|
Službeni list |
HR Serija L |
|
2025/1453 |
7.8.2025 |
Samo izvorni tekstovi UNECE-a imaju pravni učinak prema međunarodnom javnom pravu. Status i datum stupanja na snagu ovog Pravilnika treba provjeriti u najnovijem izdanju dokumenta UNECE-a TRANS/WP.29/343/, koji je dostupan na: https://unece.org/status-1958-agreement-and-annexed-regulations
Pravilnik UN-a br. 117 – Jedinstvene odredbe o homologaciji guma s obzirom na buku od kotrljanja guma i/ili prianjanje na mokrim površinama i/ili otpor kotrljanja [2025/1453]
Obuhvaća sav važeći tekst do:
dopune 2. nizu izmjena 04 – datum stupanja na snagu: 10. siječnja 2025.
Ovaj je dokument isključivo informativne prirode. Vjerodostojni i pravno obvezujući tekstovi su:
ECE/TRANS/WP.29/2013/59
ECE/TRANS/WP.29/2014/4
ECE/TRANS/WP.29/2014/6
ECE/TRANS/WP.29/2013/66 (kako je izmijenjen stavkom 56. izvješća ECE/TRANS/WP.29/1108)
ECE/TRANS/WP.29/2015/5
ECE/TRANS/WP.29/2015/65 (kako je izmijenjen stavkom 66. izvješća ECE/TRANS/WP.29/1116)
ECE/TRANS/WP.29/2016/60
ECE/TRANS/WP.29/2019/54
ECE/TRANS/WP.29/2020/6 (kako je izmijenjen stavkom 85. izvješća ECE/TRANS/WP.29/1151)
ECE/TRANS/WP.29/2020/75
ECE/TRANS/WP.29/2021/8 (kako je izmijenjen stavkom 78. izvješća ECE/TRANS/WP.29/1157)
ECE/TRANS/WP.29/2022/8
ECE/TRANS/WP.29/2022/83
ECE/TRANS/WP.29/2023/6 (kako je izmijenjen stavkom 88. izvješća ECE/TRANS/WP.29/1171)
ECE/TRANS/WP.29/2023/8
ECE/TRANS/WP.29/2023/76
ECE/TRANS/WP.29/2024/65
Sadržaj
Pravilnik
|
1. |
Područje primjene |
|
2. |
Definicije |
|
3. |
Zahtjev za homologaciju |
|
4. |
Oznake |
|
5. |
Homologacija |
|
6. |
Zahtjevi |
|
7. |
Preinake tipa gume i proširenje homologacije |
|
8. |
Sukladnost proizvodnje |
|
9. |
Sankcije za nesukladnost proizvodnje |
|
10. |
Trajno obustavljena proizvodnja |
|
11. |
Imena i adrese tehničkih službi odgovornih za provođenje homologacijskih ispitivanja te imena i adrese homologacijskih tijela |
|
12. |
Prijelazne odredbe |
Prilozi
|
1. |
Izjava |
|
2. |
Izgled homologacijskih oznaka |
|
Dodatak 1. |
Primjeri zasebnih homologacijskih oznaka prema Pravilniku UN-a br. 117 |
|
Dodatak 2. |
Homologacija na temelju Pravilnika br. 117 zajedno s homologacijom na temelju Pravilnika br. 30 ili 54 |
|
Dodatak 3. |
Kombinacije homologacijskih oznaka dodijeljenih na temelju Pravilnika br. 117, 30 ili 54 |
|
Dodatak 4. |
Proširenja za kombiniranje homologacija dodijeljenih na temelju Pravilnika br. 117 |
|
3. |
Ispitni postupak za mjerenje buke od kotrljanja guma u praznom hodu |
|
Dodatak 1. |
Ispitno izvješće |
|
4. |
Rezervirano |
|
5. |
Ispitni postupci za mjerenje prianjanja guma u novom stanju na mokrim površinama |
|
Dodatak |
Primjeri ispitnih izvješća za indeks prianjanja na mokroj podlozi za gume u novom stanju |
|
6. |
Ispitni postupak za mjerenje otpora kotrljanja |
|
Dodatak 1. |
Dopuštena odstupanja ispitne opreme |
|
Dodatak 2. |
(izostavljeno) |
|
Dodatak 3. |
Ispitno izvješće i ispitni podaci (otpor kotrljanja) |
|
Dodatak 4. |
Normizacijske organizacije za gume |
|
Dodatak 5. |
Metoda s usporenjem: mjerenja i obrada podataka za dobivanje vrijednosti usporenja u diferencijalnom obliku dω/dt |
|
7. |
Postupci za ispitivanje učinka na snijegu za gume za teške snježne uvjete |
|
Dodatak 1. |
Izgled piktograma „alpska oznaka” |
|
Dodatak 2. |
Ispitno izvješće i ispitni podaci za gume razreda C1 i C2 |
|
Dodatak 3. |
Ispitno izvješće i ispitni podaci za gume razreda C3 |
|
8. |
Postupci za ispitivanje učinka na ledu za gume za led razreda C1 |
|
Dodatak 1. |
Izgled piktograma „oznaka za prianjanje na ledu” |
|
Dodatak 2. |
Ispitno izvješće i ispitni podaci za gume razreda C1 |
|
9. |
Postupak za utvrđivanje prianjanja guma u istrošenom stanju na mokrim površinama |
|
Dodatak 1. |
Primjer izvješća o pripremi istrošene gume |
|
Dodatak 2. |
Primjeri ispitnih izvješća za indeks prianjanja na mokroj podlozi za gume u istrošenom stanju |
|
10. |
Postupak za utvrđivanje otpornosti na abraziju guma razreda C1 |
|
Dodatak 1. |
Ispitna metoda (a) – Izračun ubrzanja |
|
Dodatak 2. |
Ispitna metoda (a) – Primjer ispitnog izvješća za metodu s vozilom |
|
Dodatak 3. |
Ispitna metoda (b) – Ulazni podaci ispitnog ciklusa |
|
Dodatak 4. |
Ispitna metoda (b) – Dopuštena odstupanja ispitne opreme |
|
Dodatak 5. |
Ispitna metoda (b) – Zamjena površine s brusnim papirom |
|
Dodatak 6. |
Ispitna metoda (b) – Primjer ispitnog izvješća za ispitnu metodu s bubnjem u zatvorenom prostoru |
1. Područje primjene
|
1.1. |
Ovaj se Pravilnik primjenjuje na nove pneumatske gume* razreda C1, C2 i C3 u novom stanju s obzirom na buku, otpor kotrljanja i stupanj prianjanja na mokrim površinama (prianjanje na mokroj podlozi) i gume razreda C1 u istrošenom stanju s obzirom na stupanj prianjanja na mokrim površinama (prianjanje na mokroj podlozi). Primjenjuje se i na gume razreda C1 u novom stanju s obzirom na abraziju guma definiranu u stavku 1.3. ovog Pravilnika UN-a. Ne primjenjuje se na:
|
|
1.1.1. |
gume konstruirane kao „rezervne gume za privremenu uporabu” i označene s „Temporary use only” (samo za privremenu uporabu); |
|
1.1.2. |
gume koje imaju nazivnu oznaku promjera naplatka ≤ 10 (ili ≤ 254 mm) ili ≥ 25 (ili ≥ 635 mm); |
|
1.1.3. |
gume za natjecanja; |
|
1.1.4. |
gume namijenjene za cestovna vozila koja nisu kategorije M, N i O (1); |
|
1.1.5. |
gume opremljene dodatnim napravama za bolje prianjanje (npr. gume s čavlima); |
|
1.1.6. |
gume kategorije brzine manje od 80 km/h (simbol kategorije brzine F); |
|
1.1.7. |
gume namijenjene samo za vozila koja su prvi put registrirana prije 1. listopada 2000.; |
|
1.1.8. |
profesionalne terenske gume. |
|
1.2. |
Ugovorne stranke izdaju ili prihvaćaju homologacije s obzirom na buku od kotrljanja i/ili prianjanje guma u novom stanju na mokrim površinama i/ili prianjanje guma u istrošenom stanju na mokrim površinama i/ili otpor kotrljanja. |
|
1.3. |
Kad je riječ o gumama razreda C1 (osim guma za led i guma s nazivnom oznakom promjera naplatka ≤ 13), homologacija se dopunjava podacima o abraziji u skladu sa stavcima od 5.7. do 5.9. ovog Pravilnika. |
2. Definicije
Za potrebe ovog Pravilnika uz definicije iz pravilnika br. 30 i 54 vrijede sljedeće definicije:
|
2.1. |
„tip gume” znači gume koje se ne razlikuju prema bitnim aspektima kao što su:
|
|
2.2. |
„proizvođač” znači osoba ili tijelo koje je odgovorno homologacijskom tijelu za sve aspekte homologacijskog postupka i za osiguravanje sukladnosti proizvodnje; |
|
2.3. |
„ime marke / žig” znači identifikacijska oznaka marke ili žiga kako ju je odredio proizvođač guma i označio na boku gume. Marka/žig može imati isto ime kao i proizvođač; |
|
2.4. |
„trgovački opis / trgovačko ime” znači identifikacijska oznaka skupine guma kako ju je odredio proizvođač guma. Može biti jednako imenu marke / žigu; |
|
2.5. |
„buka od kotrljanja” znači buka koja nastaje zbog dodira guma u kretanju i površine ceste; |
|
2.6. |
„razred gume” znači jedna od sljedećih skupina guma: |
|
2.6.1. |
gume razreda C1: gume sukladne s Pravilnikom UN-a br. 30; |
|
2.6.2. |
gume razreda C2: gume sukladne s Pravilnikom UN-a br. 54 i označene indeksom nosivosti za jednostruku gumu koji nije veći od 121 i simbolom kategorije brzine koji nije manji od „N”; |
|
2.6.3. |
gume razreda C3: gume sukladne s Pravilnikom UN-a br. 54 i označene:
|
|
2.7. |
„reprezentativna veličina gume” znači veličina gume koja se podvrgava ispitivanju iz Priloga 3. ovom Pravilniku s obzirom na buku od kotrljanja, Priloga 5. s obzirom na prianjanje na mokrim površinama, Priloga 6. s obzirom na otpor kotrljanja, Priloga 9. s obzirom na prianjanje guma u istrošenom stanju na mokrim površinama da se ocijeni sukladnost za homologaciju tipa gume, Priloga 7. s obzirom na mjerenje učinka na snijegu ili Priloga 8. s obzirom na mjerenje učinka na ledu; |
|
2.8. |
„rezervna guma za privremenu uporabu” znači guma koja se razlikuje od gume za ugradnju na vozila za uobičajene vozne uvjete i namijenjena je samo za privremenu uporabu u ograničenim voznim uvjetima; |
|
2.9. |
„gume za natjecanja” znači gume za ugradnju na vozila koja sudjeluju na automobilističkim natjecanjima, a ne za cestovnu uporabu kad nije riječ o natjecanju; |
|
2.10. |
„obična guma” znači guma za uobičajenu cestovnu uporabu; |
|
2.11. |
„ojačana guma” odnosno „guma veće nosivosti” razreda C1 znači guma konstruirana za veće opterećenje na višem tlaku u gumama od opterećenja odgovarajuće standardne verzije gume na standardnom tlaku u gumama kako je definirano u normi ISO 4000-1:2021 (2); |
|
2.12. |
„guma za pogonsku osovinu” znači guma razreda C2 ili C3 s natpisom „TRACTION” namijenjena prvenstveno za ugradnju na pogonske osovine vozila da bi se maksimalno povećao prijenos sile u različitim situacijama; |
|
2.13. |
„guma za snijeg” znači guma čiji se uzorak gaznog sloja, sastav gaznog sloja ili struktura prvenstveno konstruira da se u blatnim i/ili snježnim uvjetima postigne bolji učinak u odnosu na običnu gumu s obzirom na utjecaj gume na pokretanje i kontrolu kretanja vozila; |
|
2.13.1. |
„guma za teške snježne uvjete” znači guma za snijeg ili guma za posebnu uporabu čiji se uzorak gaznog sloja, sastav gaznog sloja ili struktura posebno konstruira za uporabu u teškim snježnim uvjetima i koja ispunjava zahtjeve iz stavaka 6.5. i 6.5.1. ovog Pravilnika; |
|
2.13.1.1. |
„guma za led” znači guma za snijeg razreda C1 koja je razvrstana u gume za teške snježne uvjete, koja je uz to konstruirana za uporabu na cestovnim površinama prekrivenima ledom i koja ispunjava zahtjeve iz stavka 6.5.2. ovog Pravilnika; |
|
2.14. |
„guma za posebnu uporabu” znači guma za mješovitu cestovnu i necestovnu uporabu ili za druge posebne namjene. Te su gume prvenstveno konstruirane za pokretanje i održavanje kretanja vozila u terenskim uvjetima; |
|
2.15. |
„profesionalna terenska guma” znači guma za posebnu uporabu koja se prvenstveno upotrebljava za vožnju u teškim terenskim uvjetima; |
|
2.16. |
„dubina gaznog sloja” znači dubina glavnih žljebova; |
|
2.16.1. |
„glavni žljebovi” znači široki obodni žljebovi na sredini gaznog sloja gume koji na gumama za osobna i laka gospodarska vozila imaju na dnu pokazatelje istrošenosti; |
|
2.17. |
„omjer praznog i popunjenog prostora” znači omjer između zone praznina na referentnoj površini i veličine te referentne površine izračunan na temelju nacrta kalupa; |
|
2.18. |
„standardna referentna ispitna guma” odnosno „SRTT” znači guma koja se proizvodi, provjerava i skladišti u skladu s normama organizacije ASTM International:
|
|
2.19. |
Mjerenje prianjanja na mokroj podlozi, učinka na snijegu ili učinka na ledu – posebne definicije |
|
2.19.1. |
„prianjanje na mokrim površinama” odnosno „prianjanje na mokroj podlozi” znači relativni kočni učinak ispitnog vozila s gumom kandidatom na mokroj površini u odnosu na isto ispitno vozilo sa standardnom referentnom ispitnom gumom (SRTT); |
|
2.19.2. |
„guma kandidat” odnosno „komplet guma kandidata” znači guma odnosno komplet guma reprezentativnih za tip za koji je zatražena homologacija na temelju ovog Pravilnika čiji se učinak ocjenjuje u odnosu na referentnu gumu odnosno komplet referentnih guma; |
|
2.19.3. |
„referentna guma” odnosno „komplet referentnih guma” znači standardna referentna ispitna guma odnosno komplet standardnih referentnih ispitnih guma prema definiciji iz odgovarajućeg priloga; |
|
2.19.4. |
„kontrolna guma” odnosno „komplet kontrolnih guma” znači guma odnosno komplet guma iz redovite proizvodnje koji služi za utvrđivanje stupnja prianjanja na mokroj podlozi, stupnja učinka na snijegu ili stupnja učinka na ledu veličina guma koje nije moguće ugraditi na isto vozilo kao referentnu gumu ili komplet referentnih guma (vidjeti stavak 2.2.2.8. u dijelu (B) Priloga 5., stavak 3.4.3. Priloga 7. i stavak 2.4.5.1.1. Priloga 8. ovom Pravilniku); |
|
2.19.5. |
„ispitna guma” znači guma kandidat, referentna guma ili kontrolna guma; |
|
2.19.6. |
„indeks prianjanja na mokroj podlozi” (G) znači bezdimenzionalna jedinica za izražavanje stupnja prianjanja na mokroj podlozi gume kandidata u odnosu na primjenjivu standardnu referentnu ispitnu gumu; |
|
2.19.7. |
„indeks prianjanja na snijegu” (SG) znači bezdimenzionalna jedinica za izražavanje stupnja učinka na snijegu gume kandidata u odnosu na primjenjivu standardnu referentnu ispitnu gumu; |
|
2.19.8. |
„indeks prianjanja na ledu” (G I) znači bezdimenzionalna jedinica za izražavanje stupnja učinka na ledu gume kandidata u odnosu na primjenjivu standardnu referentnu ispitnu gumu; |
|
2.19.9. |
„koeficijent najveće kočne sile” (pbfc) znači najveća vrijednost omjera kočne sile i vertikalnog opterećenja na gumu prije blokiranja kotača; |
|
2.19.10. |
„prosječno puno usporenje” (mfdd) znači prosječno usporenje izračunano na temelju izmjerene udaljenosti zabilježene za vrijeme usporenja vozila između dvije određene brzine; |
|
2.19.11. |
„visina spojnice (veznog člana)” znači visina izmjerena okomito od središta spojnice za vuču prikolice ili veznog člana do tla kad su vučno vozilo i prikolica spojeni. Vozilo i prikolica moraju biti na ravnoj cesti u ispitnom položaju i s odgovarajućim gumama za predmetno ispitivanje; |
|
2.19.12. |
„ispitna vožnja” znači jedan prelazak opterećene gume preko zadane ispitne površine; |
|
2.19.13. |
„ispitivanje kočenjem” znači određeni broj ispitnih vožnji s istom ispitnom gumom ponovljenih u kratkom vremenu; |
|
2.19.14. |
„ispitivanje prianjanja” znači određeni broj ispitnih vožnji za ispitivanje prianjanja pri vrtnji s istom gumom ponovljenih u kratkom vremenu; |
|
2.19.15. |
„ispitivanje ubrzanjem” znači određeni broj ispitnih vožnji za ispitivanje ubrzanjem s kontroliranim proklizavanjem s istom gumom ponovljenih u kratkom vremenu; |
|
2.19.16. |
„ispitni ciklus” znači određeni broj ispitivanja kočenjem, ispitivanja prianjanja ili ispitivanja ubrzanjem koji se sastoji od početnog ispitivanja referentne ili kontrolne gume, ispitivanja guma kandidata i/ili kontrolnih guma i konačnog ispitivanja iste referentne ili kontrolne gume; |
|
2.19.17. |
„guma u istrošenom stanju” ili „istrošena guma” znači guma u stanju definiranom u Prilogu 9. ovom Pravilniku; |
|
2.19.18. |
„guma u novom stanju” znači guma u stanju definiranom u Prilogu 9. ovom Pravilniku. |
|
2.20. |
Mjerenje otpora kotrljanja – posebne definicije |
|
2.20.1. |
„otpor kotrljanja” (Fr ) znači izgubljena (ili potrošena) energija po jedinici prijeđenog puta (3); |
|
2.20.2. |
„koeficijent otpora kotrljanja” (Cr ) znači omjer otpora kotrljanja i opterećenja gume (4); |
|
2.20.3. |
„nova ispitna guma” znači guma koja se još nije upotrebljavala u ispitivanju otklona kotrljanja koje diže temperaturu gume iznad vrijednosti nastale u ispitivanju otpora kotrljanja i koja još nije bila izložena temperaturi većoj od 40 °C (5) , (6); |
|
2.20.4. |
„laboratorijska kontrolna guma” znači guma koju određeni laboratorij upotrebljava za kontrolu ponašanja uređaja u funkciji vremena (7); |
|
2.20.5. |
„ograničena napunjenost” znači postupak punjenja gume do potrebnog tlaka u hladnoj gumi koji omogućuje povećavanje tlaka u gumama zbog zagrijavanja gume uslijed kretanja; |
|
2.20.6. |
„parazitski gubici” znači izgubljena (ili potrošena) energija po jedinici prijeđenog puta, osim unutrašnjih gubitaka energije u gumi zbog aerodinamičkog gubitka raznih rotirajućih dijelova ispitne opreme, trenja ležajeva i drugih izvora sustavnoga gubitka koji mogu biti svojstveni mjerenju; |
|
2.20.7. |
„očitanje na granici proklizavanja” znači vrsta mjerenja parazitskih gubitaka pri kojem se guma kotrlja bez proklizavanja sve dok se opterećenje gume smanjuje dok gubitak energije u gumi ne bude praktično jednak nuli; |
|
2.20.8. |
„inercija” ili „moment inercije” znači omjer zakretnog momenta koji djeluje na rotirajuće tijelo, npr. sklop gume ili bubanj uređaja, i njegova rotacijskog ubrzanja (8); |
|
2.20.9. |
„obnovljivost mjerenja” (σ m) znači sposobnost uređaja za mjerenje otpora kotrljanja (9); |
|
2.21. |
Svojstvo otpornosti na abraziju – posebne definicije |
|
2.21.1. |
„stopa abrazije” znači omjer mase materijala gume koji se gubi procesom abrazije po prijeđenom putu, a izražava se u mg/km; |
|
2.21.2. |
„stupanj abrazije” znači brzina abrazije normalizirana prema opterećenju gume, a izražava se u mg/km/t; |
|
2.21.3. |
„indeks abrazije” (AICT) gume kandidata znači bezdimenzionalna jedinica za izražavanje stupnja abrazije gume u odnosu na standardnu referentnu ispitnu gumu (SRTT). |
3. Zahtjev za homologaciju
|
3.1. |
Zahtjev za homologaciju tipa gume na temelju ovog Pravilnika podnosi proizvođač gume ili njegov ovlašteni zastupnik. U zahtjevu se navode: |
|
3.1.1. |
karakteristike učinka koje se ocjenjuju za tip gume; „razina buke od kotrljanja” i/ili „stupanj prianjanja na mokrim površinama gume u novom stanju” i/ili „stupanj prianjanja na mokrim površinama gume u istrošenom stanju” i/ili „stupanj otpora kotrljanja”; „stupanj učinka na snijegu” u slučaju guma za teške snježne uvjete i dodatno „stupanj učinka na ledu” u slučaju guma za led; |
|
3.1.1.1. |
ako je riječ o gumama razreda C1, informacije o stupnju abrazije (ako je prijavljena) dostavljaju se u formatu u skladu s obrascem ispitnog izvješća iz Dodatka 2. ili Dodatka 6. Prilogu 10.; |
|
3.1.2. |
ime i adresa proizvođača; |
|
3.1.3. |
ako postoji, ime i adresa proizvođačeva zastupnika; |
|
3.1.4. |
razred gume (razred C1, C2 ili C3) (vidjeti stavak 2.6. ovog Pravilnika); |
|
3.1.5. |
vrsta uporabe (obična guma, guma za snijeg ili guma za posebnu uporabu); |
|
3.1.5.1. |
je li riječ o gumi za teške snježne uvjete; |
|
3.1.5.2. |
u slučaju guma razreda C2 i C3 je li riječ o gumi za pogonsku osovinu; |
|
3.1.5.3. |
u slučaju guma razreda C1 je li riječ o gumi za led; |
|
3.1.6. |
struktura gume; |
|
3.1.7. |
ime marke / žig, trgovački opis / trgovačko ime; |
|
3.1.8. |
popis oznaka veličine gume na koje se odnosi zahtjev, a za svako ime marke / žig i/ili svaki trgovački opis / trgovačko ime odgovarajuće oznake veličine gume i opisi uporabe, pri čemu se u slučaju guma razreda C1 navodi jesu li ojačane (ili veće nosivosti). |
|
3.2. |
Zahtjevu za homologaciju prilažu se (u tri primjerka): |
|
3.2.1. |
pojedinosti o glavnim karakteristikama u pogledu utjecaja na radni učinak guma (tj. na razinu buke od kotrljanja, prianjanje na mokrim površinama, otpor kotrljanja, radni učinak na snijegu, radni učinak na ledu i abraziju guma), uključujući gazni sloj, u navedenom rasponu veličina guma. Ti podaci mogu biti opis dopunjen tehničkim podacima, crtežima, fotografijama ili snimkama računalne tomografije (CT) koji mora biti dovoljno detaljan da homologacijskom tijelu ili tehničkoj službi omoguće da odluči hoće li moguće naknadne izmjene glavnih karakteristika štetno utjecati na radni učinak gume. Utjecaji manjih izmjena konstrukcije gume bit će očiti u radnom učinku gume i utvrđivat će se u provjerama sukladnosti proizvodnje; |
|
3.2.2. |
crteži ili fotografije boka gume s homologacijskim oznakama iz stavka 4. prilažu se nakon uspostave proizvodnje, ali najkasnije godinu dana nakon dodjele homologacije; |
|
3.2.3. |
ako je riječ o zahtjevu koji se odnosi na gume za posebnu uporabu, prilaže se kopija crteža kalupa uzorka gaznog sloja kako bi se mogao provjeriti omjer praznog i popunjenog prostora. |
|
3.3. |
Na zahtjev homologacijskog tijela podnositelj zahtjeva prilaže uzorke guma za ispitivanje ili kopije ispitnih izvješća od tehničke službe kako je navedeno u stavku 11. ovog Pravilnika. |
|
3.4. |
Kad je riječ o zahtjevu, homologacijsko tijelo može odlučiti da će se ispitivati samo za reprezentativnu veličinu gume tog tipa. |
4. Oznake
|
4.1. |
Sve gume koje pripadaju istom tipu gume moraju biti označene kako je propisano u Pravilniku br. 30 ili 54, ovisno o slučaju. |
|
4.2. |
Na gumama se svakako mora nalaziti (10): |
|
4.2.1. |
ime proizvođača ili ime marke / žig; |
|
4.2.2. |
trgovački opis / trgovačko ime (vidjeti stavak 2.4. ovog Pravilnika). Međutim, trgovački opis nije potreban ako se podudara s imenom marke / žigom; |
|
4.2.3. |
oznaka veličine gume; |
|
4.2.4. |
natpis „REINFORCED” (ili „EXTRA LOAD”) ako je guma razvrstana u ojačane gume; |
|
4.2.5. |
natpis „TRACTION” (11) ako je guma razvrstana u gume za pogonsku osovinu; |
|
4.2.6. |
„alpska oznaka” („planina s tri vrha i snježna pahulja” koja odgovara piktogramu opisanom u Dodatku 1. Prilogu 7.) ako je guma za snijeg ili guma za posebnu uporabu razvrstana u gume za teške snježne uvjete; |
|
4.2.6.1. |
„oznaka za prianjanje na ledu” (koja odgovara piktogramu opisanom u Dodatku 1. Prilogu 8.) ako je guma za teške snježne uvjete dodatno razvrstana u gume za led; |
|
4.2.6.2. |
natpis „M+S”, „M.S” ili „M&S” ako je guma za posebnu uporabu razvrstana u gume za teške snježne uvjete i ima „alpsku oznaku”; |
|
4.2.7. |
natpis „MPT” (ili „ML” ili „ET”) i/ili „POR” ako je guma razvrstana u gume za posebnu uporabu.
ET znači guma s dodatnim profilom, ML znači guma za rudarstvo i drvnu industriju, MPT znači guma za višenamjenska teretna vozila, POR znači profesionalna terenska guma. |
|
4.3. |
Na gumama mora biti dovoljno prostora za homologacijsku oznaku kako je prikazano u Prilogu 2. ovom Pravilniku. |
|
4.3.1. |
Ako je homologaciju gume na temelju ovog Pravilnika dodijelilo isto homologacijsko tijelo koje je dodijelilo i homologaciju na temelju Pravilnika br. 30 ili Pravilnika br. 54, homologacijska oznaka na temelju Pravilnika br. 30 ili 54 može se kombinirati s dvoznamenkastom oznakom niza izmjena Pravilnika br. 117 na temelju kojeg je guma homologirana (npr. „04” označava da je homologacija dodijeljena na temelju Pravilnika br. 117 kako je izmijenjen nizom izmjena 04) i sufiksima u skladu sa stavkom 5.2.2. koji se dodaju nakon znaka „+”, kao što je opisano u Dodatku 3. Prilogu 2. ovom Pravilniku (npr. „0236378 + 04S2W2R3B”). |
|
4.4. |
Oznake iz stavka 4.2. i homologacijska oznaka propisana u stavku 5.4. ovog Pravilnika moraju biti jasno čitljive, neizbrisive i izbočene ili utisnute na površini gume. |
|
4.4.1. |
Homologacijska oznaka mora se nalaziti na najmanje jednom boku donjeg dijela gume. Međutim, ako su gume označene simbolom konfiguracije „A” ili „U” za „ugradnju gume na naplatak”, oznake se mogu postaviti bilo gdje na vanjskom boku gume. |
5. Homologacija
|
5.1. |
Ako reprezentativna veličina gume tipa gume za koji je zatražena homologacija na temelju ovog Pravilnika ispunjava zahtjeve iz stavaka 6. i 7. u nastavku, dodjeljuje mu se homologacija. |
|
5.2. |
Svakom se homologiranom tipu gume dodjeljuje broj homologacije u skladu s Popisom 4. Revizije 3. Sporazuma iz 1958. Ista ugovorna stranka ne smije dodijeliti isti broj drugom tipu gume. |
|
5.2.1. |
Homologacijsko tijelo može na zahtjev proizvođača umjesto izvornog broja homologacije na temelju Pravilnika UN-a br. 117 dodijeliti broj homologacije koji je tom tipu gume već dodijeljen na temelju Pravilnika UN-a br. 30 ili 54 zajedno s naknadnim brojem proširenja. |
|
5.2.2. |
Na izjavi iz stavka 5.3. određeni parametri radnog učinka iz Pravilnika UN-a br. 117 označeni su sljedećim sufiksima:
|
|
5.3. |
Obavijest o dodjeli ili proširenju homologacije tipa gume na temelju ovog Pravilnika dostavlja se ugovornim strankama Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik na obrascu u skladu s predloškom iz Priloga 1. ovom Pravilniku. |
|
5.3.1. |
S obzirom na stavak 5.2.1. proizvođači guma imaju pravo podnijeti zahtjev za proširenje homologacije na temelju zahtjeva drugih pravilnika koji su relevantni za tip gume. U tom se slučaju zahtjevu za proširenje homologacije moraju priložiti kopije odgovarajućih obavijesti o homologaciji koje je izdalo odgovarajuće homologacijsko tijelo. Sve zahtjeve za proširenje homologacije odobrava isključivo homologacijsko tijelo koje je dodijelilo izvornu homologaciju za gumu. |
|
5.3.1.1. |
Ako je proširenje homologacije dodijeljeno kako bi se u izjavu uvrstile potvrde o sukladnosti s drugim pravilnicima (vidjeti Prilog 1. ovom Pravilniku), svi relevantni brojevi homologacije i pravilnika dodaju se u točku 9. Priloga 1. („Izjava”). |
|
5.3.1.2. |
Sufiksima iz stavka 5.2.2. prethode dvije znamenke koje označavaju niz izmjena propisa o radnom učinku gume u Pravilniku br. 117, npr. 04S2 kako bi se označio četvrti niz izmjena za buku od kotrljanja guma po cesti koja je u skladu s fazom 2 ili 04S2W2R3B kako bi se označio četvrti niz izmjena za buku od kotrljanja guma po cesti koja je u skladu s fazom 2, prianjanje gume u novom stanju na mokrim površinama koje je u skladu s fazom2, otpor kotrljanja koje je u skladu s fazom 3 i prianjanje gume u istrošenom stanju na mokrim površinama. |
|
5.4. |
U prostoru iz stavka 4.3. i u skladu sa zahtjevima iz stavka 4.4. na gumu svake veličine koja je sukladna s tipom gume homologiranim na temelju ovog Pravilnika stavlja se međunarodna homologacijska oznaka koja se sastoji od: |
|
5.4.1. |
kružnice oko slova „E” iza kojeg slijedi razlikovna brojčana oznaka zemlje koja je dodijelila homologaciju (12); i |
|
5.4.2. |
dijela broja homologacije iz stavka 3. odjeljka 3. Popisa 4. Revizije 3. Sporazuma iz 1958., koji se stavlja blizu kružnice iz stavka 5.4.1., iznad ili ispod ili slijeva od ili zdesna od slova „E”; |
|
5.4.3. |
sufiksa i identifikacije odgovarajućih nizova izmjena, ako postoje, kako je navedeno u obrascu s izjavom.
Može se staviti neki od navedenih sufiksa ili njihova kombinacija.
Ako su sufiksi dio izvorne homologacije, moraju se nalaziti desno ili ispod od broja homologacije. Ako je homologacija proširena nakon homologacije na temelju Pravilnika UN-a br. 30 ili 54, ispred sufiksa ili bilo koje kombinacije sufiksa stavlja se znak „+” i oznaka niza izmjena Pravilnika br. 117 kako bi se označilo proširenje homologacije. Ako je homologacija proširena nakon izvorne homologacije na temelju Pravilnika UN-a br. 117, znak „+” dodaje se između sufiksa ili bilo koje kombinacije sufiksa izvorne homologacije i sufiksa ili bilo koje kombinacije sufiksa dodanih kako bi se označilo proširenje homologacije. |
|
5.4.4. |
Ako su uz broj homologacije na boku gume označeni zahtjevi, na gumi nije potrebno dodatno označavanje brojeva homologacije za sukladnost s pravilnicima na koje se sufiks odnosi u skladu sa stavkom 5.2.2. |
|
5.5. |
Ako je guma sukladna s tipom gume homologiranim na temelju najmanje jednog drugog pravilnika priloženog Sporazumu u zemlji koja je dodijelila homologaciju na temelju ovog Pravilnika, simbol propisan stavkom 5.4.1. ovog Pravilnika ne treba ponavljati. U tom se slučaju dodatni brojevi i simboli svih pravilnika na temelju kojih je homologacija dodijeljena u zemlji koja je dodijelila homologaciju na temelju ovog Pravilnika navode uz simbol opisan u stavku 5.4.1. |
|
5.6. |
U Prilogu 2. ovom Pravilniku prikazani su primjeri homologacijskih oznaka. |
|
5.7. |
Do 6. srpnja 2026. i na zahtjev podnositelja zahtjeva može se u okviru homologacije novog tipa guma razreda C1 odrediti stupanj abrazije jedne gume tog tipa u skladu s Prilogom 10. ovom Pravilniku. Rezultati ispitivanja dostavljaju se homologacijskom tijelu u formatu u skladu s obrascem ispitnog izvješća iz Dodatka 2. ili Dodatka 6. Prilogu 10. |
|
5.8. |
Od 7. srpnja 2026. do 31. prosinca 2026. i na zahtjev podnositelja zahtjeva može se u okviru homologacije novog tipa guma razreda C1 odrediti stupanj abrazije tipa gume utvrđen u skladu s Prilogom 10. ovom Pravilniku. Rezultati ispitivanja dostavljaju se homologacijskom tijelu u formatu u skladu s obrascem ispitnog izvješća iz Dodatka 2. ili Dodatka 6. Prilogu 10. |
|
5.9. |
Od 1. siječnja 2027. proizvođač u okviru homologacije novog tipa guma razreda C1 prijavljuje stupanj abrazije tipa gume utvrđen u skladu s Prilogom 10. ovom Pravilniku. Rezultati ispitivanja dostavljaju se homologacijskom tijelu u formatu u skladu s obrascem ispitnog izvješća iz Dodatka 2. ili Dodatka 6. Prilogu 10. |
|
5.10. |
Ispitivanja abrazije nisu potrebna za proširenja postojećih homologacija koje su prvi put dodijeljene na temelju ovog Pravilnika prije 1. siječnja 2027. |
6. Zahtjevi
|
6.1. |
Granične vrijednosti buke od kotrljanja gume kako je izmjerena metodom opisanom u Prilogu 3. ovom Pravilniku |
|
6.1.1. |
Za gume razreda C1 vrijednost buke od kotrljanja ne smije prijeći vrijednosti u nastavku. Te se vrijednosti odnose na nazivnu širinu presjeka utvrđenu u Pravilniku UN-a br. 30:
Za gume za snijeg razvrstane u gume za teške snježne uvjete, gume veće nosivosti ili ojačane gume ili bilo koju kombinaciju tih razvrstavanja na ove se granične vrijednosti dodaje 1 dB(A). |
|||||||||||||
|
6.1.2. |
Za gume razreda C2 vrijednost buke od kotrljanja s obzirom na vrstu uporabe (vidjeti stavak 2.1. podstavak (d)) ne smije prijeći vrijednosti navedene u nastavku:
|
|||||||||||||||||||||||||||||||
|
6.1.3. |
Za gume razreda C3 vrijednost buke od kotrljanja s obzirom na vrstu uporabe (vidjeti stavak 2.1. podstavak (d)) ne smije prijeći vrijednosti navedene u nastavku:
|
|||||||||||||||||||||||||||||||
|
6.2. |
Prianjanje na mokroj podlozi guma u novom stanju utvrđuje se postupkom u kojem se ili koeficijent najveće kočne sile (pbfc) ili prosječno puno usporenje (mfdd) uspoređuje s vrijednostima koje postiže standardna referentna ispitna guma (SRTT). Relativni učinak označava se indeksom prianjanja na mokroj podlozi (G). |
|
6.2.1. |
Gume razreda C1 ispitane u skladu s bilo kojim postupkom iz dijela (A) Priloga 5. ovom Pravilniku moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
6.2.2. |
Gume razreda C2 ispitane u skladu s bilo kojim postupkom iz dijela (B) Priloga 5. ovom Pravilniku moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve:
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
6.2.3. |
Gume razreda C3 ispitane u skladu s bilo kojim postupkom iz dijela (B) Priloga 5. ovom Pravilniku moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve:
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
6.3. |
Granične vrijednosti koeficijenta otpora kotrljanja (Cr) izmjerenog metodom opisanom u Prilogu 6. ovom Pravilniku.
Najveća vrijednost koeficijenta otpora kotrljanja ne smije prelaziti sljedeće vrijednosti (vrijednost u N/kN jednaka je vrijednosti u kg/tona):
Za gumu za snijeg razvrstanu u gume za teške snježne uvjete granične vrijednosti povećavaju se za 1 N/kN.
Za gumu za snijeg razvrstanu u gume za teške snježne uvjete granične vrijednosti povećavaju se za 1 N/kN. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
6.4. |
Prianjanje na mokroj podlozi guma u istrošenom stanju temelji se na postupku utvrđenom u Prilogu 9. ovom Pravilniku. |
|
6.4.1. |
Gume razreda C1 ispitane u skladu s bilo kojim postupkom iz Priloga 9. ovom Pravilniku moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve:
Kad je riječ o običnim gumama sa simbolom kategorije brzine koji označava maksimalnu dopuštenu brzinu od najmanje 300 km/h i omjerom oblika od najviše 40, granična vrijednost smanjuje se za 0,08. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
6.4.2. |
Gume razreda C2 vrednovane u skladu s postupkom iz stavka 3. Priloga 9. ovom Pravilniku moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve:
|
|||||||||||||||||||||||||||
|
6.4.3. |
Gume razreda C3 vrednovane u skladu s postupkom iz stavka 3. Priloga 9. ovom Pravilniku moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve:
|
|||||||||||||||||||||||||||
|
6.5. |
Da bi se razvrstala u gume za teške snježne uvjete, guma mora ispunjavati zahtjeve za radni učinak iz stavka 6.5.1. Ispunjenost tih zahtjeva provjerava se na temelju ispitne metode iz Priloga 7. kojom se dobiva:
gume kandidata uspoređuje sa standardnom referentnom ispitnom gumom (SRTT). Relativni učinak označava se indeksom prianjanja na snijegu. |
|
6.5.1. |
Zahtjevi za učinak na snijegu za gume razreda C1, C2 i C3
Najmanja vrijednost indeksa prianjanja na snijegu izračunana u skladu s postupkom opisanim u Prilogu 7. i uspoređena sa standardnom referentnom ispitnom gumom (SRTT) mora biti:
|
||||||||||||||||||||||||||
|
6.5.2. |
Zahtjevi za učinak na ledu za gume razreda C1 razvrstane u gume za led
Da bi se razvrstala u gume za led, guma za teške snježne uvjete mora imati vrijednost indeksa prianjanja na ledu veću od minimuma izračunanu u skladu s postupkom opisanim u Prilogu 8. i uspoređenu sa standardnom referentnom ispitnom gumom (SRTT):
|
|
6.6. |
Da bi se razvrstala u gume za pogonsku osovinu, guma mora ispunjavati uvjete iz stavka 6.6.1. ili 6.6.2. |
|
6.6.1. |
Guma mora imati uzorak gaznog sloja s najmanje dva obodna rebra, svako s najmanje 30 pravokutnih elemenata odvojenih žljebovima i/ili elementima za odvodnju čija je dubina najmanje pola dubine gaznog sloja. |
|
6.6.2. |
Ukupni broj (n TE) elemenata za prianjanje na uzorku gaznog sloja gume ne smije biti manji od granične vrijednosti izračunane na temelju potencijala deformacije (P def) uzorka gaznog sloja u skladu sa stavkom 6.6.2.3. |
|
6.6.2.1. |
Izračun potencijala deformacije uzorka gaznog sloja
„Potencijal deformacije” (P def) izračunava se na sljedeći način:
pri čemu je:
Potencijal deformacije P def izražava se u mm3. |
|
6.6.2.2. |
Izračun broja elemenata za prianjanje
„Elementi za prianjanje” (TE) su elementi uzorka gaznog sloja koji su potpuno međusobno odvojeni žljebovima i/ili lamelama na svim svojim rubovima na površini gaznog sloja. Ukupni broj n TE elemenata za prianjanje izračunava se na sljedeći način:
pri čemu je:
Kako bi se izbjegle dvojbe, svaki element za prianjanje uračunan u n TE,70 uračunava se i u n TE,50. |
|
6.6.2.3. |
Da bi se guma razvrstala u gume za pogonsku osovinu, ukupni broj elemenata za prianjanje na njezinu uzorku gaznog sloja mora ispunjavati odgovarajući uvjet ovisno o razredu gume i, ako je riječ o gumama razreda C3, nazivnom promjeru naplatka:
za gume razreda C2: za gume razreda C3 s nazivnom oznakom promjera naplatka manjom od 20:
za gume razreda C3 s nazivnom oznakom promjera naplatka od najmanje 20:
|
|
6.7. |
Da bi se razvrstala u gume za posebnu uporabu, guma mora imati pravokutan uzorak gaznog sloja u kojem su pravokutnici veći i šire razmaknuti nego kod običnih guma i imaju sljedeće karakteristike:
za gume razreda C1: dubina gaznog sloja ≥ 9 mm, omjer praznog i popunjenog prostora ≥ 30 %, za gume razreda C2: dubina gaznog sloja ≥ 11 mm, omjer praznog i popunjenog prostora ≥ 35 %, za gume razreda C3: dubina gaznog sloja ≥ 16 mm, omjer praznog i popunjenog prostora ≥ 35 %. |
|
6.8. |
Da bi se razvrstala u profesionalne terenske gume, guma mora imati sljedeće karakteristike:
|
7. Preinake tipa gume i proširenje homologacije
|
7.1. |
O svakoj preinaci tipa gume homologirane na temelju ovog Pravilnika koja može utjecati na njezine karakteristike radnog učinka obavješćuje se homologacijsko tijelo koje je homologiralo tip gume. To tijelo može: |
|
7.1.1. |
zaključiti da učinjene preinake vjerojatno neće imati znatne štetne učinke na homologirane karakteristike radnog učinka i da će guma biti sukladna sa zahtjevima iz ovog Pravilnika; ili |
|
7.1.2. |
zatražiti dodatne uzorke guma radi ispitivanja ili od imenovane tehničke službe zatražiti dodatna ispitna izvješća. |
|
7.2. |
Stranke Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik obavješćuju se o potvrđivanju ili odbijanju homologacije, uz navođenje preinaka, postupkom iz stavka 5.3. ovog Pravilnika . |
|
7.3. |
Homologacijsko tijelo koje dodjeljuje proširenje homologacije dodjeljuje serijski broj tom proširenju koji se mora navesti na izjavi. |
8. Sukladnost proizvodnje
Postupci za provjeru sukladnosti proizvodnje moraju biti u skladu s onima iz Popisa 1. uz Sporazum iz 1958. (E/ECE/324-E/ECE/TRANS/505/Rev.3) i ispunjavati sljedeće zahtjeve:
|
8.1. |
svaka guma homologirana na temelju ovog Pravilnika mora biti proizvedena tako da bude sukladna s karakteristikama radnog učinka homologiranog tipa gume i ispunjavati sve zahtjeve iz stavka 6.; |
|
8.2. |
tijelo koje je dodijelilo homologaciju može u bilo kojem trenutku provjeriti metode za provjeru sukladnosti proizvodnje koje primjenjuje proizvođač. Općenito bi se u okviru metoda za provjeru sukladnosti trebao uzeti u obzir obujam proizvodnje određenog tipa gume u svakom proizvodnom pogonu. Te se provjere obično provode barem jednom u dvije godine; |
|
8.3. |
ispitne provjere izvode se na nasumičnim uzorcima guma iz serijske proizvodnje s homologacijskom oznakom propisanom ovim Pravilnikom. Ako ispitni postupak obuhvaća istodobno ispitivanje više guma, npr. kompleta od četiri gume za potrebe mjerenja prianjanja na mokroj podlozi u skladu s postupkom za standardna vozila iz Priloga 5. ovom Pravilniku, taj se komplet za potrebe izračunavanja broja guma koje treba ispitati smatra jednom jedinicom. Homologacijsko tijelo mora se uvjeriti da su sve gume koje pripadaju homologiranom tipu sukladne s homologacijskim zahtjevima. |
|
8.3.1. |
Ispitne provjere s obzirom na homologacije u skladu sa stavkom 6.2. ovog Pravilnika, izvode se istom metodom ispitivanja koja je korištena za izvornu homologaciju (vidjeti Prilog 5. ovom Pravilniku). |
|
8.3.2. |
Ispitne provjere s obzirom na homologacije u skladu sa stavkom 6.5. ovog Pravilnika, izvode se istom metodom ispitivanja koja je korištena za izvornu homologaciju (vidjeti Prilog 7. ovom Pravilniku). |
|
8.3.2.1. |
Ispitne provjere s obzirom na homologacije guma razreda C3 u skladu sa stavkom 6.5.1. ovog Pravilnika, mogu se izvesti na zahtjev proizvođača gume s referentnom gumom jednakom onoj koja je korištena za izvornu homologaciju (vidjeti Prilog 7. ovom Pravilniku). |
|
8.3.3. |
Ispitne provjere s obzirom na homologacije u skladu sa stavkom 6.4. ovog Pravilnika, izvode se istom metodom ispitivanja koja je korištena za izvornu homologaciju (vidjeti Prilog 9. ovom Pravilniku). |
|
8.3.4. |
Ispitne provjere s obzirom na homologacije u skladu sa stavkom 6.1. ovog Pravilnika, mogu se izvesti na zahtjev proizvođača gume primjenom iste formule za korekciju za temperaturu koja je korištena za izvornu homologaciju (vidjeti Prilog 3. ovom Pravilniku). |
|
8.4. |
Smatra se da je proizvodnja sukladna sa zahtjevima iz ovog Pravilnika ako izmjerene vrijednosti nisu veće od graničnih vrijednosti iz stavka 6.1. ovog Pravilnika uz dodatno dopušteno odstupanje od +1 dB(A) za moguća odstupanja u masovnoj proizvodnji. |
|
8.5. |
Smatra se da je proizvodnja sukladna sa zahtjevima iz ovog Pravilnika ako izmjerene vrijednosti nisu veće od graničnih vrijednosti iz stavka 6.3. ovog Pravilnika uz dodatno dopušteno odstupanje od +0,3 N/kN za moguća odstupanja u masovnoj proizvodnji. |
9. Sankcije za nesukladnost proizvodnje
|
9.1. |
Homologacija dodijeljena tipu gume na temelju ovog Pravilnika može se povući ako nisu ispunjeni zahtjevi iz stavka 8. ili ako bilo koja guma tog tipa gume bude izvan graničnih vrijednosti utvrđenih u stavku 8.4. ili 8.5. |
|
9.2. |
Ako stranka Sporazuma koja primjenjuje ovaj Pravilnik povuče homologaciju koju je prethodno dodijelila, dužna je o tome odmah obavijestiti ostale ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik izjavom u skladu s predloškom iz Priloga 1. ovom Pravilniku. |
10. Trajno obustavljena proizvodnja
Ako nositelj homologacije potpuno obustavi proizvodnju tipa gume homologiranog na temelju ovog Pravilnika, dužan je o tome obavijestiti homologacijsko tijelo koje je dodijelilo homologaciju. Nakon što primi odgovarajuću izjavu, to je tijelo dužno o tome obavijestiti ostale stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik izjavom u skladu s predloškom iz Priloga 1. ovom Pravilniku.
11. Imena i adrese tehničkih službi odgovornih za provođenje homologacijskih ispitivanja te imena i adrese homologacijskih tijela
|
11.1. |
Ugovorne stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik prijavljuju Tajništvu Ujedinjenih naroda imena i adrese tehničkih službi odgovornih za provođenje homologacijskih ispitivanja i, prema potrebi, ovlaštenih ispitnih laboratorija, te homologacijskih tijela koja dodjeljuju homologacije i kojima se dostavljaju obrasci kojima se potvrđuje dodjela, proširenje, odbijanje odnosno povlačenje homologacije izdani u drugim državama. |
|
11.2. |
Ugovorne stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik mogu imenovati laboratorije proizvođača guma kao ovlaštene ispitne laboratorije. |
|
11.3. |
Ako ugovorna stranka Sporazuma iz 1958. primjenjuje stavak 11.2., može je, ako to želi, na ispitivanjima zastupati jedna ili više osoba po njezinu izboru. |
12. Prijelazne odredbe
|
12.1. |
Od službenog datuma stupanja na snagu niza izmjena 04 nijedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik ne smije odbijati dodijeliti niti odbijati prihvatiti homologacije tipa na temelju ovog Pravilnika kako je izmijenjen nizom izmjena 04. |
|
12.2. |
Od 7. srpnja 2024. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik nisu dužne prihvaćati homologacije tipa dodijeljene na temelju prethodnih nizova izmjena koje su prvobitno dodijeljene nakon 7. srpnja 2024. |
|
12.3. |
Od 7. srpnja 2024. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik nisu dužne prihvaćati homologacije tipa dodijeljene na temelju niza izmjena 04 ovog Pravilnika koje su prvobitno izdane nakon 7. srpnja 2024. ako nisu ispunjeni zahtjevi faze 2 za prianjanje na mokroj podlozi guma u novom stanju iz stavka 6.2. i zahtjevi faze 3 za otpor kotrljanja iz stavka 6.3. |
|
12.4. |
Do 6. srpnja 2026. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik dužne su prihvaćati homologacije tipa dodijeljene na temelju niza izmjena 02 ili niza izmjena 03 koje su prvobitno izdane prije 7. srpnja 2024. |
|
12.5. |
Od 7. srpnja 2026. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik nisu dužne prihvaćati homologacije tipa dodijeljene na temelju prethodnih nizova izmjena ovog Pravilnika. |
|
12.6. |
Do datuma navedenih u nastavku ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik dužne su prihvaćati homologacije tipa dodijeljene na temelju niza izmjena 04 ovog Pravilnika koje su prvobitno izdane prije 7. srpnja 2024. makar zahtjevi faze 2 za prianjanje na mokroj podlozi guma u novom stanju iz stavka 6.2. i zahtjevi faze 3 za otpor kotrljanja iz stavka 6.3. nisu ispunjeni.
|
|
12.7. |
Od datuma navedenih u nastavku ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik nisu dužne prihvaćati homologacije tipa dodijeljene na temelju niza izmjena 04 ovog Pravilnika ako nisu ispunjeni zahtjevi faze 2 za prianjanje na mokroj podlozi guma u novom stanju iz stavka 6.2. i zahtjevi faze 3 za otpor kotrljanja iz stavka 6.3.
|
|
12.8. |
Ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik smiju dodjeljivati homologacije tipa na temelju bilo kojeg prethodnog niza izmjena ovog Pravilnika. |
|
12.8.1. |
Ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik dužne su dodjeljivati proširenja homologacijama na temelju svakog prethodnog niza izmjena ovog Pravilnika. |
|
12.9. |
Do 1. rujna 2024. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik smiju i dalje dodjeljivati homologacije tipa na temelju niza izmjena 04 ovog Pravilnika u skladu s ispitivanjem učinka na snijegu iz Priloga 7. ovom Pravilniku u kojem je referentna guma SRTT14 (13). |
|
12.10. |
Do 1. rujna 2024. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik smiju i dalje dodjeljivati homologacije tipa na temelju niza izmjena 04 ovog Pravilnika u skladu s postupcima mjerenja prianjanja na mokroj podlozi guma u novom stanju kako je opisano u Prilogu 5. ovom Pravilniku bez uzimanja u obzir odredaba uvedenih nakon dopune 12. nizu izmjena 02. |
|
12.11. |
Do 6. srpnja 2024. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik smiju i dalje dodjeljivati homologacije tipa za gume razreda C1 na temelju niza izmjena 04 ovog Pravilnika u skladu s postupcima za mjerenje prianjanja na mokroj podlozi guma u istrošenom stanju kako je opisano u Prilogu 9. ovom Pravilniku u kojima je referentna guma obrušena guma SRTT16 u istrošenom stanju. |
|
12.12. |
Ne dovodeći u pitanje stavak 12.11., ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik dužne su dodjeljivati proširenja postojećim homologacijama za gume razreda C1 na temelju niza izmjena 04 ovog Pravilnika koje su prvobitno dodijeljene prije 7. srpnja 2024. u skladu s ispitnim postupcima za mjerenje prianjanja na mokroj podlozi guma u istrošenom stanju kako je opisano u Prilogu 9. ovom Pravilniku u kojima je referentna guma obrušena guma SRTT16 u istrošenom stanju. Ako se novo ispitivanje mora izvesti na drugoj reprezentativnoj veličini gume radi dodjeljivanja proširenja nakon 7. srpnja 2024., koristi se unaprijed istrošena izlivena guma SRTT16. |
|
12.13. |
Do 60 mjeseci od stupanja na snagu dopune 15. nizu izmjena 02 ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik dužne su dodjeljivati homologacije tipa i proširenja postojećih homologacija na temelju niza izmjena 04 ovog Pravilnika u skladu s ispitivanjima buke od kotrljanja guma izvedenih na ispitnim poligonima čije su dimenzije i površina u skladu s normom ISO 10844:2014. |
|
12.14. |
Od 7. srpnja 2024. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik nisu dužne prihvaćati homologacije tipa dodijeljene na temelju niza izmjena 04 ovog Pravilnika koje su prvobitno izdane nakon 7. srpnja 2024. ako u slučaju guma za pogonsku osovinu razreda C2 i C3 nisu ispunjeni zahtjevi za razvrstavanje u gume za pogonsku osovinu iz stavka 6.6.2. |
|
12.15. |
Do 31. kolovoza 2030. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik dužne su prihvaćati homologacije tipa i dodjeljivati proširenja homologacija izdanih na temelju niza izmjena 04 ovog Pravilnika koje su prvobitno izdane prije 7. srpnja 2024. ako u slučaju guma za pogonsko osovinu razreda C2 i C3 nisu ispunjeni zahtjevi za razvrstavanje u gume za pogonsku osovinu iz stavka 6.6.2. |
|
12.16. |
Od 1. rujna 2030. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik nisu dužne prihvaćati homologacije guma dodijeljene na temelju niza izmjena 04 ovog Pravilnika ako u slučaju guma za pogonsku osovinu razreda C2 i C3 nisu ispunjeni zahtjevi za razvrstavanje u gume za pogonsku osovinu iz stavka 6.6.2. |
|
12.17. |
Do 6. siječnja 2029. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik dužne su dopuštati da se na vozila u uporabi postavljaju nove gume proizvedene prije datuma navedenog u stavku 12.5. i homologirane na temelju ovog Pravilnika kako je izmijenjen nizom izmjena 02 ili 03. |
|
12.18. |
Do 6. srpnja 2025. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik dužne su dodjeljivati homologacije tipa na temelju buke od kotrljanja guma isključivo s primjenom formule za korekciju za temperaturu iz stavka 4.2.1. Priloga 3. |
|
12.19. |
Od 7. srpnja 2025. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik dužne su dodjeljivati homologacije tipa na temelju buke od kotrljanja guma isključivo s primjenom formule za korekciju za temperaturu iz stavka 4.2.2. Priloga 3. |
|
12.20. |
Ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik dužne su dodjeljivati proširenja postojećim homologacijama koje su prvobitno dodijeljene prije 7. srpnja 2025. na temelju buke od kotrljanja guma s primjenom formule za korekciju za temperaturu iz stavka 4.2.1. Priloga 3. Ako se novo ispitivanje mora izvesti na drugoj reprezentativnoj veličini gume radi dodjeljivanja proširenja nakon 6. srpnja 2025., primjenjuje se formula za korekciju za temperaturu iz stavka 4.2.2. Priloga 3. |
|
12.21. |
Od 1. rujna 2028. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik nisu dužne prihvaćati homologacije tipa koje su prvobitno izdane nakon 31. kolovoza 2028. na temelju dopune 2. nizu izmjena 04 ovog Pravilnika u skladu s ispitnim postupcima za mjerenje prianjanja na mokroj podlozi guma u novom stanju kako je opisano u Prilogu 5. ovom Pravilniku u kojima je referentna guma jedna od dvije ekvivalentne standardne referentne ispitne gume, SRTT19.5 ili SRTT22.5. |
|
12.22. |
Od 1. rujna 2028. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik nisu dužne prihvaćati homologacije tipa koje su prvobitno izdane nakon 31. kolovoza 2028. na temelju dopune 2. nizu izmjena 04 ovog Pravilnika u skladu s ispitivanjima učinka na snijegu kako je opisano u Prilogu 7. ovom Pravilniku u kojima je referentna guma jedna od dvije ekvivalentne standardne referentne ispitne gume, SRTT19.5 ili SRTT22.5. |
|
12.23. |
Ne dovodeći u pitanje stavak 12.21., ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik dužne su dodjeljivati proširenja postojećim homologacijama za gume razreda C3 na temelju niza izmjena 04 ovog Pravilnika koje su prvobitno dodijeljene prije 1. rujna 2028. u skladu s ispitnim postupcima za mjerenje prianjanja na mokroj podlozi guma u novom stanju kako je opisano u Prilogu 5. ovom Pravilniku u kojima je referentna guma jedna od dvije ekvivalentne standardne referentne gume, SRTT19.5 ili SRTT22.5. Ako se novo ispitivanje mora izvesti na drugoj reprezentativnoj veličini gume radi dodjeljivanja proširenja nakon 1. rujna 2028., koristi se SRTT19.5 s lamelama ili SRTT22.5 s lamelama. |
|
12.24. |
Ne dovodeći u pitanje stavak 12.22., ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik dužne su dodjeljivati proširenja postojećim homologacijama za gume razreda C3 na temelju niza izmjena 04 ovog Pravilnika koje su prvobitno dodijeljene prije 1. rujna 2028. u skladu s ispitivanjem učinka na snijegu iz Priloga 7. ovom Pravilniku u kojemu je referentna guma SRTT19.5 ili SRTT22.5. Ako se novo ispitivanje mora izvesti na drugoj reprezentativnoj veličini gume radi dodjeljivanja proširenja nakon 1. rujna 2028., koristi se SRTT19.5 s lamelama ili SRTT22.5 s lamelama. |
|
12.25. |
Od stupanja na snagu te dopune do 31. kolovoza 2028. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik dužne su prihvaćati homologacije tipa koje su prvobitno izdane prije 1. rujna 2028. na temelju dopune 2. nizu izmjena 04 ovog Pravilnika ako su karakteristike staze za mjerenje prianjanja na mokroj podlozi guma u novom stanju utvrđene sa sljedećim referentnim gumama:
|
|
12.26. |
Od 1. rujna 2028. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik nisu dužne prihvaćati homologacije tipa dodijeljene na temelju dopune 2. nizu izmjena 04 ovog Pravilnika ako karakteristike staze za mjerenje prianjanja na mokroj podlozi guma u novom stanju nisu utvrđene sa sljedećim referentnim gumama:
|
(1) Kako je definirano u Konsolidiranoj rezoluciji o konstrukciji vozila (R.E.3), dokument ECE/TRANS/WP.29/78/Rev.4, stavak 2. – www.unece.org/trans/main/wp29/wp29wgs/wp29gen/wp29resolutions.html.
(2) Gume razreda C1 odgovaraju „gumama za osobna vozila” iz norme ISO 4000-1:2021.
(3) Jedinica iz međunarodnog sustava jedinica (SI) kojom se obično izražava otpor kotrljanja je njutnmetar po metru, što je ekvivalentno sili otpora u njutnima.
(4) Otpor kotrljanja izražava se u njutnima, a opterećenje u kilonjutnima. Koeficijent otpora kotrljanja nema mjernu jedinicu.
(5) Definicija nove ispitne gume potrebna je da bi se smanjile moguće varijacije i raspršenja podataka zbog utjecaja starenja gume.
(6) Prihvaćeni ispitni postupak smije se ponoviti.
(7) Pomak je jedan od primjera ponašanja uređaja.
(8) Rotirajuće tijelo može biti, na primjer, sklop gume ili bubanj uređaja.
(9) Obnovljivost mjerenja σ m procjenjuje se mjerenjem n puta (pri čemu je n ≥ 3) na jednoj gumi; cijeli je postupak opisan u stavku 4. Priloga 6. kako slijedi:
pri čemu je:
|
j |
= |
brojač od 1 do n za broj ponavljanja svakog mjerenja za predmetnu gumu |
|
n |
= |
broj ponavljanja mjerenja gume (n ≥ 3). |
(10) Neki od tih zahtjeva mogu biti odvojeno propisani u Pravilniku br. 30 ili 54.
(11) Najmanja visina oznake: odnosi se na dimenziju C u Prilogu 3. Pravilniku br. 54.
(12) Razlikovne brojčane oznake ugovornih stranaka Sporazuma iz 1958. navedene su u Prilogu 3. Konsolidiranoj rezoluciji o konstrukciji vozila (R.E.3), dokument ECE/TRANS/WP.29/78/Rev. 4, Prilog 3. – www.unece.org/trans/main/wp29/wp29wgs/wp29gen/wp29resolutions.html.
(1) Vidjeti stavak 3. Priloga 7. ovom Pravilniku.
(2) Vidjeti stavak 2. Priloga 7. ovom Pravilniku.
(3) Vidjeti stavak 4. Priloga 7. ovom Pravilniku.
(13) Dobavljač će nuditi SRTT14 do kraja listopada 2021.
PRILOG 1.
Izjava
(najveći format: A4 (210 × 297 mm))
|
|
koju je izdalo: |
ime tijela … … … |
|
o (2): |
dodjeli homologacije |
|
proširenju homologacije |
|
|
odbijanju homologacije |
|
|
povlačenju homologacije |
|
|
trajno obustavljenoj proizvodnji |
tipa gume s obzirom na „razinu buke od kotrljanja” i/ili „stupanj prianjanja na mokrim površinama” i/ili „otpor kotrljanja” na temelju Pravilnika UN-a br. 117
|
Broj homologacije (3)… |
Sufiksi (4) … |
1.
Ime i adresa proizvođača: …
2.
Ako postoji, ime i adresa proizvođačeva zastupnika: …
3.
„Razred gume” tipa gume: …
4.
„Vrsta uporabe” tipa gume: …
4.1.
Guma za teške snježne uvjete (da/ne) (2)
4.1.1.
Guma za led (da/ne) (2)
4.2.
Guma za pogonsku osovinu (da/ne) (2)
5.
Struktura gume: …
6.
Oznaka tipa gume: …
6.1.
Ime marke / žig tipa gume:
6.2.
Trgovački opis / trgovačko ime tipa gume:
7.
Tehnička služba i, prema potrebi, ispitni laboratorij odobren za potrebe homologacije ili ispitivanja za provjeru sukladnosti: …
8.
Homologirani radni učinci: razina buke od kotrljanja za fazu 2, stupanj prianjanja na mokroj podlozi guma u novom stanju na (stupnju 1/2) (2), stupanj otpora kotrljanja na (stupnju 2/3) (2), stupanj prianjanja na mokroj podlozi guma u istrošenom stanju
8.1.
Razina buke reprezentativne veličine gume (vidjeti stavak 2.7. ovog Pravilnika) u skladu s točkom 7. ispitnog izvješća u Dodatku 1. Prilogu 3.: ................ dB(A) na referentnoj brzini od 70 km/h ili 80 km/h (2)
8.2.
Stupanj prianjanja na mokroj podlozi guma u novom stanju reprezentativne veličine (vidjeti stavak 2.7. ovog Pravilnika) u skladu s primjerima iz ispitnog izvješća u dodatku Prilogu 5.: ……………………… (G) primjenom metode s vozilom ili prikolicom (2)
8.3.
Stupanj prianjanja na mokroj podlozi guma u istrošenom stanju reprezentativne veličine (vidjeti stavak 2.7. ovog Pravilnika) prema ispitnom izvješću u dodatku Prilogu 9. u slučaju guma razreda C1 ili prema procjeni obavljenoj u skladu sa stavkom 3. Priloga 9. u slučaju razreda C2 i C3 (2): ……………………… (GB) primjenom metode s vozilom ili prikolicom (2)
8.4.
Stupanj otpora kotrljanja reprezentativne veličine gume (vidjeti stavak 2.7. ovog Pravilnika) u skladu s točkom 7. ispitnog izvješća u Dodatku 1. Prilogu 6.:
8.5.
Stupanj učinka na snijegu reprezentativne veličine gume (vidjeti stavak 2.7. Pravilnika br. 117) u skladu s točkom 7. ispitnog izvješća u dodatku (5) Prilogu 7.:………………. (indeks prianjanja na snijegu) primjenom metode s kočenjem na snijegu (2), metode ispitivanja prianjanja pri vrtnji (2) ili metode s ubrzanjem (2)
8.5.1.
Stupanj učinka na ledu reprezentativne veličine gume (vidjeti stavak 2.7. Pravilnika br. 117) u skladu s točkom 7. ispitnog izvješća u Dodatku 2. Prilogu 8.:…………………….…(indeks prianjanja na ledu) primjenom metode kočenja na ledu (2)
8.6.
Stupanj abrazije dostupan u slučaju guma razreda C1 (da/ne) (2)
8.6.1.
Primjena metode s vozilom na javnim otvorenim cestama (2) ili metode s bubnjem u zatvorenom prostoru (2)
9.
Broj izvješća koje je izdala tehnička služba: …
10.
Datum izvješća koje je izdala ta služba: …
11.
Obrazloženje proširenja (prema potrebi): …
12.
Napomene: …
13.
Mjesto: …
14.
Datum: …
15.
Potpis: …
16.
Prilozi ovoj izjavi: …
16.1.
Popis dokumenata iz homologacijske dokumentacije pohranjene kod homologacijskih tijela koja su izdala homologaciju, koja se može dobiti na zahtjev (6).
16.2.
Popis oznaka veličine gume: za svako ime marke / žig i/ili svaki trgovački opis / trgovačko ime navodi se popis oznaka veličine gume i opisi uporaba, pri čemu se za gume razreda C1 navodi jesu li ojačane (ili veće nosivosti).
(1) Razlikovna brojčana oznaka zemlje koja je dodijelila/proširila/odbila/povukla homologaciju (vidjeti odredbe o homologaciji u Pravilniku).
(2) Prekrižiti suvišno.
(3) U skladu s Popisom 4. Revizije 3. Sporazuma iz 1958.
(4) U skladu sa stavcima 5.2.2. i 5.3.1.2. ovog Pravilnika.
(5) Dodatak 2. za gume razreda C1 i C2. Dodatak 3. za gume razreda C3.
(6) Ako je riječ o gumi za teške snježne uvjete, dostavlja se ispitno izvješće u skladu s Dodatkom 2. ili 3. (kako je primjenjivo) Prilogu 7. Ako je riječ o gumi za led, dostavlja se i ispitno izvješće u skladu s Dodatkom 2. Prilogu 8.
PRILOG 2.
Izgled homologacijskih oznaka
Prilog 2. – Dodatak 1.
Primjeri zasebnih homologacijskih oznaka prema Pravilniku UN-a br. 117
1. primjer
Ova homologacijska oznaka na pneumatskoj gumi označava da je taj tip gume homologiran u Nizozemskoj (E 4) na temelju Pravilnika UN-a br. 117 (samo s oznakom S2, tj. buka od kotrljanja za fazu 2) pod brojem homologacije 0412345. Prve dvije znamenke broja homologacije (04) pokazuju da je u trenutku dodjele tih homologacija ovaj Pravilnik obuhvaćao niz izmjena 04.
2. primjer
Ova homologacijska oznaka označava da je ta guma homologirana u Nizozemskoj (E 4) na temelju Pravilnika br. 117 (s oznakama S2, tj. buka od kotrljanja za fazu 2, W2, tj. prianjanje na mokroj podlozi guma u novom stanju za fazu 2, R3, tj. otpor kotrljanja za fazu 3 i B, tj. prianjanje na mokroj podlozi guma u istrošenom stanju) pod brojem homologacije 0412345. Prve dvije znamenke broja homologacije (04) pokazuju da je u trenutku dodjele tih homologacija ovaj Pravilnik obuhvaćao niz izmjena 04.
Prilog 2. – Dodatak 2.
Homologacija na temelju Pravilnika br. 117 zajedno s homologacijom na temelju Pravilnika br. 30 ili 54
1. primjer
Ova homologacijska oznaka označava da je taj tip gume homologiran u Nizozemskoj (E 4) na temelju Pravilnika UN-a br. 117 (s oznakom S2, tj. buka od kotrljanja za fazu 2) pod brojem homologacije 0412345 i Pravilnika UN-a br. 30 pod brojem homologacije 0236378. Prve dvije znamenke broja homologacije (04 i 02) pokazuju da je homologacija dodijeljena na temelju Pravilnika br. 117 kako je izmijenjen nizom izmjena 04, a homologacija na temelju Pravilnika UN-a br. 30 kako je izmijenjen nizom izmjena 02.
2. primjer
Ova homologacijska oznaka označava da je ta guma homologirana u Nizozemskoj (E 4) na temelju Pravilnika UN-a br. 117 (s oznakom S2W2R3B, tj. buka od kotrljanja za fazu 2, prianjanje na mokroj podlozi guma u novom stanju za fazu 2, otpor kotrljanja za fazu 3 i prianjanje na mokroj podlozi guma u istrošenom stanju) pod brojem homologacije 0312345 i Pravilnika UN-a br. 30 pod brojem homologacije 0236378. Prve dvije znamenke brojeva homologacija (04 i 02) pokazuju da je homologacija dodijeljena na temelju Pravilnika br. 117 kako je izmijenjen nizom izmjena 04, a homologacija na temelju Pravilnika UN-a br. 30 kako je izmijenjen nizom izmjena 02.
3. primjer
Ova homologacijska oznaka označava da je ta guma homologirana u Nizozemskoj (E 4) na temelju Pravilnika UN-a br. 117 (s oznakom S2W2R3, tj. buka od kotrljanja za fazu 2, prianjanje na mokroj podlozi guma u novom stanju za fazu 2 i otpor kotrljanja za fazu 3) pod brojem homologacije 0412345 i Pravilnika UN-a br. 54 pod brojem homologacije 0065432. Prve dvije znamenke brojeva homologacija (04 i 02) pokazuju da je homologacija dodijeljena na temelju Pravilnika br. 117 kako je izmijenjen nizom izmjena 04, a homologacija na temelju Pravilnika UN-a br. 54 u njegovu izvornom obliku.
Prilog 2. – Dodatak 3.
Kombinacije homologacijskih oznaka dodijeljenih na temelju Pravilnika br. 117, 30 ili 54
1. primjer
Ova homologacijska oznaka označava da je ta guma homologirana u Nizozemskoj (E 4) na temelju Pravilnika UN-a br. 30 kako je izmijenjen nizom izmjena 02 (što pokazuju prve dvije znamenke broja homologacije, tj. 02) pod brojem homologacije 0236378. Oznaka „+ 04S2” pokazuje da je guma homologirana i na temelju Pravilnika UN-a br. 117 kako je izmijenjen nizom izmjena 04 za S (buka od kotrljanja za fazu 2).
2. primjer
Ova homologacijska oznaka označava da je ta guma homologirana u Nizozemskoj (E 4) na temelju Pravilnika UN-a br. 30 kako je izmijenjen nizom izmjena 02 (što pokazuju prve dvije znamenke broja homologacije, tj. 02) pod brojem homologacije 0236378. Oznaka „+ 04S2W2R3B” pokazuje da je guma homologirana i na temelju Pravilnika UN-a br. 117 kako je izmijenjen nizom izmjena 04 za S (buka od kotrljanja za fazu 2), W (prianjanje na mokroj podlozi guma u novom stanju za fazu 2), R (otpor kotrljanja za fazu 3) i B (prianjanje na mokroj podlozi guma u istrošenom stanju).
Prilog 2. – Dodatak 4.
Proširenja za kombiniranje homologacija dodijeljenih na temelju Pravilnika br. 117
1. primjer
Ova homologacijska oznaka označava da je ta guma izvorno homologirana u Nizozemskoj (E 4) na temelju Pravilnika UN-a br. 117, niz izmjena 02, pod brojem homologacije 0212345. Oznaka je dopunjena sa S2WR2: S2 za buku od kotrljanja za fazu 2, W za prianjanje na mokroj podlozi guma u novom stanju i R2 za otpor kotrljanja za fazu 2. Niz „04B” ispred kojeg je znak „+” znači da je homologacija proširena na temelju Pravilnika UN-a br. 117, niz izmjena 04, na prianjanje na mokroj podlozi guma u istrošenom stanju na temelju zasebnog certifikata.
PRILOG 3.
Ispitni postupak za mjerenje buke od kotrljanja guma u praznom hodu
Uvod
U prikazanom su postupku dane specifikacije za mjerne instrumente, uvjeti mjerenja i metoda mjerenja za utvrđivanje razine buke kompleta guma ugrađenih na ispitno vozilo koje vozi zadanom cestom. Mikrofonima postavljenim na ispitnoj stazi mjeri se najveća razina zvučnog tlaka dok vozilo inercijski usporava; konačni rezultat za referentnu brzinu dobiva se linearnom regresijskom analizom. Tako dobiveni rezultati ispitivanja ne mogu se povezati s bukom od kotrljanja guma izmjerenom prilikom ubrzavanja pod pogonom ili usporavanja kočenjem.
1. Mjerni instrumenti
|
1.1. |
Akustička mjerenja
Zvukomjer ili ekvivalentan mjerni sustav, uključujući zaštitu od vjetra koju preporučuje proizvođač, mora ispunjavati zahtjeve za instrumente tipa 1 u skladu s normom IEC 61672-1:2013. |
|
1.1.1. |
Umjeravanje
Na početku i kraju svakog niza mjerenja cijeli se mjerni sustav provjerava umjerivačem zvuka koji ispunjava zahtjeve za preciznost umjerivača zvuka barem razreda 1 u skladu s normom IEC 60942:2017. Razlika između vrijednosti očitanih u dvije uzastopne provjere, bez ikakvog dodatnog namještanja, ne smije biti veća od 0,5 dB. Ako razlika bude veća od te vrijednosti, rezultati mjerenja dobiveni nakon prethodne zadovoljavajuće provjere moraju se odbaciti. |
|
1.1.2. |
Sukladnost sa zahtjevima
Sukladnost uređaja za umjeravanje zvuka sa zahtjevima iz norme IEC 60942:1988 provjerava se jednom godišnje, a sukladnost mjernog sustava sa zahtjevima iz drugog izdanja norme IEC 60651:1979/A1:1993 najmanje jednom svake dvije godine, pri čemu te provjere obavlja laboratorij ovlašten za umjeravanje sljedivo do odgovarajućih normi. |
|
1.1.3. |
Položaj mikrofona
Mikrofoni moraju biti udaljeni 7,5 m ±0,05 m od referentne dužine CC′ na ispitnoj stazi (slika 1) i na visini od 1,2 m ±0,02 m iznad tla. Os najveće osjetljivosti mikrofona mora biti horizontalna i okomita na put vozila (dužina CC′). |
|
1.2. |
Mjerenja brzine
Brzina vozila mjeri se instrumentima s točnošću od najmanje ±1 km/h kad prednji dio vozila dođe do pravca PP (slika 1). |
|
1.3. |
Mjerenja temperature
Obvezno je mjeriti temperaturu zraka i ispitne površine. Točnost uređaja za mjerenja temperature mora biti unutar ±1 °C. |
|
1.3.1. |
Temperatura zraka
Senzor temperature postavlja se na nezaklonjenom mjestu blizu mikrofona izloženom protoku zraka i zaštićenom od izravnog solarnog zračenja. To se može postići sjenilom ili sličnom napravom. Senzor se postavlja na visinu od 1,2 m ± 0,1 m iznad ispitne površine kako bi se utjecaj toplinskog zračenja ispitne površine sveo na najmanju mjeru pri slabom strujanju zraka. |
|
1.3.2. |
Temperatura ispitne površine
Senzor temperature postavlja se na mjesto gdje je izmjerena temperatura reprezentativna za temperaturu u tragovima kotača i gdje ne ometa mjerenje zvuka. Ako se upotrebljava instrument s kontaktnim senzorom temperature, između površine i senzora nanosi se pasta koja provodi toplinu kako bi se osigurao odgovarajući toplinski kontakt. Ako se upotrebljava radijacijski termometar (pirometar), mora se izabrati visina s koje će biti pokriveno mjerno područje promjera ≥ 0,1 m. |
|
1.4. |
Mjerenje vjetra
Naprava mora moći mjeriti brzinu vjetra s dopuštenim odstupanjem od ±1 m/s. Mjeri se na visini mikrofona. Zapisuje se smjer vjetra u odnosu na smjer vožnje. |
2. Uvjeti mjerenja
|
2.1. |
Ispitni poligon
Ispitni poligon mora se sastojati od središnje staze okružene uglavnom ravnim ispitnim područjem. Mjerni odsječak mora biti ravan, a ispitna površina suha i čista tijekom svih mjerenja. Ispitna površina ne smije se umjetno hladiti ni prije ni za vrijeme mjerenja. Ispitna staza mora biti takva da se mogu ostvariti uvjeti slobodnog zvučnog polja između izvora zvuka i mikrofona unutar 1 dB(A). Ti se uvjeti smatraju ispunjenima ako na udaljenosti od 50 m od sredine mjernog odsječka staze nema velikih objekata koji odbijaju zvuk, kao što su ograde, stijene, mostovi ili zgrade. Površina ispitne staze i dimenzije ispitnog poligona moraju biti u skladu s normom ISO 10844:2021. Na središnjem dijelu u polumjeru od najmanje 10 m ne smije biti suhog snijega, visoke trave, rasute zemlje, troske ili sličnog materijala. U blizini mikrofona ne smije biti nikakvih prepreka koje bi mogle utjecati na zvučno polje, a između mikrofona i izvora zvuka ne smije biti nijedne osobe. Mjeritelj i mogući promatrači moraju se nalaziti na mjestu s kojeg ne mogu utjecati na očitanja mjernih instrumenata. |
|
2.2. |
Meteorološki uvjeti
Mjerenja se ne smiju obavljati u lošim vremenskim uvjetima. Na rezultate mjerenja ne smiju utjecati naleti vjetra. Ispitivanje se ne smije izvoditi ako je brzina vjetra na visini mikrofona veća od 5 m/s. Ne smije se mjeriti ako je temperatura zraka manja od 5 °C ili veća od 40 °C ili ako je temperatura ispitne površine manja od 5 °C ili veća od 50 °C. |
|
2.3. |
Buka okoline |
|
2.3.1. |
Razina buke okoline (uključujući moguću buku vjetra) mora biti najmanje 10 dB(A) manja od razine buke od kotrljanja guma. Na mikrofon se smije staviti odgovarajuća zaštita od vjetra, ali se mora uzeti u obzir utjecaj te zaštite na osjetljivost i karakteristike usmjerenosti mikrofona. |
|
2.3.2. |
Ne uzimaju se u obzir mjerenja na koja utječe vršna vrijednost zvuka za koju se čini da nije povezana s općim karakteristikama razine buke od kotrljanja. |
|
2.4. |
Zahtjevi za ispitno vozilo |
|
2.4.1. |
Opće odredbe
Ispitno vozilo mora biti motorno vozilo s četiri jednostruke gume na samo dvije osovine. |
|
2.4.2. |
Opterećenje vozila
Vozilo se opterećuje tako da su opterećenja ispitnih guma u skladu sa stavkom 2.5.2. |
|
2.4.3. |
Međuosovinski razmak
Međuosovinski razmak osovina na koje su ugrađene ispitne gume mora biti manji od 3,50 m za gume razreda C1 i manji od 5 m za gume razreda C2 i C3. |
|
2.4.4. |
Mjere za smanjivanje utjecaja vozila na mjerenje buke
Zahtjevi i preporuke u nastavku dani su kako bi se osiguralo da konstrukcija ispitnog vozila ne utječe bitno na buku od kotrljanja guma. |
|
2.4.4.1. |
Zahtjevi:
|
|
2.4.4.2. |
Preporuke za sprečavanje ometajućeg zvuka:
|
|
2.5. |
Gume |
|
2.5.1. |
Opće odredbe
Na ispitno se vozilo postavljaju četiri jednake gume. Ako je riječ o gumama razreda C3 s indeksom nosivosti većim od 121 koje nisu predviđene za dvostruku ugradnju, dvije od tih guma istog tipa i skupine postavljaju se na stražnju osovinu ispitnog vozila; na prednju osovinu postavljaju se gume čija veličina odgovara opterećenju osovine i koje su tokarene na najmanju dopuštenu dubinu profila da bi se uz zadržavanje potrebne stupnja sigurnosti što više smanjio utjecaj buke zbog dodira između gume i ceste. Ako je riječ o gumama razreda C2 s indeksom nosivosti od najviše 121, širinom presjeka većom od 200 mm, omjerom oblika manjim od 55 i oznakom promjera naplatka manjom od 15 koje nisu predviđene za dvostruku ugradnju, dvije od tih guma istog tipa i skupine postavljaju se na stražnju osovinu ispitnog vozila; na prednju osovinu postavljaju se gume čija veličina odgovara opterećenju osovine i koje su tokarene na najmanju dopuštenu dubinu profila da bi se uz zadržavanje potrebnog stupnja sigurnosti što više smanjio utjecaj buke zbog dodira između gume i ceste. Gume s posebnim zahtjevima za ugradnju ispituju see u skladu s tim zahtjevima (npr. smjer vrtnje). Prije uhodavanja gume moraju imati punu dubinu gaznog sloja. Gume se ispituju na naplacima koje je odobrio proizvođač gume. |
|
2.5.2. |
Opterećenja guma
Ispitno opterećenje Qt za svaku gumu na ispitnom vozilu mora biti unutar raspona od 50 % do 90 % referentnog opterećenja Qr, no prosječno ispitno opterećenje Qt,avr za sve gume mora biti unutar raspona 75 % ±5 % referentnog opterećenja Qr. Za sve gume referentno opterećenje Qr mora odgovarati najvećoj masi povezanoj s indeksom nosivosti gume. Ako se indeks nosivosti sastoji od dva broja odvojena kosom crtom (/), uzima se prvi broj. |
|
2.5.3. |
Tlak u gumama
Svaka guma ugrađena na ispitnom vozilu mora biti na ispitnom tlaku Pt koji nije veći od referentnog tlaka Pr i koji se nalazi unutar sljedećih graničnih vrijednosti:
Za gume razreda C2 i C3 referentni tlak Pr je tlak u gumama koji odgovara vrijednosti tlaka označenoj na boku gume u skladu sa stavkom 4.1. ovog Pravilnika. Za gume razreda C1 referentni tlak Pr za „uobičajene” gume je 250 kPa, a za „ojačane” gume ili gume „veće nosivosti” 290 kPa; najmanji ispitni tlak Pt je 150 kPa. |
|
2.5.4. |
Pripreme za ispitivanje
Prije ispitivanja gume se moraju „uhodati” da bi se s njihove gazne površine uklonilo zrna smjese i druge ostatke od proizvodnog procesa. To otprilike odgovara prelasku 100 km uobičajenom vožnjom na cesti. Gume moraju biti postavljene na ispitno vozilo tako da im je smjer vrtnje isti koji su imale tijekom uhodavanja. Prije ispitivanja gume se zagrijavaju vožnjom u ispitnim uvjetima. |
3. Metoda ispitivanja
|
3.1. |
Opći uvjeti
Za potrebe svih mjerenja vozilo se vozi pravocrtno preko mjernog odsječka staze (od AA′ do BB′) tako da je središnja uzdužna ravnina vozila što podudarnija s dužinom CC′. Kad prednji dio ispitnog vozila dođe do pravca AA′, vozač stavlja ručicu mjenjača u prazan hod i isključuje motor. Ako ispitno vozilo za vrijeme mjerenja proizvede neki neuobičajen zvuk (npr. ventilator, detonacija), to se ispitivanje odbacuje. |
|
3.2. |
Vrsta i broj mjerenja
Najveća razina zvuka izražena u A-ponderiranim decibelima (dB(A)) mjeri se do prvog decimalnog mjesta dok vozilo inercijski usporava između pravaca kroz AA′ i BB′ (slika 1 – prednji dio vozila na pravcu AA′, stražnji na pravcu BB′). Ta je vrijednost rezultat mjerenja. Na svakoj strani ispitnog vozila izvode se najmanje četiri mjerenja na ispitnim brzinama manjima od referentne brzine propisane u stavku 4.1. i najmanje četiri mjerenja na ispitnim brzinama većima od referentne brzine. Brzine moraju biti približno ravnomjerno raspoređene unutar raspona brzine utvrđenih u stavku 3.3. |
|
3.3. |
Raspon ispitne brzine
Brzine ispitnog vozila moraju biti unutar sljedećeg raspona:
|
4. Tumačenje rezultata
Mjerenja ne vrijede ako je među vrijednostima zabilježena neobična nedosljednost (vidjeti stavak 2.3.2. ovog Priloga).
|
4.1. |
Određivanje rezultata ispitivanja
Referentna brzina Vref za određivanje konačnog rezultata je:
|
|
4.2. |
Korekcija za temperaturu |
|
4.2.1. |
Do datuma navedenog u stavku 12.18. ovog Pravilnika za gume razreda C1 i C2 razine buke od kotrljanja Li(ϑi) dobivene na temperaturi ispitne površine ϑi
(pri čemu i označava broj pojedinačnog mjerenja) normaliziraju se na referentnu temperaturu ispitne površine ϑ
ref sljedećom formulom za korekciju za temperaturu:
pri čemu je: ϑ ref 20 °C Za gume razreda C1 koeficijent K je:
Za gume razreda C2 koeficijent K je – 0.02 dB(A)/°C. |
|
4.2.2. |
Od datuma navedenog u stavku 12.19. za gume razreda C1 i C2 razine buke od kotrljanja Li(ϑi) dobivene na temperaturi ispitne površine ϑi
(pri čemu i označava broj pojedinačnog mjerenja) normaliziraju se na referentnu temperaturu ispitne površine ϑ
ref sljedećom formulom za korekciju za temperaturu:
pri čemu je: ϑ ref 20 °C a koeficijenti K1 i K2 navedeni su u tablicama u nastavku.
|
|
4.2.3. |
Neovisno o prethodno navedenom postupku korekcija za temperaturu smije se primijeniti samo na konačnu deklariranu razinu buke od kotrljanja guma LR
na temelju aritmetičke sredine izmjerenih temperatura ako izmjerena temperatura ispitne površine ne varira više od 5 °C u svim mjerenjima potrebnima za utvrđivanje razine buke jednog kompleta guma. U tom se slučaju regresijska analiza u nastavku temelji na nekorigiranim razinama buke od kotrljanja Li
(ϑi
).
Za gume razreda C3 ne provodi se korekcija za temperaturu. |
|
4.3. |
Regresijska analiza mjerenja buke od kotrljanja
Razina buke od kotrljanja guma LR (ϑref) u dB(A) određuje se regresijskom analizom prema:
pri čemu je:
|
|
4.4. |
Da bi se uzele u obzir moguće netočnosti mjernog instrumenta, razina buke od kotrljanja gume korigirana za temperaturu LR (ϑref) u dB(A) smanjuje se za 1 dB(A) pa zaokružuje na najbliži niži cijeli broj, čime se dobiva konačni rezultat. |
Slika 1
Položaji mikrofona za mjerenja
Prilog 3. – Dodatak 1.
Ispitno izvješće
Dio 1. – Izvješće
|
1. |
Homologacijsko tijelo ili tehnička služba: … |
|
2. |
Ime i adresa proizvođača: …
… |
|
3. |
Broj ispitnog izvješća: … |
|
4. |
Ime marke i trgovački opis: … |
|
5. |
Razred gume (C1, C2 ili C3): … |
|
6. |
Vrsta uporabe: … |
|
6.1. |
Guma za teške snježne uvjete (da/ne) (1) |
|
6.2. |
Guma za pogonsku osovinu (da/ne) (1) |
|
7. |
Razina buke prema stavku 4.4. Priloga 3.: …dB(A)
na referentnoj brzini od 70/80 km/h (1) |
|
8. |
Napomene (ako postoje): …
… |
|
9. |
Datum: … |
|
10. |
Potpis:
… |
Dio 2. – Ispitni podaci
|
1. |
Datum ispitivanja: … |
|
2. |
Ispitno vozilo (marka, model, godina, preinake itd.): …
… |
|
2.1. |
Međuosovinski razmak ispitnog vozila: … mm |
|
3. |
Lokacija ispitne staze: … |
|
3.1. |
Datum certifikacije staze prema ISO 10844:2014: … |
|
3.2. |
Certifikaciju izdalo: … |
|
3.3. |
Metoda certifikacije: … |
|
4. |
Detalji o ispitivanju gume: … |
|
4.1. |
Oznaka veličine gume: … |
|
4.2. |
Opis uporabe gume: … |
|
4.3. |
Referentni (ispitni) tlak u gumama (2): … kPa |
|
4.4. |
Ispitni podaci: …
|
|
4.5. |
Oznaka širine ispitnog naplatka: … |
|
4.6. |
Tip senzora za mjerenje temperature: … |
|
5. |
Rezultati valjanih ispitivanja: …
|
|
5.1. |
Nagib regresijskog pravca: … |
|
5.2. |
Razina buke prema stavku 4.3. Priloga 3.:
… dB(A) |
(1) Prekrižiti suvišno.
(2) Za gume razreda C2 i C3 odgovara vrijednosti tlaka označenoj na boku gume u skladu sa stavkom 4.1. ovog Pravilnika.
(1) U odnosu na vozilo.
(2) Izostaviti ako se regresija u skladu sa stavkom 4.3. Priloga 3. izvodi na nekorigiranim vrijednostima buke od kotrljanja.
PRILOG 4.
Rezervirano
PRILOG 5.
Ispitni postupci za mjerenje prianjanja guma u novom stanju na mokrim površinama
(A) – gume razreda C1
1. Referentne norme
Primjenjuju se sljedeći dokumenti:
|
1.1. |
ASTM E 965-96 (ponovno odobren 2006.), Standardna metoda ispitivanja za mjerenje dubine makroteksture kolnika volumetrijskom tehnikom. |
2. Definicije
Uz definicije iz stavka 2. glavnog teksta ovog Pravilnika za potrebe mjerenja prianjanja na mokroj podlozi guma razreda C1:
|
2.1. |
„referentna guma” ili „komplet referentnih guma” znači standardna referentna ispitna guma ili komplet standardnih referentnih ispitnih guma SRTT16; |
|
2.2. |
„kočna sila” znači uzdužna sila izražena u njutnima (N) koja je posljedica kočnog momenta; |
|
2.3. |
„prosječni koeficijent kočne sile” (BFC) znači, kad je riječ o metodi s vozilom, omjer prosječnog usporenja u ispitivanju kočenjem i ubrzanja zbog sile teže (zaokruženo na 9,81 m • s–2); |
|
2.4. |
„dinamički koeficijent kočne sile” (μ(t)) znači, kad je riječ o metodi s prikolicom (ili vozilom za ispitivanje guma), omjer kočne sile i vertikalnog opterećenja u stvarnom vremenu; |
|
2.5. |
„vršni koeficijent kočne sile gume” (μ peak) znači, kad je riječ o metodi s prikolicom (ili vozilom za ispitivanje guma), najveća vrijednost dinamičkog koeficijenta kočne sile prije blokade kotača kod postupnog porasta kočnog momenta; |
|
2.6. |
„blokada kotača” znači stanje kotača kad je njegova brzina okretanja oko osi vrtnje kotača jednaka nuli, a njegova je vrtnja spriječena, iako postoji moment vrtnje kotača; |
|
2.7. |
„vertikalno opterećenje” znači normalna sila, izražena u njutnima, na cestu zbog mase koju podupire guma; |
|
2.8. |
„vozilo za ispitivanje guma” znači vozilo za posebnu namjenu opremljeno instrumentima za mjerenje vertikalnih i uzdužnih sila na jednoj ispitnoj gumi za vrijeme kočenja; |
|
2.9. |
„komplet guma” znači, kad je riječ o metodi s prikolicom (ili vozilom za ispitivanje guma), jedna (1) guma, a kad je riječ o metodi s vozilom, četiri (4) gume; |
|
2.10. |
„osobno vozilo opremljeno mjernim instrumentima” znači komercijalno osobno vozilo opremljeno protublokirajućim kočnim sustavom (ABS) i mjernom opremom iz stavka 4.1.2.2. ovog Priloga. |
3. Opći ispitni uvjeti
|
3.1. |
Karakteristike staze
Ispitna staza mora imati sljedeće karakteristike: |
|
3.1.1. |
površina mora imati gustu asfaltnu površinu čiji ujednačeni uzdužni i bočni nagib nije veći od 2 % i koja u ispitivanju s ravnalom duljine 3 m ne odstupa više od 6 mm; |
|
3.1.2. |
površina kolnika mora biti jednake starosti, sastava i istrošenosti. Na ispitnoj površini ne smije biti rastresitog materijala i stranih naslaga; |
|
3.1.3. |
najveća veličina zrna agregata je 10 mm (s dopuštenim odstupanjem od 8 mm do 13 mm); |
|
3.1.4. |
prosječna dubina makroteksture izmjerena rasprostiranjem pijeska u skladu s normom ASTM E965-96 (ponovno odobrena 2006.) mora biti 0,7 ±0,3 mm. Ako se primjenjuje metoda s vozilom, prosječna dubina makroteksture utvrđuje se na obje trake na kojima će gume kočiti; |
|
3.1.5. |
karakteristike trenja mokre površine mjere se na standardnoj referentnoj ispitnoj gumi SRTT16 metodom opisanom u stavku 3.2.1. ovog Priloga ako se primjenjuje metoda s vozilom (u skladu sa stavkom 4,1.) ili metodom opisanom u stavku 3.2.2. ovog Priloga ako se primjenjuje metoda s prikolicom (ili vozilom za ispitivanje guma). |
|
3.2. |
Metode za mjerenje karakteristika trenja mokre površine |
|
3.2.1. |
Na temelju postupka opisanog u stavku 4.1. ovog Priloga izvode se dva ispitivanja kočenjem za referentnu gumu, svako s najmanje šest (6) valjanih ispitnih vožnji u istom smjeru na poravnanim dijelovima staze. Ispitivanja kočenjem obuhvaćaju cijelo potencijalno područje kočenja, uključujući mjesta na kojima je izmjerena dubina teksture.
Ispitivanja kočenjem ocjenjuju se kako je opisano u stavcima 4.1.6.1. i 4.1.6.2. ovog Priloga. Ako je koeficijent varijacije jednog ispitivanja kočenjem CVBFC veći od 4 %, rezultati se odbacuju, a ispitivanja kočenjem ponavljaju. Za svako se ispitivanje kočenjem aritmetička sredina
pri čemu je: ϑ temperatura mokre površine u Celzijevim stupnjevima,
Ni za jedno ispitivanje kočenjem prosječni koeficijent kočne sile korigiran za temperaturu (BFC ave,corr) ne smije biti manji od 0,57 ni veći od 0,79. Aritmetička sredina prosječnih koeficijenata kočne sile korigiranih za temperaturu iz dva ispitivanja kočenjem ne smije se razlikovati za više od 10 % prosjeka te dvije vrijednosti:
|
|
3.2.2. |
U skladu s postupkom opisanim u stavku 4.2. ovog Priloga na istom području na kojem je izmjerena prosječna dubina makroteksture izvodi se jedno ispitivanje kočenjem referentne gume koje se sastoji od najmanje šest (6) valjanih ispitnih vožnji u istom smjeru.
Ispitivanje kočenjem ocjenjuje se kako je opisano u stavcima 4.2.8.1. i 4.2.8.2. ovog Priloga. Ako je koeficijent varijacije CVμ veći od 4 %, rezultati se odbacuju, a ispitivanje kočenjem ponavlja. Aritmetička sredina (
pri čemu je: ϑ temperatura mokre površine ceste u Celzijevim stupnjevima
Prosječni vršni koeficijent kočne sile korigiran za temperaturu (μ peak,corr) ne smije biti manji od 0,65 ni veći od 0,90. |
|
3.3. |
Atmosferski uvjeti
Vjetar ne smije utjecati na polijevanje površine (dopuštena je zaštita od vjetra). Temperatura mokre površine i temperatura okoline moraju biti:
Temperatura mokre površine za vrijeme ispitivanja ne smije odstupati više od 10 °C. Temperatura okoline mora biti slična temperaturi mokre površine, a razlika između temperature okoline i temperature mokre površine mora biti manja od 10 °C. |
|||||||||||||||||||||||||
4. Metode ispitivanja za mjerenje prianjanja na mokroj podlozi
Da bi se za gumu kandidata izračunao indeks prianjanja na mokroj podlozi (G), kočni učinak prianjanja gume kandidata na mokroj podlozi uspoređuje se s kočnim učinkom prianjanja referentne gume na mokroj podlozi na vozilu koje se kreće pravocrtno po mokroj kolnoj površini. Mjeri se jednom od sljedećih metoda:
|
(a) |
metodom s vozilom koja se sastoji od ispitivanja kompleta guma postavljenih na osobno vozilo s mjernim instrumentima; |
|
(b) |
metodom ispitivanja s prikolicom koju vuče vozilo ili s vozilom za ispitivanje guma, s ispitnim gumama. |
|
4.1. |
Metoda ispitivanja (a) s osobnim vozilom opremljenim mjernim instrumentima |
|
4.1.1. |
Načelo
Metoda ispitivanja obuhvaća postupak za mjerenje sposobnosti usporenja guma razreda C1 kočenjem, za što se koristi osobno vozilo opremljenim mjernim instrumentima. Počevši od zadane početne brzine, kočnice se istodobno aktiviraju dovoljno snažno na četiri kotača tako da se ABS aktivira. Prosječno usporenje izračunava se između dvije unaprijed zadane brzine. |
|
4.1.2. |
Oprema |
|
4.1.2.1. |
Vozilo |
Sva komercijalna osobna vozila (koja po mogućnosti nisu starija od pet godina) homologirana na temelju Pravilnika UN-a br. 13-H s obzirom na kočni sustav i opremljena protublokirajućim kočnim sustavom (ABS) smatraju se prikladnima za potrebe ispitivanja ako su mehanički uvjeti osobnog vozila u skladu s preporukama proizvođača vozila i ako nema upozorenja sustava ABS (npr. upozoravajuća svjetla).
Na osobnom vozilu dopuštene su preinake koje omogućuju:
|
(a) |
povećanje broja različitih veličina guma koje je moguće postaviti na vozilo; |
|
(b) |
automatsko aktiviranje kočnog uređaja; |
|
(c) |
vanjsko navođenje ili ubrzavanje vozila. |
Sve su druge preinake vozila, osobito kočnog sustava, zabranjene.
|
4.1.2.2. |
Mjerna oprema
Izloženi dijelovi sustava moraju podnijeti 100-postotnu relativnu vlažnost (kišu ili prskanje) i sve druge uvjete (kao što su prašina, udarci i vibracije) koji se mogu pojaviti u okviru uobičajenog rada. Vozilo mora biti opremljeno senzorom primjerenim za mjerenje brzine na mokroj podlozi i udaljenosti prijeđene između dvije brzine. Za mjerenje brzine vozila upotrebljava se peti kotač ili precizni beskontaktni sustav za mjerenje brzine (npr. radar ili GPS). Dopuštena odstupanja su:
|
|
4.1.3. |
Kondicioniranje ispitne staze i polijevanje
Površina ispitne staze polijeva se najmanje pola sata prije ispitivanja kako bi se temperatura površine izjednačila s temperaturom vode. Vanjsko polijevanje treba biti kontinuirano za vrijeme cijelog ispitivanja. Na cjelokupnom ispitnom području dubina vode mora biti (1,0 ±0,5) mm kad se mjeri od najviših vrhova površine kolnika. Tada se ispitna staza kondicionira izvođenjem najmanje deset ispitnih vožnji s gumama koje nisu uključene u program ispitivanja na 90 km/h. |
|
4.1.4. |
Gume i naplaci |
|
4.1.4.1. |
Priprema i stabilizacija guma, naplaci i ugradnja na vozilo
Ispitne gume pripremaju se tako da se odstrane sve izbočine na površini gaznog sloja nastale zbog odzračnih kanala ili spojeva u kalupima. Ispitne gume postavljaju se na naplatke prema specifikaciji priznate organizacije za normizaciju guma i naplataka navedene u Dodatku 4. Prilogu 6. ovom Pravilniku. Oznaka širine naplatka ne smije se razlikovati za više od 0,5 od oznake širine mjernog naplatka. Pravilno nalijeganje ruba postiže se primjerenim mazivom. Pretjeranu upotrebu maziva treba izbjegavati kako bi se spriječilo klizanje gume na naplatku kotača. Radni učinak guma trebao bi se stabilizirati prije ispitivanja, dakle na ispitnim vožnjama ne bi smjela biti uočljiva promjena vrijednosti BFC-a, a u svakom se slučaju provodi naknadna provjera u skladu sa stavkom 4.1.6.2. ovog Priloga. Ni u jednom se slučaju izvorni gazni sloj gume i izvorna cjelovitost blokova ili rebra gaznog sloja ne smiju znatno promijeniti razradom, što znači da se mora strogo paziti na brzinu i intenzitet razrade kako bi se izbjegle takve promjene. Postavljene ispitne gume sklanjaju se na primjereno mjesto tako da prije ispitivanja sve budu na istoj temperaturi okoline i zaštićene od sunca kako ih solarno zračenje ne bi pretjerano zagrijalo. Na vozilo se smije ugraditi držač razmaka (adapter) za kotače širine do 60 mm. |
|
4.1.4.2. |
Opterećenje guma
Statičko opterećenje svake gume na osovini mora biti između 60 % i 90 % nosivosti ispitane gume. Opterećenje guma na istoj osovini ne smije se razlikovati za više od 10 %. Zabranjeno je prekoračenje najvećeg opterećenja osovine. |
|
4.1.4.3. |
Tlak u gumama
Na prednjoj osovini tlak u gumama p izračunava se na sljedeći način:
pri čemu je:
Tlak u gumama na stražnjoj osovini mora biti 220 kPa (za gume standardne i veće nosivosti). Neposredno prije ispitivanja treba provjeriti tlak u gumama na temperaturi okoline i prilagoditi ga ako je potrebno. |
|
4.1.5. |
Postupak |
|
4.1.5.1. |
Ispitna vožnja
Svaka ispitna vožnja izvodi se sljedećim postupkom: |
|
4.1.5.1.1. |
osobno vozilo vozi se pravocrtno do brzine od (85 ±2) km/h; |
|
4.1.5.1.2. |
kad osobno vozilo postigne brzinu od (85 ±2 km/h), kočnice se uvijek aktiviraju na istom mjestu na ispitnoj stazi koje je određeno kao „početna točka kočenja” s dopuštenim odstupanjem od 5 m u uzdužnom smjeru i 0,5 m u poprečnom smjeru. Ispitivanja kočenjem izvode se na istim trakama i u istom smjeru kao i pri pregledavanju površine, među ostalim ondje gdje je izmjerena dubina makroteksture, u skladu sa stavcima 3.1.4. i 3.1.5. (s dopuštenim poprečnim odstupanjem od 0,5 m); |
|
4.1.5.1.3. |
kočnice se aktiviraju automatski ili ručno: |
|
4.1.5.1.3.1. |
automatsko aktiviranje kočnica izvodi se sustavom za automatsko aktiviranje koji se sastoji od dva dijela: jedan povezan s ispitnom stazom, a drugi u osobnom vozilu, |
|
4.1.5.1.3.2. |
ručno aktiviranje kočnice ovisi o vrsti mjenjača. U oba slučaja treba dovoljno jako pritisnuti papučicu da se ABS aktivira;
Kad je riječ o ručnom mjenjaču, čim se vozilo nađe u području mjerenja i postigne brzinu od (85 ±2) km/h, vozač bi trebao otpustiti spojku i naglo pritisnuti papučicu kočnice i držati je onoliko dugo koliko je potrebno da se obavi mjerenje. Kad je riječ o automatskom mjenjaču, čim se vozilo nađe u području mjerenja i postigne brzinu od (85 ±2) km/h, vozač bi trebao prebaciti u prazni hod pa naglo pritisnuti papučicu kočnice i držati je onoliko dugo koliko je potrebno da se obavi mjerenje. Odbacuju se prve dvije vožnje za svako ispitivanje kočenjem i za ispitivanje guma koje nisu prethodno ispitane. |
|
4.1.5.1.4. |
ako se u ispitnoj vožnji ne ispuni neki od navedenih zahtjeva (uključujući dopušteno odstupanje brzine, uzdužno i poprečno dopušteno odstupanje za početnu točku kočenja i vrijeme kočenja), ta se ispitna vožnja odbacuje i obavlja se nova. |
|
4.1.5.2. |
Ispitivanje kočenjem i ispitni ciklus
Svaka ispitna vožnja za ispitivanje kočenjem u okviru istog ispitnog ciklusa obavlja se u istom smjeru i u skladu sa stavkom 4.1.5.1. ovog Priloga. Može se izvesti nekoliko uzastopnih ispitnih ciklusa, a završno ispitivanje kočenjem može poslužiti kao početno ispitivanje kočenjem kompleta referentnih ispitnih guma za sljedeći ispitni ciklus. U jednom se ispitnom ciklusu mogu mjeriti najviše tri različita kompleta guma kandidata u skladu sa sljedećim postupkom: |
|
4.1.5.2.1. |
početno ispitivanje kočenjem referentne gume (Ri): prvo se na osobno vozilo opremljeno instrumentima postavlja komplet referentnih guma i izvode se najmanje četiri (4) valjane ispitne vožnje; |
|
4.1.5.2.2. |
ispitivanje kočenjem kompleta guma kandidata (T n ): komplet referentnih guma zamjenjuje se kompletom guma kandidata (Tn) i izvodi se najmanje šest (6) valjanih ispitnih vožnji guma kandidata; |
|
4.1.5.2.3. |
nakon ispitivanja kočenjem prvog kompleta guma kandidata mogu se izmjeriti još najviše dva kompleta guma kandidata; |
|
4.1.5.2.4. |
završno ispitivanje kočenjem referentnih guma (Rf): ispitni ciklus završava s najmanje četiri (4) valjane ispitne vožnje s istim kompletom referentnih guma kao na početku ispitnog ciklusa.
Primjeri:
|
|
4.1.6. |
Obrada rezultata mjerenja |
|
4.1.6.1. |
Izračun prosječnog koeficijenta kočne sile
Za svaku se valjanu ispitnu vožnju j izračunava prosječni koeficijent kočne sile BFCave,j na temelju udaljenosti dj prijeđene na brzini između 80 km/h i 20 km/h na sljedeći način:
pri čemu je:
|
|
4.1.6.2. |
Validacija rezultata
Koeficijent varijacije CVBFC izračunava se na sljedeći način:
pri čemu je:
Za referentnu gumu:
Ako makar i jedan od navedenih uvjeta ne bude ispunjen, ponavlja se cijeli ispitni ciklus. Za gume kandidate (T): koeficijent varijacije CVBFC izračunava se za svaki komplet guma kandidata. Ako je jedan koeficijent varijacije veći od 4 %, podaci se odbacuju, a ispitivanje kočenjem ponavlja za taj komplet guma kandidata. |
|
4.1.6.3. |
Izračun prilagođenog prosječnog koeficijenta kočne sile
Prosječni koeficijent kočne sile kompleta referentnih guma koji se koristi za izračun koeficijenta njegove kočne sile prilagođava se položaju svakog kompleta guma kandidata u određenom ispitnom ciklusu. Taj prilagođeni prosječni koeficijent kočne sile referentne gume Tablica 1
|
|
4.1.6.4. |
Izračun indeksa prianjanja na mokroj podlozi za gumu kandidata
Indeks prianjanja na mokroj podlozi G(Tn) gume kandidata T n (n = 1, 2 ili 3) izračunava se na sljedeći način:
pri čemu je:
koeficijenti a, b, c i d navedeni su u tablici 2. Tablica 2
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
4.1.7. |
Ako izravna usporedba između gume kandidata i referentne gume na istom vozilu nije moguća, primjenjuje se metoda ispitivanja s prikolicom ili vozilom za ispitivanje guma (stavak 4.2. ovog Priloga). |
|
4.1.7.4. |
Zamjena referentnih guma
Ako zbog ispitivanja dođe do nepravilne istrošenosti ili oštećenja odnosno ako istrošenost ili starenje utječu na rezultate ispitivanja, tu se referentnu gumu prestaje upotrebljavati. |
|
4.2. |
Metoda ispitivanja (b) s prikolicom koju vuče vozilo ili s vozilom za ispitivanje guma |
|
4.2.1. |
Načelo
Mjerenja se izvode na ispitnim gumama postavljenima na prikolicu koju vuče vozilo (dalje u tekstu „vučno vozilo”) ili na vozilo za ispitivanje guma. Kočnica na ispitnom mjestu snažno se aktivira dok se ne ostvari dovoljan kočni moment za generiranje najveće kočne sile koja nastupi neposredno prije blokade kotača na ispitnoj brzini od 65 km/h. |
|
4.2.2. |
Oprema |
|
4.2.2.1. |
Vučno vozilo s prikolicom ili vozilo za ispitivanje guma
Vučno vozilo ili vozilo za ispitivanje guma mora biti sposobno održavati propisanu brzinu od (65 ±2) km/h, čak i kad je primijenjena najveća kočna sila. Prikolica ili vozilo za ispitivanje guma moraju imati mjesto na koje je moguće postaviti gumu za potrebe mjerenja (dalje u tekstu „ispitno mjesto”) i sljedećim priborom:
Ako je riječ o jednoosovinskoj prikolici, uzdužna udaljenost od središnje osi zglobne točke spoja do poprečne središnje osi osovine prikolice mora biti najmanje deseterostruko veća od „visine kuke” ili „visine spojnice (kuke)” kako bi se smanjilo ljuljanje u odnosu na vodoravnu ravninu (gore-dolje). Da bi se smanjilo ljuljanje u odnosu na vertikalnu ravninu (lijevo-desno), prikolica ili vozilo za ispitivanje guma trebali bi biti tehnički konstruirani tako da se bočni pomak u trenutku kad je primijenjena najveća kočna sila svede na najmanju moguću mjeru. Bočni pomak ne bi se smio vidjeti u trenutku kočenja. Najveće odstupanje usmjerenosti i kuta bočnog nagiba kotača na ispitnom mjestu na najvećem vertikalnom opterećenju mora biti unutar ±0,5°. Ramena i zglobovi ovjesa moraju biti dovoljno kruti da se zračnost smanji na minimum i osigura sukladnost i kad je primijenjena najveća kočna sila. Sustav ovjesa mora omogućiti odgovarajuću nosivost i biti konstruiran tako da izolira rezonancije ovjesa. Ispitno mjesto mora biti opremljeno serijski proizvedenim ili specijalnim automobilskim kočnim sustavom koji može primijeniti dovoljan kočni moment da u propisanim uvjetima proizvede najveću vrijednost uzdužne kočne sile na kotaču koji se ispituje. Sustav za aktiviranje kočnice mora omogućivati kontrolu intervala između početnog aktiviranja kočnice i vršne uzdužne sile kako je utvrđeno u stavku 4.2.7.1. Prikolica ili vozilo za ispitivanje guma moraju biti konstruirani tako da prihvaćaju gume kandidate različitih veličina za ispitivanje. Prikolica ili vozilo za ispitivanje guma moraju imati mogućnost podešavanja vertikalnog opterećenja utvrđenog u stavku 4.2.5.2. |
|
4.2.2.2. |
Mjerna oprema
Položaj ispitnog kotača na prikolici ili vozilu za ispitivanje guma mora biti opremljen sustavom za mjerenje brzine vrtnje kotača te pretvaračima za mjerenje kočne sile i vertikalnog opterećenja na ispitnom kotaču. Opći zahtjevi za mjerni sustav: na temperaturama okoline između 0 °C i 45 °C mjerni sustav mora ispunjavati sljedeće opće zahtjeve:
Brzina vozila: za mjerenje brzine vozila trebalo bi upotrijebiti peti kotač ili precizni beskontaktni sustav za mjerenje brzine. Kočne sile: pretvarači za mjerenje kočne sile mjere uzdužnu silu koja nastane između gume i ceste zbog aktiviranja kočnice u rasponu od 0 % do najmanje 125 % primijenjenog vertikalnog opterećenja. Konstrukcija i položaj pretvarača moraju minimizirati inercijske učinke i mehaničku rezonanciju zbog vibracija. Vertikalno opterećenje: pretvarač za mjerenje vertikalnog opterećenja mjeri vertikalno opterećenje na ispitnom mjestu u trenutku aktiviranja kočnice. Pretvarač mora imati iste karakteristike kao u prethodnom opisu. Sustav za pripremu i snimanje signala: sva oprema za pripremu i snimanje signala mora davati linearan izlazni signal s pojačanjem i razlučivošću očitavanja podataka koji su potrebni za ispunjavanje prethodno utvrđenih zahtjeva. Uz to vrijede i sljedeći zahtjevi:
|
|
4.2.3. |
Priprema ispitne staze
Ispitna staza priprema se izvođenjem najmanje deset ispitnih vožnji s gumama koje nisu uključene u program ispitivanja na brzini od (65 ±2) km/h. |
|
4.2.4. |
Uvjeti polijevanja
Površina se može polijevati s bočnih strana staze (vanjsko polijevanje) ili sustavom za polijevanje ugrađenim u ispitno vozilo ili prikolicu (samostalno polijevanje). |
|
4.2.4.1. |
Ako se koristi vanjsko polijevanje, površina ispitne staze polijeva se najmanje pola sata prije ispitivanja kako bi se temperatura površine izjednačila s temperaturom vode. Vanjsko polijevanje treba biti kontinuirano za vrijeme cijelog ispitivanja. Na trakama korištenima za kočenje dubina vode mora biti od 0,5 mm do 1,5 mm, mjereno od najviših vrhova površine kolnika. |
|
4.2.4.2. |
Kad je riječ o sustavima za samostalno polijevanje, vučno vozilo s prikolicom ili vozilo za ispitivanje guma mogu opcionalno biti opremljeni sustavom za polijevanje kolnika bez spremnika, koji je u slučaju prikolice postavljen na vučno vozilo. Voda se nanosi na kolnik ispred ispitnih guma prikladno konstruiranom mlaznicom koja omogućuje da sloj vode s kojim ispitna guma dođe u dodir ima ravnomjeran presjek na ispitnoj brzini uz minimalno špricanje i prskanje.
Konstrukcija i položaj mlaznice moraju biti takvi da su mlazovi vode usmjereni prema ispitnoj gumi i okrenuti prema kolniku pod kutom od 20° do 30°. Voda mora padati na kolnik od 250 mm do 450 mm ispred središta kontakta gume. Mlaznica mora biti 25 mm iznad kolnika ili na najmanjoj visini koja je potrebna za čišćenje prepreka na koje ispitivač može naići, ali ni u jednom slučaju ne smije biti više od 100 mm iznad kolnika. Sloj vode mora biti najmanje 25 mm širi od gaznog sloja ispitne gume i izveden tako da je položaj guma u sredini između rubova. Brzina dolaznog protoka vode mora omogućiti dubinu vode od (1,0 ±0,5) mm i ne smije tijekom ispitivanja odstupati više od ±10 %. Obujam vode po jedinici mokre širine mora biti izravno proporcionalan ispitnoj brzini. Količina vode na 65 km/h mora biti 18 l/s po metru širine mokre površine u slučaju dubine vode od 1,0 mm. |
|
4.2.5. |
Gume i naplaci |
|
4.2.5.1. |
Priprema i stabilizacija guma i naplataka
Ispitne gume pripremaju se tako da se odstrane sve izbočine na površini gaznog sloja nastale zbog odzračnih kanala ili spojeva u kalupima. Ispitna guma postavlja se na naplatak prema specifikaciji priznate organizacije za normizaciju guma i naplataka navedene u Dodatku 4. Prilogu 6. ovom Pravilniku. Oznaka širine naplatka ne smije se razlikovati za više od 0,5 od oznake širine mjernog naplatka. Pravilno nalijeganje ruba trebalo bi se postići primjerenim mazivom. Pretjeranu upotrebu maziva treba izbjegavati kako bi se spriječilo klizanje gume na naplatku kotača. Radni učinak guma trebao bi se stabilizirati prije ispitivanja, što znači da na ispitnim vožnjama ne bi smjela biti uočljiva promjena vrijednosti μ peak, a u svakom se slučaju mora provesti naknadna provjera u skladu sa stavkom 4.2.8.2. ovog Priloga. Ni u jednom se slučaju izvorni gazni sloj gume i izvorna cjelovitost blokova ili rebra gaznog sloja ne smiju znatno promijeniti razradom, što znači da se mora strogo paziti na brzinu i intenzitet razrade kako bi se izbjegle takve promjene. Sklopovi ispitnih guma i naplataka čuvaju se na primjerenom mjestu najmanje dva sata tako da prije ispitivanja imaju istu temperaturu kao što je temperatura okoline. Trebaju biti zaštićeni od sunca kako ih solarno zračenje ne bi pretjerano zagrijalo. |
|
4.2.5.2. |
Opterećenje guma
Opterećenje na ispitnoj gumi mora biti (75 ±5) % nosivosti gume. |
|
4.2.5.3. |
Tlak u gumama
Tlak u hladnoj ispitnoj gumi mora biti 180 kPa za gume standardne nosivosti. Za gume veće nosivosti tlak u hladnoj gumi mora biti 220 kPa. Neposredno prije ispitivanja treba provjeriti tlak u gumama na temperaturi okoline i prilagoditi ga ako je potrebno. |
|
4.2.6. |
Priprema vučnog vozila i prikolice ili vozila za ispitivanje guma |
|
4.2.6.1. |
Komplet ispitnih guma postavlja se na mjerni uređaj i opterećuje zadanim ispitnim opterećenjem u skladu sa stavkom 4.2.5.2. ovog Priloga.
Jednoosovinskim prikolicama prilagođavaju se visina i poprečni položaj kuke kako bi se izbjeglo narušavanje rezultata mjerenja. |
|
4.2.6.2. |
Mjerni sustav i oprema
Kad se upotrebljava peti kotač, ugrađuje se u skladu sa specifikacijama proizvođača i postavlja što bliže položaju prikolice ili vozila za ispitivanje guma na sredini trake. |
|
4.2.7. |
Postupak |
|
4.2.7.1. |
Ispitna vožnja
Svaka ispitna vožnja izvodi se sljedećim postupkom: |
|
4.2.7.1.1. |
vučno vozilo ili vozilo za ispitivanje guma vozi po ispitnoj stazi pravocrtno i propisanom ispitnom brzinom od (65 ±2) km/h; |
|
4.2.7.1.2. |
pokreće se sustav za snimanje; |
|
4.2.7.1.3. |
ako je riječ o sustavu za samostalno polijevanje, voda se polijeva po kolniku ispred ispitne gume približno 0,5 s prije aktiviranja kočnice; |
|
4.2.7.1.4. |
kočnice se aktiviraju u krugu od šest (6) metara u uzdužnom i 0,5 metara u poprečnom smjeru od točke mjerenja karakteristika trenja mokre površine i dubine pijeska u skladu sa stavcima 3.1.4. i 3.1.5. Ispitivanje se izvodi u istom smjeru kao u stavku 3.2.2. ovog Priloga. Stopa kočnog učinka mora biti takva da je interval između početne primjene sile i vršne uzdužne sile u rasponu između 0,2 s i 0,5 s; |
|
4.2.7.1.5. |
zaustavlja se sustav za snimanje. |
|
4.2.7.2. |
Ispitni ciklus
Svaka ispitna vožnja za ispitivanje kočenjem u okviru istog ispitnog ciklusa obavlja se u istom smjeru i u skladu sa stavkom 4.2.7.1. ovog Priloga. Može se provesti nekoliko uzastopnih ispitnih ciklusa, a završno ispitivanje kočenjem može poslužiti kao početno ispitivanje kočenjem kompleta referentnih guma za sljedeći ispitni ciklus. U jednom se ispitnom ciklusu mogu mjeriti najviše tri kompleta guma kandidata, pod uvjetom da se ispitivanja završe u jednom danu. |
|
4.2.7.2.1. |
Početno ispitivanje kočenjem kompleta referentnih guma (Ri): prvo se stavlja komplet referentnih guma pa se izvodi najmanje šest (6) valjanih ispitnih vožnji u skladu sa stavkom 4.2.7.1. |
|
4.2.7.2.2. |
Ispitivanje kočenjem kompleta guma kandidata (Tn): komplet referentnih guma zamjenjuje se kompletom guma kandidata pa se izvodi najmanje šest (6) valjanih ispitnih vožnji. |
|
4.2.7.2.3. |
Nakon ispitivanja kočenjem prvog kompleta guma kandidata mogu se izmjeriti još najviše dva kompleta guma kandidata. |
|
4.2.7.2.4. |
Završno ispitivanje kočenjem kompleta referentnih guma (Rf): ispitni ciklus završava s najmanje šest (6) valjanih ispitnih vožnji s istim kompletom referentnih guma kao na početku ispitnog ciklusa.
Primjeri:
|
|
4.2.8. |
Obrada rezultata mjerenja |
|
4.2.8.1. |
Izračun vršnog koeficijenta kočne sile
Vršni koeficijent kočne sile (μ peak) je najveća vrijednost μ(t) prije blokade kotača koja se izračunava za svaku ispitnu vožnju kako je navedeno u nastavku. Analogne signale treba filtrirati radi odstranjenja šuma. Digitalno snimljeni signali moraju se filtrirati metodom pomičnog prosjeka.
pri čemu je:
|
|
4.2.8.2. |
Validacija rezultata
Koeficijent varijacije za μ peak, tj. CV μ, izračunava se na sljedeći način:
pri čemu je:
Za referentnu gumu (R):
|
Ako makar i jedan od navedenih uvjeta ne bude ispunjen, ponavlja se cijeli ispitni ciklus.
Za gume kandidate (T n ):
koeficijent varijacije vršnog koeficijenta kočne sile CVμ izračunava se za svaku gumu kandidata. Ako je jedan koeficijent varijacije veći od 4 %, podaci se odbacuju, a ispitivanje kočenjem ponavlja za tu gumu kandidata.
|
4.2.8.3. |
Izračun prilagođenog prosječnog vršnog koeficijenta kočne sile referentne gume
Prosječni vršni koeficijent kočne sile referentne gume koji se koristi za izračun koeficijenta njezine kočne sile prilagođava se položaju svake gume kandidata u navedenom ispitnom ciklusu. Taj prilagođeni prosječni vršni koeficijent kočne sile referentne gume Tablica 3
|
|
4.2.8.4. |
Izračun indeksa prianjanja na mokroj podlozi za gumu kandidata
Indeks prianjanja na mokroj podlozi G(Tn) gume kandidata T n (n = 1, 2 ili 3) izračunava se na sljedeći način:
pri čemu je:
a, b, c i d koeficijenti iz tablice 4 Tablica 4
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
(B) – gume razreda C2 i C3
1. Opći ispitni uvjeti
|
1.1. |
Karakteristike staze
Površina mora imati gustu asfaltnu površinu čiji ujednačeni nagib nije veći od 2 % i koja u ispitivanju s ravnalom duljine 3 m ne odstupa više od 6 mm. Kolnik na ispitnoj površini jednake je starosti, sastava i istrošenosti. Na ispitnoj površini ne smije biti rastresitog materijala ili stranih naslaga. Najveća veličina zrna agregata je od 8 mm do 13 mm. Prosječna dubina makroteksture izmjerena u skladu s normom ASTM E 965-96 (ponovno odobrena 2006.) mora biti (0,7 ±0,3) mm. |
|
1.1.1. |
Vrijednost trenja površine za mokru stazu utvrđuje se jednom od sljedećih metoda u skladu s razredom gume kandidata i metodom (s prikolicom ili vozilom).
|
|
1.1.1.1. |
Metoda sa standardnom referentnom ispitnom gumom SRTT16
U skladu s metodom opisanom u stavku 4.2. dijela (A) ovog Priloga na istom području na kojem je izmjerena prosječna dubina makroteksture izvodi se jedno ispitivanje kočenjem referentne gume koje se sastoji od najmanje šest (6) valjanih ispitnih vožnji u istom smjeru. Ispitivanje kočenjem ocjenjuje se kako je opisano u stavcima 4.2.8.1. i 4.2.8.2. dijela (A) ovog Priloga. Ako je koeficijent varijacije CVμ veći od 4 %, rezultati se odbacuju, a ispitivanje kočenjem ponavlja. Aritmetička sredina (
pri čemu je: ϑ temperatura mokre površine staze u Celzijevim stupnjevima
Prosječni vršni koeficijent kočne sile korigiran za temperaturu (μ peak,corr) ne smije biti manji od 0,65 ni veći od 0,90. Ispitivanje se izvodi na prometnim trakama i dijelu staze koji služe za mjerenje prianjanja na mokroj podlozi. Kad je riječ o metodi s prikolicom, ispitivanje se izvodi tako da se koči unutar 10 metara od mjesta gdje su utvrđene karakteristike površine. |
|
1.1.1.2. |
Metoda sa standardnom referentnom ispitnom gumom SRTT16C, SRTT19.5, SRTT22.5, SRTT19.5 s lamelama, SRTT22.5 s lamelama |
|
1.1.1.2.1. |
U skladu s metodom opisanom u stavku 2.1. dijela (B) ovog Priloga na istom području na kojem je izmjerena prosječna dubina makroteksture provodi se jedno ispitivanje kočenjem referentne gume koje se sastoji od najmanje osam (8) valjanih ispitnih vožnji u istom smjeru.
Ispitivanje kočenjem ocjenjuje se kako je opisano u stavcima 2.1.2.12. i 2.1.2.13. dijela (B) ovog Priloga. Ako je koeficijent varijacije CVμ veći od 5 %, rezultati se odbacuju, a ispitivanje kočenjem ponavlja. Nema korekcije za temperaturu. Prosječni vršni koeficijent kočne sile ( Ispitivanje se izvodi na prometnim trakama i dijelu staze koji služe za mjerenje prianjanja na mokroj podlozi. |
|
1.1.1.2.2. |
U skladu s metodom opisanom u stavku 2.2. dijela (B) ovog Priloga na istom području na kojem je izmjerena prosječna dubina makroteksture izvodi se jedno ispitivanje kočenjem referentne gume koje se sastoji od najmanje šest (6) valjanih ispitnih vožnji u istom smjeru.
Ispitivanje kočenjem ocjenjuje se kako je opisano u stavcima 2.2.2.7.1., 2.2.2.7.2. i 2.2.2.7.4. dijela (B) ovog Priloga. Ako je koeficijent varijacije CVBFC veći od 3 %, rezultati se odbacuju, a ispitivanje kočenjem ponavlja. Nema korekcije za temperaturu. Koeficijent kočne sile ( Ispitivanje se izvodi na prometnim trakama i dijelu staze koji služe za mjerenje prianjanja na mokroj podlozi. |
|
1.2. |
Površinu se može polijevati s bočnih strana staze ili sustavom za polijevanje ugrađenim u ispitno vozilo ili prikolicu.
Ako se upotrebljava sustav za polijevanje sa strane, stazu se mora polijevati najmanje 30 minuta prije ispitivanja kako bi se temperatura površine izjednačila s temperaturom vode. Preporučljivo je da se staza polijeva tijekom cijelog ispitivanja. Dubina vode mora biti između 0,5 i 2,0 mm. |
|
1.3. |
Vjetar ne smije utjecati na polijevanje površine (dopuštena je zaštita od vjetra).
Temperatura okoline i mokre površine mora biti između 5 °C i 35 °C i tijekom ispitivanja ne smije odstupati više od 10 °C. |
|
1.4. |
Da bi se obuhvatio raspon veličina guma za gospodarska vozila, relativni indeks prianjanja na mokroj podlozi mjeri se standardnim referentnim ispitnim gumama (SRTT) kao što je prikazano u tablici:
|
2. Ispitni postupak
Usporediv stupanj prianjanja na mokroj podlozi utvrđuje se pomoću:
|
(a) |
prikolice ili posebnog vozila za ocjenu gume; ili |
|
(b) |
vozila iz standardne proizvodnje (kategorije M2, M3, N1, N2 ili N3) kako je određeno u Konsolidiranoj rezoluciji o konstrukciji vozila (R.E.3.). |
|
2.1. |
Postupak s prikolicom ili s posebnim vozilom za ocjenu gume |
|
2.1.1. |
Mjerenja se izvode na ispitnim gumama ugrađenima na prikolicu koju vuče vozilo ili na vozilo za ispitivanje guma.
Na ispitnom se mjestu kočnica snažno aktivira dok se ne ostvari dovoljan kočni moment za generiranje najveće kočne sile koja nastupi neposredno prije blokade kotača na ispitnoj brzini od 50 km/h. Prikolica s vučnim vozilom ili posebno vozilo za ocjenu gume mora ispunjavati sljedeće zahtjeve: |
|
2.1.1.1. |
mora biti sposobno prijeći gornju granicu za ispitnu brzinu od 50 km/h i održavati ispitnu brzinu od (50 ± 2) km/h čak i s najvećom mogućom primjenom kočnih sila; |
|
2.1.1.2. |
mora imati osovinu koja ima ispitno mjesto na kojem su hidraulična kočnica i aktivacijski sustav koji se mogu na tom mjestu aktivirati iz vučnog vozila, ovisno o slučaju. Kočni sustav mora moći postići zadovoljavajući kočni moment za ostvarivanje koeficijenta najveće kočne sile za cijeli raspon veličina guma i njihovih opterećenja koje treba ispitati; |
|
2.1.1.3. |
mora biti sposobno održavati uzdužnu geometriju (usmjerenost) i nagib ispitnog kotača tijekom cijelog ispitivanja unutar ± 0,5° statičkih vrijednosti dobivenih u uvjetima opterećenja ispitne gume; |
|
2.1.1.4. |
u slučaju ugrađenog sustava za polijevanje staze:
sustav mora dostavljati vodu tako da su guma i površina staze ispred gume mokre prije početka kočenja i tijekom ispitivanja. Naprava može po izboru biti opremljena sustavom za polijevanje kolnika bez spremnika, koji je u slučaju prikolice pričvršćen na vučno vozilo. Voda se nanosi na kolnik ispred ispitnih guma prikladno konstruiranom mlaznicom koja omogućuje da sloj vode s kojim ispitna guma dođe u dodir ima ravnomjeran presjek na ispitnoj brzini uz minimalno špricanje i prskanje; Konstrukcija i položaj mlaznice moraju biti takvi da su mlazovi vode usmjereni prema ispitnoj gumi i okrenuti prema kolniku pod kutom od 15° do 30°. Voda mora padati na kolnik od 0,25 do 0,5 m ispred središta kontakta gume. Mlaznica mora biti 100 mm iznad kolnika ili na najmanjoj visini koja je potrebna za čišćenje prepreka na koje ispitivač može naići, ali ni u kojem slučaju više od 200 mm iznad kolnika. Sloj vode mora biti najmanje 25 mm širi od gaznog sloja ispitne gume i izveden tako da je položaj guma u sredini između rubova. Obujam vode po jedinici mokre širine mora biti izravno proporcionalan ispitnoj brzini. Količina vode na 50 km/h mora biti 14 l/s po metru širine mokre površine. Nazivne vrijednosti jačine polijevanja vodom moraju se održavati unutar ±10 %. |
|
2.1.2. |
Ispitni postupak |
|
2.1.2.1. |
Ispitne gume postavljaju se na naplatke prema specifikaciji priznate organizacije za normizaciju guma i naplataka navedene u Dodatku 4. Prilogu 6. ovom Pravilniku. Pravilno nalijeganje ruba postiže se primjerenim mazivom. Pretjeranu upotrebu maziva treba izbjegavati kako bi se spriječilo klizanje gume na naplatku kotača.
Propisani tlak u (hladnim) ispitnim gumama na temperaturi okoline provjerava se neposredno prije ispitivanja. Za potrebe navedene norme tlak u hladnim ispitnim gumama Pt izračunava se na sljedeći način:
pri čemu je:
|
|
2.1.2.2. |
Gume se razrađuju u dvije vožnje s kočenjem. Guma se mora kondicionirati najmanje dva sata u blizini staze tako da se stabilizira na temperaturi okoline u području ispitne staze. Gume ne smiju biti izložene izravnoj sunčevoj svjetlosti. |
|
2.1.2.3. |
Uvjeti opterećenja za ispitivanje su 75 % ± 5 % vrijednosti koja odgovara indeksu nosivosti. |
|
2.1.2.4. |
Malo prije ispitivanja staza se priprema tako da se izvede najmanje deset ispitnih vožnji s kočenjem na 50 km/h na dijelu staze na kojem će se izvoditi program ispitivanja učinka, pri čemu se koristi guma koja neće biti u tom programu. |
|
2.1.2.5. |
Neposredno prije ispitivanja nužno je provjeriti tlak u gumama i, prema potrebi, namjestiti ga na vrijednosti navedene u stavku 2.1.2.1. |
|
2.1.2.6. |
Ispitna brzina mora biti 50 ± 2 km/h i mora se održavati u okviru tih granica u cijeloj ispitnoj vožnji. |
|
2.1.2.7. |
Smjer ispitivanja mora biti isti u svakom nizu ispitivanja te isti za ispitnu gumu i za SRTT s čijim se učinkom uspoređuje. |
|
2.1.2.8. |
Voda se dovodi na kolnik prije ispitne gume približno 0,5 s prije aktiviranja kočnice (za sustave za samostalno polijevanje). Kočnice sklopa ispitnog kotača aktiviraju se tako da se najveća kočna sila postigne u razdoblju od 0,2 s do 1,0 s od trenutka aktiviranja kočnice. |
|
2.1.2.9. |
Za nove se gume prve dvije vožnje s kočenjem odbacuju zbog razrade guma. |
|
2.1.2.10. |
Za ocjenu učinka bilo koje gume u odnosu na učinak SRTT-a ispitivanja kočenjem izvode se u istom području ispitne staze. |
|
2.1.2.11. |
Redoslijed ispitivanja mora biti:
R1 – T – R2 pri čemu je:
Prije ponovnog ispitivanja SRTT-a smiju se ispitati najviše tri gume kandidata, na primjer: R1 – T1 – T2 – T3 – R2 |
|
2.1.2.12. |
Prosječni vršni koeficijent kočne sile μ
peak za svako se ispitivanje izračunava sljedećom formulom:
pri čemu je:
Vršni koeficijent kočne sile μ peak izračunava se utvrđivanjem najveće vrijednosti μ(t) prije blokade kotača na temelju jednadžbe (1) za dinamički koeficijent kočne sile gume. Analogne signale treba filtrirati radi odstranjenja šuma. Digitalno snimljeni signali mogu se filtrirati tehnikom pomičnog prosjeka. Prosječne vrijednosti vršnog koeficijenta kočne sile (μpeak, ave) izračunavaju se kao prosjek najmanje četiri ponovljene vožnje za svaki komplet ispitnih i referentnih guma za svaki ispitni uvjet, pod uvjetom da se ispitivanja završe u istom danu. |
|
2.1.2.13. |
Validacija rezultata
Za referentnu gumu:
Ako makar i jedan od navedenih uvjeta ne bude ispunjen, ponavlja se cijeli ispitni ciklus. Za gume kandidate: koeficijenti varijacije CV μ izračunavaju se za sve gume kandidate u skladu s formulom iz stavka 4.2.8.2. dijela (A) ovog Priloga. Ako je jedan koeficijent varijacije veći od 5 %, za tu se gumu kandidata podaci odbacuju, a ispitivanje ponavlja. Ako je R1 prosječni vršni koeficijent kočne sile u prvom ispitivanju referentne gume, a R2 prosječni vršni koeficijent kočne sile u drugom ispitivanju referentne gume, vrše se sljedeće radnje u skladu sa sljedećom tablicom:
|
|
2.1.2.14. |
Indeks prianjanja na mokroj podlozi (G) izračunava se kao:
indeks prianjanja na mokroj podlozi pri čemu je:
To je relativni indeks prianjanja na mokroj podlozi za kočni učinak gume kandidata (T) u odnosu na referentnu gumu (R). |
||||||||||||||
|
2.2. |
Postupak za standardno vozilo |
|
2.2.1. |
Vozilo koje se koristi mora imati dvije osovine i biti opremljeno protublokirajućim kočnim sustavom (npr. vozilo iz standardne proizvodnje kategorije M2, M3, N1, N2 ili N3). ABS mora prema potrebi ispunjavati zahtjeve za iskorištavanje prianjanja utvrđene u pravilnicima te biti usporediv i stalan za vrijeme ispitivanja s različitim ugrađenim gumama. |
|
2.2.1.1. |
Mjerna oprema
Vozilo mora biti opremljeno senzorom primjerenim za mjerenje brzine na mokroj podlozi i udaljenosti prijeđene između dvije brzine. Za mjerenje brzine vozila upotrebljava se peti kotač ili beskontaktni sustav za mjerenje brzine. Dopuštena odstupanja su:
U vozilu se smije prikazivati izmjerenu brzinu ili razliku između izmjerene brzine i referentne brzine za ispitivanje tako da vozač može prilagoditi brzinu vozila. Za spremanje mjernih podataka može se upotrebljavati i sustav za prikupljanje podataka. |
|
2.2.2. |
Ispitni postupak
Počevši od definirane početne brzine, kočnice se aktiviraju dovoljno snažno istodobno na dvije osovine tako da se ABS aktivira. |
|
2.2.2.1. |
Prosječno usporenje (AD) izračunava se između dvije definirane brzine, pri čemu je početna brzina 60 km/h i završna brzina 20 km/h. |
|
2.2.2.2. |
Oprema vozila
Na stražnju se osovinu, po izboru, mogu postaviti dvije ili četiri gume. Za ispitivanje referentne gume na obje se osovine postavljaju referentne gume (ukupno četiri ili šest referentnih guma, ovisno o prethodno navedenom izboru). Za ispitivanje gume kandidata moguće su tri konfiguracije:
|
|
2.2.2.3. |
Tlak u gumama
Tlak u gumama provjerava se neposredno prije ispitivanja na temperaturi okoline. |
|
2.2.2.4. |
Opterećenje guma
Statičko opterećenje na svakoj osovini mora biti jednako tijekom cijelog ispitnog postupka. Statičko opterećenje na svakoj gumi izraženo kao postotak nazivnog statičkog opterećenja i zaokruženo na najbliži cijeli broj mora biti između 60 % i 100 % nosivosti SRTT-a i gume kandidata. Opterećenje guma na istoj osovini ne smije se razlikovati za više od 10 %. Postavljanje guma u konfiguracijama br. 2 i 3 mora biti u skladu s dodatnim zahtjevima u nastavku. Konfiguracija br. 2: opterećenje prednje osovine > opterećenje stražnje osovine Na stražnju se osovinu, po izboru, mogu postaviti dvije ili četiri gume. Konfiguracija br. 3: opterećenje stražnje osovine > opterećenje prednje osovine × 1,8. |
|
2.2.2.5. |
Priprema i razrada guma |
|
2.2.2.5.1. |
Ispitna guma postavlja se na ispitni naplatak prema proizvođačevim specifikacijama.
Pravilno nalijeganje ruba postiže se primjerenim mazivom. Pretjeranu upotrebu maziva treba izbjegavati kako bi se spriječilo klizanje gume na naplatku kotača. |
|
2.2.2.5.2. |
Postavljene ispitne gume sklanjaju se na najmanje dva sata na primjereno mjesto tako da prije ispitivanja sve budu na istoj temperaturi okoline i zaštićene od sunca kako ih solarno zračenje ne bi pretjerano zagrijalo. Za razradu guma izvode se dvije vožnje s kočenjem. |
|
2.2.2.5.3. |
Nakon toga se kolnik kondicionira izvođenjem najmanje deset ispitnih vožnji s gumama koje nisu uključene u program ispitivanja na početnoj brzini koja nije manja od 65 km/h (koja je veća od brzine početnog ispitivanja kako bi se osiguralo da je kondicionirana dovoljna duljina staze). |
|
2.2.2.6. |
Postupak |
|
2.2.2.6.1. |
Prvo se na vozilo postavlja komplet referentnih guma.
Vozilo u početnoj zoni ubrzava do 65 ±2 km/h. Kočnice se uvijek aktiviraju na istom mjestu na stazi uz dopušteno uzdužno odstupanje od 5 metara i poprečno odstupanje od 0,5 metara. |
|
2.2.2.6.2. |
Ovisno o vrsti mjenjača moguća su dva slučaja.
Automatsko aktiviranje kočnica može se izvesti sustavom za automatsko aktiviranje koji se sastoji od dva dijela: jedan povezan sa stazom, a drugi u vozilu. U tom se slučaju jače koči na istom dijelu staze. Ako bilo koji od prethodno navedenih uvjeta nije ispunjen tijekom mjerenja (dopušteno odstupanje brzine, vrijeme kočenja itd.), mjerenje se odbacuje i provodi se novo mjerenje. |
|
2.2.2.6.3. |
Raspored ispitnih vožnji
Primjeri: Raspored vožnji za ispitivanje tri kompleta guma kandidata (od T1 do T3) i referentne gume R bio bi: R – T1 – T2 – T3 – R. Raspored vožnji za ispitivanje pet kompleta guma (od T1 do T5) i referentne gume R bio bi: R – T1 – T2 – T3 – R – T4 – T5 – R. |
|
2.2.2.6.4. |
Smjer ispitivanja mora biti isti u svakom nizu ispitivanja te isti za ispitnu gumu kandidata i za SRTT s čijim se učinkom uspoređuje. |
|
2.2.2.6.5. |
Za svako ispitivanje i za nove gume odbacuju se prva dva mjerenja kočenja. |
|
2.2.2.6.6. |
Nakon najmanje tri valjana mjerenja u istom smjeru, referentne gume zamjenjuju se kompletom guma kandidata (u jednoj od tri konfiguracije iz stavka 2.2.2.2.) te se izvodi najmanje šest valjanih mjerenja. |
|
2.2.2.6.7. |
Smije se ispitati najviše tri kompleta guma kandidata prije ponovnog ispitivanja referentne gume. |
|
2.2.2.7. |
Obrada rezultata mjerenja |
|
2.2.2.7.1. |
Izračun prosječnog usporenja (AD)
Pri svakom se ponavljanju mjerenja prosječno usporenje AD [m • s–2] izračunava sljedećom formulom:
pri čemu je d [m] udaljenost prijeđena između početne Si [m • s–1] i završne brzine Sf [m • s–1]. |
|
2.2.2.7.2. |
Validacija rezultata
Za referentnu gumu:
Ako makar i jedan od navedenih uvjeta ne bude ispunjen, ponavlja se cijeli ispitni ciklus. Za gume kandidate: koeficijenti varijacije izračunavaju se za sve gume kandidate.
Ako je jedan koeficijent varijacije veći od 3 %, za tu se gumu kandidata podaci odbacuju, a ispitivanje ponavlja. |
|
2.2.2.7.3. |
Izračun prosječnog usporenja (AD)
Ako je R1 prosječna vrijednost usporenja u prvom ispitivanju referentne gume, a R2 prosječna vrijednost usporenja u drugom ispitivanju referentne gume, vrše se sljedeće radnje u skladu s tablicom 5. Ra je prilagođeno prosječno usporenje referentne gume. Tablica 5
|
|
2.2.2.7.4. |
Izračun koeficijenta kočne sile (BFC)
BFC(R) i BFC(T) izračunavaju se u skladu s tablicom 6: Tablica 6
Ta (a = 1, 2 itd.) je prosječna vrijednost usporenja za ispitivanje gume kandidata. |
|||||||||
|
2.2.2.7.5. |
Izračun relativnog indeksa prianjanja gume na mokroj podlozi
Indeks prianjanja na mokroj podlozi je relativni učinak gume kandidata u odnosu na referentnu gumu. Način njegova dobivanja ovisi o ispitnoj konfiguraciji utvrđenoj u stavku 2.2.2.2. ovog Priloga. Indeks prianjanja na mokroj podlozi G gume izračunava se kako je navedeno u tablici 7: Tablica 7
pri čemu je:
pri čemu je (vidjeti i sliku 1):
Napomena: ako „h” nije točno poznat, primjenjuju se sljedeće najnepovoljnije vrijednosti: 1,2 za konfiguraciju C2 i 1,5 za konfiguraciju C3,
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Slika 1
Objašnjenje nazivlja povezanog s indeksom prianjanja gume
|
2.2.2.8. |
Usporedba prianjanja na mokroj podlozi između gume kandidata i referentne gume pomoću kontrolne gume
Ako se veličina gume kandidata znatno razlikuje od referentne gume, može se dogoditi da ih nije moguće izravno usporediti na istom vozilu. U ovom se pristupu koristi pomoćna guma (dalje u tekstu „kontrolna guma”). |
|
2.2.2.8.1. |
Načelo ocjenjivanja gume kandidata u odnosu na referentnu gumu temelji se na korištenju kontrolne gume i dva različita vozila.
Na jedno od vozila mora se moći postaviti referentnu gumu i kontrolnu gumu, a na drugo kontrolnu gumu i gumu kandidata. Svi uvjeti moraju biti u skladu sa stavcima od 2.2.1 do 2.2.2.5. |
|
2.2.2.8.2. |
Prvo je ocjenjivanje usporedba kontrolne gume i referentne gume. Rezultat (indeks prianjanja na mokroj podlozi 1) je relativna učinkovitost kontrolne gume u odnosu na referentnu gumu. |
|
2.2.2.8.3. |
Drugo je ocjenjivanje usporedba gume kandidata i kontrolne gume. Rezultat (indeks prianjanja na mokroj podlozi 2) je relativna učinkovitost gume kandidata u odnosu na kontrolnu gumu.
Drugo ocjenjivanje obavlja se na istoj stazi kao i prvo, i to u razmaku od najviše tjedan dana. Temperatura mokre površine mora biti unutar ±5 °C od temperature pri prvom ocjenjivanju. Komplet kontrolnih guma mora biti isti komplet (4 ili 6 guma) koji je upotrijebljen u prvom ocjenjivanju. |
|
2.2.2.8.4. |
Indeks prianjanja na mokroj podlozi gume kandidata u odnosu na referentnu gumu dobiva se množenjem prethodno izračunanih relativnih učinkovitosti:
(indeks prianjanja na mokroj podlozi 1 · indeks prianjanja na mokroj podlozi 2) Napomena: ako ispitni stručnjak odluči upotrijebiti SRTT kao kontrolnu gumu (tj. u ispitnom postupku neposredno se uspoređuju dva SRTT-a umjesto SRTT-a i kontrolne gume), rezultat usporedbe SRTT-a naziva se „faktor lokalnog pomaka”. Dopušteno je koristiti prethodne usporedbe sa SRTT-ima. Rezultati usporedbe moraju se periodično provjeravati. |
|
2.2.2.8.5. |
Odabir kompleta guma kao kompleta kontrolnih guma
„Komplet kontrolnih guma” znači skupina identičnih guma koje su proizvedene u istoj tvornici unutar razdoblja od tjedan dana. |
|
2.2.2.8.6. |
Referentne i kontrolne gume
Prije prvog ocjenjivanja (kontrolna guma / referentna guma) gume se mogu skladištiti u uobičajenim uvjetima. Sve gume iz kompleta kontrolnih guma moraju biti skladištene u jednakim uvjetima. |
|
2.2.2.8.7. |
Skladištenje kontrolnih guma
Nakon što je komplet kontrolnih guma ocijenjen uspoređivanjem s referentnom gumom, primjenjuju se posebni uvjeti skladištenja za potrebe zamjene kontrolnih guma. |
|
2.2.2.8.8. |
Zamjena referentnih i kontrolnih guma
Ako ispitivanja prouzroče nepravilnu istrošenost ili oštećenja, ili ako istrošenost utječe na rezultate ispitivanja, tu se gumu mora više ne smije koristiti. |
Prilog 5. – Dodatak
Primjeri ispitnih izvješća za indeks prianjanja na mokroj podlozi za gume u novom stanju
1. primjer: Ispitno izvješće za indeks prianjanja na mokroj podlozi za gume u novom stanju na temelju metode s prikolicom ili vozilom za ispitivanje guma
|
Broj ispitnog izvješća: |
|
|
Datum ispitivanja: |
|
|
|
|
|
|
|||
|
Staza: |
|
|
|
Najmanje: |
Najviše: |
|
Dubina teksture (mm): |
|
Temperatura mokre površine (°C): |
|
|
|
|
μ peak,corr (4): |
|
Temperatura okoline (°C): |
|
|
|
|
Dubina vode (mm): |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||
|
Brzina (km/h): |
|
|
|||
|
Br. |
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
|||||||||
|
Marka |
|
|
|
|
|
|||||||||
|
Uzorak / trgovački opis |
SRTT… |
|
|
|
SRTT… |
|||||||||
|
Veličina |
|
|
|
|
|
|||||||||
|
Opis uporabe |
|
|
|
|
|
|||||||||
|
Referentni (ispitni) tlak u gumama (1) (kPa) |
|
|
|
|
|
|||||||||
|
Identifikacijska oznaka gume |
|
|
|
|
|
|||||||||
|
Oznaka M+S (da/ne) |
|
|
|
|
|
|||||||||
|
Oznaka 3PMSF (da/ne) |
|
|
|
|
|
|||||||||
|
Naplatak |
|
|
|
|
|
|||||||||
|
Opterećenje (kg) |
|
|
|
|
|
|||||||||
|
Tlak (kPa) |
|
|
|
|
|
|||||||||
|
μ peak |
1 |
|
|
|
|
|
||||||||
|
2 |
|
|
|
|
|
|||||||||
|
3 |
|
|
|
|
|
|||||||||
|
4 |
|
|
|
|
|
|||||||||
|
5 |
|
|
|
|
|
|||||||||
|
6 |
|
|
|
|
|
|||||||||
|
7 |
|
|
|
|
|
|||||||||
|
8 |
|
|
|
|
|
|||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||
|
Standardna devijacija, σμ |
|
|
|
|
|
|||||||||
|
CVμ ≤ 4 % (2) |
|
|
|
|
|
|||||||||
|
CVal(μ peak) ≤ 5 % (3) |
|
|
|
|
|
|||||||||
|
μ peak,corr(R) |
|
|
|
|
|
|||||||||
|
μ peak,adj(R) |
|
|
|
|
|
|||||||||
|
f |
|
|
|
|
|
|||||||||
|
Indeks prianjanja na mokroj podlozi |
|
|
|
|
|
|||||||||
|
Temperatura mokre površine (°C) |
|
|
|
|
|
|||||||||
|
Temperatura okoline (°C) |
|
|
|
|
|
|||||||||
|
Napomene |
|
|
|
|
|
|||||||||
|
||||||||||||||
2. primjer: Ispitno izvješće za indeks prianjanja na mokroj podlozi za gume u novom stanju na temelju metode s vozilom
|
Broj ispitnog izvješća: |
|
|
Datum ispitivanja: |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||
|
Staza: |
|
|
|
Najmanje: |
Najviše: |
|
Vozilo |
|
|
|
Dubina teksture (mm): |
|
Temperatura mokre površine (°C): |
|
|
Marka: |
||||
|
BFC ave,corr,1 (5): ili BFC ave ili μ peak,corr (4): |
|
Temperatura okoline (°C): |
|
|
Model: |
||||
|
BFC ave,corr,2 (5): |
|
|
|
|
Tip: |
||||
|
CVal(BFC ave,corr): |
|
|
|
|
Godina registracije: |
||||
|
Dubina vode (mm): |
|
|
|
|
Najveće opterećenje osovine: |
prednja |
stražnja |
||
|
|
|
|
|
|
|||||
|
Početna brzina (km/h): |
|
|
Završna brzina (km/h): |
|
|||||
|
Br. |
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
||||||||||||||||
|
Marka |
|
|
|
|
|
||||||||||||||||
|
Uzorak / trgovački opis |
SRTT… |
|
|
|
SRTT… |
||||||||||||||||
|
Veličina |
|
|
|
|
|
||||||||||||||||
|
Opis uporabe |
|
|
|
|
|
||||||||||||||||
|
Referentni (ispitni) tlak u gumama (1) (kPa) |
|
|
|
|
|
||||||||||||||||
|
Identifikacijska oznaka gume |
|
|
|
|
|
||||||||||||||||
|
Oznaka M+S (da/ne) |
|
|
|
|
|
||||||||||||||||
|
Oznaka 3PMSF (da/ne) |
|
|
|
|
|
||||||||||||||||
|
Naplatak |
|
|
|
|
|
||||||||||||||||
|
Tlak prednje osovine (kPa) |
lijevo: |
desno: |
lijevo: |
desno: |
lijevo: |
desno: |
lijevo: |
desno: |
lijevo: |
desno: |
|||||||||||
|
Tlak stražnje osovine (kPa) |
lijevo: |
desno: |
lijevo: |
desno: |
lijevo: |
desno: |
lijevo: |
desno: |
lijevo: |
desno: |
|||||||||||
|
Opterećenje prednje osovine (kg) |
lijevo: |
desno: |
lijevo: |
desno: |
lijevo: |
desno: |
lijevo: |
desno: |
lijevo: |
desno: |
|||||||||||
|
Opterećenje stražnje osovine (kg) |
lijevo: |
desno: |
lijevo: |
desno: |
lijevo: |
desno: |
lijevo: |
desno: |
lijevo: |
desno: |
|||||||||||
|
|
Zaustavni put (m) |
BFCi |
Zaustavni put (m) |
BFCi |
Zaustavni put (m) |
BFCi |
Zaustavni put (m) |
BFCi |
Zaustavni put (m) |
BFCi |
|||||||||||
|
Mjerenje |
1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||
|
|
2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||
|
|
3 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||
|
|
4 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||
|
|
5 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||
|
|
6 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||
|
|
7 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||
|
|
8 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||
|
|
9 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||
|
|
10 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||
|
Standardna devijacija, σ BFC |
|
|
|
|
|
||||||||||||||||
|
CVBFC ≤ 4 % (2) |
|
|
|
|
|
||||||||||||||||
|
CVal(BFC ave) ≤ 5 % (3) |
|
|
|
|
|
||||||||||||||||
|
BFC ave,corr(R) |
|
|
|
|
|
||||||||||||||||
|
BFC adj(R) |
|
|
|
|
|
||||||||||||||||
|
f |
|
|
|
|
|
||||||||||||||||
|
Indeks prianjanja na mokroj podlozi |
|
|
|
|
|
||||||||||||||||
|
Temperatura mokre površine (°C) |
|
|
|
|
|
||||||||||||||||
|
Temperatura okoline (°C) |
|
|
|
|
|
||||||||||||||||
|
Napomene |
|
|
|
|
|
||||||||||||||||
|
|||||||||||||||||||||
PRILOG 6.
Ispitni postupak za mjerenje otpora kotrljanja
1. Ispitne metode
Alternativne metode mjerenja navedene su u nastavku ovog Pravilnika. Izbor pojedinačne metode ovisi o ispitivaču. Za svaku se metodu ispitna mjerenja pretvaraju u silu koja djeluje na sučelje gume i bubnja. Mjereni parametri su:
|
(a) |
kod metode sa silom: reakcijska sila izmjerena ili pretvorena na osovini gume (1); |
|
(b) |
kod metode s momentom: ulazni moment izmjeren na ispitnom bubnju (2); |
|
(c) |
kod metode s usporenjem: mjerenje usporenja ispitnog bubnja i sklopa gume2; |
|
(d) |
kod metode sa snagom: mjerenje dovoda snage na ispitni bubanj2. |
2. Ispitna oprema
|
2.1. |
Specifikacije bubnja |
|
2.1.1. |
Promjer
Ispitni dinamometar mora imati cilindrični valjak (bubanj) promjera od najmanje 1,7 m. Vrijednosti Fr i Cr izražavaju se u odnosu na promjer bubnja od 2,0 m. Ako se koristi bubanj koji nema promjer od 2,0 m, radi se korelacijska prilagodba u skladu s metodom iz stavka 6.3. ovog Priloga. |
|
2.1.2. |
Površina
Površina bubnja mora biti od glatkog čelika. Za poboljšanje točnosti očitanja na granici proklizavanja može se upotrijebiti i teksturirana površina koja mora biti čista. Vrijednosti Fr i Cr izražavaju se u odnosu na „glatku” površinu bubnja. Ako se upotrebljava bubanj s teksturiranom površinom, vidjeti stavak 7. Dodatka 1. |
|
2.1.3. |
Širina
Širina ispitne površine bubnja mora biti veća od širine dodirne površine ispitne gume. |
|
2.2. |
Mjerni naplatak
Guma se postavlja na mjerni naplatak od čelika ili lake slitine u skladu sa sljedećim:
Ako širina nije definirana u prethodno navedenim ISO normama, može se upotrijebiti širina naplatka koju je definirala neka od normizacijskih organizacija navedenih u Dodatku 4. |
|
2.3. |
Točnosti opterećenja, namještenosti, kontrole i mjernog sustava
Mjerenje tih parametara mora biti dovoljno točno i precizno da se dobiju zahtijevani ispitni podaci. Posebne i odgovarajuće vrijednosti prikazane su u Dodatku 1. |
|
2.4. |
Toplinska okolina |
|
2.4.1. |
Referentni uvjeti
Referentna temperatura okoline izmjerena na udaljenosti od najmanje 0,15 m i najviše 1 m od boka gume mora biti 25 °C. |
|
2.4.2. |
Alternativni uvjeti
Ako se ispitna temperatura okoline razlikuje od referentne temperature okoline, mjerenje otpora kotrljanja mora se korigirati na referentnu temperaturu okoline u skladu sa stavkom 6.2. ovog Priloga. |
3. Ispitni uvjeti
|
3.1. |
Opće odredbe
Ispitivanje se sastoji od mjerenja otpora kotrljanja kad je guma napuhana na propisani tlak u hladnoj gumi, a tlak u gumama može se povećavati, tj. „ograničena napunjenost”. |
|
3.2. |
Ispitne brzine
Vrijednost koeficijenta otpora kotrljanja dobije se na odgovarajućoj brzini bubnja navedenoj u tablici 1. Tablica 1 Ispitne brzine (km/h)
|
|||||||||||||||||||||
|
3.3. |
Ispitno opterećenje
Standardno ispitno opterećenje izračunava se iz vrijednosti prikazanih u tablici 2 i mora se održavati u granicama dopuštenog odstupanja iz Dodatka 1. |
|
3.4. |
Ispitni tlak u gumama
Tlak u gumama mora biti u skladu s tlakom iz tablice 2 i biti ograničen s točnošću iz stavka 4. Dodatka 1. ovom Prilogu. Tablica 2 Ispitna opterećenja i tlakovi u gumama
|
|||||||||||||||||||||||
|
3.5. |
Trajanje i brzina
Ako je izabrana metoda s usporenjem, primjenjuju se sljedeći zahtjevi:
|
4. Ispitni postupak
|
4.1. |
Opće odredbe
Koraci ispitnog postupka opisani u nastavku izvode se sljedećim redoslijedom: |
|
4.2. |
Toplinsko kondicioniranje
Napuhana guma ostavlja se u toplinskoj okolini ispitnog mjesta najmanje:
|
|
4.3. |
Namještanje tlaka
Nakon toplinskog kondicioniranja tlak u gumi namješta se na ispitni tlak i provjerava nakon 10 minuta. |
|
4.4. |
Zagrijavanje
Trajanje zagrijavanja navedeno je u tablici 3. Tablica 3 Trajanje zagrijavanja
|
||||||||||||||||
|
4.5. |
Mjerenje i bilježenje
Mjere se i bilježe sljedeće vrijednosti (vidjeti sliku 1):
|
Slika 1
Sve mehaničke veličine (sile, momenti) usmjeravaju se u skladu s koordinatnim sustavima iz norme ISO 8855:2011.
Gume s unaprijed utvrđenim smjerom vrtnje koriste se u smjeru za koji su namijenjene.
|
4.6. |
Mjerenje parazitskih gubitaka
Parazitski gubici utvrđuju se jednim od postupaka iz stavaka 4.6.1. ili 4.6.2. |
|
4.6.1. |
Očitanje na granici proklizavanja
Očitanje na granici proklizavanja dobiva se sljedećim postupkom:
|
|
4.6.2. |
Metoda s usporenjem
Metoda s usporenjem izvodi se sljedećim postupkom:
Raspon brzina za mjerenje je ispitna brzina ±10 km/h. |
|
4.7. |
Dopušteno odstupanje za uređaje koji premašuju kriterij σ
m
Koraci opisani u stavcima od 4.3. do 4.5. rade se samo jednom ako standardna devijacija mjerenja određena u skladu sa stavkom 6.5. nije veća od:
Ako standardna devijacija mjerenja prelazi taj kriterij, postupak mjerenja ponavlja se n puta, kako je opisano u stavku 6.5. Konačna vrijednost otpora kotrljanja prosjek je n mjerenja. |
5. Tumačenje podataka
|
5.1. |
Utvrđivanje parazitskih gubitaka |
|
5.1.1. |
Opće odredbe
Laboratorij izvodi mjerenja iz stavka 4.6.1. za metode sa silom, momentom i snagom ili mjerenja iz stavka 4.6.2. za metodu s usporenjem kako bi precizno utvrdio ispitne uvjete (opterećenje, brzina, temperatura), trenje osovine, aerodinamičke gubitke gume i kotača, trenje ležajeva bubnja (i prema potrebi motora i/ili spojke) te aerodinamičke gubitke bubnja. Parazitski gubici povezani sa sučeljem gume i bubnja Fpl izraženi u njutnima izračunavaju se iz sile Ft momenta, snage ili usporenja, kako je prikazano u stavcima od 5.1.2. do 5.1.5. |
|
5.1.2. |
Metoda sa silom na osovini gume
Izračun: Fpl = Ft (1 + rL / R) pri čemu je:
|
|
5.1.3. |
Metoda s momentom na osi bubnja
Izračun: Fpl = Tt / R pri čemu je:
|
|
5.1.4. |
Metoda snage na osi bubnja
Izračun: pri čemu je:
|
|
5.1.5. |
Metoda s usporenjem
Izračun parazitskih gubitaka Fpl u njutnima:
pri čemu je:
ili
pri čemu je:
|
|
5.2. |
Izračun otpora kotrljanja |
|
5.2.1. |
Opće odredbe
Otpor kotrljanja Fr izražen u njutnima izračunava se na temelju vrijednosti dobivenih ispitivanjem gume s obzirom na uvjete koji su navedeni u ovom Pravilniku i umanjivanjem za odgovarajuće parazitske gubitke Fpl dobivene u skladu sa stavkom 5.1. |
|
5.2.2. |
Metoda sa silom na osovini gume
Otpor kotrljanja F r u njutnima izračunava se jednadžbom: Fr = Ft[1 + (rL / R)] – Fpl pri čemu je:
|
|
5.2.3. |
Metoda s momentom na osi bubnja
Otpor kotrljanja Fr u njutnima izračunava se jednadžbom:
pri čemu je:
|
|
5.2.4. |
Metoda snage na osi bubnja
Otpor kotrljanja Fr u njutnima izračunava se jednadžbom:
pri čemu je:
|
|
5.2.5. |
Metoda s usporenjem
Otpor kotrljanja Fr u njutnima izračunava se jednadžbom: pri čemu je:
ili
pri čemu je:
|
6. Analiza podataka
|
6.1. |
Koeficijent otpora kotrljanja
Koeficijent otpora kotrljanja Cr izračunava se dijeljenjem otpora kotrljanja s opterećenjem na gumi:
pri čemu je:
|
|
6.2. |
Korekcija za temperaturu
Ako nije moguće izbjeći mjerenja na temperaturama koje se razlikuju od 25 °C (prihvatljive su samo temperature koje nisu niže od 20 °C ni više od 30 °C), temperatura se mora korigirati sljedećom jednadžbom, pri čemu je Fr25 otpor kotrljanja na temperaturi od 25 °C u njutnima:
pri čemu je:
|
|
6.3. |
Korekcija za promjer bubnja
Rezultati ispitivanja s različitim polumjerima bubnja međusobno se uspoređuju primjenom sljedeće teorijske formule:
pri čemu je:
pri čemu je:
|
|
6.4. |
Rezultat mjerenja
Kad je n mjerenja veći od 1, ako je tako propisano stavkom 4.6., rezultat mjerenja mora biti prosjek vrijednosti Cr dobivenih za n mjerenja nakon korekcija iz stavaka 6.2. i 6.3. Na temelju te metode konačni rezultati za C r izražavaju se u N/kN i zaokružuju na prvu decimalu u skladu s normom ISO 80000-1:2009, B.3, pravilom B. |
|
6.5. |
Laboratorij je odgovoran da na temelju najmanje tri mjerenja uređaj održi sljedeće vrijednosti σ
m kako su izmjerene na jednoj gumi:
Ako se taj zahtjev za σ m ne ispuni, najmanji broj mjerenja n (zaokružen na najbližu veću cjelobrojnu vrijednost) potreban da uređaj postigne sukladnost s ovim Pravilnikom određuje se sljedećom formulom: n = (σ m/x)2 pri čemu je:
Ako je gumu potrebno mjeriti više puta, sklop guma/naplatak uklanja se s uređaja između uzastopnih mjerenja. Ako postupak skidanja/postavljanja traje kraće od 10 minuta, vrijeme zagrijavanja naznačeno u stavku 4.3. smije se skratiti na:
|
|
6.6. |
Laboratorijska kontrolna guma mora se provjeravati u razdobljima koja nisu dulja od jednog mjeseca. Provjera uključuje najmanje tri odvojena mjerenja provedena u tom jednomjesečnom razdoblju. Za pomak od jedne do druge mjesečne evaluacije uzima se prosjek od tri mjerenja obavljena u danom jednomjesečnom razdoblju.
Prilog 6. – Dodatak 1. Dopuštena odstupanja ispitne opreme 1. Svrha Granične vrijednosti navedene u ovom Prilogu potrebne su za postizanje odgovarajućih ponovljivih rezultata ispitivanja koji se ujedno mogu uspoređivati među ispitnim laboratorijima. 2. Ispitni naplaci
3. Namještenost bubnja/gume Općenito: Kutna odstupanja kritična su za ispitne rezultate.
4. Točnost kontrole Ispitni uvjeti moraju se održavati unutar određenih vrijednosti bez obzira na smetnje koje izaziva nejednolikost gume i naplatka tako da je ukupna promjenjivost mjerenja otpora kotrljanja što manja. Za ispunjenje tog zahtjeva prosječna točnost mjerenja obavljenih tijekom razdoblja bilježenja podataka o otporu kotrljanja mora biti unutar sljedećih odstupanja:
5. Točnost mjernog sustava Točnost mjernog sustava za očitavanje i bilježenje ispitnih podataka mora biti unutar sljedećih dopuštenih odstupanja:
6. Kompenzacija za interakciju između opterećenja i sile osovine i za nenamještenost opterećenja, samo za metodu sa silom Kompenzacija za interakciju između opterećenja sile (smetnje) i nenamještenost opterećenja može se postići mjerenjem sile okretanjem kotača naprijed i natrag ili dinamičkim umjeravanjem uređaja. Ako se bilježi sila osovine za smjer vrtnje naprijed i natrag (za svaki ispitni uvjet), kompenzacija se izračunava tako da se od vrijednosti za „naprijed” odbije vrijednost za „natrag” i rezultat podijeli s dva. Ako je predviđeno dinamičko umjeravanje uređaja, kompenzacijski uvjeti jednostavno se uvrštavaju u smanjivanje podataka. Kad okretanje gume unatrag slijedi odmah nakon završetka okretanja gume naprijed, vrijeme zagrijavanja za vrtnju gume unatrag mora biti najmanje 10 minuta za gume razreda C1 i 30 minuta za sve druge tipove guma. 7. Hrapavost ispitne površine Hrapavost nove glatke čelične površine bubnja, mjerena poprečno, na središnjoj osi ne smije biti veća od 6,3 μm. Ta bi se vrijednost trebala ponovno potvrditi ako dođe do vidljivih oštećenja.
Prilog 6. – Dodatak 2. (izostavljeno) Prilog 6. – Dodatak 3. Ispitno izvješće i ispitni podaci (otpor kotrljanja) Dio 1.: Izvješće
Dio 2.: Ispitni podaci
Prilog 6. – Dodatak 4. Normizacijske organizacije za gume 1. Udruženje za gume i naplatke (TRA) 2. Europska tehnička organizacija za gume i naplatke (ETRTO) 3. Japansko udruženje proizvođača automobilskih guma (JATMA) 4. Udruženje za gume i naplatke Australije (TRAA) 5. Ured za norme Južne Afrike (SABS) 6. Kinesko udruženje za normizaciju (CAS) 7. Indijski tehnički savjetodavni odbor za gume (ITTAC) 8. Međunarodna organizacija za normizaciju (ISO) Prilog 6. – Dodatak 5. Metoda s usporenjem: mjerenja i obrada podataka za dobivanje vrijednosti usporenja u diferencijalnom obliku dω/dt 1. Bilježi se zavisnost „udaljenost-vrijeme” rotirajućeg tijela usporenog s obodne brzine unutar raspona kao što su od 82 do 78 km/h ili od 62 do 58 km/h, ovisno o razredu gume (tablica 1 u stavku 3.2. Priloga 6.) u diskretnom obliku (slika 1):z = f(tz) pri čemu je:
Slika 1
U te se četiri jednadžbe unose koordinate četvrtog elementa.
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
(1) Ta izmjerena vrijednost uključuje gubitke na ležaju i aerodinamičke gubitke kotača i gume koje treba uzeti u obzir i u daljnjem tumačenju podataka.
(2) Izmjerena vrijednost metodama s momentom, usporenjem ili snagom uključuje i gubitke na ležaju i aerodinamičke gubitke kotača, gume i bubnja koje treba uzeti u obzir i u daljnjem tumačenju podataka.
(3) Izmjerena vrijednost, osim kad je riječ o metodi sa silom, obuhvaća i gubitke u ležajevima i aerodinamičke gubitke kotača i gume, kao i gubitke bubnja koje isto tako treba uzeti u obzir.
Poznato je da trenje u ležajevima osovine i bubnja ovisi o primijenjenom opterećenju. Zato postoji razlika pri mjerenju opterećenog sustava i očitanja na granici proklizavanja. Iz praktičnih razloga ta se razlika zanemaruje.
(1) Ovisno o tome što je veće.
(2) ±0,01 s za vremenske korake iz stavka 3.5. točke (b) Priloga 6. za prikupljanje podataka u metodi s usporenjem u obliku Δω/Δt;
(4) https://unece.org/transport/vehicle-regulations/deceleration-calculator.
PRILOG 7.
Postupci za ispitivanje učinka na snijegu za gume za teške snježne uvjete
1.1.
Ispitivanje prianjanja provodi se u skladu s ASTM normom|
(a) |
F1805-06 ako se SRTT14 koristi kao referentna guma; ili |
|
(b) |
F1805-20 ako se SRTT16 koristi kao referentna guma. |
2.
Metoda ispitivanja prianjanja pri vrtnji za gume razreda C1 i C2 (ispitivanje sile prianjanja u skladu sa stavkom 6.5. točkom (b) ovog Pravilnika).Učinak na snijegu na temelju indeksa učinkovitosti prianjanja (TPI) na srednje sabijenom snijegu (indeks sabijenosti snijega izmjeren penetrometrom CTI (1) mora biti između 70 i 80) ocjenjuje se u okviru ispitnog postupka iz norme ASTM F1805-06 ili F1805-20, kako je primjenjivo u skladu sa stavkom 1.3.
2.1.
Površina ispitne staze mora se sastojati od srednje sabijenog snijega u skladu s podacima iz tablice A2.1 norme ASTM F1805-06 ili F1805-20, kako je primjenjivo.
2.2.
Opterećenje gume za ispitivanje mora biti kao u drugoj mogućnosti iz stavka 11.9.2. norme ASTM F1805-06 ili F1805-20, kako je primjenjivo. Kad se kao referentna guma koristi SRTT16, ispituje se s opterećenjem od 531 kg na tlaku u (hladnim) gumama od 240 kPa.
2.3.
Indeks prianjanja na snijegu (SG) gume kandidata Tn izračunava se na sljedeći način:
pri čemu je:
|
(a) |
|
|
(b) |
|
i
TPI indeks učinkovitosti prianjanja utvrđen u normi ASTM F1805-06 ili F1805-20, kako je primjenjivo.
3.
Metoda kočenja na snijegu za gume razreda C1 i C2
3.1.
Opći uvjeti
3.1.1.
Ispitna stazaIspitivanja kočenjem izvode se na dovoljno dugoj i širokoj ravnoj ispitnoj površini s najviše 2-postotnim nagibom koja je pokrivena sabijenim snijegom.
Snježna površina mora se sastojati od najmanje 3 cm debele podloge od tvrdog sabijenog snijega i oko 2 cm debelog površinskog sloja srednje sabijenog i pripremljenog snijega.
Temperatura zraka izmjerena na otprilike metar iznad tla mora biti između –15 °C i –2 °C; temperatura snijega izmjerena na dubini od otprilike centimetra mora biti između –15 °C i –4 °C.
Preporučeno je da se izbjegava izravnu sunčevu svjetlost, velike razlike u sunčevoj svjetlosti ili vlažnosti i vjetar.
Indeks sabijenosti snijega izmjeren penetrometrom CTI mora biti između 75 i 85.
3.1.2.
VoziloIspitivanje se izvodi s vozilom iz standardne proizvodnje koje je u dobrom voznom stanju i ima ABS.
Vozilo mora biti takvo da opterećenje svakog kotača odgovara gumama koje se ispituju. Na istom se vozilu mogu ispitivati gume različitih veličina.
3.1.3.
GumePrije ispitivanja gume treba „razraditi” da bi se s njihove gazne površine uklonilo ostatke, zrna smjese ili spojeve od proizvodnog postupka. Površina gume koja je u dodiru sa snijegom mora se očistiti prije ispitivanja.
Gume se prije postavljanja na vozilo radi ispitivanja kondicioniraju najmanje dva sata na vanjskoj temperaturi okoline. Nakon toga se tlak u gumama namješta na vrijednosti određene za ispitivanje.
Ako se na vozilo ne mogu postaviti i referentne gume i gume kandidati, može se upotrijebiti pomoćna guma treće vrste („kontrolna” guma). Najprije se na drugom vozilu ispita kontrolna guma u odnosu na referentnu, a zatim se na ispitnom vozilu ispita guma kandidat s obzirom na kontrolnu.
3.1.4.
Opterećenje i tlak
3.1.4.1.
Za gume razreda C1 opterećenje vozila mora biti takvo da opterećenje na gumama bude od 60 % do 90 % opterećenja koje odgovara indeksu nosivosti gume.Tlak u hladnoj gumi mora biti 240 kPa.
3.1.4.2.
Za gume razreda C2 opterećenje vozila mora biti takvo da opterećenje na gumama bude od 60 % do 100 % opterećenja koje odgovara indeksu nosivosti gume.Statičko opterećenje guma na istoj osovini ne smije se razlikovati za više od 10 %.
Tlak u gumama izračunava se za vožnju sa konstantnim otklonom:
Za vertikalno opterećenje od najmanje 75 % nosivosti gume uzima se konstantni otklon, pa se ispitni tlak u gumama Pt izračunava na sljedeći način:
Qr najveće opterećenje povezano s indeksom nosivosti gume označenom na boku gume
Pr ispitni tlak u gumama koji odgovara vrijednosti tlaka označenoj na boku gume u skladu sa stavkom 4.1. ovog Pravilnika
Qt statičko opterećenje ispitne gume
Za vertikalno opterećenje manje od 75 % nosivosti gume uzima se konstantni tlak u gumama, pa se ispitni tlak u gumama Pt izračunava na sljedeći način:
Pr je ispitni tlak u gumama koji odgovara vrijednosti tlaka označenoj na boku gume u skladu sa stavkom 4.1. ovog Pravilnika.
Tlak u gumama provjerava se neposredno prije ispitivanja na temperaturi okoline.
3.1.5.
Mjerni sustavVozilo mora biti opremljeno umjerenim senzorima primjerenima za mjerenja u zimskim uvjetima. Za spremanje mjernih podataka upotrebljava se sustav za prikupljanje podataka.
Točnost mjernih senzora i sustava mora biti takva da je relativna nesigurnost izmjerenog ili izračunanog prosječnog punog usporenja manja od 1 %.
3.1.6.
Za izvođenje ovog ispitivanja uzimaju se standardne referentne ispitne gume u skladu sa sljedećom tablicom:|
Gume razreda C1 |
Gume razreda C2 |
|
SRTT14 ili SRTT16 |
SRTT16C |
3.2.
Redoslijed ispitivanja
3.2.1.
Za svaku gumu kandidata i standardnu referentnu gumu ispitna vožnja s kočenjem s ABS-om ponavlja se najmanje šest puta.Područja punog kočenja s ABS-om ne smiju se preklapati.
Kad se ispituje novi komplet guma, vožnje se obavljaju nakon što se putanja vozila pomakne bočno kako ne bi kočilo na tragovima kotača prijašnje gume.
Ako više nije moguće osigurati da se područja punog kočenja s ABS-om ne preklapaju, ispitnu je stazu nužno ponovno pripremiti.
Propisani redoslijed:
|
|
šest ponavljanja s SRTT-om pa pomicanje u stranu kako bi se sljedeća guma ispitala na svježoj površini, |
|
|
šest ponavljanja s gumom kandidatom 1 pa pomicanje u stranu, |
|
|
šest ponavljanja s gumom kandidatom 2 pa pomicanje u stranu, |
|
|
šest ponavljanja s SRTT-om pa pomicanje u stranu. |
3.2.2.
Redoslijed ispitivanja:Ako se vrednuje samo jedna guma kandidat, redoslijed ispitivanja mora biti:
R1 – T – R2
pri čemu je:
|
R1 |
početno ispitivanje SRTT-a R2 ponovno ispitivanje SRTT-a T ispitivanje gume kandidata koja se ocjenjuje Prije ponovnog ispitivanja SRTT-a smiju se ispitati najviše dvije gume kandidata, na primjer: R1 – T1 – T2 – R2. |
3.2.3.
Komparativna ispitivanja SRTT-a i guma kandidata ne smiju se ponoviti u istom danu.
3.3.
Ispitni postupak
3.3.1.
Vozilo se kreće brzinom od najmanje 28 km/h.
3.3.2.
Kad se dosegne područje mjerenja, ručica mjenjača prebacuje se u prazni hod, papučica kočnice oštro se pritišće stalnom silom dovoljnom da se ABS aktivira na svim kotačima vozila i prouzroči stabilno usporenje vozila i drži se pritisnuta dok se brzina ne smanji na manje od 8 km/h.
3.3.3.
Prosječno puno usporenje između 25 km/h i 10 km/h izračunava se na temelju izmjerenih vremena, udaljenosti, brzine ili ubrzanja.
3.4.
Evaluacija podataka i prikazivanje rezultata
3.4.1.
Parametri za izvješće
3.4.1.1.
Za svaku gumu i svako ispitivanje kočenjem izračunavaju se i unose aritmetički prosjekKoeficijent varijacije CVa ispitivanja gume kočenjem izračunava se kao:
pri čemu je:
3.4.1.2.
Ponderirani prosjeci wa SRTT dva uzastopna ispitivanja SRTT-a izračunavaju se uzimajući u obzir broj guma kandidata između ta dva ispitivanja.U slučaju redoslijeda ispitivanja R1 – T – R2 ponderirani prosjek SRTT-a koji služi za uspoređivanje učinka gume kandidata je:
pri čemu je:
|
|
aritmetička sredina prosječnog punog usporenja za n-to ispitivanje SRTT-a. |
U slučaju redoslijeda ispitivanja R1 – T1 – T2 – R2 ponderirani prosjek wa SRTT SRTT-a koji služi za uspoređivanje učinka gume kandidata je:
3.4.1.3.
Indeks prianjanja na snijegu (SG) gume kandidata Tn izračunava se iz aritmetičke sredine
pri čemu je f naveden u sljedećoj tablici:
|
Razred gume |
Referentna guma |
Faktor |
|
C1 |
SRTT14 |
1,000 |
|
SRTT16 |
|
|
|
C2 |
SRTT16C |
|
3.4.2.
Statistička validacijaTreba provjeriti normalnost, pomak i moguće netipične vrijednosti nizova ponovljenih ili izračunanih prosječnih punih usporenja za svaku gumu.
Treba provjeriti usklađenost aritmetičkih sredina
Uz to, kako bi se u obzir uzela buduća poboljšanja ispitivanja, koeficijent validacije CVala (SRTT) izračunava se na temelju prosječnih vrijednosti dva uzastopna skupa od najmanje šest vožnji sa standardnom referentnom ispitnom gumom prema:
Koeficijent validacije CVala (SRTT) ne smije biti veći od 5 %.
Koeficijent varijacije CVa utvrđen u stavku 3.4.1.1. ovog Priloga za svako ispitivanje kočenjem mora biti manji od 6 %.
Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, ispitivanja se ponavljaju nakon ponovne pripreme ispitne staze.
3.4.3.
Ako gume kandidate nije moguće postaviti na isto vozilo kao SRTT, npr. zbog veličine gume ili nemogućnosti postizanja potrebnih opterećenja, uspoređuju se pomoću treće vrste guma, dalje u tekstu „kontrolne gume”, i dva različita vozila. Na jedno vozilo mora biti moguće postaviti SRTT i kontrolnu gumu, a na drugo vozilo kontrolnu gumu i gumu kandidata.
3.4.3.1.
Indeks prianjanja na snijegu kontrolne gume C u odnosu na SRTT (SG1) dobiva se sljedećom formulom:
pri čemu je f naveden u stavku 3.4.1.3., a indeks prianjanja na snijegu gume kandidata Tn u odnosu na kontrolnu gumu (SG2) dobiva se sljedećom formulom:
pri čemu je wa C primjenjivi ponderirani prosjek kontrolne gume koji se utvrđuje postupkom iz stavaka od 3.1. do 3.4.2.
Indeks prianjanja na snijegu gume kandidata u odnosu na SRTT SG(Tn) umnožak je dva indeksa prianjanja na snijegu dobivena iz formule:
3.4.3.2.
Uvjeti okoline moraju biti usporedivi. Sva se ispitivanja moraju provesti u istom danu.
3.4.3.3.
Za usporedbu s SRTT-om i gumom kandidatom koristi se isti komplet kontrolnih guma koje se moraju postaviti na iste položaje kotača.
3.4.3.4.
Kontrolne gume korištene u ispitivanju moraju se zatim uskladištiti pod istim uvjetima koji vrijede za SRTT.
3.4.3.5.
SRTT i kontrolne gume moraju se odbaciti u slučaju nepravilnog trošenja ili oštećenja, kao i u slučaju slabljenja radnog učinka.
4.
Metoda s ubrzanjem za gume razreda C3
4.1.
(izostavljeno)
4.2.
Metode za mjerenje indeksa prianjanja na snijeguUčinak na snijegu temelji se na ispitnoj metodi u kojoj se uspoređuje prosječno ubrzanje gume kandidata u ispitivanju ubrzanjem s prosječnim ubrzanjem standardne referentne gume.
Relativni učinak označava se indeksom prianjanja na snijegu (SG).
Ako se ispituje u skladu s ispitivanjem ubrzanjem iz stavka 4.7., prosječno ubrzanje gume kandidata za snijeg mora biti najmanje 1,25 u odnosu na jednu od dvije ekvivalentne standardne referentne ispitne gume SRTT19.5 i SRTT22.5.
4.3.
Mjerna oprema
4.3.1.
Za mjerenje brzine i udaljenosti prijeđene na površini prekrivenoj snijegom/ledom između dvije brzine mora se upotrebljavati odgovarajući senzor.Za mjerenje brzine vozila upotrebljava se peti kotač ili beskontaktni sustav za mjerenje brzine (uključujući radar, GPS…).
4.3.2.
Dopuštena odstupanja su:|
(a) |
za mjerenje brzine: ±1 % ili ±0,5 km/h, ovisno o tome što je veće; |
|
(b) |
za mjerenje udaljenosti: ±1 × 10–1 m. |
4.3.3.
Preporučeno je da se u vozilu prikazuje izmjerenu brzinu ili razliku između izmjerene brzine i referentne brzine tako da vozač može prilagoditi brzinu vozila.
4.3.4.
Za ispitivanje ubrzanjem iz stavka 4.7. preporučeno je da se u vozilu prikazuje omjer proklizavanja pogonskih guma koji se upotrebljava u posebnom slučaju iz stavka 4.7.2.1.1.Omjer proklizavanja izračunava se kako slijedi:
|
omjer proklizavanja (%) = [ |
brzina kotača – brzina vozila |
] × 100 |
|
brzina vozila |
|
(a) |
brzina vozila mjeri se kako je utvrđeno u stavku 4.3.1. (m/s); |
|
(b) |
brzina vrtnje kotača izračunava se na gumi pogonske osovine mjerenjem njezine kutne brzine i promjera pod opterećenjem. |
pri čemu je π = 3,1416 (m/360°), promjer pod opterećenjem (m) i kutna brzina (okretaji u sekundi = 360°/sekunda).
4.3.5.
Za spremanje podataka o mjerenju može se upotrebljavati sustav za prikupljanje podataka.
4.4.
Opći uvjeti
4.4.1.
Ispitna stazaIspitivanje se izvodi na dovoljno dugoj i širokoj ravnoj ispitnoj površini s najviše 2-postotnim nagibom koja je pokrivena sabijenim snijegom.
4.4.1.1.
Snježna površina mora se sastojati od najmanje 3 cm debele podloge od tvrdog sabijenog snijega i oko 2 cm debelog površinskog sloja srednje sabijenog i pripremljenog snijega.
4.4.1.2.
Indeks sabijenosti snijega izmjeren penetrometrom CTI mora biti između 80 i 90. Za dodatne pojedinosti o mjernoj metodi vidjeti dodatak normi ASTM F1805.
4.4.1.3.
Temperatura zraka izmjerena na otprilike metar iznad tla mora biti između –15 °C i –2 °C; temperatura snijega izmjerena na dubini od otprilike centimetra mora biti između –15 °C i –4 °C.Temperatura zraka tijekom ispitivanja ne smije odstupati više od 10 °C.
4.5.
Priprema i razrada guma
4.5.1.
Ispitne gume postavljaju se na naplatke konvencionalnim metodama postavljanja u skladu s normom ISO 4209-1:2001. Pravilno nalijeganje ruba postiže se primjerenim mazivom. Pretjeranu upotrebu maziva treba izbjegavati kako bi se spriječilo klizanje gume na naplatku kotača.
4.5.2.
Prije ispitivanja gume treba „razraditi” da bi se s njihove gazne površine uklonilo ostatke, zrna smjese ili spojeve od proizvodnog postupka.
4.5.3.
Gume se prije postavljanja na vozilo radi ispitivanja kondicioniraju najmanje dva sata na vanjskoj temperaturi okoline.Treba ih smjestiti tako da prije ispitivanja sve budu na istoj temperaturi okoline i zaštićene od sunca kako ih solarno zračenje ne bi pretjerano zagrijalo.
Površina gume koja je u dodiru sa snijegom mora se očistiti prije ispitivanja.
Nakon toga se tlak u gumama namješta na vrijednosti određene za ispitivanje.
4.6.
Redoslijed ispitivanjaAko se vrednuje samo jedna guma kandidat, redoslijed ispitivanja mora biti:
R1, T, R2
pri čemu je:
R1 početno ispitivanje SRTT-a, R2 ponovno ispitivanje SRTT-a i T ispitivanje gume kandidata koja se ocjenjuje.
Prije ponovnog ispitivanja SRTT-a smiju se ispitati najviše tri gume kandidata, na primjer: R1, T1, T2, T3, R2.
Preporučeno je da se područja punog ubrzanja ne preklapaju ako ispitna staza nije ponovno pripremljena.
Kad se ispituje novi komplet guma, vožnje se obavljaju nakon što se putanja vozila pomakne bočno kako ne bi ubrzavalo na tragovima kotača prijašnje gume. Kad više ne bude moguće ubrzavati bez preklapanja na područjima punog ubrzanja, ispitnu stazu treba ponovno pripremiti.
4.7.
Postupak ispitivanja ubrzanjem na snijegu za indeks prianjanja na snijegu razreda C3
4.7.1.
NačeloMetoda ispitivanja obuhvaća postupak za mjerenje učinka prianjanja guma gospodarskih vozila na snijegu tijekom ubrzavanja na gospodarskom vozilu sa sustavom za kontrolu proklizavanja (TCS, ASR itd.).
Počevši od zadane početne brzine, papučica gasa pritišće se do kraja kako bi se aktivirao sustav za kontrolu proklizavanja, pri čemu se prosječno ubrzanje izračunava između dvije utvrđene brzine.
4.7.2.
Vozilo
4.7.2.1.
Ispitivanje se izvodi sa standardnim dvoosovinskim gospodarskim vozilom koje je u dobrom voznom stanju i ima:|
(a) |
stražnju osovinu male mase i motor dovoljne snage za održavanje prosječnog postotka proklizavanja tijekom ispitivanja u skladu sa stavcima 4.7.5.1. i 4.7.5.2.1.; |
|
(b) |
ručni mjenjač (automatski mjenjač s aktiviranim ručnim mijenjanjem brzina) s prijenosnim omjerom koji obuhvaća raspon brzine od najmanje 19 km/h između 4 km/h i 30 km/h; |
|
(c) |
blokiranje diferencijala na pogonskoj osovini koje se preporučuje za poboljšanje ponovljivosti ispitivanja; |
|
(d) |
standardni komercijalni sustav koji kontrolira/ograničuje proklizavanje pogonske osovine tijekom ubrzanja (kontrola proklizavanja, ASR, TCS itd.). |
4.7.2.1.1.
U posebnom slučaju kad standardno gospodarsko vozilo sa sustavom za kontrolu proklizavanja nije dostupno smije se odabrati vozilo bez sustava za kontrolu proklizavanja / ASR-a / TCS-a pod uvjetom da vozilo ima sustav za prikazivanje postotka proklizavanja kako je navedeno u stavku 4.3.4. ovog Priloga i obvezno blokiranje diferencijala na pogonskoj osovini koje se koristi u skladu s postupkom iz stavka 4.7.5.2.1. Ako je blokiranje diferencijala dostupno, mora se upotrebljavati; a ako nije dostupno, prosječni omjer proklizavanja trebao bi se mjeriti na lijevom i desnom pogonskom kotaču.
4.7.2.2.
Na vozilu su dopuštene preinake koje omogućuju:|
(a) |
povećanje broja različitih veličina guma koje je moguće ugraditi na vozilo; |
|
(b) |
automatsko aktiviranje ubrzanja i mjerenja. |
Sve su druge preinake sustava ubrzavanja zabranjene.
4.7.3.
Postavljanje guma na voziloNa stražnju se pogonsku osovinu, po izboru, mogu postaviti dvije ili četiri ispitne gume, ako se poštuje opterećenje po gumi.
Na prednju nepogonsku upravljačku osovinu postavljaju se dvije gume čija je veličina prikladna opterećenju osovine. Te dvije prednje gume mogu se zadržati tijekom ispitivanja.
4.7.4.
Opterećenje i tlak u gumama
4.7.4.1.
Statičko opterećenje na svakoj stražnjoj pogonskoj ispitnoj gumi mora biti između 20 % i 55 % nosivosti ispitne gume označene na boku.Ukupno statičko opterećenje na prednjoj upravljačkoj osovini treba biti između 60 % i 160 % ukupnog opterećenja stražnje pogonske osovine.
Statičko opterećenje guma na istoj pogonskoj osovini ne smije se razlikovati za više od 10 %.
4.7.4.2.
Tlak u pogonskim gumama mora biti 70 % tlaka označenog na boku gume.Upravljačke gume napuhuju se do nazivne vrijednosti tlaka označene na boku gume.
Ako tlak nije označen na boku gume, u primjenjivim priručnicima s normama za gume nađite tlak koji odgovara najvećoj nosivosti za jednostruku gumu.
4.7.5.
Ispitne vožnje
4.7.5.1.
Prvo se na vozilo, kad je u ispitnom području, postavlja komplet referentnih guma.Vozilo se vozi stalnom brzinom između 4 km/h i 11 km/h i s prijenosnim omjerom koji obuhvaća raspon brzine od najmanje 19 km/h za cijeli program ispitivanja (tj. R – T1 – T2 – T3 – R).
Preporučeno je da se odabere 3. ili 4. prijenosni omjer, koji mora dati najmanje 10 % prosječnog omjera proklizavanja u mjerenom rasponu brzine.
4.7.5.2.
Ako je riječ o vozilima sa sustavom za kontrolu proklizavanja (koji je uključen prije vožnje), papučica gasa pritišće se do kraja dok vozilo ne postigne završnu brzinu.Završna brzina = početna brzina + 15 km/h
Na ispitno vozilo straga ne smije djelovati nikakva sila koja ograničuje gibanje.
4.7.5.2.1.
U posebnom slučaju iz stavka 4.7.2.1.1. ovog Priloga kad nije dostupno standardno gospodarsko vozilo sa sustavom za kontrolu proklizavanja vozač ručno održava prosječni omjer proklizavanja između 10 % i 40 % (postupak kontroliranog proklizavanja umjesto punog proklizavanja) unutar propisanog raspona brzine. Ako nije dostupno blokiranje diferencijala, razlika prosječnog omjera proklizavanja između lijevog i desnog pogonskog kotača ne smije biti veća od 8 % za svaku vožnju. Sve vožnje sa svim gumama u okviru ispitne cjeline obavljaju se uz kontrolirano proklizavanje.
4.7.5.3.
Mjeri se udaljenost prijeđena između početne i završne brzine.
4.7.5.4.
Za svaku gumu kandidata i standardnu referentnu gumu vožnja za ispitivanje ubrzanjem mora se ponoviti najmanje šest puta, a koeficijenti varijacije CVAA smiju iznositi najviše 6 %. CVAA izračunava se za najmanje šest valjanih vožnji u skladu s formulom:
pri čemu je:
4.7.5.5.
Ako je riječ o vozilu sa sustavom za kontrolu proklizavanja, prosječni omjer proklizavanja mora biti u rasponu od 10 % do 40 % (izračunano u skladu sa stavkom 4.3.4. ovog Priloga).
4.7.5.6.
Primjenjuje se redoslijed ispitivanja kako je utvrđen u stavku 4.6.
4.8.
Obrada rezultata mjerenja
4.8.1.
Izračun prosječnog ubrzanja (AA)Pri svakom se ponavljanju mjerenja prosječno ubrzanje AA (m • s–2) izračunava sljedećom formulom:
pri čemu je D (m) udaljenost prijeđena između početne Si (m • s–1) i završne brzine Sf (m • s–1).
4.8.2.
Validacija rezultataZa gume kandidate:
koeficijent varijacije CVAA prosječnog ubrzanja izračunava se u skladu s formulom iz stavka 4.7.5.4. ovog Priloga za sve gume kandidate. Ako je jedan koeficijent varijacije veći od 6 %, za tu se gumu kandidata podaci odbacuju, a ispitivanje ponavlja.
Za referentnu gumu:
ako je koeficijent varijacije CVAA prosječnog ubrzanja koji se izračunava u skladu s formulom iz stavka 4.7.5.4. ovog Priloga za svaki skup od najmanje šest vožnji referentne gume veći od 6 %, svi se podaci odbacuju, a ispitivanje ponavlja za sve gume (gume kandidate i referentnu gumu).
Uz to, kako bi se u obzir uzelo moguće unapređenje ispitivanja, koeficijent validacije Cvalaa (SRTT) izračunava se na temelju prosječnih vrijednosti dva uzastopna skupa od najmanje šest vožnji sa standardnom referentnom ispitnom gumom prema formuli:
Ako je koeficijent validacije veći od 6 %, podaci se odbacuju za sve gume kandidate pa se ispitivanje ponavlja.
4.8.3.
Izračun ponderiranih prosjekaPonderirani prosjeci wa SRTT prosječnih ubrzanja dva uzastopna ispitivanja SRTT-a izračunavaju se u skladu s tablicom 1:
Tablica 1
|
Ako je broj kompleta guma kandidata između dvije uzastopne vožnje referentne gume: |
a komplet guma kandidata koji se kvalificira: |
onda se wa SRTT izračunava primjenom sljedeće formule: |
||
|
T1 |
|
||
|
T1 T2 |
|
||
|
T1 T2 T3 |
|
pri čemu je
4.8.4.
Izračun relativnog indeksa prianjanja gume na snijeguIndeks prianjanja na snijegu je relativni učinak gume kandidata u odnosu na referentnu gumu.
pri čemu je
a f je naveden u sljedećoj tablici:
|
Referentna guma |
Faktor |
|
SRTT19.5, SRTT22.5 |
1,000 |
|
SRTT19.5 s lamelama |
|
|
SRTT22.5 s lamelama |
|
4.8.5.
Izračun omjera proklizavanjaOmjer proklizavanja može se izračunati kao prosjek omjera proklizavanja kako je navedeno u stavku 4.3.4. ovog Priloga ili uspoređivanjem prosječne udaljenosti u najmanje šest vožnji iz stavka 4.7.5.3. ovog Priloga s udaljenosti vožnje izvedene bez proklizavanja (s vrlo malim ubrzanjem):
|
omjer proklizavanja (%) = [ |
prosječna udaljenost – udaljenost bez proklizavanja |
] × 100 |
|
udaljenost bez proklizavanja |
Udaljenost bez proklizavanja znači udaljenost kotača izračunana u vožnji pri stalnoj brzini ili s kontinuiranim malim ubrzanjem.
4.9.
Usporedba prianjanja na snijegu između gume kandidata i referentne gume pomoću kontrolne gume
4.9.1.
Područje primjeneAko se veličina gume kandidata znatno razlikuje od referentne gume, moguće je da ih se ne može izravno usporediti na istom vozilu. U ovom se pristupu koristi pomoćna guma (dalje u tekstu „kontrolna guma”).
4.9.2.
Načelo pristupaNačelo ocjenjivanja gume kandidata u odnosu na referentnu gumu temelji se na korištenju kontrolne gume i dva različita vozila.
Na jedno od vozila mora se moći postaviti referentnu gumu i kontrolnu gumu, a na drugo kontrolnu gumu i gumu kandidata. Svi uvjeti moraju biti u skladu sa stavkom 4.7.
Prvo je ocjenjivanje usporedba između kontrolne gume C i referentne gume. Rezultat (indeks prianjanja na snijegu SG1) je relativna učinkovitost kontrolne gume u odnosu na referentnu gumu.
Drugo je ocjenjivanje usporedba između gume kandidata Tn i kontrolne gume C. Rezultat (indeks prianjanja na snijegu SG2) je relativna učinkovitost gume kandidata u odnosu na kontrolnu gumu.
Drugo se ocjenjivanje obavlja na istoj stazi kao prvo. Temperatura zraka mora biti unutar ±5 °C temperature pri prvom ocjenjivanju. Komplet kontrolnih guma mora biti isti komplet koji je upotrijebljen u prvom ocjenjivanju.
Indeks prianjanja na snijegu SG gume kandidata u odnosu na referentnu gumu dobiva se množenjem prethodno izračunanih relativnih učinkovitosti:
4.9.3.
Odabir kompleta guma kao kompleta kontrolnih gumaKontrolna guma znači skupina identičnih guma proizvedenih u istoj tvornici u razdoblju od tjedan dana.
4.10.
Skladištenje i čuvanjePrije prvog ocjenjivanja (kontrolna guma / referentna guma) gume se mogu skladištiti u uobičajenim uvjetima. Sve gume iz kompleta kontrolnih guma moraju biti skladištene u jednakim uvjetima.
Nakon što je komplet kontrolnih guma ocijenjen uspoređivanjem s referentnom gumom, primjenjuju se posebni uvjeti skladištenja za potrebe zamjene kontrolnih guma.
Ako ispitivanja prouzroče nepravilnu istrošenost ili oštećenja, ili ako istrošenost utječe na rezultate ispitivanja, tu se gumu mora više ne smije koristiti.
Prilog 7. – Dodatak 1.
Izgled piktograma „alpska oznaka”
Ni osnovica ni visina piktograma ne smije biti manja od 15 mm.
Prethodni crtež nije u mjerilu.
Prilog 7. – Dodatak 2.
Ispitno izvješće i ispitni podaci za gume razreda C1 i C2
Dio 1. – Izvješće
|
1. |
Homologacijsko tijelo ili tehnička služba: … |
|
2. |
Ime i adresa proizvođača: … |
|
3. |
Broj ispitnog izvješća: … |
|
4. |
Ime marke i trgovački opis: … |
|
5. |
Razred gume: … |
|
6. |
Vrsta uporabe: … |
|
7. |
Indeks prianjanja na snijegu SG |
|
7.1. |
Ispitni postupak i korišteni SRTT … |
|
8. |
Napomene (ako postoje): … |
|
9. |
Datum: … |
|
10. |
Potpis: … |
Dio 2. – Ispitni podaci
|
1. |
Datum ispitivanja: … |
|
2. |
Lokacija ispitne staze: … |
|
2.1. |
Karakteristike ispitne staze:
|
|
3. |
Ispitno vozilo (marka, model i tip, godina): … |
|
4. |
Pojedinosti i podaci o ispitnoj gumi …
|
|
5. |
Rezultati ispitivanja: prosječna puna usporenja (m • s–2) / koeficijent prianjanja (3).
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Prilog 7. – Dodatak 3.
Ispitno izvješće i ispitni podaci za gume razreda C3
Dio 1. – Izvješće
|
1. |
Homologacijsko tijelo ili tehnička služba: … |
|
2. |
Ime i adresa proizvođača: … |
|
3. |
Broj ispitnog izvješća: … |
|
4. |
Ime marke i trgovački opis: … |
|
5. |
Razred gume: … |
|
6. |
Vrsta uporabe: … |
|
7. |
Indeks prianjanja na snijegu u odnosu na SRTT u skladu sa stavkom 6.5.1. |
|
7.1. |
Ispitni postupak i korišteni SRTT … |
|
8. |
Napomene (ako postoje): … |
|
9. |
Datum: … |
|
10. |
Potpis: … |
Dio 2. – Ispitni podaci
|
1. |
Datum ispitivanja: … |
|
2. |
Lokacija ispitne staze: … |
|
2.1. |
Karakteristike ispitne staze:
|
|
3. |
Ispitno vozilo (marka, model i tip, godina): … |
|
4. |
Pojedinosti i podaci o ispitnoj gumi:
|
|
5. |
Rezultati ispitivanja: prosječna ubrzanja (m • s–2)
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
(1) Za detalje vidjeti dodatak normi ASTM F1805-06.
PRILOG 8.
Postupci za ispitivanje učinka na ledu za gume za led razreda C1
1.
Posebne definicije za ispitivanje učinka na ledu kad se razlikuju od postojećih
1.1.
„neuzastopni ciklusi ispitivanja kočenjem” znači ispitni ciklusi ispitivanja kočenjem koji se izvode nakon barem minimalnog osvježavanja (ili nove pripreme) površine prekrivene ledom, na drugoj ispitnoj traci ili drugi dan;
1.2.
„referentno opterećenje” (Qref ) znači teoretska nosivost gume na ispitnom tlaku. Izražava se u kilogramima. Može premašiti najveću nosivost ispitne gume prema njezinu indeksu nosivosti;
1.3.
„postotak opterećenja na gumi” (R LoT) znači stvarno statičko opterećenje gume na ispitnom vozilu podijeljeno s referentnim opterećenjem;
1.4.
„komplet guma” znači komplet od četiri gume.
2.
Metoda kočenja na ledu za gume razreda C1Učinak na ledu utvrđuje se metodom ispitivanja u kojoj se prosječno puno usporenje gume kandidata u ispitivanju kočenjem s ABS-om na ravnoj površini od leda uspoređuje s referentnom gumom.
Da bi se utvrdio učinak na ledu, ispitivanja kočenjem gume kandidata izvode se u tri (3) neuzastopna ciklusa ispitivanja kočenjem.
Relativni učinak označava se indeksom prianjanja na ledu (GI ).
2.1.
Opći uvjeti
2.1.1.
Ispitna staza
2.1.1.1.
Ispitivanja kočenjem izvode se na dovoljno dugoj i širokoj ravnoj ispitnoj površini s nagibom od najviše 2 % koja je pokrivena glatkim ledom.
2.1.1.2.
Površina ispitne staze mora biti pokrivena ravnim, glatkim i poliranim ledom i zalivena vodom barem sat vremena prije ispitivanja. Voda koja se ledi mora biti čista i bez krutih stranih tijela. Prije početka ispitivanja dio staze za kočenje trebao bi se kondicionirati vožnjama s kočenjem s kompletom guma koje nisu dio programa ispitivanja dok se stupanj trenja ne stabilizira. Sva se ispitivanja kočenjem ponavljaju na potpuno istom ispitnom dijelu staze.
2.1.1.3.
Stupanj prianjanja na površini provjerava se mjerenjima s referentnom gumom. Ni u jednom ispitivanju kočenjem prosječno puno usporenje referentne gume ne smije biti manje od 0,9 m/s2 ni veće od 1,6 m/s2.
2.1.1.4.
Temperatura zraka izmjerena na otprilike metar iznad tla mora biti između –15 °C i +4 °C; temperatura leda izmjerena na površini kondicioniranog dijela staze mora biti između –15 °C i –5 °C. Temperatura zraka i leda navode se za svaku ispitanu gumu.
2.1.1.5.
Ispitivanje se ne smije obavljati dok pada snijeg, kiša ili neka druga atmosferska oborina. Preporučeno je da se izbjegava izravnu sunčevu svjetlost, velike razlike u sunčevoj svjetlosti ili vlažnosti i vjetar.
2.1.1.6.
Ledene staze mogu se nalaziti i u unutrašnjim i u vanjskim objektima ako su ispunjeni prethodno navedeni uvjeti.
2.1.2.
Vozilo
2.1.2.1.
Ispitivanje se izvodi s komercijalnim modelom osobnog vozila koje ima ABS u mehaničkom stanju skladu s preporukama proizvođača automobila. Dopuštene su preinake koje omogućuju povećanje broja veličina guma koje je moguće postaviti na vozilo i automatsko aktiviranje uređaja za kočenje. Sve su druge preinake kočnog sustava zabranjene. Dopušteno je povećanje opterećenja gume dodavanjem mase u vozilo. Adapteri za naplatak (držači razmaka) za postavljanje kotača vozila ne smiju biti širi od 60 mm.
2.1.3.
Gume
2.1.3.1.
Standardna referentna ispitna gumaUčinak na ledu guma razreda C1 ocjenjuje se sa standardnom referentnom ispitnom gumom SRTT16. Referentna guma ne smije biti starija od 30 mjeseci počevši od tjedna proizvodnje i mora se skladištiti u skladu s normom ASTM F2493 – 23.
2.1.3.2.
Priprema guma
2.1.3.2.1.
Svaka se ispitna guma postavlja na odobreni naplatak u skladu s normom ISO 4000-1:2021 i konvencionalnim metodama postavljanja. U skladu s prethodno navedenim uvjetom oznaka širine naplatka ne smije se razlikovati za više od 0,5 od mjernog naplatka. Ako za ispitno vozilo nije dostupan komercijalni naplatak, može se staviti naplatak čija se oznaka širine naplatka razlikuje za 1,0 od oznake širine mjernog naplatka. Pravilno nalijeganje ruba postiže se primjerenim mazivom. Pretjeranu upotrebu maziva treba izbjegavati kako bi se spriječilo klizanje gume na naplatku kotača.
2.1.3.2.2.
Gume bi se trebale razraditi prije ispitivanja (barem 100 km na suhim cestama ili sličnom metodom) kako bi se zajamčio stabilan učinak i da bi se s njihove gazne površine uklonilo ostatke, zrna smjese ili spojeve od proizvodnog postupka. Izvorni gazni sloj gume i cjelovitost blokova ili rebra gaznog sloja ne smiju se znatno promijeniti razradom, što znači da se mora strogo paziti na brzinu i intenzitet razrade kako bi se izbjegle takve promjene.
2.1.3.2.3.
Prije ispitivanja kočenjem ispitna guma smije se rekondicionirati da bi se njezin učinak stabilizirao. (1)
2.1.3.2.4.
Površina gume koja je u dodiru s ledom mora se očistiti prije ispitivanja radi uklanjanja snijega i blata.
2.1.3.2.5.
Sklopovi guma i kotača kondicioniraju se na temperaturi okoline (unutra ili vani ovisno o ispitnom objektu) najmanje dva sata prije postavljanja na vozilo radi ispitivanja. Nakon toga se tlak u gumama namješta na vrijednosti određene za ispitivanje.
2.1.3.2.6.
Ako se na vozilo ne mogu postaviti i referentne gume i gume kandidati, može se upotrijebiti pomoćna guma treće vrste („kontrolna” guma). Prvo se ispituje kontrolna guma u odnosu na referentnu na odgovarajućem vozilu, a zatim guma kandidat u odnosu na kontrolnu gumu na odabranom vozilu.
2.1.4.
Opterećenje i tlak u gumama
2.1.4.1.
Opterećenje i tlak u gumama prilagođavaju se u skladu s tablicom 1 (ovisno o tome je li riječ o izravnoj usporedbi gume kandidata s referentnom gumom na istom vozilu ili neizravnoj usporedbi s kontrolnom gumom na drugom vozilu).Tablica 1
Opterećenje i tlak u gumama
|
|
Referentna guma |
Kontrolna guma |
Guma kandidat |
||||
|
Izravna usporedba |
tlak u gumi: 230 kPa ≤ p test ≤ 260 kPa postotak opterećenja na gumi: 65 % ≤ R LoT (R) ≤ 75 % |
|
tlak u gumi: 190 kPa ≤ p test ≤ 270 kPa postotak opterećenja na gumi: R LoT(R) – 15 % ≤ R LoT(T) ≤ R LoT(R) + 15 % |
||||
|
Neizravna usporedba |
1. vozilo: tlak u gumi: 230 kPa ≤ p test ≤ 260 kPa postotak opterećenja na gumi: 65 % ≤ R LoT,1(R) ≤ 75 % |
1. vozilo: tlak u gumi: 190 kPa ≤ p test ≤ 270 kPa postotak opterećenja na gumi: R LoT,1(R) – 15 % ≤ R LoT,1(C) ≤ R LoT,1(R) + 15 % |
|
||||
|
|
2. vozilo: tlak u gumi: 190 kPa ≤ p test ≤ 270 kPa postotak opterećenja na gumi: R LoT,1(C) – 15 % ≤ R LoT,2(C) ≤ R LoT,1(C) + 15 % |
2. vozilo: tlak u gumi: 190 kPa ≤ p test ≤ 270 kPa postotak opterećenja na gumi: 60 % ≤ R LoT,2(T) ≤ 90 % |
|||||
|
Postotak opterećenja na gumi R LoT dobiva se na sljedeći način:
pri čemu je:
|
|||||||
2.1.4.2.
Referentno opterećenje Q ref s gumama na ispitnom tlaku p test utvrđuje se na sljedeći način:
pri čemu je:
|
Q LI |
najveća nosivost gume prema njezinu indeksu nosivosti i |
|
p ref |
referentni tlak u gumama utvrđen u tablici 2 Tablica 2 Referentni tlakovi u gumama
|
2.1.5.
Mjerni sustav
2.1.5.1.
Vozilo mora biti opremljeno umjerenim senzorima primjerenima za mjerenja u hladnim i ledenim uvjetima. Za spremanje mjernih podataka upotrebljava se sustav za prikupljanje podataka.
2.1.5.2.
Točnost mjernih senzora i sustava mora biti takva da je relativna nesigurnost (2) izmjerenog ili izračunanog prosječnog punog usporenja (3) najviše 1 %.
2.2.
Redoslijed ispitivanja i ciklusi ispitivanja kočenjem
2.2.1.
Za svako ispitivanje kočenjem ispitne gume mora se obaviti najmanje devet (9) valjanih ispitnih vožnji.
2.2.2.
U jednom ciklusu ispitivanja kočenjem mogu se ispitati do dvije (2) gume kandidata. Može se kombinirati nekoliko ciklusa ispitivanja kočenjem, a završno ispitivanje kočenjem referentne gume iz jednog ciklusa ispitivanja kočenjem može poslužiti kao početno ispitivanje kočenjem sljedećeg ciklusa ispitivanja kočenjem.|
1. PRIMJER Redoslijed ispitivanja u ciklusu ispitivanja kočenjem s dvije gume kandidata bio bi: Ri – T1 – T2 – Rf, pri čemu je: Ri/Rf početno/završno ispitivanje kočenjem referentne gume, a T1, T2 ispitivanja kočenjem s dvije guma kandidata koje se ocjenjuju. |
|
2. PRIMJER Redoslijed vožnji za niz ciklusa ispitivanja kočenjem s ukupno četiri (4) kompleta guma kandidata (od T1 do T4) bio bi: Ri – T1 – T2 – Rf/Ri – T3 – T4 – Rf, pri čemu završno ispitivanje kočenjem kompleta referentnih guma (Rf) u prvom ciklusu ispitivanja kočenjem služi kao početno ispitivanje kočenjem (Ri) u drugom ciklusu ispitivanja kočenjem. |
Za sve se gume kandidate izvode najmanje tri (3) neuzastopna ciklusa ispitivanja kočenjem.
2.3.
Ispitni postupak
2.3.1.
Na sva četiri položaja na vozilu moraju biti iste gume.
2.3.2.
Vozilo se vozi pravocrtno brzinom koja je oko 5 km/h veća od gornje brzine intervala za ocjenjivanje.
2.3.3.
Kad se dosegne područje mjerenja, ručica mjenjača prebacuje se u prazni hod, papučica kočnice oštro se pritišće stalnom silom dovoljnom da se ABS aktivira na svim kotačima vozila i prouzroči stabilno usporenje vozila i drži se dok se brzina ne smanji na 0 km/h.
2.3.4.
Prosječno puno usporenje dm utvrđuje se između 15 km/h i 5 km/h ili između 20 km/h i 5 km/h. Izračunava se na temelju mjerenja vremena (izraženog u s), udaljenosti (izražene u m) ili usporenja (izraženog u m • s–2). Za svaku ispitnu vožnju za ispitivanje kočenjem (tri ili četiri) u okviru ciklusa ispitivanja kočenjem i za sve ispitne gume koristi se isti interval brzine za ocjenjivanje.
2.4.
Evaluacija podataka i prikazivanje rezultata
2.4.1.
Evaluacija podataka
2.4.1.1.
Kad se mjeri udaljenost, prosječno puno usporenje dm u ispitnoj vožnji izračunava se na sljedeći način:
pri čemu je:
|
v i |
početna brzina izražena u m • s–1, |
|
v f |
završna brzina izražena u m • s–1, a |
|
s |
prijeđeni put (izražen u metrima) između početne i završne brzine. |
2.4.1.2.
Pri pojedinačnom ocjenjivanju ispitivanja kočenjem ne uzima se u obzir najviša i najniža vrijednost (ukupno dvije (2) vožnje) iz najmanje devet valjanih ispitnih vožnji.
2.4.1.3.
Aritmetička sredina d m,ave i standardna devijacija σd prosječnog punog usporenja i koeficijent varijacije CVd izračunavaju se i navode za svako ispitivanje kočenjem u ciklusu ispitivanja kočenjem:
i
2.4.2.
Izračun indeksa prianjanja na ledu za ispitivanje kočenjem
2.4.2.1.
Za potrebe izračunavanja indeksa prianjanja na ledu GI,k (T n ) za pojedinačno ispitivanje kočenjem prosječno puno usporenje referentne gume prilagođava se u skladu s položajem svake gume kandidata (T n ) u ciklusu ispitivanja kočenjem.
2.4.2.2.
To se prilagođeno prosječno puno usporenje d m,adj(R) referentne gume izračunava u skladu s tablicom 3, pri čemu su d m,ave(Ri) i d m,ave(Rf) aritmetičke sredine prosječnog punog usporenja u početnom i završnom ispitivanju kočenjem referentne gume u okviru ciklusa ispitivanja kočenjem.Tablica 3
Izračun prilagođenog prosječnog punog usporenja d m,adj(R) referentne gume
|
Ako je broj i redoslijed guma kandidata u jednom ispitnom ciklusu: |
a guma kandidat koja se kvalificira: |
odgovarajuće prilagođeno prosječno puno usporenje dm,adj(R) referentne gume izračunava se na sljedeći način: |
||
|
T1 |
|
||
|
T1 |
|
||
|
T2 |
|
2.4.2.3.
Za pojedinačno ispitivanje kočenjem indeks prianjanja na ledu GI,k (T n ) gume kandidata T n (n = 1, 2) u odnosu na referentnu gumu izračunava se na sljedeći način:
2.4.3.
Indeks prianjanja na leduIndeks prianjanja na ledu GI (T n ) gume kandidata izračunava se na sljedeći način kao aritmetička sredina indeksa prianjanja na ledu GI,k (T n ) za pojedinačna ispitivanja kočenjem u tri neuzastopna ciklusa ispitivanja kočenjem:
Primjer cijelog ispitnog izvješća nalazi se u Dodatku 2.
2.4.4.
Statistička validacija
2.4.4.1.
U skupovima prosječnih punih usporenja d m u svakom ispitivanju kočenjem provjeravaju se normalnost, pomak i moguće netipične vrijednosti.
2.4.4.2.
Ako je koeficijent varijacije CVd ispitivanja kočenjem gume kandidata veći od 6 %, to se ispitivanje kočenjem odbacuje.
2.4.4.3.
Ako je ispunjen neki od sljedećih uvjeta:|
(a) |
koeficijent varijacije CVd početnog ili završnog ispitivanja kočenjem referentne gume u okviru ciklusa ispitivanja kočenjem premašuje 6 %; ili |
|
(b) |
aritmetička sredina prosječnog punog usporenja početnog i završnog ispitivanja kočenjem referentne gume u okviru ciklusa ispitivanje kočenjem odstupa više od 5 % prosjeka te dvije vrijednosti:
|
|
(c) |
prosječno puno usporenje referentne gume ima vrijednost manju od 0,9 m • s–2 ili veću od 1,6 m • s–2 u početnom ili završnom ispitivanju kočenjem u okviru ciklusa ispitivanja kočenjem; |
odbacuje se cijeli ciklus ispitivanja kočenjem.
2.4.4.4.
Za svaku se gumu kandidata Tn koeficijent varijacije CVG indeksa prianjanja na ledu GI,k(T n) za pojedinačna ispitivanja kočenjem u tri (3) neuzastopna ciklusa ispitivanja kočenjem izračunava na sljedeći način:
pri čemu je:
i
GI (T n ) indeks prianjanja na ledu gume kandidata T n .
2.4.4.5.
Ako je koeficijent varijacije CVG veći od 6 %, izvode se dodatna ispitivanja kočenjem za tu gumu kandidata T n u neuzastopnim ciklusima kočenja dok koeficijent varijacije CVG izračunan na temelju bilo koja tri ispitivanja kočenjem te gume kandidata ne bude u skladu sa zahtjevom.
2.4.4.6.
SRTT se mora odbaciti u slučaju nepravilnog trošenja ili oštećenja, kao i u slučaju slabljenja radnog učinka.
2.4.5.
Usporedba prianjanja na ledu između gume kandidata i referentne gume pomoću kontrolne gume
2.4.5.1.
Opće odredbe
2.4.5.1.1.
Ako gumu kandidata nije moguće postaviti na isto vozilo kao referentnu gumu, npr. zbog veličine gume, nemogućnosti postizanja potrebnog postotka opterećenja na gumi i ispitnog tlaka u gumi, uspoređuju se pomoću treće vrste guma, dalje u tekstu „kontrolne gume”, i dva različita vozila.
2.4.5.1.2.
Kontrolna guma mora prijeći prag indeksa prianjanja na ledu utvrđen u stavku 6.5.2. ovog Pravilnika.
2.4.5.1.3.
Na jedno vozilo mora biti moguće postaviti referentnu i kontrolnu gumu, a na drugo kontrolnu gumu i gumu kandidata.
2.4.5.2.
Izračun indeksa prianjanja na ledu u slučaju kontrolne gume
2.4.5.2.1.
U prvom nizu od tri neuzastopna ciklusa ispitivanja kočenjem utvrđuje se indeks prianjanja na ledu GI,1 (C) kontrolne gume u odnosu na referentnu gumu u skladu s postupkom opisanim u stavcima od 2.1.3.2. do 2.4.4.6. ovog Priloga u kojem se kontrolna guma tretira kao guma kandidat. U drugom nizu od tri neuzastopna ciklusa ispitivanja kočenjem, u kojem kontrolna guma služi kao referentna guma, utvrđuje se indeks prianjanja na ledu GI,2 (T) gume kandidata u odnosu na kontrolnu gumu.
2.4.5.2.2.
Indeks prianjanja na ledu GI(T) gume kandidata u odnosu na referentnu gumu izračunava se kao umnožak dva indeksa prianjanja na ledu:
2.4.5.3.
Granični uvjeti
2.4.5.3.1.
Za usporedbu s SRTT-om i gumom kandidatom koristi se isti komplet kontrolnih guma koje se moraju postaviti na iste položaje kotača.
2.4.5.3.2.
Kontrolne gume korištene u ispitivanju moraju se zatim uskladištiti pod istim uvjetima koji vrijede za SRTT.
2.4.5.3.3.
SRTT i kontrolne gume moraju se odbaciti u slučaju nepravilnog trošenja ili oštećenja, kao i u slučaju slabljenja radnog učinka.Prilog 8. – Dodatak 1.
Izgled piktograma „oznaka za prianjanje na ledu”
Osnovica piktograma iznosi najmanje 15 mm, a visina 13 mm.
Prethodni crtež nije u mjerilu.
Prilog 8. – Dodatak 2.
Ispitno izvješće i ispitni podaci za gume razreda C1
Dio 1. – Izvješće
|
1. |
Homologacijsko tijelo ili tehnička služba: … |
|
2. |
Ime i adresa proizvođača: … |
|
3. |
Broj ispitnog izvješća: … |
|
4. |
Ime marke i trgovački opis: … |
|
5. |
Razred gume: … |
|
6. |
Vrsta uporabe: … |
|
7. |
Indeks prianjanja na ledu s obzirom na SRTT |
|
7.1. |
Ispitni postupak i korišteni SRTT … |
|
8. |
Napomene (ako postoje): … |
|
9. |
Datum: … |
|
10. |
Potpis: … |
Dio 2. – Ispitni podaci: 1. ciklus ispitivanja kočenjem
|
1. |
Datum ispitivanja: … |
|
2. |
Lokacija ispitne staze: … |
|
2.1. |
Karakteristike ispitne staze:
|
|
3. |
Ispitno vozilo (marka, model i tip, godina): … |
|
4. |
Pojedinosti i podaci o ispitnoj gumi …
|
|
5. |
Rezultati ispitivanja: prosječna puna usporenja (m • s–2)
|
Dio 2. – Ispitni podaci: 2. ciklus ispitivanja kočenjem
|
1. |
Datum ispitivanja: … |
|
2. |
Lokacija ispitne staze: … |
|
2.1. |
Karakteristike ispitne staze:
|
|
3. |
Ispitno vozilo (marka, model i tip, godina): … |
|
4. |
Pojedinosti i podaci o ispitnoj gumi …
|
|
5. |
Rezultati ispitivanja: prosječna puna usporenja (m • s–2)
|
Dio 2. – Ispitni podaci: 3. ciklus ispitivanja kočenjem
|
1. |
Datum ispitivanja: … |
|
2. |
Lokacija ispitne staze: … |
|
2.1. |
Karakteristike ispitne staze:
|
|
3. |
Ispitno vozilo (marka, model i tip, godina): … |
|
4. |
Pojedinosti i podaci o ispitnoj gumi …
|
|
5. |
Rezultati ispitivanja: prosječna puna usporenja (m • s–2)
|
(1) To se može napraviti vožnjom 5–10 km na cesti grube površine ili na sličan način.
(2) 2 Prikladne metode za određivanje relativne nesigurnosti mjerenja mogu se naći u, npr. vodiču ISO/IEC 98-3, Nesigurnost mjerenja – dio 3.: Upute za iskazivanje mjerne nesigurnosti (GUM:1995).
(3) Na primjer, ako se prosječno puno usporenje izračunava u skladu sa stavkom 2.4.1.1. ovog Priloga, točnost mjernih senzora i sustava za mjerenje udaljenosti (s) i brzina (vi i vf ) mora biti takva da struktura relativnih nesigurnosti na temelju stavka 2.4.1.1. ovog Priloga omogući određivanje prosječnog punog usporenja s relativnom nesigurnosti od najviše 1 %.
PRILOG 9.
Postupak za utvrđivanje prianjanja guma u istrošenom stanju na mokrim površinama
1.
Opći dio (rezervirano)
2.
Ispitni postupak za gume razreda C1Načelo
Dva koraka:
|
1) |
priprema gume u istrošenom stanju; |
|
2) |
ocjenjivanje indeksa prianjanja na mokroj podlozi gume u istrošenom stanju. |
2.1.
DefinicijeZa potrebe ovog Priloga „guma kandidat” ili „komplet guma kandidata” i „referentna guma” ili „komplet referentnih guma” iz stavaka 2.19.2. i 2.19.3. tumače se kao „guma kandidat u istrošenom stanju” ili „komplet guma kandidata u istrošenom stanju” i „referentna guma u istrošenom stanju” ili „komplet referentnih guma u istrošenom stanju”;
2.1.1.
„guma u istrošenom stanju” odnosno „istrošena guma” znači, za potrebe ovog Pravilnika, nova guma umjetno istrošena tanjenjem dubine gaznog sloja ili, kad je riječ o referentnoj gumi u istrošenom stanju, s izlivenim gaznim slojem prema stavku 2.2.1.2.4.1. ovog Priloga;
2.1.2.
„guma u novom stanju” znači nova guma prije početka umjetnog trošenja;
2.1.3.
„žlijeb” znači prostor između dva susjedna rebra i/ili bloka u uzorku gaznog sloja;
2.1.4.
„dubina žlijeba” znači okomita udaljenost od stvarne ili izračunane referentne ravnine određene rubovima susjednih rebara do najniže točke u žlijebu;
2.1.5.
„referentna širina gaznog sloja” (C) izračunava se na sljedeći način:
pri čemu je:
|
Ra |
nazivni omjer poprečnog presjeka definiran kao dio oznake veličine gume u Pravilniku UN-a br. 30 osim za veličine iz Priloga V. Pravilniku UN-a br. 30 za koje je to 90 |
|
S 1 |
nazivna širina presjeka gume u skladu s Pravilnikom UN-a br. 30 osim za veličine iz Priloga V. Pravilniku UN-a br. 30 za koje je to ondje navedena širina presjeka gume |
2.1.6.
„pokazatelji istrošenosti gazne površine”: vidjeti definiciju u Pravilniku UN-a br. 30;
2.1.7.
„središnja os” znači crta koja razdvaja cjelokupnu širinu gume na dva jednaka dijela;
2.1.8.
„sredina” znači površina po širini gaznog sloja koja pokriva ¾ (75 %) referentne širine gaznog sloja (C) i mjeri se simetrično od središnje osi (vidjeti sliku 4);
2.1.9.
„rub” znači površina na obje strane gaznog sloja izvan sredine;
2.1.10.
„diobena ravnina kalupa” znači rubni obod u kojem se dijelovi uzorka gaznog sloja kalupa spajaju s njegovim pločama za oblikovanje boka gume. Ako se na gumi ne vidi diobena ravnina kalupa, virtualna diobena ravnina smatra se obodnom crtom na istom mjestu na kraju žljebova na rubu gume (vidjeti sliku 1);
2.1.11.
„granične točke uzorka gaznog sloja Li i Le” znači točke koje se nalaze na profilu gume između diobene ravnine kalupa i hipotetske točke do 15 mm prema središnjoj osi profila gume (vidjeti sliku 1);
Slika 1
2.1.12.
„brušenje” znači svi postupci uklanjanja materijala s gaznog sloja radi pripreme gume u istrošenom stanju u skladu s postupkom iz stavka 2.2.1.;
2.1.13.
„referentna guma u istrošenom stanju” ili „komplet referentnih guma u istrošenom stanju” znači unaprijed istrošena izlivena standardna referentna ispitna guma ili komplet unaprijed istrošenih izlivenih standardnih referentnih ispitnih guma SRTT16.
2.2.
Teoretski ciljni profil gume u istrošenom stanjuTeoretski ciljni profil je krivulja profila gume u istrošenom stanju u skladu s opisom u stavku 2.2.1.2.2.
2.2.1.
Priprema guma razreda C1 u istrošenom stanjuU donjim se stavcima opisuje priprema guma razreda C1 u istrošenom stanju uklanjanjem unaprijed određene količine gumenog materijala s gaznog sloja (npr. rezanjem, brušenjem, površinskom obradom) radi ispitivanja indeksa prianjanja na mokroj podlozi.
2.2.1.1.
Oprema
2.2.1.1.1.
Mjerač dubine gaznog slojaMogu se koristiti svi mehanički, optički ili elektronički uređaji za mjerenje dubine žljebova (praznog prostora). Razlučivost mjerača mora biti 0,02 mm ili manja. Točnost mjerača mora biti ±0,04 mm.
2.2.1.1.2.
Uređaj za uklanjanje gaznog sloja gume s opremom za uklanjanje gumenog materijala s gaznog sloja na unaprijed određen način. Naime, oprema mora omogućiti točno i precizno brušenje konačne dubine žljebova kao što je propisano u stavku 2.2.1.2.4.1.
2.2.1.2.
PostupakOdabiru se četiri mjesta na otprilike jednakim razmacima oko oboda.
Slika 2
Na sva četiri položaja odabiru se mjerne točke u poprečnom smjeru:
|
☐ |
na sredini u skladu s postupkom opisanim u stavku 2.2.1.2.1., i |
|
☐ |
na svakom rubu najmanje jedna mjerna točka. |
2.2.1.2.1.
Odabir kontrolnih mjernih točaka na srediniRadi provjere sukladnosti postupka pripreme (vidjeti stavak 2.2.1.2.3.) potrebno je odabrati n mjernih točaka na sredini u poprečnom smjeru (vidjeti sliku 3):
|
☐ |
broj mjernih točaka n mora biti najmanje 4, */ |
|
☐ |
u svakom glavnom žlijebu mora biti jedna mjerna točka, |
|
☐ |
ostale mjerne točke moraju se nalaziti u žljebovima koji nisu glavni:
|
Mjerne točke u glavnim žljebovima moraju se nalaziti na mjestima s punom dubinom žlijeba, npr. podalje od okrajaka gume, spona, pokazatelja istrošenosti i drugih povišenih elemenata.
Slika 3
2.2.1.2.2.
Opis teoretskog istrošenog ciljnog profilaSredina: krivulja koja se temelji na kružnici sa središtem na radijalnoj osi koja prolazi kroz središnju os, dok joj se polumjer temelji na poklapanju sa svim točkama na 2 mm visine na svim kontrolnim točkama opisanima u stavku 2.2.1.2.1. Inače, usklađena krivulja može biti pomak izvornog profila gume ovisno o specifičnosti geometrije uzorka gaznog sloja.
Rub: rubovi umjetno istrošenog profila na središnjem dijelu gaznog sloja spojeni su točkama Le i Li. Umjetno istrošeni profil (na površini središnjeg dijela gaznog sloja do ruba) mora biti pravilan (npr. luk ili neka druga krivulja).
Slika 4
2.2.1.2.3.
Priprema istrošene gumeGuma se pregledava kako bi se ustanovilo ima li na gaznom sloju nedostataka koji bi mogli utjecati na gotovu gumu. Ako se otkriju nedostaci, guma se ne smije koristiti u postupku.
Ovisno o tehnici obrade za pripremu istrošene gume gumeni materijal može se ukloniti izravnim oblikovanjem ciljnog profila istrošene gume, stalnom ručnom kontrolom ili drugim metodama.
2.2.1.2.4.
Validacija pripremljene gume
2.2.1.2.4.1.
Validacija dubina gaznog slojaNa kraju postupka pripreme mjeri se dubina žljebova na mjernim točkama određenima u stavku 2.2.1.2.1.
Za sve mjerne točke određene na sredini:
|
☐ |
konačna dubina žlijeba na svakoj pojedinačnoj mjernoj točki na sredini gume mora biti 2 mm ±0,4 mm, |
|
☐ |
prosječna dubina žlijeba na svim mjernim točkama na sredini mora biti 2 mm ±0,2 mm. |
Za svaku mjernu točnu određenu na rubu:
|
☐ |
konačna dubina žlijeba na rubu ne smije biti veća od 2 mm. |
Slika 5
Ako se ne ispuni jedan od navedenih uvjeta, priprema se druga guma kandidat.
2.2.1.2.4.1.1.
Širina naplatka određuje se prema specifikaciji priznate organizacije za normizaciju guma i naplataka navedene u Dodatku 4. Prilogu 6. ovom Pravilniku. Oznaka širine naplatka ne smije se razlikovati za više od 0,5 od oznake širine mjernog naplatka.
2.2.1.2.4.1.2.
Dubina gaznog sloja mjeri se na tlaku u gumama od 180 kPa do 220 kPa.
2.2.1.2.4.2.
Validacija površine istrošene gumeAritmetička srednja visina apsolutnih vrijednosti profila hrapavosti konačne površine utvrđuje se u skladu s normom ISO 21920-2:2021 na tri približno ravnomjerno raspoređene mjerne točke u poprečnom smjeru na pripremljenoj površini i na četiri ravnomjerno raspoređena mjesta na obodu.
Prosjek tri aritmetičke srednje visina apsolutnih vrijednosti profila hrapavosti konačne površine ne smije biti veći od 20 μm.
Ako se ne ispuni gornji uvjet, priprema se druga guma kandidat.
2.3.
Opći ispitni uvjeti
2.3.1.
Karakteristike stazeIspitna staza mora imati sljedeće karakteristike:
2.3.1.1.
površina mora imati gustu asfaltnu površinu čiji ujednačeni uzdužni i bočni nagib nije veći od 2 % i koja u ispitivanju s ravnalom duljine 3 m ne odstupa više od 6 mm;
2.3.1.2.
površina kolnika mora biti jednake starosti, sastava i istrošenosti. Na ispitnoj površini ne smije biti rastresitog materijala i stranih naslaga;
2.3.1.3.
najveća veličina zrna agregata mora biti 10 mm (s dopuštenim odstupanjem od 8 mm do 13 mm);
2.3.1.4.
prosječna dubina makroteksture izmjerena rasprostiranjem pijeska u skladu s normom ASTM E965-96 (ponovno odobrena 2006.) mora biti (0,7 ±0,3) mm. Ako se primjenjuje metoda s vozilom, prosječna dubina makroteksture utvrđuje se na obje trake na kojima će gume kočiti;
2.3.1.5.
karakteristike trenja mokre površine moraju se mjeriti na unaprijed istrošenoj izlivenoj standardnoj referentnoj ispitnoj gumi SRTT16 metodom opisanom u stavku 2.3.2.1. ovog Priloga ako se primjenjuje metoda s vozilom (u skladu sa stavkom 2.4.1.) ili metodom opisanom u stavku 2.3.2.2., ovog Priloga ako se primjenjuje metoda s prikolicom (ili vozilom za ispitivanje guma).
2.3.2.
Metode za mjerenje karakteristika trenja mokre površine
2.3.2.1.
Na temelju postupka opisanog u stavku 2.4.1. ovog Priloga izvode se dva ispitivanja kočenjem za referentnu gumu: svako od kojih ima najmanje šest (6) valjanih ispitnih vožnji u istom smjeru na poravnanim dijelovima staze. Ispitivanja kočenjem obuhvaćaju cijelo potencijalno područje kočenja, uključujući mjesta na kojima je izmjerena dubina teksture.Ispitivanja kočenjem ocjenjuju se kako je opisano u stavcima 2.4.1.1.1. i 2.4.1.1.2. ovog Priloga. Ako je koeficijent varijacije jednog ispitivanja kočenjem CVBFC veći od 4 %, rezultati se odbacuju, a ispitivanja kočenjem ponavljaju.
Za svako se ispitivanje kočenjem aritmetička sredina
pri čemu je:
ϑ temperatura mokre površine u Celzijevim stupnjevima,
Ni za jedno ispitivanje kočenjem prosječni koeficijent kočne sile korigiran za temperaturu (BFC ave,corr) ne smije biti manji od 0,4 ni veći od 0,65.
Aritmetička sredina prosječnih koeficijenata kočne sile korigiranih za temperaturu dva ispitivanja kočenjem ne smije se razlikovati za više od 10 % prosjeka te dvije vrijednosti:
2.3.2.2.
U skladu s postupkom opisanim u stavku 2.4.2. ovog Priloga na istom području na kojem je izmjerena prosječna dubina makroteksture provodi se jedno ispitivanje kočenjem referentne gume koje se sastoji od najmanje šest (6) ispitnih vožnji u istom smjeru.Ispitivanje kočenjem ocjenjuje se kako je opisano u stavcima 2.4.2.1.1. i 2.4.2.1.2. ovog Priloga. Ako je koeficijent varijacije CVμ veći od 4 %, rezultati se odbacuju, a ispitivanje kočenjem ponavlja.
Aritmetička sredina (
pri čemu je:
ϑ temperatura mokre površine ceste u Celzijevim stupnjevima,
Prosječni vršni koeficijent kočne sile korigiran za temperaturu (μ peak,corr) ne smije biti manji od 0,45 ni veći od 0,80.
2.3.3.
Atmosferski uvjetiVjetar ne smije utjecati na polijevanje površine (dopuštena je zaštita od vjetra).
Temperatura mokre površine i temperatura okoline moraju biti:
|
Vrsta uporabe |
Temperatura mokre površine |
Temperatura okoline |
|
|
Obična guma |
12 °C – 35 °C |
12 °C – 40 °C |
|
|
Guma za snijeg |
|
5 °C – 35 °C |
5 °C – 40 °C |
|
|
Guma za snijeg razvrstana u gume za teške snježne uvjete |
5 °C – 20 °C |
5 °C – 20 °C |
|
Guma za posebnu uporabu |
|
5 °C – 35 °C |
5 °C – 40 °C |
|
|
Guma za posebnu uporabu razvrstana u gume za teške snježne uvjete |
5 °C – 20 °C |
5 °C – 20 °C |
Temperatura mokre površine za vrijeme ispitivanja ne smije odstupati više od 10 °C.
Temperatura okoline mora biti slična temperaturi mokre površine, a razlika između temperature okoline i temperature mokre površine mora biti manja od 10 °C.
2.3.4.
Zamjena referentnih gumaAko zbog ispitivanja dođe do nepravilne istrošenosti ili oštećenja odnosno ako istrošenost ili starenje utječu na rezultate ispitivanja, tu se referentnu gumu mora prestati upotrebljavati.
2.4.
Ispitne metode za mjerenje prianjanja na mokrim površinamaZa izračun indeksa prianjanja na mokroj podlozi (GB) za gumu kandidata u istrošenom stanju kočni učinak prianjanja gume kandidata na mokroj podlozi uspoređuje se s kočnim učinkom prianjanja referentne gume na mokroj podlozi na vozilu koje se kreće pravocrtno po mokroj kolnoj površini. Mjeri se jednom od sljedećih metoda:
|
(a) |
metodom s vozilom koja se sastoji od ispitivanja kompleta guma postavljenih na osobno vozilo s mjernim instrumentima; |
|
(b) |
metodom ispitivanja s prikolicom koju vuče vozilo ili s vozilom za ispitivanje guma, s ispitnim gumama. |
2.4.1.
Metoda ispitivanja (a) s osobnim vozilom opremljenim mjernim instrumentimaPrimjenjuju se sve odredbe iz stavka 4.1. dijela (A) Priloga 5. Primjenjuje se stavak „Metoda ispitivanja (a) s osobnim vozilom opremljenim mjernim instrumentima” i svi njegovi podstavci osim stavka 4.1.6. „Obrada rezultata mjerenja”. Umjesto njega primjenjuje se stavak 2.4.1.1. ovog Priloga.
2.4.1.1.
Obrada rezultata mjerenja
2.4.1.1.1.
Izračun prosječnog koeficijenta kočne silePrimjenjuju se sve odredbe iz stavka 4.1.6.1. dijela (A) Priloga 5.
2.4.1.1.2.
Validacija rezultataKoeficijent varijacije CVBFC izračunava se na sljedeći način:
pri čemu je:
Za referentnu gumu:
|
(a) |
koeficijent varijacije CVBFC početnog i završnog ispitivanja kočenjem referentne gume u jednom ispitnom ciklusu mora biti najviše 4 %; |
|
(b) |
aritmetička sredina prosječnih koeficijenata kočne sile početnog i završnog ispitivanja kočenjem ne smije se razlikovati za više od [5] % prosjeka te dvije vrijednosti:
pri čemu je:
|
|
(c) |
prosječni koeficijenti kočne sile korigirani za temperaturu (BFCave,corr, vidjeti stavak 2.3.2.1. ovog Priloga) izračunani na temelju početnog i završnog ispitivanja kočenjem referentne gume u okviru ispitnog ciklusa ne smiju biti manji od 0,40 ni veći od 0,65. |
Ako makar i jedan od navedenih uvjeta ne bude ispunjen, ponavlja se cijeli ispitni ciklus.
Za gume kandidate (T):
koeficijent varijacije CVBFC izračunava se za svaki komplet guma kandidata. Ako je jedan koeficijent varijacije veći od 4 %, podaci se odbacuju, a ispitivanje kočenjem ponavlja za taj komplet guma kandidata.
2.4.1.1.3.
Izračun prilagođenog prosječnog koeficijenta kočne silePrimjenjuju se sve odredbe iz stavka 4.1.6.3. dijela (A) Priloga 5.
2.4.1.1.4.
Izračun indeksa prianjanja na mokroj podlozi za gumu kandidataIndeks prianjanja na mokroj podlozi GB (T n ) gume kandidata T n (n = 1, 2 ili 3) izračunava se na sljedeći način:
pri čemu je:
|
|
aritmetička sredina prosječnih koeficijenata kočne sile gume kandidata T n u ispitivanju kočenjem
|
|
BFC adj(R) |
prilagođeni prosječni koeficijent kočne sile u skladu s tablicom 1 Priloga 5. |
|
BFC(R0) = |
0,52 određen kao koeficijent kočne sile za referentnu gumu u referentnim uvjetima |
|
ϑ |
izmjerena temperatura mokre površine u Celzijevim stupnjevima pri ispitivanju gume kandidata Tn |
|
ϑ 0 |
referentna temperatura mokre površine za gumu kandidata u skladu s njezinom vrstom uporabe iz tablice 2 |
|
MTD |
= |
izmjerena dubina makroteksture staze izražena u mm (vidjeti stavak 3.1.4. ovog Priloga) |
|
MTD 0 |
= |
0,8 mm dubina makroteksture referentne staze |
|
K vehicle 1,95 |
= |
faktor koji služi za održavanje dosljednosti između prethodnih i ovog izračuna indeksa prianjanja na mokroj podlozi i za usklađivanje metode s vozilom i prikolicom |
a, b, c i d koeficijenti iz tablice 2
Tablica 2
|
Vrsta uporabe |
ϑ0 (°C) |
a |
b (°C–1) |
c (°C–2) |
d (mm–1) |
|
|
Obična guma |
20 |
+0,90996 |
-0,00179 |
-0,00013 |
-0,10313 |
|
|
Guma za snijeg |
|
15 |
+0,81045 |
-0,00004 |
-0,00019 |
-0,05093 |
|
|
Guma za snijeg razvrstana u gume za teške snježne uvjete |
10 |
+0,71094 |
+0,00172 |
-0,00025 |
+0,00127 |
|
Guma za posebnu uporabu |
|
15 |
+0,81045 |
-0,00004 |
-0,00019 |
-0,05093 |
|
|
Guma za posebnu uporabu razvrstana u gume za teške snježne uvjete |
10 |
+0,71094 |
+0,00172 |
-0,00025 |
+0,00127 |
2.4.2.
Metoda ispitivanja (b) s prikolicom koju vuče vozilo ili s vozilom za ispitivanje gumaPrimjenjuju se sve odredbe iz stavka 4.2. dijela (A) Priloga 5. Primjenjuje se stavak „Metoda ispitivanja (b) s prikolicom koju vuče vozilo ili s vozilom za ispitivanje guma” i svi njegovi podstavci osim stavka 4.2.8. „Obrada rezultata mjerenja”. Umjesto njega primjenjuje se stavak 2.4.2.1. ovog Priloga.
2.4.2.1.
Obrada rezultata mjerenja
2.4.2.1.1.
Izračun vršnog koeficijenta kočne silePrimjenjuju se sve odredbe iz stavka 4.2.8.1. dijela (A) Priloga 5.
2.4.2.1.2.
Validacija rezultataKoeficijent varijacije za μ peak CV μ izračunava se na sljedeći način:
pri čemu je:
Za referentnu gumu (R):
|
(a) |
koeficijent varijacije CVμ početnog i završnog ispitivanja kočenjem referentne gume u jednom ispitnom ciklusu mora biti najviše 4 %; |
|
(b) |
aritmetička sredina vršnih koeficijenata kočne sile početnog i završnog ispitivanja kočenjem referentne gume u jednom ispitnom ciklusu ne smije se razlikovati za više od 5 % prosjeka te dvije vrijednosti:
pri čemu je:
|
|
(c) |
prosječni vršni koeficijenti kočne sile korigirani za temperaturu (μ peak,corr, vidjeti stavak 2.3.2.2. ovog Priloga) izračunani na temelju početnog i završnog ispitivanja kočenjem referentne gume u okviru ispitnog ciklusa ne smiju biti manji od 0,45 ni veći od 0,80. |
Ako makar i jedan od navedenih uvjeta ne bude ispunjen, ponavlja se cijeli ispitni ciklus.
Za gume kandidate (T n ):
koeficijent varijacije vršnog koeficijenta kočne sile CVμ izračunava se za svaku gumu kandidata. Ako je jedan koeficijent varijacije veći od 5 %, podaci se odbacuju, a ispitivanje kočenjem ponavlja za tu gumu kandidata.
2.4.2.1.3.
Izračun prilagođenog prosječnog vršnog koeficijenta kočne sile referentne gumePrimjenjuju se sve odredbe iz stavka 4.2.8.3. dijela (A) Priloga 5.
2.4.2.1.4.
Izračun indeksa prianjanja na mokroj podlozi za gumu kandidataIndeks prianjanja na mokroj podlozi GB (Tn) gume kandidata T n (n = 1, 2, 3) izračunava se na sljedeći način:
pri čemu je:
|
|
aritmetička sredina vršnih koeficijenata kočne sile gume kandidata T n u ispitivanju kočenjem
|
|
μ peak,adj(R) |
prilagođeni vršni koeficijent kočne sile u skladu s tablicom 3 Priloga 5. |
|
μ peak(R0) = |
0,71 određen kao vršni koeficijent kočne sile za referentnu gumu u referentnim uvjetima |
|
ϑ |
izmjerena temperatura mokre površine u Celzijevim stupnjevima pri ispitivanju gume kandidata Tn |
|
ϑ 0 |
referentna temperatura mokre površine za gumu kandidata u skladu s njezinom oznakom na boku iz tablice 4 |
|
MTD |
= |
izmjerena dubina makroteksture staze |
|
MTD 0 |
= |
0,8 mm određen kao dubina makroteksture referentne staze |
|
K trailer 1,50 |
= |
faktor koji služi za održavanje dosljednosti između prethodnih i ovog izračuna indeksa prianjanja na mokroj podlozi i za usklađivanje metode s vozilom i prikolicom |
a, b, c i d koeficijenti iz tablice 4
Tablica 4
|
Vrsta uporabe |
ϑ0 (°C) |
a |
b (°C–1) |
c (°C–2) |
d (mm–1) |
|
|
Obična guma |
20 |
+0,99655 |
-0,00124 |
+0,00041 |
+0,06876 |
|
|
Guma za snijeg |
|
15 |
+0,94572 |
-0,00032 |
-0,00020 |
+0,08047 |
|
|
Guma za snijeg razvrstana u gume za teške snježne uvjete |
10 |
+0,89488 |
+0,00061 |
-0,00080 |
+0,09217 |
|
Guma za posebnu uporabu |
|
15 |
+0,94572 |
-0,00032 |
-0,00020 |
+0,08047 |
|
|
Guma za posebnu uporabu razvrstana u gume za teške snježne uvjete |
10 |
+0,89488 |
+0,00061 |
-0,00080 |
+0,09217 |
3.
Ocjenjivanje prianjanja guma razreda C2 i C3Ocjenjivanje indeksa prianjanja na mokroj podlozi gume u istrošenom stanju
Načelo
Dva koraka:
|
(a) |
indeks prianjanja na mokroj podlozi G gume u novom stanju ocjenjuje se u skladu s odredbama iz dijela (B) „Gume razreda C2 i C3” u Prilogu 5. i njegovih podstavaka; |
|
(b) |
indeks prianjanja na mokroj podlozi GB guma razreda C2 i C3 u istrošenom stanju vrednuje se sljedećim formulama:
|
Kworn je faktor pada učinka između prianjanja gume u novom i istrošenom stanju:
Kworn (C2) = 0,87
Kworn (C3) = 0,83
Prilog 9. – Dodatak 1.
Primjer izvješća o pripremi istrošene gume
|
Datum brušenja |
|
|
Proizvođač |
|
|
Marka |
|
|
Trgovački opis / trgovačko ime |
|
|
Veličina |
|
|
Opis uporabe |
|
|
Širina naplatka |
|
|
Tlak u gumama (kPa) |
|
|
Tjedan proizvodnje |
|
|
Identifikacijski kod gume |
|
Mjerenje dubine žlijeba
|
Dubina žlijeba sredina: (2,0 ±0,4) mm rub: ≤ 2 mm |
Na sredini (da/ne) |
Obodna mjesta |
||||
|
1 |
2 |
3 |
4 |
|||
|
Poprečna mjesta |
1 |
|
|
|
|
|
|
2 |
|
|
|
|
|
|
|
3 |
|
|
|
|
|
|
|
4 |
|
|
|
|
|
|
|
5 |
|
|
|
|
|
|
|
6 |
|
|
|
|
|
|
|
7 |
|
|
|
|
|
|
|
8 |
|
|
|
|
|
|
|
|
Vrijednosti |
|
Prosječna dubina žlijeba na sredini (mm) Sredina: (2,0 ±0,2) mm |
|
Mjerenje hrapavosti
|
Aritmetička srednja visina apsolutnih vrijednosti profila hrapavosti (μm) |
Odjeljci |
||||||
|
1 |
2 |
3 |
4 |
||||
|
Popreč. mjesta |
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|||
|
|
|
|
|
|||
|
Prosjek |
|
|
|
|
|||
Prilog 9. – Dodatak 2.
Primjeri ispitnih izvješća za indeks prianjanja na mokroj podlozi za gume u istrošenom stanju
1. primjer: Ispitno izvješće za indeks prianjanja na mokroj podlozi guma u istrošenom stanju na temelju metode s prikolicom ili vozilom za ispitivanje guma
|
Broj ispitnog izvješća: |
|
|
Datum ispitivanja: |
|
|
|
|
|
|
|||
|
Staza: |
|
|
|
Najmanje: |
Najviše: |
|
Dubina teksture (mm): |
|
Temperatura mokre površine (°C): |
|
|
|
|
μ peak,corr: |
|
Temperatura okoline (°C): |
|
|
|
|
Dubina vode (mm): |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||
|
Brzina (km/h): |
|
||||
|
Br. |
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
|
|
Marka |
|
|
|
|
|
|
|
Uzorak / trgovački opis |
SRTT… |
|
|
|
SRTT… |
|
|
Veličina |
|
|
|
|
|
|
|
Opis uporabe |
|
|
|
|
|
|
|
Referentni (ispitni) tlak u gumama (kPa) |
|
|
|
|
|
|
|
Identifikacijska oznaka gume |
|
|
|
|
|
|
|
Oznaka M+S (da/ne) |
|
|
|
|
|
|
|
Oznaka 3PMSF (da/ne) |
|
|
|
|
|
|
|
Naplatak |
|
|
|
|
|
|
|
Opterećenje (kg) |
|
|
|
|
|
|
|
Tlak (kPa) |
|
|
|
|
|
|
|
μ peak |
1 |
|
|
|
|
|
|
2 |
|
|
|
|
|
|
|
3 |
|
|
|
|
|
|
|
4 |
|
|
|
|
|
|
|
5 |
|
|
|
|
|
|
|
6 |
|
|
|
|
|
|
|
7 |
|
|
|
|
|
|
|
8 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Standardna devijacija, σμ |
|
|
|
|
|
|
|
CVμ ≤ 4 % |
|
|
|
|
|
|
|
CVal(μ peak) ≤ 5 % |
|
|
|
|
|
|
|
μ peak,corr(R) |
|
|
|
|
|
|
|
μ peak,adj(R) |
|
|
|
|
|
|
|
Indeks prianjanja na mokroj podlozi |
|
|
|
|
|
|
|
Temperatura mokre površine (°C) |
|
|
|
|
|
|
|
Temperatura okoline (°C) |
|
|
|
|
|
|
|
Napomene |
|
|
|
|
|
|
2. primjer: Ispitno izvješće za indeks prianjanja na mokroj podlozi guma u istrošenom stanju na temelju metode s vozilom
|
Broj ispitnog izvješća: |
|
|
Datum ispitivanja: |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||
|
Staza: |
|
|
|
Najmanje: |
Najviše: |
|
Vozilo |
|
|
|
Dubina teksture (mm): |
|
Temperatura mokre površine (°C): |
|
|
|
Marka: |
|
||
|
BFC ave,corr,1: |
|
Temperatura okoline (°C): |
|
|
Model: |
|
|||
|
BFC ave,corr,2: |
|
|
|
|
Tip: |
|
|||
|
CVal(BFC ave,corr): |
|
|
|
|
Godina registracije: |
|
|||
|
Dubina vode (mm): |
|
|
|
|
Najveće opterećenje osovine: |
prednja |
stražnja |
||
|
|
|
|
|
|
|||||
|
Početna brzina (km/h): |
|
|
Završna brzina (km/h): |
|
|||||
|
Br. |
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
||||||
|
Marka |
|
|
|
|
|
||||||
|
Uzorak / trgovački opis |
SRTT… |
|
|
|
SRTT… |
||||||
|
Veličina |
|
|
|
|
|
||||||
|
Opis uporabe |
|
|
|
|
|
||||||
|
Referentni (ispitni) tlak u gumama (kPa) |
|
|
|
|
|
||||||
|
Identifikacijska oznaka gume |
|
|
|
|
|
||||||
|
Oznaka M+S (da/ne) |
|
|
|
|
|
||||||
|
Oznaka 3PMSF (da/ne) |
|
|
|
|
|
||||||
|
Naplatak |
|
|
|
|
|
||||||
|
Tlak prednje osovine (kPa) |
lijevo: |
desno: |
lijevo: |
desno: |
lijevo: |
desno: |
lijevo: |
desno: |
lijevo: |
desno: |
|
|
Tlak stražnje osovine (kPa) |
lijevo: |
desno: |
lijevo: |
desno: |
lijevo: |
desno: |
lijevo: |
desno: |
lijevo: |
desno: |
|
|
Opterećenje prednje osovine (kg) |
lijevo: |
desno: |
lijevo: |
desno: |
lijevo: |
desno: |
lijevo: |
desno: |
lijevo: |
desno: |
|
|
Opterećenje stražnje osovine (kg) |
lijevo: |
desno: |
lijevo: |
desno: |
lijevo: |
desno: |
lijevo: |
desno: |
lijevo: |
desno: |
|
|
|
Zaustavni put (m) |
BFCi |
Zaustavni put (m) |
BFCi |
Zaustavni put (m) |
BFCi |
Zaustavni put (m) |
BFCi |
Zaustavni put (m) |
BFCi |
|
|
Mjerenje |
1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
3 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
4 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
5 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
6 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
7 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
8 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
9 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
10 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||
|
Standardna devijacija, σ BFC |
|
|
|
|
|
||||||
|
CVBFC ≤ 4 % |
|
|
|
|
|
||||||
|
CVal(BFC ave) ≤ 5 % |
|
|
|
|
|
||||||
|
BFC ave,corr(R) |
|
|
|
|
|
||||||
|
BFC adj(R) |
|
|
|
|
|
||||||
|
Indeks prianjanja na mokroj podlozi |
|
|
|
|
|
||||||
|
Temperatura mokre površine (°C) |
|
|
|
|
|
||||||
|
Temperatura okoline (°C) |
|
|
|
|
|
||||||
|
Napomene |
|
|
|
|
|
||||||
PRILOG 10.
Postupak za utvrđivanje otpornosti na abraziju guma razreda C1
Uvod
Za izračun indeksa abrazije gume kandidata njezina stupanj abrazije uspoređuje se sa stupnjem abrazije standardne referentne ispitne gume. Mjeri se jednom od sljedećih ispitnih metoda:
|
(a) |
ispitnom metodom s vozilom na javnim otvorenim cestama; |
|
(b) |
ispitnom metodom s bubnjem u zatvorenom prostoru. |
1. Ispitna metoda (a) s vozilom na javnim otvorenim cestama
1.1. Područje primjene
Metoda se primjenjuje za gume razreda C1 u području primjene ovog Pravilnika, osim za gume za led i gume s nazivnom oznakom promjera naplatka ≤ 13.
1.2. Definicije
Osim bitnih definicija navedenih u točki 2. ovog Pravilnika primjenjuju se i sljedeće:
|
1.2.1. |
„petlja” znači dio rute s istom početnom i završnom točkom. Ako ista petlja teče u smjeru kazaljke na satu i obrnuto, računa se kao dvije petlje; |
|
1.2.2. |
„ruta” znači ceste koje služe za ispitivanje abrazije. Može se sastojati od jedne ili više petlji koje se mogu proći bilo kojim redoslijedom; |
|
1.2.3. |
„etapa” znači vrijeme potrebno za prolazak rute (uključujući stanku i vrijeme potrošeno na zamjenu vozila u konvoju ili vozača u vozilu); |
|
1.2.4. |
„ukupna udaljenost” znači ukupna udaljenost koju je guma prešla u ispitivanju; |
|
1.2.5. |
„električni stroj” znači pretvarač energije koji pretvara električnu energiju u mehaničku i obrnuto; |
|
1.2.6. |
„kategorija pretvarača za pogonsku energiju” znači (i) motor s unutarnjim izgaranjem, (ii) električni stroj ili (iii) gorivna ćelija; |
|
1.2.7. |
„hibridno električno vozilo” (HEV) znači hibridno vozilo u kojem je jedan od pretvarača za pogonsku energiju električni stroj; |
|
1.2.8. |
„hibridno vozilo” znači vozilo opremljeno pogonskim sklopom s najmanje dvije različite kategorije pretvarača za pogonsku energiju i najmanje dvije različite kategorije sustava za pohranu pogonske energije; |
|
1.2.9. |
„hibridno električno vozilo bez punjenja iz vanjskog izvora” odnosno „NOVC-HEV” znači hibridno električno vozilo koje se ne može puniti iz vanjskog izvora; |
|
1.2.10. |
„hibridno električno vozilo s punjenjem iz vanjskog izvora” (OVC-HEV) znači hibridno električno vozilo koje se može puniti iz vanjskog izvora; |
|
1.2.11. |
„potpuno električno vozilo” (PEV) znači vozilo opremljeno pogonskim sklopom koji sadržava isključivo električne strojeve kao pretvarače za pogonsku energiju i isključivo sustave za pohranu električne energije s mogućnošću ponovnog punjenja kao sustave za pohranu pogonske energije; |
|
1.2.12. |
„vozilo samo s motorima s unutarnjim izgaranjem (MUI)” znači vozilo u kojem su svi pretvarači za pogonsku energiju motori s unutarnjim izgaranjem; |
|
1.2.13. |
„pogonski REESS” znači sustav za pohranu električne energije s mogućnošću ponovnog punjenja koji osigurava električnu energiju za električni pogon; |
|
1.2.14. |
„vozilo s pogonom na prednje kotače” (FWD) znači vozilo čiji pogonski moment proizvodi samo prednja osovina; |
|
1.2.15. |
„vozilo s pogonom na stražnje kotače” (RWD) znači vozilo čiji pogonski moment proizvodi samo stražnja osovina; |
|
1.2.16. |
„vozilo s pogonom na četiri kotača” (4WD) znači vozilo u kojem vozač može isključiti pogonski moment jedne osovine; |
|
1.2.17. |
„vozilo s pogonom na sve kotače” (AWD) znači vozilo sa stalnim ili reguliranim pogonom na sva četiri kotača; |
|
1.2.18. |
„referentno vozilo” znači vozilo na koje će biti postavljene referentne gume; |
|
1.2.19. |
„vozilo kandidat” znači vozilo na koje će biti postavljene gume kandidati; |
|
1.2.20. |
„koeficijent vozila f2” (mjeren u N/(km/h)2) znači koeficijent cestovnog otpora drugog reda u skladu s Pravilnikom UN-a br. 154. Pruža se u referentnim uvjetima; |
|
1.2.21. |
„uzdužno ubrzanje” (mjereno u m/s2) znači ubrzanje vozila u smjeru njegova kretanja. Ima pozitivan predznak u slučaju povećanja brzine, a negativan u slučaju smanjenja (npr. kočenja); |
|
1.2.22. |
„bočno ubrzanje” (mjereno u m/s2) znači ubrzanje okomito na smjer kretanja vozila. Ima pozitivan predznak kad vozilo skreće ulijevo u odnosu na smjer kretanja. Ima negativan predznak kad vozilo skreće udesno u odnosu na smjer kretanja; |
|
1.2.23. |
„ispitna guma” znači guma kandidat ili referentna guma; |
|
1.2.24. |
„guma kandidat” znači guma čije se svojstvo otpornosti na abraziju ocjenjuje u odnosu na referentnu gumu; |
|
1.2.25. |
„referentna guma” znači guma koja se koristi u svakom konvoju kao referentno mjerilo za ocjenjivanje svojstva otpornosti na abraziju gume kandidata u skladu sa sljedećom tablicom:
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||
1.3 Simboli i skraćeni pojmovi
|
Simbol |
Jedinica |
Značenje |
|
AICT |
bez dimenzija |
indeks abrazije gume kandidata |
|
ALC |
mg/km/t |
stupanj abrazije gume kandidata u ispitnim uvjetima |
|
ALRT |
mg/km/t |
stupanj abrazije referentne gume u ispitnim uvjetima |
|
ARC |
mg/km |
stopa abrazije gume kandidata u ispitnim uvjetima |
|
ARR |
mg/km |
stopa abrazije referentne gume u ispitnim uvjetima |
|
D Ci |
km |
ukupna udaljenost koju je vozilo kandidat prešlo u ispitivanju |
|
D Ri |
km |
ukupna udaljenost koju je referentno vozilo prešlo u ispitivanju |
|
MCTF i |
g |
konačna masa gume kandidata i |
|
MCTS i |
g |
početna masa gume kandidata i |
|
MRTF i |
g |
konačna masa referentne gume i |
|
MRTS i |
g |
početna masa referentne gume i |
|
O S |
mg/km/t |
pomak regresijskih pravaca stupnja abrazije referentne gume SRTT17S |
|
O W |
mg/km/t |
pomak regresijskih pravaca stupnja abrazije referentne gume SRTT17W |
|
Q Ci |
kg |
ispitno opterećenje svake gume kandidata |
|
Q Ri |
kg |
ispitno opterećenje svake referentne gume |
|
SS |
mg/km/t/°C |
osjetljivost gume SRTT17S na promjenu temperature |
|
SW |
mg/km/t/°C |
osjetljivost gume SRTT17W na promjenu temperature |
|
Ti |
°C |
prosječna temperatura u ispitivanju |
|
|
°C |
prosječna temperatura u okviru n ispitivanja |
1.4. Mjerni sustav
|
1.4.1. |
Instrumenti za mjerenje mase guma
Vaga mora moći izmjeriti masu gume s točnošću od ±2 g. |
|
1.4.2. |
Instrumenti za mjerenje geometrije i nagiba na vozilu
Uređaj mora mjeriti s točnošću od ±0,033°. |
|
1.4.3. |
Instrumenti za mjerenje mase vozila po položaju
Vaga mora moći izmjeriti opterećenje na svakoj gumi s točnošću od ±0,1 %. |
|
1.4.4. |
Instrumenti za mjerenje ubrzanja, udaljenosti i brzine
U ispitivanju se stalno procjenjuje brzina te bočno i uzdužno ubrzanje s najmanjom i preporučenom učestalošću uzorkovanja od 10 Hz. Za mjerenje se koristi GNSS (globalni navigacijski satelitski sustav u skladu s normom ISO 24245:2023) u kombinaciji s digitalnom obradom položaja. Više informacija o digitalnoj obradi podataka GNSS-a nalazi se u Dodatku 1. Prilogu 10. ovom Pravilniku. Udaljenost koju je guma prešla odgovara zbroju udaljenosti prema GNSS-u i udaljenosti prijeđene bez signala GNSS-a, osim ako sam GNSS procjenjuje potonje. Ne smiju se koristiti akcelerometri. |
|
1.4.5. |
Naprava za mjerenje tlaka u gumama
Naprava mora imati točnost od ±3 kPa. |
|
1.4.6. |
Instrumenti za mjerenje vremenskih uvjeta (kiše, snijega, leda)
U slučaju kiše ispitni vozači prijavljuju kilometražu s uključenim brisačima (ako zbilja brišu vjetrobransko staklo) za svaku etapu. U slučaju snijega/leda ispitni vozači prijavljuju kilometražu po cesti prekrivenoj snijegom ili ledom za svaku etapu. |
|
1.4.7. |
Instrumenti za mjerenje temperature
Smije se koristiti vanjski termometar vozila. Podaci se bilježe zajedno s vremenom i mjestom u papirnatom ili elektroničkom obliku. Dopušteni su i svi termometri postavljeni za mjerenje vanjske temperature zraka. Termometar mora imati mjernu točnost od ±1 °C. Dopušten je i uređaj za neprekidno mjerenje temperature ako ima prethodno navedenu mjernu točnost. Početno i završno mjerenje obavlja se umjerenim termometrom. |
|
1.4.8. |
Instrumenti za mjerenje mase sklopa gume i kotača
Vaga mora moći izmjeriti masu gume s točnošću od ±2 g. |
1.5. Postupak mjerenja gume, sklopa gume i kotača i vozila
|
1.5.1. |
Mjerenje mase gume
Prije mjerenja mase guma se čisti i suši uređajem ili proizvodom koji ne skidaju gumeni materijal s gume (npr. neabrazivnim sredstvom za čišćenje na bazi vode). Prije mjerenja mase uklanja se sve vidljivo kamenje s uzorka gaznog sloja. Mjerenje se ponavlja tri puta i izračunava se prosjek. |
|
1.5.2. |
Mjerenje mase sklopa gume i kotača
Prije mjerenja mase sklop gume čisti se i suši uređajem ili proizvodom koji ne skidaju gumeni materijal s gume (npr. neabrazivnim sredstvom za čišćenje na bazi vode). Prije mjerenja mase nenapuhane gume bez jezgre ventila uklanja se sve vidljivo kamenje s uzorka gaznog sloja. Masa se mjeri nakon što se potvrdi da se svi protuutezi nalaze na sklopu. |
|
1.5.3. |
Postupak mjerenja mase vozila
Vozilo se čisti i suši prije mjerenja s punim spremnikom za gorivo (MUI vozilo), ispitnim balastom kako je opisano u stavku 1.6. ovog Priloga, gumama koje se ispituju i kotačima namijenjenima ispitivanju uz dodanu prosječnu masu vozača (tj. 75 kg). Na svakom se kotaču mjeri opterećenje Q. |
|
1.5.4. |
Postupak za mjerenje namještenosti kotača
Namještenost kotača mjeri se s punim spremnikom za gorivo (vozilo s motorom s unutarnjim izgaranjem), ispitnim balastom kako je opisano u stavku 1.6. ovog Priloga, gumama koje se ispituju i kotačima korištenima za ispitivanje s prosječnom težinom vozača (tj. 75 kg). |
1.6. Zahtjevi za vozilo
|
1.6.1. |
Opći zahtjevi
Geometrija se postavlja na sljedeći način:
Geometrija (usmjerenost i nagib) na obje osovine referentnog vozila i svakog vozila kandidata provjeravaju se barem:
Na kraju ispitivanja geometrija se ne smije razlikovati više od ±0,15° u usmjerenosti i ±0,3° u nagibu u odnosu na početno mjerenje pod istim uvjetima. |
|
1.6.2. |
Prihvatljiva geometrija ovjesa i vrijednosti za namještanje statike za vozila s pogonom na prednje kotače |
|
1.6.2.1. |
Vozila koja se opremaju gumama kandidatima u opterećenom stanju opisanom u stavku 1.5.4.:
|
|
1.6.2.2. |
Vozilo koje se oprema referentnim gumama u opterećenom stanju opisanom u stavku 1.5.4.:
|
|
1.6.3. |
Prihvatljiva geometrija ovjesa i vrijednosti za namještanje statike za vozila s pogonom na stražnje kotače |
|
1.6.3.1. |
Vozila koja se opremaju gumama kandidatima u opterećenom stanju opisanom u stavku 1.5.4.:
|
|
1.6.3.2. |
Vozilo koje se oprema referentnim gumama u opterećenom stanju opisanom u stavku 1.5.4.:
|
|
1.6.4. |
Prihvatljiva geometrija ovjesa i vrijednosti za namještanje statike za vozila s pogonom na četiri kotača
Vozila s pogonom na četiri kotača smiju se koristiti ako samo jedna osovina služi kao pogonska. U tom se slučaju smatraju vozilom s pogonom na prednje ili stražnje kotače ovisno o konfiguraciji. |
|
1.6.5. |
Dopušteni ovjes i statična prilagodba za vozila s pogonom na sve kotače (AWD)
Vozila sa stalnim pogonom na četiri kotača moraju biti u skladu s postavkama za vozila s pogonom na stražnje kotače opisanima u stavku 1.6.3. ovog Priloga. |
|
1.6.6. |
Ako nijedno vozilo ne ispunjava uvjete iz stavaka 1.6.2., 1.6.3., 1.6.4. ili 1.6.5., primjenjuje se sljedeći postupak:
|
|
1.6.7. |
Dopušteni pretvarač za pogonsku energiju za vozilo
Dopušteni su svi tipovi pretvarača za pogonsku energiju ako su isti u cijelom konvoju. Konvoj se sastoji od vozila koja pripadaju istom tipu vozila po stupnju elektrifikacije (tj. MUI, NOVC-HEV, OVC-HEV ili PEV). |
|
1.6.8. |
Dopušteni prijenosi za vozilo
Ako je dostupno, veličina gume ispituje se na vozilu s pogonom na prednje kotače. Ako se guma te veličine može postaviti samo na vozila s pogonom na stražnje kotače, postavlja se na takvo vozilo, kao i referentne gume. Ako se guma te veličine može postaviti samo na vozila s pogonom na sve kotače, postavlja se na takvo vozilo, kao i referentne gume. Ako je dostupno vozilo sa sličnom raspodjelom momenta sile, na njega se postavljaju i referentne gume i gume kandidati. Ako nije, koristi se zadani način rada referentnog vozila i vozila kandidata. U istom konvoju smiju biti vozila s automatskim i ručnim mjenjačem. |
|
1.6.9. |
Način vožnje vozila
Ako je proizvođač vozila odredio standardni zadani način vožnje, a dostupno je nekoliko načina vožnje, odabire se standardni zadani način. Ako proizvođač vozila nije odredio standardni zadani način vožnje, reprezentativni način vožnje dogovara se s nadležnim tijelom. |
|
1.6.10. |
Regenerativno kočenje
Vozila u konvoju moraju imati slične regenerativne mogućnosti. To se postiže odabirom vozila sličnog stupnja elektrifikacije (vidjeti stavak 1.6.7.). Ako se funkcija regenerativnog kočenja vozila može deaktivirati, vozač to smije učiniti samo ako sva vozila u konvoju rade s istim postavkama regenerativnog kočenja. |
|
1.6.11. |
Dopuštena aerodinamička svojstva vozila
Aerodinamička svojstva vozila opremljenog referentnim gumama moraju ispunjavati sljedeći uvjet: vrijednost f2 vozila s referentnim gumama može biti najviše 1,2 puta veća od vrijednosti f2 vozilâ s gumama kandidatima. Odredba iz ovog stavka ne primjenjuje se ako vrijednost f2 vozilâ nije dostupna objektu za ispitivanje. |
|
1.6.12. |
Prihvatljiva masa vozila (ovisno o veličini i indeksu nosivosti gume)
Ukupna masa vozila mora omogućiti ukupno opterećenje gume od (67 ±7) % ukupne nazivne nosivosti četiri gume. Primjer izračuna: Ako pretpostavimo da je indeks nosivosti referentnih guma 94, što odgovara najvećem opterećenju od 670 kg, ukupno nazivno opterećenje četiri referentne gume bilo bi: 670 × 4 = 2 680 kg. U tom slučaju masa opterećenog vozila iznosi 2 680 × 67 % = 1 796 kg s dopuštenim odstupanjem od 2 680 × 7 %, tj. ±188 kg. Raspodjela opterećenja između prednje i stražnje osovine iznosi:
Opterećivanje balastom koje omogućuje postizanje prethodno navedenih opterećenja dopušteno je ako ne premašuje 85 % najveće korisne nosivosti vozila. Dodaje se balast koji odgovara masi najmanje 1,5 putnika (uključujući vozača). |
|
1.6.13. |
Zahtjevi za rutu, ubrzanje i brzinu
Ruta mora biti zatvorena petlja. Vozila se vraćaju na mjesto polaska bez vozila za prijevoz automobila. |
|
1.6.13.1. |
Najmanja duljina rute
Ruta se mora sastojati od najmanje jedne zatvorene petlje. Vozila se moraju vratiti na mjesto polaska. Ruta se mora sastojati od različitih cesta najmanje ukupne duljine 300 km. Vozila se smiju prevoziti vozilom za prijevoz automobila isključivo u slučaju kvara vozila/gume. |
|
1.6.13.2. |
Raspodjela načina vožnje
Ruta mora biti u skladu sa sljedećom raspodjelom ubrzanja/udaljenosti za svaki obuhvaćeni način vožnje:
|
|
1.6.13.3. |
Ukupna ubrzanja
Za vrijednosti standardne devijacije i najveće vrijednosti ubrzanja vrijede sljedeće odredbe. |
|
1.6.13.3.1. |
Standardna devijacija
Standardne devijacije uzdužnog i bočnog ubrzanja u ispitivanju ne smiju se razlikovati za više od 5 % među vozilima u istom konvoju. |
|
1.6.13.3.2. |
Najveće ubrzanje
|
|
1.6.14. |
Zahtjevi za brzinu
Uz dopušteno mjerno odstupanje od 10 km/h brzina ne smije biti veća od zakonskih ograničenja koja se primjenjuju u državi u kojoj se nalazi ruta. Nadalje, brzina ne smije biti veća od 140 km/h. Najveće dopušteno odstupanje za prijeđenu udaljenost (uključujući dopušteno mjerno odstupanje od 10 km/h) je 0,5 % (ukupno 40 km za udaljenost od 8 000 km). |
|
1.6.15. |
Praćenje ubrzanja i brzine za vrijeme ispitivanja
Dok traje ispitivanje, stalno se prate ubrzanje i brzina svakog automobila u konvoju. Pojedinosti o izračunu ubrzanja i brzine nalaze se u Dodatku 1. ovom Prilogu. |
|
1.6.16. |
Stupanj abrazije rute
Da bi se na ruti moglo provesti ispitivanje, ona mora biti u skladu sa sljedećim specifikacijama za stupanj abrazije za referentne gume:
Ako se na ruti koristi samo jedna vrsta referentnih guma (npr. samo SRTT17S), samo uvjet za korištenu referentnu gumu mora biti ispunjen.
Slika 1: Stupanj abrazije normaliziran na 20 °C mora biti u granicama s1 i s2. Stupanj abrazije na ruti izračunava se u skladu sa stavkom 1.6.16.1 ovog Priloga. |
|
1.6.16.1. |
Na mjerenje stupnja abrazije referentne gume primjenjuju se sljedeće odredbe:
Za svaki od (najmanje) tri kompleta ispitanih referentnih guma mora biti stupanj abrazije ALRTi u mg/km/t na temperaturi Ti . Izračun se ažurira svako tromjesečje na temelju rezultata svih provedenih ispitivanja iz prethodna četiri tromjesečja, počevši godinu dana nakon prve akreditacije rute. Nagibi i pomak s početne točke smiju se ažurirati samo ako je raspon temperature u skladu s odredbama ovog stavka. Osjetljivost guma SRTT17S i SRTT17W na promjenu temperature u ispitivanju (SS i SW ) (tj. nagib regresijskog pravca stupnja abrazije referentne gume u odnosu na prosječnu temperaturu u ispitivanju) izračunava se sljedećom jednadžbom;
Pomaci regresijskih pravaca stupnja abrazije referentnih guma za prosječnu temperaturu ispitivanja tijekom ispitivanja izračunavaju se sljedećim jednadžbama:
Stupnjevi abrazije rute na relevantnim temperaturama izračunavaju se sljedećim jednadžbama:
pri čemu je:
Ako se ruta koristi i za SRTT17S i za SRTT17W, izračun vrijednosti S vrši se za obje referentne gume kako bi se dobile vrijednosti SS i SW. |
1.7. Zahtjevi za vremenske i klimatske uvjete
|
1.7.1. |
Ako se gume ispituju u odnosu na SRTT17S prema tablici u stavku 1.2.25. ovog Priloga, moraju biti ispunjeni sljedeći vremenski i klimatski uvjeti:
|
|
1.7.2. |
Ako se gume ispituju u odnosu na SRTT17W prema tablici u stavku 1.2.25. ovog Priloga moraju biti ispunjeni sljedeći vremenski i klimatski uvjeti: |
|
1.7.2.1. |
Gume za teške snježne uvjete:
|
|
1.7.2.2. |
Gume koje nisu namijenjene teškim snježnim uvjetima:
|
|
1.7.3. |
Bilježenje meteoroloških podataka |
|
1.7.3.1. |
Mjerenje udaljenosti u mokrim uvjetima
Udaljenost u mokrim uvjetima (izražena kao postotak prijeđene udaljenosti) odgovara udaljenosti prijeđenoj s uključenim brisačima. Mjerenja se mogu ručno prikupiti na jednom vozilu u konvoju. Druga je mogućnost da se podaci prikupe iz informacija o vozilu (npr. sabirnice regulatora mrežnih područja (CAN) ili ugrađenog dijagnostičkog sustava (OBD)) ako su dostupne. |
|
1.7.3.2. |
Prosječna temperatura
Radi izračuna prosječne temperature provodi se najmanje pet mjerenja po etapi na ruti. Mjerenja uključuju mjesto polaska i dolaska. Nadalje, mjeri se temperatura na najvećoj postignutoj visini na ruti. Mjerenja se vrše na najmanje jednom vozilu u konvoju. Prosječna temperatura rute izračunava se kao prosjek svih izmjerenih temperatura na svih pet točaka. Mjeri se fiksnim uređajem u skladu s traženom točnošću, barem na mjestu polaska i dolaska. Senzor temperature postavlja se vani na nezaklonjenom mjestu izloženom protoku zraka i zaštićenom od izravnog solarnog zračenja. To se može postići sjenilom ili sličnom napravom. Mjerenja na cesti može izvršiti meteorološka stanica s vanjskim senzorom temperature koja je postavljena u vozilo. Temperatura se smije neprekidno mjeriti za vrijeme cijelog ispitivanja. U tom se slučaju prijavljuje prosječno, najmanje i najveće mjerenje u cijelom ispitivanju. Iz najmanjeg, najvećeg i prosječnog izračuna izbacuje se prvih deset minuta nakon polaska i nakon svake stanke vozača. Dopušteni su temperaturni prosjeci i na temelju vremena i na temelju udaljenosti. |
1.8. Zahtjevi za standardnu referentnu ispitnu gumu
Referentna guma SRTT17S čuva se u stanju preporučenom u normi F3676-23, a referentna guma SRTT17W u stanju preporučenom u normi F3675-23.
Za ocjenjivanje guma kandidata koje su po vrsti upotrebe obične, za snijeg, posebne koje nisu gume za snijeg za teške snježne uvjete i posebne koje nisu deklarirane kao „M+S” koristi se SRTT17S.
Za ocjenjivanje guma kandidata koje su po vrsti gume za snijeg i posebne deklarirane kao „M+S”, neovisno o tome jesu li gume za snijeg za teške snježne uvjete, koristi se SRTT17W.
1.9. Priprema i prilagodba guma
|
1.9.1. |
Ugradnja guma na naplatak i vozilo
Nove gume kandidati postavljaju se i balansiraju na naplatku koji je odobrio proizvođač gume. Za svako se ispitivanje nove referentne gume ugrađuju na naplatak širine 7,5″. Širina naplatka gume kandidata navodi se u ispitnom izvješću. Gume s posebnim zahtjevima za ugradnju, npr. asimetrične gume i gume unaprijed utvrđenim smjerom okretanja, postavljaju se u skladu s tim zahtjevima. Naime, gume se moraju postaviti tako da se okreću u odgovarajućem smjeru i da je vanjska strana gume okrenuta prema van. |
|
1.9.2. |
Mjerenje mase gume (bez naplatka)
Masa gume mjeri se u skladu s postupkom opisanim u stavku 1.5.1. ovog Priloga. Ni s jedne gume (ni ispitne ni referentne) ne smije se skidati gumeni materijal (npr. izbočine nastale zbog odzračnih kanala). Masa svake gume mjeri se:
|
|
1.9.3. |
Mjerenje mase sklopa gume i kotača
Masa sklopa gume i kotača mjeri se u skladu s postupkom opisanim u stavku 1.5.2. ovog Priloga. Po izboru se mogu obaviti privremena mjerenja mase sklopa gume i kotača. |
|
1.9.4. |
Tlak u gumama
Tlak u referentnim gumama mora biti 290 kPa. Gume kandidati moraju biti napuhane (hladne) na nazivni tlak utvrđen normom koja ih obuhvaća. Konkretnije:
|
1.10. Priprema i prilagodba vozila
Vozila za gume kandidate i referentne gume odabiru se u skladu s ograničenjima iz stavka 1.6.
|
1.10.1. |
Mjerenje mase vozila
Masa vozila mjeri se u skladu s postupkom opisanim u stavku 1.5.3. ovog Priloga. Vozilo se opterećuje balastom u skladu sa specifikacijama opisanima u stavku 1.6.12. ovog Priloga. Na referentnim vozilima i vozilima kandidatima treba izmjeriti opterećenje Q svake gume. |
|
1.10.2. |
Prilagodba vozila
Geometrija vozila mora se prilagoditi u skladu s odredbama iz stavaka od 1.6.2. do 1.6.6. ovog Priloga. |
1.11. Ispitna metoda i mjerenja
|
1.11.1. |
Opće odredbe
Abrazija guma ispituje se na otvorenim cestama. U konvoju mogu biti najviše četiri vozila. Vozila moraju prijeći otprilike 8 000 km na odabranim rutama u skladu s odgovarajućim intenzitetom vožnje kako bi se svaka guma kandidat izložila istim uvjetima (npr. intenzitet, vozači, položaj u konvoju, vremenski uvjeti). Gume se ocjenjuju u odnosu na referentnu gumu. Referentna guma ugrađuje se na jedno vozilo u konvoju da bi se uzele u obzir promjene temperature, ali i drugi promjenjivi parametri. Na vozilo kandidat ugrađuju se iste gume kandidati. Izmjereni učinak izračunava se u skladu sa stavkom 1.11.13. ovog Priloga. |
|
1.11.2. |
Ukupna ispitna udaljenost
Ukupna udaljenost koju mora prijeći svako vozilo u konvoju je 8 000 ±300 km. Ako ukupna prijeđena udaljenost nije unutar tog raspona, ispitivanje se poništava. |
|
1.11.3. |
Sastav i vođenje konvoja
Konvoj mora biti homogen po sljedećim parametrima vozila:
Referentna guma i guma kandidat postavljaju se na vozila istog modela i postavki:
Kad je riječ o najvećoj udaljenosti između vozila u konvoju, svaki vozač mora moći vidjeti vozilo ispred i iza sebe. Svako se vozilo mora voziti desnim trakom (odnosno lijevim ako je tako propisano u zemlji) pod uvjetom da je slobodan. |
|
1.11.4. |
Zamjena vozila u konvoju i vozača u vozilima
Sve gume kandidati, uključujući ispitane i referentne gume, moraju ravnomjerno sudjelovati u ispitivanju:
Vozači i položaj vozila smiju se zamijeniti uz dopušteno odstupanje od 10 % unaprijed određene udaljenosti na ruti. |
|
1.11.5. |
Podaci koji se mjere prije, tijekom i nakon ispitivanja |
|
1.11.5.1. |
Prije i nakon ispitivanja
Prije i nakon ispitivanja mjeri se sljedeće:
|
|
1.11.5.2. |
Tijekom ispitivanja
Tijekom ispitivanja vrše se sljedeća mjerenja:
Premda nije obvezno, na mjestima privremenog zaustavljanja preporučuje se mjerenje:
|
|
1.11.6. |
Obrada podataka za prosječnu temperaturu
Mjerenje temperature u ispitivanju: Temperatura se mjeri u skladu sa stavkom 1.7.3. |
|
1.11.7. |
Obrada podataka za standardnu devijaciju uzdužnih i bočnih ubrzanja u ispitivanju
U svakoj se etapi neprekidno ocjenjuju brzina te bočno i uzdužno ubrzanje. Preporučena učestalost uzorkovanja je najmanje 10 Hz. Najčešća je tehnologija mjerenje GNSS-om povezano s numeričkom obradom položaja. Obrada podataka o ubrzanju utvrđena je u Dodatku 1. ovom Prilogu. |
|
1.11.8. |
Validacija ispitivanja
Ispitivanje se smatra valjanim ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
|
|
1.11.9. |
Odstupanje od nazivne rute
Ruta se smatra valjanom ako su ispunjeni svi uvjeti u nastavku:
Ako je ruta u skladu sa svim odredbama, smatra se valjanom, stoga se mora ispraviti udaljenost koja se uzima u obzir pri izračunu. Slučajna odstupanja su prihvatljiva ako čine manje od 20 % duljine rute ili manje od 100 km (ovisno o tome što je manje), pod uvjetom da stupanj abrazije referentne gume na 20 °C ostane u dopuštenim granicama i da se poštuju standardne devijacije ubrzanja. U svim se ostalim slučajevima ispitivanje smatra nevaljanim, a ruta se mora ponovno validirati. |
|
1.11.10. |
Rješavanje problema s vozilom
Ako se u konvoju ošteti vozilo, primjenjuju se sljedeće odredbe:
|
|
1.11.11. |
Rješavanje problema s gumom
Ako se u konvoju ošteti guma, primjenjuju se sljedeće odredbe:
|
|
1.11.12. |
Rješavanje problema s GNSS-om
Ako brzina i ubrzanje jednog vozila u etapi nisu zabilježene za više od 5 % duljine rute (zbog gubitka satelitskog signala ili kvara uređaja), podaci koji nedostaju zamjenjuju se podacima drugog vozila (po mogućnosti referentnog vozila) iz istog konvoja i etape (ako su valjani). |
|
1.11.13. |
Obrada podataka za izračun stupnja abrazije |
|
1.11.13.1. |
Stupanj abrazije referentne gume na prosječnoj temperaturi u ispitivanju (mg/km/t)
Prosječan stupanj abrazije referentne gume na prosječnoj temperaturi ispitivanja izračunava se na sljedeći način:
pri čemu je:
|
|
1.11.13.2. |
Izračun stupnja abrazije gume SRTT17S na 20 °C
Korekcija za temperaturu određena u stavku 1.6.16.1. ovog Priloga za stupanj abrazije gume SRT17S primjenjuje se na sljedeći način:
pri čemu je |
|
1.11.13.3. |
Izračun stupnja abrazije gume SRTT17W na 10 °C
Korekcija za temperaturu određena u stavku 1.6.16.1. ovog Priloga za stupanj abrazije gume SRT17W primjenjuje se na sljedeći način:
pri čemu je |
|
1.11.13.4. |
Stupanj abrazije gume kandidata na prosječnoj temperaturi ispitivanja (mg/km/t)
Prosječan stupanj abrazije gume kandidata na prosječnoj temperaturi ispitivanja izračunava se na sljedeći način:
pri čemu je:
|
|
1.11.13.5. |
Indeks abrazije gume kandidata ne ovisi o prosječnoj temperaturi u ispitivanju i izračunava se sljedećom jednadžbom:
pri čemu je:
|
1.12. Ispitno izvješće
|
1.12.1. |
Ispitno izvješće mora sadržavati sljedeće informacije:
|
|
1.12.2. |
O svakoj referentnoj gumi navode se sljedeće informacije:
|
|
1.12.3. |
O svakoj se gumi kandidatu navode sljedeće informacije:
|
|
1.12.4. |
Konačni rezultati ispitivanja:
|
2. Ispitna metoda (b) s bubnjem u zatvorenom prostoru
2.1. Područje primjene
|
2.1.1. |
Metoda se primjenjuje za gume razreda C1 u području primjene ovog Pravilnika, osim za gume za led i gume s nazivnom oznakom promjera naplatka ≤ 13. |
|
2.2. |
Definicije i pojmovi
Osim bitnih definicija iz stavka 2. ovog Pravilnika za metodu s bubnjem u zatvorenom prostoru primjenjuju se i sljedeće definicije: |
|
2.2.1. |
„abrazija gume” znači trošenje gume koje se vidi kao gubitak mase gume za vrijeme korištenja; |
|
2.2.2. |
„gubitak mase” znači količina mase koja se gubi abrazijom gume;
1. napomena za unos: izražava se u gramima; |
|
2.2.3. |
„ispitna guma” znači guma koja služi za program ocjenjivanja, odnosno gume kandidati ili referentne gume: |
|
2.2.3.1. |
guma kandidat
T ispitna guma koja je dio programa ocjenjivanja i ocjenjuje se zajedno s referentnom gumom primjenom iste ispitne metode; |
|
2.2.3.2. |
referentna guma
R posebna ispitna guma koja služi kao referentno mjerilo u programu ocjenjivanja; |
|
2.2.3.2.1. |
„standardna referentna ispitna guma” (SRTT) znači guma koja se proizvodi, nadzire i skladišti u skladu s normama organizacije ASTM International:
Obična referentna guma (225/45R17 94 XL ASTM F3676 – 23) služi za ispitivanje guma kandidata koje nisu namijenjene teškim snježnim uvjetima, dakle običnih guma, guma za snijeg i posebnih guma bez oznaka „M+S” i „3PMSF”. Zimska referentna guma (225/45R17 94 XL ASTM F3675 – 23) služi za ispitivanje guma kandidata za teške snježne uvjete (označene simbolom 3PMSF) i guma za posebnu uporabu s oznakom „M+S” ili „3PMSF”; |
|
2.2.4. |
„srednja dubina teksture profila” služi za karakterizaciju hrapavosti površine na makrorazini, a opisana je u normi ISO 13473-1; |
|
2.2.5. |
„mikrohrapavost” znači hrapavost površine karakterizirana na mikrorazini i mjerena u skladu s izmijenjenim uvjetima filtriranja utvrđenima u normi ISO 13473-1; |
|
2.2.6. |
„koordinatni sustav za gume” znači koordinatni sustav za gume iz norme ISO 8855.
|
|
2.2.7. |
„vertikalno opterećenje” znači normalna sila gume na cestu zbog mase koju podupire guma. Normalna sila gume utvrđena je u normi ISO 8855; |
|
2.2.8. |
„bočna sila” znači sila koju guma stvara u bočnom smjeru pri skretanju. Bočna sila gume utvrđena je u normi ISO 8855. Ima pozitivan predznak kad se skreće ulijevo, a negativan kad se skreće udesno; |
|
2.2.9. |
„uzdužna sila” znači sila koju guma stvara u uzdužnom smjeru pri ubrzanju ili kočenju. Uzdužna sila gume utvrđena je u normi ISO 8855. Ima pozitivan predznak u slučaju povećanja brzine, a negativan u slučaju smanjenja (npr. kočenja); |
|
2.2.10. |
„opterećeni polumjer” znači udaljenost od osi gume do vanjske površine bubnja u stacionarnim uvjetima na brzini 0 i nagibu 0 dok su ispitno opterećenje i tlak napuhavanja primijenjeni na sobnoj temperaturi i prema termalnom kondicioniranju iz stavka 2.6.2.; |
|
2.2.11. |
„zakretni moment gume” znači moment na osovini za vrtnju gume; |
|
2.2.12. |
„indeks nosivosti” znači brojčana oznaka povezana s najvećim opterećenjem koje guma može podnijeti na brzini označenoj simbolom brzine u radnim uvjetima prema specifikacijama proizvođača gume. |
2.3. Simboli i skraćeni pojmovi
Osim bitnih simbola i skraćenih pojmova iz stavka 1. Priloga 10. ovom Pravilniku na metodu s bubnjem u zatvorenom prostoru primjenjuju se i simboli i skraćeni pojmovi u nastavku.
|
Simbol |
Jedinica |
Značenje |
|
T |
bez dimenzija |
guma kandidat |
|
R |
bez dimenzija |
referentna guma |
|
Fz |
N |
vertikalno opterećenje |
|
Fy |
N |
bočna sila |
|
Fx |
N |
uzdužna sila |
|
rL |
m |
opterećeni polumjer |
|
My |
Nm |
zakretni moment gume |
|
LI |
bez dimenzija |
indeks nosivosti |
|
MPD |
mm |
srednja dubina teksture profila |
2.4. Ispitna metoda
|
2.4.1. |
Opće odredbe
Ovom se ispitnom metodom procjenjuje gubitak mase gume kandidata u odnosu na referentnu gumu. Kad se mjeri trošenje gaznog sloja gume po prijeđenoj udaljenosti, potrebno je nadzirati uobičajeno opterećenje te bočnu i uzdužnu silu na ispitnoj gumi. U okviru ispitne metode koristi se oprema za ispitivanje trošenja gaznog sloja koja se sastoji od cilindričnog valjka (bubnja) s vanjskom površinom bubnja. |
|
2.4.2. |
Specifikacije bubnja |
|
2.4.2.1. |
Oprema za ispitivanje trošenja gume
Oprema za ispitivanje trošenja gume sastoji se od bubnja, uređaja za držanje gume, uređaja za opterećivanje gume i sustava za sprečavanje prianjanja. Mogu se koristiti do dva uređaja za držanje. |
|
2.4.2.2. |
Promjer bubnja
Ispitni dinamometar mora imati cilindrični valjak (bubanj) promjera od najmanje 3 m. |
|
2.4.2.3. |
Ispitna površina
Ispitna površina mora se staviti na vanjsku površinu cilindričnog bubnja. Ispitna površina bubnja mora ispunjavati sljedeće minimalne zahtjeve:
Stupanj abrazije referentne gume SRTT17S na svim vrstama površina mora biti u rasponu od 50 mg/km/t do 190 mg/km/t. Stupanj abrazije referentne gume SRTT17W na svim vrstama površina mora biti u rasponu od 35 mg/km/t do 165 mg/km/t. Stupanj abrazije izračunava se u skladu s metodom iz stavka 2.8. ovog Priloga. Ako se kao površina koristi brusni papir, mora se zamijeniti u skladu s uputama u Dodatku 5. Kad površina bubnja više ne ispunjava uvjete iz prethodnog razdoblja, mora se zamijeniti. Preporučeno je da se stopa abrazije referentne gume tada pregleda. |
|
2.4.2.4. |
Širina
Dok traje ispitivanje, ispitna površina uvijek mora biti šira od dodirne površine ispitne gume. |
|
2.4.3. |
Sustav za držanje i pogon gume
Sustav za držanje i pogon gume mora omogućiti dinamičku kontrolu:
Najveće dopušteno odstupanje od nazivne vrijednosti opterećenja (Fz), bočne sile (Fy), uzdužne sile (Fx) i zakretnog momenta gume (My) u ispitivanju je:
|
|
2.4.4. |
Sustava za sprečavanje prianjanja |
|
2.4.4.1. |
Raspršivanje praha
Oprema za ispitivanje istrošenosti sastoji se od sustava za raspršivanje praha koji raspršuje kontrolirani obujam talka ili silicijeva dioksida. Smjesa talka i silicijeva dioksida nije dopuštena. Tipična veličina čestice praha može biti od 0,1 μm do 100 μm. Sustav za raspršivanje praha raspršuje prah po ispitnoj površini blizu dodirne površine ispitne gume kako bi se spriječilo prianjanje fragmenata abrazije za površinu gume ili ispitnog bubnja. Sustav za raspršivanje praha i materijali u ispitivanju moraju biti isti za referentnu gumu i gumu kandidata i ne smiju se mijenjati tijekom cijelog ispitivanja. Stopa ispuštanja praha (mjerena po masi ili obujmu) mora biti ista za referentne gume i gume kandidate uz najviše ±10 % razlike između ispitivanja. |
|
2.4.4.2. |
Položaj mlaznice
Mlaznica sustava za raspršivanje praha mora se postaviti u skladu s barem jednom od sljedećih specifikacija:
|
|
2.4.5. |
Točnosti opterećenja, namještenosti, kontrole i mjernih uređaja
Mjerenje tih parametara mora biti dovoljno točno i precizno da se dobiju zahtijevani ispitni podaci. Specifične i odgovarajuće vrijednosti prikazane su u Dodatku 4. ovom Prilogu. |
|
2.4.6. |
Vaga
Vaga za mjerenje mase ispitnih guma mora imati:
Vaga za mjerenje mase mora se propisno umjeriti u skladu s proizvođačevim zahtjevima. |
2.5. Ispitni uvjeti
|
2.5.1. |
Opće odredbe
Ispitivanje se sastoji od mjerenja gubitka mase gume u kojem se guma puni na tlak hladne gume u skladu sa stavkom 2.5.3. ovog Priloga koji omogućuje bez strojnog reguliranja povećavanje tlaka u gumama (tj. „ograničena napunjenost”). |
|
2.5.2. |
Ispitno opterećenje
Standardno ispitno opterećenje Fz gume koja se namjerava mjeriti izračunava se iz opterećenja prema indeksu nosivosti koje odgovara najvećoj masi povezanoj s indeksom nosivosti gume. Standardno ispitno opterećenje izračunava se iz vrijednosti prikazanih u tablici 1 i treba se održavati u granicama dopuštenog odstupanja iz Dodatka 4. ovom Prilogu. |
|
2.5.3. |
Tlak u gumama
Tlak u gumama namješta se na tlak iz tablice 1 i ograničen s točnošću iz Dodatka 4. ovom Prilogu. Tablica 1 Ispitna opterećenja i tlakovi u gumama
|
||||||||||||
|
2.5.4. |
Ispitni uvjeti (uzdužna sila, bočna sila, ispitna brzina, prijeđena udaljenost)
Da bi se ispitivanje smatralo valjanim, sljedeći uvjeti moraju biti ispunjeni:
|
2.6. Ispitni postupak
|
2.6.1. |
Opće odredbe
Koraci ispitnog postupka opisani u nastavku izvode se sljedećim redoslijedom:
|
|
2.6.2. |
Toplinsko kondicioniranje
Napuhana guma ostavlja se u toplinskoj okolini ispitnog mjesta najmanje 3 h. |
|
2.6.3. |
Namještanje tlaka
Nakon toplinskog kondicioniranja tlak u gumama namješta se na ispitni tlak. |
|
2.6.4. |
Toplinska okolina
Dok traje ispitivanje, temperatura okoline mora biti 25 °C ±5 °C. Temperatura okoline mjeri se na udaljenosti od najmanje 0,15 m do najviše 1 m od gume. Prosječna temperatura okoline za referentne gume i gume kandidate ne smije se tijekom ispitivanja razlikovati za više od 2 °C. |
|
2.6.5. |
Mjerenje mase
Masa referentne gume i gume kandidata mjeri se prije i nakon 5 000 km vožnje u skladu sa stavkom 2.6.6. ovog Priloga. |
|
2.6.6. |
Ispitni ciklus |
|
2.6.6.1. |
Ulazni uvjet
I referentna guma i guma kandidata ispituju se u skladu s ispitnim uvjetom iz Dodatka 3. ovom Prilogu. U ispitnom uvjetu Dodatka 3. definirano je da je jedan ispitni ciklus 250 km i da se ispitni ciklus ponavlja 20 puta, dok se ne dosegne 5 000 km. |
|
2.6.6.2. |
Zadani program ispitivanja (bubanj s dva položaja)
Referentna guma i guma kandidat postavljaju se na različite položaje jednog bubnja. Referentna guma i guma kandidat ispituju se u isto vrijeme. Gume postavljene na dva položaja zamjenjuju se kad prijeđu 2 500 km. Smjer vrtnje ostaje isti u cijelom ispitivanju. Preporučeno je da se nakon 2 500 km pregleda ima li tragova čupanja gaznog sloja na gumama. |
|
2.6.6.3. |
Alternativni program ispitivanja (bubanj s jednim položajem)
Ako se referentna guma i guma kandidat ne mogu ispitati u isto vrijeme, može se provesti alternativni program ispitivanja. Referentna guma (R) i guma kandidat (T) ispituju se sljedećim redoslijedom: R (1 000 km) – T (2 000 km) – R (2 000 km) – T (2 000 km) – R (2 000 km) – T (1 000 km) Ulazni uvjeti iz Dodatka 3. ponavljaju se četiri puta za 1 000 km i osam puta za 2 000 km. Preporučeno Je da se nakon približno 2 500 km pregleda ima li tragova čupanja gaznog sloja na gumi. |
|
2.6.6.4. |
Početna faza ispitivanja
Gume dodiruju bubanj brzinom od 0 km/h. Potom se primjenjuje ispitno opterećenje Fz na brzini od 0 km/h ili vrlo niskoj brzini. Nakon primjene opterećenja brzina se može povećati na početnu ispitnu vrijednost od 60 km/h s najvećim uzdužnim ubrzanjem od 0,125 m/s2 ili s najvećom prijeđenom udaljenosti od 3,5 km. U početnoj fazi gume se mogu slobodno kotrljati. Udaljenost prijeđena u početnoj fazi ne uračunava se. |
|
2.6.7. |
Mjerenje i bilježenje
U tablici 2 sažete su stavke koje se mjere i bilježe: Tablica 2 Parametri koji se mjere i bilježe u ispitivanju bubnjem
Dok se mjere sila ili zakretni moment koji djeluju na ispitnu gumu, prvi i/ili drugi harmonik gume mogu se isključiti na temelju pomičnog prosjeka tijekom jednog okretaja kotača. Dok se mjere sila ili zakretni moment koji djeluju na ispitnu gumu, prvi i/ili drugi harmonik gume mogu se isključiti pomoću niskopropusnog filtra. |
2.7. Validacija
Kad se guma podvrgne ispitnoj metodi iz stavka 2.5. ovog Priloga koja se temelji na ispitnom naplatku i ventilu koji se trajno ne deformiraju i ne puštaju zrak, na njoj se ne smiju vidjeti znakovi odvajanja gaznog sloja, boka, slojeva, korda, unutrašnje obloge, pojasa ili stope, čupanja, odspajanja dijelova, pucanja, kidanja niti korda ili prianjanja gumenog materijala.
Na referentnim gumama ne smiju se vidjeti znakovi oštećenja. Ako referentna guma ukupno izgubi više od 1 cm2 gazne površine (zbog čupanja ili drugog uzroka), guma se smatra uništenom, a ispitivanje nevaljanim.
Sljedeće vrijednosti izmjerene za svaki parametar moraju biti u skladu s dopuštenim odstupanjima navedenima u tablici 3. U protivnom se rezultati ispitivanja odbacuju.
Tablica 3
Validacija Fx, Fy, Fz
|
Parametar |
Mjerenje |
Vrijednost za provjeru |
Dopušteno odstupanje |
||
|
Fx |
RMS (a) od G(x) |
RMSGx = 0,059 |
±5 % |
||
|
Fy |
RMS (a) od G(y) |
RMSGy = 0,074 |
±5 % |
||
|
Fx i Fy |
RMS (a) od G(x, y) |
RMSGxy = 0,095 |
±5 % |
||
|
Fz |
RMS od Fz s primijenjenim filtrom podijeljen s nazivnim Fz |
prosječna vrijednost Fz |
±50 N ili ±1 %, ovisno o tome što je veće |
||
|
1. napomena za unos:
pri čemu je: i broj podataka prikupljenih s učestalosti uzorkovanja od 10 Hz N ukupni broj prikupljenih podataka Fx, Fy i My mogu se filtrirati niskopropusnim filtrom kako bi se uklonio šum u izlaznim podacima Fz filtrira se kao pomični prosjek po sekundi |
|||||
2.8. Obrada mjernih rezultata
Metoda izračuna indeksa i stupnja abrazije temelji se na sljedećim jednadžbama:
|
|
MlT = MTb – MTa |
|
|
MlR = MRb – MRa |
pri čemu je:
|
MlT |
gubitak mase gume kandidata, u gramima |
|
MlR |
gubitak mase referentne gume, u gramima |
|
MTb |
masa gume kandidata prije ispitnog ciklusa, u gramima |
|
MTa |
masa gume kandidata poslije ispitnog ciklusa, u gramima |
|
MRb |
masa referentne gume prije ispitnog ciklusa, u gramima |
|
MRa |
masa referentne gume poslije ispitnog ciklusa u gramima |
Indeks abrazije (AICT) izračunava se prema sljedećoj jednadžbi:
AICT = ArT/ArR
pri čemu je:
|
ArT |
normalizirana stopa abrazije (mg/km/t) gume kandidata ArT = MlT (g) / DT (km) / Fz,T(t) × 1000 (mg/kg) |
|
ArR |
normalizirana stopa abrazije (mg/km/t) referentne gume ArR = MlR (g) / DR (km) / Fz,R(t) × 1000 (mg/kg) |
|
DT |
ispitna kilometraža gume kandidata (km) |
|
DR |
ispitna kilometraža referentne gume (km) |
|
Fz,T |
ispitno opterećenje (t) gume kandidata |
|
Fz,R |
ispitno opterećenje (t) referentne gume |
Referentna guma na temelju koje se izračunava indeks abrazije jedna je od guma opisanih u stavku 2.2.3.2.1. ovog Priloga.
2.9. Ispitno izvješće
|
2.9.1. |
Ispitno izvješće mora sadržavati sljedeće informacije:
Prilog 10. – Dodatak 1. Ispitna metoda (a) – Izračun ubrzanja 1. Ulazni podaci za izračun 1.1. Potrebni parametri Sljedeći su parametri potrebni za izračun uzdužnog i bočnog ubrzanja:
Ubrzanja se dobivaju na temelju procjene signala GNSS-a (globalni navigacijski satelitski sustav u skladu s normom ISO 24245:2023). Preporučena učestalost uzorkovanja je najmanje 10 Hz. U protivnom proces filtriranja opisan u nastavku ne funkcionira. Filtar za izmjerene vrijednosti
1.2. Otkrivanje i korekcija naglih promjena brzine Prije početka postupka filtriranja u svim se izmjerenim vrijednostima provjerava ima li naglih promjena brzine. Nagle promjene brzine odnose se na mjerenja koja nisu uvjerljiva. Da bi se otkrile nagle promjene brzine, brzina se filtrira Butterworthovim filtrom granične frekvencije od 1 Hz. Određuje se prag od 9 m/s za najveće uzdužno ubrzanje. To znači da je promjena brzine od najviše 9 m/s2 • tsampling i dalje uvjerljiva. Nagla promjena brzine otkrit će se ako postoji razlika u brzini od 2 • Δspeedpossible. Ako se otkrije nagla promjena brzine, odgovarajuće neobrađene vrijednosti brzine zamjenjuju se linearnom interpoliranom vrijednosti. 1.3. Butterworthov filtar: Mjerenje se filtrira Butterworthovim filtrom drugog reda s graničnom frekvencijom od 1 Hz. Nakon tog filtra vrijednosti se „izglađuju” pomičnim prosjekom tijekom jedne sekunde za uzdužno ubrzanje, a za sve ostale vrijednosti tijekom dvije sekunde. Isključena su sva ubrzanja izmjerena za brzinu manju od 7 km/h. Kod u Pythonu: from scipy.signal import butter, filtfilt # postavke filtra: n_order je red filtra # skalar ili niz duljine 2 koji daju kritične frekvencije N = 2 Wn = 1 / (0.5 * round(data_inp['freq_sample'].mean())) [b,a] = butter(N, Wn, 'lowpass') data_filt = filtfilt(b, a, data_inp, padtype = 'odd') data_inp = data_inp[(data_inp.speed_filt > speed_min)] 1.4. Pomični prosjek: Kod u Pythonu:
if round(data_inp['freq_sample'].mean()) % 2 != 0: win = int(round(data_inp['freq_sample'].mean())) else: win = int(round(data_inp['freq_sample'].mean()) - 1) data_inp['accx_filt_movg'] = data_inp['accx_filt'].rolling(window=win,, center=True, min_periods=1).mean() # izračun srednje vrijednosti tijekom dvosekundnog prozora win = int(round(data_inp['freq_sample'].mean()) * 2 - 1) data_inp['accy_filt_movg'] = data_inp['accy_filt'].rolling(window=win, center=True, min_periods=1).mean() data_inp['speed_filt_movg'] = data_inp['speed_filt'].rolling(window=win, center=True, min_periods=1).mean() 1.5. Standardna devijacija na temelju udaljenosti Izračunana ubrzanja (uzorkovana stalnom učestalošću) pretvaraju se u vrijednosti koje se temelje na udaljenosti: jedna vrijednost po metru. Pritom se koristi jednostavna interpolacija. S tim ubrzanjima standardna devijacija može se izračunati primjenom sljedećih dobro poznatih formula:
na temelju
na temelju Kod u Pythonu: from scipy import interpolate import numpy as np data_inp['distance'] = data_inp['speed']/data_inp['fsample'] data_inp['distance'] = data_inp['distance'].cumsum() # interpolacijska funkcija za ubrzanje f_accx = interpolate.interp1d(data_inp['distance'], data_inp['accx']) f_accy = interpolate.interp1d(data_inp['distance'], data_inp['accy']) # generiranje polja udaljenosti za svaki 1 m distance_1m = np.array(data_inp['distance'].iloc[0], data_inp['distance'].iloc[-1], 1) # interpolacija svaki 1 za ubrzanja – rezultat polja NumPy # funkcija len za polje jednaka funkciji len za udaljenost_1m accx_DB = f_accx(distance_1m) accy_DB = f_accy(distance_1m) # izračun stadx s funkcijom ceiling accx_DB i accy_DB stdax = np.std(accx_DB) stday = np.std(accy_DB) 2. Izračun raspodjele načina vožnje Raspodjela načina vožnje izračunava se na sljedeći način:
Prilog 10. – Dodatak 2. Ispitna metoda (a) – Primjer ispitnog izvješća za metodu s vozilom
Prilog 10. – Dodatak 3. Ispitna metoda (b) – Ulazni podaci ispitnog ciklusa Da bi se izračunale ulazne sile Fx i Fy, u nastavku se navodi indeks uzdužnog ubrzanja kao G(x) i indeks bočnog ubrzanja kao G(y). Kad je riječ o uređaju za ispitivanje kontrole zakretnog momenta, zakretni moment gume (My) izračunava se na temelju uzdužne sile (Fx) i opterećenog polumjera (RL) sljedećim jednadžbama:
Fz je ispitno opterećenje utvrđeno u stavcima 2.2.8 i 2.5.2. G(x) i G(y) označavaju indeks u odnosu na standardno ubrzanje zbog Zemljine sile teže (g = 9,80665 m/s2). Druga je mogućnost da se odredi lokalno gravitacijsko ubrzanje. U tablici A.1 određeni su vrijeme, G(x), G(y) i brzina ispitnog ciklusa. T u tablici A.1 je ukupno trajanje ispitivanja od njegova početka. U određenoj točki trajanja ispitivanja T vrijednosti G(x) i G(y) jednake su vrijednostima navedenima u tablici A.1. G(x) i G(y) mijenjaju se linearno između dvije susjedne točke. Zato se linearno mijenjaju i vrijednosti Fx i Fy od jedne do druge točke. Na grafikonima u nastavku prikazani su uzorci linearne promjene za Fx/Fy u odnosu na T. T znači vrijeme vožnje od početka ispitivanja. Vrijednosti G(x) i G(y) u vremenu vožnje T navedene su u tablici A.1. G(x) i G(y) između svake točke mijenjaju se linearno kroz te dvije točke. Grafikon A.1 Primjer Fx s ispitnim opterećenjem od 5 727 N
Grafikon A.2 Primjer Fy s ispitnim opterećenjem od 5 727 N
Tablica A.1 Ulazni podaci ispitnog ciklusa
Prilog 10. – Dodatak 4. Ispitna metoda (b) – Dopuštena odstupanja ispitne opreme Tablica B.1 Točnost mjernog sustava
Prilog 10. – Dodatak 5. Ispitna metoda (b) – Zamjena površine s brusnim papirom Kad brusni papir ne ispunjava specifikacije iz stavka 2.4.2.3., mora ga se zamijeniti. Brusni papir bi trebalo zamijeniti: ako tekuća udaljenost dosegne 20 000 km za bubanj promjera 3 m s dva položaja ili 40 000 km za bubanj promjera 3 m s jednim položajem, ako promjer bubnja nije 3 m, primjenjuje se sljedeća formula: udaljenost za zamjenu površine ceste (km) = udaljenost za zamjenu površine ceste (standardna vrijednost) x promjer bubnja svake ispitne ustanove (m) / standardni promjer bubnja (m) pri čemu je: udaljenost nakon koje se zamjenjuje cestovna površina (standardna vrijednost) = 20 000 km standardni promjer bubnja = 3 m Prilog 10. – Dodatak 6. Ispitna metoda (b) – Primjer ispitnog izvješća za ispitnu metodu s bubnjem u zatvorenom prostoru Ispitno izvješće mora sadržavati sljedeće informacije.
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
(1) Za gume razreda C1 iz kategorija koje nisu prikazane u Prilogu B normi ISO 4000-1:2015 tlak u gumama je onaj koji preporučuje proizvođač gume i koji odgovara najvećoj nosivosti gume umanjen za 30 kPa.
(2) Tlak u gumi mora biti ograničen s točnošću iz Dodatka 4.
ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2025/1453/oj
ISSN 1977-0847 (electronic edition)