EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 16.12.2025.
COM(2025) 766 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
o statističkim podacima izrađenima u skladu s Uredbom (EZ) br. 2150/2002 o statističkim podacima o otpadu i njihovoj kvaliteti
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 16.12.2025.
COM(2025) 766 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
o statističkim podacima izrađenima u skladu s Uredbom (EZ) br. 2150/2002 o statističkim podacima o otpadu i njihovoj kvaliteti
1.Uvod
Uredbom (EZ) br. 2150/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenog 2002. o statističkim podacima o otpadu 1 („Uredba”) utvrđen je okvir za izradu statističkih podataka o otpadu u Europskoj uniji (EU). U članku 8. stavku 1. Uredbe navedeno je sljedeće:
„Komisija, u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ove Uredbe i svaku treću godinu nakon toga, podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o statističkim podacima izrađenima u skladu s ovom Uredbom, a posebno o njihovoj kvaliteti i opterećenju za poduzetništvo.”
Ovo je sedmo izvješće kojim se ispunjava ta obveza. Prethodna izvješća objavljena su 2008. 2 , 2011. 3 , 2014. 4 , 2016. 5 , 2020. 6 i 2022. 7
Ovim je izvješćem obuhvaćeno razdoblje izvješćivanja 2020. – 2022. (podaci za referentnu godinu), za koje su države članice dostavile podatke 2022. odnosno 2024.
2.Uredba o statističkim podacima o otpadu
Uredbom je uspostavljen okvir za izradu statistike EU-a o nastajanju, oporabi i odlaganju otpada.
Time se postiže dosljedno prikupljanje podataka o otpadu i izvješćivanje o njima u svim državama članicama EU-a i zemljama Europskog gospodarskog prostora (EGP) te se unapređuje točnost, pouzdanost i usporedivost statističkih podataka o otpadu. Promiče se transparentnost i omogućuje pristup podacima o otpadu oblikovateljima politika, istraživačima i široj javnosti.
Države članice moraju prikupljati podatke o nastajanju otpada (po gospodarskoj djelatnosti, kućanstvu i drugim izvorima), obradi otpada (recikliranje, oporaba, odlaganje itd.) i gospodarenju otpadom (uključujući prijevoz otpada i trgovinu otpadom) te ih dostavljati Komisiji (Eurostatu) svake dvije godine u roku od 18 mjeseci od završetka referentne godine 8 .
Eurostat objavljuje podatke o otpadu u formatu prilagođenom korisnicima, čime se omogućuje jednostavan pristup i usporedba među državama članicama.
Osim statističkih podataka o nastajanju i obradi otpada, podacima prikupljenima na temelju Uredbe nadopunjuju se i statistički podaci o temama politike, kao što su kružno gospodarstvo 9 i ciljevi održivog razvoja 10 .
3.Aktivnosti od zadnjeg izvješća
3.1.Promjene formata izvješćivanja
Uz podatke koje u skladu s Uredbom dostavljaju Komisiji (Eurostatu), države članice šalju i izvješće o kvaliteti. Od prikupljanja podataka 2024. format izvješća o kvaliteti nadograđen je u jedinstvenu integriranu strukturu metapodataka (SIMS) 11 , standardizirani okvir za izvješćivanje koji objedinjuje metapodatke i informacije o kvaliteti u usklađenom formatu primjenom međunarodnog tehničkog standarda (SDMX). Ta nadogradnja omogućava detaljniju i pouzdaniju strukturu usklađenu s najboljom praksom u raznim statističkim područjima. Nadalje, izvješće o kvaliteti sadržava novu tablicu za procjenu pitanja pokrivenosti, omogućivanje utvrđivanja nedostataka u mjerenju otpada i poboljšanje općenite točnosti procjena o nastajanju otpada.
3.2.Sastanci radne skupine za statistiku o otpadu
Kako bi se poboljšala usporedivost i kvaliteta podataka, Eurostat svake godine organizira sastanke radne skupine za statistiku o otpadu , na kojima se okupljaju nacionalni stručnjaci iz nacionalnih zavoda za statistiku država članica EU-a, EFTA-e i zemalja kandidatkinja. Od posljednjeg izvješća (iz 2022.) održavaju se godišnji sastanci, koji traju dan i pol, na kojima je radna skupina raspravljala o kružnom gospodarstvu, izvješćivanju o komunalnom otpadu, poljoprivrednom otpadu, kanalizacijskom mulju i mineralnom otpadu te priručniku Eurostata za 2024.
3.3.Posjeti zemljama
Komisija (Eurostat) provodi bilateralne posjete zemljama kako bi razgovarala o tehničkim pitanjima i bolje razumjela primijenjenu metodologiju i njezin značaj za usporedivost podataka. Od posljednjeg izvješća obavljena su četiri posjeta: Nizozemskoj, Španjolskoj, Finskoj i Bugarskoj. U posjetima su u prvom planu bili podaci dostavljeni u skladu s Uredbom, a prema potrebi su se razmatrali i dodatni tokovi otpada (tj. otpad od hrane, baterije, elektronički i električni otpad te otpadna vozila). Takvi posjeti unapređuju komunikaciju i omogućuju razmjenu informacija o metodologiji s relevantnom zemljom, čime se doprinosi boljem razumijevanju procesa i poteškoća svake zemlje povezanih sa statističkim podacima o otpadu. Nadalje, posjeti omogućavaju brži i učinkovitiji razgovor o složenim pitanjima i njihovo rješavanje.
3.4.Kvaliteta podataka poslanih od zadnjeg izvješća
3.4.1.Pravodobnost
Obveza poštovanja roka za prikupljanje podataka za referentnu godinu 2020. i 2022. nije se promijenila u usporedbi s prethodnim godinama.
Skupovi podataka o nastajanju i obradi otpada općenito su dostavljeni na vrijeme. Za referentnu godinu 2020. 25 država članica i jedna zemlja EGP-a dostavile su svoje podatke na vrijeme, a za referentnu godinu 2022. 21 država članica i dvije zemlje EGP-a.
Međutim, neke su zemlje kasnile s dostavljanjem podataka za referentnu godinu 2022. Zemlje su dostavile i izvješća o kvaliteti nakon roka, a dvije zemlje EU-a još uvijek ih nisu dostavile. Razlog za to možda leži u novom formatu izvješća o kvaliteti uvedenog te godine. Dostavljeni su i dobrovoljni podnesci šest zemalja zapadnog Balkana (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija, Srbija i Kosovo 12*) i Turske, pri čemu su četiri zemlje na vrijeme dostavile potpune skupove podataka i izvješća o kvaliteti. Eurostat je poslao podsjetnike i intervenirao kad zemlje nisu dostavile izvješća. Provjereni podaci objavljeni su u internetskoj bazi podataka Eurostata za referentne godine 2018., 2020. i 2022., a priloženi su im članci Statistics Explained (Objašnjenja statističkih podataka) i drugi informacijski proizvodi 13 .
3.4.2.Potpunost
Podaci o nastajanju otpada znatno su potpuniji od onih iz 2010. Znatno je manje podataka koji nedostaju i zemlje znatno manje šalju podatke koji nisu potpuni, pri čemu nijedna zemlja EU-a i EGP-a nije dostavila nepotpune podatke za obje referentne godine. Šest zemalja zapadnog Balkana (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija, Srbija i Kosovo) i Turska isto su dostavile svoja izvješća o nastajanju otpada za referentnu godinu 2022.
Slično je poboljšanje vidljivo i kod podataka o obradi otpada jer za referentne godine 2020. i 2022. nisu dostavljeni nepotpuni podaci. Međutim, neke zemlje u izvješćima dostavljaju povjerljive podatke, što zahtijeva dodatno sekundarno povjerljivo postupanje kako bi se spriječilo dobivanje osjetljivih nacionalnih podataka iz povjerljivih podataka. Na taj način povjerljive informacije ostaju zaštićene, a omogućuje se i objavljivanje agregiranih podataka.
3.4.3.Relevantnost
Skup podataka pruža sveobuhvatne informacije o nastalom otpadu i njegovoj obradi. U njemu se otpad razvrstava prema tvari i sektoru djelatnosti, s glavnim fokusom na gospodarenju otpadom. Međutim, u njemu se otpad ne razmatra u potpunosti kao resurs jer ima ograničenja, uključujući nedostatak podataka o stopama recikliranja, uvozu i izvozu otpada te preliminarnim fazama prerade. Osim toga, svojstva otpada dinamične su prirode i postoji mogućnost dvostrukog računanja tvari. Oba ta čimbenika mogu utjecati na točnost. Podaci su korisni za upravljanje infrastrukturom za otpad, ali zbog tih nedostataka nisu u potpunosti prikladni za praćenje praksi kružnog gospodarstva.
3.4.4.Točnost
Točnost podataka o nastajanju otpada postiže se sveobuhvatnim pristupom u kojem se kombiniraju statistički podaci iz svih gospodarskih sektora i kućanstava, uključujući sekundarni otpad i mala poduzeća. Kako bi se uklonili mogući nedostaci u pokrivenosti, podaci su dopunjeni informacijama iz administrativnih izvora ili procjenama. Posljednjih je godina zabilježen trend sve većeg oslanjanja na administrativne izvore, dok su se statistička istraživanja na uzorku selektivnije upotrebljavala za prikupljanje dodatnih podataka i otklanjanje preostalih nedostataka.
Taj je pristup učinkovit i djelotvoran jer se njime iskorištavaju dostupni administrativni podaci i ciljani podaci iz istraživanja kako bi se dobili visokokvalitetni podaci o nastajanju otpada. Ovom se metodom iskorištavaju prednosti obaju izvora podataka. To znači da je usklađen s Kodeksom prakse europske statistike, koji promiče korištenje postojećih izvora podataka i smanjenje opterećenja ispitanika. Zbog toga se povećavaju točnost i pouzdanost podataka o nastajanju otpada i stvara čvrst temelj za informirano donošenje odluka. Eurostatove provjere izvješća o kvaliteti, u kojima se podaci iz poslovnih registara uspoređuju s podacima iz sustava izvješćivanja o otpadu, doprinijele su poboljšanju pouzdanosti. Iako su stope odgovora niske, nepodudarnosti u skupovima podataka upućuju na to da je količina nastalog otpada podcijenjena za manje od 10 %. Do netočnosti može doći zbog nepravilnog objedinjavanja u okviru oznaka NACE, što potencijalno znači da je otpad iz kućanstava precijenjen.
Općenito, iako i dalje postoje određena ograničenja, kvaliteta podataka stalno se poboljšava te se ulažu napori kako bi se otklonile preostale poteškoće i omogućili točniji i usporediviji podaci o nastajanju otpada.
3.4.5.Dostupnost i jasnoća
U skladu s Uredbom, statistički podaci o otpadu dostupni su u sveobuhvatnoj bazi podataka i u obliku jasnih, sažetih članaka na internetskim stranicama Eurostata. Baza podataka korisnicima omogućuje izradu prilagođenih preuzimanja i pruža integrirane metapodatke i izvješća o kvaliteti za bolje razumijevanje. Povratne informacije korisnika upućuju na veliko zadovoljstvo dostupnošću podataka, pri čemu se većina upita odnosi na tumačenje objavljenih vrijednosti, a ne na pristup podacima, što upućuje na to da je Eurostatova baza podataka intuitivan izvor informacija prilagođen korisnicima. Omogućavanjem jednostavnog pristupa statističkim podacima o otpadu Eurostat omogućuje dionicima u cijelom EU-u da donose informirane odluke i promiče transparentnost u sektoru gospodarenja otpadom.
3.4.6.Usporedivost
Podaci su općenito vrlo usporedivi među zemljama zbog zajedničkih definicija i klasifikacija. Međutim, i dalje postoje poteškoće, posebno u vezi s podacima o opasnom otpadu jer bi nacionalno zakonodavstvo svake zemlje moglo imati različitu definiciju „opasnosti”. Dominacija mineralnog otpada, koji čini otprilike dvije trećine ukupnog otpada, isto tako otežava usporedbe među zemljama. Kako bi se to ublažilo, Eurostat objavljuje podatke za pokazatelj „otpad osim većeg mineralnog otpada”, koji pomaže u točnijim usporedbama među zemljama.
Većina država članica nastavlja unapređivati kvalitetu i učinkovitost podataka poboljšanim prikupljanjem podataka i metodama. Međutim, ta poboljšanja mogu dovesti do prekida u vremenskim nizovima, što države članice nastoje riješiti revizijom skupova podataka i informiranjem korisnika o revizijama. Eurostat označava te prekide u skupovima podataka koje objavljuje.
3.4.7.Usklađenost
Statistički podaci o otpadu imaju visok stupanj usklađenosti, što je mjerilo njihove sposobnosti kombiniranja na različite načine i za različite namjene. Usklađenost se ocjenjuje u tri dimenzije: usklađenost s nacionalnim računima, druga usklađenost među područjima i unutarnja usklađenost. Kad je riječ o statističkim podacima o otpadu, unutarnja usklađenost postiže se dosljednim pretvaranjem neobrađenih podataka u izlazne rezultate.
Kad je riječ o usklađenosti među područjima, uspostavljeni su postupci provjere za usporedbu statističkih podataka o otpadu s drugim relevantnim skupovima podataka, kao što su električni i elektronički otpad (EE otpad) , ambalažni otpad i otpad od hrane . Ti postupci pridonose smanjenju nedosljednosti, ali i dalje postoje određene razlike, uglavnom zbog razlika u odjelima za izradu podataka.
Međutim, usklađenost s nacionalnim računima dobro je vidljiva iz odnosa između nastajanja otpada i socioekonomskih pokazatelja, kao što su BDP po stanovniku i državni rashodi za gospodarenje otpadom. Na primjer, podaci pokazuju pozitivnu korelaciju između stvaranja otpada po stanovniku i BDP-a po stanovniku. Međutim, odnos između nastajanja otpada i rashoda za gospodarenje otpadom manje je jasan, a različite skupine zemalja imaju različite obrasce.
Osim toga, budući da se u skupu pokazatelja gospodarenja otpadom podaci o obradi prikupljeni u skladu s Uredbom kombiniraju s podacima o uvozu/izvozu iz statističkih podataka o međunarodnoj trgovini (baza podataka COMEXT) ili iz nacionalnih izvora, ocjenjuje se i usklađenost sa statističkim podacima o međunarodnoj trgovini robom. Ti rezultati ukazuju na složenost odnosa između nastajanja otpada, gospodarske aktivnosti i utjecaja na okoliš, kao i važnost stalnog rada na poboljšanju usklađenosti i dosljednosti podataka.
3.5.Analiza podataka
Prikupljanje podataka za 2022. pružilo je vrijedan uvid u trendove i kretanja u nastajanju otpada i gospodarenju otpadom. Konkretno, podaci su pokazali kontinuirano i trajno smanjenje nastajanja otpada iz kućanstava i sličnog otpada 14 , kao i znatno smanjenje izravnog odlaganja tog toka otpada na odlagališta. Osim toga, došlo je do povećanja odvojenog prikupljanja određenih tokova otpada iz kućanstava, kao što su staklo, plastika i biootpad.
Podaci su na zadovoljavajućoj razini kvalitete, ali utvrđene su i mogućnosti za poboljšanje, osobito kad je riječ o tokovima otpada kao što su kanalizacijski mulj, poljoprivredni otpad i građevinski otpad. Eurostat je poboljšao svoje smjernice kako bi riješio problem nedosljedne klasifikacije rudarskog otpada među zemljama.
U analizi su pojašnjene i poteškoće povezane s kružnim gospodarstvom, posebno u vezi s tokovima plastičnog i tekstilnog otpada. Uočene su velike razlike u nastajanju i metodama obrade po stanovniku, pri čemu se neke zemlje u velikoj mjeri oslanjaju na izvoz ili odlaganje na odlagališta zbog ograničenih domaćih kapaciteta za recikliranje. Ti nalazi ukazuju na potrebu za poboljšanjem infrastrukture, smanjenjem ovisnosti o izvozu i usklađivanjem definicija.
Kako bi svladao te izazove, Eurostat je proširio upitnik kako bi uključio dobrovoljno izvješćivanje o uvozu/izvozu otpada i drugim relevantnim kategorijama radi usklađivanja podataka o nastajanju i obradi otpada. Tako će se povećati kvaliteta procjena, ali i dobiti važan uvid u kontekstu kružnoga gospodarstva.
3.6.Administrativno opterećenje
Zahtjevi za izvješćivanje o statističkim podacima o otpadu predstavljaju administrativno opterećenje za proizvođače otpada i poduzeća specijalizirana za gospodarenje otpadom. U skladu s Uredbom, mala poduzeća (s manje od 10 zaposlenika) 15 mogu ublažiti to opterećenje tako da izvješćivanje zamijene podacima koje izravno prikupljaju države članice.
Države članice primjenjuju različite pristupe prikupljanju podataka, uključujući istraživanja, administrativne podatke ili kombinaciju istraživanja i administrativnih podataka. Administrativni podaci objedinjuju podatke prikupljene u druge svrhe, kao što su oporezivanje, praćenje stanja okoliša ili gospodarenje otpadom na nacionalnoj razini.
Kako bi se zajamčilo točno prikupljanje podataka, Eurostat pruža tehničku pomoć i osposobljavanje nacionalnim sastavljačima statistike, i prikupljačima podataka i ispitanicima.
Napominje se da se otprilike 12 država članica oslanja na administrativne podatke pri prikupljanju podataka, dok pet država članica upotrebljava statistička istraživanja. Utvrđeno je i da sve veći broj zemalja primjenjuje kombinirani pristup.
Bilo je približno 6325 ispitanika, a svaki od njih potrošio je manje od jednog sata na ispunjavanje upitnika. Kad je riječ o procjeni troškova, na temelju sveobuhvatne analize izvješća o kvaliteti i podataka iz istraživanja, ukupno opterećenje za poduzeća u cijelom EU-u iznosi približno 2,2 milijuna EUR (u prosjeku 186 000 EUR po državi članici godišnje).
U skladu s nastojanjima Komisije da smanji administrativno opterećenje i pojednostavni zahtjeve za izvješćivanje, čini se da se aktualnim upitnikom postiže ravnoteža i razmjerno opterećenje s obzirom na ciljeve koje se želi postići. Države članice doprinose smanjenju opterećenja za proizvođače otpada i poduzeća ako koriste administrativne podatke i kombinirani pristup. Općenito, čini se da su postojeći zahtjevi za izvješćivanje o statističkim podacima o otpadu djelotvorni u prikupljanju potrebnih podataka, a da je pritom administrativno opterećenje svedeno na najmanju moguću mjeru, čime se podupire Komisijin cilj smanjenja opterećenja i pojednostavnjenja.
4.Mjere poboljšanja
Kako bi se poboljšali brojčani podaci dostavljeni u skladu s Uredbom, Eurostat je nastojao pronaći učinkovito i brzo rješenje koje bi odgovorilo na ključne potrebe za informacijama za suvremeno gospodarenje otpadom, posebno za praćenje prelaska na kružno gospodarstvo i izračun stopa recikliranja, što su ključni pokazatelji za procjenu napretka u ostvarivanju ciljeva EU-a u području okoliša i učinkovitosti iskorištavanja resursa.
Eurostat je usmjerio pozornost na razvoj dodatnog modula za usklađivanje podataka o nastajanju i obradi otpada, čime podaci o otpadu postaju relevantniji i sveobuhvatniji. Modul se sastoji od pet detaljnih tablica za praćenje toka otpada od nastajanja do obrade te obuhvaća i uvoz i izvoz, prethodnu obradu, termičku obradu i oporabu materijala. Taj pristup omogućava detaljnije informacije o tokovima otpada i točan izračun stopa recikliranja i oporabe za pojedinačne vrste otpada.
Unatoč ograničenom izvješćivanju u okviru tog dobrovoljnog modula u ciklusima izvješćivanja za 2022. i 2024., Eurostat je upotrijebio najsveobuhvatnije podneske za izradu Sankey dijagrama, koji pružaju vizualni prikaz tokova otpada i utvrđuju nedostatke u podacima. Iz tih su dijagrama, u kombinaciji sa savjetovanjima sa zemljama s najboljim rezultatima, dobiveni određeni podaci i utrt je put pouzdanijem i sveobuhvatnijem izvješćivanju u budućnosti.
Kako bi analizirao kružno gospodarstvo i pojednostavnio praćenje učinkovitosti recikliranja i oporabe materijala u pojedinačnim tokovima otpada, Eurostat je uveo račune otpada, metodološki okvir i pristup za integraciju podataka s različitim razinama detalja i iz nekoliko izvora.
5.Zaključci
Podaci prikupljeni u skladu s Uredbom sveobuhvatan su i pouzdan izvor informacija o nastajanju i obradi otpada u EU-u, a odnose se na razdoblje 2002. – 2022.
Podaci se općenito dostavljaju na vrijeme i dovoljno su kvalitetni da bi se smatrali pouzdanima i točnima. Kvaliteta skupa podataka uvelike ovisi o metodologiji svake zemlje, koja se poboljšava svakim ciklusom prikupljanja podataka. Nekoliko je čimbenika pridonijelo tom poboljšanju: sve veće oslanjanje na administrativne podatke, čime se smanjuje ovisnost o ekstrapolaciji, i stalan napredak u provjeri podataka kao i razmjena informacija s državama članicama u okviru smjernica, radnih skupina i posjeta zemljama.
Međutim, ti su podaci ograničeni kao informacije o kružnom gospodarstvu i upotrebi otpada kao resursa zbog nedostataka u podacima o prethodnoj obradi, ponovnoj klasifikaciji otpada i međunarodnoj trgovini otpadom, što ograničava dostupnost sveobuhvatnih informacija izvan okvira konačne obrade i odlaganja. Eurostat je s radnom skupinom poduzeo korake za provedbu dodatnog modula, u okviru kojeg se podaci prikupljaju na dobrovoljnoj osnovi jer nije dio Uredbe; nažalost, stopa odaziva bila je vrlo niska zbog ograničenih resursa na razini država članica, pa se ti podaci još ne mogu upotrijebiti.
Budući da EU uvodi obveze izvješćivanja o otpadu za određene tokove otpada (kao što su baterije 16 , e-otpad 17 , otpad od hrane 18 i ambalažni otpad 19 ) u okviru različitih sektorskih direktiva i uredbi, dostupno je više informacija o tim vrstama otpada. Međutim, izvješća na temelju Uredbe i dalje su jedino službeno izvješćivanje država članica Komisiji koje obuhvaća sve vrste otpada. To je ključan način za mjerenje tokova materijala u kružnom gospodarstvu. Uredbom se tokovi od prikupljanja otpada do obrade otpada ne mjere dovoljno dobro, a posebno, ali ne isključivo, za prekogranične tokove otpada. Poboljšanja podataka u tom području ključna su za održavanje potpunosti informacija o kružnom gospodarstvu i relevantnosti skupova podataka prikupljenih na temelju Uredbe za analizu podataka.
Osim toga, potencijal za poboljšanje usklađenosti statističkih podataka o otpadu mogao bi se istražiti unakrsnom provjerom sa statističkim podacima o vanjskoj trgovini i bilanci plaćanja. Na taj način države članice ne bi trebale biti dodatno opterećene izvješćivanjem te bi se utvrdila područja za buduća poboljšanja metodologije za međunarodne tokove otpada, čime bi se povećala ukupna kvaliteta i pouzdanost statističkih podataka o otpadu.
Unatoč ograničenjima, podaci dostavljeni na temelju Uredbe i dalje su jedini izvor sveobuhvatnog i cjelovitog pregleda gospodarenja otpadom u svim gospodarskim sektorima i kućanstvima u EU-u. Pružaju jedinstven i točan prikaz gospodarskih kretanja, uključujući trendove u nastajanju i obradi otpada.
Nove stavke (referentna godina: 2022.): https://ec.europa.eu/eurostat/en/web/products-eurostat-news/w/ddn-20241017-1
pokazatelji za gospodarenje otpadom: https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Waste_management_indicators .