11/Sv. 029

HR

Službeni list Europske unije

275


32008R1000


L 275/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

13.10.2008.


UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 1000/2008

od 13. listopada 2008.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz sulfanilne kiseline podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Indije nakon revizije povodom isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 384/96

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 384/96 od 22. prosinca 1995. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) (Osnovna uredba), a posebno njezin članak 9. i članak 11. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog koji je podnijela Komisija nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom,

budući da:

A.   POSTUPAK

1.   Mjere na snazi

(1)

U srpnju 2002. Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1339/2002 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu (postojeće mjere) od 21 % na uvoz sulfanilne kiseline obuhvaćene oznakom KN ex 2921 42 10 (oznaka TARIC 2921421060) podrijetlom iz Narodne Republike Kine (NRK) te preostalu stopu pristojbe od 18,3 % na uvoz podrijetlom iz Indije. Uvedene mjere temeljile su se na rezultatima antidampinškog postupka pokrenutog u skladu s člankom 5. Osnovne uredbe (početni ispitni postupak).

(2)

Istodobno, Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1338/2002 (3) uvelo konačnu kompenzacijsku pristojbu od 7,1 % na uvoz tog istog proizvoda podrijetlom iz Indije.

(3)

U okviru navedenih antidampinških i kompenzacijskih postupaka, Komisija je odlukom 2002/611/EZ (4) prihvatila preuzimanje obveze u vezi cijene koju je ponudio indijski proizvođač izvoznik Kokan Synthetics and Chemicals Pvt. Ltd (Kokan).

(4)

U veljači 2004., nakon ponovnog pokretanja ispitnog postupka protu-apsorpcije u skladu s člankom 12. Osnovne uredbe, Vijeće je, Uredbom (EZ) br. 236/2004 (5), povećalo stopu konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na uvoz sulfanilne kiseline podrijetlom iz NRK-a s 21 % na 33,7 %.

(5)

U prosincu 2003., društvo Kokan obavijestilo je Komisiju da dobrovoljno želi povući svoje preuzimanje obveze. U skladu s tim, Odluka Komisije kojom se prihvaća preuzimanje obveze stavljena je izvan snage Odlukom Komisije 2004/255/EZ (6).

(6)

U travnju 2005., nakon zahtjeva koji je uložio Kokan, Komisija je pokrenula (7) parcijalnu privremenu reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 3. Osnovne uredbe i člankom 19. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2026/97 (8) o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (Osnovna antisubvencijska uredba), ograničenu na ispitivanje prihvatljivosti naknadnog preuzimanja obveze koju je ponudio Kokan.

(7)

Odlukom 2006/37/EZ (9) Komisija je prihvatila naknadno preuzimanje obveze koju je ponudio Kokan u vezi s antidampinškim i kompenzacijskim postupcima koji su povezani s uvozom sulfanilne kiseline podrijetlom iz Indije.

(8)

U isto vrijeme izmijenjene su Uredba (EZ) br. 1338/2002 o uvođenju konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz sulfanilne kiseline podrijetlom iz Indije i Uredba (EZ) br. 1339/2002 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz sulfanilne kiseline podrijetlom iz, među ostalim, Indije, Uredbom Vijeća (EZ) br. 123/2006 (10) kako bi se uzelo u obzir prihvaćanje navedenog preuzimanja obveze.

2.   Zahtjev za reviziju

(9)

Nakon objave obavijesti o skorom isteku (11), Komisija je 24. travnja 2007. zaprimila zahtjev za reviziju nakon isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe. Navedeni su zahtjev uložila dva proizvođača iz Zajednice (podnositelji zahtjeva) koji predstavljaju 100 % proizvodnje sulfanilne kiseline Zajednice.

(10)

Podnositelji zahtjeva tvrdili su i dostavili dostatne dokaze prima facie da postoji vjerojatnost nastavka i/ili ponavljanja dampinga i ponavljanja štete za industriju Zajednice.

(11)

Nakon što je, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, utvrđeno da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije nakon isteka mjere, Komisija je 24. srpnja 2007. putem obavijesti o pokretanju postupka objavljene u Službenom listu Europske unije  (12) najavila pokretanje revizije nakon isteka mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

3.   Usporedni ispitni postupci

(12)

Putem obavijesti o pokretanju postupka objavljene u Službenom listu Europske unije24. srpnja 2007. (13), Komisija je također pokrenula reviziju ispitnog postupka nakon isteka mjere u skladu s člankom 18. osnovne antisubvencijske Uredbe o kompenzacijskim mjerama na snazi na uvoz sulfanilne kiseline podrijetlom iz Indije. Navedeni ispitni postupak još uvijek traje.

(13)

Putem obavijesti o pokretanju postupka objavljene u Službenom listu Europske unije29. rujna 2007. (14), Komisija je na vlastitu inicijativu pokrenula parcijalnu privremenu reviziju ograničenu na razinu subvencioniranja, u skladu s člankom 19. Osnovne antisubvencijske uredbe, budući da je Komisija imala na raspolaganju dostatne dokaze prima facie da su se promijenile okolnosti u pogledu subvencioniranja na temelju kojih su mjere utvrđene te da su navedene promjene trajne prirode. Navedeni ispitni postupak još uvijek traje.

4.   Ispitni postupak

4.1.   Razdoblje ispitnog postupka

(14)

Ispitni postupak nastavka ili ponavljanja dampinga obuhvatio je razdoblje od 1. travnja 2006. do 31. ožujka 2007. (razdoblje revizije ispitnog postupka ili RRIP). Ispitivanje kretanja koja su važna za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvatilo je razdoblje od 2003. do kraja razdoblja revizije ispitnog postupka (razmatrano razdoblje).

4.2.   Stranke na koje se odnosi ispitni postupak

(15)

Komisija je službeno obavijestila proizvođače izvoznike, uvoznike i korisnike za koje se zna da se to na njih odnosi, predstavnike zemalja izvoznica i podnositelje zahtjeva o pokretanju postupka revizije nakon isteka mjere. Zainteresirane stranke dobile su priliku izraziti svoje stavove u pisanom obliku i zatražiti raspravu u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka.

(16)

Svim zainteresiranim strankama koje su to tražile te su pokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša, odobrena je rasprava.

(17)

Upitnici su poslani svim strankama za koje se zna da se to na njih odnosi, odnosno dvojici proizvođača iz Zajednice i svim poznatim proizvođačima izvoznicima, uvoznicima i korisnicima.

(18)

Dva proizvođača iz Zajednice, jedan proizvođač izvoznik u Indiji i četiri korisnika, dostavili su odgovore na upitnike. Nijedan proizvođač izvoznik u NRK-u i nijedan uvoznik nisu odgovorili na upitnik niti su se javili u tijeku ovog ispitnog postupka.

(19)

Komisija je tražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i posljedične štete i interesa Zajednice. U tom je pogledu Komisija obavila posjete radi provjere u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

(a)

proizvođač izvoznik u Indiji:

—

Kokan Synthetics & Chemicals Pvt Ltd, Mumbai, Indija;

(b)

proizvođači iz Zajednice:

—

Ardenity, Givet, Francuska, te

—

CUF Químicos Industriais, Estarreja, Portugal;

(c)

Korisnici:

—

Kemira Germany GmbH, Leverkusen, Njemačka, te

—

Robama SA, Palafolls, Španjolska.

B.   PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

1.   Predmetni proizvod

(20)

Proizvod obuhvaćen revizijom isti je kao i u početnom ispitnom postupku, odnosno sulfanilna kiselina koja je trenutačno obuhvaćena oznakom KN ex 2921 42 10. U osnovi postoje dva razreda sulfanilne kiseline koji se određuju prema čistoći: kiselina tehničke kvalitete i kiselina očišćene kvalitete. Nadalje, kiselina očišćene kvalitete ponekad je na tržištu prisutna u obliku soli sulfanilne kiseline. Sulfanilna kiselina koristi se kao sirovina u proizvodnji optičkih bjelila, dodataka za beton, bojila za hranu i posebnih boja. Iako postoje različite namjene sulfanilne kiseline, svi razredi i oblici koje korisnici smatraju razmjerno zamjenljivima, u većini su namjena međusobno zamjenljivi te se, stoga, smatraju jednim proizvodom, kao i u početnom ispitnom postupku.

2.   Istovjetni proizvod

(21)

Kako je utvrđeno početnim ispitnim postupkom, ova je revizija potvrdila da je sulfanilna kiselina čisti potrošni proizvod te da su njezina kvaliteta i osnovne fizičke karakteristike identične bez obzira na zemlju podrijetla. Za predmetni proizvod i proizvode koje proizvode i prodaju proizvođači izvoznici u Indiji na svom domaćem tržištu i trećim zemljama, kao i one koje proizvode i prodaju proizvođači iz Zajednice na tržištu Zajednice, utvrđeno je da imaju jednake osnovne fizičke i kemijske karakteristike i u osnovi jednake primjene te se stoga smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

C.   VJEROJATNOST NASTAVKA I/ILI PONAVLJANJA DAMPINGA

(22)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, ispitano je postojanje dampinga tijekom RRIP-a, te bi li istek mjera mogao dovesti do nastavka ili ponavljanja dampinga.

1.   Uvodne napomene

(23)

Trebalo bi napomenuti da, budući da se Zajednica proširila na 25 država članica u 2004. te na 27 država članica u 2007., nije moguće izravno usporediti obujam izvoza i tržišne udjele uvoza u prethodnom ispitnom postupku i trenutačnoj reviziji nakon isteka mjere.

1.1.   Indija

(24)

Kako bi se poštovala povjerljivost poslovnih podataka i s obzirom na činjenicu da Kokan čini 100 % uvoza podrijetlom iz Indije, bilo je potrebno predstaviti relevantne podatke u rasponima ili u indeksiranom obliku.

(25)

Ispitivanje se temeljilo na provjerenom odgovoru na upitnik proizvođača izvoznika koji surađuje u Indiji i koji je u potpunosti surađivao u ispitnom postupku. Iz podataka koje je dostavilo trgovačko društvo i iz raspoloživih Eurostatovih podataka, jasno je da je cjelokupan uvoz predmetnog proizvoda tijekom RRIP-a izvršio navedeni proizvođač izvoznik.

(26)

Utvrđeno je da je tijekom RRIP-a uvezeno 800 do 1 000 tona sulfanilne kiseline iz Indije u Zajednicu, odnosno oko 8 - 10 % potrošnje u Zajednici. U početnom je ispitnom postupku uvoz iz Indije iznosio 1 712 tona.

1.2.   Narodna Republika Kina

(27)

U izostanku suradnje kineskih proizvođača izvoznika, utvrđivanje dampinga moralo se temeljiti na podacima koje je Komisija imala na raspolaganju iz ostalih izvora. U tom pogledu, te u skladu s odredbama članka 18. Osnovne uredbe, koristili su se službeni podaci Eurostata kako bi se utvrdile količine i cijene uvoza.

(28)

Na temelju raspoloživih podataka utvrđeno je da je tijekom RRIP-a uvezeno 1 482 tone sulfanilne kiseline iz NRK-a u Zajednicu, odnosno 15 % potrošnje u Zajednici. U početnom je razdoblju ispitnog postupka uvoz iz NRK-a iznosio 2 950 tona.

2.   Vjerojatnost nastavka dampinga

2.1.   Indija

(29)

U skladu s člankom 11. stavkom 9. Osnovne uredbe, ista se metodologija kao u prethodnom ispitnom postupku koristila za utvrđivanje dampinške marže. Podsjeća se da je u početnom ispitnom postupku utvrđena dampinška marža od 24,6 %.

(a)   Uobičajena vrijednost

(30)

Radi utvrđivanja uobičajene vrijednosti, prvo je utvrđeno, za svakog proizvođača izvoznika, je li njegova ukupna domaća prodaja predmetnog proizvoda bila reprezentativna u usporedbi s njegovom ukupnom izvoznom prodajom Zajednici. U skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe, domaća se prodaja smatrala reprezentativnom kada je ukupni obujam domaće prodaje bio najmanje 5 % njegova ukupnog obujma izvozne prodaje Zajednici. Ispitni je postupak pokazao da je domaća prodaja reprezentativna.

(31)

Nakon toga, utvrđene su one vrste predmetnog proizvoda koje je na domaćem tržištu prodavao proizvođač izvoznik s ukupno reprezentativnom domaćom prodajom te koje su bile identične ili izravno usporedive s vrstama koje su se prodavale za izvoz u Zajednicu. Kriterij koji se koristio za utvrđivanje različitih vrsta proizvoda bio je razred (očišćena ili tehnička kvaliteta), oblik (kiselina u prahu ili natrijeva sol) te koncentracija kiseline.

(32)

Za svaku vrstu proizvoda koju je prodavao proizvođač izvoznik na svojem domaćem tržištu i za koju je utvrđeno da je izravno usporediva s vrstom koja se prodavala za izvoz u Zajednicu, utvrđivalo se je li domaća prodaja bila dovoljno reprezentativna za potrebe članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja pojedine vrste predmetnog proizvoda smatrala se dovoljno reprezentativnom kada je ukupni obujam domaće prodaje te vrste tijekom RRIP-a činio 5 % ili više ukupnog obujma prodaje usporedive vrste proizvoda koja se izvozi u Zajednicu. Ispitni je postupak pokazao da od tri vrste koje izvozi predmetni proizvođač izvoznik, dvije se prodaju u reprezentativnim količinama na domaćem tržištu.

(33)

Također se ispitivalo može li se za domaću prodaju trgovačkog društva smatrati da je ostvarena u uobičajenom tijeku trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe.

(34)

To je učinjeno utvrđivanjem udjela domaće prodaje nezavisnim kupcima svake od dviju vrsta koje se prodaju u reprezentativnim količinama koja nije ostvarena uz gubitak tijekom RRIP-a. Za navedene vrste proizvoda, budući da više od 80 % obujma nije prodano s gubitkom na domaćem tržištu, te je ponderirana prosječna prodajna cijena bila jednaka ponderiranom prosječnom trošku proizvodnje ili viša od njega, uobičajena je vrijednost, prema vrsti proizvoda, izračunana kao ponderirani prosjek svih domaćih prodajnih cijena koje su nezavisni kupci platili ili koje trebaju platiti za predmetne vrste proizvoda, kako je određeno člankom 2. stavkom 1. Osnovne uredbe.

(35)

Za vrstu proizvoda koja se nije prodavala u reprezentativnim količinama na domaćem tržištu, uobičajena vrijednost morala se odrediti. Kako bi se utvrdila određena uobičajena vrijednost, prodajni, opći i administrativni troškovi (POA) proizvođača izvoznika te ponderirana prosječna dobit ostvarena od domaće prodaje istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine, dodani su prosječnom trošku proizvodnje tijekom RRIP-a, u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. Osnovne uredbe.

(b)   Izvozna cijena

(36)

Ispitni je postupak pokazao da je indijski proizvođač izvoznik izvozio samo nepovezanim kupcima u Zajednici.

(37)

Stoga je izvozna cijena utvrđena u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne Uredbe, odnosno na temelju izvoznih cijena koje su plaćene ili koje treba platiti.

(c)   Usporedba

(38)

Uobičajena vrijednost i izvozna cijena uspoređene su s obzirom na cijene franko tvornica. Radi osiguranja primjerene usporedbe između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, učinjene su odgovarajuće prilagodbe cijena za razlike koje utječu na cijenu i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Navedene su prilagodbe izvršene u pogledu troškova transporta i osiguranja.

(d)   Dampinška marža

(39)

Kao što je predviđeno člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe, ponderirana prosječna uobičajena vrijednost svake vrste predmetnog proizvoda koja se izvozila u Zajednicu u RRIP-u uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom svake odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda.

(40)

Navedena je usporedba pokazala izostanak dampinga za proizvođača izvoznika koji surađuje u Indiji a koji je izvozio u Zajednicu tijekom RRIP-a.

(41)

U pogledu izostanka dampinga izvoznika koji surađuje u RRIP-u, treba napomenuti da je, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 7., preuzimanje obveze u vezi cijene bilo na snazi tijekom RRIP-a, što je zahtijevalo da predmetni proizvođač izvoznik poštuje određenu razinu cijene za izvoz u Zajednicu. Za određene je poslove utvrđeno da su neznatno viši od razine minimalnih uvoznih cijena (MUC) preuzimanja obveze, ali je većina prodaje ostvarena po cijenama na razini MUC-a.

2.2.   Narodna Republika Kina

(42)

U skladu s člankom 11. stavkom 9. Osnovne uredbe, ista se metodologija kao u prethodnom ispitnom postupku koristila za utvrđivanje dampinške marže. Podsjeća se da je u početnom ispitnom postupku utvrđena dampinška marža od 21 %. Međutim, nakon ponovnog pokretanja postupka protu-apsorpcije pokrenutog u lipnju 2003., dampinška marža ponovno je procijenjena te je utvrđeno da se povećala na 33,7 %, kako je opisano u Uredbi br. 236/2004.

(e)   Analogna zemlja

(43)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. Osnovne uredbe, NRK nije zemlja tržišnog gospodarstva te se stoga običajena vrijednost uvoza iz NRK-a morala temeljiti na podacima iz treće zemlje tržišnoga gospodarstva.

(44)

U obavijesti o pokretanju ispitnog postupka Indija je predviđena kao odgovarajuća treća zemlja tržišnog gospodarstva u pogledu izvoza u Zajednicu iz NRK-a. Indija se također koristila kao analogna zemlja u početnom ispitnom postupku.

(45)

Međutim, podnositelji zahtjeva tvrdili su da bi bilo primjerenije koristiti Sjedinjene Američke Države (SAD) kao analognu zemlju u ovom slučaju. Tvrdilo se da, za razliku od Indije, na cijene sulfanilne kiseline u SAD-u utječu uobičajena nenarušena tržišna kretanja. Nadalje, tvrdilo se da se postupak proizvodnje sulfanilne kiseline u SAD-u provodi na način koji je usporediv s onim u NRK-u te da su količine koje se proizvode i prodaju u SAD-u reprezentativne. Nadalje, podnositelji zahtjeva također su tvrdili da pristup sirovinama u Indiji nije usporediv s pristupom sirovinama u NRK-u, budući da indijski proizvođači, zbog programa po prethodnoj dozvoli, preferiraju uvoz sirovina umjesto kupovanja domaćih materijala.

(46)

Što se tiče prijedloga da se koristi SAD kao analogna zemlja, napominje se da su u SAD-u niz godina bile na snazi zaštitne mjere u obliku antidampinških mjera na uvoz iz NRK-a i Indije, kao i kompenzacijske mjere na uvoz iz Indije. Radi toga se ne može isključiti da su na cijene utjecale navedene mjere obrane trgovine.

(47)

Što se tiče pristupa sirovinama, također je utvrđeno da indijski proizvođači sulfanilne kiseline kupuju sirovine na domaćem tržištu. U skladu s tim ne može se tvrditi da je zbog pristupa sirovinama Indija neodgovarajuća analogna zemlja. Nadalje, u Indiji postoji nekoliko proizvođača sulfanilne kiseline te je, također, na tržištu prisutan uvoz, primjerice iz NRK-a. Stoga nema dokaza koji bi ukazivali na nedostatak konkurencije u Indiji.

(48)

U svijetlu navedenog te u izostanku ostalih uvjerljivih argumenata o promijenjenim okolnostima od početnog ispitnog postupka, zaključuje se da je Indija odgovarajuća analogna zemlja za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe u kontekstu ove revizije nakon isteka mjere.

(f)   Utvrđivanje uobičajene vrijednosti

(49)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe, uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju provjerenih informacija dobivenih od proizvođača izvoznika koji surađuje u analognoj zemlji. Točnije, uobičajena vrijednost temeljila se na cijeni koju su nepovezani kupci platili ili koju trebaju platiti u Indiji za usporedive vrste proizvoda budući da je utvrđeno da su one ostvarene u uobičajenom tijeku trgovine.

(g)   Izvozna cijena

(50)

S obzirom na izostanak suradnje kineskih proizvođača izvoznika, izvozna cijena morala se temeljiti na raspoloživim činjenicama u skladu s člankom 18. osnovne Uredbe. Službeni Eurostatovi podaci odabrani su kao odgovarajući temelj za utvrđivanje izvozne cijene.

(h)   Usporedba

(51)

Za potrebe primjerene usporedbe između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene izvršena je odgovarajuća prilagodba za razlike koje mogu utjecati na usporedivost cijena. Navedene su prilagodbe izvršene u pogledu troškova transporta i osiguranja u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Uobičajena vrijednost na indijskoj razini franko tvornica uspoređena je s prilagođenom kineskom izvoznom cijenom na istoj razini.

(i)   Dampinška marža

(52)

Usporedba uobičajene vrijednosti i izvozne cijene pokazala je postojanje dampinga, pri čemu je dampinška marža bila jednaka iznosu za koji je uobičajena vrijednost premašivala cijenu izvoza u Zajednicu. Utvrđena dampinška marža, kao postotak cijene CIF na granici Zajednice, bila je u rasponu od 15 do 20 %.

3.   Razvoj uvoza u slučaju stavljanja mjera izvan snage

3.1.   Indija

(j)   Uvodne napomene

(53)

U izostanku dampinga tijekom RRIP-a ispitivalo se je li vjerojatno ponavljanje dampinga iz Indije u slučaju stavljanja mjera izvan snage. Kako bi se ocijenilo postoji li vjerojatnost ponavljanja dampinga, ispitivali su se politika cijena društva Kokan, odnosno njegove cijene na ostalim izvoznim tržištima u usporedbi s njegovim izvoznim cijenama u Zajednicu te s njegovim domaćim cijenama, te njegova proizvodnja, proizvodni kapacitet i zalihe. Analiza se temeljila na podacima koji su navedeni u odgovoru na upitnik i provjereni u poslovnim prostorijama društva Kokan tijekom ispitnog postupka.

(k)   Odnos između cijena u Zajednici i cijena u Indiji

(54)

Cijene na tržištu Zajednice bile su više od onih koje je društvo Kokan ostvarilo na svom domaćem tržištu tijekom RRIP-a. Međutim, navedeni se razvoj treba promatrati u svijetlu činjenice da su izvozne cijene ovog trgovačkog društva podlijegale režimu MUC-a preuzimanja obveze.

(l)   Odnos između izvoznih cijena u treće zemlje, izvoznih cijena u Zajednicu i domaćih cijena u Indiji

(55)

Utvrđeno je da je prosječna izvozna cijena koju društvo Kokan primjenjuje za treće zemlje znatno ispod njegove prosječne izvozne cijene u Zajednicu. Također je utvrđeno da su navedene cijene dampinške budući da je utvrđeno da su znatno niže od cijena koje društvo Kokan primjenjuje na domaćem tržištu.

(56)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 7. i 41., Kokan je podlijegao preuzimanju obveze u vezi minimalne cijene za izvoz u Zajednicu tijekom RRIP-a, dok su cijene za kupce u ostalim trećim zemljama slobodno utvrđene. U navedenim su okolnostima potonje cijene pokazatelj vjerojatne razine cijena izvoza u Zajednicu u slučaju da mjere prestanu vrijediti. Stoga se zaključuje da će društvo Kokan vjerojatno sniziti svoje izvozne cijene u Zajednicu te da će vjerojatno doći do ponavljanja dampinga na tržištu Zajednice u slučaju stavljanja mjera izvan snage.

(m)   Odnos između izvoznih cijena u treće zemlje i razine cijena na tržištu Zajednice

(57)

Također se napominje da je utvrđeno da su cijene izvoza u treće zemlje u prosjeku niže od prodajnih cijena industrije Zajednice na tržištu Zajednice. To znači da prevladavajuća razina cijena predmetnog proizvoda na tržištu Zajednice čini navedeno tržište vrlo privlačnim za proizvođača izvoznika u Indiji. Na navedenoj osnovi smatra se da doista postoji gospodarski poticaj za preusmjeravanje prodaje na tržište Zajednice zbog viših cijena u slučaju da mjere na snazi prestanu vrijediti.

(n)   Neiskorišteni kapaciteti i zalihe

(58)

Ispitni je postupak pokazao da proizvođač izvoznik koji surađuje nije stvarao zalihe tijekom RRIP-a. Međutim, utvrđeno je trgovačko društvo u mogućnosti povećati proizvodnju budući da je stopa iskorištenosti kapaciteta tijekom RRIP-a bila oko 65 %. U tom pogledu napominje se da je utvrđeno da neiskorišteni proizvodni kapacitet proizvođača izvoznika koji surađuje iznosi više od 30 % potrošnje u Zajednici.

(o)   Zaključak o Indiji

(59)

Ispitni je postupak jasno pokazao da su razine cijena u Indiji i na tržištima ostalih trećih zemalja znatno niže od razina cijena na tržištu Zajednice. Ako postojeće antidampinške mjere budu stavljene izvan snage, indijski će proizvođač izvoznik koji surađuje dobiti snažan poticaj da pokrene neiskorištene kapacitete, ali također da preusmjeri više prodaje na tržište Zajednice te, stoga, nastavi izvoziti, čak i uz povećane količine. Gornja procjena ukazuje da bi povećane količine izvoza u Zajednicu najvjerojatnije bile ostvarene po dampinškim cijenama.

3.2.   NRK

(p)   Uvodne napomene

(60)

Nakon što je utvrđen damping tijekom RRIP-a, ispitivala se vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju stavljanja mjera izvan snage. U izostanku suradnje kineskih proizvođača izvoznika, zaključci u nastavku oslanjaju se na raspoložive činjenice, odnosno informacije koje su dostavili podnositelji zahtjeva u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe, zajedno s podacima Eurostata.

(q)   Proizvodni kapacitet

(61)

Javno dostupni podaci pokazuju da je kineski obujam proizvodnje oko 22 000 tona, što je više od dvostruko više od potrošnje u Zajednici tijekom RRIP-a. U izostanku suradnje kineskih proizvođača izvoznika, nije bilo informacija o tome postoje li rezervni kapaciteti u NRK-u. Međutim, prema raspoloživim podacima, kineski proizvođači imaju mogućnost koristiti razmjerno jednostavan serijski postupak koji se trenutačno koristi za proizvodnju posebnih boja i kemikalija kako bi se proizvela sulfanilna kiselina. Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 63., tržište Zajednice i dalje je niz godina privlačno tržište za kineske izvoznike. Stoga je razumno pretpostaviti da bi se svi rezervni proizvodni kapaciteti koji možda postoje u NRK koristili za usmjeravanje dodatnih količina na tržište Zajednice i/ili da bi se postojeća proizvodnja, povećana preusmjeravanjem proizvodnje između posebnih boja i kemikalija, preusmjerila u Zajednicu u slučaju stavljanja izvan snage postojećih mjera.

(r)   Odnos između izvoznih cijena u treće zemlje i izvoznih cijena u Zajednicu

(62)

Prema dostupnim podacima, kineske izvozne cijene u treće zemlje bile su niže od kineskih izvoznih cijena u Zajednicu tijekom RRIP-a. Stoga postoji velika vjerojatnost da bi, u slučaju stavljanja mjera izvan snage, kineski izvoznici preusmjerili svoj trenutačni izvoz u treće zemlje na tržište Zajednice te da bi se izvoz nastavio po dampinškim cijenama.

(s)   Prakse prihvaćanja

(63)

Kako je određeno Uredbom (EZ) br. 236/2004, utvrđeno je da je došlo do prihvaćanja antidampinške pristojbe u pogledu izvoza iz NRK-a u Zajednicu. Navedena je praksa ukazala na trajnu privlačnost tržišta Zajednice za kineske proizvođače izvoznike. Budući da je utvrđeno da je tijekom RRIP-a izvoz ostvaren po dampinškim cijenama, može se zaključiti da je vjerojatno da će se damping nastaviti ako se dozvoli da mjere prestanu vrijediti te da će se povećati obujam izvoza.

(t)   Zaključak o NRK-u

(64)

Ispitni je postupak pokazao da su kineski izvoznici nastavili dampinšku praksu tijekom RRIP-a na značajnoj razini. Na temelju nalaza iz uvodnih izjava 62. i 63. zaključuje se da postoji vjerojatnost nastavka značajnog dampinga u slučaju stavljanja postojećih mjera izvan snage. Također, postoji vjerojatnost da će se značajno povećati obujam dampinškog uvoza u izostanku mjera.

4.   Zaključak o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga

(65)

Na temelju navedenog zaključuje se da će se damping kineskih izvoznika vjerojatno nastaviti te da će se vjerojatno ponoviti damping indijskih proizvođača izvoznika u slučaju stavljanja postojećih mjera izvan snage.

D.   DEFINICIJA INDUSTRIJE ZAJEDNICE

(66)

Unutar Zajednice, istovjetni proizvod proizvode dva proizvođača za čiju se proizvodnja smatra da čini ukupnu proizvodnju Zajednice istovjetnog proizvoda u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(67)

Treba napomenuti da su, u usporedbi s početnim ispitnim postupkom, društva „Sorochimie Chimie Fine” i „Quimigal SA” promijenila naziv, prvo u „Ardenity”, a drugo u „CUF Químicos Industriais”.

(68)

Navedena dva proizvođača surađivala su u ispitnom postupku i podržala zahtjev za reviziju. Stoga oni čine industriju Zajednice u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe.

E.   STANJE NA TRŽIŠTU ZAJEDNICE

1.   Potrošnja na tržištu Zajednice

(69)

Očigledna potrošnja Zajednice utvrđena je na temelju:

—

uvoza predmetnog proizvoda na tržište Zajednice prema podacima Eurostata,

—

ukupne prodaje industrije Zajednice na tržištu Zajednice prema odgovorima na upitnike.

(70)

Potrošnja sulfanilne kiseline tijekom RRIP-a iznosila je oko 10 000 tona. Tijekom razmatranog razdoblja zabilježen je pad potrošnje od 6 %.

Tablica 1.

Potrošnja na tržištu Zajednice

 

2003.

2004.

2005.

2006.

RRIP

Potrošnja (u tonama)

10 684

10 443

10 899

9 939

9 997

Indeks

100

98

102

93

94

2.   Trenutačni uvoz iz predmetnih zemalja

(71)

Kako bi se poštovale povjerljive poslovne informacije, s obzirom na činjenicu da društvo Kokan predstavlja 100 % uvoza podrijetlom iz Indije i da industriju Zajednice čine samo dva proizvođača, potrebno je podatke u donjim tablicama 2. do 5. predstaviti u indeksiranom obliku.

2.1.   Obujam uvoza i tržišni udio predmetnog uvoza tijekom RRIP-a

(72)

Obujam i tržišni udio uvoza iz NRK-a i Indije razvijali su se kako je navedeno u donjoj tablici. Podaci o obujmu uvoza temelje se na Eurostatu.

Tablica 2.

Uvoz iz predmetnih zemalja

Uvoz (indeks)

2003.

2004.

2005.

2006.

RRIP

NRK

100

106

128

86

84

Indija

100

54

59

56

60

Ukupno predmetne zemlje

100

81

95

72

73

Izvor: Eurostat

Tablica 3.

Tržišni udio predmetnih zemalja

Tržišni udio (indeks)

2003.

2004.

2005.

2006.

RRIP

NRK

100

109

126

92

90

Indija

100

55

58

60

64

Ukupno predmetne zemlje

100

83

94

77

78

(73)

Uvoz iz predmetnih zemalja smanjio se za 27 % tijekom razmatranog razdoblja. Tržišni udio predmetnih zemalja smanjio se za 22 % između 2003. i RRIP-a.

(74)

Promatrajući zasebno svaku zemlju, obujam uvoza iz Indije smanjio se između 2003. i RRIP-a za 40 %, a tržišni udio indijskog uvoza smanjen je za 36 %.

(75)

Obujam uvoza podrijetlom iz NRK-a smanjio se za 16 % tijekom razmatranog razdoblja, a tržišni se udio smanjio za 10 % tijekom istog razdoblja.

2.2.   Razvoj cijene i ponašanje cijena uvoza predmetnog proizvoda

Tablica 4.

Cijene predmetnog uvoza

Jedinične cijene (EUR/tona)

2003.

2004.

2005.

2006.

RRIP

NRK

773

876

1 138

1 128

1 040

Indeks

100

113

147

146

135

Indija (indeksirano)

100

85

96

110

111

Ukupno predmetne zemlje

956

910

1 131

1 180

1 138

Indeks

100

95

118

123

119

Izvor: Eurostat

(76)

Tijekom razmatranog razdoblja prosječna cijena predmetnog uvoza podrijetlom iz NRK-a povećala se za 35 %. Tijekom istog razdoblja prosječna cijena predmetnog uvoza podrijetlom iz Indije povećala se za 11 %.

(77)

Za potrebe izračuna razine sniženja cijene tijekom RRIP-a, cijene franko tvornica industrije Zajednice za nepovezane kupce uspoređene su s uvoznim cijenama CIF na granici Zajednice predmetnih zemalja, koje su na odgovarajući način prilagođene kako bi odražavale cijenu sa svim troškovima, uključivo s istovarom. Navedena je prilagodba izvršena povećavanjem cijena za uobičajenu carinsku pristojbu i troškove nakon uvoza za NRK i Indiju te daljnjim povećanjem kineskih cijena s antidampinškom pristojbom. Usporedba je pokazala da prilagođene kineske i indijske cijene nisu nelojalno snižavale cijene industrije Zajednice.

3.   Uvoz iz ostalih trećih zemalja

Tablica 5.

Uvoz iz ostalih trećih zemalja

Ostatak svijeta

2003.

2004.

2005.

2006.

RRIP

Uvoz (indeks)

100

80

100

97

97

Tržišni udio (indeks)

100

82

98

104

104

Prosječne cijene (EUR/tona)

935

927

1 100

1 255

1 285

Indeks

100

99

118

134

137

Izvor: Eurostat

(78)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja neznatno se smanjio za 3 % tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, u pogledu smanjenja potražnje, njihov se tržišni udio povećao za 0,7 postotnih bodova. Glavna zemlja izvoznica, odnosno SAD, ostvarila je većinu navedenog uvoza tijekom razmatranog razdoblja.

(79)

Cijene sulfanilne kiseline izostalih trećih zemalja bile su neznatno niže od cijena industrije Zajednice te su slijedile kretanja indijskih cijena od 2005. nadalje.

4.   Gospodarsko stanje industrije Zajednice

(a)   Uvodne napomene

(80)

Kako bi se poštovale povjerljive poslovne informacije, potrebno je podatke o dva trgovačka društva koja čine industriju Zajednice predstaviti u indeksiranom obliku.

(81)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe, ispitani su svi važni gospodarski čimbenici i indeksi u vezi s industrijom Zajednice.

(b)   Podaci koji se odnose na industriju Zajednice

—   Proizvodnja, postojeći proizvodni kapacitet i stopa iskorištenosti kapaciteta

Tablica 6.

Proizvodnja, postojeći proizvodni kapacitet, stopa iskorištenosti kapaciteta

 

2003.

2004.

2005.

2006.

RRIP

Kapacitet u tonama (indeks)

100

100

100

105

112

Proizvodnja u tonama (indeks)

100

119

115

115

117

Iskorištenost kapaciteta (indeks)

100

119

115

109

105

Izvor: Odgovori industrije Zajednice na upitnik.

(82)

Razina proizvodnje industrije zajednice tijekom RRIP-a bila je 17 % viša od razine zabilježene na početku razmatranog razdoblja. Kapacitet proizvodnje industrije Zajednice također se povećao za 12 % tijekom razmatranog razdoblja budući da je jedan proizvođač iz Zajednice povećao svoj kapacitet ulaganjima u opremu za proizvodnju čiste sulfanilne kiseline. Spoj ta dva čimbenika doveo je do općeg povećanja stope iskorištenosti kapaciteta industrije Zajednice tijekom razmatranog razdoblja. Također treba napomenuti da je industrija Zajednice tijekom RRIP-a ostvarila zadovoljavajuću razinu iskorištenosti kapaciteta (u rasponu od 75 - 80 %).

—   Zalihe

(83)

Razina zaliha industrije Zajednice na kraju godine smanjila se za 22 % tijekom razmatranog razdoblja. Razine zaliha značajno su pale 2004. i 2005., a postupno su rasle 2006. i tijekom RRIP-a.

Tablica 7.

Obujam završnih zaliha

 

2003.

2004.

2005.

2006.

RRIP

Zalihe u tonama (indeks)

100

35

38

64

78

Izvor: Odgovori industrije Zajednice na upitnik.

—   Obujam prodaje, tržišni udio i rast

(84)

Obujam prodaje industrije Zajednice u RRIP-u bio je 5 % viši u usporedbi s početkom razmatranog razdoblja. Dok se potrošnja Zajednice smanjila za 6 % tijekom razmatranog razdoblja (vidjeti uvodnu izjavu 70.), tržišni udio industrije Zajednice povećao se za 12 % tijekom istog razdoblja. Točnije, industrija Zajednice tijekom razmatranog razdoblja dobila je 7 postotnih bodova tržišnog udjela. Tržišni udio industrije Zajednice zadržao se iznad 50 % tijekom cijelog razmatranog razdoblja.

Tablica 8.

Obujam prodaje i tržišni udio

 

2003.

2004.

2005.

2006.

RRIP

Obujam prodaje — u tonama (indeks)

100

114

107

105

105

Tržišni udio % (indeks)

100

116

105

113

112

Izvor: Odgovori industrije Zajednice na upitnik.

(85)

Treba napomenuti da je pad potrošnje Zajednice u 2006. i RRIP-u donekle utjecao na rast industrije Zajednice. Povećanje tržišnog udjela gotovo jednako je objašnjeno povećanjem obujma prodaje i slabijom potražnjom pred kraj razmatranog razdoblja.

—   Čimbenici koji utječu na cijene Zajednice

(86)

Tijekom razmatranog razdoblja prosječne prodajne cijene industrije Zajednice znatno su povećane, i to za 26 %. Čini se da kretanja uočena od 2005. odražavaju učinke protuapsorpcijskih mjera uvedenih 2004. Prosječne prodajne cijene industrije Zajednice značajno su porasle između 2004. i 2005. te su nakon toga ostale stabilne. Međutim, to je povećanje bilo manje od povećanje cijena anilina, najznačajnije sirovine za proizvodnju sulfanilne kiseline. Doista, anilin, koji je derivat benzena, predstavljao je oko 50 % ukupnog troška proizvodnje tijekom RRIP-a, a zabilježio je porast cijene od oko 45 % između 2003. i RRIP-a.

Tablica 9.

Prodajne cijene

 

2003.

2004.

2005.

2006.

RRIP

Prosječna prodajna cijena (indeks)

100

104

124

125

126

Izvor: Odgovori industrije Zajednice na upitnik.

—   Zaposlenost i produktivnost

(87)

Razina zaposlenosti je između 2003. i RRIP-a smanjena za 9 %, dok je proizvodnja porasla, što odražava povećanje produktivnosti i konkurentnosti industrije Zajednice. Međutim, tijekom istog razdoblja prosječan trošak po zaposleniku povećan je za 15 %.

Tablica 10.

Zaposlenost i produktivnost

 

2003.

2004.

2005.

2006.

RRIP

Zaposlenost (indeks)

100

96

96

98

91

Produktivnost (indeks)

100

125

120

117

129

Prosječan trošak rada (indeks)

100

82

94

106

115

Izvor: Odgovori industrije Zajednice na upitnik.

—   Profitabilnost

Tablica 11.

Profitabilnost

 

2003.

2004.

2005.

2006.

RRIP

Indeks

100

–1 286

1 519

335

191

Izvor: Odgovori industrije Zajednice na upitnik.

(88)

Profitabilnost industrije Zajednice, izuzev godine 2005., bila je oko 1 % njezina prometa ili manja. Važni gubici zabilježeni su 2004., dok je industrija Zajednice zabilježila dobit 2005., 2006. i tijekom RRIP-a. S obzirom da je profitabilnost industrije Zajednice bila iznimno niska 2003., očiti porast u razmatranom razdoblju doveo je do profitabilnosti koja je još uvijek bila daleko ispod razine koja bi mogla biti prihvatljiva za tu vrstu industrije.

(89)

Također se napominje da su na profitabilnost industrije Zajednice utjecala kretanja cijena sirovine. Prosječan trošak proizvodnje povećao se za 25 % između 2003. i RRIP-a. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 86., anilin je ključni ulazni materijal u proizvodnji sulfanilne kiseline i on čini oko polovice troškova proizvodnje. S obzirom na činjenicu da su 2004. cijene anilina znatno porasle, industrija Zajednice nije mogla prenijeti povećanje cijene na svoje kupce te je zabilježila gubitak. Stanje na tržištu Zajednice poboljšalo se 2005. budući da su se cijene anilina stabilizirale, a industrija Zajednice mogla je povećati svoje cijene sulfanilne kiseline koliko je potrebno za pokriće povećanja troškova sirovine. Industrija Zajednice, suočena s novim povećanjem cijena anilina, u 2006. i RRIP-u, zabilježila je pad profitabilnosti na razinama manjima od 1 % u usporedbi s prometom.

—   Ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

Tablica 12.

Ulaganja, povrat ulaganja

 

2003.

2004.

2005.

2006.

RRIP

Ulaganja (indeks)

100

39

57

255

305

Povrat ulaganja (indeks)

100

–1 779

2 498

420

224

Izvor: Odgovori industrije Zajednice na upitnik.

(90)

Industrija Zajednice nastavila je ulaganja vezana za sulfanilnu kiselinu tijekom razmatranog razdoblja. U 2006. i RRIP-u, pored investicija primarno vezanih uz održavanje postojećih kapitalnih vrijednosti, jedan proizvođač iz Zajednice uložio je kako bi povećao svoj kapacitet vezano uz proizvodnju čiste sulfanilne kiseline. Međutim, treba napomenuti da se potpuna operativnost novih kapaciteta može očekivati tek od 2008.

(91)

Budući da je industrija Zajednice ostvarivala nisku dobit tijekom razmatranog razdoblja, brojčani podaci za povrat ulaganja, koji izražavaju rezultat prije oporezivanja kao postotak prosječne početne i završne neto knjigovodstvene vrijednosti imovine upotrijebljene u proizvodnji sulfanilne kiseline, također su ostali vrlo niski, oko 2 % tijekom RRIP-a.

(92)

U ispitnom postupku pokazalo se da je na kapitalne zahtjeve industrije Zajednice negativno utjecala teška financijska situacija. Iako je jedan proizvođač iz Zajednice dio velike grupacije, kapitalni zahtjevi nisu uvijek bili ispunjeni na željenoj razini budući da se unutar te grupacije financijska sredstva uobičajeno raspodjeljuju najprofitabilnijim subjektima.

—   Novčani tok

(93)

Novčani tok zabilježio je značajan pad, za 85 % između 2003. i RRIP-a, ali je još uvijek ostao pozitivan. Novčani tok ne slijedi kretanje profitabilnosti budući da na njega utječu nenovčane stavke kao što su amortizacija i kretanja zaliha.

Tablica 13.

Novčani tok

Novčani tok

2003.

2004.

2005.

2006.

RRIP

Indeks

100

41

64

32

15

Izvor: Odgovori industrije Zajednice na upitnik.

5.   Zaključak

(94)

Između 2003. i RRIP-a većina pokazatelja koji se odnose na industriju Zajednice razvijala se pozitivno: obujam prodaje, iskorištenost kapaciteta, obujam proizvodnje, završne zalihe, produktivnost, ulaganja i povrat ulaganja. Međutim, profitabilnost je ostala ispod 1 % prometa tijekom RRIP-a.

(95)

Industrija Zajednice imala je koristi od povećanja jedinične cijene sulfanilne kiseline, posebno od 2004. do kraja RRIP-a. Međutim, povećanje prodajne cijene nije moglo u potpunosti kompenzirati povećanje troška proizvodnje i profitne marže su stoga pale.

(96)

Osim toga, pad potrošnje u Zajednici u 2006. i RRIP-u donekle je omeo oporavak industrije Zajednice.

(97)

Ukupno gledajući, jasno je da je uvođenje antisubvencijskih mjera omogućilo industriji Zajednice da se stabilizira, ali ne da se u potpunosti oporavi od štetnog stanja zbog konstantne prisutnosti dampinškog uvoza iz NRK-a, kao i povećanja troška sirovine koje industrija Zajednice nije mogla prenijeti na svoje kupce. Ipak, ispitni je postupak pokazao da je tijekom razmatranog razdoblja industrija Zajednice počela ulagati u novu opremu.

(98)

S obzirom na gornju analizu, pokazalo se da su se, s jedne strane, pokazatelji obujma tijekom razmatranog razdoblja razvijali pozitivno. S druge strane, financijski pokazatelji koji se odnose na industriju Zajednicu kao što su profitabilnost i novčani tok pokazali su da je industrija Zajednice još uvijek u ranjivom gospodarskom stanju. Stoga se zaključuje da se industrija Zajednice nije mogla u potpunosti oporaviti od učinaka štetnog dampinga.

F.   VJEROJATNOST PONAVLJANJA ŠTETE

1.   Općenito

(99)

Na temelju članka 11. stavka 2. osnovne Uredbe, izvršena je analiza vjerojatnosti ponavljanja štete u slučaju stavljanja postojećih mjera izvan snage. U vezi s tim, posebno je ispitan vjerojatan razvoj obujma izvoza i cijena iz predmetnih zemalja, kao i njihovi mogući učinci na stanje industrije Zajednice u izostanku mjera.

2.   Razvoj obujma izvoza i cijena iz predmetnih zemalja u slučaju stavljanja mjera izvan snage

(100)

Podsjeća se da je, čak i uz primjenu antidampinških mjera, uvoz iz predmetnih zemalja imao tijekom RRIP-a tržišni udio od 24,6 %.

(101)

U ispitnom postupku pokazalo se da indijski proizvođač izvoznik koji je surađivao ima značajan rezervni kapacitet, iznad 30 % potrošnje Zajednice. Nadalje, podaci dostupni Komisiji pokazali su da postojeća proizvodnja sulfanilne kiseline u NRK-u iznosi oko 22 000 tona, što iznosi više od polovice potrošnje Zajednice. Na temelju istih informacija, također se čini da su kineski proizvođači u mogućnosti bez poteškoća preusmjeriti proizvodnju s posebnih boja i kemikalija na sulfanilnu kiselinu. Navedeni kapaciteti, koji mogu biti na raspolaganju u predmetnim zemljama, ukazuju da proizvođači izvoznici imaju mogućnost povećati svoju sadašnju proizvodnju i izvoz sulfanilne kiseline u Zajednicu.

(102)

Također se napominje da je potrošnja Zajednice tijekom razmatranog razdoblja zabilježila mali pad i da se ne očekuje da će u idućih nekoliko godina potražnja biti tolika da apsorbira potencijalno povećanje uvoza iz NRK-a i Indije u slučaju stavljanja mjera izvan snage. Prema tom scenariju, izvoz sulfanilne kiseline iz NRK-a i Indije vrlo bi vjerojatno zamijenio veliki dio prodaje industrije Zajednice budući da će cijene uvoza vjerojatno biti niže.

(103)

U ispitnom postupku utvrđeno je da je tržište Zajednice i dalje privlačno kineskim i indijskim proizvođačima izvoznicima. Doista, kako je navedeno u uvodnim izjavama 57. i 62., utvrđeno je da je prosječna izvozna cijena indijske i kineske prodaje u ostale treće zemlje znatno ispod prosječne izvozne cijene u Zajednicu. Unatoč činjenici da nije utvrđeno nelojalno snižavanje cijena kineskih i indijskih izvoznih cijena kada su prilagođene za trenutačne antidampinške i uobičajene carinske pristojbe, utvrđeno je da su kineske i indijske cijene CIF u prosjeku znatno niže (oko 18 %) od prosječne cijene industrije Zajednice. Stoga, bez ikakvih mjera na snazi, uvoz sulfanilne kiseline iz predmetnih zemalja u Zajednicu vjerojatno će se značajno povećati zbog i. neiskorištenih kapaciteta (u Indiji), ii. preusmjeravanja izvoza u ostale treće zemlje na tržište Zajednice, iii. mogućnosti preusmjeravanja proizvodnje s posebnih boja i kemikalija na sulfanilnu kiselinu (u NRK-u), po cijenama znatno nižim od trenutačnih razina cijena u Zajednici.

3.   Zaključak o vjerojatnosti ponavljanja štete

(104)

Na temelju prethodno navedenog može se zaključiti da, ako mjere prestanu vrijediti, uvoz na tržište Zajednice iz predmetnih zemalja vrlo bi se vjerojatno odvijao u znatnim količinama i po dampinškim cijenama koje bi bile niže od cijena industrije Zajednice. To bi najvjerojatnije imalo učinak početka silaznog kretanja za cijene na tržištu Zajednice, s očekivanim negativnim utjecajem na gospodarsko stanje industrije Zajednice. To bi posebno poništilo oporavak koji je dijelom postignut tijekom razmatranog razdoblja, što bi dovelo do vjerojatnog ponavljanja štete.

G.   INTERES ZAJEDNICE

1.   Uvod

(105)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe, ispitano je bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Zajednice kao cjeline. Utvrđivanje interesa Zajednice temeljilo se na uzimanju u obzir svih različitih uključenih interesa.

(106)

Nadalje, činjenica da je ovaj ispitni postupak revizija, dakle analizira stanje u kojem su antidampinške mjere već bile na snazi, dopušta procjenu svakog nepotrebnog negativnog učinka važećih antidampinških mjera na predmetne stranke.

(107)

Na tom temelju ispitano je postoje li, bez obzira na zaključke o vjerojatnosti ponavljanja štetnog dampinga, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje mjera u ovom konkretnom slučaju nije u interesu Zajednice.

2.   Interes industrije Zajednice

(108)

Može se objektivno očekivati da će industrija Zajednice nastaviti imati koristi od mjera koje su trenutačno uvedene i dalje se oporavljati vraćanjem tržišnog udjela i poboljšanjem svoje profitabilnosti. Ako se mjere ne zadrže, industrija Zajednice vjerojatno će ponovno trpjeti štetu od povećanog uvoza po dampinškim cijenama iz predmetnih zemalja, a trenutačno nestabilno financijsko stanje će se pogoršati.

(109)

Na temelju toga, može se zaključiti da bi zadržavanje mjera bilo u interesu industrije Zajednice.

3.   Interes uvoznika

(110)

Također se podsjeća da je u početnom ispitnom postupku utvrđeno da uvođenje mjera neće imati značajan učinak na trgovce sulfanilnom kiselinom iz Zajednice. Kako je gore navedeno, ni jedan uvoznik nije sudjelovao u ispitnom postupku. Stoga nisu predočeni nikakvi uvjerljivi razlozi da bi uvođenje mjera moglo biti protiv interesa uvoznika.

4.   Interes korisnikâ

(111)

Komisija je poslala upitnike svim 31 poznatim korisnicima, od kojih su samo četiri korisnika dostavila odgovore na upitnik. Tri odgovora na upitnik primljena su od trgovačkih društava iz Zajednice koja proizvode optička bjelila i jedan odgovor na upitnik od trgovačkog društva koje proizvodi boje. Međutim, podaci koje su dostavili svi ti korisnici u vezi s učinkom mjera i udjelom sulfanilne kiseline u njihovim troškovima proizvodnje nisu bili smisleni.

(112)

Obujam predmetnog proizvoda koji uvoze navedena četiri korisnika predstavljao je 47,3 % ukupnog uvoza u Zajednicu. Štoviše, budući da navedena četiri korisnika kupuju značajne količine sulfanilne kiseline od industrije Zajednice, oni su ukupno činili oko 40 % potrošnje Zajednice tijekom RRIP-a.

(113)

Trojica korisnika navela su jednake komentare protiveći se zadržavanju mjera zbog činjenice da je proizvodni kapacitet industrije Zajednice nedostatan za zadovoljavanje domaće potražnje zbog toga što mjere škode njihovoj konkurentnosti daljnjih proizvoda. Četvrti korisnik nije iznio svoj stav o tome je li za ili protiv zadržavanja mjera.

(114)

U vezi sa stanjem opskrbe na tržištu Zajednice, treba napomenuti da bi trenutačni kapacitet proizvodnje industrije Zajednice mogao zadovoljiti oko 80 % potrošnje Zajednice. Također treba naglasiti da je industrija Zajednice uložila u nova postrojenja kako bi povećala svoju proizvodnju čiste sulfanilne kiseline. U svakom slučaju, svrha mjera nije spriječiti uvoz iz predmetnih država na tržište Zajednice, već osigurati da se taj uvoz obavlja po nedampinškim i neštetnim cijenama. Stoga se očekuje da će uvoz iz predmetnih zemalja i dalje ulaziti na tržište, kao što je bilo u slučaju nakon uvođenja mjera 2002.

(115)

Također treba napomenuti da je proizvodnja sulfanilne kiseline izvan Zajednice sada ograničena na nekoliko zemalja u svijetu, kao što su Indija, Narodna Republika Kina i SAD. Stoga je važno da se industriji Zajednice omogući da posluje prema učinkovitim uvjetima tržišnog natjecanja kako bi domaće zalihe proizvoda i dalje bile dostupne svim korisnicima u Zajednici.

(116)

U vezi s konkurentnošću korisnika, treba napomenuti da se, unatoč nedostatku podataka od korisnika u okviru ovog ispitnog postupka, u početnom ispitnom postupku pokazalo da će antisubvencijske mjere povećati cjelokupne troškove optičkih bjelila i boja koje sadrže sulfanilnu kiselinu za manje od 1 %.

(117)

Na temelju gore navedenog također se smatra da, u okviru ove revizije ispitnog postupka nakon isteka mjere, zadržavanje mjera ne bi imalo većeg negativnog učinka na stanje korisnika.

5.   Zaključak o interesu Zajednice

(118)

S obzirom na gore navedeno, zaključuje se da ne postoje uvjerljivi razlozi protiv zadržavanja važećih antidampinških mjera.

H.   ANTIDAMPINŠKE MJERE

(119)

Sve su stranke bile obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Također im je dan rok za podnošenje prigovora i komentara. Nije primljen ni jedan komentar koji bi mogao promijeniti gornje zaključke.

(120)

U pogledu donesenih zaključaka o vjerojatnosti nastavka dampinga prilikom uvoza sulfanilne kiseline iz NRK-a, vjerojatnosti ponavljanja dampinga prilikom uvoza iz Indije, vjerojatnosti ponavljanja štete i interesu Zajednice, potrebno je zadržati antidampinške mjere na uvoz sulfanilne kiseline kako bi se spriječilo ponavljanje štete koji industriji Zajednice uzrokuje dampinški uvoz.

(121)

Stopa pristojbe neće se primjenjivati na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi i prodaje za izvoz u Zajednicu indijski proizvođač izvoznik koji je surađivao i od kojega je Odlukom 2006/37/EZ prihvaćena ponuda za preuzimanje obveze,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz sulfanilne kiseline obuhvaćene oznakom KN ex 2921 42 10 (oznaka TARIC 2921421060) podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Indije.

2.   Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Zajednice, neocarinjeno, za proizvode opisane u stavku 1. jest sljedeća:

Zemlja

Konačna pristojba (%)

Narodna Republika Kina

33,7

Indija

18,3

3.   Neovisno o stavku 1., konačna antidampinška pristojba ne primjenjuje se na uvoz pušten u slobodan promet u skladu s člankom 2.

4.   Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinskim pristojbama.

Članak 2.

1.   Uvoz prijavljen za puštanje u slobodni promet za koji su račune izdala trgovačka društva od kojih je Komisija prihvatila preuzimanje obveza i čiji su nazivi navedeni u Odluci 2003/37/EZ, koja je povremeno izmijenjena, izuzet je od antidampinške pristojbe uvedene člankom 1., pod uvjetom:

—

da su ga navedena trgovačka društva proizvela, otpremila i za njega izdala račun izravno prvom nezavisnom kupcu u Zajednici, i

—

da je takav uvoz popraćen računom na temelju preuzete obveze, što je račun koji sadrži barem dijelove i izjavu propisane u Prilogu ovoj Uredbi, i

—

da roba koja koje prijavljena i predočena carini točno odgovara opisu na računu na temelju obveze.

2.   Carinski dug nastaje u trenutku prihvaćanja deklaracije za puštanje u slobodan promet kada god se utvrdi, u odnosu na robu opisanu u članku 1. i izuzetu od carine prema uvjetima navedenima u stavku 1., da jedan ili više tih uvjeta nisu ispunjeni. Uvjet određen u drugoj alineji stavka 1. smatra se neispunjenim ako se utvrdi da račun na temelju obveze nije u skladu s odredbama iz Priloga ili da nije vjerodostojan ili ako je Komisija povukla prihvaćanje ponude za preuzimanje obveze na temelju članka 8. stavka 9. Uredbe (EZ) br. 384/96 ili članka 13. stavka 9. Osnovne antisubvencijske uredbe u Uredbi ili Odluci koja upućuje na konkretnu(-e) transakciju(-e) i proglašava odgovarajući(-e) račun(e) na temelju obveze nevaljanim(a).

3.   Uvoznici prihvaćaju kao uobičajeni trgovinski rizik činjenicu da neispunjenje, od strane bilo koje stranke, jednog ili više uvjeta navedenih u stavku 1. i dodatno definiranih u stavku 2. može prouzročiti carinski dug nastao na temelju članka 201. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. o uspostavi Carinskog zakonika Zajednice (15). Nastali carinski dug vraća se nakon što Komisija povuče prihvaćanje ponude za preuzimanje obveze.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Luxembourgu 13. listopada 2008.

Za Vijeće

Predsjednik

B. KOUCHNER


(1)  SL L 56, 6.3.1996., str. 1.

(2)  SL L 196, 25.7.2002., str. 11.

(3)  SL L 196, 25.7.2002., str. 1.

(4)  SL L 196, 25.7.2002., str. 36.

(5)  SL L 40, 12.2.2004., str. 17.

(6)  SL L 80, 18.3.2004., str. 29.

(7)  SL C 101, 27.4.2005., str. 34.

(8)  SL L 288, 21.10.1997., str. 1.

(9)  SL L 22, 26.1.2006., str. 52.

(10)  SL L 22, 26.1.2006., str. 5.

(11)  SL C 272, 9.11.2006., str. 18.

(12)  SL C 171, 24.7.2007., str. 18.

(13)  SL C 171, 24.7.2007., str. 14.

(14)  SL C 229, 29.9.2007., str. 9.

(15)  SL L 302, 19.10.1992., str. 1.


PRILOG

Račun za prodaju sulfanilne kiseline trgovačkog društva u Zajednicu, koji podliježe preuzetoj obvezi, sadrži sljedeće dijelove:

1.

Naslov „RAČUN UZ ROBU KOJA PODLIJEŽE PREUZETOJ OBVEZI”.

2.

Naziv trgovačkog društva navedenog u članku 1. Odluke Komisije 2006/37/EZ o prihvaćanju preuzimanja obveze koje izdaje račun.

3.

Broj računa.

4.

Datum izdavanja računa.

5.

Dodatnu oznaku TARIC prema kojoj se roba na računu carini na granici Zajednice.

6.

Točan opis robe, uključujući:

—

brojčanu oznaku proizvoda (PCN) koja se koristi za potrebe izvršavanja preuzete obveze (npr. PA99, PS85 ili TA98),

—

tehničke/fizičke specifikacije PCN-a, odnosno za „PA99” i „PS85” bijeli prah za povećanje sipkosti, a za „TA98” sivi prah za povećanje sipkosti,

—

brojčanu oznaku proizvoda trgovačkog društva (CPC) (ako je primjenljivo),

—

oznaku KN,

—

količinu (navesti u tonama).

7.

Opis uvjeta prodaje, uključujući:

—

cijenu po toni,

—

primjenljive uvjete plaćanja,

—

primjenljive uvjete isporuke,

—

ukupne popuste i rabate.

8.

Naziv trgovačkog društva koje djeluje kao uvoznik u Zajednicu kojem trgovačko društvo izravno izdaje račun uz robu koja podliježe obvezi.

9.

Ime službenika trgovačkog društva koje je izdalo račun i sljedeću potpisanu izjavu:

„Ja, niže potpisani, potvrđujem da se prodaja robe koja je obuhvaćena ovim računom za izravni izvoz u Europsku zajednicu vrši u okviru i pod uvjetima obveze koju je ponudilo [TRGOVAČKO DRUŠTVO] i prihvatila Europska komisija Odlukom 2006/37/EZ. Izjavljujem da su podaci navedeni u ovom računu potpuni i ispravni.”