravilo o kojem je riječ u glavnom postupku do izravne ili neizravne diskriminacije na temelju vjere ili uvjerenja, protivno članku 2. stavku 2. točkama (a) i (b) Direktive 2000/78. Trenutačan tekst zabrane da se nose simboli uvjerenja na radnom mjestu, koja se predviđa tim pravilom, primjenjuje se općenito i apsolutno na sve članove osoblja Općine, odnosno neovisno o prirodi njihovih dužnosti (rukovodeće funkcije ili obične izvršne funkcije) i o uvjetima u kojima se one obavljaju (u izravnom kontaktu s javnošću ili bez takvog kontakta). Važno je istaknuti da sud koji je uputio zahtjev ne traži od Suda da ocijeni usklađenost tog pravila opće primjene s prethodno navedenim odredbama Direktive 2000/78 a da pritom pravi razliku ovisno o tim slučajevima. Sud koji je uputio zahtjev želi znati može li se ta direktiva tumačiti na način da dopušta javnom tijelu da stvori „potpuno neutralno upravno okruženje” i da stoga zabrani „svim članovima osoblja” nošenje takvih simbola „neovisno o tome jesu li u izravnom kontaktu s javnošću”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">41.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Osim toga, čini mi se da je korisno podsjetiti na određene elemente koji se mogu smatrati utvrđenima na temelju sudske prakse i koji su relevantni za potrebe ovog predmeta.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">42.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prije svega, jasno je da je pravilo o kojem je riječ u glavnom postupku obuhvaćeno područjem primjene Direktive 2000/78. Naime, s jedne strane, kao što to proizlazi iz članka 3. stavka 1. te direktive, ona se primjenjuje na javni i privatni sektor. S druge strane, treba smatrati da je pravilo kojim se zabranjuje nošenje vidljivih simbola uvjerenja, osobito svjetonazorskih ili vjerskih u okviru obavljanja profesionalne djelatnosti obuhvaćeno „zapošljavanjem i uvjetima rada” u smislu točke (c) te odredbe.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">43.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nadalje, pojam „vjera” iz članka 1. Direktive 2000/78 treba tumačiti na način da obuhvaća forum internum, odnosno činjenicu posjedovanja uvjerenja, kao i forum externum, odnosno iskazivanje vjere u javnosti (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-19" href="#t-19">19</a>
</span>). Kad žena nosi islamsku maramu za glavu, time izražava svoju pripadnost muslimanskoj vjeri. U ovom slučaju, iz činjenica koje je iznio sud koji je uputio zahtjev proizlazi da je upravo to slučaj osobe OP, čija se iskrenost uvjerenja ne može dovesti u pitanje.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">44.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naposljetku, valja podsjetiti na to da se Direktivom 2000/78 uspostavlja samo opći okvir za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja, koji državama članicama ostavlja marginu prosudbe, uzimajući u obzir raznolikost njihovih pristupa u pogledu mjesta koje pridaju vjeri ili uvjerenjima. Ona stoga omogućuje uzimanje u obzir konteksta svojstvenog svakoj državi članici i priznavanje svakoj od njih margine prosudbe u okviru potrebnog uravnoteženja različitih prava i interesa o kojima je riječ, kako bi se osigurala pravedna ravnoteža između njih (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-20" href="#t-20">20</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">45.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s razmatranjima iznesenima u prethodnoj točki, slažem se s mišljenjem francuske vlade prema kojem je ta margina prosudbe tim šira kad je riječ o načelima koja mogu biti obuhvaćena nacionalnim identitetom država članica u smislu članka 4. stavka 2. UEU‑a (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-21" href="#t-21">21</a>
</span>). Na temelju te odredbe, obveza Unije je da poštuje nacionalni identitet država članica, koji je neodvojivo povezan s temeljnim političkim i ustavnim strukturama, što se, prema mišljenju nezavisne odvjetnice J. Kokott, može razumjeti kao obveza da poštuje različite načine shvaćanja i stoga razlike koje su svojstvene svakoj državi članici (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-22" href="#t-22">22</a>
</span>). Poput nezavisnog odvjetnika N. Emilioua (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-23" href="#t-23">23</a>
</span>), smatram da nije na Uniji da utvrdi za svaku državu članicu elemente koji su dio jezgre nacionalnog identiteta iz članka 4. stavka 2. UEU‑a. Države članice u tom pogledu raspolažu velikom diskrecijskom ovlasti, koja ipak nije neograničena (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-24" href="#t-24">24</a>
</span>). Usto, shvaćanje nacionalnog identiteta na koje se poziva država članica treba biti osobito u skladu s temeljnim vrijednostima Unije (članak 2. UEU‑a) (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-25" href="#t-25">25</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">46.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu, iako u toj fazi ne utvrđujem je li to ovdje slučaj, slažem se i s francuskom vladom koja ističe da činjenica da se predviđaju ograničenja slobode članova osoblja javnog sektora da iskazuju svoja politička, svjetonazorska ili vjerska uvjerenja prilikom izvršavanja svojih dužnosti u nekim državama članicama može biti toliko važna da je obuhvaćena nacionalnim identitetom koji je neodvojivo povezan s njihovim temeljnim političkim i ustavnim strukturama.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">47.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U istom kontekstu, čini mi se korisnim istaknuti i da nacionalni identitet omogućuje, među ostalim, da se „ogranič[i] utjecaj prava Unije u područjima koja se smatraju ključnim za države članice” (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-26" href="#t-26">26</a>
</span>) i da ga stoga institucije, tijela, uredi i agencije Unije trebaju na odgovarajući način uzeti u obzir kad tumače i primjenjuju pravo Unije (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-27" href="#t-27">27</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">48.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Moj odgovor na prvo prethodno pitanje bit će sastavljen na sljedeći način. Najprije ću ispitati može li pravilo o kojem je riječ u glavnom postupku dovesti do izravne diskriminacije na temelju vjere ili uvjerenja. Nadalje, analizirat ću pitanje može li to pravilo dovesti do neizravne diskriminacije na temelju istih kriterija. Naposljetku, iako se taj aspekt izričito ne navodi u odluci kojom se upućuje zahtjev za prethodnu odluku, razmotrit ću mogućnost da se u ovom slučaju primjenjuju određena odstupanja od zabrane tih oblika diskriminacije koja se predviđa Direktivom 2000/78.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Postojanje izravne diskriminacije</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">49.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sud koji je uputio zahtjev upućuje na presudu G4S Secure Solutions te pritom smatra da pravilo o kojem je riječ u glavnom postupku ne dovodi do izravne diskriminacije na temelju vjere ili uvjerenja. Ipak traži od Suda da odluči o tom pitanju.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">50.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U predmetu u kojem je donesena ta presuda Sudu je postavljeno pitanje u pogledu toga dovodi li interno pravilo privatnog poduzeća kojim se općenito zabranjuje vidljivo nošenje svih političkih, filozofskih ili vjerskih simbola na radnom mjestu do izravne diskriminacije na temelju vjere ili uvjerenja u smislu članka 2. stavka 2. točke (a) Direktive 2000/78 (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-28" href="#t-28">28</a>
</span>). U navedenoj je presudi Sud odlučio da takvo pravilo ne dovodi do takve diskriminacije ako bez razlike obuhvaća svako iskazivanje takvih uvjerenja i na jednak način postupa prema svim radnicima poduzeća, propisujući im na općenit način i bez razlike obvezu neutralnosti u pogledu odijevanja kojoj se protivi nošenje takvih simbola (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-29" href="#t-29">29</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">51.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sud je potvrdio taj pristup u presudi WABE i MH Müller Handel te u presudi S. C. R. L., u kojima je dodao da, s obzirom na to da svaka osoba može biti vjernik ili imati vjerska, svjetonazorska ili duhovna uvjerenja, takvo pravilo, pod uvjetom da se primjenjuje općenito i bez razlike, ne uspostavlja različito postupanje koje se temelji na kriteriju neraskidivo povezanom s vjerom ili tim uvjerenjima (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-30" href="#t-30">30</a>
</span>). U presudi WABE i MH Müller Handel Sud je istaknuo i da se okolnošću da određeni radnici poštuju vjerska učenja koja zahtijevaju određeni način odijevanja ne mogu dovesti u pitanje te ocjene. Prema njegovu mišljenju, iako je točno da interno pravilo kojim se propisuje neutralnost u pogledu odijevanja može uzrokovati neugodnosti za te radnike, ta okolnost ne utječe na utvrđenje prema kojem to pravilo u načelu ne uspostavlja različito postupanje između radnika koje se temelji na kriteriju koji je neraskidivo povezan s vjerom ili uvjerenjima (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-31" href="#t-31">31</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">52.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Poput Općine i francuske vlade, u potpunosti se slažem s pristupom Suda u prethodno navedenim presudama i ne vidim nijedan razlog da se od njega odstupi u ovom predmetu, koji se, kao što se to već istaknulo, odnosi na javni sektor, a ne na privatni.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">53.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga, budući da interno pravilo o kojem je riječ u glavnom postupku bez razlike obuhvaća svako iskazivanje osobito vjerskih uvjerenja, treba smatrati da se njime na jednak način postupa prema svim članovima osoblja Općine, pri čemu im se općenito i bez razlike propisuje obveza neutralnosti u odijevanju kojoj se protivi nošenje takvih simbola. Stoga takvo pravilo ne dovodi do izravne diskriminacije na temelju vjere ili uvjerenja u smislu članka 2. stavka 2. točke (a) Direktive 2000/78.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">54.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, valja utvrditi da postoji takva diskriminacija ako treba shvatiti da se pravilo o kojem je riječ u glavnom postupku odnosi samo na nošenje upadljivih i velikih simbola osobito svjetonazorskih ili vjerskih uvjerenja što, prema mojem mišljenju, može uključivati islamsku maramu za glavu. Naime, kao što je Sud to već presudio, interno pravilo poduzeća koje zabranjuje nošenje samo takvih upadljivih simbola može činiti izravnu diskriminaciju, u smislu članka 2. stavka 2. točke (a) Direktive 2000/78, ako je taj kriterij neraskidivo povezan s jednom ili više određenih vjera ili uvjerenja (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-32" href="#t-32">32</a>
</span>). Pravilo o kojem je riječ u glavnom postupku odnosi se na svaki „uočljivi” simbol, a taj je pridjev sud koji je uputio zahtjev, prema mojem mišljenju pravilno, izjednačio s pridjevom „vidljivi” te se stoga ne čini da se odnosi samo na upadljive i velike simbole, što je na tom sudu da provjeri.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">55.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na sudu koji je uputio zahtjev je i da provjeri primjenjuje li stvarno Općina u praksi pravilo o kojem je riječ u glavnom postupku općenito i bez razlike te osobito postupa li prema osobi OP jednako kao prema drugim članovima osoblja koji su izrazili svoju vjeru ili svjetonazorska ili vjerska uvjerenja nošenjem vidljivih simbola uvjerenja. Naime, napominjem da taj sud u odluci kojom se upućuje zahtjev za prethodnu odluku ističe da Općina „prakticira neutralnost promjenljive geometrije u prostoru i vremenu, isključivo u pogledu osobe OP i manje isključivo, ili više uključivo, u odnosu na njezine kolege koji imaju druga uvjerenja” i da je osoba OP u tom pogledu dostavila „dostatne dokaze”. Osoba OP i švedska vlada u svojim pisanim očitovanjima tvrde da stoga postoje razlozi na temelju kojih se može zaključiti da u ovom slučaju postoji izravna diskriminacija.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">56.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S obzirom na ta razmatranja, predlažem Sudu da na prvo prethodno pitanje najprije odgovori da članak 2. stavak 2. točku (a) Direktive 2000/78 treba tumačiti na način da odredba pravilnika o radu javnog tijela kojom se, u svrhu stvaranja potpuno neutralnog upravnog okruženja, članovima osoblja zabranjuje da nose bilo kakve vidljive simbole političkih, svjetonazorskih ili vjerskih uvjerenja na radnom mjestu ne dovodi, u pogledu članova osoblja koji žele ostvarivati svoju slobodu vjeroispovijesti i savjesti vidljivim nošenjem simbola ili odjeće s vjerskim značenjem, do izravne diskriminacije na temelju vjere ili uvjerenja u smislu te direktive ako se ta odredba primjenjuje općenito i bez razlike.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Postojanje neizravne diskriminacije</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">57.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sud koji je uputio zahtjev smatra da pravilo o kojem je riječ u glavnom postupku dovodi do neizravne diskriminacije na temelju vjere ili uvjerenja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">58.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prema ustaljenoj sudskoj praksi, interno pravilo, poput onog o kojem je riječ u glavnom postupku, može činiti različito postupanje koje se neizravno temelji na vjeri ili uvjerenjima u smislu članka 2. stavka 2. točke (b) Direktive 2000/78 ako se utvrdi da obveza koja je naizgled neutralna koju to pravilo sadržava zapravo dovodi u posebno nepovoljan položaj osobe određene vjere ili uvjerenja (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-33" href="#t-33">33</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">59.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prema mojem mišljenju, i kao što su to tvrdile švedska vlada i Komisija, iako je pravilo o kojem je riječ u glavnom postupku naizgled neutralno, ne može se isključiti da u praksi osobito utječe na članove osoblja Općine koji poštuju vjerska učenja koja zahtijevaju određeni način odijevanja i osobito na radnice koje nose maramu za glavu zato što su muslimanske vjere. U tom se pogledu slažem s napomenom koju je iznijela nezavisna odvjetnica E. Sharpston u svojem mišljenju u predmetu Bougnaoui i ADDH, prema kojoj članovi osoblja, „[a]ko žele poštovati svoja vjerska uvjerenja, nemaju izbora nego povrijediti pravilo te snositi posljedice” (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-34" href="#t-34">34</a>
</span>). U konačnici je ipak na sudu koji je uputio zahtjev da provjeri to pitanje s obzirom na činjenice koje su mu podnesene (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-35" href="#t-35">35</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">60.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s člankom 2. stavkom 2. točkom (b) podtočkom i. Direktive 2000/78, takvo različito postupanje ipak ne predstavlja neizravnu diskriminaciju u smislu članka 2. stavka 2. točke (b) te direktive ako je ono objektivno opravdano legitimnim ciljem i ako su sredstva za postizanje tog cilja prikladna i nužna. Te uvjete treba usko tumačiti (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-36" href="#t-36">36</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">61.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ponovno je na sudu koji je uputio zahtjev da utvrdi je li i u kojoj mjeri pravilo o kojem je riječ u glavnom postupku u skladu s navedenim uvjetima (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-37" href="#t-37">37</a>
</span>). Međutim, Sud, koji tom sudu treba pružiti koristan odgovor koji mu omogućuje da donese odluku, ovlašten je dati mu upute na temelju spisa i pisanih očitovanja kojima raspolaže (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-38" href="#t-38">38</a>
</span>). Na to ću se usredotočiti u razmatranjima koja slijede.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Postojanje legitimnog cilja</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">62.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kad je riječ o uvjetu koji se odnosi na postojanje legitimnog cilja (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-39" href="#t-39">39</a>
</span>), iz odluke kojom se upućuje zahtjev za prethodnu odluku te iz pisanih i usmenih očitovanja Općine proizlazi da Općina opravdava zabranu nošenja simbola političkih, svjetonazorskih ili vjerskih uvjerenja koja se njegovim članovima osoblja u izvršavanju njihovih dužnosti nalaže načelom neutralnosti države (ili javne službe) (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-40" href="#t-40">40</a>
</span>) i željom da se stvori „potpuno neutralan upravni prostor” (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-41" href="#t-41">41</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">63.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Poput većine stranaka u postupku smatram da volja javnog tijela, kao što je Općina, da vodi politiku političke, svjetonazorske ili vjerske neutralnosti u potpunosti može predstavljati legitiman cilj.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">64.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Točno je da, za razliku od onoga što je Sud odlučio u presudama G4S Secure Solutions, WABE i MH Müller Handel te S. C. R. L. (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-42" href="#t-42">42</a>
</span>), u slučaju kao što je ovaj, koji se odnosi na javni, a ne na privatni sektor, volja javnog poslodavca da vodi takvu politiku ne može se povezati sa slobodom poduzetništva koja se priznaje člankom 16. Povelje Europske unije o temeljnim pravima (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-43" href="#t-43">43</a>
</span>). Suprotno tomu, prema mojem mišljenju, može se općenitije povezati s potrebom da se zaštite prava i slobode drugih osoba, koja osobito podrazumijeva poštovanje svih svjetonazorskih ili vjerskih uvjerenja građana, kao i nediskriminirajuće i jednako postupanje prema korisnicima javne službe. Kao što je to istaknula belgijska vlada u pisanim očitovanjima, u kojima je preuzela ulomak presude Conseila d’État (Državno vijeće, Belgija) od 27. ožujka 2013., u okviru demokratske vladavine prava tijelo javne vlasti treba biti neutralno „jer je ono tijelo svih građana i za sve građane te prema njima u načelu treba postupati jednako i bez diskriminacije na temelju njihove vjere, uvjerenja ili opredijeljenosti zajednici ili stranci (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-44" href="#t-44">44</a>
</span>)”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Postojanje objektivnog opravdanja</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">65.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Valja ispitati može li se voljom javnog poslodavca, u ovom slučaju Općine, da vodi politiku neutralnosti objektivno opravdati moguća razlika u postupanju koja se neizravno temelji na vjeri ili uvjerenjima. U tom pogledu, čini mi se da je i u ovom kontekstu u potpunosti relevantna sudska praksa Suda, razvijena u odnosu na privatni sektor (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-45" href="#t-45">45</a>
</span>), prema kojoj se objektivnost takvog opravdanja može utvrditi samo ako postoji stvarna potreba tog poslodavca, koju on mora dokazati.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">66.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz Komisijinih pisanih očitovanja i diskusija održanih na raspravi proizlazi da u Belgiji istodobno postoje različiti, pa čak i suprotstavljeni, oblici načela neutralnosti države, odnosno u biti „uključiva neutralnost”, „isključiva neutralnost” i njihovi prijelazni oblici. Uključivi oblik neutralnosti temelji se na ideji da izgled članova osoblja treba odvojiti od načina na koji pružaju javnu uslugu. Kad je riječ o tom obliku, važna je neutralnost postupanja člana osoblja, a ne njegova izgleda, tako da mu se ne može zabraniti da nosi simbole osobito svjetonazorskih ili vjerskih uvjerenja. Suprotno tomu, isključivi oblik neutralnosti, temelji se na pretpostavki da postupanje člana osoblja i njegov izgled moraju biti strogo neutralni. Kad je riječ o tom obliku, svakom članu osoblja treba zabraniti da nosi takve simbole na radnom mjestu, neovisno o prirodi njegovih dužnosti i kontekstu u kojem ih izvršava. Postoje i prijelazni oblici neutralnosti koji se nalaze između dvaju prethodno opisanih oblika. Oni uključuju primjerice da se takva zabrana primjenjuje na članove osoblja koji su u izravnom kontaktu s javnošću ili osobe koje izvršavaju rukovodeće funkcije, za razliku od običnih izvršnih funkcija.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">67.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U ovom slučaju, kao što to izričito naglašava sud koji je uputio zahtjev, Općina je donošenjem pravila o kojem je riječ u glavnom postupku svojevoljno odabrala „isključivu neutralnost” i to kako bi stvorila „potpuno neutralan upravni prostor” (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-46" href="#t-46">46</a>
</span>). Iz odluke kojom se upućuje zahtjev za prethodnu odluku proizlazi da, kako bi opravdala taj cilj Općina u biti samo upućuje na „važnu društvenu potrebu” čije je postojanje pokušala dokazati samo sažetim i apstraktnim tvrdnjama (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-47" href="#t-47">47</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">68.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prema mojem mišljenju, sud koji je uputio zahtjev trebat će ocijeniti s obzirom na dva aspekta, koji su izmjenjivi i nisu nužno kumulativni, je li Općina, na kojoj je teret dokazivanja u tom pogledu (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-48" href="#t-48">48</a>
</span>), u dovoljnoj mjeri dokazala da njezin odabir da primijeni isključivi oblik načela neutralnosti države odgovara stvarnoj potrebi.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">69.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao prvo, to pitanje valja ispitati s pravnog gledišta. U tom pogledu, budući da nije zadaća Suda da zauzme stajalište o nacionalnom pravu niti da a fortiori odabere između različitih tumačenja pojma ili načela iz nacionalnog prava i utvrdi koje je od tih tumačenja pravilno, u nastavku teksta iznijet ću napomene u pogledu određenih razmatranja koja proizlaze iz spisa i intervencija na raspravi.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">70.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prema tome, utvrđujem da nijedna od stranaka u postupku nije iznijela nikakvo nacionalno zakonodavstvo kojim se Općinu obvezuje da primijeni isključivi oblik neutralnosti i stoga da svojim članovima osoblja naloži potpunu zabranu nošenja simbola osobito svjetonazorskih ili vjerskih uvjerenja u okviru izvršavanja njihovih dužnosti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">71.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Čini se i da načelo neutralnosti države, iako se obično kvalificira kao ustavno načelo, kao takvo nije uneseno u belgijski Ustav osim u vrlo specifičnom području obrazovanja i, prije svega, da u belgijskom pravnom poretku njegov opseg i doseg nisu jasno i ujednačeno utvrđeni. Zbog toga smatram da se tim načelom samim po sebi ne nalaže da se članovima osoblja javne službe zabrani nošenje simbola osobito svjetonazorskih ili vjerskih uvjerenja na radnom mjestu, ali se ni ne isključuje mogućnost takve zabrane.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">72.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na temelju tog utvrđenja smatram i da, za razliku od onog što ističe francuska vlada, članak 4. stavak 2. UEU‑a nema nikakvu posebnu ulogu u ovom slučaju. Budući da u Belgiji ne postoji nikakva ustavna definicija opsega i sadržaja načela neutralnosti države i s obzirom na to da belgijska vlada nije smatrala da je korisno niti predložiti odgovor na prvo prethodno pitanje, nego je u tom pogledu radije prepustila Sudu da donese odluku, niti sudjelovati na raspravi, čini se da to načelo, barem u njegovu isključivu obliku, nije obuhvaćeno nacionalnim identitetom Kraljevine Belgije, u smislu te odredbe.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">73.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao drugo, valja provjeriti opravdavaju li činjenični elementi odabir Općine da primijeni isključivi oblik neutralnosti države. U tom pogledu, ističem da Komisija u pisanim očitovanjima navodi da taj oblik ne upotrebljavaju sve belgijske općine, pri čemu kao primjere navodi gradove Gand (Belgija) i Malines (Belgija) koji bez iznimke dopuštaju da osoblje njihove uprave na radnom mjestu nosi simbole osobito svjetonazorskih ili vjerskih uvjerenja a da pritom nijedna stranka to nije osporavala na raspravi. Ne može se isključiti da takvo rješenje nije primjenjivo na Općinu, primjerice zbog toga što na njezinu području eventualno postoje velike napetosti u zajednici ili ozbiljni društveni problemi ili pak djela prozelitizma u samoj njezinoj upravi ili konkretna opasnost od toga da članovi osoblja uđu u sukob zbog takvih uvjerenja. U tom pogledu ponavljam da je na Općini da podnese konkretan dokaz takvih elemenata i na sudu koji je uputio zahtjev da odluči o njihovoj relevantnosti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prikladnost i nužnost sredstava za provedbu legitimnog cilja</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">74.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U slučaju da, s obzirom na naznake iznesene u prethodnim točkama ovog mišljenja, sud koji je uputio zahtjev zaključi da volja Općine da stvori „potpuno neutralan upravni prostor” vođenjem politike isključive neutralnosti može objektivno opravdati različito postupanje koje se neizravno temelji na vjeri ili uvjerenjima, na njemu je i da ocijeni je li zabrana uspostavljena pravilom o kojem je riječ u glavnom postupku prikladna i nužna za ostvarivanje tog cilja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">75.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kad je riječ o prvom od tih zahtjeva, čini mi se da nije sporno da, kad bi svi članovi osoblja Općine trebali izvršavati svoje dužnosti a da pritom ne nose vidljive simbole osobito svjetonazorskih ili vjerskih uvjerenja, to bi pridonosilo provedbi politike isključive neutralnosti koju je Općina odabrala voditi. Međutim, potrebno je i ispitati primjenjuje li se doista ta politika dosljedno i sustavno (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-49" href="#t-49">49</a>
</span>). Naime, kao što je to već navedeno u točki 55. ovog mišljenja, sud koji je uputio zahtjev ima dvojbe u tom pogledu. Kad bi se te dvojbe pokazale utemeljenima, ne samo da pravilo o kojem je riječ u glavnom postupku ne bi ispunjavalo zahtjev u pogledu prikladnosti sredstava za provedbu legitimnog cilja, nego bi usto to pravilo dovodilo do izravne diskriminacije na temelju vjere ili uvjerenja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">76.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kad je riječ o drugom zahtjevu, on podrazumijeva da se ocijeni odnosi li se zabrana predviđena pravilom o kojem je riječ u glavnom postupku na ono što je „strogo nužno” (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-50" href="#t-50">50</a>
</span>). U tom pogledu podsjećam na to da se ta zabrana primjenjuje općenito i apsolutno, odnosno neovisno o prirodi dužnosti koje izvršava član osoblja i o kontekstu u kojem se te dužnosti izvršavaju, te se od Suda traži da ocijeni usklađenost te zabrane, razmatrane u cjelini, s Direktivom 2000/78 (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-51" href="#t-51">51</a>
</span>). Na tako predviđenu zabranu sud koji je uputio zahtjev treba primijeniti test nužnosti. U svrhu takvog ispitivanja mogu se uzeti u obzir činjenična razmatranja koja sam iznio u točki 73. ovog mišljenja a da je pritom potrebno uspostaviti pravednu ravnotežu između postojećih interesa.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">77.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S obzirom na prethodno navedeno, predlažem Sudu da na prvo prethodno pitanje zatim odgovori da članak 2. stavak 2. točku (b) Direktive 2000/78 treba tumačiti na način da se različito postupanje koje se neizravno temelji na vjeri ili uvjerenju i koje proizlazi iz odredbe pravilnika o radu javnog tijela kojom se članovima osoblja zabranjuje da na radnom mjestu nose bilo kakve vidljive simbole političkih, svjetonazorskih ili vjerskih uvjerenja, može opravdati voljom tog tijela da stvori potpuno neutralno upravno okruženje, pod uvjetom, kao prvo, da ta volja odgovara stvarnoj potrebi tog tijela, da je na tom tijelu da dokaže, kao drugo, da se tim različitim postupanjem može osigurati pravilna primjena te volje i, kao treće, da se ta zabrana odnosi samo na ono što je strogo nužno.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Mogućnosti odstupanjâ</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">78.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U slučaju da se zaključi da pravilo o kojem je riječ u glavnom postupku dovodi do izravne ili neizravne diskriminacije na temelju vjere ili uvjerenja, na njega se može ne primijeniti zabrana predviđena Direktivom 2000/78 u slučaju primjene jednog od odstupanja predviđenih tom direktivom i, osobito, odstupanjâ iz njezina članka 2. stavka 5. i članka 4. stavka 1.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">79.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Točno je da sud koji je uputio zahtjev Sudu ne postavlja izričito pitanje o tim dvama odstupanjima, na koja se uostalom kao takva, čini se, nije pozvala Općina. Međutim, pitanje primjene navedenih odstupanja istaknule su osoba OP i francuska vlada u svojim pisanim očitovanjima u pogledu članka 4. stavka 1. Direktive 2000/78, te se o njemu diskutiralo na raspravi i u pogledu članka 2. stavka 5. te direktive. Kako bi se sudu koji je uputio zahtjev dao potpun odgovor, u nastavku ću ispitati moguću primjenu tih odredbi u ovom slučaju.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Članak 2. stavak 5. Direktive 2000/78</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">80.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Članak 2. stavak 5. Direktive 2000/78, kojim se uspostavlja odstupanje od načela zabrane diskriminacije, treba tumačiti usko (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-52" href="#t-52">52</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">81.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sud je odlučio da pojam „mjere predviđene nacionalnim zakonodavstvom” u smislu te odredbe nije ograničen samo na mjere koje proizlaze iz akta donesenog u zakonodavnom postupku, nego također obuhvaća i mjere uvedene na temelju dovoljno preciznog ovlašćujućeg pravila (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-53" href="#t-53">53</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">82.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U ovom slučaju, ako se zaključi da postoji različito postupanje, ono proizlazi iz zabrane predviđene pravilom o kojem je riječ u glavnom postupku.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">83.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, kao što je Komisija to naglasila na raspravi, to pravilo očito ne predstavlja akt donesen u zakonodavnom postupku, odnosno zakon u formalnom smislu.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">84.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Usto, i iako je na sudu koji je uputio zahtjev da konačno odluči o tom pitanju, na prvi se pogled ne čini ni da se može smatrati da je zabrana o kojoj je riječ uspostavljena „na temelju dovoljno preciznog ovlašćujućeg pravila” u smislu sudske prakse navedene u točki 81. ovog mišljenja. U tom pogledu, utvrđujem da nijedna od stranaka u postupku nije mogla utvrditi nijedno nacionalno zakonodavstvo ili propis za koji bi se moglo smatrati da se njime ovlašćuje javno tijelo kao što je Općina da donese pravila „koja su u demokratskom društvu potrebna […] za zaštitu prava i sloboda drugih osoba”. Činjenica na koju se na raspravi pozvala Općina, odnosno to da ona na temelju belgijskog Ustava ima ovlast za rješavanje svih pitanja koja su od interesa za općinu, podložno intervenciji nadzornog tijela, prema mojem mišljenju, ne može se izjednačiti s takvim ovlaštenjem.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">85.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prema tome, ovisno o provjerama koje treba provesti sud koji je uputio zahtjev, sklon sam zaključiti da odstupanje predviđeno člankom 2. stavkom 5. Direktive 2000/78 nije primjenjivo u ovom slučaju.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Članak 4. stavak 1. Direktive 2000/78</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">86.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prema mišljenju francuske vlade, pravilo o kojem je riječ u glavnom postupku može se opravdati na temelju članka 4. stavka 1. Direktive 2000/78. Naime, članovi osoblja javnog sektora zbog prirode njihove profesionalne djelatnosti imaju strogu obvezu neutralnosti iz koje proizlazi stvarni i odlučujući uvjet za obavljanje zanimanja koji se odnosi na zabranu da izražavaju svoja politička, ideološka, svjetonazorska ili vjerska uvjerenja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">87.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Osoba OP protivi se tom tumačenju te u biti tvrdi da za potrebe primjene te odredbe valja uzeti u obzir prirodu i uvjete obavljanja profesionalne djelatnosti o kojoj je riječ. Međutim, u ovom slučaju, njezina djelatnost uključuje rješavanje pravnih pitanja povezanih s javnom nabavom Općine te se obavlja bez kontakta s javnošću. Stoga u ovom slučaju ne može biti riječ o bitnom i odlučujućem uvjetu za obavljanje zanimanja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">88.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Podsjećam na to da, ako su ispunjeni uvjeti iz članku 4. stavka 1. Direktive 2000/78, koje ću ispitati u nastavku, različito postupanje koje bi inače predstavljalo izravnu ili neizravnu diskriminaciju, nije obuhvaćeno područjem primjene te direktive. Podsjećam i na to da, s obzirom na to da omogućuje odstupanje od načela nediskriminacije, tu odredbu, u vezi s uvodnom izjavom 23. te direktive u kojoj se upućuje na „vrlo mali broj slučajeva” u kojima se takvo različito postupanje može opravdati, treba usko tumačiti (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-54" href="#t-54">54</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">89.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao prvo, na državama je članicama da po potrebi „propi[šu]” da različito postupanje koje se temelji na nekoj od značajki u vezi s bilo kojim od razloga iz članka 1. Direktive 2000/78 ne predstavlja diskriminaciju. U ovom slučaju, čini se da je Kraljevina Belgija, time što je donijela članak 8. Općeg zakona o sprečavanju diskriminacije, upotrijebila tu mogućnost barem u pogledu slučajeva izravnog različitog postupanja, što je pak na sudu koji je uputio zahtjev da provjeri.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">90.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao drugo, u skladu s člankom 4. stavkom 1. Direktive 2000/78, kako se različito postupanje ne bi kvalificiralo kao diskriminacija, treba se „temelji[ti] na nekoj od značajki u vezi s bilo kojim od razloga iz članka 1. [te direktive]”. Sud u tom pogledu pojašnjava da stvarni uvjet ne čini razlog na kojem se temelji različito postupanje, nego značajka koja je s tim razlogom povezana (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-55" href="#t-55">55</a>
</span>). Prema mojem mišljenju, to je slučaj u ovom predmetu. Naime, zabrana članovima osoblja Općine da nose simbole koji mogu otkriti osobito njihovu pripadnost određenoj vjeri, kao što je islamska marama za glavu koja je izraz muslimanske vjere, predstavlja značajku povezanu s vjerom.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">91.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao treće, značajka o kojoj je riječ treba predstavljati „stvarni i odlučujući uvjet za obavljanje zanimanja” i taj uvjet treba biti „objektivno” (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-56" href="#t-56">56</a>
</span>) određen prirodom profesionalne djelatnosti o kojoj je riječ ili uvjetima u kojima se obavlja. U tom pogledu, u potpunosti se slažem sa stajalištem nezavisne odvjetnice E. Sharpston koja smatra da članak 4. stavak 1. Direktive 2000/78 treba primjenjivati na precizan način te se ne može upotrijebiti za opravdanje opće iznimke za sve djelatnosti koje određeni zaposlenik potencijalno može obavljati (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-57" href="#t-57">57</a>
</span>). Međutim, kad je riječ o konkretnom slučaju u ovom predmetu, ne vidim kako bi osobu OP nošenje islamske marame za glavu na bilo koji način spriječilo da u potpunosti obavlja svoje zadatke kao pravnica zaposlena u općinskoj upravi. Odluka kojom se upućuje zahtjev za prethodnu odluku uostalom ne sadržava nikakvu naznaku u tom smislu. To vrijedi tim više jer u drugim belgijskim općinama iste zadatke obavljaju članovi osoblja kojima se ne nalaže nikakva zabrana u pogledu nošenja odjeće i to neovisno o tome jesu li u izravnom kontaktu s javnošću.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">92.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao četvrto, kad je riječ o uvjetu prema kojem cilj koji se nastoji postići treba biti legitiman i zahtjev proporcionalan, ako je nužno ispitati taj uvjet, s obzirom na prethodno navedeno, upućujem na svoju analizu iznesenu u točkama 62. do 64. i 76. ovog mišljenja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">93.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga smatram, ovisno o provjerama koje treba provesti sud koji uputio zahtjev, da odstupanje predviđeno člankom 4. stavkom 1. Direktive 2000/78 nije primjenjivo u ovom slučaju.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Zaključak</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">94.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S obzirom na prethodna razmatranja, predlažem Sudu da na pitanja koja je uputio tribunal du travail de Liège (Radni sud u Liègeu, Belgija) odgovori na sljedeći način:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-157" title="page-24">
      1. Članak 2. stavak 2. točku (a) Direktive Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja
    </p>
    <p class="C10Marge1" id="para-158" title="page-24">
      treba tumačiti na način da:
    </p>
    <p class="C10Marge1" id="para-159" title="page-25">
      odredba pravilnika o radu javnog tijela kojom se, u svrhu stvaranja potpuno neutralnog upravnog okruženja, članovima osoblja zabranjuje da nose bilo kakve vidljive simbole političkih, svjetonazorskih ili vjerskih uvjerenja na radnom mjestu ne dovodi, u pogledu članova osoblja koji žele ostvarivati svoju slobodu vjeroispovijesti i savjesti vidljivim nošenjem simbola ili odjeće s vjerskim značenjem, do izravne diskriminacije na temelju vjere ili uvjerenja u smislu te direktive ako se ta odredba primjenjuje općenito i bez razlike.
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-160" title="page-25">
      2. Članak 2. stavak 2. točku (b) Direktive 2000/78
    </p>
    <p class="C10Marge1" id="para-161" title="page-25">
      treba tumačiti na način da se:
    </p>
    <p class="C10Marge1" id="para-162" title="page-25">
      različito postupanje koje se neizravno temelji na vjeri ili uvjerenju i koje proizlazi iz odredbe pravilnika o radu javnog tijela kojom se članovima osoblja zabranjuje da na radnom mjestu nose bilo kakve vidljive simbole političkih, svjetonazorskih ili vjerskih uvjerenja, može opravdati voljom tog tijela da stvori potpuno neutralno upravno okruženje, pod uvjetom, kao prvo, da ta volja odgovara stvarnoj potrebi tog tijela, koju je dužno dokazati to tijelo, kao drugo, da se tim različitim postupanjem može osigurati pravilna primjena te volje i, kao treće, da je ta zabrana ograničena na ono što je strogo nužno.
    </p>
    <div/>
  <hr class="note"/>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-1" href="#c-1">1</a>
</span>) Izvorni jezik: francuski</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-2" href="#c-2">2</a>
</span>) SL 2000., L 303, str. 16. (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 5., svezak 1., str. 69. i ispravak SL 2020., L 63, str. 9.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-3" href="#c-3">3</a>
</span>) „Islamska marama za glavu”, koja se naziva i „islamsko pokrivalo za glavu” ili „hidžab”, podrazumijeva komad odjeće koji pokriva kosu, uši i vrat, a lice je otkriveno.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-4" href="#c-4">4</a>
</span>) Presude od 14. ožujka 2017., G4S Secure Solutions (C‑157/15, u daljnjem tekstu: presuda G4S Secure Solutions, EU:C:2017:203); od 14. ožujka 2017., Bougnaoui i ADDH (C‑188/15, u daljnjem tekstu: presuda Bougnaoui i ADDH, EU:C:2017:204); od 15. srpnja 2021., WABE i MH Müller Handel (C‑804/18 i C‑341/19, u daljnjem tekstu: presuda WABE i MH Müller Handel, EU:C:2021:594) i od 13. listopada 2022., S. C. R. L. (Odjeća s vjerskim značenjem) (C‑344/20, u daljnjem tekstu: presuda S. C. R. L., EU:C:2022:774)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-5" href="#c-5">5</a>
</span>) Sud je pojasnio da se, za potrebe primjene Direktive 2000/78, pojmovi „vjera” i „uvjerenja” analiziraju kao dva aspekta „jednog i jedinstvenog razloga diskriminacije” i da razlog diskriminacije na temelju „vjere ili uvjerenja” obuhvaća ne samo vjerska uvjerenja nego i svjetonazorska ili vjerska uvjerenja (presuda S. C. R. L., t. 26., 27. i 29. i navedena sudska praksa).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-6" href="#c-6">6</a>
</span>) Moniteur belge od 30. svibnja 2007., str. 29016.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-7" href="#c-7">7</a>
</span>) U glavi II., naslovljenoj „Opravdanje razlikovanja”, Općeg zakona za sprečavanje diskriminacije nalaze se članci 7. do 13.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-8" href="#c-8">8</a>
</span>) Prema tvrdnjama osobe OP, ona je imala izravan kontakt s javnošću samo prilikom osobnog zaprimanja ponuda, kad nije bila obvezna predaja u elektroničkom obliku, što je bilo rijetko, te prilikom povremenog predstavljanja Općine pred žalbenim tijelom Régiona wallonne (Valonska regija, Belgija) u pogledu građevinskih dozvola.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-9" href="#c-9">9</a>
</span>) Pod izrazom „simboli uvjerenja”, koji se često koristi u Belgiji, podrazumijeva se bilo koji predmet, slika, odjeća ili simbol koji pokazuje da osoba ima neko političko, svjetonazorsko ili vjersko uvjerenje.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-10" href="#c-10">10</a>
</span>) U odluci kojom se upućuje zahtjev za prethodnu odluku navodi se postojanje nepisanog pravila unutar općinske uprave koje je općeprihvaćeno i poštovano, na temelju kojeg članovi osoblja općine nikad ne smiju nositi simbole uvjerenja prilikom obavljanja svoje profesionalne djelatnosti.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-11" href="#c-11">11</a>
</span>) Na pravilo koje se tako predviđa tom izmijenjenom verzijom članka 9. Pravilnika o radu Općine u daljnjem će se tekstu ovog mišljenja upućivati izrazom „pravilo o kojem je riječ u glavnom postupku”.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-12" href="#c-12">12</a>
</span>) Ta se tužba temelji na Općem zakonu o sprečavanju diskriminacije i loiju du 10 mai 2007 tendant à lutter contre la discrimination entre les femmes et les hommes (Zakon od 10. svibnja 2007. o borbi protiv diskriminacije između žena i muškaraca) (Moniteur belge od 30. svibnja 2007., str. 29031.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-13" href="#c-13">13</a>
</span>) Za razlikovanje između isključive neutralnosti i uključive neutralnosti vidjeti točku 66. ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-14" href="#c-14">14</a>
</span>) Presuda od 1. kolovoza 2022., Vyriausioji tarnybinės etikos komisija (C‑184/20, EU:C:2022:601, t. 47. i navedena sudska praksa)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-15" href="#c-15">15</a>
</span>) Presuda od 2. ožujka 2023., Bursa Română de Mărfuri (C‑394/21, EU:C:2023:146, t. 60. i navedena sudska praksa)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-16" href="#c-16">16</a>
</span>) Presuda od 9. rujna 2021., Toplofikatsia Sofia i dr. (C‑208/20 i C‑256/20, EU:C:2021:719, t. 19.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-17" href="#c-17">17</a>
</span>) Rješenje od 3. srpnja 2014., Talasca (C‑19/14, EU:C:2014:2049, t. 22.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-18" href="#c-18">18</a>
</span>) Presuda WABE i MH Müller Handel, t. 58.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-19" href="#c-19">19</a>
</span>) Presuda WABE i MH Müller Handel, t. 45. i navedena sudska praksa</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-20" href="#c-20">20</a>
</span>) Presuda S. C. R. L., t. 48. do 50. i navedena sudska praksa</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-21" href="#c-21">21</a>
</span>) Vidjeti u tom smislu presudu od 7. rujna 2022., Cilevičs i dr. (C‑391/20, EU:C:2022:638, t. 83. i navedena sudska praksa).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-22" href="#c-22">22</a>
</span>) Mišljenje nezavisne odvjetnice J. Kokott u predmetu Stolična obština, rajon „Pančarevo” (C‑490/20, EU:C:2021:296, t. 71.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-23" href="#c-23">23</a>
</span>) Mišljenje nezavisnog odvjetnika N. Emilioua u predmetu Cilevičs i dr. (C‑391/20, EU:C:2022:166, t. 86.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-24" href="#c-24">24</a>
</span>) Mišljenje nezavisnog odvjetnika N. Emilioua u predmetu Cilevičs i dr. (C‑391/20, EU:C:2022:166, t. 86.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-25" href="#c-25">25</a>
</span>) Mišljenje nezavisne odvjetnice J. Kokott u predmetu Stolična obština, rajon „Pančarevo” (C‑490/20, EU:C:2021:296, t. 73.) i nezavisnog odvjetnika N. Emilioua u predmetu Cilevičs i dr. (C‑391/20, EU:C:2022:166, t. 87.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-26" href="#c-26">26</a>
</span>) Mišljenje nezavisne odvjetnice J. Kokott u predmetu Stolična obština, rajon „Pančarevo” (C‑490/20, EU:C:2021:296, t. 86.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-27" href="#c-27">27</a>
</span>) Vidjeti u tom smislu mišljenje nezavisne odvjetnice J. Kokott u predmetu G4S Secure Solutions (C‑157/15, EU:C:2016:382, t. 32.) i nezavisnog odvjetnika N. Emilioua u predmetu Cilevičs i dr. (C‑391/20, EU:C:2022:166, t. 83.). Vidjeti po analogiji i presudu od 15. srpnja 2021., Ministrstvo za obrambo (C‑742/19, EU:C:2021:597, t. 43. do 45.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-28" href="#c-28">28</a>
</span>) U tom je predmetu tužiteljici, vjernici muslimanske vjeroispovijesti, privatno poduzeće kod kojeg je bila zaposlena otkazalo ugovor o radu jer nije htjela odustati od nošenja islamske marame za glavu tijekom radnog vremena, čime je povrijedila odredbu internog pravilnika poduzeća u skladu s kojom je „radnicima na radnom mjestu zabranjeno nositi vidljive simbole svojih političkih, filozofskih ili vjerskih uvjerenja odnosno vršenje svih obreda koji iz njih proizlaze”.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-29" href="#c-29">29</a>
</span>) Presuda G4S Secure Solutions, t. 30. i 32.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-30" href="#c-30">30</a>
</span>) Presuda WABE i MH Müller Handel, t. 52. i presuda S. C. R. L., t. 33. i 34. Prva od tih dviju presuda odnosi se, među ostalim, na Službene upute poduzetnika koji upravlja dječjim vrtićima, na temelju kojih se zaposlenicima zabranjuje da na radnom mjestu u odnosima s roditeljima, djecom i trećim osobama nose bilo kakve vidljive simbole svojih političkih, svjetonazorskih ili vjerskih uvjerenja. Druga se presuda odnosi na odredbu pravilnika o radu privatnog poduzeća kojom se radnicima zabranjuje da govorom, odijevanjem ili na bilo koji drugi način izraze svoja vjerska, svjetonazorska ili politička uvjerenja, kakva god ona bila.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-31" href="#c-31">31</a>
</span>) Presuda WABE i MH Müller Handel, t. 53.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-32" href="#c-32">32</a>
</span>) Presuda WABE i MH Müller Handel, t. 72. i 73. i presuda S. C. R. L., t. 31.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-33" href="#c-33">33</a>
</span>) Presuda S. C. R. L., t. 37. i navedena sudska praksa</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-34" href="#c-34">34</a>
</span>) Mišljenje nezavisne odvjetnice E. Sharpston u predmetu Bougnaoui i ADDH (C‑188/15, EU:C:2016:553, t. 110.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-35" href="#c-35">35</a>
</span>) Presuda G4S Secure Solutions, t. 34. i presuda WABE i MH Müller Handel, t. 59.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-36" href="#c-36">36</a>
</span>) Vidjeti u tom smislu presudu WABE i MH Müller Handel, t. 61. i 62.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-37" href="#c-37">37</a>
</span>) Presuda G4S Secure Solutions, t. 36.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-38" href="#c-38">38</a>
</span>) Presuda od 2. veljače 2023., Freikirche der Siebenten‑Tags‑Adventisten in Deutschland (C‑372/21, EU:C:2023:59, t. 38. i navedena sudska praksa)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-39" href="#c-39">39</a>
</span>) U Direktivi 2000/78 nije definiran taj pojam za potrebe njezina članka 2. stavka 2. točke (b) podtočke i.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-40" href="#c-40">40</a>
</span>) U svojim se pisanim i usmenim očitovanjima Općina poziva i na načelo nepristranosti. S etimološkog stajališta pojam „neutralnost” odražava stanje osobe ili subjekta koji se suzdržava od odabira i povlači iz situacije, dok pojam „nepristranost” podrazumijeva donošenje odluke a da se pritom ne pokaže nikakva osobna sklonost. Ne vjerujem ipak da za potrebe ovog predmeta treba strogo razlikovati ta dva pojma. Načelo neutralnosti, koje se ističe u ovom slučaju, čini mi se neodvojivo povezano s načelom nepristranosti jer se njime jamči nepristranost tijela javne vlasti.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-41" href="#c-41">41</a>
</span>) U obrazloženju izmjene Pravilnika o radu Općine navodi se, među ostalim: „načelo prema kojem su članovi osoblja općinske uprave dužni suzdržati se od iskazivanja ideoloških, vjerskih i svjetonazorskih uvjerenja nošenjem vanjskih simbola održava […] želju da se podupre temeljna vrijednost neutralnosti javne službe te tijelo, među različitim oblicima načela neutralnosti, nastoji prilikom uređenja svojih službi promicati potpuno neutralan upravni prostor”.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-42" href="#c-42">42</a>
</span>) Presuda G4S Secure Solutions, t. 38., presuda WABE i MH Müller Handel, t. 63. i presuda S. C. R. L., t. 39.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-43" href="#c-43">43</a>
</span>) Kao što to nezavisna odvjetnica J. Kokott navodi u svojem mišljenju u predmetu G4S Secure Solutions (C‑157/15, EU:C:2016:382, t. 81.), ta sloboda uključuje i to da „poduzetnik načelno smije određivati na koji se način i pod kojim uvjetima organiziraju i obavljaju poslovi u poduzeću te u kojem će obliku nuditi svoje proizvode i usluge”.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-44" href="#c-44">44</a>
</span>) Presuda Conseila d’État (Državno vijeće) br. 223.042 od 27. ožujka 2013., t. VI.2.6.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-45" href="#c-45">45</a>
</span>) Presuda S. C. R. L., t. 40. i navedena sudska praksa. U tom se pogledu slažem s pojašnjenjem koje je Sud iznio u točki 41. te presude, prema kojem „[t]o tumačenje proizlazi iz nastojanja da se načelno potakne tolerancija i poštovanje kao i prihvaćanje veće razine različitosti i da se izbjegne zlouporaba politike neutralnosti unutar poduzeća na štetu radnika koji poštuju vjerska pravila koja traže nošenje određene odjeće”.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-46" href="#c-46">46</a>
</span>) Vidjeti bilješku 41. ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-47" href="#c-47">47</a>
</span>) Općina tako upućuje na „samu strukturu prostorija” koja podrazumijeva da se članovi osoblja u bilo kojem trenutku mogu susresti s nekim građaninom i na činjenicu da „funkcija neutralnosti izgleda koja se nalaže svim članovima osoblja nije samo pružanje primjera u pogledu stajališta koje treba zauzeti prema javnosti, nego i jamstva u pogledu dobrog funkcioniranja službe i načina da se izbjegnu napetosti između članova osoblja”.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-48" href="#c-48">48</a>
</span>) Vidjeti u tom pogledu članak 10. stavak 1. Direktive 2000/78 kojim se predviđa da „[d]ržave članice poduzimaju potrebne mjere u skladu sa svojim nacionalnim pravosudnim sustavima, kojima osiguravaju da je teret dokaza da nije bilo povrede načela jednakog postupanja na strani tuženika, u slučajevima kada osobe koje smatraju da im je nanesena nepravda, jer na njih nije primijenjeno načelo jednakog postupanja, iznesu pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, činjenice iz kojih se može pretpostaviti da je došlo do izravne ili neizravne diskriminacije”.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-49" href="#c-49">49</a>
</span>) Presuda WABE i MH Müller Handel, t. 68. i navedena sudska praksa</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-50" href="#c-50">50</a>
</span>) Presuda WABE i MH Müller Handel, t. 68. i navedena sudska praksa</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-51" href="#c-51">51</a>
</span>) Vidjeti točku 40. ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-52" href="#c-52">52</a>
</span>) Presuda od 12. siječnja 2023., TP (Audiovizualni montažer za javnu televiziju) (C‑356/21, EU:C:2023:9, t. 71. i navedena sudska praksa)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-53" href="#c-53">53</a>
</span>) Presuda od 7. studenoga 2019., Cafaro (C‑396/18, EU:C:2019:929, t. 44.) Ovlašćujuće pravilo treba biti dovoljno jasno kako bi se zajamčilo da se mjerom o kojoj je riječ poštuju zahtjevi navedeni u članku 2. stavku 5. Direktive 2000/78 (presuda od 13. rujna 2011., Prigge i dr., C‑447/09, EU:C:2011:573, t. 61.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-54" href="#c-54">54</a>
</span>) Presuda od 15. srpnja 2021., Tartu Vangla (C‑795/19, EU:C:2021:606, t. 33. i navedena sudska praksa)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-55" href="#c-55">55</a>
</span>) Presuda Bougnaoui i ADDH, t. 37. i navedena sudska praksa</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-56" href="#c-56">56</a>
</span>) Presuda Bougnaoui i ADDH, t. 40.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-57" href="#c-57">57</a>
</span>) Mišljenje nezavisne odvjetnice E. Sharpston u predmetu Bougnaoui i ADDH (C‑188/15, EU:C:2016:553, t. 95.)</p>
</body>
</html>
