2013D0463 — HR — 27.03.2014 — 001.001
|
PROVEDBENA ODLUKA VIJEĆA od 13. rujna 2013. o odobravanju programa makroekonomske prilagodbe za Cipar i stavljanju izvan snage Odluke 2013/236/EU ( L 250, 20.9.2013, p.40) |
|
|
|
|||
|
No |
page |
date |
||
|
L 91 |
40 |
27.3.2014 |
||
PROVEDBENA ODLUKA VIJEĆA
od 13. rujna 2013.
o odobravanju programa makroekonomske prilagodbe za Cipar i stavljanju izvan snage Odluke 2013/236/EU
(2013/463/EU)
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora nad državama članicama u europodručju koje imaju ili im prijete ozbiljne teškoće u pogledu njihove financijske stabilnosti ( 1 ), a posebno njezin članak 7. stavke 2. i 5.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:|
(1) |
Uredba (EU) br. 472/2013 primjenjuje se na države članice koje već primaju financijsku pomoć, uključujući iz Europskog mehanizma za stabilnost (ESM), u vrijeme njezina stupanja na snagu. |
|
(2) |
Uredbom (EU) br. 472/2013 određuju se pravila za odobravanje programâ makroekonomske prilagodbe za države članice koje primaju financijsku pomoć; ta pravila trebaju biti u skladu s odredbama Ugovora o uspostavi Europskog mehanizma za stabilnost. |
|
(3) |
Nakon zahtjeva za financijsku pomoć iz ESM-a koji je Cipar podnio 25. lipnja 2012., Vijeće je 25. travnja 2013. Odlukom 2013/236/EU ( 2 ) odlučilo da Cipar treba dosljedno provoditi program makroekonomske prilagodbe. |
|
(4) |
Dana 24. travnja 2013. Vijeće guvernera ESM-a u načelu je odlučilo dodijeliti potporu za stabilnost Cipru te je odobrilo Memorandum o razumijevanju o posebnom uvjetovanju gospodarske politike (dalje u tekstu „MOR”) i njegovo potpisivanje od strane Komisije u ime ESM-a. |
|
(5) |
U skladu s člankom 1. stavkom 2. Odluke 2013/236/EU, Komisija je u suradnji s Europskom središnjom bankom (ESB) i, po potrebi, s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) provela prvi pregled radi procjene napretka provedbe dogovorenih mjera, kao i njihove učinkovitosti te gospodarskog i društvenog učinka. Kao posljedica tog pregleda, postojeći je program makroekonomske prilagodbe ažuriran, odražavajući mjere koje su ciparska tijela poduzela do drugog tromjesečja 2013. |
|
(6) |
Nakon stupanja na snagu Uredbe (EU) br. 472/2013 program makroekonomske prilagodbe sada treba donijeti u obliku provedbene odluke Vijeća. Zbog jasnoće i pravne sigurnosti program bi trebalo ponovno donijeti na temelju članka 7. stavka 2. Uredbe (EU) br. 472/2013. Sadržaj programa trebao bi ostati jednak sadržaju programa odobrenog Odlukom 2013/236/EU, ali bi trebao uključivati i rezultate pregleda provedenog u skladu s člankom 1. stavkom 2. te odluke. Istodobno bi Odluku 2013/236/EU trebalo staviti izvan snage. |
|
(7) |
Komisija je u suradnji s ESB-om i MMF-om provela prvi pregled radi procjene napretka provedbe dogovorenih mjera, kao i njihove učinkovitosti te gospodarskog i društvenog učinka. Zbog toga je MOR ažuriran u području reforme financijskog sektora, fiskalne politike i strukturnih reformi, posebice u pogledu i. plana aktivnosti za postupno smanjenje kontrola kapitala; ii. uspostave pravnog okvira za novu upravljačku strukturu radi upravljanja državnim udjelima u zadružnom kreditnom sektoru; iii. akcijskog plana za suzbijanje pranja novca; iv. kompenzacijskog programa za štedne fondove i mirovinske fondove koji su imali depozite u banci Cyprus Popular Bank; v. osiguranja nastavka dostupnosti nužnih nacionalnih fondova za pokrivanje nacionalnih doprinosa u vezi s projektima koji se financiraju iz strukturnoga i drugih fondova EU-a; vi. pružanja detaljnih podataka o planiranoj reformi javne pomoći; te vii. sastavljanja detaljnih prijedloga za aktivacijske politike i poduzimanja hitnih mjera kako bi se stvorile prilike za mlade ljude i poboljšali njihovi izgledi za zaposlenje. Provedba sveobuhvatnih i ambicioznih reformi u financijskom, fiskalnom i strukturnom području trebala bi osigurati srednjoročnu održivost ciparskog javnog duga. |
|
(8) |
Tijekom provedbe sveobuhvatnog paketa politika Cipra, Komisija bi trebala davati dodatne savjete za politike i tehničku pomoć u posebnim područjima. Ako država članica na koju se primjenjuje program makroekonomske prilagodbe ima nedovoljne administrativne kapacitete, treba zatražiti tehničku pomoć od Komisije, koja u tu svrhu može sastaviti skupinu stručnjaka. |
|
(9) |
Pri sastavljanju, provedbi, praćenju i ocjenjivanju programa makroekonomske prilagodbe ciparska tijela trebala bi, u skladu s trenutačnim nacionalnim pravilima i praksama, tražiti stajalište od socijalnih partnera i organizacija civilnog društva, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
1. Kako bi se olakšao povrat ciparskoga gospodarstva na put održiva rasta te fiskalne i financijske stabilnosti, Cipar dosljedno provodi program makroekonomske prilagodbe („program”), čiji su glavni elementi utvrđeni u članku 2. ove Odluke.
2. Komisija u suradnji s ESB-om i, po potrebi, MMF-om prati napredak Cipra u provedbi programa. Cipar u potpunosti surađuje s Komisijom i ESB-om. Posebice, osigurava im sve podatke koje smatraju potrebnima za praćenje programa. Ciparska tijela unaprijed se savjetuju s Komisijom, ESB-om i MMF-om o donošenju politika koje nisu uključene u ovu Odluku, ali bi mogle imati bitan utjecaj na ostvarivanje ciljeva programa.
3. Komisija u suradnji s ESB-om i, po potrebi, MMF-om s ciparskim tijelima ispituje promjene i ažuriranja programa koji bi mogli biti potrebni da bi se na odgovarajući način uzela u obzir, inter alia, sva značajna neslaganja između makroekonomskih i fiskalnih predviđanja te ostvarenih brojki (uključujući zaposlenost), negativni učinci prelijevanja, kao i makroekonomski i financijski šokovi.
Kako bi se osigurala neometana provedba programa i pridonijelo ispravljanju nejednakosti na održiv način, Komisija osigurava pružanje kontinuiranog savjetovanja i vodstva u vezi s fiskalnim reformama, reformama financijskog tržišta te strukturnim reformama.
Komisija u redovitim intervalima procjenjuje gospodarski učinak programa i preporučuje potrebne ispravke radi poticanja rasta i stvaranja radnih mjesta, osiguranja potrebne fiskalne konsolidacije i minimiziranja štetnih društvenih učinaka. Program makroekonomske prilagodbe, uključujući njegove ciljeve i očekivanu raspodjelu napora uloženih u prilagodbu, objavljuje se.
Članak 2.
1. Ključni su ciljevi programa: ponovna uspostava stabilnosti ciparskog bankarskog sektora; nastavak pokrenutog procesa fiskalne konsolidacije; i provedba strukturnih reformi radi potpore konkurentnosti te održivom i uravnoteženom rastu. Program odgovara na specifične rizike za financijsku stabilnost europodručja koji proizlaze iz Cipra te je usmjeren na brzu ponovnu uspostavu pouzdane i održive ekonomske i financijske situacije u Cipru te povrat njegovih kapaciteta za financiranje svih vlastitih potreba na međunarodnim financijskim tržištima. U programu se na odgovarajući način uzimaju u obzir preporuke Vijeća upućene Cipru u skladu s člancima 121., 126., 136. i 148. Ugovora, kao i mjere koje Cipar provodi radi usklađivanja s njima, a istodobno je usmjeren proširenju, jačanju i produbljivanju potrebnih mjera politika.
2. Cipar nastavlja s provedbom fiskalne konsolidacije u skladu sa svojim obvezama u okviru postupka za prekomjerni deficit putem stalnih visokokvalitetnih mjera, istodobno minimizirajući učinak na ranjive skupine.
3. Kako bi se deficit spustio ispod 3 % BDP-a do 2016., Cipar je spreman za poduzimanje dodatnih konsolidacijskih mjera. Posebice, u slučaju neostvarenja očekivanog prihoda ili većih potreba za socijalnim davanjima zbog negativnih makroekonomskih učinaka, ciparska vlada spremna je poduzeti dodatne mjere kako bi se sačuvali ciljevi programa, uključujući smanjenje diskrecijske potrošnje, istodobno minimizirajući učinak na ranjive skupine. Tijekom programskog razdoblja, novčani prihod veći od programskih projekcija, uključujući nepredviđene dobitke, štedi se ili se koristi u svrhu smanjenja duga. I obratno, bolja provedba, u mjeri u kojoj se smatra trajnom, može smanjiti potrebu za dodatnim mjerama u narednim godinama.
4. Cipar održava dobru provedbu strukturnih i ostalih fondova EU-a u pogledu proračunskih ciljeva programa. Radi osiguranja učinkovite provedbe fondova EU-a, ciparska vlada osigurava da potrebni nacionalni fondovi ostanu dostupni za pokrivanje nacionalnih doprinosa, uključujući neprihvatljive troškove, u sklopu europskih strukturnih i investicijskih fondova (EFRR-a, ESF-a, Kohezijskog fonda, EPFRR-a i EFR-a/EFPR-a) u okviru programskih razdoblja za 2007. – 2013. i 2014. – 2020., istodobno uzimajući u obzir dostupna sredstva Europske investicijske banke. Tijela osiguravaju poboljšanje institucionalnih kapaciteta za provedbu sadašnjih i budućih programa te dostupnost odgovarajućih ljudskih potencijala u upravljačkim tijelima i provedbenim tijelima.
5. Radi ponovne uspostave stabilnosti svojeg financijskog sektora Cipar nastavlja s provedbom restrukturiranja bankarskog sektora i sektora zadružnih kreditnih institucija; nastavlja s jačanjem nadzora i regulacije; provodi reformu okvira restrukturiranja duga; i u skladu sa svojim planom aktivnosti postepeno ukida kapitalna ograničenja, uz istovremenu zaštitu financijske sigurnosti. Programom se predviđaju sljedeće mjere i ishodi:
(a) osiguranje pomnog praćenja stanja likvidnosti bankarskog sektora. Trenutačna ograničenja slobodnog kretanja kapitala (inter alia, ograničenja podizanja gotovine, isplata i transfera) pomno se prate. Cilj je primjenjivati kontrole samo tijekom razdoblja u kojem je to strogo potrebno radi smanjenja ozbiljnih rizika za stabilnost financijskog sustava. Provedba plana aktivnosti za postupno smanjenje mjera ograničavanja nastavlja se, također uzimajući u obzir i stanje likvidnosti kreditnih institucija. Osmišljava se dobro usmjerena komunikacijska strategija u cilju redovitog priopćavanja informacija u pogledu tog plana aktivnosti i napretka ostvarenog pri provedbi strategije bankarskog sektora.
Planovi financiranja i kapitalni planovi domaćih banaka koje se oslanjaju na financiranje središnje banke ili primaju državnu potporu realistično odražavaju očekivano razduživanje bankarskog sektora i postupno ublažavanje mjera ograničavanja te umanjuju ovisnost o posuđivanju od središnjih banaka, izbjegavajući pritom rasprodaju imovine po preniskim cijenama i kreditnu krizu;
(b) prilagodba minimalnih kapitalnih zahtjeva, uzimajući u obzir pokazatelje ocjene bilance i testa otpornosti u cijeloj Uniji;
(c) osiguravanje službenog odobrenja svakog plana restrukturiranja u skladu s pravilima o državnim potporama prije nego što se državna potpora pruži. Banke s nedostatkom kapitala mogu, ako ostale mjere nisu dovoljne, zatražiti dokapitalizacijsku potporu od države u skladu s postupcima pružanja državne potpore. Banke za koje postoje planovi restrukturiranja izvješćuju o napretku provedbe tih planova;
(d) osiguravanje stvaranja operativnog kreditnog registra i, po potrebi, osiguravanje izmjene postojećeg regulatornog okvira u vezi s umanjenjem vrijednosti imovine i rezerviranja te u vezi s postupanjem sa zalogom rezerviranja i osiguravanje pravovremenog provođenja pravila Unije o kapitalnim zahtjevima i lošim kreditima;
(e) ublažavanje ograničenja u vezi s oduzimanjem zaloga. Uz navedeno u pripremi je i zakonodavstvo na temelju sveobuhvatnog reformskog okvira kojim se uspostavljaju odgovarajući stečajni postupci za poduzeća i fizičke osobe te osigurava neometano i učinkovito funkcioniranje revidiranih okvira prisilne naplate i stečaja. Nadalje, nakon reforme novi pravni okvir za restrukturiranje duga privatnog sektora revidira se i, po potrebi, utvrđuju dodatne mjere;
(f) provedba strategije za buduću strukturu, funkcioniranje i održivost sektora zadružnih kreditnih institucija, kako je predvidjela Ciparska središnja banka u konzultaciji s Komisijom, ESB-om i MMF-om;
(g) jačanje praćenja zaduženosti korporativnog sektora i sektora kućanstava te uspostava okvira za ciljano restrukturiranje duga privatnog sektora radi olakšavanja novog posuđivanja i smanjenja kreditnih ograničenja. Politike i prakse banaka u području upravljanja zakašnjelim plaćanjima revidiraju se, a Direktiva o upravljanju zakašnjelim plaćanjima i Kodeks ponašanja po potrebi se izmjenjuju. Ne uvode se administrativne mjere kojima se utječe na utvrđivanje bankovnih kamatnih stopa;
(h) daljnje jačanje okvira za suzbijanje pranja novca te provedba akcijskog plana kojim se osigurava primjena poboljšanih praksi u pogledu temeljite provjere klijenata i transparentnosti poslovnih subjekata, u skladu s najboljom praksom;
(i) ugradnja testa otpornosti u redoviti eksterni nadzor banaka;
(j) uvođenje obveznih zahtjeva za otkrivanje podataka kako bi se osiguralo da banke redovito izvješćuju vlasti i tržišta o svojem napretku u restrukturiranju svojeg poslovanja;
(k) osiguranje provedbe mjera restrukturiranja kojima se pojačava održivost zadružnog kreditnog sektora nakon uspostave pravnog okvira za novu upravljačku strukturu za upravljanje državnim udjelima u sektoru; i
(l) osiguranje revizije Direktive o upravljanju u kojoj se, između drugih stvari, određuje uzajamno djelovanje između odjela banaka za unutarnju reviziju i nadzornika banaka.
6. Tijekom 2013. ciparska tijela dosljedno provode Zakon o proračunu iz 2013. (kako je izmijenjen), uključujući dodatne trajne mjere donesene prije odobravanja prve isplate financijske potpore, koja iznosi najmanje 351 milijuna EUR (2,1 % BDP-a). Cipar donosi sljedeće mjere:
(a) reformu svojeg poreznog sustava za motorna vozila koja se temelji na okolišno prihvatljivim načelima, a usmjerena je srednjoročnom povećanju dodatnog prihoda;
(b) kompenzacijski program za štedne i mirovinske fondove koji su imali depozite u banci Cyprus Popular Bank koji osigurava tretman usporediv s takvim fondovima u banci Bank of Cyprus, uzima u obzir protok novca i aktuarski položaj svakog fonda te minimizira udar na deficit opće države. S obzirom na socijalnu prirodu takvih fondova, ciljani deficit opće države za 2013. može se revidirati kako bi se uključili proračunski utjecaji ovog programa; i
(c) potpunu provedbu konsolidacijskih mjera donesenih od prosinca 2012.
7. Tijekom 2014. ciparska tijela vlasti u potpunosti provode trajne mjere uključene u Zakon o proračunu iz 2014. koje iznose najmanje 270 milijuna EUR. Osim toga, osiguravaju potpunu provedbu konsolidacijskih mjera donesenih od prosinca 2012.
7.a. U pogledu fiskalne politike u razdoblju 2015. – 2016. ciparska tijela vlasti održavaju saldo opće države u skladu s putem prilagodbe, poštujući Preporuku o postupku u slučaju prekomjernog deficita.
8. Kako bi se osigurala dugoročna održivost javnih financija, Cipar provodi fiskalno-strukturalne reforme, koje obuhvaćaju, inter alia, sljedeće mjere i ishode:
(a) po potrebi, daljnje reforme mirovinskog sustava u općem i javnom sektoru radi osiguranja održivosti mirovinskog sustava u dugom razdoblju, istodobno osiguravajući dostatnost mirovina;
(b) kontrolu rasta potrošnje zdravstvenog sustava radi osiguranja dovoljnih sredstava za osnovnu zdravstvenu skrb jačanjem održivosti strukture financiranja i učinkovitosti pružanja javne zdravstvene skrbi; provođenje nacionalnog zdravstvenog sustava osiguravajući njegovu financijsku održivost u pružanju opće skrbi;
(c) poboljšanje učinkovitosti javne potrošnje i proračunskog postupka pomoću efikasnog srednjoročnog proračunskog okvira u sklopu poboljšanog upravljanja javnim financijama, čime se doprinosi naporima za konsolidaciju proračuna, istodobno uzimajući u obzir potrebu osiguravanja dovoljnih sredstava za temeljne sektore, kao što su obrazovanje i zdravstvena skrb. Taj je okvir potpuno usklađen s Direktivom Vijeća 2011/85/EU ( 3 ) i Ugovorom o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji, potpisanim u Bruxellesu 2. ožujka 2012.;
(d) donošenje odgovarajućeg pravnog i institucionalnog okvira za javno-privatna partnerstva, osmišljenog u skladu s najboljom praksom;
(e) razradu programa radi stvaranja solidnog sustava korporativnog upravljanja za poduzeća u vlasništvu države ili polujavna poduzeća te provođenje plana privatizacije kojim se pomaže poboljšanje ekonomske učinkovitosti i obnovi održivosti duga;
(f) razradu i provedbu sveobuhvatnog plana reforme radi poboljšanja učinkovitosti i djelotvornosti naplate i administracije poreza, uključujući mjere za suzbijanje poreznih prijevara i utaja te očuvanje cjelovite i pravovremene provedbe zakona i standarda mjerodavnih za međunarodnu poreznu suradnju i razmjenu poreznih informacija;
(g) reformu poreznog režima za nepokretnu imovinu;
(h) reformu javne uprave radi poboljšanja njezina djelovanja i ekonomičnosti, posebice preispitujući veličinu i funkcionalnu organizaciju javnih službi te uvjete zapošljavanja u njima kako bi se osiguralo djelotvorno korištenje državnih resursa i pružanje kvalitetne usluge stanovništvu;
(i) reformu cjelokupne strukture i razina socijalne pomoći radi postizanja učinkovite upotrebe resursa i osiguranja odgovarajuće ravnoteže između socijalne pomoći i poticaja za zapošljavanje. Planirana reforma javne pomoći osigurava da socijalna pomoć služi kao sigurnosna mreža koja jamči minimalni prihod onima koji ne mogu postići osnovni životni standard, uz istovremenu zaštitu poticaja za zapošljavanje; i
(j) podvrgavanje javnih financija sveobuhvatnoj reviziji kako bi se, inter alia, procijenili razlozi koji su doveli do gomilanja prekomjernog duga.
9. Cipar osigurava da suspenzija indeksacije plaća u širem javnom sektoru ostane na snazi do kraja programa. Svaka promjena minimalne plaće u skladu je s kretanjima u gospodarstvu i na tržištu rada, a usvaja se nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima.
10. Cipar osigurava provedbu dogovorenih mjera za rješavanje prepoznatih nedostataka svojih aktivacijskih politika. Cipar poduzima hitne mjere radi stvaranja mogućnosti za mlade ljude i poboljšanja njihovih izgleda za zapošljavanje u skladu s ciljevima Preporuke Vijeća o uspostavi jamstva za mlade ( 4 ). Osmišljavanje mjera usmjerenih na mlade i njihova provedba te upravljanje njima dobro se integriraju unutar šireg sustava aktivacijskih politika i usklađuju s reformom sustava socijalne skrbi i dogovorenim proračunskim ciljevima.
11. Cipar je spreman donijeti sve daljnje potrebne izmjene zakonodavstva specifičnog za sektore kako bi se u cijelosti provela Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 5 ). Ciparska tijela vlasti nastavljaju s poboljšanjem funkcioniranja reguliranih zanimanja. Okvir za tržišno natjecanje poboljšava se jačanjem funkcioniranja nadležnog tijela za tržišno natjecanje i jačanjem neovisnosti i ovlasti nacionalnih regulatornih tijela.
12. Cipar osigurava smanjenje broja neriješenih predmeta u vezi s izdavanjem vlasničkih listova, poduzima mjere za ubrzanje brisanja teretovnica s vlasničkih listova koji se prenose pri kupnji nepokretne imovine te određuje rokove za izdavanje građevinskih dozvola i vlasničkih listova.
13. Cipar mijenja pravila o prisilnoj prodaji imovine pod hipotekom i dopušta privatne dražbe u najkraćem mogućem roku. Sudski postupci ubrzavaju se, a neriješeni sudski predmeti rješavaju se do kraja programa. Cipar poduzima inicijative za jačanje konkurentnosti svojeg sektora turizma provedbom konkretnog akcijskog plana koji vodi do postignuća mjerljivih ciljeva koji su prepoznati, inter alia, u revidiranoj strategiji turizma za razdoblje 2011. – 2015. Cipar provodi strategiju politike zrakoplovstva koja vodi do prilagodbe ciparske vanjske politike zrakoplovstva, uzimajući u obzir vanjsku politiku i sporazume EU-a u području zrakoplovstva, uz istodobno osiguranje dovoljnih zrakoplovnih veza.
14. U energetskom sektoru Cipar u potpunosti provodi Treći paket energetskih propisa, neovisno o članku 44. stavku 2. Direktive 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 6 ) i članku 49. stavku 1. Direktive 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 7 ). Cipar razmatra hoće li iskoristiti odstupanja predviđena u tim člancima. Istodobno se sastavlja sveobuhvatni plan razvoja radi preraspodjele ciparskog energetskog sektora. Taj se plan sastoji od:
(a) plana za uvođenje za infrastrukturu potrebnu za iskorištavanje prirodnog plina, uzimajući u obzir komercijalne mogućnosti i rizike;
(b) sveobuhvatnog prikaza regulatornog režima i organizacije tržišta za restrukturirani energetski i plinski sektor, uključujući odgovarajući prodajni okvir za opskrbu off-shore plinom usmjeren na maksimiziranje prihoda; i
(c) plana za uspostavu institucionalnog okvira za upravljanje resursima ugljikovodika, uključujući fond za resurse, koji bi trebao primati javni prihod od off-shore iskorištavanja plina i njime upravljati te koji je osnovan na temelju međunarodno priznatih najboljih praksa.
15. Cipar tijekom programskog razdoblja Komisiji podnosi ažurirani zahtjev za tehničku pomoć. U zahtjevu se određuju i navode područja za tehničku pomoć ili savjetodavne usluge koje ciparska tijela vlasti smatraju nužnima za provedbu programa makroekonomske prilagodbe.
16. Pri izradi sveobuhvatne i usklađene strategije rasta kojom bi se omogućilo pokretanje gospodarstva, Cipar u svoj nacionalni institucionalni okvir uključuje jačanje učinka postojeće javne uprave, reformu upravljanja javnim financijama, druge obveze u pogledu ciparskog programa makroekonomske prilagodbe i odgovarajuće inicijative Unije, uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova.
Članak 3.
Odluka 2013/236/EU stavlja se izvan snage.
Članak 4.
Ova je Odluka upućena Republici Cipru.
( 1 ) SL L 140, 27.5.2013., str. 1.
( 2 ) Odluka Vijeća 2013/236/EU od 25. travnja 2013. upućena Cipru o posebnim mjerama za ponovnu uspostavu financijske stabilnosti i održivog rasta (SL L 141, 28.5.2013., str. 32.).
( 3 ) Direktiva Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica (SL L 306, 23.11.2011., str. 41.).
( 4 ) Preporuka Vijeća od 22. travnja 2013. o uspostavi jamstva za mlade (SL C 120, 26.4.2013., str. 1.).
( 5 ) Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 27.12.2006., str. 36.).
( 6 ) Direktiva 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i stavljanju izvan snage Direktive 2003/54/EZ (SL L 211, 14.8.2009., str. 55.).
( 7 ) Direktiva 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina i stavljanju izvan snage Direktive 2003/55/EZ (SL L 211, 14.8.2009., str. 94.).