|
28.6.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 227/63 |
Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o
Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo); Uredbe (EU) br. 1094/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje); Uredbe (EU) br. 1095/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala); Uredbe (EU) br. 345/2013 o europskim fondovima poduzetničkog kapitala; Uredbe (EU) br. 346/2013 o europskim fondovima za socijalno poduzetništvo; Uredbe (EU) br. 600/2014 o tržištima financijskih instrumenata; Uredbe (EU) 2015/760 o europskim fondovima za dugoročna ulaganja; Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova; i Uredbe (EU) 2017/1129 o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu
(COM(2017) 536 final – 2017/0230 (COD))
i o
Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2014/65/EU o tržištu financijskih instrumenata i Direktive 2009/138/EZ o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II)
(COM(2017) 537 final – 2017/0231 (COD))
i o
Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1092/2010 o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i o osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike
(COM(2017) 538 final – 2017/0232 (COD))
(2018/C 227/09)
|
Izvjestitelj: |
Daniel MAREELS |
|
Zahtjev za savjetovanje: |
Vijeće Europske unije, COM(2017) 538 final: 23.10.2017., COM(2017) 536 final: 22.11.2017. i COM(2017) 537 final: 29.11.2017. Europski parlament, COM(2017) 538 final: 26.10.2017., COM(2017) 536 final: 16.11.2017. i COM(2017) 537 final: 16.11.2017. |
|
Pravni temelj: |
članci 114. i 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije |
|
Nadležna stručna skupina: |
Stručna skupina za ekonomsku i monetarnu uniju te ekonomsku i socijalnu koheziju |
|
Datum usvajanja u Stručnoj skupini: |
29.1.2018. |
|
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju: |
15.2.2018. |
|
Plenarno zasjedanje br.: |
532 |
|
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani): |
156/0/5 |
1. Zaključci i preporuke
|
1.1. |
EGSO pozdravlja prijedloge Komisije o pooštravanju nadzora u uniji tržišta kapitala čije ciljeve u potpunosti podržava. Ti prijedlozi ne predstavljaju samo novi i važan korak u smjeru veće integracije i konvergencije jačanjem integriranog nadzora u uniji tržišta kapitala već i napore prema ostvarenju dugoročnijih ciljeva. |
|
1.2. |
Donose prvenstveno nove elemente za izgradnju unije tržišta kapitala u EU-u čiji je brzi dovršetak izuzetno poželjan. Zauzvrat bi unija tržišta kapitala, zajedno s bankovnom unijom, trebala doprinijeti daljnjem produbljenju i dovršetku ekonomske i monetarne unije (EMU). Na globalnoj bi razini i jedna i druga trebale doprinijeti jačanju položaja EU-a i njegovih država članica u promjenjivom svjetskom kontekstu. |
|
1.3. |
Važnost dobrog funkcioniranja unije tržišta kapitala ne smije se podcijeniti u trenutku kada ona može znatno doprinijeti prekograničnoj podjeli rizika s privatnim sektorom. Ona mora države članice učiniti otpornijima na asimetrične šokove u kriznim vremenima. Za ostvarenje tog cilja nužno je da su tržišta sigurna, stabilna i otporna na šokove. Integriraniji nadzor na mikrobonitetnoj i makrobonitetnoj razini igra u tome odlučujuću ulogu. |
|
1.4. |
Zbog toga je izrazito važno i prioritetno daljnje povećanje prekograničnih tržišnih aktivnosti, koje se trebaju odvijati bez nacionalnih i drugih prepreka i nejednakosti te uz manje troškove. Za to su nužni jednaki uvjeti na tržištu i ukidanje regulatorne arbitraže. Poduzetnicima treba omogućiti bolje i jednostavnije iskorištavanje mogućnosti financiranja, uz manja administrativna opterećenja i po nižim cijenama. |
|
1.5. |
Potrošačima i ulagačima, s druge strane, treba omogućiti bolji i veći izbor te im pružiti veću zaštitu. Odbor se na kraju slaže da bi više povjerenja na tržištu trebalo biti cilj za sve sudionike, uključujući regulatore. Povjerenje se također može potaknuti i naporima za postizanje održivijeg financiranja u skladu s međunarodnim aktivnostima i ugovorima. To bi se trebalo odražavati i u nadzoru. |
|
1.6. |
Novo područje nadzora treba biti obilježeno stalnim naporima za postizanje što veće jasnoće i pravne sigurnosti za sve. Važno je pronaći ravnotežu između ovlasti nacionalnih i europskih nadzornih tijela i provoditi načelo supsidijarnosti i proporcionalnosti kada je to moguće, posebno sada u fazi izgradnje unije tržišta rada te u interesu raznovrsnosti pružatelja usluga na tržištu, posebno malih poduzeća. To se također odnosi na lokalne aktivnosti. Istodobno treba ukloniti nejasnoće, preklapanja i ostale okolnosti u vezi s nadzorom koje otežavaju ili ozbiljno narušavaju izgradnju unije. |
|
1.7. |
Također se ne smiju zanemariti buduća događanja da bi se nova kretanja i suvremene tehnologije, poput financijske tehnologije, moglo sigurno i u okviru pravila koristiti u financijskom okruženju, uz jednake uvjete za sve ponuditelje. |
|
1.8. |
Kod izrade integriranog nadzora važno je težiti konvergenciji i međusobnom usklađivanju, a u skladu s pristupom REFIT na prvom mjestu moraju biti učinkovitost i djelotvornost. Jačanje kapaciteta europskih nadzornih tijela u izradi vlastitih procjena učinka pritom može biti korisno. Ovdje se u obzir treba uzeti i visina troškova. Kad dio troškova izravno snosi privatni sektor, pozornost treba posvetiti proračunskoj disciplini kao i izbjegavati dvostruko zaračunavanje. Sve izmjene moraju biti transparentne te je u svakom slučaju potrebna odgovarajuća kontrola sveukupnih sredstava. Industrija bi trebala na odgovarajući način biti u to uključena. |
|
1.9. |
Kao i dosad, budući koraci trebaju se temeljiti na dijalogu i savjetovanju sa svim tijelima vlasti i drugim dionicima, kao i javnim savjetovanjima svih zainteresiranih. Takav pristup vrlo je važan za Odbor jer s obzirom na konkretne okolnosti omogućuje ostvarivanje najboljih mogućih rezultata koji uživaju najširu moguću potporu. |
|
1.10. |
Ovi prijedlozi predstavljaju važan napredak, ali na tome ne treba stati. Za EGSO je važno da se nastavi rad na izgradnji zajedničkog nadzornog tijela, kao i što je navedeno u „Izvješću petorice predsjednika”. Nakon provedbe aktualnih prijedloga trebat će, u skladu s gore navedenim, nastaviti s naporima promišljeno i postojano. |
|
1.11. |
Odbor u potpunosti podupire prijedlog da se određene ovlasti nadzora u području osiguranja prenesu s nacionalnih nadzornih tijela na europsku razinu, što bi to doprinijelo većoj konvergenciji u nadzoru i stvorilo jednake uvjete za sve dionike na tržištu. |
2. Kontekst (1)
|
2.1. |
Kada je riječ o izgradnji unije tržišta kapitala, Europa već u ovom trenutku raspolaže dosljednim nadzorom u bankarskom sektoru s pomoću zajedničkog mehanizma nadzora unutar bankovne unije u kojem sudjeluje 19 država članica, dok se nadzor nad tržištem kapitala u istom EU-u, uz neke iznimke, odvija na nacionalnoj razini. |
|
2.2. |
Takvo stanje očigledno nije u skladu s načelima na kojima počivaju ova unija tržišta kapitala i bankovna unija. Nadalje, ne smije se zaboraviti da financijska integracija kojoj težimo nije samo dobra za EMU nego i za ostale države članice. |
|
2.3. |
Sad kad je dovršenje unije tržišta kapitala prioritet aktualne Europske komisije, glavni napori ulažu se u bolje usklađivanje nadzora s načelima unije tržišta rada i financijsku integraciju u okruženju koje se mijenja. Ta je inicijativa već najavljena prilikom nedavnog preispitivanja sredinom provedbenog razdoblja (2). |
|
2.4. |
Komisija je 20. rujna 2017. predstavila Komunikaciju (3) i tri prijedloga zakona koji predviđaju izmjene dviju direktiva i devet uredbi (4). Predložene mjere vrijede za sve države članice. |
|
2.5. |
Cilj tih prijedloga je jačanje i daljnja integracija postojećeg nadzornog okvira EU-a, a posebno: |
|
2.5.1. |
Bolja koordinacija nadzora, pomoću: |
|
2.5.1.1. |
ciljanog poboljšanja makrobonitetnog nadzora u čitavom EU-u koji je u nadležnosti Europskog odbora za sistemske rizike, |
|
2.5.1.2. |
veće konvergencije nadzora jačanjem postojećih ovlasti europskih nadzornih tijela, |
|
2.5.1.3. |
unapređenja postupakâ europskih nadzornih tijela za izdavanje smjernica i preporuka kako bi se odražavala važnost tih instrumenata, |
|
2.5.1.4. |
omogućavanja Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala da prima podatke o transakcijama izravno od sudionika na tržištu, |
|
2.5.1.5. |
jačanja uloge Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) u koordinaciji odobravanja internih modela za mjerenje rizika društava za osiguranje i reosiguranje. |
|
2.5.2. |
Proširenje neposrednih nadzornih ovlasti ESMA-e; |
|
2.5.2.1. |
nova područja nadzora tržišta kapitala uglavnom su ona u kojima neposredan nadzor može ukloniti prekogranične prepreke i poticati daljnju integraciju tržišta. Možemo to smatrati korakom prema stvaranju zajedničkog nadzornog tijela. |
|
2.5.3. |
Poboljšanje upravljanja i financiranja nadzornih tijela; |
|
2.5.3.1. |
u strukturi upravljanja razlikuju se ovlasti nacionalnih tijela i europskih nadzornih tijela. Nacionalna tijela i dalje daju opće smjernice i odlučuju o regulatornim pitanjima, dok europska nadzorna tijela donose odluke koje se tiču EU-a u vezi s koordinacijom nadzornih praksi. |
|
2.5.3.2. |
Teži se diversifikaciji na području financija. Dio sredstava bi prema planu osim vlada trebali osigurati i sudionici iz sektora i na tržištu. |
|
2.5.4. |
Zahtijevanje od europskih nadzornih tijela da pri obavljanju zadaća u okviru svojih mandata u obzir uzimaju okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike, kao i pitanja u vezi s financijskom tehnologijom; |
|
2.5.4.1. |
Prvi je korak pojašnjavanje i jačanje uloge europskih nadzornih tijela u procjeni okolišnih, socijalnih i upravljačkih rizika radi postizanja dugoročne stabilnosti europskog financijskog sektora i koristi za održivu ekonomiju (5). |
|
2.5.4.2. |
U vezi s financijskom tehnologijom, regulatornim i nadzornim tijelima treba omogućiti upoznavanje s navedenim tehnologijama, donošenje novih propisa i razvoj nadzora, između ostalog u suradnji s tim poduzećima (6). |
|
2.6. |
Osim toga (7), objavljen je prijedlog koji predviđa prijenos određenog broja poslova nadzora, koji se trenutno još uvijek obavljaju na nacionalnoj razini, na europska nadzorna tijela. Prijedlog se uglavnom odnosi na sektor osiguranja. |
|
2.6.1. |
U vezi s ESMA-om, riječ je o prijenosu ovlasti za izdavanje odobrenja za rad i nadzor nad pružateljima usluga dostave podataka, kao i o ovlastima sakupljanja tih informacija. |
|
2.6.2. |
U pogledu EIOPA-a, prijedlozi se odnose na davanje veće uloge EIOPA-u u konvergenciji nadzora u području primjene unutarnjih modela za mjerenje rizika, na izmjene u vezi s razmjenom informacija o takvim primjenama modela, kao i na mogućnost da EIOPA objavljuje mišljenja o tom pitanju te pomaže u rješavanju sporova među nadzornim tijelima. |
3. Komentari
|
3.1. |
Navedeni prijedlozi Komisije dio su šire pristupa provedbi unije tržišta kapitala koja je bez sumnje izuzetno važna. EESC je „veliki pobornik ove Unije i izrazito je ambiciozan kad je riječ o njezinoj izgradnji”. Njezin je skorašnji dovršetak izuzetno važan (8). Europsko vijeće (9) i Europski parlament (10) dosad su redovito pozivali na dovršetak unije tržišta kapitala. |
|
3.2. |
Odbor smatra da unija tržišta kapitala treba pronaći svoje mjesto u širem okviru međunarodnog pozicioniranja Europe u promjenjivom svjetskom kontekstu, u daljnjem produbljivanju i dovršetku unije tržišta kapitala kao i daljnjoj financijskoj integraciji među državama članicama Unije. |
|
3.3. |
Spomenuta daljnja financijska integracija posebno je važna jer olakšava i potiče prekograničnu podjelu rizika s privatnim sektorom. S obzirom na iskustva u nedavnoj krizi države članice moraju postati otpornije na asimetrične šokove u kriznim vremenima. |
|
3.4. |
I „Unija tržišta kapitala također može dati znatan doprinos učvršćivanju gospodarskog oporavka, a time i osigurati rast, ulaganja i radna mjesta. To je u korist kako svih država članica pojedinačno tako i EU-a kao cjeline. […] To bi pak trebalo pridonijeti željenoj većoj stabilnosti, sigurnosti i otpornosti na šokove kako gospodarskog tako i financijskog sustava” (11). |
|
3.5. |
Odbor stoga pozdravlja trenutne prijedloge za jačanje i integraciju europskog mehanizma nadzora, kao i brzinu djelovanja. Sada je potrebno te prijedloge primijeniti u praksi. Treba ujedno podsjetiti i na druge ranije inicijative koje su također doprinijele ovim ciljevima i koje je EGSO pozitivno ocijenio. To uključuje, između ostalog, prijedloge u vezi s integriranijim mehanizmima nadzora nad središnjim drugim ugovornim stranama (12) te u vezi s PEPP-om (13) gdje je predviđena važna uloga EIOPA-e. |
|
3.6. |
Kao što je gore navedeno, „Odbor sa zadovoljstvom primjećuje da će nadzor biti u središtu napora za razvoj unije tržišta kapitala. Nadzor na europskoj razini ima ključnu ulogu bilo da je riječ o sigurnosti i stabilnosti , bilo da je riječ o postizanju željene integracije tržišta i uklanjanju prepreka i razlika u uniji tržišta kapitala ” (14). Ti su ciljevi unutar navedenog okvira ključni te uvijek trebaju biti u prvom planu. |
|
3.7. |
Za Odbor je važno da predviđena pravila konkretno i neposredno doprinesu postizanju ciljeva i da daju pozitivne rezultate za sve zainteresirane strane i u svim državama članicama. |
|
3.8. |
Odbor u tom smislu podržava ono što je navedeno u Komunikaciji. U Komunikaciji stoji da je „od ključne važnosti pojačati kapacitet europskih nadzornih tijela kako bi se osigurao dosljedni nadzor i ujednačena primjena jedinstvenih pravila. Time se podupiru tržišta kapitala koja dobro funkcioniraju jer se smanjuju prepreke prekograničnim ulaganjima, pojednostavnjuje poslovno okruženje i smanjuju troškovi usklađivanja poduzeća koja djeluju prekogranično koji nastaju zbog različite provedbe pravila. S gledišta ulagača usklađenim nadzorom i ujednačenom primjenom pravila pridonosi se jačanju zaštite ulagača i izgradnji povjerenja u tržišta kapitala.” (15). Uspostavljanje usporedivih standarda nadzora u svim europskim državama članicama nužno je za ostvarenje tih ciljeva. |
|
3.9. |
Prilikom proširenja nadzornih ovlasti treba stremiti najvećoj mogućoj jasnoći i pravnoj sigurnosti za sve, kako za europska i nacionalna nadzorna tijela, tako i za poduzeća pod nadzorom. Planirane mjere kontrole trebaju biti prikladne. |
|
3.10. |
Potrebno je uspostaviti pravu ravnotežu između ovlasti nacionalnih i europskih nadzornih tijela. Prioritet je stvaranje najboljih mogućih uvjeta za prekogranične aktivnosti i operacije te uklanjanje svih prepreka. U ostalim je slučajevima potrebno provjeriti može li se nadzor i dalje odvijati na lokalnoj razini, osobito u fazi izgradnje unije tržišta kapitala i s obzirom na raznolikost tržišnih subjekata, a posebno malih. Proporcionalnost i supsidijarnost bi trebalo, ako je moguće, uzeti u obzir. To se također odnosi na lokalne aktivnosti, za koje nacionalna nadzorna tijela djeluju bliže tržištu. Regulatornu arbitražu, preklapanja u nadzoru, posebna nacionalna pravila i prekomjerno reguliranje treba svesti na najmanju moguću mjeru, posebno kada sprečavaju ili ozbiljno ugrožavaju izgradnju unije tržišta kapitala. |
|
3.11. |
Nadalje, treba težiti uspostavi ravnoteže između vrlo važne mogućnosti korištenja prekograničnih financijskih usluga ili instrumenata (vidjeti gore prekograničnu podjelu rizika s privatnim sektorom) i zaštite ulagača i potrošača. Važnost toga povećava se sad kad se sve manje operacija odvija na tradicionalan način „oči u oči”, a sve više „na daljinu” (16). Konačno, (potencijalnim) klijentima bi informacije i zaštita trebali biti jednako dostupni, bez obzira gdje se nalazi pružatelj (usluge ili instrumenta) i bez obzira na način poslovanja. |
|
3.12. |
U europski nadzor potrebno je uključiti zaštitu potrošača i ulagača. Njima treba osigurati veću mogućnost izbora i veću zaštitu. Stoga je nužno ponuditi i osnovne proizvode bez rizika. Treba razmotriti povezanost s drugim inicijativama (17), a provedba novih pravila ne bi smjela štetiti potrošačima. Odbor se na kraju slaže da bi više povjerenja na tržištu trebalo biti cilj za sve sudionike, uključujući regulatore. Povjerenje se također može potaknuti i naporima za postizanje održivijeg financiranja u skladu s međunarodnim aktivnostima i ugovorima. |
|
3.13. |
Važno je također imati u vidu i budućnost kako bi se nova kretanja i moderne tehnologije, poput financijske tehnologije, mogli primijeniti u financijskom okruženju. Taj potencijal potrebno je razmotriti, ali nikako na štetu sigurnosti. Nužni su jednaki uvjeti za sve dionike, neovisno o prirodi njihovih djelatnosti. |
|
3.14. |
Treba istaknuti i uvažiti veliki doprinos europskih nadzornih tijela u vezi s razvojem zakonodavnih standarda. Također je važno u budućnosti težiti većoj konvergenciji i međusobnom usklađivanju kako bi se raspoloživa sredstva najbolje iskoristila. Ne smije se zaboraviti ni važnost pravilne primjene europskog zakonodavstva. |
|
3.15. |
Prilikom izrade ovih i budućih mjera pristup REFIT treba poslužiti kao inspiracija: djelotvornost i učinkovitost trebaju imati prednost, nakon čega slijedi težnja za najpovoljnijim načinom postizanja željenih rezultata. REFIT teži pojednostavljivanju, uklanja nepotrebne troškove i prilagođava pravila bez ugrožavanja ciljeva politike. |
|
3.16. |
Trebalo bi u vezi s tim razmotriti izgradnju kapaciteta europskih nadzornih tijela da provode vlastite procjene učinka, s obzirom na to da bi im one omogućile analizu troškova provedbe i učinkovitosti zadanih propisa, pri čemu bi u obzir trebalo uzeti i načelo proporcionalnosti. U pogledu ovih studija, iskustvo različitih postojećih skupina dionika moglo bi se koristiti na opsežniji i strukturirani način s ciljem prikupljanja znanja i iskustva iz realnog sektora. |
|
3.17. |
Europskim nadzornim tijelima treba osigurati dovoljno sredstava kako bi mogla propisno ispunjavati svoje zadaće. Sredstva se trenutno djelomično osiguravaju iz europskog proračuna, a djelomično od strane nacionalnih nadzornih tijela. Pri svakoj izmjeni a i, između ostaloga, onoj koja se odnosi na to da se dio troškova za posredni nadzor neposredno stavi na teret privatnog sektora, treba imati na umu proračunsku disciplinu i izbjegavanje dvostrukog zaračunavanja. Financijska tijela u trenutnoj strukturi već doprinose sredstvima europskih nadzornih tijela s pomoću doprinosa svojih nacionalnih nadzornih tijela. Doprinos financijskih tijela nacionalnim i europskim nadzornim tijelima treba preraspodijeliti i izbjeći daljnje opće povećanje troškova nadzora. Sve naknadne izmjene moraju se provoditi transparentno, pri čemu je potrebno predvidjeti stroge mehanizme kontrole. Pored toga potrebno je predvidjeti i odgovarajuću kontrolu ukupnih sredstava, koju, na odgovarajući način, treba provesti financijski sektor. |
|
3.18. |
Ovi prijedlozi nedvojbeno predstavljaju važan napredak, ali na tome ne treba stati. Odbor podržava navode iz nedavnog dokumenta za razmatranje o daljnjoj izgradnji unije tržišta kapitala (18), a posebno dio „postupno jačanje nadzornog okvira trebalo bi u konačnici dovesti do uspostave jedinstvenog europskog tijela za nadzor tržišta kapitala”. Krajnji cilj naveden je i u „Izvješću petorice predsjednika” (19) objavljenom sredinom 2015. |
|
3.19. |
Sadašnji prijedlozi temelje se na pristupu u fazama. Ovaj se pristup čini osobito prikladnim, posebno u ovom trenutku faze izgradnje unije tržišta kapitala (20) i uzimajući u obzir različite situacije i ambicije u državama članicama te brojne globalne ekonomske, tehnološke i druge političke izazove i kretanja kojima svjedočimo. |
|
3.20. |
Odbor također pozdravlja činjenicu da se prijedlozi temelje na praktičnom iskustvu europskih nadzornih tijela, radu Komisije i preporukama Europskog parlamenta, kao i na intenzivnom dijalogu sa svim dionicima i širokoj javnoj raspravi svih zainteresiranih. Odbor smatra ovakav pristup ispravnim i primjerenim. Njime se u konkretnim situacijama omogućuje postizanje najboljih mogućih rezultata koji uživaju najširu moguću potporu. Zbog toga se Odbor izričito zalaže da se ovaj pristup nastavi koristiti u budućnosti prilikom redovitog preispitivanja propisa kao i kod poduzimanja novih koraka prema konačnom cilju (vidjeti gore). |
|
3.21. |
U svakom trenutku na prvom mjestu treba biti stvaranje jednakih uvjeta na financijskim tržištima EU-a, kako u europodručju, tako i u odnosu na druge države članice. Jednaki tržišni uvjeti trebaju biti na prvom mjestu i u pogledu pružatelja usluga izvan EU-a. To je moguće samo ako su uredbe i nadzor tih trećih zemalja usmjereni na iste ciljeve kao i EU. |
|
3.22. |
Prijedlog da se određene ovlasti nadzora na području osiguranja prenesu s nacionalnih nadzornih tijela na europsku razinu u skladu je sa željom proširenja nadzora nad financijskim tržištima EU-a da bi se potpomoglo dovršenje unije tržišta kapitala. To će doprinijeti većoj konvergenciji u nadzoru i stvoriti jednake uvjete za sve sudionike na tržištu. |
Bruxelles, 15. veljače 2018.
Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Georges DASSIS
(1) Ovaj tekst inspiriran je većim brojem službenih publikacija, među kojima se nalaze i one Vijeća i Komisije. Dodatne pojedinosti na http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-13447-2017-INIT/hr/pdf i http://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-3308_fr.htm?locale=EN.
(2) Komunikacija Komisije o preispitivanju akcijskog plana o uniji tržišta kapitala sredinom provedbenog razdoblja, COM(2017) 292 final.
(3) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskoj središnjoj banci, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Jačanje integriranog nadzora u cilju jačanja unije tržišta kapitala i financijske integracije u okruženju koje se mijenja”, COM(2017) 542 final.
(4) Vidjeti https://ec.europa.eu/info/business-economy-euro/banking-and-finance/financial-supervision-and-risk-management/european-system-financial-supervision_en#reviewoftheesfs
(5) U 2018. bit će objavljen akcijski plan s regulatornim mjerama.
(6) I u vezi s tim najavljen je akcijski plan Komisije za 2018.
(7) Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2014/65/EU o tržištu financijskih instrumenata i Direktive 2009/138/EG o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II), COM(2017) 537 final.
(8) SL C 81, 2.3.2018., str. 117., točka 1.1.
(9) Zaključci sa sastanka Europskog vijeća 22. i 23. lipnja 2017.
(10) Rezolucija Europskog parlamenta od 9. srpnja 2015. o izgradnji unije tržišta kapitala. Vidjeti http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=TA&language=EN&reference=P8-TA-2015-0268.
(11) SL C 81, 2.3.2018., str. 117., točka 1.3.
(12) SL C 434, 15.12.2017., str. 63.
(13) SL C 81, 2.3.2018., str. 139.
(14) SL C 81, 2.3.2018., str. 117., točka 1.12.
(15) Komunikacija COM (2017) 542 final, str. 5.
(16) Na primjer internetskim putem.
(17) Primjeri uključuju nedavni „Akcijski plan za financijske usluge namijenjene potrošačima: bolji proizvodi, veći izbor”, koji je izradila Europska komisija. Vidjeti mišljenje EGSO-a „Financijske usluge namijenjene potrošačima”, SL C 434, 15.12.2017., str. 51.
(18) Dokument od 31. svibnja 2017., str. 21. Vidjeti https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/reflection-paper-emu_hr.pdf
(19) Dokument iz lipnja 2015., točka 3.2, str. 14. Vidjeti https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/5-presidents-report_hr.pdf
(20) Komisija u Komunikaciji o preispitivanju akcijskog plana o uniji tržišta kapitala sredinom provedbenog razdoblja (od 7. lipnja 2017.) navodi još 38 novih elemenata za uniju tržišta kapitala do 2019., COM(2017) 292 final.