EUROPSKA KOMISIJA
Strasbourg, 26.11.2024.
COM(2024) 715 final
Preporuka za
PREPORUKU VIJEĆA
o potvrđivanju nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana Finske
EUROPSKA KOMISIJA
Strasbourg, 26.11.2024.
COM(2024) 715 final
Preporuka za
PREPORUKU VIJEĆA
o potvrđivanju nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana Finske
Preporuka za
PREPORUKU VIJEĆA
o potvrđivanju nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana Finske
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121.,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2024/1263, a posebno njezin članak 17.,
uzimajući u obzir preporuku Komisije,
budući da:
OPĆA RAZMATRANJA
(1)Reformirani okvir gospodarskog upravljanja u EU-u stupio je na snagu 30. travnja 2024. Uredba (EU) 2024/1263 Europskog parlamenta i Vijeća o djelotvornoj koordinaciji ekonomskih politika i multilateralnom proračunskom nadzoru 1 , izmijenjena Uredba (EZ) br. 1467/97 o provedbi postupka u slučaju prekomjernog deficita 2 i izmijenjena Direktiva Vijeća 2011/85/EU o proračunskim okvirima država članica 3 glavni su elementi reformiranog okvira gospodarskog upravljanja u EU-u. Ciljevi su mu održivost javnog duga te održiv i uključiv rast koji će se postići reformama i ulaganjima. Okvir potiče odgovornost na nacionalnoj razini i usmjeren je na srednjoročno razdoblje te na djelotvornu i koherentnu provedbu pravila.
(2)Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni planovi koje države članice trebaju dostaviti Vijeću i Komisiji u središtu su novog okvira gospodarskog upravljanja. Dva su cilja tih planova: i. osigurati da se do kraja razdoblja prilagodbe dug opće države uvjerljivo smanji ili da ostane na razboritim razinama te da se državni deficit u srednjoročnom razdoblju smanji i zadrži ispod referentne vrijednosti od 3 % BDP-a i ii. osigurati provedbu reformi i ulaganja kojima se svladavaju glavni izazovi utvrđeni u kontekstu europskog semestra i doprinosi zajedničkim prioritetima EU-a. Zato bi se u svakom planu trebalo obvezati na kretanje neto rashoda 4 u srednjem roku i tako u biti uvesti proračunsko ograničenje za trajanja plana, od četiri do pet godina (ovisno o redovnom trajanju zakonodavnog razdoblja u državi članici). Osim toga, u planu treba objasniti kako će država članica provedbom reformi i ulaganja svladati glavne izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra, osobito u preporukama za pojedinu zemlju (što, ovisno o slučaju, uključuje i one koje se odnose na postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža) i kako će država članica doprinijeti zajedničkim prioritetima Unije. Razdoblje fiskalne prilagodbe traje četiri godine i može se produljiti za najviše tri godine ako se država članica obveže da će provesti relevantne reforme i ulaganja koji ispunjavaju kriterije iz Uredbe (EU) 2024/1263.
(3)Komisija nakon dostave plana treba ocijeniti ispunjava li plan zahtjeve iz Uredbe (EU) 2024/1263.
(4)Vijeće zatim na preporuku Komisije treba donijeti preporuku kojom se utvrđuje kretanje neto rashoda dotične države članice i, ako je primjenjivo, potvrditi obveze provedbe reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje razdoblja fiskalne prilagodbe.
RAZMATRANJA O NACIONALNOM SREDNJOROČNOM FISKALNO-STRUKTURNOM PLANU FINSKE
(5)Finska je 10. listopada 2024. Vijeću i Komisiji dostavila svoj nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan nakon što je u dogovoru s Komisijom produljen rok iz članka 36. Uredbe (EU) 2024/1263.
Proces prije dostave plana
(6)Komisija je Finskoj 21. lipnja 2024. u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2024/1263 dostavila referentni smjer kretanja 5 . Komisija je 10. listopada 2024. objavila referentni smjer kretanja 6 . Referentni smjer kretanja temelji se na rizicima i osigurava da se do kraja razdoblja prilagodbe i bez daljnjih proračunskih mjera nakon razdoblja prilagodbe dug opće države uvjerljivo smanjuje ili da u srednjoročnom razdoblju ostane na razboritim razinama te da se deficit opće države smanji ispod 3 % BDP-a tijekom razdoblja prilagodbe i u srednjoročnom razdoblju zadrži ispod te referentne vrijednosti. Srednjoročno razdoblje definirano je kao razdoblje od deset godina nakon isteka razdoblja prilagodbe. U skladu s člancima 7. i 8. Uredbe (EU) 2024/1263, referentni smjer kretanja usklađen je i sa zaštitnom mjerom za održivost duga i zaštitnom mjerom za otpornost na deficit. U referentnom smjeru kretanja za Finsku utvrđuje se da na temelju Komisijinih pretpostavki u razdoblju prilagodbe od sedam godina rast neto rashoda ne bi smio premašiti vrijednosti iz tablice 1. To odgovara prosječnom rastu neto rashoda od 1,5 % tijekom razdoblja prilagodbe (2025. – 2031.) i 1,5 % tijekom razdoblja obuhvaćenog planom (2025. – 2028.).
Tablica 1: Referentni smjer kretanja koji je Komisija Finskoj dostavila 21. lipnja 2024.
|
2025. |
2026. |
2027. |
2028. |
2029. |
2030. |
2031. |
Prosjek za 2025. – 2028. |
Prosjek za 2025. – 2031. |
|
|
Maksimalni rast neto rashoda (godišnje, %) |
1,4 |
1,5 |
1,4 |
1,5 |
1,5 |
1,6 |
1,7 |
1,5 |
1,5 |
Izvor: izračuni Komisije.
(7)U skladu s člankom 12. Uredbe (EU) 2024/1263 Finska i Komisija organizirale su tehnički dijalog od lipnja do rujna 2024. Glavne su teme dijaloga bile kretanje neto rashoda prema predviđanjima Finske i njegove temeljne pretpostavke, obveze provedbe planiranih reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe (kao što su sveobuhvatna reforma sustava socijalne sigurnosti i jedinstveni obrazac zahtjeva za naknade te sveobuhvatna reforma socijalne pomoći), kao i planirana provedba reformi i ulaganja kojima se svladavaju glavni izazovi utvrđeni u kontekstu europskog semestra i doprinosi zajedničkim prioritetima Unije za pravednu zelenu i digitalnu tranziciju, socijalnu i gospodarsku otpornost, energetsku sigurnost i izgradnju obrambenih kapaciteta
(8)Finska je, prema informacijama iz njezina plana, u listopadu 2024. u skladu s člankom 11. stavkom 3. i člankom 36. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU) 2024/1263 započela postupak savjetovanja s organizacijama civilnog društva i Gospodarskim vijećem Finske. Prema informacijama koje je Finska dostavila u svojem planu, Gospodarsko vijeće raspravljalo je o planu 2. listopada 2024. Organizacije civilnog društva bile su pozvane na javnu raspravu 3. listopada 2024.
(9)Plan je predstavljen nacionalnom parlamentu 2. listopada 2024.
Drugi povezani procesi
(10)Finska je 10. listopada 2024. dostavila svoj nacrt proračunskog plana za 2025. Komisija je [26. studenog 2024.] donijela mišljenje o tom nacrtu proračunskog plana 7 .
(11)Vijeće je u kontekstu europskog semestra 21. listopada 2024. Finskoj uputilo nekoliko preporuka 8 .
SAŽETAK I KOMISIJINA OCJENA PLANA
(12)U skladu s člankom 16. Uredbe (EU) 2024/1263 Komisija je ocijenila plan kako slijedi:
Kontekst: makroekonomsko i fiskalno stanje i izgledi
(13)U Finskoj je 2023. zabilježen pad gospodarske aktivnosti od 1,2 % jer su povećanja potrošačkih cijena i kamatnih stopa nepovoljno utjecala na potrošnju i ulaganja, osobito u građevinskom sektoru. Prema Komisijinoj jesenskoj prognozi 2024. očekuje se pad gospodarstva za 0,3 % u 2024. zbog stagnacije potrošnje i smanjenja ulaganja u prvoj polovini godine. Predviđa se da će se 2025. realni BDP povećati za 1,5 % jer će se privatna potrošnja i ulaganja oporaviti zbog povećanja realnih plaća i nižih troškova financiranja, a izvoz će se vratiti na prijašnje razine zbog sve veće inozemne potražnje. Predviđa se da će se 2026. realni BDP povećati za 1,6 % jer se očekuje nastavak općeg oporavka. Očekuje se da će u razdoblju obuhvaćenom prognozom (tj. 2024. – 2026.) potencijalni rast BDP-a u Finskoj u prosjeku povećavati za 0,6 % svake godine od 2024. do 2026., čemu će doprinijeti akumulacija kapitala i povećanja ukupne faktorske produktivnosti. Stopa nezaposlenosti iznosila je 7,2 % u 2023., a Komisija predviđa da će u 2024. iznositi 8,2 %, 7,9 % u 2025. i 7,5 % u 2026. Predviđa se da će se inflacija (deflator BDP-a) smanjiti s 3,9 % u 2023. na 1,4 % u 2024. te dosegnuti 2,1 % u 2025. i 1,9 % u 2026.
(14)Kad je riječ o fiskalnim kretanjima, deficit opće države u Finskoj iznosio je 2023. 3,0 % BDP-a. Prema Komisijinoj jesenskoj prognozi 2024. predviđa se da će u 2024. dosegnuti 3,7 % BDP-a, u 2025. smanjiti se na 3,0 % BDP-a, a u 2026. bez promjene politika na 2,5 % BDP-a. Komisijina jesenska prognoza 2024. uključuje nacrt proračuna Finske za 2025. koji je vlada u rujnu predložila nacionalnom parlamentu. Na kraju 2023. dug opće države iznosio je 77,1 % BDP-a. Prema Komisijinoj jesenskoj prognozi 2024. očekuje se da će se krajem 2024. udio duga povećati na 82,6 % BDP-a. Predviđa se dodatno povećanje na 84,7 % BDP-a krajem 2025. i 85,3 % krajem 2026. Komisija u svojoj fiskalnoj prognozi ne razmatra obveze politike preuzete u srednjoročnim planovima sve dok ne budu potkrijepljene vjerodostojno najavljenim i dovoljno detaljno razrađenim konkretnim mjerama politike.
Kretanje neto rashoda i glavne makroekonomske pretpostavke iz plana
(15)Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan Finske odnosi se na razdoblje 2025. – 2028 i sedmogodišnju fiskalnu prilagodbu.
(16)Plan sadržava sve informacije propisane u članku 13. Uredbe (EU) 2024/1263.
(17)U planu se preuzima obveza kretanja neto rashoda iz tablice 2, što odgovara prosječnom rastu neto rashoda od 2,2 % u razdoblju 2025. – 2028. Osim toga, Finska se obvezala na provedbu reformi i ulaganja radi produljenja razdoblja prilagodbe na sedam godina (2025. – 2031.), kad se planira prosječni rast neto rashoda od 2,4 %. Prosječni rast neto rashoda tijekom razdoblja prilagodbe (2025. – 2031.) naveden u planu veći je nego u referentnom smjeru kretanja koji je Komisija dostavila 21. lipnja 2024. U planu se pretpostavlja neometani potencijalni rast BDP-a od 0,9 % za svaku godinu razdoblja prilagodbe. Osim toga, u planu se očekuje da će se stopa rasta deflatora BDP-a povećati s 1,7 % u 2024. na 2,1 % u 2025. te postupno dodatno povećati na 2,4 % do kraja razdoblja prilagodbe.
Tablica 2: Kretanje neto rashoda i glavne pretpostavke iz plana Finske
|
Produljenje razdoblja prilagodbe |
||||||||||
|
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
2028. |
2029. |
2030. |
2031. |
Prosjek tijekom razdoblja valjanosti plana 2025. – 2028. |
Prosjek tijekom razdoblja prilagodbe 2025. – 2031. |
|
|
Rast neto rashoda
|
3,7 |
1,6 |
1,9 |
2,6 |
2,6 |
2,8 |
2,8 |
2,9 |
2,2 |
2,4 |
|
Rast neto rashoda
|
3,7 |
5,3 |
7,4 |
10,1 |
13,0 |
16,1 |
19,4 |
22,8 |
Nije primjenjivo. |
Nije primjenjivo. |
|
Potencijalni rast BDP-a (%) |
1,1 |
0,9 |
0,9 |
0,9 |
0,9 |
0,9 |
0,9 |
0,9 |
0,9 |
0,9 |
|
Inflacija (rast deflatora BDP-a) (%) |
1,7 |
2,1 |
2,2 |
2,2 |
2,3 |
2,3 |
2,4 |
2,4 |
2,2 |
2,3 |
Izvor: Srednjoročni fiskalno-strukturni plan Finske i izračuni Komisije.
Implikacije preuzetih obveza za kretanje neto rashoda iz plana na dug opće države
(18)Ako se ostvare preuzete obveze za kretanje neto rashoda iz plana i temeljne pretpostavke, dug opće države trebao bi se, prema planu, smanjiti s 81,7 % BDP-a u 2024. na 78,2 % BDP-a na kraju razdoblja prilagodbe u 2031., u skladu s tablicom u nastavku. Nakon prilagodbe očekuje se da će se u srednjoročnom razdoblju (tj. do 2041.) udio duga dodatno smanjiti u skladu s planom te pasti ispod 60 % BDP-a u 2039. i dosegnuti 52,7 % u 2041.
Tablica 3: Dug opće države i kretanja salda u planu Finske
|
2023. |
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
2028. |
2029. |
2030. |
2031. |
2041. |
|
|
Državni dug (% BDP-a) |
76,6 |
81,7 |
83,2 |
83,9 |
83,6 |
82,9 |
81,4 |
79,7 |
78,2 |
52,7 |
|
Saldo države (% BDP-a) |
–2,9 |
–3,7 |
–2,9 |
–2,0 |
–1,4 |
–0,9 |
–0,4 |
0,0 |
0,3 |
1,6 |
Izvor: Srednjoročni fiskalno-strukturni plan Finske.
Zato bi se prema planu dug opće države u srednjoročnom razdoblju smanjio ispod referentne vrijednosti od 60 % BDP-a iz Ugovora. To je uvjerljivo jer se na temelju pretpostavki iz plana u svim determinističkim testiranjima otpornosti na stres iz Komisijine analize održivosti duga predviđa da će dug do 2041. biti ispod 60 % BDP-a. Zato se na temelju obveza provedbe politika iz plana i makroekonomskih pretpostavki kretanje neto rashoda navedeno u planu smatra usklađenim s kriterijem duga iz članka 6. točke (a) i članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) 2024/1263.
Implikacije preuzetih obveza za kretanje neto rashoda iz plana na saldo opće države
(19)Na temelju kretanja neto rashoda i pretpostavki iz plana, deficit opće države trebao bi pasti ispod 3 % BDP-a u prvoj godini razdoblja prilagodbe (tj. 2025.) i nastaviti se smanjivati nakon toga, te bi 2031. trebao prijeći u suficit. Zato prema planu saldo opće države neće do kraja razdoblja prilagodbe (2031.) premašiti referentnu vrijednost od 3 % BDP-a. Osim toga, državni deficit neće tijekom deset godina nakon razdoblja prilagodbe (tj. do 2041.) premašiti 3 % BDP-a. Zato se na temelju obveza provedbe politika iz plana i makroekonomskih pretpostavki kretanje neto rashoda navedeno u planu smatra usklađenim s kriterijem deficita iz članka 6. točke (b) i članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) 2024/1263.
Vremenski profil fiskalne prilagodbe
(20)Vremenski profil fiskalne prilagodbe iskazane kao promjena strukturnog primarnog salda, kako je opisano u planu, naglašen je na početku razdoblja u odnosu na linearno kretanje propisano u članku 6. točki (c) Uredbe (EU) 2024/1263. Razlog tomu je veća fiskalna konsolidacija u 2025. i knjiženje nabave u području obrane u nacionalnim računima 2025. i 2027., što dovodi do daljnjih odstupanja od linearnog profila. Stoga je fiskalna prilagodba u prve četiri godine provedbe plana više nego razmjerna u odnosu na ukupnu prilagodbu. Zato se na temelju obveza provedbe politika iz plana i makroekonomskih pretpostavki kretanje neto rashoda navedeno u planu smatra usklađenim s načelom zaštite od naglašene prilagodbe pri kraju razdoblja iz članka 6. točke (c) Uredbe (EU) 2024/1263.
Tablica 4: Kretanja strukturnog primarnog salda u planu Finske
|
2023. |
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
2028. |
2029. |
2030. |
2031. |
|
|
Strukturni primarni saldo (% BDP-a) |
–0,34 |
–0,37 |
0,44 |
1,10 |
1,42 |
1,78 |
2,06 |
2,34 |
2,62 |
|
Promjena strukturnog primarnog salda (u postotnim bodovima) |
Nije primjenjivo. |
–0,04 |
0,82 |
0,66 |
0,32 |
0,36 |
0,28 |
0,28 |
0,28 |
Izvor: Srednjoročni fiskalno-strukturni plan Finske
Usklađenost plana sa zaštitnom mjerom za otpornost na deficit
(21)Ako se ostvare pretpostavke i obveze iz plana, strukturni deficit ostat će tijekom razdoblja prilagodbe ispod 1,5 % BDP-a. Zato će se na temelju obveza provedbe politika iz plana i makroekonomskih pretpostavki i dalje poštovati zajednička margina otpornosti iz članka 8. stavka 1. Uredbe (EU) 2024/1263 te stoga nije potrebno dodatno poboljšanje strukturnog primarnog salda iz članka 8. stavka 2. Uredbe (EU) 2024/1263.
Usklađenost plana sa zaštitnom mjerom za održivost duga
(22)U skladu s člankom 7. Uredbe (EU) 2024/1263, udio duga opće države morao bi se smanjivati u prosjeku za najmanje 0,5 postotnih bodova godišnje sve dok ne padne ispod 60 % jer će prema planu dug opće države u razdoblju prilagodbe iznositi od 60 % do 90 % BDP-a. To se prosječno smanjenje izračunava za razdoblje 2024. – 2031. i u planu iznosi 0,5 postotnih bodova. Zato se na temelju obveza provedbe politika iz plana i makroekonomskih pretpostavki kretanje neto rashoda navedeno u planu smatra usklađenim sa zaštitnom mjerom za održivost duga.
Makroekonomske pretpostavke iz plana
(23)Plan se temelji na nizu pretpostavki koje se razlikuju od pretpostavki koje je Komisija 21. lipnja 2024. dostavila Finskoj. Konkretno, u planu se upotrebljavaju različite pretpostavke za početnu poziciju 2024., potencijalni rast BDP-a i prilagodbe stanja i tokova. Osim toga, fiskalna prilagodba naglašena je na početku razdoblja. Te razlike u pretpostavkama treba pomno provjeriti, osobito zato što je prosječni rast neto rashoda u planu veći nego u referentnom smjeru kretanja. Razlike u pretpostavkama koje najviše utječu na prosječni rast neto rashoda navedene su u nastavku, zajedno s procjenom svake razlike u pretpostavkama koja se razmatra zasebno.
·U planu se koristi izglađen potencijalni rast proizvodnje u razdoblju 2024. – 2041. U odnosu na pretpostavke Komisije, time se povećava potencijalni rast tijekom razdoblja prilagodbe, što doprinosi većem prosječnom rastu neto rashoda. To se događa i zbog izravnog učinka i zato što veći rast BDP-a podrazumijeva brže smanjenje udjela duga u BDP-u, što iziskuje manju fiskalnu prilagodbu kako bi se ispunila zaštitna mjera za održivost duga. Mogućnost primjene alternativnih pretpostavki o potencijalnom rastu u skladu je s člankom 36. stavkom 1. točkom (f) Uredbe (EU) 2024/1263, pod uvjetom da je kumulativni rast tijekom projekcijskog razdoblja (tj. do 2041.) uglavnom u skladu s pretpostavkama Komisije, što je slučaj u planu. Stoga se ta pretpostavka smatra opravdanom.
·U planu je prikazana fiskalna prilagodba usredotočena na početak razdoblja. U odnosu na pretpostavku Komisije o linearnoj prilagodbi, to dovodi do bržeg smanjenja duga i smanjenja rashoda za kamate. To doprinosi većem prosječnom rastu neto rashoda u razdoblju prilagodbe u planu od onoga iz pretpostavki Komisije. Naglašavanje fiskalne prilagodbe na početku razdoblja u skladu je s člankom 6. točkom (c) Uredbe (EU) 2024/1263. Stoga se ta pretpostavka smatra opravdanom.
·U planu se pretpostavljaju niže prilagodbe stanja i tokova od 2025. do 2030., u prosjeku 1,3 % BDP-a, u odnosu na 1,6 % BDP-a prema pretpostavkama Komisije. To doprinosi većem prosječnom rastu neto rashoda u razdoblju prilagodbe u planu od onoga iz pretpostavki Komisije. To obuhvaća financiranje i nabavu sigurnosne i obrambene opreme te ulaganja koja se financiraju prihodima od prodaje javne imovine. Stoga se ta pretpostavka smatra opravdanom.
Preostala razlika u pretpostavci odnosi se na revidiranu početnu poziciju u 2024. i odgovara nešto manjem strukturnom primarnom deficitu nego što se očekivalo u proljeće. To ne utječe bitno na prosječni rast neto rashoda u odnosu na pretpostavke Komisije. Općenito, razlika između kretanja neto rashoda u planu i referentnog smjera kretanja objašnjava se opravdanim razlikama u pretpostavkama, u skladu s člankom 13. točkom (b) Uredbe (EU) 2024/1263. Općenito, sve razlike u pretpostavkama zajedno dovode do prosječnog rasta neto rashoda u planu koji je veći od referentnog smjera kretanja. Komisija će uzeti u obzir prethodno navedenu procjenu pretpostavki iz plana u budućim procjenama usklađenosti s kretanjem neto rashoda.
Fiskalna strategija iz plana
(24)U skladu s indikativnom fiskalnom strategijom iz plana, preuzete obveze o neto rashodima bit će ispunjene ograničenjem rashoda i diskrecijskim povećanjima prihoda Vlada provodi dva paketa mjera za koje se procjenjuje da će ostvariti fiskalni prinos od 9 milijardi EUR (3,8 % BDP-a). Taj se iznos općenito dijeli na 3,5 milijardi EUR (1,5 % BDP-a) koji bi se trebali ostvariti povećanjem prihoda (tj. izravni prihodi od veće stope PDV-a i neizravni prihodi od većeg poreza na dohodak i socijalnih doprinosa zbog veće zaposlenosti uzrokovane drugim mjerama) i 5,5 milijardi EUR (2,3 % BDP-a) na temelju smanjenja rashoda (tj. uštede ostvarene u okruzima za usluge dobrobiti, smanjenje socijalnih naknada i drugih rashoda). Većina mjera politike koje se odnose na ta dva konsolidacijska paketa već je donesena, a druge treba potvrditi ili prilagoditi i kvantificirati u godišnjim proračunima. Već je doneseno nekoliko mjera na prihodovnoj i rashodovnoj strani koje će imati znatan učinak 2025. Istodobno, postoje rizici za provedbu indikativne fiskalne strategije iz plana zbog toga što postoji mogućnost da uštede ostvarene mjerama usmjerenima na okruge za usluge dobrobiti kao i učinci vladinih reformi tržišta rada na zaposlenost budu manji od očekivanih. Osim toga, u Nacrtu proračunskog plana iz 2024. za 2025. navode se mjere politike koje će pomoći da se ispune obveze o neto rashodima za 2025. 9
Preuzete obveze provedbe reformi i ulaganja iz plana na kojima se temelji produljenje razdoblja fiskalne prilagodbe
(25)Finska se u planu obvezala na reforme i ulaganja kojima je cilj povećanje potencijalnog rasta i fiskalne održivosti, a na kojima se temelji produljenje razdoblja fiskalne prilagodbe s četiri na sedam godina. Reforme i ulaganja sastoje se od nekoliko obveza iz plana za oporavak i otpornost, jedne obveze iz plana za oporavak i otpornost s dodatnim specifikacijama za obuhvaćanje proračunskih prekoračenja i dvije nove reforme. To uključuje sljedeće mjere:
·uvođenje nordijskog modela službi za zapošljavanje. Tom se reformom reorganizira funkcioniranje službi za zapošljavanje u Finskoj povećanjem resursa koji su im dostupni, poboljšanjem potpore koja se nudi tražiteljima zaposlenja i strožim obvezama u pogledu traženja posla za nezaposlene registrirane u službama za zapošljavanje. Informacijski sustav kojim se podupiru službe za zapošljavanje modernizira se kako bi se poboljšao postupak traženja posla. Reforma je obveza u okviru plana za oporavak i otpornost (P3C1R1), a glavni je cilj bio provesti dva milijuna razgovora u razdoblju od siječnja 2023. do ožujka 2024. Prema planu procjenjuje se da bi mjera mogla potaknuti zapošljavanje oko 9 500 – 10 000 radnika od 2025. nadalje,
·ukidanje dodatnih dana trajanja naknade za nezaposlenost. Tom se reformom postupno ukidaju dodatni dani trajanja naknade za nezaposlenost koje bi osobe iznad određene dobi mogle zatražiti nakon isteka redovnog razdoblja isplate naknade za nezaposlenost. Minimalna dob potrebna za ostvarivanje dodatnih dana trajanja naknade za nezaposlenost povećava se za jednu godinu / dobnu skupinu osoba rođenih od 1963. nadalje, a mogućnost dodatnog dana u potpunosti se ukida za osobe rođene 1965. i nakon te godine. Reforma je obveza u okviru plana za oporavak i otpornost (P3C1R2) koja će se provesti do drugog tromjesečja 2023. Dodatni dani trajanja naknada za nezaposlenost postupno će se ukinuti do 2029. Prema planu procjenjuje se da bi mjera mogla potaknuti zapošljavanje oko 9 100 radnika od 2025. nadalje,
·provedba reforme nacionalnih zdravstvenih i socijalnih usluga radi potpore unapređenju zakonskog jamstva za skrb. Ta se reforma sastojala od donošenja zakonodavstva o uspostavi 21 okruga za usluge dobrobiti, koji su od 1. siječnja 2023. nadalje odgovorni za organizaciju zdravstvenih, socijalnih i spasilačkih službi. Osim tih okruga te usluge organizira i općina Helsinki, a zajedničko tijelo za regiju Helsinki-Uusimaa, takozvana skupina HUS, odgovorno je za organizaciju specijalizirane medicinske skrbi u regiji Uusimaa. Reforma je obveza u okviru plana za oporavak i otpornost (P4C1R1),
·uvođenje digitalnih inovacija u sustav socijalne i zdravstvene skrbi. Cilj je te reforme povećati udio stanovništva (u dobi od 20 i više godina) koje se koristi e-uslugama zdravstvene zaštite i socijalne skrbi s 26 % (polazna vrijednost iz 2020.) na 35 %. Kako bi se postigao taj cilj, potrebno je uvesti nove digitalne usluge. Reforma je obveza u okviru plana za oporavak i otpornost (P4C1I4) i očekuje se da će biti dovršena do kraja 2025.,
·ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije te čistu tranziciju. Ta mjera uključuje nekoliko ulaganja u čiste tehnologije iz plana za oporavak i otpornost (P1C1I2, P1C2I1, P1C2I3, P3C3I1, P1C1I1).
·obnavljanje zakonskih dužnosti i administrativnih postupaka okruga za usluge dobrobiti. S obzirom na znatne deficite okruga za usluge dobrobiti, vlada u plan uključuje daljnje mjere za popravljanje te situacije i osiguravanje dobrog financijskog upravljanja. Primjeri takvih mjera su prilagodba minimalnog broja osoblja u rezidencijalnoj skrbi za starije osobe, prilagodba naknada za klijente, racionalizacija korištenja prostora, jačanje tržišnog natjecanja u javnoj nabavi i uvođenje kanala digitalnih usluga. Na temelju vladina programa i fiskalnog plana opće države (2025. – 2028.) vlada procjenjuje da bi se tim novim prilagodbama do 2028. mogle ostvariti uštede od oko 1,56 milijardi EUR. To uključuje zakonske mjere kao i konsolidacijske mjere samih okruga za usluge dobrobiti. Te su mjere dodatna specifikacija prethodno opisane obveze u okviru plana za oporavak i otpornost (P4C1R1),
·sveobuhvatna reforma socijalne pomoći. Cilj je te reforme ojačati ulogu socijalne pomoći kao krajnje mjere i kratkoročnog oblika naknade ispravljanjem nedostataka u sustavu sankcija koji su omogućili da se socijalnom pomoći u potpunosti kompenziraju izgubljene naknade za nezaposlenost kad korisnici ne ispunjavaju obveze koje se odnose na traženje posla. Vlada procjenjuje da bi se reformom mogao prepoloviti broj osoba kojima je potrebna socijalna pomoć te da bi svake godine mogla donijeti 100 milijuna EUR fiskalnih ušteda. Nakon savjetovanja s dionicima očekuje se da će se prijedlog vlade proslijediti Parlamentu u jesen 2025. i stupiti na snagu u drugom tromjesečju 2026.,
·sveobuhvatna reforma socijalne sigurnosti i uvođenje jedinstvenog obrasca zahtjeva za naknade. Jedan je aspekt te reforme pojednostavnjenje sustava socijalne sigurnosti kojim se omogućuje pristup za nekoliko naknada preko jedne administrativne prijave. Nakon savjetovanja s dionicima očekuje se da će se reforma proslijediti Parlamentu u jesen 2025. i stupiti na snagu u drugom tromjesečju 2026.
(26)Mjere na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe koje su dio plana za oporavak i otpornost (uključujući dodatnu specifikaciju za obnovu zakonskih dužnosti i administrativnih postupaka okruga za usluge dobrobiti) u skladu su s člankom 14. stavkom 3. Uredbe (EU) 2024/1263 jer su dovoljno detaljne, usredotočene na početak razdoblja, vremenski ograničene i provjerljive. Dvije mjere za provedbu sveobuhvatne reforme socijalne pomoći i sveobuhvatne reforme sustava socijalne sigurnosti te uvođenje jedinstvenog obrasca zahtjeva za naknade tek trebaju biti zakonski uređene, stoga u ovoj fazi nisu detaljne. Plan sadržava okvirne rokove za njihovo donošenje i kvalitativne ciljne pokazatelje za praćenje njihove provedbe.
(27)Obveze iz plana za oporavak i otpornost na kojima se temelji produljenje obuhvaćaju bitne reforme i ulaganja kojima je cilj povećanje fiskalne održivosti i potencijala za rast gospodarstva. Osim toga, Finska se obvezala da će u razdoblju na koje se srednjoročni fiskalno-strukturni plan odnosi nastaviti s reformama i očuvati razine javnih ulaganja koja financira država dosegnute tijekom razdoblja na koje se plan za oporavak i otpornost odnosi (vidjeti tablicu 5 u nastavku). Ta će se obveza pratiti u fazi provedbe plana. Prema tome, obveze iz plana za oporavak i otpornost mogu se uzeti u obzir za produljenje razdoblja prilagodbe, kako je navedeno u članku 36. stavku 1. točki (d) Uredbe (EU) 2024/1263.
(28)Očekuje se da će reforme i ulaganja na kojima se temelji produljenje povećati fiskalna održivo poboljšati potencijal za rast i otpornost gospodarstva Finske, kako je propisano u članku 14. stavku 2. točki (a) Uredbe (EU) 2024/1263. Očekuje se da će se mjerama poboljšati funkcioniranje tržišta rada, poduprijeti inovacije, poboljšati pristup zdravstvenoj i socijalnoj skrbi te modernizirati sustav socijalne sigurnost, čime će se poboljšati potencijal finskog gospodarstva za rast i otpornost. Očekuje se da će predložene reforme tržišta rada pomoći nezaposlenima u pronalaženju posla i povećati stope aktivnosti starijih radnika. U planu se procjenjuje da bi se tim dvjema mjerama u razdoblju 2025. – 2029. moglo otvoriti oko 20 000 radnih mjesta. Očekuje se da će se ulaganjima u istraživanje i razvoj iz plana za oporavak i otpornost poboljšati potencijal rasta i otpornost Finske povećanjem produktivnosti (u planu se konzervativno procjenjuje da se povećanjem ulaganja u istraživanje i razvoj od 1 % produktivnost povećava za 0,02 %), poticanjem privatnih ulaganja te podupiranjem zelene tranzicije i dekarbonizacije energetskog sustava. Finska vlada očekuje da će uspostava okruga za usluge dobrobiti i razvoj usluga e-zdravstva poboljšati pristup zdravstvenoj skrbi, što je osobito važno jer su neispunjene potrebe za medicinskom skrbi iznad prosjeka EU-a, a Finska je društvo koje brzo stari. Reforme za uvođenje jedinstvenog obrasca zahtjeva za naknade i reforma socijalne pomoći namijenjene su optimizaciji socijalne politike, smanjenju administrativnih troškova, uspostavi pravednijeg sustava socijalne sigurnosti i povećanju poticaja za rad, čime se podupire zapošljavanje. Trebalo bi pratiti učinke na socijalnu koheziju. Nadalje, učinci reforme tržišta rada na zapošljavanje ili povećanje produktivnosti nakon ulaganja u istraživanje i razvoj tek se trebaju ostvariti. Osim toga, okruzi za usluge dobrobiti suočeni su s poteškoćama u prvim godinama poslovanja, a vlada je u planu predložila dodatne specifikacije uz jednu obvezu iz plana za oporavak i otpornost o obnovi zakonskih dužnosti i administrativnih postupaka okruga za usluge dobrobiti kako bi im se smanjio deficit. Općenito, pretpostavke o učinku reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje čine se uvjerljivima, ali potrebno je pažljivo praćenje budućih kretanja i točnog učinka. Zbog toga su potrebna i konstruktivna savjetovanja s dionicima, uključujući socijalne partnere i relevantne organizacije civilnog društva, te procjena distribucijskih i kumulativnih učinaka mjera.
(29)Očekuje se da će reforme i ulaganja na kojima se temelji produljenje poduprijeti fiskalnu održivost, kako je propisano u članku 14. stavku 2. točki (b) Uredbe (EU) 2024/1263. Te mjere dopuna su već donesenim paketima fiskalne konsolidacije, kako je prethodno navedeno pri predstavljanju fiskalne strategije. Očekuje se da će se glavni izravni učinak tih dodatnih mjera ostvariti provedbom mjera za smanjenje deficita okruga za usluge dobrobiti, koji je 2023. iznosio 1,4 milijarde EUR, i to obnovom zakonskih dužnosti i administrativnih postupaka tih okruga. Točnije, vlada donosi mjere za smanjenje rashoda okruga za usluge dobrobiti za 685 milijuna EUR u razdoblju 2025.–2028., dok sami okruzi nastoje provesti mjere za smanjenje svojih troškova za 874 milijuna EUR do 2028. Nadalje, vlada očekuje da će reformom socijalne pomoći ostvariti godišnja ušteda od 100 milijuna EUR. Druge izravne uštede mogu se ostvariti smanjenjem administrativnih troškova po zahtjevu za naknadu zbog donošenja jedinstvenog obrasca zahtjeva za naknade i manjih isplata povezanih s ukidanjem dodatnih dana trajanja naknade za nezaposlenost. Neizravne fiskalne uštede uglavnom su povezane s očekivanim pozitivnim učinkom reformi tržišta rada na zapošljavanje (tj. uvođenjem nordijskog modela službi za zapošljavanje i ukidanjem dodatnih dana trajanja naknada za nezaposlenost), čime bi se povećao potencijalni rast i ostvarili porezni prihodi. Sveobuhvatna reforma sustava socijalne sigurnosti i jedinstveni obrazac zahtjeva za naknade te sveobuhvatna reforma socijalne pomoći također mogu imati učinak na zapošljavanje povećanjem poticaja za rad, a time i neizravan pozitivan fiskalni učinak. Iako bi ostvarene uštede na temelju mjera mogle biti manje od očekivanih, fiskalne uštede koje proizlaze iz dodatne specifikacije plana za oporavak i otpornost koja se odnosi na obnovu zakonskih dužnosti i administrativnih postupaka okruga za usluge dobrobiti vjerojatno neće biti zanemarive s obzirom na opseg procjena ušteda (tj. 1,6 milijardi EUR). Općenito, neizravne uštede uvelike ovise o učinku reformi tržišta rada na zapošljavanje.
(30)Reforme i ulaganja na kojima se temelji produljenje doprinose zajedničkim prioritetima EU-a kako je propisano u članku 14. stavku 2. točki (c) Uredbe (EU) 2024/1263. Reforme u području socijalne sigurnosti i tržišta rada doprinose socijalnoj otpornosti, posebno usklađivanjem s načelima europskog stupa socijalnih prava, kao što su aktivna potpora zapošljavanju, socijalna zaštita i naknade za nezaposlenost. Očekuje se da će ulaganja iz plana za oporavak i otpornost u istraživanje i razvoj u području zelene tranzicije povećati inovacije u području niskougljične tehnologije i energetske infrastrukture, čime će se doprinijeti pravednoj zelenoj tranziciji i osiguravanju energetske sigurnosti. Uvođenje digitalnih inovacija u socijalnu i zdravstvenu skrb doprinosi pravednoj digitalnoj tranziciji većom digitalizacijom javnih usluga. Drugi zajednički prioritet EU-a, a to je izgradnja obrambenih kapaciteta, nije naveden u reformama i ulaganjima na kojima se temelji produljenje.
(31)Reforme i ulaganja na kojima se temelji produljenje odgovaraju na relevantne preporuke 10 za pojedinu zemlju izdane u okviru europskog semestra, kako je propisano u članku 14. stavku 2. točki (d) Uredbe (EU) 2024/1263. Konkretno, reforme i ulaganja na kojima se temelji produljenje odgovaraju na sljedeće preporuke za pojedinu zemlju usmjerene na:
·aktivne politike tržišta rada, poticaje za rad i sudjelovanje na tržištu rada (preporuke za pojedinu zemlju izdane 2019. i 2020.) uvođenjem nordijskog modela službi za zapošljavanje i ukidanjem dodatnih dana trajanja naknada za nezaposlenost,
·zdravstvenu skrb, dugotrajnu skrb i proračunski okvir te fiskalno upravljanje (preporuke za pojedinu zemlju izdane 2019. i 2020.) reformom okruga za usluge dobrobiti i uvođenjem digitalnih inovacija u zdravstvenu skrb,
·obnovljivu energiju, energetsku infrastrukturu i mreže, energetsku učinkovitost, istraživanje i inovacije, regionalni razvoj i lokalne javne usluge te poslovno okruženje (uključujući politike za MSP-ove) (preporuke za pojedinu zemlju izdane 2019., 2020., 2022. i 2023.) kroz različita ulaganja u energetske tehnologije i infrastrukturu, niskougljični vodik i hvatanje i upotrebu ugljikova dioksida, recikliranje ključnih materijala i drugo financiranje istraživanja, razvoja i inovacija,
·siromaštvo, socijalnu uključenost i socijalnu zaštitu (preporuka za pojedinu zemlju izdana 2024.) reformom sustava socijalne sigurnosti, jedinstvenim obrascem zahtjeva za naknade te reformom socijalne pomoći.
(32)Plan omogućuje održavanje prosječne planirane ukupne razine javnih ulaganja koja financira država realizirane tijekom razdoblja obuhvaćenog planom za oporavak i otpornost, kako je propisano u članku 14. stavku 4. Uredbe (EU) 2024/1263.
Tablica 5: Planirana javna ulaganja koja financira država (% BDP-a)
|
Prosječna razina u razdoblju obuhvaćenom planom za oporavak i otpornost (2022. – 2026.) ( 11 ) |
T + 1 |
T + +2 |
T + +3 |
T + +4 |
Prosjek tijekom trajanja plana |
|
4,4 |
4,7 |
4,5 |
4,6 |
4,4 |
4,6 |
Izvor: Srednjoročni fiskalno-strukturni plan Finske
(33)Preuzete obveze provedbe reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje mogu se smatrati usklađenima s obvezama iz plana za oporavak i otpornost i sporazuma o partnerstvu dogovorenog u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom, kako je propisano u članku 14. stavku 4. Uredbe (EU) 2024/1263. Uvođenje jedinstvenog obrasca zahtjeva za naknade i reforma socijalne pomoći nisu u suprotnosti s obvezama iz plana za oporavak i otpornost, dok druge mjere izravno proizlaze iz obveza preuzetih u okviru plana za oporavak i otpornost.
(34)Zaključeno je da reforme i ulaganja na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe ispunjavaju kriterije iz članka 14. Uredbe (EU) 2024/1263. Stoga se razdoblje prilagodbe može produljiti s četiri na sedam godina, kako je navedeno u planu.
Druge namjeravane reforme i ulaganja kojima se svladavaju glavni izazovi utvrđeni u kontekstu europskog semestra i doprinosi zajedničkim prioritetima Unije
(35)Osim reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe, u planu se opisuju namjeravane politike za druge reforme i ulaganja kojima se svladavaju glavni izazovi utvrđeni u kontekstu europskog semestra, osobito u preporukama za pojedinu zemlju, i doprinosi zajedničkim prioritetima EU-a. Plan obuhvaća deset reformi i ulaganja.
(36)Kad je riječ o zajedničkom prioritetu pravedne zelene i digitalne tranzicije, što uključuje klimatske ciljeve utvrđene u Uredbi (EU) 2021/1119, plan sadržava reformu za povećanje potrošnje u području istraživanja i razvoja na 4 % BDP-a do 2030., pri čemu trećina sredstava dolazi iz javnih izvora, što bi značilo povećanje od oko 280 milijuna EUR godišnje do 2030. Dodatna javna sredstva za istraživanje i razvoj dodijelit će se, među ostalim, za potporu korporativnom istraživanju i razvoju, za suradnju između poduzeća i istraživača, za financiranje istraživačkih projekata i za istraživačke infrastrukture. Tom se mjerom provode preporuke za pojedine zemlje za 2019. i 2020. povezane s istraživanjem i inovacijama i ona je u skladu s finskim Digitalnim kompasom i nacionalnim strateškim planom za digitalno desetljeće.
(37)Kad je riječ o zajedničkom prioritetu socijalne i gospodarske otpornosti, što uključuje europski stup socijalnih prava, plan sadržava mjere za smanjenje naknada koje destimuliraju zapošljavanje (npr. izmjene naknada za nezaposlenost za koje se očekuje da će u mandatu vlade povećati zaposlenost za 40 000 radnika i smanjenje indeksa naknada za socijalno osiguranje za koje se očekuje da će u istom razdoblju povećati zaposlenost za 18 600 radnika), mjere za ublažavanje manjka vještina (npr. povećanje financijskih sredstava i dostupnih mjesta u područjima u kojima nedostaje radne snage, kao što je medicina) i mjere za poboljšanje pristupa zdravstvenoj skrbi i smanjenje lista čekanja (npr. povećanjem sredstava za nadoknadu troškova privatne zdravstvene skrbi). Tim se mjerama provode preporuke za pojedine zemlje iz 2019., 2020., 2022. i 2023. koje su povezane s aktivnim politikama tržišta rada, poticajima za rad i sudjelovanje na tržištu rada, zdravstvenom skrbi i obrazovanjem.
(38)Kad je riječ o zajedničkom prioritetu energetske sigurnosti, plan ne sadržava druge reforme i ulaganja.
(39)Kad je riječ o zajedničkom prioritetu obrambenih kapaciteta, plan ne sadržava druge reforme i ulaganja.
(40)U planu se ne opisuju druge reforme i ulaganja za provedbu preporuka za pojedine zemlje (za koje prema procjeni Komisije nije ostvaren znatan napredak) u području vještina, strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te obrazovanja odraslih, prometa, dugotrajne skrbi i sprečavanja pranja novca (preporuke za pojedine zemlje izdane 2019., 2020. i 2023.).
(41)Plan sadržava informacije o dosljednosti i, prema potrebi, komplementarnosti s fondovima kohezijske politike i planom za oporavak i otpornost Finske. U planu se na odgovarajući način upućuje na Nacionalni program reformi Finske za 2024., u kojem se opisuju sinergije i komplementarnost s kohezijskom politikom i planom za oporavak i otpornost.
(42)Plan sadržava pregled potrebnih državnih ulaganja u Finskoj u svrhu zajedničkih prioriteta EU-a Kad je riječ o pravednoj zelenoj i digitalnoj tranziciji, u planu se ističe potreba za ulaganjima u čistu energiju kako bi se smanjila ovisnost o fosilnim gorivima i u disruptivne tehnologije kao što je umjetna inteligencija kako bi se dodatno ojačala zelena tranzicija. Kad je riječ o socijalnoj i gospodarskoj otpornosti, u planu se ističe potreba za ulaganjima u povećanje razine obrazovanja i kontinuirano učenje. Kad je riječ o energetskoj sigurnosti, u planu se ističe potreba za ulaganjima za smanjenje ovisnosti EU-a o trećim zemljama. Kad je riječ o izgradnji obrambenih sposobnosti, u planu se ističe potreba za ulaganjima u jačanje obrambenih kapaciteta Finske, u skladu s obvezama NATO-a.
Zaključak ocjene Komisije
(43)Komisija općenito smatra da plan Finske ispunjava kriterije iz Uredbe (EU) 2024/1263.
OPĆI ZAKLJUČCI
(44)Vijeće bi u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) 2024/1263 trebalo Finskoj preporučiti kretanje neto rashoda kako je navedeno u planu i potvrditi reforme i ulaganja na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe na sedam godina.
PREPORUČUJE da Finska:
(1)Osigura da rast neto rashoda ne bude veći od maksimuma iz Priloga I. ovoj Preporuci.
(2)Provede reforme i ulaganja zbog kojih razdoblje fiskalne prilagodbe treba do navedenih rokova produljiti na sedam godina, kako je navedeno u Prilogu II. ovoj Preporuci.
Osim toga, Vijeće poziva Finsku da osigura provedbu drugih reformi i ulaganja kojima se svladavaju glavni izazovi utvrđeni u kontekstu europskog semestra, osobito u preporukama za pojedinu zemlju, i doprinosi zajedničkim prioritetima Unije.
PRILOG I.
Najviše stope nominalnog rasta neto rashoda
(godišnje i kumulativne stope rasta, u nominalnom smislu)
Finska
|
Godine |
2025. |
2026. |
2027. |
2028. |
|
|
Stope rasta (%) |
Godišnje |
1,6 |
1,9 |
2,6 |
2,6 |
|
Kumulativno (*) |
5,3 |
7,4 |
10,1 |
13,0 |
|
(*) Kumulativne stope rasta izračunavaju se u odnosu na baznu godinu 2023.
PRILOG II.
Reforme i ulaganja na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe na sedam godina
Finska
|
Glavni su ciljevi sljedeći: |
Opis i rokovi najvažnijih koraka 12 |
Pokazatelji za praćenje |
|
|
Uvođenje nordijskog modela službi za zapošljavanje (postojeća mjera iz plana za oporavak i otpornost: upućivanje u finskom planu za oporavak i otpornost – P3C1R1) |
Cilj je mjere reforma postupka javnih službi za zapošljavanje. |
1.Do drugog tromjesečja 2022.: stupanje na snagu Zakona o javnim službama za zapošljavanje i pružanje usluga poduzećima kojim se uređuje nordijski model službi za zapošljavanje za postupak pružanja usluga tražiteljima zaposlenja, kako je navedeno u ključnoj etapi br. 77. 2.Do četvrtog tromjesečja 2023.: povećanje godišnjeg broja razgovora za posao provedenih u skladu s nordijskim modelom službi za zapošljavanje sa 783 070 na 2 000 000, kako je navedeno u cilju br. 78. 3.Do četvrtog tromjesečja 2023.: integracija i operativna provedba svih pet digitalnih funkcionalnosti koje su potrebne u okviru nordijskog modela službe za zapošljavanje integrirano je u informacijski sustav javnih službi za zapošljavanje (TE-PES), kako je navedeno u ključnoj etapi br. 79. |
Zadovoljavajuće ostvarenje relevantnih ključnih etapa i ciljeva iz plana za oporavak i otpornost br. 77, 78 i 79. |
|
Ukidanje dodatnih dana trajanja naknade za nezaposlenost (postojeća mjera iz plana za oporavak i otpornost: upućivanje u finskom planu za oporavak i otpornost – P3C1R2) |
Cilj je te reforme poticati zapošljavanje ukidanjem mjera koje odvraćaju starije osobe od rada i izmjena postupaka otpuštanja kako bi se smanjila usmjerenost na starije zaposlenike. |
1.Do drugog tromjesečja 2023.: stupanje na snagu izmjena Zakona o naknadi za nezaposlenost koje se odnose na postupno ukidanje dodatnih dana trajanja naknade za nezaposlenost, kako je navedeno u ključnoj etapi br. 80. |
Zadovoljavajuće ostvarenje relevantne ključne etape iz plana za oporavak i otpornost br. 80. |
|
Priprema reforme socijalne skrbi i zdravstvene skrbi kao potpora provedbi jamstva za skrb (postojeća mjera iz plana za oporavak i otpornost: upućivanje u finskom planu za oporavak i otpornost – P4C1R1) |
U okviru pripreme socijalne i zdravstvene reforme cilj je te mjere poboljšati dostupnost zdravstvenih i socijalnih usluga promicanjem provedbe jamstva za skrb. |
1.Do trećeg tromjesečja 2021.: stupanje na snagu početnog pravnog okvira kojim se uspostavljaju područja socijalne skrbi (okruzi za usluge dobrobiti) i reforma socijalnih, zdravstvenih i spasilačkih službi, kako je navedeno u ključnoj etapi br. 133. 2.Do prvog tromjesečja 2023.: stupanje na snagu dodatnog pravnog okvira kojim se dovršava uspostava područja socijalne skrbi (okruzi za usluge dobrobiti) i reforma socijalnih, zdravstvenih i spasilačkih službi, kako je navedeno u ključnoj etapi br. 134. 3.Do drugog tromjesečja 2023.: operativna provedba regionalnih područja socijalne skrbi (okruzi za usluge dobrobiti) s kapacitetom za preuzimanje odgovornosti za organizaciju socijalnih, zdravstvenih i spasilačkih službi kako je navedeno u ključnoj etapi br. 134. |
Zadovoljavajuće ostvarenje relevantnih ključnih etapa br. 133. i 134. plana za oporavak i otpornost. |
|
Uvođenje digitalnih inovacija u socijalnu i zdravstvenu skrb (postojeća mjera iz plana za oporavak i otpornost: upućivanje u finskom planu za oporavak i otpornost – P4C1I4) |
Cilj je ovog ulaganja pružiti digitalna rješenja za potporu razvoju socijalnih i zdravstvenih usluga te promicati provedbu jamstva za skrb. |
1.Do četvrtog tromjesečja 2025.: povećanje udjela stanovništva koje se koristi e-uslugama socijalne i zdravstvene skrbi s 26 % (polazna vrijednost za 2020.) na 35 % kako je navedeno u ključnoj etapi br. 139. |
Zadovoljavajuće ostvarenje relevantne ključne etape iz plana za oporavak i otpornost br. 139. |
|
Ulaganja u nove energetske tehnologije (postojeća mjera iz plana za oporavak i otpornost: upućivanje u finskom planu za oporavak i otpornost – P1C1I2) |
Doprinijeti cilju Finske da do 2035. postigne ugljičnu neutralnost poticanjem uvođenja novih čistih tehnologija za proizvodnju i upotrebu energije. |
1.Do četvrtog tromjesečja 2021.: objava prvog poziva na podnošenje prijava za ulaganja u nove energetske tehnologije kako je navedeno u ključnoj etapi br. 6. 2.Do četvrtog tromjesečja 2023.: dodjela svih bespovratnih sredstava za ulaganja u energetsku tehnologiju kako je navedeno u ključnoj etapi br. 7. 3.Do drugog tromjesečja 2026.: dovršetak najmanje četiriju projekata za koje je dodijeljena potpora kako je navedeno u cilju br. 8. |
Zadovoljavajuće ostvarenje relevantnih ključnih etapa i ciljeva br. 6, 7 i 8 plana za oporavak i otpornost. |
|
Vodik s niskom razinom ugljika te hvatanje i upotreba ugljika (postojeća mjera iz plana za oporavak i otpornost: upućivanje u finskom planu za oporavak i otpornost – P1C2I1) |
Cilj je ulaganja promicati razvoj proizvodnje i skladištenja čistog vodika na komercijalnoj razini. |
1.Do četvrtog tromjesečja 2021.: objava prvog nacionalnog poziva na podnošenje prijava za proizvodnju i korištenje vodika s niskim emisijama te hvatanje i upotreba ugljikova dioksida kako je navedeno u ključnoj etapi M16. 2.Do četvrtog tromjesečja 2025.: donošenje provedbenog sporazuma. 3.Do drugog tromjesečja 2026.: Ministarstvo je dovršilo ulaganje kako je navedeno u ključnoj etapi br. 17. 4.Do drugog tromjesečja 2026.: potpisivanje sporazuma s krajnjim korisnicima kako je navedeno u cilju br. 18. 5.Do drugog tromjesečja 2026.: prijenos 127 000 000 EUR organizaciji Business Finland kako je navedeno u ključnoj etapi br. 18.a. |
Zadovoljavajuće ostvarenje relevantnih ključnih etapa i ciljeva iz plana za oporavak i otpornost br. 16, 17, 18 i 18.a. |
|
Ponovna uporaba i recikliranje ključnih materijala i industrijskih sporednih tokova (postojeća mjera iz plana za oporavak i otpornost: upućivanje u finskom planu za oporavak i otpornost – P1C2I3) |
Cilj je mjere promicanje kružnog gospodarstva u kojem se ponovno upotrebljavaju i recikliraju industrijski otpad i nusproizvodi te drugi ključni materijali kao što su materijali za baterije, plastika, tekstil, ambalaža, električna i elektronička oprema te građevinski materijali i materijali za rušenje |
1.Do četvrtog tromjesečja 2021.: objava prvog poziva na podnošenje prijava za projekte ulaganja kojima se promiče ponovna uporaba otpadnih materijala i nusproizvoda, kako je navedeno u ključnoj etapi br. 22. 2.Do četvrtog tromjesečja 2023.: dodjela svih bespovratnih sredstava projektima ponovne uporabe i recikliranja kako je navedeno u ključnoj etapi br. 23. 3.Do drugog tromjesečja 2026.: dovršetak 10 projekata za koje je dodijeljena potpora kako je navedeno u cilju br. 24. |
Zadovoljavajuće ostvarenje relevantnih ključnih etapa i ciljeva iz plana za oporavak i otpornost br. 22, 23 i 24. |
|
Paket za financiranje istraživanja, razvoja i inovacija kojim se promiče zelena tranzicija – vodeća poduzeća (postojeća mjera iz plana za oporavak i otpornost: upućivanje u finskom planu za oporavak i otpornost – P3C3I1) |
Cilj je ulaganja u okviru programa kojim upravlja organizacija Business Finland poduprijeti partnerstva i ekosustave između poduzeća i drugih istraživačkih organizacija kojima se jača konkurentnost poslovanja i povećava učinkovitost aktivnosti istraživanja i razvoja |
1.Do drugog tromjesečja 2022.: objava poziva na podnošenje prijava za projekte vodećih poduzeća kako je navedeno u ključnoj etapi br. 100. 2.Do četvrtog tromjesečja 2023.: pet dodjela bespovratnih sredstava za projekte vodećih poduzeća kako je navedeno u cilju br. 101. 3.Do četvrtog tromjesečja 2025.: dovršetak 90 % projekata vodećih poduzeća kako je navedeno u cilju br. 102. |
Zadovoljavajuće ostvarenje relevantnih ključnih etapa i ciljeva plana za oporavak i otpornost br. 100, 101 i 102. |
|
Ulaganja u energetsku infrastrukturu (postojeća mjera iz plana za oporavak i otpornost: upućivanje u finskom planu za oporavak i otpornost – P1C1I1) |
Cilj je ulaganja poboljšati okvirne uvjete za privlačenje ulaganja u čistu energiju, pri čemu su prioriteti integracija energetskog sustava, skladištenje i prijevoz energije. Ulaganjem se podupiru projekti koji promiču izgradnju energetske infrastrukture, pri čemu su prioriteti: i. elektroenergetske mreže i kapacitet prijenosa električne energije ii. ulaganja u integraciju energetskih sustava te proizvodnju, prijenos i korištenje viška i otpadne topline u mrežama centraliziranog grijanja iii. prijevoz niskougljičnih plinova, uključujući vodik, bioplin i biometan. |
1.Do četvrtog tromjesečja 2021.: objava prvog poziva na podnošenje prijava za projekte energetske infrastrukture kako je navedeno u ključnoj etapi br. 3. 2.Do četvrtog tromjesečja 2024.: dodjela svih bespovratnih sredstava za ulaganja u energetsku infrastrukturu kako je navedeno u ključnoj etapi br. 4. 3.Do drugog tromjesečja 2026.: dovršetak najmanje četiriju projekata za koje je dodijeljena potpora kako je navedeno u cilju br. 5. |
Zadovoljavajuće ostvarenje relevantnih ključnih etapa i ciljeva plana za oporavak i otpornost br. 3, 4 i 5. |
|
Prilagodbe funkcija i postupaka uspostavljenih okruga za usluge dobrobiti (popratna reforma iz plana za oporavak i otpornost P4C1R1) |
Te mjere osiguravaju odgovarajuće pružanje usluga uz istodobnu zaštitu dobrog financijskog upravljanja. |
1.Do drugog tromjesečja 2024.: savjetovanja s dionicima o relevantnim mjerama koje osobito omogućuju: i. prilagodbe broja osoblja u ustanovama za skrb i promjene u specijalizaciji osoblja ii. prilagodbe naknada za korisnike zdravstvene zaštite i iii. pojašnjenje područja primjene i procjene učinka Zakona o uslugama za osobe s invaliditetom. 2.Do četvrtog tromjesečja 2025.: izrada planova u svakom okrugu za usluge dobrobiti, uključujući: i. bolje korištenje prostora i mreže usluga ii. sveobuhvatniju primjenu centralizirane nabave iii. jačanje tržišnog natjecanja u javnoj nabavi. 3.Do četvrtog tromjesečja 2025.: stupanje na snagu relevantnih zakonodavnih izmjena koje se odnose na zadaće okruga za usluge dobrobiti, kao što su ·minimalni broj osoblja u ustanovama za skrb i promjene u specijalizaciji osoblja ·naknade za korištenje zdravstvene zaštite. 4.Do četvrtog tromjesečja 2026.: i. smanjenje deficita koji su akumulirali okruzi za usluge dobrobiti od 2023. i ii. povećanje učinkovitosti usluga pojednostavnjenjem niza usluga u specijaliziranoj medicinskoj skrbi. |
Koraci 1., 2. i 4. i.: izvješćivanje nadležnih tijela. Koraci 3. i 4. ii: stupanje na snagu relevantnih zakonodavnih izmjena. |
|
Sveobuhvatna reforma socijalne pomoći (nova mjera) |
Cilj je mjere poboljšati poticaje za rad pojašnjavanjem uvjeta za primanje socijalne pomoći i prilagoditi njezinu visinu na temelju objektivnih okolnosti primatelja socijalne pomoći. |
1.Do trećeg tromjesečja 2025.: dovršetak procjene učinka. 2.Do trećeg tromjesečja 2025.: dovršetak savjetovanja s dionicima. 3.Do četvrtog tromjesečja 2025.: donošenje zakonodavstva. |
Koraci 1 i 2: izvješća tijela vlasti. Korak 3: stupanje na snagu zakonodavstva kojim se pojašnjava pružanje socijalne pomoći. |
|
Sveobuhvatna reforma socijalnog osiguranja i jedinstveni obrazac za naknade (nova mjera) |
Tom se mjerom uvodi sustav koji se temelji na jedinstvenoj socijalnoj naknadi kako bi se pojasnio i pojednostavnio sustav socijalnih naknada i jednostavnije identificirale osobe koje ispunjavaju uvjete za potporu. |
1.Do trećeg tromjesečja 2025.: dovršetak procjene učinka. 2.Do trećeg tromjesečja 2025.: dovršetak savjetovanje s dionicima. 3.Do četvrtog tromjesečja 2025.: donošenje zakonodavstva. |
Koraci 1 i 2: izvješća tijela vlasti. Korak 3: stupanje na snagu zakonodavstva kojim se uspostavlja jedinstvena socijalna naknada |
Sastavljeno u Strasbourgu
Za Vijeće
Predsjednik