EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 27.10.2026.
COM(2026) 1037 final
2026/0340(COD)
Prijedlog
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o digitalizaciji upravljanja predmetima u području vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije te o izmjeni uredaba (EU) 2018/1726, (EU) 2018/1860, (EU) 2019/817 i (EU) 2019/818 Europskog parlamenta i Vijeća
{SEC(2026) 1037 final} - {SWD(2026) 1037 final} - {SWD(2026) 1038 final} - {SWD(2026) 1039 final}
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
•Razlozi i ciljevi prijedloga
Funkcioniranje i održivost europskog sustava migracija i azila ovise o sveobuhvatnom sustavu za dugoročno upravljanje migracijama. Učinkovito vraćanje državljana trećih zemalja koji nemaju pravo boravka u Europskoj uniji („EU” ili „Unija”) neophodno je za integritet europskog sustava.
U okviru novog pristupa migracijama predstavljenog u Europskoj strategiji za azil i migracije 1(1) EU je utvrdio čvrsta i suvremenija pravila o vraćanju. Novom Uredbom o vraćanju 2(2) jača se zajednički pristup vraćanju učinkovitijim postupcima, pojačanom suradnjom među državama članicama i s trećim zemljama te alatima za potporu provedbi vraćanja. Pojednostavnjenje i automatizacija postupaka vraćanja mogu dodatno doprinijeti smanjenju administrativnog i radnog opterećenja nacionalnih tijela, što dovodi do pojednostavnjenja i povećanja učinkovitosti sustava vraćanja. Uredba o vraćanju usko je povezana s pravilima iz pakta o migracijama i azilu, kojima se uklanjaju nedostaci u postupcima azila i vraćanja, među ostalim putem postupaka na vanjskim granicama, te jača suradnja među različitim tijelima, unutar država članica i među njima, s agencijama Europske unije i trećim zemljama.
EU je ostvario napredak u povećanju učinkovitosti vraćanja. Države članice su 2025. izdale 487 285 naloga za napuštanje zemlje, a vraćeno je 136 665 državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom, što odgovara stopi vraćanja od 28 %. Iako ta stopa vraćanja pokazuje očito poboljšanje u odnosu na 2024. (stopa vraćanja od 24 %), potrebno je postići dodatan znatni napredak kako bi se osiguralo učinkovito vraćanje svih državljana trećih zemalja kojima je naloženo da napuste zemlju.
U tom kontekstu Komisija predstavljanjem ove nove inicijative za uspostavu zajedničke digitalne mrežne okosnice koja povezuje relevantna tijela, postupke i alate poduzima dodatne korake kako bi vraćanja bila još djelotvornija. Osim toga, uz ovu inicijativu Komisija predlaže i reviziju mandata Frontexa kako bi se znatno ojačala njegova uloga aktera Unije u zajedničkom sustavu vraćanja. Zajedno s novom Uredbom o vraćanju, te inicijative potvrđuju ambiciozan cilj EU-a da se zajamče brza i djelotvorna vraćanja kao sastavni dio dobro vođenog migracijskog sustava EU-a.
Digitalizacija je važan alat u paketu instrumenata EU-a za povećanje djelotvornosti vraćanja, potporu provedbi novog zajedničkog sustava EU-a za vraćanje uspostavljenog Uredbom o vraćanju i smanjenje administrativnog opterećenja. Budući da omogućuju učinkovitije postupke i koordinaciju te pouzdanije prikupljanje podataka, digitalni sustavi ključni su za djelotvorno osmišljavanje, provedbu i praćenje migracijske politike i pravila. Oni doprinose uspostavi modernih, sigurnih i učinkovitih alata za poboljšanje kvalitete, dosljednosti i pravodobnosti donošenja odluka o vraćanju te za poboljšanje provedbe. Digitalizacija će pomoći u osiguravanju dostupnosti informacija gdje god i kad god su potrebne, automatizaciji postupaka, smanjenju opsega ručnog rada i administrativnog opterećenja, olakšavanju suradnje među tijelima te poboljšanju praćenja i provedbe vraćanja. Digitalizacija upravljanja predmetima u području vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije stoga uvelike doprinosi EU-ovu zajedničkom sustavu vraćanja jer dopunjuje ojačanu operativnu ulogu Frontexa u području vraćanja i pomaže EU-u da svoje ambiciozne ciljeve pretvori u koordiniranije, učinkovitije i djelotvornije mjere.
Unatoč znatnim mjerama koje su posljednjih godina poduzete na nacionalnoj razini i razini EU-a, digitalno okruženje za upravljanje predmetima vraćanja i dalje je fragmentirano, uz velike razlike u stupnju razvoja, dostupnosti podataka, funkcionalnostima i interoperabilnosti te ograničenu razmjenu podataka. Prvo, informacije potrebne za učinkovitu provedbu vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije nisu lako dostupne svim relevantnim tijelima. Dostupni podaci potrebni za brzu provedbu tih postupaka ne razmjenjuju se u dovoljnoj mjeri i nisu dovoljno dostupni unutar iste države članice, među državama članicama (i između država članica i Frontexa) te između država članica (ili Frontexa) i trećih zemalja. Drugo, tijela nadležna za migracije prekomjerno su administrativno opterećena. Treće, potrebni su detaljniji i brže dostupni statistički podaci o vraćanju, ponovnom prihvatu i reintegraciji.
Tri su glavna uzroka tih problema. Prvo, upravljanje predmetima u području vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije i dalje nije dovoljno digitalizirano i ujednačeno na razini EU-a. Nacionalni sustavi vraćanja uvelike se razlikuju kad je riječ o dostupnosti, funkcionalnostima i interoperabilnosti te često nisu povezani s postojećim alatima EU-a za ponovni prihvat i reintegraciju. Slično tomu, upravljanje je fragmentirano jer su odgovornosti podijeljene među državama članicama, agencijama EU-a i partnerima iz trećih zemalja, što dovodi do nedosljednih standarda, složenih mehanizama zaštite podataka i ovisnosti o vanjskom financiranju i suradnji. Drugo, čak i u slučajevima kad su digitalni sustavi za upravljanje predmetima uspostavljeni i integrirani, funkcionalnosti tih sustava često su neprimjerene. Ključne značajke kao što su prilagodba rokova ili automatsko praćenje odluka o vraćanju rijetko se provode. Tehnička ograničenja, kao što su nepovezanost sa Schengenskim informacijskim sustavom ili nepostojanje jedinstvenog identifikatora za vraćenike, mogu dovesti do udvostručavanja predmeta i nepouzdanih statističkih podataka. Treće, nepostojanje dovoljno jasnih pravnih osnova za razmjenu podataka i razvoj IT sustava ograničava upotrebu postojećih IT sustava i sprečava razvoj novih.
U tom je kontekstu cilj ovog Prijedloga poduprijeti djelotvorniju i učinkovitiju provedbu pravila o vraćanju, ponovnom prihvatu i reintegraciji državljana trećih zemalja koji nezakonito borave u Uniji utvrđenih u Uredbi o vraćanju te doprinijeti provedbi novog pristupa migracijama. Osiguravanjem digitalnih rješenja potrebnih za potporu provedbi novih zajedničkih pravila Prijedlog će pridonijeti povećanju učinkovitosti i operativnosti u praksi zajedničkog sustava vraćanja utvrđivanjem jednostavnijih i automatiziranijih radnih postupaka kojima se smanjuje administrativno opterećenje. To bi dugoročno bio prvi korak prema sveobuhvatnom, integriranom i digitaliziranom sustavu EU-a za upravljanje migracijama, koji bi nadilazio postupke vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije i mogao obuhvaćati druge migracijske postupke kao što je postupak azila.
Cilj je ove inicijative poboljšati razmjenu podataka među nadležnim tijelima, u skladu s pravilima o zaštiti podataka, kako bi se osigurala dostupnost informacija potrebnih za provedbu i praćenje postupaka vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije, znatno smanjiti administrativno opterećenje i radno opterećenje nacionalnih tijela, provesti daljnju digitalizaciju postupaka vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije te otkloniti nedostatke u funkcionalnostima postojećih IT sustava kako bi postupci i zahtjevi za izvješćivanje bili digitaliziraniji, jednostavniji i automatiziraniji te poboljšati prikupljanje podataka radi omogućivanja automatizirane izrade točnijih i detaljnijih statističkih podataka i njihove pravodobne dostupnosti.
•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području
U političkim smjernicama predsjednice von der Leyen (2024. – 2029.) najavljen je novi zajednički pristup vraćanju, i to na temelju novog zakonodavnog okvira za ubrzavanje i pojednostavnjenje postupka, osiguravanje dostojanstvenog vraćanja, digitalizaciju upravljanja predmetima i uzajamno priznavanje odluka o vraćanju u cijeloj Europi 3(3). U paktu o migracijama i azilu poziva se na potpuno iskorištavanje potencijala digitalnih sustava za učinkovitije postupke u području migracija.
U Strategiji EU-a za dobrovoljni povratak i reintegraciju 4(4) i Operativnoj strategiji za učinkovitija vraćanje koordinatora EU-a za vraćanja 5(5) istaknuta je važnost iskorištavanja punog potencijala digitalnih sustava za poboljšanje učinkovitosti. To je istaknuto i u Programu rada Komisije za 2025. 6(6), a u Programu rada Komisije za 2026. 7(7) navodi se da će se digitalizacijom postupka vraćanja nastaviti raditi na modernizaciji zajedničkog europskog sustava vraćanja te da ta inicijativa ima izraženu dimenziju pojednostavnjenja. U dugoročnoj Europskoj strategiji upravljanja azilom i migracijama ponovno je istaknuto da će razvoj digitalnih sustava za upravljanje predmetima u području vraćanja, reintegracije i ponovnog prihvata dodatno doprinijeti smanjenju administrativnog opterećenja nacionalnih tijela, pojednostavnjenju i automatizaciji postupaka.
U Uredbi o vraćanju utvrđuje se da su digitalni sustavi za upravljanje postupcima vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije jedna od sastavnica zajedničkog sustava vraćanja 8(8) jer su digitalni sustavi ključni za potporu djelotvornoj provedbi pravila o vraćanju, među ostalim kako bi se omogućile digitalne značajke koje podupiru obvezno uzajamno priznavanje odluka o vraćanju. Uredbom o vraćanju utvrđuju se jasne pravne osnove za razmjenu i prijenos podataka potrebnih za provedbu postupaka vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije, u skladu s primjenjivim pravilima o zaštiti podataka, ali se ne razmatraju tehnička sredstva s pomoću kojih bi se takvi podaci trebali razmjenjivati i prenositi. Detaljnim utvrđivanjem tih tehničkih sredstava pridonijet će se osiguravanju operativnosti odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera te usklađenosti s njima.
Komisija istodobno predstavlja prijedlog o preispitivanju mandata Frontexa kako bi se ujedno proširila njegova uloga aktera Unije u zajedničkom sustavu vraćanja. Revidiranim mandatom toj će se agenciji povjeriti potrebne odgovornosti i kapaciteti za doprinos digitalizaciji postupaka vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije, čime će se stvoriti sinergije s ovim Prijedlogom i pomoći u uspostavi zajedničke digitalne okosnice potrebne za integriraniji, učinkovitiji i djelotvorniji sustav vraćanja u cijeloj Uniji.
•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije
Prijedlog je u skladu sa širim ciljem EU-a da se iznađu i promiču europska rješenja u digitalnom dobu, pojednostave postupci i smanji administrativno opterećenje relevantnih nacionalnih tijela i tijela EU-a. Prema potrebi, za funkcionalnosti novouspostavljenih sustava trebali bi se upotrebljavati sustavi umjetne inteligencije, u skladu s Uredbom (EU) 2024/1689 Europskog parlamenta i Vijeća 9(9).
2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST
•Pravna osnova
Pravna osnova EU-a za djelovanje utvrđena je člankom 79. stavkom 2. točkom (c) Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”). Tim se člankom Europski parlament i Vijeće ovlašćuju za donošenje mjera u području nezakonite imigracije i neovlaštenog boravka, što uključuje udaljavanje i repatrijaciju osoba s neovlaštenim boravkom. Jedan je od načina za ostvarivanje tog cilja razvoj i provedba učinkovitih digitalnih sustava za upravljanje predmetima u području vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije.
Osim toga, Prijedlog se temelji na članku 77. stavku 2. točkama (b) i (d) UFEU-a kako bi se omogućila ciljana izmjena Uredbe (EU) 2019/817 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. 10(10). Člankom 77. stavkom 2. točkama (b) i (d) UFEU-a Europski parlament i Vijeće ovlašćuju se za donošenje mjera koje se odnose na kontrole kojima podliježu osobe koje prelaze vanjske granice i bilo kakvih mjera koje su potrebne za postupnu uspostavu integriranog sustava upravljanja vanjskim granicama.
•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)
Utvrđeni problemi ne mogu se učinkovito riješiti na nacionalnoj razini. S obzirom na razmjere fragmentiranosti trenutačnog digitalnog okruženja, bez koordinacije na razini EU-a i odgovarajućeg pravnog okvira EU-a države članice nastavit će razvijati izolirane sustave, što će dovesti do neučinkovitosti, neujednačene digitalizacije i većih troškova. To bi otežalo provedbu zajedničkih pravila o vraćanju, uključujući novu Uredbu o vraćanju, što bi dovelo do neoptimalnih razina vraćanja. To bi utjecalo i na pravilno funkcioniranje pravila iz pakta o migracijama i azilu te na schengensko područje.
Intervencija na razini EU-a nužna je za osiguravanje međusobne povezanosti relevantnih IT sustava u svim državama članicama, među ostalim iskorištavanjem informacijskih sustava EU-a, dosljednom razmjenom podataka i operativnom učinkovitošću u svim državama članicama. Samo se koordiniranim pristupom na razini EU-a mogu na dosljedan način riješiti složeni prekogranični problemi s kojima se države članice trenutačno suočavaju, kao što je, na primjer, nedovoljna razmjena podataka.
•Proporcionalnost
Kako bi se riješili utvrđeni problemi, u Prijedlogu se predviđa rješenje koje se temelji na djelomično decentraliziranom pristupu, koji će se temeljiti na postojećim sustavima na nacionalnoj razini i razini EU-a.
Kad je riječ o upravljanju predmetima vraćanja, to će rješenje državama članicama omogućiti fleksibilnost, u smislu da će svoje sustave za upravljanje predmetima vraćanja („nacionalni RECAMAS”) moći temeljiti na dokumentu s opisom i specifikacijama koje je razvio Frontex („model RECAMAS-a”) ili na referentnom implementacijskom IT rješenju koje se sastoji od nekoliko digitalnih modula koje je razvio Frontex i koji se temelje na modelu RECAMAS-a („Frontexov RECAMAS”), ili na kombinaciji ta dva pristupa. Taj će pristup omogućiti državama članicama da iskoriste prethodna ulaganja, a ujedno će osigurati konvergenciju prema zajedničkom okviru.
Sustavi za upravljanje predmetima u području ponovnog prihvata („iRCMS”) i reintegracije („RIAT”) pružit će se na razini EU-a.
Prijedlog se oslanja na postojeće sustave i djelomično decentralizirani pristup te stoga ne prelazi ono što je potrebno za rješavanje utvrđenih problema.
•Odabir instrumenta
Uredba je najprikladniji instrument za postizanje željenih ciljeva politike s obzirom na cilj da se uspostavi novi integrirani digitalni sustav za upravljanje predmetima i na nacionalnoj razini i na razini EU-a.
Uredbe su obvezujuće, izravno se primjenjuju u svim državama članicama i osiguravaju ujednačena pravila u cijelom EU-u. Postojeći problemi fragmentiranosti i nedosljednosti u vezi s digitalnim upravljanjem postupcima vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije u velikoj su mjeri uzrokovani različitim nacionalnim pristupima. Stoga se ti problemi mogu najbolje riješiti uredbom.
3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA
•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva
Nije primjenjivo.
•Savjetovanja s dionicima
U 2025. proveden je temeljit i opsežan postupak savjetovanja sa svim relevantnim dionicima.
Razgovori su održani s nacionalnim tijelima iz država članica EU-a i zemalja pridruženih Schengenu, relevantnim agencijama i institucijama EU-a (eu-LISA, Frontex, Europski nadzornik za zaštitu podataka) te organizacijama civilnog društva, međunarodnim organizacijama, akademskom zajednicom i partnerima u reintegraciji.
Provedene su tri različite pisane ankete koje su obuhvaćale tri vrste dionika (tj. nacionalna tijela država članica EU-a i zemalja pridruženih Schengenu, organizacije civilnog društva i međunarodne organizacije).
Objavljen je poziv na očitovanje, a povratne informacije mogle su se dostaviti od 7. studenog 2025. do 5. prosinca 2025. Primljeno je 11 odgovora od sedam građana EU-a, jedne međunarodne organizacije, jedne nevladine organizacije, jedne strukovne organizacije i jednog poduzeća.
Dana 30. rujna 2025. održana je radionica s predstavnicima država članica, zemalja pridruženih Schengenu i Komisije.
Komisija je 9. prosinca 2025. održala sastanak dionika s predstavnicima država članica, zemalja pridruženih Schengenu i Frontexa.
•Prikupljanje i primjena stručnog znanja
Nije primjenjivo.
•Procjena učinka
Prijedlogu je priložena procjena učinka.
•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa
Nije primjenjivo.
•Temeljna prava
U okviru procjene učinka procijenjen je učinak predloženih mjera na temeljna prava. Utvrđeno je da je Prijedlog u skladu s temeljnim pravima.
Mogu postojati rizici ako upravljanje različitim IT sustavima nije dovoljno jasno definirano, što otežava utvrđivanje uloga i odgovornosti različitih izvršitelja i voditelja obrade podataka te primjenjivih pravila o zaštiti podataka. Ti su rizici ublaženi utvrđivanjem jasnih odredaba o upravljanju sustavima i odgovarajućim primjenjivim pravilima. Uloge i odgovornosti u skladu s pravilima o zaštiti podataka jasno će se dodijeliti (tj. tko je voditelj, a tko izvršitelj obrade).
Osigurana je usklađenost institucija, tijela, ureda i agencija EU-a s Općom uredbom o zaštiti podataka i Uredbom o zaštiti podataka. U Prijedlogu je predviđeno nekoliko zaštitnih mjera, uključujući šifriranje, kontrole pristupa i evidentiranje revizija.
4.UTJECAJ NA PRORAČUN
Kako je detaljno opisano u priloženom izvještaj o financijskim i digitalnim aspektima zakonodavnog prijedloga, ulaganja potrebna na razini EU-a i razini država članica u skladu su s predloženim višegodišnjim financijskim okvirom (VFO) za razdoblje 2028. – 2034. i mogla bi se financirati tijekom VFO-a za razdoblje 2028. – 2034.
Kako bi razvile i poboljšale svoje nacionalne RECAMAS-e, države članice moći će iskoristiti sredstva dodijeljena u okviru njihovih nacionalnih programa u skladu s Prijedlogom uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uvođenju potpore Unije za azil, migracije i integraciju za razdoblje 2028. – 2034. 11(11).
Razvoj i održavanje Frontexova RECAMAS-a, iRCMS-a, RIAT-a i sigurnog komunikacijskog kanala („komunikacijski portal”) financirat će se iz proračuna EU-a.
5.DRUGI ELEMENTI
•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja
Zakonodavni prijedlog sadržava odredbe o praćenju i evaluaciji na temelju sljedećih pokazatelja.
Specifični cilj br. 1: poboljšanje razmjene podataka
•broj skupova podataka o predmetima vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije koje su zatražile države članice i koji su stavljeni na raspolaganje drugim državama članicama u primjenjivim rokovima utvrđenima u Uredbi o vraćanju,
•broj zahtjeva za ponovni prihvat obrađenih putem iRCMS-a.
Specifični cilj br. 2: digitalizacija, automatizacija i pojednostavnjenje postupaka vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije
•broj uspostavljenih nacionalnih RECAMAS-a,
•broj država članica koje koriste Frontexov RECAMAS ili njegove dijelove,
•broj nacionalnih RECAMAS-a u koje su integrirani iRCMS i RIAT,
•broj nacionalnih RECAMAS-a koji su povezani s europskim portalom za pretraživanje („ESP”), središnjim repozitorijem podataka za izvješćivanje i statistiku („CRRS”) i Schengenskim informacijskim sustavom („SIS”),
•broj nacionalnih RECAMAS-a koji su povezani s komunikacijskim portalom,
•broj pojednostavnjenih ili automatiziranih potpostupaka,
•prosječno trajanje obrade po predmetu vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije,
•broj članova osoblja osposobljenih za nove postupke i IT sustave.
Specifični cilj br. 3: omogućivanje izrade točnih statističkih podataka
•broj automatski izrađenih skupova statističkih podataka (u skladu s Uredbom o vraćanju),
•broj skupova statističkih podataka (u skladu s Uredbom o vraćanju) dostavljenih u primjenjivim rokovima utvrđenima u Uredbi o vraćanju.
Primjena novih pravila pratit će se i u okviru mehanizma evaluacije i praćenja schengenske pravne stečevine.
•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga
Prvo poglavlje odnosi se na opće odredbe (članci od 1. do 6.). U tom se poglavlju utvrđuju predmet Uredbe (članak 1.) i relevantne definicije (članak 2.). Utvrđuju se IT arhitektura koja se sastoji od nekoliko digitalnih komponenti (članak 3.) te ciljevi digitalizacije upravljanja predmetima u području vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije (članak 4.). U njemu se pojašnjava uloga postojećih informacijskih sustava EU-a i komponenata interoperabilnosti (članak 5.) te drugih relevantnih nacionalnih informacijskih sustava (članak 6.).
Drugo poglavlje (članci od 7. do 14.) odnosi se na sustave za upravljanje predmetima te pitanja bilježenja (članak 7.), uvida (članak 8.) te ispravka i brisanja podataka (članak 9.). U tom se poglavlju utvrđuju zajedničke funkcionalne značajke koje bi tri buduća IT sustava za vraćanje, ponovni prihvat i reintegraciju trebala sadržavati (članak 10.) i posebne osnovne funkcionalne značajke koje bi svaki zasebni sustav trebao sadržavati: nacionalni sustav za upravljanje predmetima vraćanja („nacionalni RECAMAS”) (članak 11.), integrirani sustav EU-a za upravljanje predmetima ponovnog prihvata („iRCMS”) (članak 12.) i sustav EU-a za upravljanje predmetima reintegracije („RIAT”) (članak 13.). U njemu se uspostavlja komunikacijski kanal između tijela nadležnih za migracije („komunikacijski portal”) (članak 14.)
Treće poglavlje odnosi se na razvoj i rad sustava i odgovarajuće odgovornosti (članci od 15. do 26.). U tom se poglavlju definiraju uloge i odgovornosti za fazu razvoja (članak 15.) te se utvrđuje odgovarajuće upravljanje IT-om osnivanjem Odbora za upravljanje programom, u skladu s uobičajenom praksom pri razvoju drugih informacijskih sustava (članak 16.). Definiraju su uloge i odgovornosti za operativno upravljanje sustavima (članak 17.) te se uključuju posebne odredbe o sigurnosti podataka (članak 18.), vođenju evidencije (članak 19.), zadržavanju podataka (članak 20.), pravima ispitanika (članak 21.), statistici (članak 22.), odgovornosti za obradu osobnih podataka (članak 23.), osposobljavanju osoblja (članak 24.), potrebnoj suradnji između nacionalnih nadzornih tijela za zaštitu podataka i Europskog nadzornika za zaštitu podataka (članak 25.) i sankcijama za neusklađenost s Uredbom (članak 26.).
Četvrto poglavlje odnosi se na ciljane izmjene drugih pravnih akata Unije (članci od 27. do 30.), odnosno:
•Uredbe (EU) 2018/1726 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o Agenciji Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA) jer će se mandat agencije eu-LISA proširiti kako bi se pružila potpora Frontexu i uspostavio komunikacijski portal (članak 27.),
•Uredbe (EU) 2018/1860 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. studenoga 2018. o upotrebi Schengenskog informacijskog sustava za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (članak 28.),
•Uredbe (EU) 2019/817 i (EU) 2019/818 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a kako bi se osiguralo da se središnji repozitorij podataka za izvješćivanje i statistiku može povezati s nacionalnim sustavima te kako bi se omogućilo da se novouspostavljeni komunikacijski portal upotrebljava i za razmjenu informacija za potporu otklanjanju neusklađenosti u vezi s poveznicama koje je otkrio detektor višestrukih identiteta (članci 29. i 30.),
Peto poglavlje sadržava završne odredbe koje se odnose na pitanje troškova (članak 31.), obvezu država članica da obavijeste Komisiju o nadležnim tijelima (članak 32.) i predviđanje postupne primjenjivosti po sustavu i po državi članici kako bi se osigurao postupan početak rada (članak 33.). Uključuje odredbu o postupku odbora (članak 34.) te se u njemu uspostavlja Savjetodavna skupina koja će pružati određenu tehničku potporu Odboru za upravljanje programom (članak 35.). Uključuje obvezu država članica da osiguraju kontaktne točke (članak 36.) te se u njemu definiraju mjere praćenja i evaluacije (članak 37.). Uredba bi trebala stupiti na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije (članak 38.).
2026/0340 (COD)
Prijedlog
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o digitalizaciji upravljanja predmetima u području vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije te o izmjeni uredaba (EU) 2018/1726, (EU) 2018/1860, (EU) 2019/817 i (EU) 2019/818 Europskog parlamenta i Vijeća
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 77. stavak 2. točku (b) i točku (d) te članak 79. stavak 2. točku (c),
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 12(1),
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 13(2),
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,
Budući da:
(1)Održivost zajedničkog europskog sustava azila i dobro funkcioniranje schengenskog područja ovise o sposobnosti uspostave sveobuhvatnog sustava za dugoročno upravljanje migracijama. Djelotvorna politika vraćanja ključna je sastavnica vjerodostojnog sustava upravljanja migracijama.
(2)Cilj je pakta o migracijama i azilu uspostava takvog sustava koji se temelji na brzim i jasnim postupcima te bliskoj i umreženoj suradnji različitih tijela, unutar država članica i među njima, s agencijama Unije i s trećim zemljama. Zakonodavstvom u okviru pakta dobro se povezuju postupci azila i vraćanja kako bi se povećala učinkovitost i usklađenost sustava azila i migracija u cjelini.
(3)Uredbom (EU) 2026/2280 Europskog parlamenta i Vijeća 14 (3) o uspostavi zajedničkog sustava za vraćanje državljana trećih zemalja koji nezakonito borave u Uniji utvrđuju se digitalni sustavi za upravljanje vraćanjem, ponovnim prihvatom i reintegracijom državljana trećih zemalja kao ključne sastavnice zajedničkog sustava vraćanja.
(4)Komisija, Agencija Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde („eu-LISA”), osnovana Uredbom (EU) 2018/1726 Europskog parlamenta i Vijeća 15 (4), Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu („Frontex”), osnovana Uredbom (EU) 2019/1896 Europskog parlamenta i Vijeća 16 (5), Agencija Europske unije za azil, osnovana Uredbom (EU) 2021/2303 Europskog parlamenta i Vijeća 17 (6), i države članice uložile su znatna sredstva u razvoj i provedbu sustava informacijske tehnologije („IT”) u području upravljanja migracijama.
(5)Kad je riječ o upravljanju predmetima u području vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije, dostupnost, razina digitalizacije i funkcionalnosti IT sustava znatno se razlikuju među državama članicama. Postojeće IT sustave za vraćanje, ponovni prihvat i reintegraciju na nacionalnoj razini i razini Unije razvili su različiti dionici zasebno, što je dovelo do fragmentiranog digitalnog okruženja s ograničenim mogućnostima interoperabilnosti i razmjene podataka.
(6)Sadašnji pravni i operativni okvir ograničava učinkovitu razmjenu i upravljanje informacijama u cjelokupnom postupku vraćanja i dovodi do neučinkovitosti u postupcima vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije, kao i do administrativnog opterećenja. Stoga je potrebno uspostaviti dosljedan okvir za digitalne sustave u području vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije kako bi se doprinijelo uspostavi zajedničkog sustava Unije za vraćanje.
(7)Sve države članice trebale bi koristiti nacionalne sustave za upravljanje predmetima vraćanja („nacionalni RECAMAS”) kako bi se postupci vraćanja provodili sustavno i brzo. Kako bi se osigurala minimalna razina djelotvornosti i učinkovitosti, nacionalni RECAMAS trebao bi se temeljiti na dokumentu s opisom i specifikacijama koje je razvio Frontex („model RECAMAS-a”) ili na referentnom implementacijskom IT rješenju koje je razvio Frontex na temelju modela RECAMAS-a („Frontexov RECAMAS”), ili na kombinaciji modela RECAMAS-a i određenih digitalnih modula Frontexova RECAMAS-a. Države članice mogu razviti svoj nacionalni RECAMAS tako da u njega integriraju neke određene module Frontexova RECAMAS-a, kao što je aplikacija za komunikaciju s državljanima trećih zemalja koji podliježu postupku vraćanja. Države članice koje odluče uvesti Frontexov RECAMAS ili neke njegove module trebale bi ih integrirati u svoje digitalno okruženje i dodatno ih prilagoditi vlastitim potrebama. Frontexov RECAMAS trebao bi se državama članicama staviti na raspolaganje kao samostalan neprodukcijski IT sustav. Stoga Frontexov RECAMAS ne bi trebao funkcionirati u aktivnom produkcijskom okruženju niti sadržavati osobne podatke.
(8)Kako bi se olakšala brza i učinkovita suradnja s trećim zemljama i trećim stranama koje se nalaze u trećim zemljama u kontekstu postupaka ponovnog prihvata i reintegracije, u skladu s primjenjivim pravilima o međunarodnim prijenosima osobnih podataka i uz poštovanje temeljnih prava ispitanika, potrebno je na razini Unije uspostaviti integrirani sustav za upravljanje predmetima ponovnog prihvata („iRCMS”) i sustav Unije za upravljanje predmetima reintegracije („RIAT”). Ti bi sustavi trebali omogućiti sigurno upravljanje i razmjenu informacija potrebnih za identifikaciju državljana trećih zemalja, izdavanje putnih isprava, organizaciju operacija vraćanja te postupke reintegracije i pružanja pomoći nakon dolaska. Konkretno, iRCMS bi se trebao upotrebljavati za upravljanje postupcima ponovnog prihvata i za te potrebe može biti povezan s digitalnim sustavima trećih zemalja za upravljanje predmetima ponovnog prihvata. RIAT bi se trebao upotrebljavati za upravljanje postupcima reintegracije te bi trećim stranama nadležnima za pomoć pri reintegraciji trebao omogućiti uvid u relevantne podatke i njihovo bilježenje. Kako bi se osiguralo da ovlašteni korisnici učinkovito i neometano upotrebljavaju te sustave, bez potrebe za odjavom i prijavom pri pristupu različitim sustavima, iRCMS i RIAT trebali bi biti integrirani u nacionalni RECAMAS.
(9)Europski portal za pretraživanje (ESP), uspostavljen uredbama (EU) 2019/817 18 (7) i (EU) 2019/818 19 (8) Europskog parlamenta i Vijeća, olakšava pristup i pretraživanje informacijskih sustava EU-a iz članka 4. točke 15. Uredbe (EU) 2019/817 i iz članka 4. točke 15. Uredbe (EU) 2019/818 („informacijski sustavi EU-a”). ESP bi tijelima država članica i agencijama Unije trebao olakšati brz, neometan, učinkovit, sustavan i kontroliran pristup tim sustavima omogućivanjem istodobnog pretraživanja. Tijela država članica, kao što su tijela nadležna za migracije, i agencije Unije trebali bi upotrebljavati ESP za pretraživanje tih sustava kad je to potrebno za obavljanje njihovih zadaća u skladu s njihovim pravima pristupa na temelju pravnih instrumenata kojima se uređuju ti sustavi.
(10)Točni i pouzdani statistički podaci nužni su kako bi se osiguralo pravilno praćenje i ocjenjivanje učinkovitosti postupaka vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije. Središnji repozitorij podataka za izvješćivanje i statistiku („CRRS”) omogućuje izradu statističkih podataka iz informacijskih sustava EU-a. Budući da je CRRS statistički alat koji već postoji na razini Unije, bilo bi učinkovito, kako bi se izbjeglo udvostručavanje digitalnih alata, iskoristiti i taj alat za izradu točnih i pouzdanih statističkih podataka u području vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije. CRRS bi trebao moći izrađivati takve statističke podatke iz nacionalnih RECAMAS-a, iRCMS-a i RIAT-a pa bi ga stoga trebalo na odgovarajući način izmijeniti. Statistički podaci trebali bi biti dostupni nadležnim tijelima, Frontexu, agenciji eu-LISA i Komisiji u skladu s njihovim nadležnostima.
(11)U nekoliko država članica postojeći sustavi za upravljanje predmetima vraćanja povezani su s drugim relevantnim nacionalnim sustavima i bazama podataka, kao što su sustavi za upravljanje predmetima azila ili informacijski sustavi za potporu pravosudnim tijelima, koji sadržavaju podatke koji izravno ili neizravno podupiru upravljanje predmetima ponovnog prihvata i reintegracije vraćanja. U drugim su državama članicama sustavi za upravljanje predmetima vraćanja u razvoju. Stoga bi državama članicama trebalo omogućiti da održavaju i razviju te veze i osiguraju da je njihov nacionalni RECAMAS dizajniran tako da omogućuje povezivanje s drugim relevantnim nacionalnim sustavima, u skladu s nacionalnim pravom i uz poštovanje temeljnog prava na privatnost i zaštitu podataka.
(12)Nadležnim tijelima, drugim nacionalnim tijelima i Frontexu trebalo bi omogućiti da u sustavima za upravljanje predmetima vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije bilježe sve podatke, uključujući osobne podatke, koji su potrebni za učinkovitu provedbu tih postupaka. Podaci bi trebali biti ograničeni na ono što je nužno za učinkovito upravljanje predmetima vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije, a svako tijelo trebalo bi se pobrinuti da su podaci koje bilježi točni i ažurirani.
(13)Nadležna tijela, druga nacionalna tijela i Frontex trebali bi, na temelju anonimiziranih podataka, osigurati da se pružaju pouzdani i točni statistički podaci u području vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije.
(14)Svi postupci obrade osobnih podataka koji se provode na temelju ove Uredbe trebali bi biti u skladu s uredbama (EU) 2016/679 20 (9) i (EU) 2018/1725 21 (10) Europskog parlamenta i Vijeća, kako je primjenjivo.
(15)Nadležna tijela trebala bi imati izravan pristup samo onim podacima koje su zabilježila u nacionalnom RECAMAS-u, iRCMS-u i RIAT-u. Međutim, ako se u okviru upotrebe europskog portala za pretraživanje ili iRCMS-a ili RIAT-a utvrdi da isti državljanin treće zemlje podliježe višestrukim postupcima vraćanja u više država članica, svako nadležno tijelo koje je zabilježilo podatke o tom državljaninu treće zemlje trebalo bi, na zahtjev iz članka 36. Uredbe (EU) 2026/2280, drugom predmetnom nadležnom tijelu dostaviti zabilježene podatke o tom državljaninu treće zemlje za potrebe obrade predmeta. Ako je primjenjivo, zatraženi podaci trebali bi se razmjenjivati sigurnim komunikacijskim kanalom („komunikacijski portal”). Uz suglasnost nadležnog tijela koje je zabilježilo podatke, Frontex bi trebao moći ostvariti uvid u podatke zabilježene u nacionalnom RECAMAS-u, iRCMS-u i RIAT-u isključivo u svrhu u koju su ti podaci zabilježeni.
(16)Nadležna tijela i Frontex trebali bi biti obvezni i tehnički moći ispraviti i izbrisati netočne, nepotpune ili nezakonito zabilježene podatke koje su zabilježili. Kad je riječ o osobnim podacima, takva bi se obveza trebala provoditi u skladu s primjenjivim pravilima o zaštiti podataka. Ako nadležno tijelo ili Frontex uvide da je drugo nadležno tijelo zabilježilo činjenično netočne podatke, trebali bi što prije obavijestiti nadležno tijelo koje je zabilježilo podatke o toj netočnosti. Takve bi se informacije trebale prenositi preko komunikacijskog portala.
(17)Kako bi se osigurala minimalna razina učinkovitosti sustava za upravljanje predmetima vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije, trebalo bi utvrditi funkcionalne zahtjeve. Te bi funkcionalnosti trebale omogućiti dodjelu jedinstvenog identifikatora po predmetu i učinkovito upravljanje predmetima, uključujući automatsko otvaranje predmeta, provjeru identiteta i praćenje postupovnih statusa i rokova u stvarnom vremenu, dohvaćanje podataka iz Schengenskog informacijskog sustava, sigurnu razmjenu podataka s trećim zemljama i nadležnim tijelima, uz olakšavanje digitalne komunikacije s državljanima trećih zemalja, automatizaciju ključnih postupaka, kao što su pokretanje zahtjeva za ponovni prihvat, izdavanje odluka o vraćanju, izdavanje upozorenja u Schengenskom informacijskom sustavu i izradu europskog naloga za vraćanje u tom sustavu, upravljanje predmetima reintegracije uz potporu IT-a, uključujući financijsko upravljanje, osiguravanje kvalitete i praćenje uspješnosti programa pomoći te mehanizme za pritužbe i praćenje incidenata, operativne alate za rezervaciju letova, upravljanje putnim ispravama i logističku koordinaciju kako bi se olakšala praktična provedba operacija vraćanja, te analitičke sposobnosti za predviđanje fluktuacija u broju predmeta, izradu statističkih podataka za potrebe praćenja i osiguravanje transparentnosti u primjeni politika vraćanja. Ako se to smatra relevantnim u fazi razvoja, za funkcionalnosti sustava trebali bi se upotrebljavati sustavi umjetne inteligencije, u skladu s Uredbom (EU) 2024/1689 Europskog parlamenta i Vijeća 22 (11).
(18)Podaci potrebni za upravljanje predmetima vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije nisu uvijek dostupni u informacijskim sustavima EU-a, i to u slučajevima kad se ne mogu zabilježiti u tim sustavima, primjerice jer su neke kategorije podataka o dokazima prima facie o državljanstvu u postupcima ponovnog prihvata previše specifične da bi se mogle pohraniti u Eurodacu ili Schengenskom informacijskom sustavu ili zato jer još nisu zabilježeni u informacijskim sustavima EU-a ili su iz njih već izbrisani. U tim bi slučajevima, i prema potrebi, države članice trebale imati mogućnost brze i sigurne razmjene podataka potrebnih za upravljanje predmetima vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije. Jedinstvene kontaktne točke trebale bi koordinirati i olakšavati takve razmjene.
(19)Trebalo bi uspostaviti komunikacijski portal kako bi se jedinstvenim kontaktnim točkama država članica i agencijama Unije osigurala tehnička sredstva za brzu, sigurnu i učinkovitu razmjenu podataka potrebnih za upravljanje predmetima vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije kad takvi podaci nisu dostupni u relevantnim informacijskim sustavima EU-a. Komunikacijski portal trebao bi povezivati sve nacionalne RECAMAS-e i Frontex preko integrirane platforme za upravljanje vraćanjem („IRMA”), čime bi se olakšala učinkovita razmjena podataka. Države članice trebale bi upotrebljavati komunikacijski portal kad je razmjena takvih podataka potrebna za obavljanje njihovih zadaća i u skladu s njihovim pravima pristupa i primjenjivim pravilima o zaštiti podataka.
(20)Frontex bi se trebao oslanjati na vlastito stručno znanje te bi trebao nastaviti razvijati model RECAMAS-a. Kao čest korisnik postojećih sustava za upravljanje predmetima ponovnog prihvata i glavni korisnik RIAT-a, Frontex je u najboljem položaju da preuzme odgovornost za razvoj, tehničke nadogradnje i operativno upravljanje iRCMS-om i RIAT-om. Budući da će se sustavima za upravljanje predmetima vraćanja i dalje upravljati na nacionalnoj razini, države članice trebale bi imati odgovornost za razvoj, tehničke nadogradnje i operativno upravljanje nacionalnim RECAMAS-ima.
(21)Pri razvoju komunikacijskog portala prednost bi trebalo dati ponovnoj upotrebi postojećih digitalnih infrastruktura za razmjenu podataka među tijelima nadležnima za migracije koje dobro funkcioniraju jer bi se time omogućilo brže tehničko uvođenje portala i doprinijelo smanjenju njegovih financijskih troškova. Stoga se komunikacijski portal može temeljiti na postojećoj digitalnoj infrastrukturi koja je trenutačno u nadležnosti agencije eu-LISA, kao što je digitalna infrastruktura koja podupire sustave SIRENE ili DublinNet. Agencija eu-LISA stoga bi trebala preuzeti odgovornost za razvoj, tehničke nadogradnje i operativno upravljanje tim sigurnim komunikacijskim kanalom, kao i za praćenje rezultata istraživanja relevantnih za operativno upravljanje. Kako bi se ažurirao mandat agencije eu-LISA i kako bi se toj agenciji povjerila uloga tijela za potporu Frontexu u razvoju Frontexova RECAMAS-a, iRCMS-a i RIAT-a, Uredbu bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti.
(22)Digitalna razmjena informacija s trećim zemljama uključenima u postupke ponovnog prihvata doprinosi učinkovitijoj suradnji i olakšava pravodobnu obradu predmeta ponovnog prihvata. Ako su relevantnim aranžmanima s trećom zemljom predviđene takve digitalne razmjene, Frontex bi stoga na zahtjev Komisije trebao uspostaviti potrebne tehničke mehanizme kako bi se omogućio siguran prijenos predmetnih informacija. Takva bi suradnja trebala biti ograničena na informacije nužne za pojedinačni predmet ponovnog prihvata i u okviru nje treća zemlja ne bi trebala imati opći pristup iRCMS-u ni informacijama koje su u njemu zabilježene.
(23)Kako bi se osigurala učinkovita suradnja svih dionika i odgovarajuće upravljanje i koordinacija faze razvoja modela RECAMAS-a, Frontexova RECAMAS-a, iRCMS-a, RIAT-a i komunikacijskog portala, trebalo bi osnovati Odbor za upravljanje programom. Taj bi se odbor trebao sastojati od deset članova koje imenuju Upravni odbor Frontexa, Upravni odbor agencije eu-LISA, izvršni direktori Frontexa i agencije eu-LISA-e te Komisija. Odbor za upravljanje programom trebao bi se redovito sastajati do početka rada svih nacionalnih RECAMAS-a, iRCMS-a, RIAT-a i komunikacijskog portala. Odbor za upravljanje programom trebao bi se nastaviti sastajati nakon početka rada tih sustava. Odbor za upravljanje programom trebao bi redovito izrađivati izvješća i podnositi ih Upravnom odboru Frontexa i Upravnom odboru agencije eu-LISA.
(24)Potrebno je zajamčiti visoku razinu sigurnosti za nacionalne RECAMAS-e, iRCMS, RIAT i komunikacijski portal jer se u okviru njih obrađuju osjetljivi operativni i osobni podaci te bi kompromitiranje njihove sigurnosti moglo ugroziti prava, sigurnost i privatnost pojedinaca. Iznimno je važno i očuvati povjerljivost, cjelovitost i dostupnost informacija koje se razmjenjuju između država članica, Frontexa i agencije eu-LISA kako bi se zadržalo povjerenje i održavalo učinkovito funkcioniranje suradnje u upravljanju vraćanjem. Stoga bi države članice, Frontex i agencija eu-LISA trebali zajamčiti visoku razinu sigurnosti podataka za sustave za koje su nadležni. U tu bi svrhu države članice, Frontex i agencija eu-LISA trebali provesti tehničke i organizacijske mjere za zaštitu osobnih podataka i drugih podataka koji se obrađuju u tim sustavima od slučajnog ili nezakonitog uništenja, gubitka ili izmjene tih podataka, njihova neovlaštenog otkrivanja ili pristupa njima. Tim bi mjerama posebice trebalo osigurati fizičku zaštitu, kontrolu pristupa, kontrolu pohrane, kontrolu korisnika, kontrolu pristupa podacima, kontrolu komunikacije, kontrolu bilježenja podataka, kontrolu prijenosa, oporavak, pouzdanost, cjelovitost i samoreviziju, uključujući automatsko otkrivanje, u roku od 24 sata, relevantnih događaja koji mogu ukazivati na sigurnosni incident.
(25)Kako bi se osigurala zakonitost obrade podataka, zajamčila cjelovitost i sigurnost podataka te omogućio učinkovit nadzor, trebalo bi evidentirati sve postupke obrade podataka koji se provode u nacionalnim RECAMAS-ima, iRCMS-u i RIAT-u te na komunikacijskom portalu. Nadležna tijela, nadzorna tijela za zaštitu podataka i, prema potrebi, Frontex i agencija eu-LISA trebali bi imati pristup evidenciji u mjeri u kojoj je to nužno za obavljanje njihovih zadaća.
(26)Osobni podaci zabilježeni u nacionalnim RECAMAS-ima, iRCMS-u i RIAT-u ne bi se trebali čuvati dulje nego što je potrebno u svrhe u koje se podaci obrađuju. Razdoblje zadržavanja od deset godina operativno je nužno kako bi nadležna tijela mogla tijekom vremena utvrditi, pratiti i procjenjivati predmete povezane s povratkom, uključujući slučajeve u kojima se pojedinci ponovno koriste lažnim identitetom, te kako bi se osigurao kontinuitet rješavanja predmeta u svim postupcima i tijelima. Potrebno je poduprijeti i pripremu, izdavanje, priznavanje i izvršenje odluka o vraćanju, zabrana ulaska i povezanih daljnjih mjera, uključujući provjeru usklađenosti, upravljanje rizicima od ponovnog ulaska i rješavanje naknadnih zahtjeva ili žalbi, te spriječiti zlouporabu programa pomoći pri reintegraciji, uključujući ponovljene zahtjeve u različitim državama članicama. Ako zabrana ulaska traje dulje od deset godina, podatke treba zadržati dok god traje ta zabrana kako bi nadležna tijela mogla učinkovito provjeravati i provoditi zabranu te voditi točnu evidenciju za potrebe upravljanja granicama, kontrole migracija i javne sigurnosti. Kako bi se učinkovito brisali podaci, u sustavima bi trebalo predvidjeti automatsko brisanje podataka nakon isteka razdoblja zadržavanja. S obzirom na to da Frontex ne izdaje odluke o vraćanju, na njega bi se trebala primjenjivati posebna pravila i kraće razdoblje zadržavanja, kako je predviđeno u Uredbi (EU).../... Europskog parlamenta i Vijeća [Uredba o europskoj graničnoj i obalnoj straži].
(27)Ispitanici bi trebali moći učinkovito ostvarivati svoja prava u skladu s uredbama (EU) 2016/679 i (EU) 2018/1725.
(28)Na obradu osobnih podataka koju provode Frontex i agencija eu-LISA u skladu s ovom Uredbom trebala bi se primjenjivati Uredba (EU) 2018/1725, a na obradu osobnih podataka koju provode države članice u skladu s ovom Uredbom trebala bi se primjenjivati Uredba (EU) 2016/679. U ovoj se Uredbi poštuju temeljna prava i načela priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Konkretno, obrada osobnih podataka na temelju ove Uredbe trebala bi se provoditi u skladu s primjenjivim pravilima o zaštiti podataka i na način koji jamči potpuno poštovanje tih prava i načela.
(29)Radi boljeg operativnog praćenja relevantne statističke podatke iz nacionalnih RECAMAS-a, iRCMS-a i RIAT-a trebalo bi automatski bilježiti u CRRS-u.
(30)Kako bi se osigurali odgovornost i učinkovito upravljanje zaštitom podataka u radu RECAMAS-a, iRCMS-a i RIAT-a te komunikacijskog portala, potrebno je utvrditi uloge tijela uključenih u obradu osobnih podataka. Upravljačke uloge trebale bi se raspodijeliti s obzirom na operativne odgovornosti i tehničke kapacitete uključenih dionika za svaki predmetni sustav. U skladu s tim države članice trebale bi imenovati nacionalno tijelo kao voditelja obrade za podatke koji se unose u nacionalni RECAMAS te za operativno upravljanje tim podacima, a Frontex bi trebao djelovati kao izvršitelj obrade podataka kad bilježi podatke u tim sustavima. Kad je riječ o iRCMS-u, svaka država članica trebala bi se smatrati voditeljem obrade u vezi s obradom podataka koje bilježi u tom sustavu. Frontex bi se trebao smatrati izvršiteljem obrade u vezi s obradom podataka koje bilježi u iRCMS-u te za operativno upravljanje tim sustavom. Kad je riječ o sustavu RIAT, svaka država članica trebala bi se smatrati voditeljem obrade u vezi s obradom podataka koje bilježi u tom sustavu o predmetima iz nacionalnih programa pomoći pri reintegraciji. Države članice i Frontex trebalo bi smatrati zajedničkim voditeljima obrade u vezi s obradom osobnih podataka koji se bilježe u RIAT-u za predmete kojima se upravlja u okviru programa EU-a za pomoć pri reintegraciji. Frontex bi se trebao smatrati izvršiteljem obrade u vezi s obradom podataka koje bilježi o predmetima iz nacionalnih programa pomoći pri reintegraciji kojima se upravlja u RIAT-u i za operativno upravljanje tim sustavom. Kad je riječ o komunikacijskom portalu, države članice i Frontex trebali bi se smatrati zajedničkim voditeljima obrade u vezi s obradom osobnih podataka koji se razmjenjuju preko tog portala. Agencija eu-LISA trebala bi se smatrati izvršiteljem obrade u vezi s operativnim upravljanjem portalom.
(31)Kako bi se zajamčio siguran i zakonit rad nacionalnih RECAMAS-a, iRCMS-a i RIAT-a te komunikacijskog portala, potrebno je organizirati odgovarajuće i redovito osposobljavanje osoblja nadležnih tijela, Frontexa i agencije eu-LISA koje je ovlašteno za pristup tim sustavima.
(32)Određeni podaci sadržani u Schengenskom informacijskom sustavu koji su relevantni za vraćanje, ponovni prihvat i reintegraciju možda će morati ostati dostupni državama članicama za daljnje upravljanje predmetima vraćanja nakon brisanja odgovarajućeg upozorenja iz sustava. Takve informacije mogu biti nužne za identifikaciju osobe i utvrđivanje njezinih prethodnih vraćanja ako naknadno ponovno uđe na državno područje država članica te se protiv nje pokrene novi postupak vraćanja. Zadržavanjem relevantnih informacija u nacionalnim sustavima u skladu s primjenjivim pravilima o zaštiti i zadržavanju podataka koja uređuju nacionalni RECAMAS one bi ostale dostupne za takve naknadne postupke i olakšala identifikaciju osobe, među ostalim ako je odluku o vraćanju izdala druga država članica i ako je ta odluka naknadno priznata u skladu s primjenjivim pravilima o uzajamnom priznavanju. Države članice stoga bi trebale imati mogućnost pristupa podacima iz upozorenja o vraćanju iz članka 4. Uredbe (EU) 2018/1860 Europskog parlamenta i Vijeća te bi trebale moći zadržati te podatke 23 (12). Budući da ta mogućnost pretpostavlja pristup upozorenjima o vraćanju, trebale bi je primjenjivati države članice koje upotrebljavaju Schengenski informacijski sustav u skladu s Uredbom (EU) 2018/1860. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti kvaliteti podataka u Schengenskom informacijskom sustavu. Ako država članica ima relevantne dodatne ili izmijenjene podatke ili ima dokaze koji upućuju na to da su podaci činjenično netočni ili nezakonito pohranjeni, trebala bi u skladu s utvrđenim postupcima razmjenom dopunskih informacija obavijestiti državu članicu koja je izdala upozorenje kako bi se podaci iz upozorenja dopunili, izmijenili ili izbrisali. Uredbu (EU) 2018/1860 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.
(33)Kako bi se omogućila učinkovita, sigurna i standardizirana komunikacija među tijelima država članica i između tih tijela i središnje jedinice ETIAS-a uspostavljene u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) 2018/1240 Europskog parlamenta i Vijeća 24 (13), komunikacijski portal trebao bi biti i komunikacijski kanal koji se zahtijeva na temelju uredaba (EU) 2019/817 i (EU) 2019/818. Upotreba komunikacijskog portala u tu svrhu omogućila bi bržu tehničku implementaciju sredstva komunikacije. Uredbe (EU) 2019/817 i (EU) 2019/818 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.
(34)Kako bi se omogućio učinkovit, siguran i uredan početak rada nacionalnih RECAMAS-a, iRCMS-a, RIAT-a i komunikacijskog portala, potrebno je predvidjeti fleksibilan pristup pri određivanju datuma od kojeg se ti sustavi trebaju upotrebljavati. Od država članica trebalo bi zahtijevati da uvedu i počnu upotrebljavati nacionalni RECAMAS najkasnije četiri godine od datuma stupanja na snagu ove Uredbe te da obavijeste Komisiju i Frontex o datumu početka njegove upotrebe. Kako bi se osigurao ujednačen i pouzdan početak rada različitih komponenti cjelokupne arhitekture, Komisija bi nakon uspješnog dovršetka sveobuhvatnih testiranja provedbenim aktima trebala odrediti do kad treba dovršiti razvoj iRCMS-a, RIAT-a i komunikacijskog portala. Na temelju toga države članice trebale bi u propisanim rokovima poduzeti potrebne mjere za integraciju iRCMS-a, RIAT-a i komunikacijskog portala u nacionalne RECAMAS-e te obavijestiti Komisiju i Frontex o uspješnom dovršetku integracije. Isto tako, Frontex bi trebao poduzeti potrebne mjere za integraciju komunikacijskog portala u IRMA-u i o tome obavijestiti Komisiju. Komisija bi zatim provedbenim aktima na temelju izjava o uspješnoj dovršenoj integraciji i uspješno provedenom sveobuhvatnom testiranju trebala odrediti početak rada iRCMS-a, RIAT-a i komunikacijskog portala u predmetnim državama članicama te datum od kojeg bi Frontex trebao početi upravljati tim sustavima, ako je primjenjivo. Komisija bi trebala obavijestiti Europski parlament i Vijeće o relevantnim datumima koji su tako utvrđeni, a ti bi provedbeni akti trebali biti objavljeni u Službenom listu Europske unije. Države članice i, ako je primjenjivo, Frontex trebali bi početi upotrebljavati iRCMS, RIAT i komunikacijski portal od datuma koji su tako utvrđeni.
(35)Kako bi razvile i poboljšale nacionalne RECAMAS-e, države članice trebale bi iskoristiti financijsku potporu Unije u skladu s [Uredbom.../... Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi potpore Unije za azil, migracije i integraciju za razdoblje 2028. – 2034.]. Razvoj i održavanje Frontexova RECAMAS-a, iRCMS-a, RIAT-a i komunikacijskog portala trebali bi se financirati iz proračuna EU-a.
(36)S obzirom da ciljeve Uredbe, odnosno poboljšanje učinkovitosti upravljanja predmetima u području vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije pomoću digitaliziranih alata i interoperabilnih sustava, čime se doprinosi djelotvornom funkcioniranju područja bez unutarnjih granica, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega ili učinaka djelovanja za osiguravanje zajedničkog i dosljednog pristupa među državama članicama oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.
(37)Kako bi se omogućili ujednačeni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za utvrđivanje tehničkih i operativnih zahtjeva za ujednačenu primjenu funkcionalnih značajki nacionalnih RECAMAS-a, iRCMS-a i RIAT-a, za utvrđivanje tehničkih zahtjeva potrebnih za povezivanje s komunikacijskim portalom, za utvrđivanje tehničkih zahtjeva potrebnih za bilježenje podataka u CRRS-u i posebnih vrsta podataka potrebnih za bilježenje podataka o statusu predmeta te za utvrđivanje formata za komunikaciju preko komunikacijskog portala. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 25 (14).
(38)U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog UEU-u i UFEU-u, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. S obzirom na to da ova Uredba predstavlja daljnji razvoj schengenske pravne stečevine, Danska, u skladu s člankom 4. navedenog Protokola, u roku od šest mjeseci nakon što Vijeće odluči o ovoj Uredbi odlučuje hoće li je provesti u svojem nacionalnom pravu.
(39)[Irska sudjeluje u ovoj Uredbi u skladu s člankom 5. stavkom 1. Protokola br. 19 priloženog UEU-u i UFEU-u i člankom... Odluke Vijeća.../... [Odluka Vijeća donesena na temelju članka 4. Protokola br. 19] ili [Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Irska ne sudjeluje u skladu s Protokolom br. 19 o schengenskoj pravnoj stečevini uključenoj u okvir Europske unije, priloženim Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, te podložno primjeni članka 4. tog protokola, ona za Irsku nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.]
(40)U pogledu Islanda i Norveške ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke Vijeća 1999/437/EZ 26 (15).
(41)U pogledu Švicarske ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke Vijeća 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/146/EZ 27 (16).
(42)U pogledu Lihtenštajna ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/350/EU 28 (17).
(43)U pogledu Cipra ova Uredba predstavlja akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini ili je na drugi način s njom povezan, u smislu članka 3. stavka 1. Akta o pristupanju iz 2003.
(44)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 2. Uredbe (EU) 2018/1725 te je on dao mišljenje [...],
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Poglavlje 1.
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Predmet
Ovom Uredbom utvrđuju se pravila o digitalizaciji upravljanja predmetima u području vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije, posebno pravila o digitalnim sustavima za upravljanje predmetima, njihovu razvoju i radu te odgovornostima tijela koja njima upravljaju.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
(1)„informacijski sustavi EU-a” znači opsežni informacijski sustavi iz članka 4. točke 15. Uredbe (EU) 2019/817 i članka 4. točke 15. Uredbe (EU) 2019/818;
(2)„centralizirani sustav” znači sustav u kojem su kontrola, donošenje odluka ili obrada podataka koncentrirani u jednom središnjem autoritativnom tijelu;
(3)„federalizirani sustav” znači sustav u kojem zasebni subjekti zadržavaju pravnu i operativnu neovisnost i pritom surađuju na temelju zajedničkog okvira, protokola ili skupa pravila;
(4)„državljanin treće zemlje” znači državljanin treće zemlje kako je definiran u članku 3. točki 1. Uredbe (EU) 2026/2280;
(5)„odluka o vraćanju” znači odluka o vraćanju kako je definirana u članku 3. točki 4. Uredbe (EU) 2026/2280;
(6)„nadležno tijelo” znači bilo koje nadležno tijelo iz članka 41. Uredbe (EU) 2026/2280;
(7)„nadležno tijelo podrijetla” znači nadležno tijelo koje bilježi podatke u nacionalnom sustavu za upravljanje predmetima vraćanja (nacionalni RECAMAS), u integriranom sustavu Unije za upravljanje predmetima ponovnog prihvata (iRCMS) ili u sustavu Unije za upravljanje predmetima reintegracije (RIAT);
(8)„predmet” znači digitalni spis izrađen u nacionalnom RECAMAS-u, iRCMS-u ili RIAT-u koji se odnosi na vraćanje, ponovni prihvat i, ako je primjenjivo, reintegraciju državljanina treće zemlje;
(9)„višestruki predmeti” znači dva ili više predmeta u dvije ili više država članica koji se odnose na istog državljanina treće zemlje;
(10)„referentno implementacijsko IT rješenje” znači jedno ponovno upotrebljivo IT rješenje ili skup takvih rješenja, uključujući njihovu dokumentaciju, koja su razvijena kako bi se državama članicama pružila potpora u provedbi ove Uredbe i dizajnirana tako da ih države članice mogu dodatno prilagoditi svojim specifičnim operativnim potrebama;
(11)„drugi relevantni nacionalni IT sustavi” znači IT sustavi koji izravno ili neizravno podupiru upravljanje predmetima u nacionalnim RECAMAS-ima, iRCMS-u i RIAT-u, uključujući sustave azila, informacijske sustave koji podupiru pravosudna tijela, baze podataka o strancima, nacionalne sustave rezervacija letova, kaznene informacijske sustave i sustave za automatsku identifikaciju otisaka prstiju.
Članak 3.
Tehnički ustroj
1.Digitalizacija upravljanja predmetima u području vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije osigurava se uspostavom, funkcioniranjem i djelotvornom upotrebom:
(a)nacionalnog sustava za upravljanje predmetima vraćanja, koji može biti centraliziran ili federaliziran, u svakoj državi članici („nacionalni RECAMAS”);
(b)integriranog sustava Unije za upravljanje predmetima ponovnog prihvata, koji je integriran u svaki nacionalni RECAMAS („iRCMS”);
(c)sustava Unije za upravljanje predmetima reintegracije, koji je integriran u svaki nacionalni RECAMAS („RIAT”);
(d)europskog portala za pretraživanje („ESP”) koji je uspostavljen uredbama (EU) 2019/817 i (EU) 2019/818;
(e)središnjeg repozitorija podataka za izvješćivanje i statistiku („CRRS”) koji je uspostavljen uredbama (EU) 2019/817 i (EU) 2019/818;
(f)komunikacijskog portala iz članka 14., koji pruža komunikacijsku infrastrukturu kao siguran komunikacijski kanal između tijela koja upotrebljavaju različite nacionalne RECAMAS-e.
2.Države članice razvijaju nacionalni RECAMAS na temelju jednog od sljedećeg:
(a)dokumenta s opisom i specifikacija koje je izradila Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu („Frontex”) („model RECAMAS-a”);
(b)referentnog implementancijskog IT rješenja, sastavljenog od nekoliko digitalnih modula, koje je razvio Frontex i temelji se na modelu RECAMAS-a, a koje države članice uvode i dodatno prilagođavaju svojim specifičnim operativnim potrebama („Frontexov RECAMAS”);
(c)kombinacije modela RECAMAS-a i određenih digitalnih modula Frontexova RECAMAS-a, kako je detaljno opisano u modelu RECAMAS-a.
Članak 4.
Ciljevi digitalizacije upravljanja predmetima u području vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije
Ciljevi digitalizacije upravljanja predmetima u području vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije su:
(a)podupiranje provedbe zajedničkog sustava Unije za vraćanje u skladu s uredbama (EU) 2024/1349 Europskog parlamenta i Vijeća 29 (18) i (EU) 2026/2280;
(b)podupiranje nadležnih tijela u izdavanju i provedbi odluka o vraćanju, u skladu s uredbama (EU) 2024/1349 i (EU) 2026/2280;
(c)podupiranje nadležnih tijela u izvršavanju i provedbi ponovnog prihvata, u skladu s uredbama (EU) 2024/1349 i (EU) 2026/2280;
(d)podupiranje nadležnih tijela u izvršavanju i provedbi pomoći pri reintegraciji, u skladu s uredbama (EU) 2024/1349, (EU) 2026/2280 i (EU).../... [Uredba o europskoj graničnoj i obalnoj straži];
(e)pružanje pouzdanih i točnih statističkih podataka o vraćanju, ponovnom prihvatu i reintegraciji, među ostalim za potrebe praćenja i evaluacije, oblikovanja politika na temelju dokaza i operativne upotrebe, u skladu s uredbama (EU) 2024/1349 i (EU) 2026/2280.
Članak 5.
Informacijski sustavi EU-a
Kako bi se olakšala obrada podataka iz članka 7. i utvrđivanje višestrukih predmeta, svako nadležno tijelo koje upotrebljava nacionalni RECAMAS, iRCMS i RIAT upotrebljava ESP za pristup informacijskim sustavima EU-a u skladu s pravnim instrumentima kojima se uređuju ti informacijski sustavi EU-a i uredbama (EU) 2019/817 i (EU) 2019/818.
Članak 6.
Povezivanje s drugim relevantnim nacionalnim IT sustavima
Za potrebe povezivanja nacionalnog RECAMAS-a s drugim relevantnim nacionalnim IT sustavima u skladu s nacionalnim pravom, države članice osiguravaju tehničku kompatibilnost između nacionalnog RECAMAS-a i tih sustava radi brzog, sigurnog i učinkovitog prijenosa podataka u te sustave i iz njih.
Poglavlje 2.
SUSTAVI ZA UPRAVLJANJE PREDMETIMA
Članak 7.
Bilježenje podataka u nacionalnim RECAMAS-ima, iRCMS-u i RIAT-u
1.Nadležna tijela bilježe u nacionalnom RECAMAS-u, iRCMS-u i RIAT-u podatke iz članka 36. stavka 6. Uredbe (EU) 2026/2280 koji su primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je potrebno za osiguravanje usklađenosti s uredbama (EU) 2024/1349, (EU) 2026/2280 i (EU) .../... [Uredba o europskoj graničnoj i obalnoj straži], ako su takvi podaci dostupni.
2.Uz suglasnost nadležnog tijela, Frontex pri izvršavanju svojih ovlasti i obavljanju svojih zadaća u skladu s odjeljkom [8] Uredbe (EU).../... [Uredba o europskoj graničnoj i obalnoj straži] bilježi u nacionalnim RECAMAS-ima, iRCMS-u i RIAT-u podatke iz stavka 1. ovog članka, ako su takvi podaci dostupni.
3.Svako nadležno tijelo i, ako je primjenjivo, Frontex odgovorni su za osiguravanje točnosti i ažurnosti podataka koje bilježe u nacionalnom RECAMAS-u, iRCMS-u i RIAT-u
4.Pri provedbi programa Unije za pomoć pri reintegraciji Frontex može trećim stranama nadležnima za pomoć pri reintegraciji dodijeliti pravo na bilježenje podataka povezanih s reintegracijom iz članka 36. stavka 6. Uredbe (EU) 2026/2280 u RIAT-u. Treće strane nadležne za pomoć pri reintegraciji dužne su osigurati da su podaci koje bilježe u RIAT-u točni i ažurirani.
Članak 8.
Uvid u podatke zabilježene u nacionalnim RECAMAS-ima, iRCMS-u i RIAT-u
1.Svako nadležno tijelo podrijetla može u nacionalnim RECAMAS-ima, u iRCMS-u i u RIAT-u ostvariti uvid samo u one podatke koje je samo zabilježilo.
2.Uz suglasnost nadležnog tijela podrijetla, Frontex može pri izvršavanju svojih ovlasti i obavljanju svojih zadaća u skladu s odjeljkom [8] Uredbe (EU).../... [Uredba o europskoj graničnoj i obalnoj straži] ostvariti uvid u podatke zabilježene u nacionalnim RECAMAS-ima, iRCMS-u i RIAT-u.
3.Ako je državljanin treće zemlje obuhvaćen višestrukim predmetima, svakom predmetnom nadležnom tijelu podrijetla, na zahtjev iz članka 36. stavka 3. Uredbe (EU) 2026/2280, drugo predmetno nadležno tijelo podrijetla dužno je dostaviti zabilježene podatke o tom državljaninu treće zemlje. Ako je primjenjivo, u skladu s člankom 36. stavkom 3. Uredbe (EU) 2026/2280, ti se podaci razmjenjuju preko komunikacijskog portala.
4.Pri provedbi programa Unije za pomoć pri reintegraciji Frontex može trećim stranama nadležnima za pomoć pri reintegraciji dodijeliti pravo na uvid u podatke povezane s reintegracijom iz članka 36. stavka 6. Uredbe (EU) 2026/2280 u RIAT-u.
Članak 9.
Ispravak i brisanje podataka zabilježenih u nacionalnim RECAMAS-ima, iRCMS-u i RIAT-u
1.Svako nadležno tijelo podrijetla ili Frontex bez odgode ispravljaju ili brišu sve netočne, nepotpune ili nezakonito zabilježene podatke koje su zabilježili u nacionalnim RECAMAS-ima, iRCMS-u ili RIAT-u. Samo su nadležno tijelo podrijetla ili Frontex koji su zabilježili takve podatke ovlašteni za ispravljanje ili brisanje tih podataka.
2.Ako nadležno tijelo raspolaže informacijama koje upućuju na to da su podaci zabilježeni u nacionalnom RECAMAS-u, iRCMS-u i RIAT-u netočni, nepotpuni ili nezakonito zabilježeni, ono o tome što prije obavješćuje nadležno tijelo podrijetla ili, ako je primjenjivo, Frontex preko komunikacijskog portala.
3.Ako Frontex raspolaže informacijama koje upućuju na to da su podaci koje je nadležno tijelo podrijetla zabilježilo u nacionalnom RECAMAS-u, iRCMS-u i RIAT-u netočni, nepotpuni ili nezakonito zabilježeni, on o tome što prije obavješćuje to nadležno tijelo podrijetla preko komunikacijskog portala.
4.Treće strane nadležne za pomoć pri reintegraciji bez odgode ispravljaju ili brišu sve netočne, nepotpune ili nezakonito zabilježene podatke koje su unijele u RIAT. Ako treća strana nadležna za pomoć pri reintegraciji raspolaže informacijama koje upućuju na to da su podaci zabilježeni u RIAT-u netočni, nepotpuni ili nezakonito zabilježeni, ona o tome što prije obavješćuje Frontex.
Članak 10.
Funkcionalne značajke nacionalnih RECAMAS-a, iRCMS-a i RIAT-a
1.Nacionalni RECAMAS-i, iRCMS i RIAT imaju sljedeće funkcionalne značajke:
(a)izdavanje jedinstvenog identifikatora koji se dodjeljuje svakom državljaninu treće zemlje za kojeg je otvoren predmet koji se odnosi na vraćanje, ponovni prihvat i, ako je primjenjivo, reintegraciju;
(b)mogućnost automatizacije otvaranja predmeta nakon prestanka zakonitog boravka državljanina treće zemlje;
(c)utvrđivanje višestrukih predmeta putem pretraživanja informacijskih sustava EU-a u skladu s odgovarajućim pravima pristupa te putem iRCMS-a i RIAT-a;
(d)automatsko dohvaćanje potrebnih podataka iz članka 7. između nacionalnih RECAMAS-a, iRCMS-a i RIAT-a;
(e)mogućnost pristupa podacima iz upozorenja o vraćanju iz članka 4. Uredbe (EU) 2018/1860 i iz europskog naloga za vraćanje iz članka 5. stavka 13. Uredbe (EU) 2026/2280;
(f)mogućnost pristupa podacima iz članka 27. stavka 4. i članka 28. stavka 4. Uredbe (EU) 2024/1358 Europskog parlamenta i Vijeća 30 (19);
(g)mogućnost prilagodbe nacionalnih RECAMAS-a, iRCMS-a i RIAT-a kako bi se ti sustavi prilagodili postupovnim radnim postupcima i povezanim rokovima primjenjivima u skladu s pravnim i administrativnim zahtjevima;
(h)mogućnost praćenja primjenjivih rokova i određivanja prioriteta među predmetima;
(i)mogućnost da nadležna tijela i državljani trećih zemalja sigurno komuniciraju i razmjenjuju dokumente digitalnim putem, uključujući mogućnost da državljani trećih zemalja koriste posebnu mobilnu aplikaciju;
(j)mogućnost sigurne razmjene podataka iz članka 7. preko komunikacijskog portala između nadležnih tijela te između nadležnih tijela i Frontexa;
(k)pristup relevantnim nacionalnim materijalima i materijalima Frontexa i agencije eu-LISA za osposobljavanje o vraćanju, ponovnom prihvatu i reintegraciji te o upotrebi nacionalnih RECAMAS-a, iRCMS-a i RIAT-a;
(l)mogućnost dodjele jednog ili više statusa svakom predmetu, koji odgovaraju fazi i vrsti postupka („status predmeta”), uključujući mogućnost ažuriranja statusa predmeta u slučaju poništenja ili suspenzije odluke o vraćanju;
(m)mogućnost pregleda i sortiranja svih predmeta, posebno po trećoj zemlji i statusu predmeta;
(n)mogućnost prijenosa relevantnih informacija u informacijske sustave koji podupiru rad pravosudnih tijela;
(o)mogućnost automatizacije sastavljanja izvješća o podacima koja su relevantna za izradu statistike iz Uredbe (EU) 2026/2280 i članka 7. Uredbe (EZ) br. 862/2007 Europskog parlamenta i Vijeća 31 (20);
(p)prediktivnu analizu radi predviđanja fluktuacija u broju predmeta na temelju trenutačnih i prethodnih agregiranih ili anonimiziranih statističkih podataka;
(q)mogućnost organiziranja operacija vraćanja preko jednog ili više sustava za rezervaciju letova.
2.U modelu RECAMAS-a navode se pojedinosti o funkcionalnim značajkama iz stavka 1.
3.Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju tehnički i operativni zahtjevi potrebni za ujednačenu primjenu funkcionalnih značajki iz stavka 1. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.
Članak 11.
Funkcionalne značajke nacionalnih RECAMAS-a
1.Nacionalni RECAMAS-i imaju sljedeće funkcionalne značajke:
(a)tehničku potporu za upravljanje registracijom državljana trećih zemalja;
(b)tehničku potporu za upravljanje početnim pregledima i provjerama, uključujući provjere ranjivosti;
(c)tehničku potporu za upravljanje identifikacijom i potvrđivanjem identiteta i državljanstva državljana trećih zemalja;
(d)pristup popisu iz članka 12. stavka 3. Uredbe (EU) 2017/2226 Europskog parlamenta i Vijeća 32 (21);
(e)potporu u pripremi, izdavanju i obavješćivanju o odlukama o vraćanju i nalozima za udaljavanje;
(f)mogućnost automatizacije izrade i ažuriranja europskog naloga za vraćanje u Schengenskom informacijskom sustavu, u skladu s uredbama (EU) 2018/1860, (EU) 2018/1861 i (EU) 2026/2280;
(g)mogućnost automatizacije izrade i ažuriranja upozorenja o vraćanju i odbijanju ulaska i boravka u Schengenskom informacijskom sustavu, u skladu s uredbama (EU) 2018/1860 i (EU) 2018/1861;
(h)upravljanje mjerama za sprečavanje bijega, zadržavanje i alternative zadržavanju iz poglavlja III., IV. i VI. Uredbe (EU) 2026/2280;
(i)mogućnost prijenosa predmeta iz postupka vraćanja na granici primjenjivog na temelju Uredbe (EU) 2024/1349 u postupak vraćanja primjenjiv na temelju Uredbe (EU) 2026/2280.
2.U modelu RECAMAS-a navode se pojedinosti o funkcionalnim značajkama iz stavka 1.
3.Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju tehnički i operativni zahtjevi potrebni za ujednačenu primjenu funkcionalnih značajki iz stavka 1. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.
Članak 12.
Funkcionalne značajke iRCMS-a
1.Sustav iRCMS ima sljedeće funkcionalne značajke:
(a)mogućnost automatizacije pokretanja ponovnog prihvata nakon izdavanja izvršive odluke o vraćanju;
(b)mogućnost automatizacije izrade zahtjeva za ponovni prihvat;
(c)mogućnost sigurne komunikacije i razmjene podataka iz članaka 37., 38. i 39. Uredbe (EU) 2026/2280 s nadležnim tijelima trećih zemalja, među ostalim povezivanjem s digitalnim sustavom treće zemlje i izravnim sigurnim slanjem poruka, uključujući mogućnost organiziranja i provođenja razgovora u svrhu identifikacije putem iRCMS-a;
(d)mogućnost upravljanja predmetima na temelju nacionalnih i Unijinih instrumenata za ponovni prihvat ili ustaljene prakse;
(e)mogućnost primanja rezultata provjere državljanstva i utvrđivanja identiteta od nadležnih tijela trećih zemalja;
(f)mogućnost primanja i ispisa privremenih putnih isprava;
(g)mogućnost rezervacije letova i upravljanja njima, među ostalim u okviru mogućnosti komunikacije s trećim stranama nadležnima za druge zadaće povezane s provedbom vraćanja.
2.U modelu RECAMAS-a navode se pojedinosti o funkcionalnim značajkama iz stavka 1.
3.Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju tehnički i operativni zahtjevi potrebni za ujednačenu primjenu funkcionalnih značajki iz stavka 1. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.
Članak 13.
Funkcionalne značajke RIAT-a
1.RIAT ima sljedeće funkcionalne značajke:
(a)pristup relevantnim informacijama o trećim zemljama u kojima će se pružiti pomoć pri reintegraciji, među ostalim o sadržaju dostupne pomoći pri reintegraciji;
(b)mogućnost da nadležno tijelo podrijetla pri provedbi nacionalnog programa pomoći pri reintegraciji i Frontex pri provedbi Unijina programa pomoći pri reintegraciji trećim stranama nadležnima za pružanje pomoći pri reintegraciji dodijele pravo bilježenja, ispravljanja i brisanja podataka povezanih s reintegracijom iz članka 7. te uvida u te podatke, u skladu s člankom 7. stavkom 4., člankom 8. stavkom 4. i člankom 9. stavkom 4.;
(c)mogućnost da nadležno tijelo komunicira s trećim stranama nadležnima za pomoć pri reintegraciji o pojedinačnim predmetima;
(d)mogućnost rezervacije letova i upravljanja njima, među ostalim u okviru mogućnosti komunikacije s trećim stranama nadležnima za druge zadaće povezane s provedbom vraćanja;
(e)mogućnost provedbe, praćenja i financijskog upravljanja pružanjem pomoći pri reintegraciji, među ostalim praćenjem potrošnje proračunskih sredstava za programe pomoći pri reintegraciji;
(f)mogućnost pregleda pomoći pri reintegraciji koja se pruža određenim državljanima trećih zemalja, uključujući i Unijine i nacionalne programe pomoći za reintegraciju, na temelju podataka koje su unijele države članice i Frontex;
(g)mogućnost upravljanja predmetima iz Unijinih i nacionalnih programa pomoći pri reintegraciji;
(h)mogućnost izrade statističkih podataka o reintegraciji, među ostalim radi procjene kvalitete pomoći pri reintegraciji;
(i)mogućnost upravljanja upućivanjima na daljnje programe pomoći pri reintegraciji i nacionalne programe reintegracije trećih zemalja;
(j)mogućnost provedbe provjera osiguravanja kvalitete u predmetima pružanja pomoći pri reintegraciji, uključujući procjenu planova reintegracije, praćenje daljnjih mjera te evidentiranje odobrenja i revizijskih tragova;
(k)mogućnost praćenja uspješnosti trećih strana nadležnih za pomoć pri reintegraciji, uključujući pokazatelje koji se odnose na pružanje odgovarajućeg odgovora, provedbu planova reintegracije, zaključenje predmeta i iskorištenost dostupne financijske potpore;
(l)mogućnost evidentiranja pritužbi i incidenata povezanih s pružanjem pomoći pri reintegraciji te upravljanja njima, uključujući praćenje korektivnih mjera i osiguravanje odgovarajuće kontrole pristupa i sljedivosti.
2.U modelu RECAMAS-a navode se pojedinosti o funkcionalnim značajkama iz stavka 1.
3.Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju tehnički i operativni zahtjevi potrebni za ujednačenu primjenu funkcionalnih značajki iz stavka 1. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.
Članak 14.
Komunikacijski portal
1.Uspostavlja se komunikacijski portal kako bi se olakšala razmjena podataka iz članka 36. Uredbe (EU) 2026/2280, a da se pritom ne utječe na njegovu upotrebu u druge svrhe predviđene pravom Unije.
2.Komunikacijski portal integrira se u svaki nacionalni RECAMAS i u integriranu platformu za upravljanje vraćanjem („IRMA”) iz članka [57.] Uredbe (EU).../... [Uredba o europskoj graničnoj i obalnoj straži].
3.U svakom nadležnom tijelu jedinstvena kontaktna točka ima pristup portalu za komunikaciju. Jedinstvene kontaktne točke nadležne su za koordinaciju i olakšavanje razmjene podataka u skladu s člankom 36. Uredbe (EU) 2026/2280.
4.Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju tehnički zahtjevi potrebni za integraciju komunikacijskog portala u nacionalne RECAMAS-e država članica. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.
Poglavlje 3.
RAZVOJ, RAD I ODGOVORNOSTI
Članak 15.
Razvoj i tehničke nadogradnje
1.Frontex je odgovoran za razvoj modela RECAMAS-a i za njegove nadogradnje, u skladu s člankom [55.] Uredbe (EU).../... [Uredba o europskoj graničnoj i obalnoj straži].
2.Frontex je odgovoran za razvoj, uključujući dizajn, Frontexova RECAMAS-a, iRCMS-a i RIAT-a i za njihove tehničke nadogradnje, u skladu s člankom [55.] Uredbe (EU).../... [Uredba o europskoj graničnoj i obalnoj straži], uz potporu agencije eu-LISA.
3.Države članice odgovorne su za razvoj, uključujući dizajn, nacionalnih RECAMAS-a i za njihove tehničke nadogradnje. Države članice odgovorne su za integraciju iRCMS-a i RIAT-a u nacionalne RECAMAS-e uz potporu Frontexa, u skladu s člankom [55.] Uredbe (EU).../... [Uredba o europskoj graničnoj i obalnoj straži]. Ako je primjenjivo, države članice odgovorne su za integraciju i prilagodbu Frontexova RECAMAS-a ili nekih njegovih modula.
4.Agencija eu-LISA odgovorna je za razvoj, uključujući dizajn, komunikacijskog portala i za njegove tehničke nadogradnje. Države članice odgovorne su za integraciju komunikacijskog portala u nacionalne RECAMAS-e, uz potporu agencije eu-LISA.
5.Frontex, agencija eu-LISA i države članice surađuju i koordiniraju svoj rad.
6.U tehničkom razvoju uzimaju se u obzir sva relevantna rješenja za interoperabilnu Europu iz članka 7. Uredbe (EU) 2024/903 Europskog parlamenta i Vijeća 33 (22).
Članak 16.
Odbor za upravljanje programom
1.U fazi razvoja modela RECAMAS-a, Frontexova RECAMAS-a, iRCMS-a, RIAT-a i komunikacijskog portala osniva se Odbor za upravljanje programom, koji se sastoji od deset članova. Sastoji se od:
(a)tri člana koje Upravni odbor Frontexa imenuje među svojim članovima ili zamjenicima članova;
(b)tri člana koje Upravni odbor agencije eu-LISA imenuje među svojim članovima ili zamjenicima članova;
(c)jednog člana koji predstavlja agenciju eu-LISA, a kojeg imenuje njezin izvršni direktor;
(d)jednog člana koji predstavlja Frontex, a kojeg imenuje njegov izvršni direktor;
(e)dva člana koje imenuje Komisija.
U fazi razvoja Odbor za upravljanje programom redovito se sastaje, a najmanje šest puta godišnje do početka rada svih nacionalnih RECAMAS-a, iRCMS-a, RIAT-a i komunikacijskog portala. Odbor za upravljanje programom osigurava odgovarajuće upravljanje i koordinaciju faze razvoja modela RECAMAS-a, Frontexova RECAMAS-a, iRCMS-a, RIAT-a i komunikacijskog portala. Odbor za upravljanje programom svaki mjesec podnosi pisana izvješća Upravnom odboru Frontexa i Upravnom odboru agencije eu-LISA o napretku programa.
2.Od početka rada u svim državama članicama, utvrđenog u skladu s člankom 33., Odbor za upravljanje programom sastaje se najmanje jednom godišnje. Odbor za upravljanje programom osigurava odgovarajuće upravljanje i koordinaciju tehničkih nadogradnji modela RECAMAS-a, Frontexova RECAMAS-a, iRCMS-a, RIAT-a i komunikacijskog portala.
3.Odbor za upravljanje programom nema ovlasti za donošenje odluka ni mandat za zastupanje Upravnog odbora Frontexa ili Upravnog odbora agencije eu-LISA.
4.Upravni odbor Frontexa utvrđuje poslovnik Odbora za upravljanje programom koji posebno uključuje pravila o:
(a)načinu predsjedanja;
(b)mjestima održavanja sastanaka;
(c)pripremi sastanaka;
(d)pozivanju stručnjaka na sastanke;
(e)komunikacijskim planovima za pružanje potpunih informacija članovima Upravnog odbora Frontexa i Upravnog odbora agencije eu-LISA koji ne sudjeluju na sastancima.
5.Odborom za upravljanje programom predsjeda država članica koju u skladu s pravom Unije u potpunosti obvezuju zakonodavni instrumenti kojima se uređuju razvoj, uspostava, rad i upotreba informacijskih sustava EU-a. Predsjednik je jedan od članova koje imenuje Upravni odbor Frontexa iz stavka 1. prvog podstavka točke (a).
6.Sve putne troškove i dnevnice članova Odbora za upravljanje programom koje imenuju Upravni odbor Frontexa i izvršni direktor Frontexa plaća Frontex. Sve putne troškove i dnevnice članova Odbora za upravljanje programom koje imenuju Upravni odbor agencije eu-LISA i izvršni direktor agencije eu-LISA plaća agencija eu-LISA. Frontex Odboru za upravljanje programom osigurava tajništvo.
7.U fazi razvoja Savjetodavna skupina iz članka 35. redovito se sastaje, a najmanje šest puta godišnje do početka rada svih nacionalnih RECAMAS-a, iRCMS-a, RIAT-a i komunikacijskog portala. Nakon svakog sastanka ta skupina podnosi izvješće Odboru za upravljanje programom. Pruža tehničko stručno znanje kako bi poduprla Odbor za upravljanje programom u obavljanju njegovih zadaća te prati spremnost Frontexa, država članica i agencije eu-LISA.
Članak 17.
Operativno upravljanje
1.Frontex je odgovoran za operativno upravljanje iRCMS-om i RIAT-om.
2.Ako je u okviru radnog dogovora koji je Frontex sklopio s nadležnim tijelom treće zemlje u skladu s člankom [88.] Uredbe (EU).../... [Uredba o europskoj graničnoj i obalnoj straži] predviđena digitalna razmjena podataka potrebnih u svrhu ponovnog prihvata u skladu s člancima 37., 38. i 39. Uredbe (EU) 2026/2280, Frontex na zahtjev Komisije poduzima potrebne mjere za uspostavu i održavanje sigurne veze između iRCMS-a i relevantnog digitalnog sustava te treće zemlje kako bi se olakšala takva razmjena. Razmijenjeni podaci ograničeni su na podatke koji su nužno potrebni za postupak ponovnog prihvata koji se primjenjuje između predmetne države članice i treće zemlje. Treća zemlja nema pristup iRCMS-u ni bilo kojim drugim podacima osim onih koji se razmjenjuju u vezi s pojedinačnim predmetom ponovnog prihvata.
3.Države članice odgovorne su za operativno upravljanje nacionalnim RECAMAS-ima.
4.Agencija eu-LISA odgovorna je za operativno upravljanje komunikacijskim portalom.
5.Operativno upravljanje sastoji se od svih zadaća koje su potrebne za neprekidnu dostupnost nacionalnih RECAMAS-a, iRCMS-a, RIAT-a i komunikacijskog portala u skladu s ovom Uredbom.
6.Frontex, agencija eu-LISA i države članice osiguravaju da se u svakom trenutku za nacionalne RECAMAS-e, Frontexov RECAMAS, iRCMS, RIAT i komunikacijski portal upotrebljava najbolja dostupna tehnologija, podložno analizi troškova i koristi.
Članak 18.
Sigurnost podataka
1.Frontex jamči sigurnost iRCMS-a i RIAT-a. Države članice jamče sigurnost nacionalnih RECAMAS-a. Agencija eu-LISA jamči sigurnost komunikacijskog portala. Točnije, Frontex, agencija eu-LISA i države članice:
(a)fizički štite podatke, među ostalim izradom planova za zaštitu kritične infrastrukture u nepredviđenim situacijama;
(b)neovlaštenim osobama uskraćuju pristup opremi za obradu podataka i nacionalnim objektima u kojima država članica provodi radnje u skladu sa svrhom nacionalnih RECAMAS-a, RIAT-a, iRCMS-a ili komunikacijskog portala (oprema, kontrola pristupa i provjere na ulazu u objekt);
(c)sprečavaju neovlašteno čitanje, kopiranje, mijenjanje ili uklanjanje nosača podataka (nadzor nosača podataka);
(d)sprečavaju neovlašteni unos podataka i neovlaštenu inspekciju, mijenjanje ili brisanje pohranjenih osobnih podataka (kontrola pohranjivanja);
(e)sprečavaju da sustave za automatiziranu obradu podataka upotrebljavaju neovlaštene osobe koje koriste opremu za slanje podataka (nadzor korisnika);
(f)sprečavaju neovlaštenu obradu podataka u nacionalnim RECAMAS-ima, u iRCMS-u, u RIAT-u i na komunikacijskom portalu i svaku neovlaštenu izmjenu ili brisanje podataka (kontrola unosa podataka);
(g)osiguravaju da se osobama ovlaštenima za pristup nacionalnim RECAMAS-ima, iRCMS-u, RIAT-u i komunikacijskom portalu omogući pristup samo podacima obuhvaćenima njihovim ovlaštenjem, isključivo s pomoću pojedinačnih i jedinstvenih korisničkih identifikatora i povjerljivih načina pristupa (kontrola pristupa podacima);
(h)osiguravaju da sva tijela s pravom pristupa nacionalnim RECAMAS-ima, iRCMS-u, RIAT-u i komunikacijskom portalu izrade profile s opisom funkcija i odgovornosti osoba ovlaštenih za pristup, unos, ažuriranje, brisanje i pretraživanje podataka (profili osoblja);
(i)osiguravaju da je moguće provjeriti i utvrditi kojim se tijelima mogu slati osobni podaci korištenjem opreme za slanje podataka (kontrola komunikacije);
(j)osiguravaju da je moguće provjeriti i utvrditi koji su se podaci obrađivali u nacionalnom RECAMAS-u, u iRCMS-u, u RIAT-u i na komunikacijskom portalu, kad su se obrađivali, tko ih je obrađivao i u koju svrhu (kontrola bilježenja podataka);
(k)sprečavaju neovlašteno čitanje, kopiranje, mijenjanje ili brisanje osobnih podataka tijekom prijenosa osobnih podataka u nacionalne RECAMAS-e, iRCMS i RIAT i na komunikacijski portal ili iz njih ili tijekom prijenosa nosača podataka, posebno s pomoću odgovarajućih tehnika šifriranja (kontrola prijenosa);
(l)osiguravaju da se, u slučaju prekida, instalirani sustavi mogu ponovno uspostaviti (ponovna uspostava);
(m)osiguravaju da nacionalni RECAMAS-i, iRCMS, RIAT i komunikacijski portal dobro funkcioniraju, da se pojava grešaka u funkcioniranju sustava prijavi (pouzdanost) i da se pohranjeni osobni podaci ne mogu ugroziti zbog nedostataka u funkcioniranju sustava (cjelovitost);
(n)prate učinkovitost sigurnosnih mjera iz ovog stavka i poduzimaju potrebne organizacijske mjere povezane s unutarnjim praćenjem kako bi se osigurala usklađenost s ovom Uredbom (samorevizija) i kako bi se u roku od 24 sata automatski otkrili svi relevantni događaji koji proizlaze iz primjene mjera navedenih u točkama od (b) do (k) i koji bi mogli ukazivati na sigurnosni incident.
2.Frontex, agencija eu-LISA i države članice surađuju u okviru Odbora za upravljanje programom i Savjetodavne skupine kako bi se osigurao dosljedan pristup sigurnosti podataka koji se temelji na procesu upravljanja sigurnosnim rizicima.
Članak 19.
Vođenje evidencije
1.Svi postupci obrade podataka u nacionalnim RECAMAS-ima, u iRCMS-u, u RIAT-u i na komunikacijskom portalu evidentiraju se kako bi se provjerilo provode li se ti postupci obrade zakonito, osiguralo pravilno funkcioniranje tih sustava i samopraćenje te osigurala cjelovitost i sigurnost podataka.
2.Evidencija sadržava:
(a)svrhu postupka obrade;
(b)podatke koji su predmet obrade;
(c)datum i vrijeme postupka obrade;
(d)ime subjekta i odgovorne osobe koja je obradila podatke.
3.Zapisi u evidenciji upotrebljavaju se samo u svrhu iz stavka 1. te se brišu tri godine od njihove izrade.
4.Zapisi iz evidencije mogu se čuvati dulje od rokova iz stavka 3. ako su potrebni za postupke praćenja i/ili nadzora koji su već u tijeku.
5.Svako nadležno tijelo ima pristup evidenciji koja se odnosi na podatke koje je zabilježilo.
6.Za potrebe samopraćenja i osiguravanja pravilnog funkcioniranja, cjelovitosti podataka i sigurnosti podataka iRCMS-a i RIAT-a Frontex ima pristup odgovarajućoj evidenciji.
7.Za potrebe samopraćenja i osiguravanja pravilnog funkcioniranja, cjelovitosti podataka i sigurnosti podataka komunikacijskog portala agencija eu-LISA ima pristup odgovarajućoj evidenciji.
8.Nacionalna nadzorna tijela za zaštitu podataka i Europski nadzornik za zaštitu podataka na zahtjev imaju pristup evidenciji u mjeri u kojoj je to nužno za ispunjavanje njihovih zadaća.
Članak 20.
Razdoblje zadržavanja za pohranu podataka
1.Ako je vraćanje potvrđeno u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) 2018/1860, podaci zabilježeni u nacionalnom RECAMAS-u, u iRCMS-u i u RIAT-u pohranjuju se na deset godina od datuma potvrde o vraćanju. Ako se odluka o vraćanju poništi ili povuče, odgovarajući podaci odmah se brišu.
2.Ako je odluci o vraćanju priložena zabrana ulaska u skladu s člankom 8. Uredbe (EU) 2026/2280, podaci zabilježeni u nacionalnom RECAMAS-u, u iRCMS-u i u RIAT-u pohranjuju se sve dok je ta zabrana ulaska na snazi ili tijekom razdoblja iz stavka 1., ovisno o tome koje je razdoblje dulje.
3.Nakon isteka razdoblja pohrane podataka iz stavaka 1. i 2. podaci se automatski brišu iz nacionalnih RECAMAS-a, iRCMS-a i RIAT-a.
4.Ovaj članak ne utječe na posebna pravila koja se primjenjuju na Frontex u skladu s člankom [110.] Uredbe (EU).../... [Uredba o europskoj graničnoj i obalnoj straži].
Članak 21.
Prava ispitanika
Ispitanici mogu uputiti zahtjev za ostvarivanje svojih prava u skladu s primjenjivim pravilima o zaštiti podataka Frontexu, koji zahtjev prosljeđuje nadležnom voditelju obrade preko komunikacijskog portala u skladu s člankom 23.
Članak 22.
Statistički podaci
1.Anonimizirani podaci iz članka 46. Uredbe (EU) 2026/2280 i članka 7. Uredbe (EZ) br. 862/2007 te anonimizirani podaci o statusu predmeta automatski se bilježe u CRRS-u iz nacionalnih RECAMAS-a, iRCMS-a i RIAT-a.
2.Statistički podaci koje izrađuje CRRS dostupni su nadležnim tijelima, Frontexu, agenciji eu-LISA i Komisiji.
3.Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju tehnički zahtjevi koji su potrebni za bilježenje u CRRS-u i posebne vrste podataka koji su potrebni za bilježenje podataka o statusu predmeta. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.
Članak 23.
Odgovornost za obradu osobnih podataka
1.Za nacionalni RECAMAS, svaka država članica imenuje tijelo koje se smatra voditeljem obrade u skladu s člankom 4. točkom 7. Uredbe (EU) 2016/679 u vezi s obradom podataka koje bilježi u tom sustavu i za operativno upravljanje tim sustavom. Frontex se smatra izvršiteljem obrade u skladu s člankom 3. točkom 12. Uredbe (EU) 2018/1725 u vezi s obradom podataka koje bilježi u tom sustavu.
2.Za iRCMS, tijelo imenovano u skladu sa stavkom 1. u svakoj državi članici smatra se voditeljem obrade u skladu s člankom 4. točkom 7. Uredbe (EU) 2016/679 u vezi s obradom podataka koje bilježi u tom sustavu. Frontex se smatra izvršiteljem obrade u skladu s člankom 3. točkom 12. Uredbe (EU) 2018/1725 u vezi s obradom podataka koje bilježi u iRCMS-u i za operativno upravljanje tim sustavom.
3.Za RIAT, tijelo imenovano u skladu sa stavkom 1. u svakoj državi članici smatra se voditeljem obrade u skladu s člankom 4. točkom 7. Uredbe (EU) 2016/679 u vezi s obradom podataka koje u tom sustavu bilježi o predmetima iz nacionalnih programa pomoći pri reintegraciji. Tijela koja su imenovale države članice i Frontex smatraju se zajedničkim voditeljima obrade u skladu s člankom 26. Uredbe (EU) 2016/679 odnosno člankom 28. Uredbe (EU) 2018/1725 u vezi s obradom osobnih podataka koji se bilježe u RIAT-u za predmete kojima se upravlja u okviru programa EU-a za pomoć pri reintegraciji. Odgovornosti svakog zajedničkog voditelja obrade ograničene su na podatke koje on bilježi u RIAT-u. Frontex se smatra izvršiteljem obrade u skladu s člankom 3. točkom 12. Uredbe (EU) 2018/1725 u vezi s obradom podataka koje bilježi o predmetima iz nacionalnih programa pomoći pri reintegraciji kojima se upravlja u RIAT-u i za operativno upravljanje RIAT-om.
4.Za komunikacijski portal, tijela koja su imenovale države članice u skladu sa stavkom 1. i Frontex smatraju se zajedničkim voditeljima obrade u skladu s člankom 26. Uredbe (EU) 2016/679 odnosno člankom 28. Uredbe (EU) 2018/1725 u vezi s obradom osobnih podataka koji se razmjenjuju preko komunikacijskog portala. Odgovornosti svakog zajedničkog voditelja obrade ograničene su na podatke koje on obrađuje na komunikacijskom portalu. Agencija eu-LISA smatra se izvršiteljem obrade u skladu s člankom 3. točkom 12. Uredbe (EU) 2018/1725 u vezi s operativnim upravljanjem komunikacijskim portalom.
Članak 24.
Osposobljavanje osoblja
1.Prije dobivanja ovlaštenja za obradu podataka pohranjenih u nacionalnim RECAMAS-ima, u iRCMS-u, u RIAT-u i na komunikacijskom portalu i redovito nakon dobivanja odobrenja za pristup nacionalnim RECAMAS-ima, iRCMS-u, RIAT-u i komunikacijskom portalu, osoblje nadležnih tijela i Frontexa koje ima pravo pristupa nacionalnim RECAMAS-ima, iRCMS-u, RIAT-u i komunikacijskom portalu pohađa odgovarajuće tečajeve osposobljavanja o sigurnosti podataka, temeljnim pravima, uključujući zaštitu podataka, te pravilima i postupcima za obradu podataka, uključujući mjere za poboljšanje kvalitete podataka. Osoblje se upoznaje sa svim relevantnim odredbama o kaznenim djelima i sankcijama, uključujući one predviđene u članku 26.
2.Države članice svojem osoblju organiziraju tečajeve osposobljavanja o nacionalnom RECAMAS-u.
3.Frontex svojem osoblju i nadležnim tijelima organizira tečajeve osposobljavanja o Frontexovom RECAMAS-u, iRCMS-u i RIAT-u.
4.Agencija eu-LISA nadležnim tijelima organizira tečajeve osposobljavanja o tehničkom funkcioniranju komunikacijskog portala.
Članak 25.
Suradnja nacionalnih nadzornih tijela za zaštitu podataka i Europskog nadzornika za zaštitu podataka
U skladu s člankom 62. Uredbe (EU) 2018/1725 nacionalna nadzorna tijela i Europski nadzornik za zaštitu podataka, djelujući u okviru svojih nadležnosti, aktivno surađuju u okviru svojih odgovornosti te posebno osiguravaju koordinirani nadzor komunikacijskog portala.
Članak 26.
Sankcije
Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenja ove Uredbe i poduzimaju sve potrebne mjere za njihovu provedu. Predviđene sankcije moraju biti djelotvorne, proporcionalne i odvraćajuće. Države članice bez odgode obavješćuju Komisiju o tim pravilima i tim mjerama te je bez odgode obavješćuju o svim naknadnim izmjenama koje na njih utječu.
Poglavlje 4.
IZMJENE DRUGIH PRAVNIH AKATA UNIJE
Članak 27.
Izmjene Uredbe (EU) 2018/1726
Uredba (EU) 2018/1726 mijenja se kako slijedi:
1. u članku 1. umeću se sljedeći stavci 4.c i 4.d:
„4.c. Agencija je odgovorna za razvoj, uključujući dizajn, operativno upravljanje i tehnički razvoj sigurnog komunikacijskog kanala između tijela nadležnih za migracije („komunikacijski portal”), u skladu s Uredbom (EU).../... Europskog parlamenta i Vijeća 34(23) [ova Uredba].
4.d. Agencija je odgovorna za pružanje potpore:
(a) Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu u razvoju, uključujući tehnički razvoj, referentnog implementacijskog računalnog programa za sustav za upravljanje predmetima vraćanja („Frontexov RECAMAS”), u skladu s Uredbom (EU).../... [ova Uredba];
(b) Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu u razvoju, uključujući tehnički razvoj, integriranog sustava Unije za upravljanje predmetima ponovnog prihvata („iRCMS”) i sustava Unije za upravljanje predmetima reintegracije („RIAT”), u skladu s Uredbom (EU).../... [ova Uredba].”;
2. umeću se sljedeći članci 8.e i 8.f:
„Članak 8.e
Zadaće povezane s komunikacijskim portalom
U vezi s komunikacijskim portalom, Agencija izvršava:
(a) zadaće koje su joj dodijeljene člankom 15. stavkom 4. i člankom 17. stavkom 4. Uredbe (EU).../... [ova Uredba];
(b) zadaće u vezi s osposobljavanjem za tehničku upotrebu komunikacijskog portala, uključujući pružanje materijala za osposobljavanje.
Članak 8.f
Zadaće povezane s Frontexovim RECAMAS-om, iRCMS-om i RIAT-om
U vezi s Frontexovim RECAMAS-om, iRCMS-om i RIAT-om Agencija izvršava zadaće koje su joj dodijeljene Uredbom (EU).../... [ova Uredba].”;
3. u članku 14. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
„1. Agencija prati razvoj istraživanja koja su relevantna za operativno upravljanje SIS-om, VIS-om, Eurodacom, EES-om, ETIAS-om, DubliNetom, sustavom ECRIS-TCN, sustavom e-CODEX, platformom za suradnju zajedničkih istražnih timova, komunikacijskim portalom i drugim opsežnim informacijskim sustavima iz članka 1. stavka 5.”;
4. u članku 19. stavku 1. prvom podstavku dodaje se sljedeća točka (qq):
„(qq) donosi izvješća o razvoju i aktivnostima komunikacijskog portala u skladu s člankom 37. stavkom 2. Uredbe (EU).../... [ova Uredba].”.
Članak 28.
Izmjene Uredbe (EU) 2018/1860
U Uredbi (EU) 2018/1860 umeće se sljedeći članak 17.a:
„Članak 17.a
Čuvanje podataka iz upozorenja o vraćanju u nacionalnim sustavima za upravljanje predmetima za potrebe Uredbe (EU).../... Europskog parlamenta i Vijeća [ova Uredba]
1. Odstupajući od članka 41. stavka 2. Uredbe (EU) 2018/1861, nakon pogotka o upozorenju o vraćanju koje je unijela druga država članica u skladu s člankom 3. nadležno tijelo države članice izvršiteljice može u nacionalnom RECAMAS-u uspostavljenom na temelju Uredbe (EU).../... Europskog parlamenta i Vijeća 35(24) [ova Uredba] čuvati podatke iz tog upozorenja u mjeri u kojoj je to potrebno u svrhe iz članka 7. stavka 1. Uredbe (EU).../... [ova Uredba].
2. Ako je država članica izdavateljica izmijenila upozorenje u skladu s člankom 44. stavkom 2. Uredbe (EU) 2018/1861, država članica izvršiteljica na odgovarajući način ažurira te podatke u nacionalnom RECAMAS-u uspostavljenom na temelju Uredbe (EU).../... [ova Uredba].
3. Odstupajući od članka 42. stavka 1. Uredbe (EU) 2018/1861, podaci koji se čuvaju na temelju stavka 1. pohranjuju se i brišu u skladu s člankom 20. stavcima od 1. do 3. Uredbe (EU).../... [ova Uredba].
4. Članak 15. primjenjuje se na prijenose ili stavljanje na raspolaganje podataka koji se čuvaju na temelju stavka 1.”.
Članak 29.
Izmjene Uredbe (EU) 2019/817
U Uredbi (EU) 2019/817 dodaje se sljedeći članak 48.a:
„Članak 48.a
Komunikacijski portal
1. Komunikacija među tijelima država članica i između tih tijela i središnje jedinice ETIAS-a koja se zahtijeva na temelju ove Uredbe odvija se preko komunikacijskog portala uspostavljenog na temelju Uredbe (EU).../... Europskog parlamenta i Vijeća 36(25) [ova Uredba] u sljedeće svrhe:
(a) ostvarivanje prava na zaštitu podataka u skladu s člankom 48. stavcima 3. i 4.;
(b) obavješćivanje nadležnog tijela o ispravku ili brisanju poveznice u skladu s člankom 31. stavkom 3. i člankom 33. stavkom 5.;
(c) obavješćivanje o ispravku ili brisanju poveznice u skladu s člankom 32. stavkom 7.;
(d) obavješćivanje nadležnog tijela o netočno zabilježenoj poveznici u skladu s člankom 32. stavkom 7.
2. Komisija je ovlaštena za donošenje provedbenih akata kojima se određuju formati za komunikaciju na temelju ove Uredbe preko komunikacijskog portala. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 74. stavka 2.”.
Članak 30.
Izmjene Uredbe (EU) 2019/818
Uredba (EU) 2019/818 mijenja se kako slijedi:
1. članak 39. mijenja se kako slijedi:
(a) stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:
„1. Središnji repozitorij podataka za izvješćivanje i statistiku (CRRS) uspostavlja se za potrebe podupiranja ciljeva SIS-a, Eurodaca i ECRIS-TCN-a, u skladu s odgovarajućim pravnim instrumentima kojima se uređuju ti sustavi, i za pružanje međusustavnih statističkih podataka i analitičkog izvješćivanja za potrebe politike, operativne potrebe i potrebe kvalitete podataka. CRRS-om se podupiru i ciljevi Uredbe (EU) 2024/982 Europskog parlamenta i Vijeća 37(26), Uredbe (EU) 2025/13 Europskog parlamenta i Vijeća 38(27) i Uredbe (EU).../... Europskog parlamenta i Vijeća 39(28) [ova Uredba].
2. Agencija eu-LISA uspostavlja i provodi CRRS te ga udomljuje na poslužitelju na svojim tehničkim pogonima koji sadržavaju podatke i statistike iz članka 12. Uredbe (EU) 2024/1358, članka 74. Uredbe (EU) 2018/1862 i članka 32. Uredbe (EU) 2019/816, logički odvojene po informacijskom sustavu EU-a. Agencija eu-LISA prikuplja podatke i statistike od usmjerivača iz članka 71. stavka 2. Uredbe (EU) 2024/982 i članka 39. stavka 1. Uredbe (EU) 2025/13. Agencija eu-LISA prikuplja podatke i statistike iz članka 22. Uredbe (EU).../... [ova Uredba]. Pristup CRRS-u odobrava se s pomoću kontroliranog, sigurnog pristupa i posebnih korisničkih profila, isključivo za potrebe izvješćivanja i statistike, tijelima iz članka 12. Uredbe (EU) 2024/1358, članka 74. Uredbe (EU) 2018/1862, članka 32. Uredbe (EU) 2019/816, članka 71. stavka 2. Uredbe (EU) 2024/982, članka 13. stavka 1. Uredbe (EU) 2025/13 i članka 22. stavka 2. Uredbe (EU).../... [ova Uredba].”;
(b) u stavku 4. dodaje se sljedeća točka (d):
„(d) sigurne komunikacijske infrastrukture za povezivanje CRRS-a s nacionalnim sustavima za upravljanje predmetima vraćanja („nacionalni RECAMAS-i”), integriranim sustavom Unije za upravljanje predmetima ponovnog prihvata („iRCMS”) i sustavom Unije za upravljanje predmetima reintegracije („RIAT”), u skladu s Uredbom (EU).../... [ova Uredba].”;
2. umeće se sljedeći članak 48.a:
„Članak 48.a
Komunikacijski portal
1. Komunikacija među tijelima država članica i između tih tijela i središnje jedinice ETIAS-a koja se zahtijeva na temelju ove Uredbe odvija se preko komunikacijskog portala uspostavljenog na temelju Uredbe (EU).../... [ova Uredba] u sljedeće svrhe:
(a) ostvarivanje prava na zaštitu podataka u skladu s člankom 48. stavcima 3. i 4.;
(b) obavješćivanje nadležnog tijela o ispravku ili brisanju poveznice u skladu s člankom 31. stavkom 3. i člankom 33. stavkom 5.;
(c) obavješćivanje o ispravku ili brisanju poveznice u skladu s člankom 32. stavkom 7.;
(d) obavješćivanje nadležnog tijela o netočno zabilježenoj poveznici u skladu s člankom 32. stavkom 7.
2. Komisija je ovlaštena za donošenje provedbenih akata kojima se određuju formati za komunikaciju na temelju ove Uredbe preko komunikacijskog portala. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 70. stavka 2.”;
3. članak 62. mijenja se kako slijedi:
(a) umeće se sljedeći stavak 3.a:
„3.a Propisno ovlašteno osoblje nadležnih tijela država članica, Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, agencije eu-LISA i Komisije ima pristup, u svrhu ostvarivanja uvida, podacima povezanima s nacionalnim RECAMAS-ima, iRCMS-om i RIAT-om iz članka 22. Uredbe (EU).../... [ova Uredba].”;
(b) stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:
„6. Za potrebe stavaka 1., 2., 3. i 3.a agencija eu-LISA pohranjuje podatke iz tih stavaka u CRRS-u. Na temelju podataka iz CRRS-a ne smije biti moguća identifikacija osoba, ali podaci tijelima iz stavaka 1., 2., 3. i 3.a omogućuju da dobiju izvješća i statističke podatke koji se mogu prilagoditi kako bi se poboljšala učinkovitost granične kontrole, pomoglo tim tijelima pri obradi zahtjeva za vize i poduprlo donošenje politika o migraciji i sigurnosti u Uniji koje je potkrijepljeno dokazima.”.
Poglavlje 5.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 31.
Troškovi
Troškove povezane s razvojem, uključujući tehničke nadogradnje, nacionalnih RECAMAS-a te s operativnim upravljanjem tim sustavima snosi svaka predmetna država članica. Ti troškovi uključuju troškove povezane s integracijom Frontexova RECAMAS-a, iRCMS-a, RIAT-a i komunikacijskog portala u nacionalne RECAMAS-e te s prilagodbom Frontexova RECAMAS-a.
Članak 32.
Obavijesti
1.Države članice obavješćuju Komisiju, Frontex i agenciju eu-LISA o tijelu koje se treba smatrati voditeljem obrade i zajedničkim voditeljem obrade u skladu s člankom 23.
2.Države članice obavješćuju Komisiju, Frontex i agenciju eu-LISA o nadležnim tijelima iz članaka 7., 8. i 9. koja smiju bilježiti, ispravljati, brisati ili ostvarivati uvid u podatke.
3.Države članice obavješćuju Komisiju, Frontex i agenciju eu-LISA o svojoj jedinstvenoj kontaktnoj točki iz članka 14. stavka 3.
4.Frontex održava javne internetske stranice koje se redovito ažuriraju i koje sadržavaju informacije iz ovog članka.
Članak 33.
Početak rada
1.Države članice najkasnije [SL: unijeti: četiri godine nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe] uspostavljaju i počinju upotrebljavati nacionalni RECAMAS. Svaka država članica bez odgode obavješćuje Komisiju i Frontex o datumu početka upotrebe nacionalnog RECAMAS-a.
2.Komisija, nakon što Frontex izjavi da je uspješno dovršio sveobuhvatno testiranje iRCMS-a i RIAT-a, koje se provodi uz potporu agencije eu-LISA, provedbenim aktom utvrđuje datum dovršetka razvoja iRCMS-a i RIAT-a.
3.Svaka država članica u roku od godinu dana od datuma utvrđenog u skladu sa stavkom 2. ili datuma obavijesti iz stavka 1., ovisno o tome koji je datum kasniji, poduzima potrebne mjere za integraciju iRCMS-a i RIAT-a u nacionalni RECAMAS, u skladu s člankom 15. stavkom 3., te obavješćuje Komisiju i Frontex o uspješnom dovršetku integracije.
4.Komisija, nakon što Frontex za predmetne države članice izjavi da je integracija iRCMS-a i RIAT-a u njihove nacionalne RECAMAS-e uspješno dovršena, provedbenim aktom utvrđuje datum od kojeg iRCMS i RIAT počinju s radom u predmetnim državama članicama i od kojeg Frontex upravlja njihovim radom. Frontexova izjava temelji se na uspješnom dovršetku sveobuhvatnih testiranja koja se provode, nakon primitka obavijesti iz stavka 3., u suradnji s predmetnom državom članicom ili predmetnim državama članicama i uz potporu agencije eu-LISA.
5.Komisija, nakon što agencija eu-LISA izjavi da je uspješno dovršila sveobuhvatno testiranje komunikacijskog portala, koje se provodi u suradnji, prema potrebi, s Frontexom i državama članicama, provedbenim aktom utvrđuje datum dovršetka razvoja komunikacijskog portala.
6.Svaka država članica u roku od godinu dana od datuma utvrđenog u skladu sa stavkom 5. ili datuma obavijesti iz stavka 1., ovisno o tome koji je datum kasniji, poduzima potrebne mjere za integraciju komunikacijskog portala u nacionalni RECAMAS, u skladu s člankom 15. stavkom 4., te obavješćuje Komisiju i Frontex o uspješnom dovršetku integracije. Frontex u roku od godinu dana od datuma utvrđenog u skladu sa stavkom 5. poduzima potrebne mjere za integraciju komunikacijskog portala u IRMA-u u skladu s člankom 14. stavkom 2. i obavješćuje Komisiju o uspješnom dovršetku integracije.
7.Komisija, nakon što agencija eu-LISA za predmetne države članice izjavi da je integracija komunikacijskog portala u nacionalne RECAMAS-e predmetnih država članica i u IRMA-u uspješno dovršena, provedbenim aktom utvrđuje datum od kojeg komunikacijski portal počinje s radom u predmetnim državama članicama i od kojeg Frontex upravlja njegovim radom. Izjava agencije eu-LISA temelji se na uspješnom dovršetku sveobuhvatnih testiranja koja se provode, nakon primitka obavijesti iz stavka 6., u suradnji s predmetnim državama članicama.
8.Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o datumima utvrđenima u skladu sa stavcima 2., 4., 5. i 7.
9.Provedbeni akti iz stavaka 2., 4., 5. i 7. objavljuju se u Službenom listu Europske unije.
10.Države članice i, ako je primjenjivo, Frontex počinju upotrebljavati iRCMS, RIAT i komunikacijski portal od datuma utvrđenih u skladu sa stavkom 4. odnosno stavkom 7.
Članak 34.
Postupak odbora
1.Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.
Članak 35.
Savjetodavna skupina
1.Frontex osniva Savjetodavnu skupinu.
2.Savjetodavna skupina Frontexu i agenciji eu-LISA pruža stručno znanje u vezi s modelom RECAMAS-a, Frontexovim RECAMAS-om, nacionalnim RECAMAS-ima, iRCMS-om, RIAT-om i komunikacijskim portalom, osobito za potrebe izrade njihovih godišnjih programa rada i godišnjih izvješća o radu.
3.Savjetodavna skupina sastoji se od nacionalnih stručnjaka, dva voditelja projekata iz Frontexa, dva voditelja projekata iz agencije eu-LISA i jednog člana iz Komisije. Savjetodavnom skupinom predsjeda Frontex.
Članak 36.
Kontaktna točka
Svaka država članica imenuje jedno nadležno tijelo kao kontaktnu točku za provedbu ove Uredbe. Svaka država članica obavješćuju Komisiju o nazivu tog tijela. Ako država članica promijeni svoje imenovano tijelo, o tome obavješćuje Komisiju.
Članak 37.
Praćenje i evaluacija
1.Frontex podnosi Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Europskom nadzorniku za zaštitu podataka godišnje izvješće o razvoju i aktivnostima Frontexova RECAMAS-a, nacionalnih RECAMAS-a, iRCMS-a i RIAT-a, među ostalim o njihovu tehničkom funkcioniranju i sigurnosti. Godišnje izvješće uključuje informacije o operativnom upravljanju, uključujući zaštitu podataka i sigurnosne incidente, te uspješnosti tih sustava u odnosu na unaprijed definirane kvantitativne pokazatelje za ciljeve koji se odnose na rezultate, troškovnu učinkovitost i kvalitetu usluge.
2.Agencija eu-LISA podnosi Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Europskom nadzorniku za zaštitu podataka godišnje izvješće o razvoju i aktivnostima komunikacijskog portala, među ostalim o njegovu tehničkom funkcioniranju i sigurnosti. Godišnje izvješće uključuje informacije o upravljanju i uspješnosti tog sustava u odnosu na unaprijed definirane kvantitativne pokazatelje za ciljeve koji se odnose na rezultate, troškovnu učinkovitost i kvalitetu usluge.
3.Komisija pet godina nakon početka rada svih nacionalnih RECAMAS-a, iRCMS-a, RIAT-a i komunikacijskog portala te svakih pet godina nakon toga Europskom parlamentu i Vijeću podnosi evaluacijsko izvješće o primjeni ove Uredbe. U tu svrhu Komisija ima stalan pristup Frontexovu RECAMAS-u, iRCMS-u, RIAT-u i komunikacijskom portalu bez mogućnosti pristupa osobnim podacima.
4.Države članice dostavljaju Frontexu, agenciji eu-LISA i Komisiji informacije koje su potrebne za izradu godišnjih izvješća i evaluacije iz ovog članka.
5.Evaluacije se mogu provoditi u skladu s Uredbom Vijeća (EU) 2022/922 40 (29).
Članak 38.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu,
Za Europski parlament Za Vijeće
Predsjednica Predsjednik
[...] [...]
IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKIM I DIGITALNIM ASPEKTIMA ZAKONODAVNOG PRIJEDLOGA
1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE3
1.1.Naslov prijedloga/inicijative3
1.2.Predmetna područja politike3
1.3.Ciljevi3
1.3.1.Opći ciljevi3
1.3.2.Specifični ciljevi3
1.3.3.Očekivani rezultati i učinak3
1.3.4.Pokazatelji uspješnosti4
1.4.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:4
1.5.Obrazloženje prijedloga/inicijative5
1.5.1.Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative5
1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ovog odjeljka „dodana vrijednost sudjelovanja EU-a” je vrijednost koja proizlazi iz djelovanja EU-a i dodatna je u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.5
1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava6
1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima7
1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele7
1.6.Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka8
1.7.Planirani načini izvršenja proračuna8
2.MJERE UPRAVLJANJA10
2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja10
2.2.Sustavi upravljanja i kontrole10
2.2.1.Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole10
2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima za njihovo smanjenje11
2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrola i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)11
2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti12
3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE13
3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak13
3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva15
3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje15
3.2.1.1.Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna15
3.2.2.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva20
3.2.2.1. Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna20
3.2.3.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima20
3.2.3.1.Financirano iz izglasanog proračuna20
3.2.4.Pregled procijenjenog učinka na ulaganja povezana s digitalnom tehnologijom22
3.2.5.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom22
3.2.6.Doprinos trećih strana23
3.2.7.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima i odobrenim sredstvima u decentraliziranoj agenciji23
3.3.Procijenjeni učinak na prihode26
4.Digitalni aspekti27
4.1.Zahtjevi relevantni za digitalizaciju27
4.2.Podaci30
4.3.Digitalna rješenja33
4.4.Procjena interoperabilnosti41
4.5.Mjere za potporu digitalnoj provedbi45
1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
1.1.Naslov prijedloga/inicijative
Prijedlog o digitalizaciji upravljanja predmetima u području vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije te o izmjeni uredaba (EU) 2018/1726, (EU) 2018/1860, (EU) 2019/817 i (EU) 2019/818 Europskog parlamenta i Vijeća
1.2.Predmetno područje politike
Unutarnji poslovi
1.3.Ciljevi
1.3.1.Opći ciljevi
Poduprijeti provedbu pravila o vraćanju, ponovnom prihvatu i reintegraciji utvrđenih u Uredbi o vraćanju i doprinijeti provedbi pakta o migracijama i azilu. Postizanje ta dva cilja pridonijet će pravilnom funkcioniranju schengenskog područja i održivosti zajedničkog europskog sustava azila.
1.3.2.Specifični ciljevi
Specifični cilj br. 1: povećati razmjenu podataka među nadležnim tijelima unutar iste države članice, među državama članicama i između država članica i Frontexa te između država članica ili Frontexa i trećih zemalja, u skladu s pravilima o zaštiti podataka, kako bi se osigurala dostupnost informacija potrebnih za provedbu i praćenje postupaka vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije.
Specifični cilj br. 2: potaknuti digitalizaciju postupaka vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije te ukloniti nedostatke u funkcionalnostima postojećih IT sustava kako bi postupci i zahtjevi za izvješćivanje bili digitaliziraniji, prilagođeniji korisnicima i automatiziraniji te kako bi se znatno smanjilo administrativno i radno opterećenje nacionalnih tijela.
Specifični cilj br. 3: omogućiti automatiziranu izradu točnijih i pouzdanijih statističkih podataka i skratiti rokove za prikupljanje podataka kako bi se bolje poduprlo donošenje politika i odluka na temelju dokaza.
1.3.3.Očekivani rezultati i učinak
Države članice razvit će i održavati svoje nacionalne sustave za upravljanje predmetima u području vraćanja (nacionalni RECAMAS-i) te upravljati njima.
Frontex će održavati i ažurirati model RECAMAS-a te će u suradnji s agencijom eu-LISA razviti Frontexov RECAMAS koji države članice koje to žele mogu uvesti i prilagoditi. Frontex će razviti i ad hoc gotova IT rješenja (npr. aplikaciju RECAP, koja omogućuje komunikaciju između državljana trećih zemalja i tijela nadležnih za migracije) koja se mogu integrirati u nacionalni RECAMAS. Frontex će u suradnji s agencijom eu-LISA-a razviti i održavati integrirani sustav EU-a za upravljanje predmetima ponovnog prihvata (iRCMS) i reintegracije (RIAT), koji će se integrirati u nacionalne RECAMAS-e.
Agencija eu-LISA razvit će komunikacijski portal kako bi se tijelima nadležnima za vraćanje omogućila razmjena informacija koje se ne mogu razmjenjivati putem postojećih ili budućih informacijskih sustava EU-a.
Digitalizacijom postupaka vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije u okviru inicijative ubrzat će se, pojednostavniti i racionalizirati postupci, povećati njihova transparentnost i smanjiti radno opterećenje nacionalnih nadležnih tijela i Frontexa.
1.3.4.Pokazatelji uspješnosti
Specifični cilj br. 1
–broj skupova podataka o predmetima vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije koje su zatražile države članice i koji su stavljeni na raspolaganje drugim državama članicama u primjenjivim rokovima utvrđenima u Uredbi o vraćanju
–broj zahtjeva za ponovni prihvat obrađenih putem iRCMS-a.
Specifični cilj br. 2
–broj uspostavljenih nacionalnih RECAMAS-a
–broj država članica koje koriste Frontexov RECAMAS ili njegove dijelove
–broj nacionalnih RECAMAS-a u koje su integrirani iRCMS i RIAT
–broj nacionalnih RECAMAS-a koji su povezani s ESP-om, CRRS-om i SIS-om
–broj nacionalnih RECAMAS-a koji su povezani s komunikacijskim portalom
–broj pojednostavnjenih ili automatiziranih potpostupaka
–prosječno trajanje obrade po predmetu vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije
–broj članova osoblja osposobljenih za nove postupke i IT sustave.
Specifični cilj br. 3
–broj automatski izrađenih skupova statističkih podataka (u skladu s Uredbom o vraćanju)
–broj skupova statističkih podataka (u skladu s Uredbom o vraćanju) dostavljenih u primjenjivim rokovima utvrđenima u Uredbi o vraćanju.
1.4.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:
☑ novo djelovanje
¨ novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 41
¨ produljenje postojećeg djelovanja
¨ spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje.
1.5.Obrazloženje prijedloga/inicijative
1.5.1.Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative
Svi sustavi (nacionalni sustavi RECAMAS, Frontexov sustav RECAMAS, iRCMS, RIAT i komunikacijski portal) trebali bi se razviti u roku od četiri godine od stupanja na snagu Uredbe, prema sljedećem okvirnom rasporedu:
– treće tromjesečje 2028.: stupanje na snagu Uredbe,
– treće/četvrto tromjesečje 2028.: uspostava okvira upravljanja za razvoj IT sustava,
– treće tromjesečje 2028. – prvo tromjesečje 2030.: početna faza, uključujući zapošljavanje,
– prvo tromjesečje 2030. – drugo tromjesečje 2030.: faza nabave,
– drugo tromjesečje 2030. – prvo tromjesečje 2032.: faza razvoja,
– prvo tromjesečje 2032. – drugo tromjesečje 2032.: faza testiranja,
– drugo tromjesečje 2032. – treće tromjesečje 2032.: faza postupnog uvođenja i postupni početak rada.
1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ovog odjeljka „dodana vrijednost sudjelovanja EU-a” je vrijednost koja proizlazi iz djelovanja EU-a i dodatna je u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.
Razlozi za djelovanje na razini EU-a (ex ante)
Utvrđeni problemi ne mogu se učinkovito riješiti na nacionalnoj razini. S obzirom na razmjere fragmentiranosti trenutačnog digitalnog okruženja, bez koordinacije na razini EU-a i odgovarajućeg pravnog okvira EU-a države članice nastavit će razvijati izolirane sustave, što će dovesti do neučinkovitosti, neujednačene digitalizacije i većih troškova. Neučinkovito digitalno upravljanje postupcima vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije otežat će buduću provedbu zajedničkih pravila o vraćanju, što će dovesti do neoptimalnih razina vraćanja. To bi utjecalo i na pravilno funkcioniranje pravila iz pakta o migracijama i azilu te na schengensko područje.
Intervencija na razini EU-a ključna je kako bi se osigurala međusobna povezanost relevantnih IT sustava u svim državama članicama (među ostalim iskorištavanjem informacijskih sustava EU-a), dosljedna razmjena podataka i operativna učinkovitost u svim državama članicama. Samo se koordiniranim pristupom na razini EU-a mogu na dosljedan način riješiti složeni prekogranični problemi s kojima se države članice trenutačno suočavaju, kao što je, na primjer, nedovoljna razmjena podataka.
Očekivana dodana vrijednost EU-a (ex post)
Stvorit će se dodana vrijednost EU-a jer se inicijativom na razini EU-a može uspostaviti zajednički okvir na razini EU-a za koji se očekuje da će poboljšati razmjenu podataka, ubrzati postupke, smanjiti administrativno opterećenje i omogućiti izradu detaljnijih statističkih podataka. To se ne može postići na isti način pojedinačnim djelovanjem država članica. Usklađenim digitaliziranim pristupom postupcima vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije na razini EU-a poboljšat će se cjelokupna učinkovitost sustava vraćanja i postići usklađenost sa širim ciljevima pakta o migracijama i azilu. U konačnici, koherentnim mjerama digitalizacije poduprijet će se pravilno funkcioniranje schengenskog područja i održivost zajedničkog europskog sustava azila.
Jedinstvenim digitalnim okvirom ojačat će se položaj EU-a u pregovorima i interakcijama s trećim zemljama te poboljšati provedba 24 instrumenta EU-a za ponovni prihvat kojima se osiguravaju ujednačeni postupci. Time bi se doprinijelo pojednostavnjenom pristupu i dosljednim očekivanjima u trećim zemljama, od čega bi koristi imale sve države članice.
Djelovanjem na razini EU-a stvorit će se ekonomija razmjera jer će se smanjiti prosječni troškovi te izbjeći udvostručavanje djelovanja razvojem izoliranih sustava te poduprijeti oblikovanje politika na temelju dokaza, među ostalim povećanjem pouzdanosti podataka i statistike. Udruživanjem resursa i stručnog znanja EU može pružiti pouzdanija i prilagodljivija rješenja nego što bi to mogle države članice djelujući pojedinačno.
1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava
Kad je riječ o vraćanju, kako bi se državama članicama pomoglo da poboljšaju svoje sustave za upravljanje predmetima vraćanja i osiguraju minimalnu razinu učinkovitosti, Frontex je razvio model upravljanja predmetima vraćanja („model RECAMAS-a”) u skladu sa svojim ovlastima (na temelju uredbe koja se naziva „Uredba o europskoj graničnoj i obalnoj straži”). Model RECAMAS-a je predložak (tj. dokument, a ne IT sustav) koji državama članicama pruža osnovu za izgradnju i uspostavu vlastitih sustava za upravljanje predmetima na sličan način, čime se omogućuje učinkovitija suradnja među relevantnim tijelima država članica te bolje prikupljanje podataka. U okviru Operativne strategije koordinatora EU-a za vraćanje i Zajedničkog plana za provedbu pakta o migracijama i azilu sve države članice trebale su u razdoblju 2024. – 2025. započeti s razvojem i provedbom nacionalnog sustava koji se temelji na modelu RECAMAS-a. Trenutačno 26 država članica EU-a ima sustav za upravljanje predmetima vraćanja s određenim stupnjem usklađenosti s modelom RECAMAS-a, ali samo njih 12 upravlja sustavom koji se u potpunosti temelji na modelu RECAMAS-a.
Kad je riječ o ponovnom prihvatu, kako bi se državama članicama i trećim zemljama omogućilo da postupke ponovnog prihvata provode učinkovito, digitalno i standardizirano, Komisija podupire razvoj i rad sustava za upravljanje predmetima ponovnog prihvata, ali bez posebnih pravila na razini EU-a kojima se uređuje upotreba tih sustava. Sustavi su fizički smješteni u trećim zemljama i u njihovu su vlasništvu te iziskuju kontinuirane troškove održavanja. Trenutačno postoje samo šest sustava RCMS, koji su uspostavljeni s Armenijom, Bangladešom, Gruzijom, Pakistanom, Šri Lankom i Ukrajinom. Tih šest sustava RCMS omogućuje podnošenje zahtjeva za ponovni prihvat trećoj zemlji te praćenje radnih postupaka povezanih s provjerom i potvrdom državljanstva, izdavanjem putnih isprava i operacijama vraćanja. Riječ je o zasebnim sustavima te svaki od njih ima drukčiji postupak prijave i ne omogućuje izravni prijenos informacija iz sustava država članica i EU-a. Komisija ima vodeću ulogu u olakšavanju povezivanja zainteresiranih država članica s postojećim sustavima RCMS i financijski doprinosi njihovu pravilnom tehničkom održavanju i radu.
Kad je riječ o reintegraciji, kako bi se osigurala komunikacija o predmetima reintegracije između savjetnika za vraćanje u državama članicama i partnera u provedbi reintegracije u trećim zemljama, Komisija je razvila alat za pružanje pomoći pri reintegraciji („RIAT”). RIAT je dio sustava razmjene informacija Europske migracijske mreže („EMN IES”), koji je uspostavljen 2008. Osim za komunikaciju, RIAT se upotrebljava i za financijske i administrativne aspekte rješavanja predmeta u kontekstu raznih programa reintegracije, uključujući Frontexov vlastiti program EU-a za reintegraciju, te za prikupljanje podataka. Trenutačno su sve države članice EU-a, Švicarska, Norveška i Island te neki partneri u reintegraciji povezani s RIAT-om.
Dostupnost, upotreba i funkcionalnosti postojećih IT sustava znatno se razlikuju među državama članicama. Postojeći IT sustavi za vraćanje, ponovni prihvat i reintegraciju razvijeni su zasebno te su ih razvili različiti dionici i na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Postojeći pravni okviri i operativni ustroj ograničavaju mogućnosti za daljnji razvoj i razmjenu podataka. To dovodi do fragmentiranog i neučinkovitog digitalnog okruženja.
1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima
U paktu o migracijama i azilu digitalizacija je izričito prepoznata kao temeljni preduvjet za brze i učinkovite migracijske postupke. Digitalni sustavi ključni su za poboljšanje operativne suradnje, osiguravanje pouzdanog prikupljanja podataka, smanjenje administrativnog opterećenja te jačanje praćenja i provedbe pravila EU-a o migracijama. Taj je cilj u skladu sa širim političkim ciljem EU-a da se razviju europska digitalna rješenja koja pojednostavnjuju postupke, uz osiguravanje zaštite temeljnih prava i podataka.
Potreba za digitalizacijom upravljanja predmetima u području vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije istaknuta je u političkim smjernicama predsjednice von der Leyen (2024. – 2029.), programima rada Komisije za 2025. i 2026., u kojima se izričito navodi da ova inicijativa ima izraženu dimenziju pojednostavnjenja (3) i Europskoj strategiji upravljanja azilom i migracijama (4). Uredbom o vraćanju uspostavlja se zajednički sustav vraćanja EU-a koji omogućuje bolju razmjenu i prijenos podataka, u skladu s pravilima o zaštiti podataka.
Ulaganja potrebna na razini EU-a i na razini država članica mogu biti unutar iznosa dogovorenih za VFO za razdoblje 2028. – 2034.
1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele
Inicijativa obuhvaća uspostavu novih IT sustava, za koju će biti zaduženi Frontex i agencija eu-LISA.
Frontex će razviti i održavati referentno implementacijsko IT rješenje za upravljanje predmetima vraćanja (Frontexov RECAMAS), integrirani sustav EU-a za upravljanje predmetima ponovnog prihvata (iRCMS) i sustav EU-a za upravljanje predmetima reintegracije (RIAT).
Agencija eu-LISA dizajnirat će, razviti i održavati komunikacijski kanal između tijela nadležnih za migracije (komunikacijski portal).
Za postizanje tih ciljeva potrebno je proširiti mandat Frontexa i agencije eu-LISA jer te nove zadaće nisu obuhvaćene postojećima. Stoga su potrebni novi financijski i ljudski resursi kako bi obje te agencije mogle ispuniti svoje nove zadaće.
Odbor za upravljanje programom i Savjetodavna skupina podupirat će razvoj i nadogradnju novih informacijskih sustava. GU HOME bit će dio te dvije strukture. Sastanci će se održavati redovito i najmanje šest puta godišnje u fazi razvoja. Općenito, GU HOME morat će pratiti razvoj, provedbu i opću usklađenost s budućom uredbom. Stoga je potrebno dodatno osoblje kako bi Komisija mogla ispuniti svoje nove zadaće.
1.6.Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka
¨ ograničeno trajanje
–¨ na snazi od [DD. MM.] GGGG. do [DD. MM.] GGGG.
–¨ financijski učinak od GGGG. do GGGG. za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i od GGGG. do GGGG. za odobrena sredstva za plaćanje.
☑ neograničeno trajanje
–Provedba s početnim razdobljem od 2028. do 2034.,
–redovna provedba.
1.7.Planirani načini izvršenja proračuna 42
¨ Izravno upravljanje Komisije
–¨ preko njezinih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije
–¨ preko izvršnih agencija
¨ Podijeljeno upravljanje s državama članicama
☑ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:
–¨ trećim zemljama ili tijelima koja su one imenovale
–¨ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)
–¨ Europskoj investicijskoj banci i Europskom investicijskom fondu
–☑ tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe
–¨ tijelima javnog prava
–¨ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva
–¨ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva
–¨ tijelima ili osobama kojima je povjerena provedba posebnih djelovanja u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike u skladu s glavom V. Ugovora o Europskoj uniji i koji su navedeni u relevantnom temeljnom aktu
–¨ tijelima osnovanima u državi članici koja su uređena privatnim pravom države članice ili pravom Unije i ispunjavaju uvjete da im se u skladu sa sektorskim pravilima povjeri izvršavanje sredstava Unije ili proračunskih jamstava, ako su ta tijela pod nadzorom tijela javnog prava ili tijela uređenih privatnim pravom koja pružaju javne usluge i ta su im nadzorna tijela dala odgovarajuća financijska jamstva u obliku solidarne odgovornosti ili jednakovrijedna financijska jamstva, koja za svako djelovanje mogu biti ograničena na najviši iznos potpore Unije.
Primjedbe
Za neizravno upravljanje – provedba putem dvije decentralizirane agencije (Frontex, eu-LISA).
2.MJERE UPRAVLJANJA
2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja
Komisija će osigurati uspostavu potrebnih mehanizama za praćenje funkcioniranja predloženih mjera i njihovu evaluaciju u odnosu na glavne ciljeve politike. Pet godina nakon početka rada svih nacionalnih RECAMAS-a, iRCMS-a, RIAT-a te komunikacijskog portala te svakih pet godina nakon toga Komisija će Europskom parlamentu i Vijeću podnijeti izvješće o evaluaciji u kojem će ocijeniti provedbu Uredbe i njezinu dodanu vrijednost. U izvješću će se izvijestiti i o svakom izravnom ili neizravnom učinku na relevantna temeljna prava. Ispitat će se rezultati postignuti u odnosu na ciljeve te procijeniti daljnja valjanost temeljnih načela i sve implikacije koje se odnose na buduće opcije.
Frontex će Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Europskom nadzorniku za zaštitu podataka podnositi godišnje izvješće o razvoju i aktivnostima Frontexova RECAMAS.a, nacionalnih RECAMAS-a, iRCMS-a i RIAT-a, među ostalim o njihovu tehničkom funkcioniranju i sigurnosti.
Agencija eu-LISA podnosit će godišnje izvješće Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Europskom nadzorniku za zaštitu podataka o razvoju i aktivnostima komunikacijskog portala, među ostalim o njegovu tehničkom funkcioniranju i sigurnosti.
2.2.Sustavi upravljanja i kontrole
2.2.1.Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole
Dio ovog prijedloga provodit će se sredstvima iz proračuna Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu i agencije eu-LISA u okviru neizravnog upravljanja.
U skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja proračuni Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu i agencije eu-LISA izvršavat će se u skladu s djelotvornom i učinkovitom unutarnjom kontrolom. Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu i agencija eu-LISA stoga su obvezne provoditi odgovarajuću strategiju kontrole koju koordiniraju odgovarajući dionici uključeni u lanac kontrole. Kad je riječ o ex post kontrolama, Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu i agencija eu-LISA, kao decentralizirane agencije, posebno podliježu:
–unutarnjoj reviziji koju provodi Komisijina Služba za unutarnju reviziju,
–godišnjim izvješćima Europskog revizorskog suda koji daje izjavu o jamstvu u pogledu pouzdanosti godišnjih financijskih izvještaja te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija,
–godišnjoj razrješnici koju izdaje Europski parlament,
–mogućim istragama koje provodi OLAF, posebno kako bi se osigurala pravilna upotreba sredstava dodijeljenih agencijama.
Kao partnerska glavna uprava Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu i agencije eu-LISA, GU HOME provodit će svoju strategiju kontrole decentraliziranih agencija kako bi osigurao pouzdano izvješćivanje u okviru svojeg godišnjeg izvješća o radu. Iako su decentralizirane agencije u cijelosti odgovorne za izvršenje svojeg proračuna, GU HOME odgovoran je za redovito plaćanje godišnjih doprinosa koje utvrđuje proračunsko tijelo EU-a.
Naposljetku, Europski ombudsman osigurava dodatnu razinu kontrole i odgovornosti.
2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima za njihovo smanjenje
Za proračun koji izvršavaju Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu i agencija eu-LISA potreban je poseban okvir unutarnje kontrole koji se temelji na okviru unutarnje kontrole Europske komisije. U jedinstvenom programskom dokumentu moraju se navesti informacije o sustavima unutarnje kontrole, a u konsolidiranom godišnjem izvješću o radu informacije o učinkovitosti i djelotvornosti sustavâ unutarnje kontrole, među ostalim u pogledu procjene rizika.
Osim toga, Europski nadzornik za zaštitu podataka i službenik za zaštitu podataka Frontexa i agencije eu-LISA nadziru obradu osobnih podataka koju provode Frontex i agencija eu-LISA.
Naposljetku, kao partnerska glavna uprava Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu i agencije eu-LISA, GU HOME provodi godišnji postupak upravljanja rizicima kako bi utvrdio i procijenio potencijalne visoke rizike povezane s radom agencija. Rizici koji se smatraju ključnima svake se godine prijavljuju u planu upravljanja GU-a HOME, uz koji se prilaže akcijski plan u kojem se navode mjere ublažavanja.
Na operativnoj razini glavni je utvrđeni rizik nedostatak odgovarajućih razina financijskih i ljudskih resursa za pravodobni razvoj novih IT sustava.
2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrola i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)
Kad je riječ o Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu i agenciji eu-LISA, Komisija izvješćuje o omjeru troškova kontrole i vrijednosti povezanih sredstava kojima se upravlja. U godišnjem izvješću o radu GU-a HOME za 2024. taj omjer iznosi 0,11 % u odnosu na subjekte kojima je povjereno neizravno upravljanje i decentralizirane agencije, uključujući Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu.
2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti
GU HOME nastavit će provoditi svoju strategiju za borbu protiv prijevara u skladu sa Strategijom Komisije za borbu protiv prijevara kako bi se, među ostalim, osiguralo da su unutarnje kontrole Komisije povezane s borbom protiv prijevara usklađene s tom strategijom i da je njezin pristup upravljanju rizikom od prijevara osmišljen tako da omogućuje utvrđivanje područja s rizikom od prijevare i odgovarajućih rješenja.
Kad je riječ o neizravnom upravljanju, mjere za borbu protiv prijevara, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti navedene su u posebnim odredbama o borbi protiv prijevara Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu i uredbama o osnivanju agencije eu-LISA. U njima se, među ostalim, zahtijeva da te dvije decentralizirane agencije donesu strategiju za borbu protiv prijevara.
Nadalje, kao partnerska glavna uprava, GU HOME je na temelju OLAF-ove metodologije izradio i proveo vlastitu strategiju za borbu protiv prijevara. Decentralizirane agencije, uključujući Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu, obuhvaćene su područjem primjene te strategije.
3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
Procijenjeni učinak na rashode i osoblje za 2028. i nakon toga dodaje se samo u ilustrativne svrhe i ne prejudicira sljedeći višegodišnji financijski okvir. Izvor financiranja i opseg financijske obveze Unije u razdoblju nakon 2027. i dalje ovise o ishodu međuinstitucijskih pregovora o VFO-u za razdoblje 2028. – 2034., a nakon toga se utvrđuju u okviru godišnjeg proračunskog postupka. Sva su odobrena proračunska i kadrovska sredstva od 2028. okvirna.
3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak
·Postojeće proračunske linije
Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.
|
Naslov višegodišnjeg financijskog okvira |
Proračunska linija |
Vrsta rashoda |
Doprinos |
|||
|
Broj
|
Dif./nedif. 43 |
zemalja EFTA-e 44 |
zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata 45 |
ostalih trećih zemalja 46 |
drugi namjenski prihodi |
|
|
1 |
[XX YY YY YY] (Frontex) |
Nedif. |
NE |
NE |
DA |
DA |
|
1 |
[XX YY YY YY] (eu-LISA) |
dif. |
NE |
NE |
DA |
DA |
·Zatražene nove proračunske linije
Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.
|
Naslov višegodišnjeg financijskog okvira |
Proračunska linija |
Vrsta rashoda |
Doprinos |
|||
|
Broj
|
Dif./nedif. |
zemalja EFTA-e |
zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata |
ostalih trećih zemalja |
drugi namjenski prihodi |
|
|
[XX YY YY YY] |
Dif./nedif. |
DA/NE |
DA/NE |
DA/NE |
DA/NE |
|
|
[XX YY YY YY] |
Dif./nedif. |
DA/NE |
DA/NE |
DA/NE |
DA/NE |
|
|
[XX YY YY YY] |
Dif./nedif. |
DA/NE |
DA/NE |
DA/NE |
DA/NE |
|
3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva
3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje
–¨ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.
–☑ Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:
3.2.1.1.Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna
u milijunima EUR (na tri decimale)
|
Naslov višegodišnjeg financijskog okvira |
1 |
Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija, poljoprivreda, ruralni i pomorski prosperitet i sigurnost |
Doprinos EU-a decentraliziranoj agenciji
u milijunima EUR (na tri decimale)
|
FRONTEX |
Godina 2028. |
Godina 2029. |
Godina 2030. |
Godina 2031. |
Godina 2032. |
Godina 2033. |
Godina 2034. |
UKUPNO VFO ZA RAZDOBLJE 2028. – 2034. |
|
Proračunska linija: <…….> / Doprinos agenciji iz proračuna EU-a |
44,130 |
18,023 |
18,134 |
18,244 |
18,768 |
19,309 |
19,447 |
156,054 |
Iznos odobrenih sredstava koji će se dodijeliti agenciji u sljedećem VFO-u okviran je i ovisi o dogovoru o VFO-u. Trebalo bi ga uključiti u subvenciju Nadzornog tijela zbog trajne prirode zadaća dodijeljenih ovim Prijedlogom i, prema potrebi, nadoknaditi jednakovrijednim smanjenjem relevantne omotnice programa u okviru istog naslova VFO-a. Ako bude potrebno kompenzacijsko smanjenje, možda će trebati revidirati i sredstva dodijeljena Nadzornom tijelu u okviru godišnjeg proračunskog postupka.
|
eu-LISA |
Godina 2028. |
Godina 2029. |
Godina 2030. |
Godina 2031. |
Godina 2032. |
Godina 2033. |
Godina 2034. |
UKUPNO VFO ZA RAZDOBLJE 2028. – 2034. |
|
Proračunska linija: <…….> / Doprinos agenciji iz proračuna EU-a |
14,120 |
8,113 |
8,196 |
8,280 |
8,615 |
8,960 |
9,059 |
65,343 |
Iznos odobrenih sredstava koji će se dodijeliti agenciji u sljedećem VFO-u okviran je i ovisi o dogovoru o VFO-u. Trebalo bi ga uključiti u subvenciju Nadzornog tijela zbog trajne prirode zadaća dodijeljenih ovim Prijedlogom i, prema potrebi, nadoknaditi jednakovrijednim smanjenjem relevantne omotnice programa u okviru istog naslova VFO-a. Ako bude potrebno kompenzacijsko smanjenje, možda će trebati revidirati i sredstva dodijeljena Nadzornom tijelu u okviru godišnjeg proračunskog postupka.
|
|
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
UKUPNO VFO
|
||
|
2028. |
2029. |
2030. |
2031. |
2032. |
2033. |
2034. |
||||
|
UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje
|
Obveze |
(4) |
58,250 |
26,136 |
26,330 |
26,524 |
27,382 |
28,269 |
28,506 |
221,397 |
|
Plaćanja |
(5) |
58,250 |
26,136 |
26,330 |
26,524 |
27,382 |
28,269 |
28,506 |
221,397 |
|
|
UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe |
(6) |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
|
UKUPNA odobrena sredstva
|
Obveze |
=4+6 |
58,250 |
26,136 |
26,330 |
26,524 |
27,382 |
28,269 |
28,506 |
221,397 |
|
višegodišnjeg financijskog okvira |
Plaćanja |
=5+6 |
58,250 |
26,136 |
26,330 |
26,524 |
27,382 |
28,269 |
28,506 |
221,397 |
|
|
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
UKUPNO VFO
|
||
|
2028. |
2029. |
2030. |
2031. |
2032. |
2033. |
2034. |
||||
|
UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje (svi naslovi za poslovanje) |
Obveze |
(4) |
58,250 |
26,136 |
26,330 |
26,524 |
27,382 |
28,269 |
28,506 |
221,397 |
|
Plaćanja |
(5) |
58,250 |
26,136 |
26,330 |
26,524 |
27,382 |
28,269 |
28,506 |
221,397 |
|
|
UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe (svi naslovi za poslovanje) |
(6) |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
|
UKUPNA odobrena sredstva
|
Obveze |
=4+6 |
58,250 |
26,136 |
26,330 |
26,524 |
27,382 |
28,269 |
28,506 |
221,397 |
|
višegodišnjeg financijskog okvira
|
Plaćanja |
=5+6 |
58,250 |
26,136 |
26,330 |
26,524 |
27,382 |
28,269 |
28,506 |
221,397 |
|
|
4. |
„Administrativni rashodi” 47 |
|
GU HOME |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
UKUPNO VFO ZA RAZDOBLJE 2028. – 2034. |
|||
|
2028. |
2029. |
2030. |
2031. |
2032. |
2033. |
2034. |
|||||
|
Ÿ Ljudski resursi |
0,388 |
0,388 |
0,388 |
0,388 |
0,388 |
0,388 |
0,388 |
2,716 |
|||
|
Ÿ Ostali administrativni rashodi |
0,048 |
0,048 |
0,048 |
0,048 |
0,048 |
0,048 |
0,048 |
0,336 |
|||
|
UKUPNO GU HOME |
Odobrena sredstva |
0,436 |
0,436 |
0,436 |
0,436 |
0,436 |
0,436 |
0,436 |
3,052 |
||
|
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 4. višegodišnjeg financijskog okvira |
(Ukupne obveze = ukupna plaćanja) |
0,436 |
0,436 |
0,436 |
0,436 |
0,436 |
0,436 |
0,436 |
3,052 |
||
u milijunima EUR (na tri decimale)
|
|
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
UKUPNO VFO ZA RAZDOBLJE 2028. – 2034. |
|
|
2028. |
2029. |
2030. |
2031. |
2032. |
2033. |
2034. |
|||
|
Ukupna odobrena sredstva iz NASLOVA 1. – 4. |
Obveze |
58,686 |
26,572 |
26,766 |
26,960 |
27,818 |
28,705 |
28,942 |
224,449 |
|
višegodišnjeg financijskog okvira |
Plaćanja |
58,686 |
26,572 |
26,766 |
26,960 |
27,818 |
28,705 |
28,942 |
224,449 |
Procijenjeni učinak na rashode i osoblje za 2028. i nakon toga dodaje se samo u ilustrativne svrhe i ne prejudicira sljedeći višegodišnji financijski okvir. Izvor financiranja i opseg financijske obveze Unije u razdoblju nakon 2027. i dalje ovise o ishodu međuinstitucijskih pregovora o VFO-u za razdoblje 2028. – 2034., a nakon toga se utvrđuju u okviru godišnjeg proračunskog postupka. Sva su odobrena proračunska i kadrovska sredstva od 2028. okvirna.
3.2.2.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva
–¨ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.
–☑ Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:
3.2.2.1. Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna
|
IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
UKUPNO 2028. – 2034. |
|
2028. |
2029. |
2030. |
2031. |
2032. |
2033. |
2034. |
||
|
NASLOV 4. |
||||||||
|
Ljudski resursi |
0,388 |
0,388 |
0,388 |
0,388 |
0,388 |
0,388 |
0,388 |
2,716 |
|
Ostali administrativni rashodi |
0,048 |
0,048 |
0,048 |
0,048 |
0,048 |
0,048 |
0,048 |
0,336 |
|
Međuzbroj za NASLOV 4. |
0,436 |
0,436 |
0,436 |
0,436 |
0,436 |
0,436 |
0,436 |
3,052 |
|
Izvan NASLOVA 4. |
||||||||
|
Ljudski resursi |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
Ostali administrativni rashodi |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
Međuzbroj izvan NASLOVA 4. |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
UKUPNO |
0,436 |
0,436 |
0,436 |
0,436 |
0,436 |
0,436 |
0,436 |
3,052 |
Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.
Procijenjeni učinak na rashode i osoblje za 2028. i nakon toga dodaje se samo u ilustrativne svrhe i ne prejudicira sljedeći višegodišnji financijski okvir. Izvor financiranja i opseg financijske obveze Unije u razdoblju nakon 2027. i dalje ovise o ishodu međuinstitucijskih pregovora o VFO-u za razdoblje 2028. – 2034., a nakon toga se utvrđuju u okviru godišnjeg proračunskog postupka. Sva su odobrena proračunska i kadrovska sredstva od 2028. okvirna.
3.2.3.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima
–¨ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.
–☑ Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:
3.2.3.1.Financirano iz izglasanog proračuna
Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena (EPRV) 48
|
IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
|
|
2028. |
2029. |
2030. |
2031. |
2032. |
2033. |
2034. |
||
|
Ÿ Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje) |
||||||||
|
20 01 02 01 (Sjedište i predstavništva Komisije) |
2 |
2 |
2 |
2 |
2 |
2 |
2 |
|
|
20 01 02 03 (Delegacije EU-a) |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
(Neizravno istraživanje) |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
(Izravno istraživanje) |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
Druge proračunske linije (navesti) |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
• Vanjsko osoblje (EPRV) |
||||||||
|
20 02 01 (UO, UNS iz „globalne omotnice”) |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
20 02 03 (UO, LO, UNS i MSD u delegacijama EU-a) |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
Linija za administrativnu potporu |
– u sjedištu |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
[XX.01.YY.YY] |
– u delegacijama EU-a |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
(UO, UNS – neizravno istraživanje) |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
(UO, UNS – izravno istraživanje) |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
Druge proračunske linije (navesti) – naslov 4. |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
Druge proračunske linije (navesti) – izvan naslova 4. |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
UKUPNO |
2 |
2 |
2 |
2 |
2 |
2 |
2 |
|
Procijenjeni učinak na rashode i osoblje za 2028. i nakon toga dodaje se samo u ilustrativne svrhe i ne prejudicira sljedeći višegodišnji financijski okvir. Izvor financiranja i opseg financijske obveze Unije u razdoblju nakon 2027. i dalje ovise o ishodu međuinstitucijskih pregovora o VFO-u za razdoblje 2028. – 2034., a nakon toga se utvrđuju u okviru godišnjeg proračunskog postupka. Sva su odobrena proračunska i kadrovska sredstva od 2028. okvirna.
S obzirom na općenito veliko opterećenje u okviru naslova 4. u smislu osoblja i razine odobrenih sredstava, potrebe za ljudskim resursima pokrit će osoblje GU-a kojem je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar GU-a ili drugih službi Komisije.
Osoblje potrebno za provedbu prijedloga (EPRV):
|
Sadašnje osoblje službi Komisije |
Dodatno osoblje* |
|||
|
Financira se u okviru naslova 4. ili istraživanja |
Financira se iz linije BA |
Financira se iz naknada |
||
|
Radna mjesta prema planu radnih mjesta |
2 radna mjesta iz razreda AD |
Nije primjenjivo. |
||
|
Vanjsko osoblje (UO, UNS, UsO) |
||||
Opis zadaća:
|
Dužnosnici i privremeno osoblje |
Za Komisiju su predviđene nove zadaće: ·pratiti razvoj, provedbu i opću usklađenost s budućom uredbom, ·pripremati Odbor za upravljanje programom i Savjetodavnu skupinu koja će podupirati razvoj i daljnji razvoj novih informacijskih sustava te sudjelovati u njima. Sastanci će se održavati redovito i najmanje šest puta godišnje u fazi razvoja koja će trajati nekoliko godina. |
|
Vanjsko osoblje |
Nije primjenjivo. |
3.2.4.Pregled procijenjenog učinka na ulaganja povezana s digitalnom tehnologijom
NIJE PRIMJENJIVO
Obvezno: u sljedećoj tablici treba navesti najbolju procjenu ulaganja povezanih s digitalnom tehnologijom koja proizlaze iz prijedloga/inicijative.
Iznimno, ako je to potrebno za provedbu prijedloga/inicijative, odobrena sredstva iz naslova 4 treba navesti u za to predviđenoj liniji.
Odobrena sredstva iz naslova 1. – 3. trebaju se navesti kao „Rashodi za IT za operativne programe u okviru određene politike”. Ti se rashodi odnose na odobrena sredstva za poslovanje koja će se iskoristiti za ponovnu uporabu / kupnju / razvoj IT platformi / alata izravno povezanih s provedbom inicijative i s povezanim ulaganjima (licencije, studije, pohrana podataka itd.). Informacije u tablici trebaju biti u skladu s podacima navedenima u odjeljku 4. „Digitalni aspekti”.
|
UKUPNA odobrena sredstva za IT i digitalnu tehnologiju |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
UKUPNO VFO 2028. – 2034. |
|
2028. |
2029. |
2030. |
2031. |
2032. |
2033. |
2034. |
||
|
NASLOV 4. |
||||||||
|
Rashodi za IT (institucijski) |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
Međuzbroj za NASLOV 4. |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
Izvan NASLOVA 4. |
||||||||
|
Rashodi za IT za operativne programe u okviru određene politike |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
Međuzbroj izvan NASLOVA 4. |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
||||||||
|
UKUPNO |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
3.2.5.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom
Prijedlog/inicijativa:
–☑ može se u potpunosti financirati preraspodjelom unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO)
Frontex, eu-LISA – izvor financiranja i opseg financijske obveze Unije u razdoblju nakon 2027. i dalje ovise o ishodu međuinstitucijskih pregovora o VFO-u za razdoblje 2028. – 2034., a nakon toga se utvrđuju u okviru godišnjeg proračunskog postupka
Administrativne linije – zatražen dodatni proračun
–¨ zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili upotrebu posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u
–¨ zahtijeva reviziju VFO-a
3.2.6.Doprinos trećih strana
Prijedlog/inicijativa:
–☑ ne predviđa sudjelovanje trećih strana u financiranju
–¨ predviđa sudjelovanje trećih strana u financiranju prema sljedećoj procjeni:
Odobrena sredstva u milijunima EUR (na tri decimale)
|
|
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Ukupno |
|
2028. |
2029. |
2030. |
2031. |
2032. |
2033. |
2034. |
||
|
Tijelo koje sudjeluje u financiranju |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
UKUPNO sufinancirana odobrena sredstva |
|
|
|
|
|
|
|
|
3.2.7.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima i odobrenim sredstvima u decentraliziranoj agenciji
Potrebe za osobljem (EPRV)
|
Agencija: FRONTEX |
Godina 2028. |
Godina 2029. |
Godina 2030. |
Godina 2031. |
Godina 2032. |
Godina 2033. |
Godina 2034. |
|
Privremeno osoblje (razredi AD) |
28 |
28 |
28 |
28 |
32 |
32 |
32 |
|
Privremeno osoblje (razredi AST) |
|||||||
|
Međuzbroj za privremeno osoblje (AD + AST) |
28 |
28 |
28 |
28 |
32 |
32 |
32 |
|
Ugovorno osoblje |
9 |
9 |
9 |
9 |
10 |
10 |
10 |
|
Upućeni nacionalni stručnjaci |
|||||||
|
Međuzbroj za ugovorno osoblje i upućene nacionalne stručnjake |
9 |
9 |
9 |
9 |
10 |
10 |
10 |
|
UKUPNO osoblje |
37 |
37 |
37 |
37 |
42 |
42 |
42 |
|
|
Godina 2028. |
Godina 2029. |
Godina 2030. |
Godina 2031. |
Godina 2032. |
Godina 2033. |
Godina 2034. |
|
Privremeno osoblje (razredi AD) |
15 |
15 |
15 |
15 |
17 |
17 |
17 |
|
Privremeno osoblje (razredi AST) |
|||||||
|
Međuzbroj za privremeno osoblje (AD + AST) |
15 |
15 |
15 |
15 |
17 |
17 |
17 |
|
Ugovorno osoblje |
5 |
5 |
5 |
5 |
5 |
5 |
5 |
|
Upućeni nacionalni stručnjaci |
|||||||
|
Međuzbroj za ugovorno osoblje i upućene nacionalne stručnjake |
5 |
5 |
5 |
5 |
5 |
5 |
5 |
|
UKUPNO osoblje |
20 |
20 |
20 |
20 |
22 |
22 |
22 |
Odobrena sredstva koja se pokrivaju iz proračuna EU-a, u milijunima EUR (na tri decimale)
|
Agencija: FRONTEX |
Godina 2028. |
Godina 2029. |
Godina 2030. |
Godina 2031. |
Godina 2032. |
Godina 2033. |
Godina 2034. |
UKUPNO 2028. – 2034. |
|
Naslov 1.: Rashodi za osoblje |
2,730 |
5,570 |
5,681 |
5,795 |
6,319 |
6,861 |
6,999 |
39,954 |
|
Naslov 2.: Rashodi za infrastrukturu i rashodi poslovanja |
3,320 |
1,029 |
1,029 |
1,028 |
1,028 |
1,028 |
1,028 |
9,490 |
|
Naslov 3.: Rashodi poslovanja |
38,080 |
11,424 |
11,424 |
11,421 |
11,421 |
11,420 |
11,420 |
106,610 |
|
UKUPNA odobrena sredstva koja se pokrivaju iz proračuna EU-a |
44,130 |
18,023 |
18,134 |
18,244 |
18,768 |
19,309 |
19,447 |
156,054 |
Za 2028. pretpostavlja se da će se zapošljavanje provesti u srpnju; stoga se uzima u obzir samo 50 % prosječnog troška. Isti se pristup primjenjuje za 2032. na dodatno osoblje. Troškovi osoblja prilagođavaju se trenutačnim koeficijentom ispravka za Poljsku od 82,3 % (Frontex) i 113,60 % za Strasbourg (eu-LISA).
Odobrena sredstva u milijunima EUR (na tri decimale)
|
Agencija: eu-LISA |
Godina 2028. |
Godina 2029. |
Godina 2030. |
Godina 2031. |
Godina 2032. |
Godina 2033. |
Godina 2034. |
UKUPNO 2028. – 2034. |
|
Naslov 1.: Rashodi za osoblje |
2,030 |
4,141 |
4,224 |
4,308 |
4,643 |
4,989 |
5,088 |
29,423 |
|
Naslov 2.: Rashodi za infrastrukturu i rashodi poslovanja |
3,000 |
0,922 |
0,922 |
0,922 |
0,922 |
0,921 |
0,921 |
8,530 |
|
Naslov 3.: Rashodi poslovanja |
9,090 |
3,050 |
3,050 |
3,050 |
3,050 |
3,050 |
3,050 |
27,390 |
|
UKUPNA odobrena sredstva koja se pokrivaju iz proračuna EU-a |
14,120 |
8,113 |
8,196 |
8,280 |
8,615 |
8,960 |
9,059 |
65,343 |
Pregled/sažetak ljudskih resursa i odobrenih sredstava (u milijunima EUR) potrebnih za prijedlog/inicijativu u decentraliziranoj agenciji
|
Agencija: FRONTEX |
Godina 2028. |
Godina 2029. |
Godina 2030. |
Godina 2031. |
Godina 2032. |
Godina 2033. |
Godina 2034. |
UKUPNO 2028. – 2034. |
|
Privremeno osoblje (AD + AST) |
28 |
28 |
28 |
28 |
32 |
32 |
32 |
– |
|
Ugovorno osoblje |
9 |
9 |
9 |
9 |
10 |
10 |
10 |
– |
|
Upućeni nacionalni stručnjaci |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
– |
|
Ukupno osoblje |
37 |
37 |
37 |
37 |
42 |
42 |
42 |
– |
|
Odobrena sredstva koja se pokrivaju iz proračuna EU-a |
44,130 |
18,023 |
18,134 |
18,244 |
18,768 |
19,309 |
19,447 |
156,054 |
|
Odobrena sredstva koja se pokrivaju naknadama (ako je primjenjivo) |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
Sufinancirana odobrena sredstva (ako je primjenjivo) |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
UKUPNA odobrena sredstva |
44,130 |
18,023 |
18,134 |
18,244 |
18,768 |
19,309 |
19,447 |
156,054 |
|
Agencija: eu-LISA |
Godina 2028. |
Godina 2029. |
Godina 2030. |
Godina 2031. |
Godina 2032. |
Godina 2033. |
Godina 2034. |
UKUPNO 2028. – 2034. |
|
Privremeno osoblje (AD + AST) |
15 |
15 |
15 |
15 |
17 |
17 |
17 |
– |
|
Ugovorno osoblje |
5 |
5 |
5 |
5 |
5 |
5 |
5 |
– |
|
Upućeni nacionalni stručnjaci |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
– |
|
Ukupno osoblje |
20 |
20 |
20 |
20 |
22 |
22 |
22 |
– |
|
Odobrena sredstva koja se pokrivaju iz proračuna EU-a |
14,120 |
8,113 |
8,196 |
8,280 |
8,615 |
8,960 |
9,059 |
65,343 |
|
Odobrena sredstva koja se pokrivaju naknadama (ako je primjenjivo) |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
Sufinancirana odobrena sredstva (ako je primjenjivo) |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
UKUPNA odobrena sredstva |
14,120 |
8,113 |
8,196 |
8,280 |
8,615 |
8,960 |
9,059 |
65,343 |
3.3. Procijenjeni učinak na prihode
–☑ Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.
–¨ Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:
–¨ na vlastita sredstva
–¨ na ostale prihode
–¨ navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda
u milijunima EUR (na tri decimale)
|
Proračunska linija prihoda: |
Odobrena sredstva dostupna za tekuću financijsku godinu |
Učinak prijedloga/inicijative 49 |
||||||
|
Godina 2028. |
Godina 2029. |
Godina 2030. |
Godina 2031. |
Godina 2032. |
Godina 2033. |
Godina 2034. |
||
|
Članak …………. |
||||||||
Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.
Nije primjenjivo.
Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije).
Nije primjenjivo.
4.Digitalni aspekti
4.1.Zahtjevi relevantni za digitalizaciju
|
Upućivanje na zahtjev |
Opći opis zahtjeva |
Dionici na koje se zahtjev odnosi |
Opći procesi |
Kategorije |
|
članak 3., članak 27. (Tehnički ustroj) |
uspostava tri digitalna sustava za upravljanje predmetima koji se odnose na vraćanje („nacionalni RECAMAS”), ponovni prihvat („iRCMS”) i reintegraciju („RIAT”) državljana trećih zemalja koji nezakonito borave u Uniji, uključujući komunikacijski kanal koji povezuje te sustave („komunikacijski portal”) |
nadležna tijela država članica agencije EU-a (Frontex, eu-LISA) nadležna tijela trećih zemalja (za iRCMS) treće strane nadležne za pomoć pri reintegraciji (za RIAT) |
uspostava digitalnih sustava |
digitalno rješenje digitalna javna usluga |
|
članak 5. (Informacijski sustavi EU-a) |
Nadležna tijela koja upotrebljavaju nacionalni RECAMAS, iRCMS i RIAT upotrebljavaju ESP za pristup informacijskim sustavima EU-a. |
nadležna tijela država članica |
obrada podataka |
digitalno rješenje digitalna javna usluga |
|
članak 6. (Povezivanje s drugim relevantnim nacionalnim IT sustavima) |
Svaki nacionalni RECAMAS omogućuje povezivanje s drugim relevantnim nacionalnim IT sustavima. |
nadležna tijela država članica |
obrada podataka |
digitalno rješenje digitalna javna usluga |
|
članci od 7. do 9. (sustavi za upravljanje predmetima) |
članak 7.: Bilježenje podataka u nacionalne RECAMAS-e, iRCMS i RIAT članak 8.: uvid u zabilježene podatke članak 9.: ispravak i brisanje zabilježenih podataka |
nadležna tijela država članica Frontex |
obrada podataka |
digitalno rješenje podaci digitalna javna usluga |
|
članci od 10. do 14. (sustavi za upravljanje predmetima) |
Osnovne funkcionalne značajke: i. zajedničke nacionalnim RECAMAS-ima, iRCMS-u i RIAT-u (članak 10.) ii. nacionalnih RECAMAS-a (članak 11.) iii. iRCMS-a (članak 12.) iv. RIAT-a (članak 13.) v. komunikacijskog portala (članak 14.) |
nadležna tijela država članica agencije EU-a (Frontex, eu-LISA) |
obrada podataka |
digitalno rješenje digitalna javna usluga |
|
članci od 15. do 17. (Razvoj, rad i odgovornosti) |
Organizacijske mjere koje se odnose na: razvoj i tehničke nadogradnje (članak 15.) Odbor za upravljanje programom (članak 16.) operativno upravljanje (članak 17.) |
nadležna tijela država članica agencije EU-a (Frontex, eu-LISA) Komisija |
uspostava digitalnih sustava |
digitalna javna usluga |
|
članak 18. (Sigurnost podataka), članak 19. (Vođenje evidencije), članak 20. (Razdoblje zadržavanja za pohranu podataka) |
Mjere za osiguravanje sigurnosti iRCMS-a, RIAT-a i nacionalnih RECAMAS-a. Mjere koje se odnose na evidentiranje svih postupaka obrade podataka i razdoblje zadržavanja za pohranu podataka. |
nadležna tijela država članica agencije EU-a (Frontex, eu-LISA) |
uspostava digitalnih sustava |
digitalno rješenje digitalna javna usluga |
|
članak 22. (Statistički podaci), članak 29. i članak 30. (izmjene uredaba (EU) 2019/817 i 2019/818 ) |
automatizacija izrade statističkih podataka povezanih s vraćanjem, ponovnim prihvatom i reintegracijom |
nadležna tijela država članica eu-LISA |
obrada podataka |
podaci digitalna javna usluga |
|
članak 28. (Izmjene Uredbe (EU) 2018/1860) |
omogućivanje zadržavanja podataka relevantnih za potrebe vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije iz Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u nacionalnim sustavima |
nadležna tijela država članica eu-LISA |
obrada podataka |
podaci digitalno rješenje digitalna javna usluga |
|
članak 32. (Obavijesti) |
protok podataka koji se odnose na obavijesti |
nadležna tijela država članica agencije EU-a (Frontex, eu-LISA) Komisija |
obrada podataka |
podaci |
|
članak 33. (Početak rada) |
organizacijske mjere koje se odnose na početak rada nacionalnih RECAMAS-a, iRCMS-a, RIAT-a i komunikacijskog portala |
nadležna tijela država članica agencije EU-a (Frontex, eu-LISA) Komisija |
uspostava digitalnih sustava |
digitalna javna usluga |
|
članak 36. (Kontaktna točka) |
Države članice obavješćuju Komisiju o nazivu imenovanog tijela (ili bilo kakvim promjenama u pogledu imenovanog tijela). |
nadležna tijela država članica Komisija |
obrada podataka |
podaci |
|
članak 37. (Praćenje i evaluacija) |
protok podataka u kontekstu praćenja i evaluacije razvoja i aktivnosti Frontexova RECAMAS-a, nacionalnih RECAMAS-a, iRCMS-a i RIAT-a te komunikacijskog portala |
nadležna tijela država članica agencije EU-a (Frontex, eu-LISA) Komisija |
obrada podataka |
podaci |
4.2.Podaci
|
Vrsta podataka |
Upućivanja na zahtjeve |
Norma i/ili specifikacija (ako je primjenjivo) |
|
podaci potrebni za upravljanje predmetima u području vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije |
članak 7. stavak 1., koji upućuje na članak 36. stavak 6. Uredbe o vraćanju |
Nije primjenjivo. |
|
statistički podaci u području vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije |
članak 22. |
Nije primjenjivo. |
|
podaci iz Schengenskog informacijskog sustava relevantni za potrebe vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije |
članak 28. |
Nije primjenjivo. |
|
protok podataka koji se odnose na obavijesti |
članak 32. |
Nije primjenjivo. |
|
Države članice obavješćuju Komisiju o nazivu imenovanog tijela (ili bilo kakvim promjenama u pogledu imenovanog tijela). |
članak 36. |
Nije primjenjivo. |
|
protok podataka u kontekstu praćenja i evaluacije razvoja i aktivnosti Frontexova RECAMAS-a, nacionalnih RECAMAS-a, iRCMS-a i RIAT-a te komunikacijskog portala |
članak 37. |
Nije primjenjivo. |
Usklađenost s Europskom strategijom za podatke
Zbog vrste podataka koji se obrađuju i činjenice da će se takvi podaci obrađivati u vrlo specifične svrhe povezane s vraćanjem, ponovnim prihvatom i reintegracijom, predložena inicijativa nije uvelike relevantna za cilj postizanja istinskog jedinstvenog tržišta podataka, što je temeljni cilj Europske strategije za podatke.
Usklađenost s načelom „samo jednom”
Prvo, predložena IT arhitektura temeljit će se na upotrebi informacijskih sustava EU-a (npr. Schengenski informacijski sustav, Eurodac, EES), koji će se sustavno pretraživati putem europskog portala za pretraživanje. Zahvaljujući tim informacijskim sustavima EU-a i okviru za interoperabilnost podaci se pohranjuju samo jednom, a nacionalna nadležna tijela mogu im odmah pristupiti.
Drugo, za podatke koji možda nisu dostupni u informacijskim sustavima EU-a upotrebljavat će se komunikacijski portal, čime će se osigurati korisno i potrebno dodatno tehničko sredstvo za razmjenu podataka, bez udvostručavanja postojećih funkcija informacijskih sustava EU-a.
Treće, jedna od osnovnih funkcionalnih značajki koju će trebati osigurati bit će automatsko dohvaćanje podataka između tri sustava za upravljanje predmetima, tj. nacionalnog RECAMAS-a (za vraćanje), iRCMS-a (za ponovni prihvat) i RIAT-a (za reintegraciju). Time će se osigurati da nadležna tijela moraju dostaviti iste podatke samo jednom, u skladu s načelom „samo jednom”.
Protok podataka
|
Vrsta podataka |
Upućivanja na zahtjeve |
Dionik koji dostavlja podatke |
Dionik koji prima podatke |
Povod za razmjenu podataka |
Učestalost (ako je primjenjivo) |
|
podaci potrebni za upravljanje predmetima u području vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije |
članak 7. stavak 1., koji upućuje na članak 36. stavak 6. Uredbe o vraćanju |
nadležna tijela država članica Frontex (pri obradi predmeta na zahtjev nadležnog tijela) nadležna tijela trećih zemalja (za dio postupka ponovnog prihvata) treće strane nadležne za pomoć pri reintegraciji (za dio postupka reintegracije) |
Nadležna tijela država članica Frontex (pri obradi predmeta na zahtjev nadležnog tijela) nadležna tijela trećih zemalja (za dio postupka ponovnog prihvata) treće strane nadležne za pomoć pri reintegraciji (za dio postupka reintegracije) |
potreba za upravljanjem predmetima koji se odnose na vraćanje, ponovni prihvat i reintegraciju |
Nije primjenjivo. |
|
statistički podaci u području vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije |
članak 22. |
nadležna tijela država članica (dostavljanje podataka u CRRS) eu-LISA (radi izrade statističkih podataka putem CRRS-a) |
nadležna tijela država članica Frontex eu-LISA Komisija |
obveza ispunjavanja zahtjeva za izvješćivanje |
godišnje u skladu s člankom 46. Uredbe o vraćanju i tromjesečno na temelju članka 7. Uredbe (EZ) br. 862/2007 |
|
podaci iz Schengenskog informacijskog sustava relevantni za potrebe vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije |
članak 28. |
Nadležna tijela država članica |
Nadležna tijela država članica |
potreba za upravljanjem predmetima koji se odnose na vraćanje, ponovni prihvat i reintegraciju |
Nije primjenjivo. |
4.3.Digitalna rješenja
|
Digitalno rješenje |
Upućivanja na zahtjeve |
Najvažnije obvezne funkcionalnosti |
Odgovorno tijelo |
Kako se postiže pristupačnost? |
Kako je uzet u obzir potencijal da se rješenje ponovno iskoristi drugdje? |
Upotreba tehnologija umjetne inteligencije (ako je primjenjivo) |
|
nacionalni RECAMAS |
članak 3. (Tehnički ustroj) članak 6. (Povezivanje s drugim relevantnim nacionalnim IT sustavima) članak 7. (Bilježenje podataka u nacionalnim RECAMAS-ima, iRCMS-u i RIAT-u) članak 8. (Uvid u podatke zabilježene u nacionalnim RECAMAS-ima, iRCMS-u i RIAT-u) članak 9. (Ispravak i brisanje podataka zabilježenih u nacionalnim RECAMAS-ima, iRCMS-u i RIAT-u) članak 10. (osnovne funkcionalne značajke zajedničke nacionalnim RECAMAS-ima, iRCMS-u i RIAT-u) članak 11. (osnovne funkcionalne značajke nacionalnih RECAMAS-a) |
Trebaju se temeljiti na modelu RECAMAS-a, Frontexovu RECAMAS-u ili njihovoj kombinaciji. Svaki nacionalni RECAMAS omogućuje povezivanje s drugim relevantnim nacionalnim IT sustavima te brz, siguran i učinkovit prijenos podataka iz tih sustava i u njih. Omogućuju nadležnim tijelima (i, uz suglasnost nadležnog tijela, Frontexu) da bilježe podatke. Omogućuju svakom nadležnom tijelu podrijetla uvid u podatke koje je zabilježilo. Omogućuju Frontexu, uz suglasnost nadležnog tijela podrijetla, uvid u podatke. Omogućuju svakom nadležnom tijelu podrijetla i Frontexu da ispravljaju ili brišu podatke te ih za to ovlašćuju. Uspostavljanje osnovnih funkcionalnih značajki koje bi sva tri sustava za upravljanje predmetima trebala sadržavati (npr. izdavanje jedinstvenog identifikatora dodijeljenog svakom državljaninu treće zemlje za kojeg je otvoren predmet u području vraćanja, ponovnog prihvata i, ako je primjenjivo, reintegracije). Uspostavljanje osnovnih funkcionalnih značajki koje bi svi nacionalni RECAMAS-i trebali sadržavati (npr. potpora pripremi i izdavanju odluka o vraćanju te obavješćivanju o njima). |
države članice |
Nije primjenjivo. |
Upotreba europskog portala za pretraživanje omogućit će pristup informacijama pohranjenima u informacijskim sustavima EU-a. Sustav bi trebao osigurati automatsko dohvaćanje potrebnih podataka između nacionalnih RECAMAS-a, iRCMS-a i RIAT-a |
Prema potrebi, za funkcionalnosti sustava trebali bi se upotrebljavati sustavi umjetne inteligencije, u skladu s Uredbom (EU) 2024/1689. |
|
iRCMS |
članak 3. (Tehnički ustroj) članak 10. (osnovne funkcionalne značajke zajedničke nacionalnim RECAMAS-ima, iRCMS-u i RIAT-u) članak 12. (osnovna funkcionalna obilježja iRCMS-a) |
Integrirani sustav Unije za upravljanje predmetima ponovnog prihvata Uspostavljanje osnovnih funkcionalnih značajki koje bi sva tri sustava za upravljanje predmetima trebala sadržavati (npr. izdavanje jedinstvenog identifikatora dodijeljenog svakom državljaninu treće zemlje za kojeg je otvoren predmet u području vraćanja, ponovnog prihvata i, ako je primjenjivo, reintegracije). Uspostavljanje osnovnih funkcionalnih značajki koje iRCMS treba sadržavati (npr. mogućnost automatizacije pokretanja postupka ponovnog prihvata nakon izdavanja izvršive odluke o vraćanju). |
Frontex |
Nije primjenjivo. |
Upotreba europskog portala za pretraživanje omogućit će pristup informacijama pohranjenima u informacijskim sustavima EU-a. Sustav bi trebao osigurati automatsko dohvaćanje potrebnih podataka između nacionalnih RECAMAS-a, iRCMS-a i RIAT-a |
Prema potrebi, za funkcionalnosti sustava trebali bi se upotrebljavati sustavi umjetne inteligencije, u skladu s Uredbom (EU) 2024/1689. |
|
RIAT |
članak 3. (Tehnički ustroj) članak 10. (osnovne funkcionalne značajke zajedničke nacionalnim RECAMAS-ima, iRCMS-u i RIAT-u) članak 13. (osnovne funkcionalne značajke RIAT-a) |
sustav Unije za upravljanje predmetima reintegracije Uspostavljanje osnovnih funkcionalnih značajki koje bi sva tri sustava za upravljanje predmetima trebala sadržavati (npr. izdavanje jedinstvenog identifikatora dodijeljenog svakom državljaninu treće zemlje za kojeg je otvoren predmet u području vraćanja, ponovnog prihvata i, ako je primjenjivo, reintegracije). Uspostavljanje osnovnih funkcionalnih značajki koje bi RIAT trebao sadržavati (mogućnost da nadležno tijelo komunicira s trećim stranama nadležnima za pomoć pri reintegraciji u pojedinačnim predmetima). |
Frontex |
Nije primjenjivo. |
Upotreba europskog portala za pretraživanje omogućit će pristup informacijama pohranjenima u informacijskim sustavima EU-a. Sustav bi trebao osigurati automatsko dohvaćanje potrebnih podataka između nacionalnih RECAMAS-a, iRCMS-a i RIAT-a |
Prema potrebi, za funkcionalnosti sustava trebali bi se upotrebljavati sustavi umjetne inteligencije, u skladu s Uredbom (EU) 2024/1689. |
|
Frontexov RECAMAS |
članak 3. (Tehnički ustroj) članak 10. (osnovne funkcionalne značajke zajedničke nacionalnim RECAMAS-ima, iRCMS-u i RIAT-u) članak 11. (osnovne funkcionalne značajke nacionalnih RECAMAS-a) |
Referentno implementacijsko rješenje za sustav upravljanja predmetima vraćanja Uspostavljanje osnovnih funkcionalnih značajki koje bi sva tri sustava za upravljanje predmetima trebala sadržavati (npr. izdavanje jedinstvenog identifikatora dodijeljenog svakom državljaninu treće zemlje za kojeg je otvoren predmet u području vraćanja, ponovnog prihvata i, ako je primjenjivo, reintegracije). Uspostavljanje osnovnih funkcionalnih značajki koje bi svi nacionalni RECAMAS-i trebali sadržavati i koje bi trebale biti uključene u referentno implementacijsko rješenje, odnosno Frontexov RECAMAS. |
Frontex |
Nije primjenjivo. |
Taj je sustav referentno implementacijsko rješenje i stoga ne sadržava podatke. |
Prema potrebi, za funkcionalnosti sustava trebali bi se upotrebljavati sustavi umjetne inteligencije, u skladu s Uredbom (EU) 2024/1689. |
|
Komunikacijski portal |
članak 3. (Tehnički ustroj) članak 14. (Komunikacijski portal) |
Komunikacijski kanal između nadležnih tijela Uspostavljanje osnovnih funkcionalnih značajki koje komunikacijski portal treba sadržavati te jedinstvene kontaktne točke za koordinaciju i olakšavanje razmjene podataka putem komunikacijskog portala. |
eu-LISA |
Nije primjenjivo. |
Taj je sustav komunikacijski kanal i stoga ne pohranjuje podatke. |
Prema potrebi, za funkcionalnosti sustava trebali bi se upotrebljavati sustavi umjetne inteligencije, u skladu s Uredbom (EU) 2024/1689. |
|
CRRS |
članak 3. (Tehnički ustroj) članak 22. (Statistički podaci) |
Središnji repozitorij podataka za izvješćivanje i statistiku za izradu statističkih podataka iz nacionalnih RECAMAS-a, iRCMS-a i RIAT-a. Utvrđivanje obveze automatskog bilježenja anonimiziranih podataka koji se odnose na vraćanje, ponovni prihvat i reintegracijom iz nacionalnih RECAMAS-a, iRCMS-a i RIAT-a u CRRS-u radi izrade statističkih podataka te omogućivanje pristupa izrađenim statističkim podacima nadležnim tijelima, Frontexu, agenciji eu-LISA i Komisiji. |
eu-LISA |
Nije primjenjivo. |
Taj će sustav osigurati izradu statističkih podataka na temelju podataka zabilježenih u nacionalnim RECAMAS-ima, iRCMS-u i RIAT-u. |
Prema potrebi, za funkcionalnosti sustava trebali bi se upotrebljavati sustavi umjetne inteligencije, u skladu s Uredbom (EU) 2024/1689. |
Digitalni sustavi za upravljanje vraćanjem, ponovnim prihvatom i reintegracijom državljana trećih zemalja, tj. nacionalni RECAMAS-i, Frontexov RECAMAS, RIAT, iRCMS i komunikacijski portal.
|
Digitalna i/ili sektorska politika (ako je primjenjivo) |
Objašnjenje usklađenosti |
|
Akt o umjetnoj inteligenciji |
Prema potrebi, za funkcionalnosti sustava trebali bi se upotrebljavati sustavi umjetne inteligencije, u skladu s Uredbom (EU) 2024/1689. Ako će se upotrebljavati visokorizični UI sustavi, primjenjivat će se odgovarajući zahtjevi iz Akta o umjetnoj inteligenciji. |
|
Okvir EU-a za kibernetičku sigurnost |
Sustavi će biti u skladu s okvirom EU-a za kibernetičku sigurnost |
|
Uredba o europskom okviru za digitalni identitet |
U sustavima će se, prema potrebi, iskoristiti mogućnosti koje pruža Uredba o europskom digitalnom identitetu u odnosu na sigurnu elektroničku identifikaciju, autentifikaciju i usluge povjerenja u cijelom EU-u. |
|
Jedinstveni digitalni pristupnik i Informacijski sustav unutarnjeg tržišta (IMI) |
Nije primjenjivo. |
|
Drugo |
Nije primjenjivo. |
4.4.Procjena interoperabilnosti
|
Digitalna javna usluga ili kategorija digitalnih javnih usluga |
Opis i učinak na interoperabilnost |
Upućivanja na zahtjeve |
Rješenja za interoperabilnu Europu |
Druga rješenja za interoperabilnost |
|
Digitalizacija upravljanja migracijama |
uspostava tri digitalna sustava za upravljanje predmetima koji se odnose na vraćanje („nacionalni RECAMAS”), ponovni prihvat („iRCMS”) i reintegraciju („RIAT”) državljana trećih zemalja koji nezakonito borave u Uniji, uključujući komunikacijski kanal koji povezuje te sustave („komunikacijski portal”)
|
članak 3. (Tehnički ustroj); članak 5. (Informacijski sustavi EU-a) članak 6. (Povezivanje s drugim relevantnim nacionalnim IT sustavima) članci od 7. do 9. (sustavi za upravljanje predmetima) članci od 10. do 14. (sustavi za upravljanje predmetima) članci od 15. do 17. (Razvoj, rad i odgovornosti) Članak 20. (Razdoblje zadržavanja za pohranu podataka); članak 28. (Izmjene Uredbe (EU) 2018/1860) |
Moguće je da će se utvrditi u fazi razvoja sustava. Uredbom se predviđa sljedeće: „U tehničkom razvoju uzimaju se u obzir sva relevantna rješenja za interoperabilnu Europu iz članka 7. Uredbe (EU) 2024/903.” |
Da. U sustavima će se primjenjivati okvir za interoperabilnost uspostavljen Uredbom (EU) 2019/817 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području granica i viza i Uredbom (EU) 2019/818 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području policijske i pravosudne suradnje, azila i migracija. |
|
statistički podaci o upravljanju migracijama |
automatizacija izrade statističkih podataka povezanih s vraćanjem, ponovnim prihvatom i reintegracijom |
članak 22. (Statistički podaci), članci 29. i 30. (izmjene uredaba (EU) 2019/817 i 2019/818) |
Ne. |
Da. U sustavima će se upotrebljavati središnji repozitorij podataka za izvješćivanje i statistiku (CRRS) uspostavljen uredbama (EU) 2019/817 i (EU) 2019/818. |
Digitalizacija upravljanja migracijama
|
Ocjenjivanje |
Mjere |
Moguće preostale prepreke (ako je primjenjivo) |
|
Usklađenost s postojećim digitalnim i sektorskim politikama Navesti primjenjive digitalne i sektorske politike. |
U okviru tri sustava za upravljanje predmetima (nacionalni RECAMAS, iRCMS i RIAT) u potpunosti će se iskoristiti informacijski sustavi EU-a (npr. SIS ili EES, u skladu s uredbama (EU) 2018/1860, 2018/1861 i (EU) 2017/2226), posebno upotrebom europskog portala za pretraživanje (ESP) uspostavljenog uredbama (EU) 2019/817 i (EU) 2019/818, čime će se omogućiti pristup relevantnim podacima pohranjenima u informacijskim sustavima EU-a. Eventualno uključivanje funkcionalnosti koje se temelje na umjetnoj inteligenciji u tri sustava za upravljanje predmetima (nacionalni RECAMAS, iRCMS i RIAT) i/ili u komunikacijski portal bit će u skladu s Uredbom (EU) 2024/1689, među ostalim u odnosu na moguće uvođenje visokorizičnih UI sustava. Povezivanje s relevantnim nacionalnim IT sustavima i odgovarajućim aktivnostima obrade koje treba provesti u skladu s pravilima o zaštiti podataka i uvjetima utvrđenima nacionalnim pravom (članak 6.). |
Nije primjenjivo. |
|
Organizacijske mjere za neometano prekogranično pružanje digitalnih javnih usluga. Navesti predviđene mjere upravljanja |
Prava pristupa: -članak 7.: nadležna tijela i (uz odobrenje nadležnih tijela) Frontex mogu bilježiti podatke u nacionalnim RECAMAS-ima, iRCMS-u i RIAT-u; odgovorna su za osiguravanje točnosti i ažurnosti podataka -članak 8.: detaljna pravila u skladu s kojima svako nadležno tijelo i Frontex mogu ostvariti uvid u podatke -članak 9.: nadležno tijelo podrijetla i Frontex odgovorni su za ispravljanje i brisanje svih činjenično netočnih podataka; ako nadležna tijela/Frontex raspolažu informacijama koje upućuju na činjenično netočne podatke, o tome obavješćuju nadležno tijelo podrijetla (i Frontex). -članak 14.: u svakom nadležnom tijelu jedinstvena kontaktna točka ima pristup portalu za komunikaciju. Razvoj i rad: -članak 15.: Frontex je odgovoran za razvoj modela RECAMAS-a, Frontexova RECAMAS-a, iRCMS-a i RIAT-a. -članak 15.: države članice odgovorne su za razvoj nacionalnih RECAMAS-a i integraciju iRCMS-a, RIAT-a i komunikacijskog portala u njihove nacionalne RECAMAS-e -članak 15.: agencija eu-LISA odgovorna je za razvoj komunikacijskog portala -članak 16.: potrebno je uspostaviti Odbor za upravljanje programom -članak 17.: Frontex je odgovoran za operativno upravljanje iRCMS-om i RIAT-om -članak 17.: za odabir trećih zemalja koje će biti povezane s iRCMS-om potrebna je prethodna suglasnost Komisije -članak 17.: države članice odgovorne su za operativno upravljanje nacionalnim RECAMAS-ima -članak 17.: agencija eu-LISA odgovorna je za operativno upravljanje komunikacijskim portalom -članak 20.: pravila i odgovornosti koji se odnose na razdoblje zadržavanja za pohranu podataka. |
Nije primjenjivo. |
|
Poduzete mjere za ujednačeno razumijevanje podataka Navesti takve mjere. |
Članak 7.: podaci koje treba zabilježiti u nacionalnim RECAMAS-ima, iRCMS-u i RIAT-u uključuju podatke iz članka 36. stavka 6. Uredbe (EU) 2026/2280. Članak 28.: omogućivanje čuvanja relevantnih podataka iz Schengenskog informacijskog sustava u nacionalnim RECAMAS-ima. Postojeća interoperabilnost poboljšat će se jer će države članice moći čuvati relevantne informacije iz Schengenskog informacijskog sustava u nacionalnom RECAMAS-u. |
Nije primjenjivo. |
|
Primjena zajednički dogovorenih otvorenih tehničkih specifikacija i normi. Navesti takve mjere. |
Interoperabilnost je osigurana jer će tri sustava za upravljanje predmetima (nacionalni RECAMAS, iRCMS i RIAT) imati pristup informacijskim sustavima EU-a putem europskog portala za pretraživanje. Osim toga, nacionalni RECAMAS-i (u koje će se integrirati iRCMS i RIAT) bit će povezani s komunikacijskim portalom. Zajedničko nacionalnim RECAMAS-ima, iRCMS-u i RIAT-u: -članak 5.: svako nadležno tijelo koje upotrebljava te sustave upotrebljava ESP za pristup informacijskim sustavima EU-a -članak 10.: komunikacijski portal omogućit će sigurnu razmjenu podataka među nadležnim tijelima te između nadležnih tijela i Frontexa -članak 10.: provedbeni akti kojima se utvrđuju tehnički i operativni zahtjevi potrebni za ujednačenu primjenu osnovnih funkcionalnih značajki te rješavaju nepredviđeni tehnički ili operativni nedostaci -članak 14.: komunikacijski portal integrira se u svaki nacionalni RECAMAS, iRCMS i RIAT te u integriranu platformu za upravljanje vraćanjem (IRMA); provedbenim aktima utvrđuju se tehnički zahtjevi za uspostavu i povezivanje s komunikacijskim portalom -članak 15.: u tehničkom razvoju uzimaju se u obzir sva relevantna rješenja za interoperabilnu Europu. Nacionalni RECAMAS-i: -članak 3.: države članice temelje svoje nacionalne RECAMAS-e na: dokumentu s opisom i specifikacijama koje je razvio Frontex (model RECAMAS-a), referentnom implementacijskom IT rješenju koje je razvio Frontex i koje se temelji na modelu RECAMAS-a (Frontexov RECAMAS) ili kombinaciji modela RECAMAS-a i određenih digitalnih modula Frontexova RECAMAS-a -članak 6.: omogućivanje povezivanja s drugim relevantnim nacionalnim IT sustavima radi prijenosa podataka u te sustave i iz njih -članak 11.: provedbeni akti kojima se detaljno razrađuju ili dopunjuju značajke nacionalnih RECAMAS-a. iRCMS: -članak 12.: provedbeni akti kojima se detaljno razrađuju ili dopunjuju značajke iRCMS-a. RIAT: -članak 13.: provedbeni akti kojima se detaljno razrađuju ili dopunjuju značajke RIAT-a. |
Nije primjenjivo. |
statistički podaci o upravljanju migracijama
|
Ocjenjivanje |
Mjere |
Moguće preostale prepreke (ako je primjenjivo) |
|
Usklađenost s postojećim digitalnim i sektorskim politikama Navesti primjenjive digitalne i sektorske politike. |
Uredbe (EU) 2019/817 i (EU) 2019/818 o uspostavi središnjeg repozitorija podataka za izvješćivanje i statistiku (CRRS) Uredba (EZ) br. 862/2007 o statistici Zajednice o migracijama i međunarodnoj zaštiti Uredbe (EU) 2026/2280 (Uredba o vraćanju) |
Nije primjenjivo. |
|
Organizacijske mjere za neometano prekogranično pružanje digitalnih javnih usluga. Navesti predviđene mjere upravljanja |
Upravljanje CRRS-om nije izmijenjeno te je i dalje uređeno uredbama (EU) 2019/817 i (EU) 2019/818. Članak 22.: statistički podaci koje izrađuje CRRS bit će dostupni nadležnim tijelima, Frontexu, agenciji eu-LISA i Komisiji. |
Nije primjenjivo. |
|
Poduzete mjere za ujednačeno razumijevanje podataka Navesti takve mjere. |
Članak 22.: Anonimizirani podaci iz članka 46. Uredbe (EU) 2026/2280 i članka 7. Uredbe (EZ) br. 862/2007 te anonimizirani podaci o statusu predmeta trebali bi se bilježiti u CRRS-u iz nacionalnih RECAMAS-a, iRCMS-a i RIAT-a. |
Nije primjenjivo. |
|
Primjena zajednički dogovorenih otvorenih tehničkih specifikacija i normi. Navesti takve mjere. |
Interoperabilnost je osigurana jer će se za tri sustava za upravljanje predmetima (nacionalni RECAMAS, iRCMS i RIAT) upotrebljavati CRRS. |
Nije primjenjivo. |
4.5.Mjere za potporu digitalnoj provedbi
|
Opis mjere |
Upućivanje na zahtjev |
Uloga Komisije u provedbi mjere |
Dionici koji će biti uključeni |
Očekivani vremenski okvir |
|
uspostava tri digitalna sustava za upravljanje predmetima koji se odnose na vraćanje („nacionalni RECAMAS”), ponovni prihvat („iRCMS”) i reintegraciju („RIAT”) državljana trećih zemalja koji nezakonito borave u Uniji, uključujući komunikacijski kanal koji povezuje te sustave („komunikacijski portal”) |
članak 3. (Tehnički ustroj), članci od 7. do 14. (sustavi za upravljanje predmetima), članak 18. (Sigurnost podataka), članak 19. (Vođenje evidencije), članak 20. (Razdoblje zadržavanja za pohranu podataka) |
Komisija će sudjelovati u Odboru za upravljanje programom i Savjetodavnoj skupini, koji će podupirati kontinuirani razvoj sustavâ. |
države članice, Frontex, eu-LISA, Komisija |
početak rada do 2034. |
|
automatizacija izrade statističkih podataka povezanih s vraćanjem, ponovnim prihvatom i reintegracijom |
članak 22. (Statistički podaci), članci 29. i 30. (izmjene uredaba (EU) 2019/817 i 2019/818 ) |
Komisija je dio Odbora za upravljanje programom interoperabilnosti i Savjetodavne skupine za interoperabilnost, koji podupiru kontinuirani razvoj komponenata interoperabilnosti. |
države članice, Frontex, eu-LISA, Komisija |
početak rada do 2034. |
|
omogućivanje zadržavanja podataka relevantnih za potrebe vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije iz Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u nacionalnim sustavima |
članak 28. (Izmjene Uredbe (EU) 2018/1860) |
Komisija je dio Savjetodavne skupine za SIS, koja prati i podupire kontinuirani razvoj i prilagodbu SIS-a. |
države članice, Frontex, eu-LISA, Europol, Eurojust, Komisija |
početak rada do 2034. |