<!DOCTYPE html PUBLIC "yes" "xhtml1-strict.dtd">
<html xmlns="http://www.w3.org/1999/xhtml">
<!--GENDOC2XHTML # converter_version: 1.2.7-->
  <head>
    <title>2022-05-202205C119202004660-00-TRA-DOC-HR-CONCL-C-0466-20-202112160-07_00</title>
    <meta content="text/html; charset=utf-8" http-equiv="Content-Type"/>
    <meta content="" name="Gendoc_DGTGeneratedDate"/>
    <meta content="hr-HR" name="Gendoc_Lang"/>
    <meta content="" name="Gendoc_GenerationDate"/>
    <meta content="" name="IsFlattened"/>
    <meta content="1" name="NumProc"/>
    <meta content="Final" name="Gendoc_EditionType"/>
    <meta content="0001" name="Gendoc_CaseNumberSuite"/>
    <meta content="3/02/2022 12:20:01" name="Gendoc_LastVerificationDate"/>
    <meta content="" name="Gendoc_ProcedureNumber"/>
    <meta content="hr" name="Gendoc_LangCode"/>
    <meta content="CNC" name="TypeDoc"/>
    <meta content="dqxDg5ZjqF6NQ8LbS4QQvOxQ4SsBSv0yxWL1iq2UeTmQ5V0loVs+Lhg1d6nA+Did1ip7zVZm/khp4YhKdHYx/36tQEEd5VPflEWcxAEbYClOnMu1wcnPZ+Z6Bzvnqyeo3ZKDCoytkteezgDcB5r3QGCYXhjJuwg4Mu3JuW5zBg0=" name="GenDocUID"/>
    <meta content="P" name="TypeProc"/>
    <meta content="" name="CreateCustomParts"/>
    <meta content="OK" name="ReadyToPublish"/>
    <meta content="lubarad" name="Gendoc_User"/>
    <meta content="" name="EP_Mode"/>
    <meta content="" name="Gendoc_DGTGenerated"/>
    <meta content="" name="Gendoc_Vademecum"/>
    <meta content="0466" name="NumeroOrdre"/>
    <meta content="2020" name="Annee"/>
    <meta content="P" name="Gendoc_ProcedureType"/>
    <meta content="" name="EP_Version"/>
    <meta content="HR" name="Langue"/>
    <meta content="lubarad" name="Gendoc_DGTGeneratedUser"/>
    <meta content="FAST_document_go_ok" name="Gendoc_LastVerificationStatus"/>
    <meta content="CNC_C" name="Gendoc_GendocTemplateType"/>
    <meta content="TRUE" name="WithoutAuthorBlockFlatP"/>
    <meta content="GenDoc 12/01/2022 18:10:15" name="Created"/>
    <meta content="" name="Canevas3_Vademecum"/>
    <meta content="TRUE" name="WithoutAuthorBlock"/>
    <meta content="" name="Gendoc_CaseYear"/>
    <meta content="false" name="Generation_In_Progress"/>
    <meta content="C" name="Juridiction"/>
    <meta content="e41f71b70b844e7ea78ec12e32ddee48" name="DocumentIdentifier"/>
    <meta content="0466" name="Gendoc_CaseNumber"/>
    <meta content="ImportedWithoutSource" name="SdlIdentifier"/>
    <meta content="RP" name="NatureAff"/>
    <meta content="RP" name="Gendoc_CaseNature"/>
    <meta content="0001" name="NumSuite"/>
    <meta content="C" name="Gendoc_Juridiction"/>
  </head>
  <body>
    <div style="header">
      <div id="rId24" style="first"/>
      <div id="rId20" style="even">Mišljenje G. Pitruzzelle – Predmet C‑466/20</div>
      <div id="rId21" style="default">HEITEC</div>
    </div>
    <p class="C36Centre" id="para-1" title="page-1">
      MIŠLJENJE NEZAVISNOG ODVJETNIKA
    </p>
    <p class="C36Centre" id="para-2" title="page-1">
      GIOVANNIJA PITRUZZELLE
    </p>
    <p class="C36Centre" id="para-3" title="page-1">
      od 13. siječnja 2022. (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-1" href="#t-1">1</a>
</span>)
      
    </p>
    <p class="C38Centregrasgrandespacement" id="para-4" title="page-1">
      Predmet C‑466/20
    </p>
    <p class="C37Centregras" id="para-5" title="page-1">
      HEITEC AG
    </p>
    <p class="C37Centregras" id="para-6" title="page-1">
      protiv
    </p>
    <p class="C37Centregras" id="para-7" title="page-1">
      HEITECH Promotion GmbH,
    </p>
    <p class="C37Centregras" id="para-8" title="page-1">
      RW
    </p>
    <p class="C39Centreespacement" id="para-9" title="page-1">
      (zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio Bundesgerichtshof (Savezni vrhovni sud, Njemačka))
    </p>
    <p class="C71Indicateur" id="para-10" title="page-1">
      „Zahtjev za prethodnu odluku – Žigovi Europske unije – Ograničenje prava kao posljedica trpljenja – Izračun roka od pet godina – Prekid roka za ograničenje prava kao posljedice trpljenja – Slanje pisma opomene – Učinci ograničenja prava – Izvedena prava na naknadu štete, pružanje informacija i predaju proizvoda radi njihova uništenja”
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-11" title="page-1">
      
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">1.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Association internationale pour la protection de la propriété intellectuelle (AIPPI, Međunarodna udruga za zaštitu intelektualnog vlasništva) utvrdila je 2006. godine da je većina europskih grupacija koje su tada sudjelovale u preglednom radu koji je ta udruga organizirala općenito o pitanju trpljenja radnji povrede prava intelektualnog vlasništva i posebno o prekidu trpljenja nositelja ranijeg prava „prizna[la] da to pitanje nije [bilo] predmet nijednog propisa i da zaslužuje dodatna pojašnjenja, kao uostalom i cijelo pitanje […] ograničenja prava kao posljedice trpljenja” (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-2" href="#t-2">2</a>
</span>). Gotovo šesnaest godina kasnije i nakon što je Sud postavio prve temelje za sustav ograničenja prava kao posljedice trpljenja u svojoj presudi Budějovický Budvar (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-3" href="#t-3">3</a>
</span>), ovaj zahtjev za prethodnu odluku pruža Sudu novu priliku da jasno odredi granice tog pravnog sustava.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">I.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Pravni okvir</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">A.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Pravo Unije</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">1.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Direktiva 2008/95</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">2.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz uvodne izjave 12. Direktive 2008/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-4" href="#t-4">4</a>
</span>) proizlazi da „[r]adi pravne sigurnosti i bez dovođenja u pitanje interesa nositelja ranijeg žiga, važno je osigurati da potonji ne može više zahtijevati izjavu o ništavosti niti se može protiviti uporabi žiga koji se pojavio nakon njegova, a čiju je uporabu svjesno dopuštao duže vrijeme, osim ako prijava kasnijeg žiga nije podnesena u zloj vjeri.”</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">3.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Članak 4. Direktive 2008/95, koji se odnosi na „[d]aljnje razlo[ge] za odbijanje ili proglašavanje žiga ništavim vezano za sukobe s ranijim pravima”, određuje:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-18" title="page-3">
      „1. Žig neće biti registriran ili, ako je registriran, može se proglasiti ništavim:
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-19" title="page-3">
      (a) ako je istovjetan ranijem žigu, a proizvodi ili usluge za koje je žig prijavljen ili registriran istovjetni su proizvodima ili uslugama za koje je raniji žig zaštićen;
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-20" title="page-4">
      (b) ako zbog njegove istovjetnosti ili sličnosti s ranijim žigom i istovjetnosti ili sličnosti proizvoda ili usluga postoji vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu; vjerojatnost zablude uključuje vjerojatnost dovođenja u vezu s ranijim žigom.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-21" title="page-4">
      2. ,Raniji žigovi’ u smislu stavka 1. znači:
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-22" title="page-4">
      (a) žigovi s datumom prijave za registraciju koji prethodi datumu prijave za registraciju žiga, uzimajući u obzir, ako je primjereno, pravo prvenstva traženo za te žigove, i to sljedećih vrsta:
    </p>
    <p class="C11Marge1avecretrait" id="para-23" title="page-4">
      i. žigovi Zajednice;
    </p>
    <p class="C11Marge1avecretrait" id="para-24" title="page-4">
      ii. žigovi registrirani u državi članici […];
    </p>
    <p class="C11Marge1avecretrait" id="para-25" title="page-4">
      iii. žigovi registrirani u skladu s međunarodnim sporazumima koji imaju učinak u državi članici;
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-26" title="page-4">
      (b) žigovi Zajednice za koje se […] pravovaljano zahtijeva senioritet […];
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-27" title="page-4">
      (c) prijave za žigove iz točaka (a) i (b) pod uvjetom da ih se registrira;
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-28" title="page-4">
      […]
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-29" title="page-4">
      4. Svaka država članica može dodatno odrediti da se žig ne registrira ili, ako je registriran, da ga se proglasi ništavim ako i u mjeri u kojoj:
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-30" title="page-4">
      […]
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-31" title="page-4">
      (b) prava na neregistrirani žig ili na drugi znak koji je u uporabi u trgovini bila su stečena prije datuma prijave za registraciju kasnijeg žiga, ili na datum zahtjeva za pravo prvenstva za prijavu za registraciju kasnijeg žiga, a neregistrirani žig ili drugi znak daju svom nositelju pravo na zabranu uporabe kasnijeg žiga;
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-32" title="page-4">
      (c) uporaba žiga može se zabraniti na temelju ranijeg prava koje se razlikuje od prava iz stavka 2. i točke (b) ovog stavka, a uključuje osobito:
    </p>
    <p class="C11Marge1avecretrait" id="para-33" title="page-4">
      i. pravo na ime;
    </p>
    <p class="C11Marge1avecretrait" id="para-34" title="page-4">
      ii. pravo na osobnu sliku;
    </p>
    <p class="C11Marge1avecretrait" id="para-35" title="page-4">
      iii. autorsko pravo,
    </p>
    <p class="C11Marge1avecretrait" id="para-36" title="page-4">
      iv. pravo industrijskog vlasništva;
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-37" title="page-4">
      […].”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">4.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Članak 9. Direktive 2008/95 glasi kako slijedi:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-39" title="page-5">
      „1. Kad u državi članici nositelj ranijeg žiga, iz članka 4. stavka 2., u neprekinutom razdoblju od pet godina svjesno tolerira uporabu kasnijeg žiga registriranog u toj državi članici, on više nema pravo na temelju ranijeg žiga podnijeti zahtjev za proglašenje kasnijeg žiga ništavim ili se usprotiviti uporabi kasnijeg žiga za proizvode ili usluge za koje se koristi kasniji žig, osim ako je prijava za registraciju kasnijeg žiga podnesena u zloj vjeri.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-40" title="page-5">
      2. Svaka država članica može odlučiti da se stavak 1. primjenjuje mutatis mutandis na nositelja ranijeg žiga iz članka 4. stavka 4. točke (a) ili nositelja drugog ranijeg prava iz članka 4. stavka 4. točkama (b) ili (c).
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-41" title="page-5">
      3. U slučajevima iz stavaka 1. i 2. nositelj kasnije registriranog žiga nema pravo usprotiviti se uporabi ranijeg prava iako se nositelj ranijeg prava na to pravo više ne može pozvati protiv kasnijeg žiga.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">2.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Uredba br. 207/2009</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">5.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Članak 8. Uredbe Vijeća (EZ) br. 207/2009 od 26. veljače 2009. o žigu Europske unije (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-5" href="#t-5">5</a>
</span>) propisuje:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-44" title="page-5">
      „1. Na temelju prigovora nositelja ranijeg žiga, žig za koji je podnesena prijava za registraciju neće se registrirati:
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-45" title="page-5">
      (a) ako je istovjetan s ranijim žigom i ako su proizvodi ili usluge za koje je podnesena prijava za registraciju istovjetni s proizvodima ili uslugama za koje je raniji žig zaštićen;
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-46" title="page-5">
      (b) ako zbog njegove istovjetnosti ili sličnosti s ranijim žigom i istovjetnosti ili sličnosti proizvoda ili usluga obuhvaćenih tim žigovima postoji vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu na državnom području na kojem je zaštićen raniji žig; vjerojatnost dovođenja u zabludu uključuje vjerojatnost dovođenja u svezu s ranijim žigom.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-47" title="page-5">
      2. Za potrebe stavka 1., ,raniji žigovi’ znači:
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-48" title="page-5">
      (a) žigovi sljedećih vrsta s datumom prijave za registraciju koji je raniji od datuma prijave za registraciju žiga Europske unije, uzimajući u obzir, ako je to primjereno, prava prvenstva koja su zatražena u odnosu na te žigove:
    </p>
    <p class="C11Marge1avecretrait" id="para-49" title="page-5">
      i. žigovi Europske unije;
    </p>
    <p class="C11Marge1avecretrait" id="para-50" title="page-5">
      ii. žigovi registrirani u državi članici […];
    </p>
    <p class="C11Marge1avecretrait" id="para-51" title="page-5">
      iii. žigovi registrirani na temelju međunarodnih sporazuma koji imaju učinak u državi članici;
    </p>
    <p class="C11Marge1avecretrait" id="para-52" title="page-6">
      iv. žigovi registrirani na temelju međunarodnih sporazuma koji vrijede u Uniji;
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-53" title="page-6">
      (b) prijave za registraciju žigova iz točke (a), podložno njihovoj registraciji;
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-54" title="page-6">
      […]
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-55" title="page-6">
      4. Na temelju prigovora nositelja neregistriranog žiga ili nekog drugog znaka koji se rabi u trgovačkom prometu i čija važnost nije samo lokalnog karaktera, žig za koji je podnesena prijava neće se registrirati kad i u opsegu u kojem, sukladno zakonodavstvu Unije ili pravnom propisu države članice koji se primjenjuje na taj znak:
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-56" title="page-6">
      (a) prava na taj znak bila su stečena prije datuma prijave za registraciju žiga Europske unije ili prije datuma prava prvenstva zatraženog u prijavi za registraciju žiga Europske unije;
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-57" title="page-6">
      (b) taj znak daje svojemu nositelju pravo zabraniti uporabu kasnijeg žiga.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-58" title="page-6">
      […].”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">6.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Članak 54. Uredbe br. 207/2009, koji se odnosi na ograničenje prava kao posljedice trpljenja, glasi kako slijedi:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-60" title="page-6">
      „1. Kad nositelj žiga Europske unije u neprekinutom razdoblju od pet godina svjesno trpi uporabu kasnijeg žiga Europske unije u Europskoj uniji, on više nema pravo na temelju ranijeg žiga podnijeti zahtjev za proglašavanje kasnijeg žiga ništavnim ili se usprotiviti uporabi kasnijeg žiga u odnosu na proizvode ili usluge za koje se rabi taj kasniji žig, osim ako je prijava za registraciju kasnijeg žiga Europske unije podnesena u zloj vjeri.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-61" title="page-6">
      2. Kad nositelj ranijeg nacionalnog žiga iz članka 8. stavka 2. ili nekog drugog ranijeg znaka iz članka 8. stavka 4. u neprekinutom razdoblju od pet godina, svjesno trpi uporabu kasnijeg žiga Europske unije u državi članici u kojoj su raniji žig ili neki drugi raniji znak zaštićeni, on više nema pravo na temelju ranijeg žiga ili nekog drugog ranijeg znaka podnijeti zahtjev za proglašavanje kasnijeg žiga ništavim ili se usprotiviti uporabi kasnijeg žiga u odnosu na proizvode ili usluge za koje se rabi taj kasniji žig, osim ako je prijava za registraciju kasnijeg žiga Europske unije podnesena u zloj vjeri.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-62" title="page-6">
      3. U slučajevima iz stavaka 1. i 2., nositelj kasnijeg žiga Europske unije nema pravo usprotiviti se uporabi ranijeg prava, iako više nije moguće pozivati se na to pravo protiv kasnijeg žiga Europske unije.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">7.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Članak 110. Uredbe br. 207/2009 naslovljen je „Zabrana uporabe žigova Europske unije”. Njegov prvi stavak predviđa da „[o]va uredba, osim ako je drukčije predviđeno, ne utječe na pravo koje postoji u skladu s pravnim propisima država članica na pozivanje na tužbe zbog povrede ranijih prava u smislu članka 8. ili članka 53. stavka 2. u odnosu na uporabu kasnijeg žiga Europske unije. Međutim, na tužbe zbog povrede ranijih prava u smislu članka 8. stavka 2. i 4. više nije moguće pozivati se ako nositelj ranijeg prava više ne može zahtijevati proglašavanje žiga Europske unije ništavim u skladu s člankom 54. stavkom 2.”</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">8.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Članak 111. Uredbe br. 207/2009 glasi kako slijedi:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-65" title="page-7">
      „1. Nositelj ranijeg prava koje se odnosi samo na određenu lokaciju može se usprotiviti uporabi žiga Europske unije na državnom području na kojem je njegovo pravo zaštićeno ukoliko zakon odnosne države članice to dopušta.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-66" title="page-7">
      2. Stavak 1. prestaje se primjenjivati ako nositelj ranijeg prava svjesno trpi uporabu žiga Europske unije na državnom području na kojem je njegovo pravo zaštićeno u neprekinutom razdoblju od pet godina, osim ako je zahtjev za registraciju žiga Europske unije bio podnesen u zloj vjeri.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-67" title="page-7">
      3. Nositelj žiga Europske unije nema pravo usprotiviti se uporabi prava iz stavka 1., iako se na to pravo više ne može pozivati protiv žiga Europske unije.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">B.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Njemačko pravo</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">9.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Članak 21. Gesetza über den Schutz von Marken und sonstigen Kennzeichen (Markengesetz) (Zakon o zaštiti žigova i drugih razlikovnih znakova) od 25. listopada 1994. (u daljnjem tekstu: Zakon o žigovima) (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-6" href="#t-6">6</a>
</span>) određuje:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-70" title="page-7">
      „1. Nositelj žiga ili trgovačkog naziva nema pravo zabraniti uporabu kasnijeg registriranog žiga za proizvode ili usluge za koje je registriran ako je tijekom neprekinutog razdoblja od pet godina svjesno trpio uporabu tog žiga, osim ako je prijava za registraciju kasnijeg žiga bila podnesena u zloj vjeri.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-71" title="page-7">
      2. Nositelj žiga ili trgovačkog naziva nema pravo zabraniti uporabu […] kasnijeg trgovačkog imena […] ako je svjesno trpio uporabu [tog trgovačkog imena] tijekom neprekinutog razdoblja od pet godina, osim ako je nositelj tog prava postupao u zloj vjeri na dan njegova stjecanja.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-72" title="page-7">
      […]”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">10.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Članak 125.b točka 3. Zakona o žigovima predviđa da „[a]ko se protiv uporabe kasnijeg žiga Europske unije poziva na žig Europske unije registriran na temelju ovog zakona, članak 21. stavak 1. [Zakona o žigovima] primjenjuje se mutatis mutandis”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">II.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Glavni postupak i prethodna pitanja</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">11.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Tužitelj u glavnom postupku upisan je 1984. godine u sudski registar pod tvrtkom Heitec Industrieplanung GmbH. Njegova je tvrtka izmijenjena 1988. u HEITEC GmbH. Otkada je 2000. promijenio pravni oblik obavlja svoju djelatnost pod nazivom HEITEC AG. Nositelj je verbalnog žiga HEITEC, žiga Europske unije br. 774 331, prijavljenog 18. ožujka 1998. sa zahtjevom za senioritet od 13. srpnja 1991. i koji je registriran 4. srpnja 2005. (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-7" href="#t-7">7</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">12.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Jedan od dvaju tuženika u glavnom postupku (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-8" href="#t-8">8</a>
</span>) je 16. travnja 2003. upisan u sudski registar pod tvrtkom HEITECH Promotion GmbH, nazivom pod kojim obavlja svoju djelatnost (u daljnjem tekstu: društvo Heitech). Nositelj je njemačkog figurativnog žiga prijavljenog 17. rujna 2002., registriranog 4. veljače 2003., koji se upotrebljava najkasnije od 29. rujna 2004. Također je nositelj figurativnog žiga Europske unije br. 6 647 432 s verbalnim elementom HEITECH, podnesenog 6. veljače 2008., registriranog 20. studenoga 2008. i koji se upotrebljava najkasnije od 6. svibnja 2009.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">13.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Društvo Heitech je 29. studenoga 2004. poštom kontaktiralo predstavnike društva Heitec kako bi im predložilo sklapanje sporazuma o supostojanju. EUIPO je 7. srpnja 2008. obavijestio društvo Heitec o podnošenju prijave za registraciju žiga Europske unije HEITECH. Društvo Heitec je 22. travnja 2009. društvu Heitech uputilo pismo opomene zbog uporabe trgovačkog naziva i žiga s verbalnim elementom HEITECH. Društvo Heitech je u svojem odgovoru od 6. svibnja 2009. ponovno predložilo sklapanje sporazuma o supostojanju.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">14.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Landgericht Nürnberg‑Fürth (Zemaljski sud u Nürnberg‑Fürthu, Njemačka) je 31. prosinca 2012. telefaksom zaprimio akt od 15. prosinca 2012. kojim se pokreće postupak koji je podnio tužitelj u glavnom postupku. Dana 4. siječnja 2013. taj je sud pozvao tužitelja u glavnom postupku da podmiri predujam za troškove postupka. Taj predujam još uvijek nije bio plaćen 12. ožujka 2013. kada je Landgericht Nürnberg‑Fürth (Zemaljski sud u Nürnberg–Fürthu) podsjetio tužitelja u glavnom postupku da navedeni predujam nije plaćen i da izvornici akta kojim se pokreće postupak nisu podneseni.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">15.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Društvo Heitec je 23. rujna 2013. u dopisu upućenom društvu Heitech navelo da odbija sklopiti sporazum o supostojanju s njim. Predložilo mu je sklapanje sporazuma o licenciji te mu je istodobno navelo da je pokrenulo sudski postupak. Društvo Heitec je novim dopisom društvu Heitech od 29. prosinca 2013. obavijestilo tuženika u glavnom postupku da se poziva na svoje trgovačko ime i da je nositelj žiga Europske unije HEITEC. Također je izjavilo da je sudski postupak u tijeku.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">16.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Landgericht Nürnberg‑Fürth (Zemaljski sud u Nürnberg–Fürthu) zaprimio je 30. prosinca 2013. pismena društva Heitec od 12. prosinca 2013., zajedno s čekom na ime sudskih troškova i novim aktom kojim se pokreće postupak od 4. listopada 2013. Taj je sud 14. siječnja 2014. upozorio društvo Heitec na nužnost dostave akta kojim se pokreće postupak od 15. prosinca 2012. s obzirom na to da ono još uvijek nije podnijelo izvornike upućene navedenom sudu i tuženiku u glavnom postupku. Nakon što je pozvano podnijeti te dokumente, društvo Heitec je 22. veljače 2014. dostavilo Landgerichtu Nürnberg‑Fürth (Zemaljski sud u Nürnberg–Fürthu) navedene izvornike.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">17.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Landgericht Nürnberg‑Fürth (Zemaljski sud u Nürnberg–Fürthu) upozorio je 24. veljače 2014. društvo Heitec na činjenicu da se zahtjevi iz izvornika akta kojim se pokreće postupak koji je zaprimljen 22. veljače 2014. ne podudaraju sa zahtjevima iz akta kojim se pokreće postupak podnesenim 31. prosinca 2012. Landgericht Nürnberg‑Fürth (Zemaljski sud u Nürnberg–Fürthu) je 16. svibnja 2014. naposljetku pokrenuo postupak i naložio da se preslike akta kojim se pokreće postupak od 15. prosinca 2012. dostave tuženicima u glavnom postupku.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">18.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Akt kojim se pokreće postupak od 15. prosinca 2012. naposljetku je 23. svibnja 2014. dostavljen tuženicima u glavnom postupku (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-9" href="#t-9">9</a>
</span>) nakon što su izvornici poslani Landgerichtu Nürnberg‑Fürth (Zemaljski sud u Nürnberg–Fürthu) 21. svibnja 2014.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">19.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Društvo Heitec je stoga najprije podnijelo zahtjeve koji se temelje na povredi prava koja su mu dodijeljena njegovim trgovačkim nazivom HEITEC i, podredno, zahtjeve koji se temelje na povredi njegova žiga Europske unije HEITEC. Zahtijevalo je da se društvu Heitech naloži da se suzdrži od označavanja svojeg poduzeća nazivom HEITECH Promotion GmbH (prvi zahtjev), da se suzdrži od obilježavanja proizvoda, ponuda proizvoda ili usluga znakovima HEITECH PROMOTION i HEITECH, da se suzdrži od korištenja tih znakova u poslovnim dokumentima, na internetskim stranicama ili u reklamiranju (drugi zahtjev), da se suzdrži od korištenja ili prijenosa internetske domene „heitech‑promotion.de” u trgovačke svrhe (treći zahtjev) i da pristane da se njegova tvrtka izbriše iz trgovačkog registra (četvrti zahtjev). Društvo Heitec je, osim toga, protiv dvaju tuženika podnijelo zahtjeve za pružanje informacija, utvrđenje obveze naknade štete, uništenje i plaćanje troškova opomene (četvrti, peti, šesti i sedmi zahtjev).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">20.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Landgericht Nürnberg‑Fürth (Zemaljski sud u Nürnberg–Fürthu) naložio je društvu Heitech da društvu Heitec plati iznos od 1353,80 eura, uvećano za kamate, na ime troškova opomene, a druge je zahtjeve odbio.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">21.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Društvo Heitec podnijelo je žalbu Oberlandesgerichtu Nürnberg (Visoki zemaljski sud u Nürnbergu). Taj je sud pak presudio da je tužba neosnovana jer su zahtjevi društva Heitec bili prekludirani. U tom je pogledu naveo da je društvo Heitech koristilo svoje kasnije žigove u neprekinutom razdoblju od najmanje pet godina i da je društvo Heitec to trpjelo jer, iako je znalo za tu uporabu, u roku od pet godina nije poduzelo dostatne mjere kako bi ga spriječio. Prema mišljenju tog suda, sudska tužba podnesena pred Landgerichtom Nürnberg‑Fürth (Zemaljski sud u Nürnberg–Fürthu) nije prekinula prekluzivni rok jer je tuženicima u glavnom postupku dostavljena tek nakon proteka pet godina od opomene kojoj je ta tužba prethodila. Žalbeni sud također je presudio da nije moguće smatrati da je trpljenje prestalo na dan opomene jer dostava akta kojim se pokreće postupak nije izvršena ubrzo nakon opomene.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">22.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Društvo Heitec podnijelo je reviziju sudu koji je uputio zahtjev. Prema mišljenju potonjeg, ishod tog žalbenog postupka ovisi o činjenici je li društvo Heitec nepravodobno podnijelo svoje zahtjeve za prestanak povrede i svoje dodatne zahtjeve, na temelju članka 21. stavaka 1. i 2. Zakona o žigovima, kao i članka 54. stavaka 1. i 2. i članka 111. stavka 2. Uredbe br. 207/2009.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">23.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sud koji je uputio zahtjev primjećuje da je istek roka za podnošenje zahtjevâ društva Heitec koji se odnose na uporabu njemačkog žiga društva Heitech, a čiji je ono nositelj (drugi zahtjev u dijelu u kojem se odnosi na znak HEITECH PROMOTION), uređen člankom 21. stavkom 1. Zakona o žigovima, u vezi s člankom 125.b točkom 3. tog zakona, pod uvjetom da se ti zahtjevi temelje na žigu Europske unije čiji je nositelj društvo Heitec.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">24.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Pojašnjava da se člankom 21. stavkom 1. Zakona o žigovima u njemačko pravo prenosi gubitak prava na protivljenje uporabi registriranog žiga, predviđen člankom 9. Direktive 2008/95, i to prava koja proizlaze iz žigova (članak 9. stavak 1. Direktive 2008/95) i drugih znakova, među kojima i trgovačkih naziva, koji se koriste u trgovačkom prometu (članak 9. stavak 2. Direktive 2008/95).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">25.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Budući da društvo Heitec postupa protiv trgovačkog naziva društva Heitech (prvi, drugi, treći i četvrti zahtjev), gubitak prava je, u skladu s utvrđenjima suda koji je uputio zahtjev, uređen člankom 21. stavkom 2. Zakona o žigovima. U tom pogledu taj sud pojašnjava da, bez obzira na to što normativni sadržaj te odredbe prelazi okvir Direktive 2008/95 i ne odražava se u članku 54. Uredbe br. 207/2009, tu odredbu treba tumačiti u skladu s tumačenjem članka 21. stavka 1. Zakona o žigovima. Osim toga, s obzirom na to da se društvo Heitec poziva na svoj žig Europske unije, članak 21. stavak 2. Zakona o žigovima primjenjuje se na temelju upućivanja na nacionalno pravo iz članka 101. stavka 2. Uredbe br. 207/2009 (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-10" href="#t-10">10</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">26.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Što se tiče zahtjevâ društva Heitec koji se odnose na uporabu društva Heitech žiga Europske unije (drugi zahtjev u dijelu u kojem se odnosi na znak HEITECH), sud koji je uputio zahtjev utvrđuje da su relevantni članak 54., članak 110. i članak 111. stavak 2. Uredbe br. 207/2009.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">27.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sud koji je uputio zahtjev zatim podsjeća na sljedeća utvrđenja žalbenog suda. S jedne strane, društvo Heitech stvarno je koristilo svoj trgovački naziv kako bi identificirao svoju trgovačku djelatnost i svoje žigove za proizvode i usluge na području za koje su zaštićeni na način koji odgovara onome što se navodi u tužbenim zahtjevima. Upotrebljavao ga je, dakle, najkasnije do 6. svibnja 2009., datuma kada društvo Heitech upućuje dopis društvu Heitec kako bi mu predložilo sklapanje sporazuma o supostojanju. S druge strane, valja smatrati da je društvo Heitec također najkasnije na taj datum saznalo za uporabu znakova o kojima je riječ. Naposljetku, dobra vjera društva Heitech nije dovedena u pitanje ni pred Landgerichtom Nürnberg‑Fürth (Zemaljski sud u Nürnberg–Fürthu) ni pred žalbenim sudom.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">28.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prema mišljenju suda koji je uputio zahtjev, ipak je potrebno pojasniti uvjete „trpljenja” u smislu članka 9. stavaka 1. i 2. Direktive 2008/95 i članka 111. stavka 2. Uredbe br. 207/2009, određujući osobito je li, kao što bi se moglo zaključiti iz presude Budějovický Budvar (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-11" href="#t-11">11</a>
</span>), samo podnošenje pravnog sredstva nadležnom tijelu ili sudu dovoljno za prekid prekluzivnog roka od pet godina ili je za tu svrhu dovoljno postupanje kao što je slanje pisma opomene za kojim nužno ili neposredno nakon kojeg ne slijedi podnošenje tužbe pred navedenim tijelima. Konkretnije, sud koji je uputio zahtjev pita se može li se ponašanje kao što je ono društva Heitec u okviru glavnog postupka smatrati ponašanjem koje je okončalo trpljenje u smislu gore navedenih odredbi. Naposljetku, u slučaju kada je sudska tužba konačno podnesena, sud koji je uputio zahtjev pita se u kojem se trenutku prekluzivni rok treba smatrati prekinutim kada je zbog krivnje nositelja ranijeg žiga tuženik zaprimio akt kojim se pokreće postupak tek nakon isteka roka od pet godina.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">29.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tim je okolnostima Bundesgerichtshof (Savezni vrhovni sud, Njemačka) odlučio prekinuti postupak i odlukom koju je tajništvo Suda zaprimilo 25. rujna 2020. uputiti Sudu sljedeća prethodna pitanja:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-94" title="page-11">
      „1. Može li se trpljenje u smislu članka 9. stavaka 1. i 2. Direktive 2008/95 kao i članka 54. stavaka 1. i 2. te članka 111. stavka 2. Uredbe br. 207/2009 isključiti ne samo pravnim sredstvom podnesenim javnom tijelu ili sudu, nego i djelovanjem bez intervencije javnog tijela ili suda?
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-95" title="page-12">
      2. U slučaju potvrdnog odgovora na prvo pitanje: Predstavlja li opomena kojom nositelj ranijeg znaka prije pokretanja sudskog postupka zahtijeva od nositelja kasnijeg znaka da se pod prijetnjom ugovorne kazne obveže prestati s uporabom znaka djelovanje koje isključuje trpljenje u smislu članka 9. stavaka 1. i 2. Direktive 2008/95/EZ kao i članka 54. stavaka 1. i 2. te članka 111. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 207/2009?
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-96" title="page-12">
      3. Je li u slučaju podnošenja pravnog sredstva sudu za izračun petogodišnjeg razdoblja trpljenja u smislu članka 9. stavaka 1. i 2. Direktive 2008/95/EZ kao i članka 54. stavaka 1. i 2. te članka 111. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 207/2009 mjerodavno podnošenje pravnog sredstva sudu ili njegova dostava drugoj stranci u postupku? Je li u tom pogledu važno da je dostava pravnog sredstva drugoj stranci u postupku odgođena krivnjom nositelja ranijeg žiga nakon isteka roka od pet godina?
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-97" title="page-12">
      4. Uključuje li ograničenje prava na temelju članka 9. stavaka 1. i 2. Direktive 2008/95/EZ kao i članka 54. stavaka 1. i 2. te članka 111. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 207/2009, osim zahtjevâ za prestanak, i naknadne zahtjeve u okviru prava žiga koji se odnose na, primjerice, naknadu štete, informacije i uništenje?”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">III.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Postupak pred Sudom</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">30.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Društvo Heitec, društvo Heitech i Europska komisija podnijeli su svoja očitovanja Sudu. Usto, Sud je svim sudionicima u pisanoj fazi ovog prethodnog postupka uputio pitanja radi davanja pisanog odgovora i oni su svi dostavili Sudu svoje odgovore na ta pitanja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">IV.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Analiza</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">A.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Uvodna pojašnjenja</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">31.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Što se tiče mjerodavnog prava, prethodna pitanja upućena Sudu odnose se na tumačenje odredbi Direktive 2008/95 i Uredbe br. 207/2009. Iako su ta dva akta danas stavljena izvan snage i zamijenjena (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-12" href="#t-12">12</a>
</span>), oni sadržavaju, kao što je to istaknuo sud koji je uputio zahtjev, odredbe primjenjive ratione temporis na spor u glavnom postupku s obzirom na to da je u tom predmetu u biti riječ o određivanju vrste postupanja koja može okončati trpljenje pretrpljenih povreda ranijih prava u kontekstu u kojem je nositelj tih prava – tužitelj u glavnom postupku – naposljetku pokrenuo postupak pred sudom, a tužba je dostavljena tuženiku u glavnom postupku najkasnije do 23. svibnja 2014., dakle prema dvama navedenim aktima.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">32.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Što se tiče navedenih akata, podsjećam na to da Uredba br. 207/2009 definira pravni sustav koji se primjenjuje na žigove Europske unije koji se smatraju žigovima koji se odnose na proizvode ili usluge registrirane pod uvjetima predviđenima Uredbom (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-13" href="#t-13">13</a>
</span>). U tom pogledu valja napomenuti da je društvo Heitec nositelj verbalnog žiga Europske unije HEITEC registriranog 4. srpnja 2005. i da je tuženik u glavnom postupku nositelj figurativnog žiga Europske unije s verbalnim elementom HEITECH, registriranog 20. studenoga 2008. Direktiva 2008/95 primjenjuje se pak na svaki žig vezano za proizvode i usluge koji su predmet registracije ili prijave za registraciju pojedinačnog žiga, zajedničkog žiga, jamstvenog ili certifikacijskog žiga u državi članici (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-14" href="#t-14">14</a>
</span>). Tuženik iz glavnog postupka nositelj je njemačkog figurativnog žiga s verbalnim elementom HEITECH PROMOTION, registriranog 4. veljače 2003.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">33.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Različitim zahtjevima podnesenima u okviru tužbe u glavnom postupku nastoji se istodobno osporiti uporaba njemačkog žiga čiji je nositelj društvo Heitech i njegova uporaba žiga Europske unije čiji je ono nositelj (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-15" href="#t-15">15</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">B.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prvo i drugo prethodno pitanje</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">34.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s prvim i drugim prethodnim pitanjem upućenima Sudu, koja prema mojem mišljenju valja razmotriti zajedno, sud koji je uputio zahtjev želi dobiti pojašnjenja Suda o pravnom sustavu ograničenja prava kao posljedice trpljenja koje je predviđeno kako Direktivom 2008/95 tako i Uredbom br. 207/2009.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">35.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Najprije treba napomenuti da je tekst članka 9. stavka 1. Direktive 2008/95 (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-16" href="#t-16">16</a>
</span>) gotovo istovjetan tekstu članka 54. stavka 1. Uredbe br. 207/2009. Te dvije odredbe predviđaju sličan mehanizam: nositelj ranijeg žiga (nacionalnog ili žiga Europske unije) koji je u drugoj državi članici ili općenitije u Europskoj uniji trpio uporabu kasnijeg žiga u neprekinutom razdoblju od pet godina i svjestan je te uporabe ne može više podnijeti zahtjev za proglašenje kasnijeg žiga ništavim ili se usprotiviti uporabi kasnijeg žiga u odnosu na proizvode ili usluge za koje se rabi taj kasniji žig. Ograničenje prava može se isključiti barem u dva slučaja: ako je prijava za registraciju kasnijeg žiga podnesena u zloj vjeri ili kada više nije moguće utvrditi trpljenje kod nositelja ranijeg žiga. Članak 111. stavak 2. Uredbe br. 207/2009 predviđa sličan mehanizam.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">1.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Što znamo o trpljenju</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">36.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prvim dvama prethodnim pitanjima od Suda se traži da pojasni koja vrsta događaja ili postupanja može okončati trpljenje u smislu članka 9. stavka 1. Direktive 2008/95, članka 54. stavaka 1. i 2. te članka 111. stavka 2. Uredbe br. 207/2009.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">37.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prije odgovora na ta pitanja najprije treba definirati taj pojam „trpljenje”. U tom pogledu presuda Budějovický Budvar (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-17" href="#t-17">17</a>
</span>) sadržava niz korisnih zaključaka. Sudu je tada, među ostalim, postavljeno pitanje o tumačenju članka 9. stavka 1. Direktive 89/104/EEZ (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-18" href="#t-18">18</a>
</span>), odredbe koja je doslovno preuzeta u članku 9. stavku 1. Direktive 2008/95, tako da tvrdnje sadržane u prethodno navedenoj presudi koje se odnose na Direktivu 89/104 vrijede, mutatis mutandis, za tumačenje članka 9. stavka 1. Direktive 2008/95.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">38.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga se iz te presude može zaključiti da je trpljenje iz članka 9. stavka 1. Direktive 2008/95 autonoman pojam prava Unije jer nije definiran ni tom odredbom, koja ne sadržava izravno upućivanje na nacionalna prava u tu svrhu, ni bilo kojom drugom odredbom te direktive (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-19" href="#t-19">19</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">39.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Osim toga, Sud je presudio, osobito u pogledu treće, sedme, devete i jedanaeste uvodne izjave Direktive 89/104 (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-20" href="#t-20">20</a>
</span>), da je njezinim člankom 9. izvršeno „potpuno usklađivanje uvjeta pod kojima nositelj kasnijeg registriranog žiga može, u okviru ograničenja prava kao posljedice trpljenja, zadržati svoje pravo na taj žig kada nositelj ranijeg istovjetnog žiga zahtijeva proglašenje ništavosti ili se protivi uporabi kasnijeg žiga” (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-21" href="#t-21">21</a>
</span>). Budući da su te uvodne izjave preuzete iz četvrte, osme, desete i dvanaeste uvodne izjave Direktive 2008/95, nameće se isti zaključak.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">40.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naposljetku, Sud je utvrdio da se isti pojam trpljenja koristi u članku 54. stavku 1. Uredbe br. 207/2009 „u istom smislu kao i u članku 9. stavku 1. Direktive 89/104” (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-22" href="#t-22">22</a>
</span>) te stoga kao i u članku 9. stavku 1. Direktive 2008/95. Trpljenje, u smislu članka 9. stavka 1. Direktive 2008/95 i članka 54. stavka 1. Uredbe br. 207/2009, pojam je prava Unije čiji smisao i doseg moraju biti istovjetni u svim državama članicama i kojem treba dati autonomno i ujednačeno tumačenje u pravnom poretku Unije (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-23" href="#t-23">23</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">41.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nakon što je od njega zatraženo pojašnjenje tumačenja autonomnog pojma prava Unije za koje pravo Unije nije dalo definiciju, Sud je proveo klasičnu analizu koja se sastoji od utvrđivanja značenja i opsega tog pojma upućivanjem na uobičajeni smisao izraza „trpljenje” u svakodnevnom jeziku, pri čemu je uzeo u obzir kontekst u kojem se navedeni pojam koristi i ciljeve kojima teži propis kojeg je dio (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-24" href="#t-24">24</a>
</span>). Iz te analize proizlazi da „onaj koji trpi pokazuje pasivnost jer nije poduzeo mjere kojima raspolaže kako bi ispravio situaciju koje je svjestan i koja nije nužno željena. […] [P]ojam ‚trpljenje’ podrazumijeva da onaj koji trpi ostaje neaktivan ako postoji situacija kojoj se mogao usprotiviti” (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-25" href="#t-25">25</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">42.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Slijedom toga, s jedne strane, nositelj ranijeg žiga mora „namjerno trpjeti” uporabu kasnijeg žiga tijekom dugo vremena, dakle „namjerno”, „svjesno” (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-26" href="#t-26">26</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">43.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S druge strane, Direktiva 89/104 kao i Direktiva 2008/95 imaju za cilj „uspostaviti ravnotežu između interesa nositelja žiga da sačuva njegovu osnovnu funkciju i interesa drugih gospodarskih subjekata da raspolažu znakovima kojima mogu označivati svoje proizvode i usluge” (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-27" href="#t-27">27</a>
</span>), a taj cilj „znači da, kako bi se sačuvala ta osnovna funkcija, nositelj ranijeg žiga mora biti u mogućnosti […] usprotiviti se uporabi kasnijeg žiga koji je istovjetan njegovu žigu” (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-28" href="#t-28">28</a>
</span>). Tako je Sud u točki 49. presude Budějovický Budvar (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-29" href="#t-29">29</a>
</span>) presudio da „svaki upravni ili sudski postupak koji je nositelj ranijeg žiga pokrenuo tijekom razdoblja predviđenog člankom 9. stavkom 1. Direktive 89/104 [i stoga članka 9. stavka 1. Direktive 2008/95] ima za učinak prekid roka za ograničenje prava kao posljedice trpljenja”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">2.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nužnost formalizacije okončanja trpljenja povrede prava</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">44.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Očito je da je podnošenje takve tužbe, da upotrijebim formulaciju Suda, najveći, najformalniji stupanj „mogućnosti ulaganja prigovora”. Međutim, iz samog teksta točke 49. presude Budějovický Budvar (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-30" href="#t-30">30</a>
</span>) ne proizlazi da je Sud presudio da samo podnošenje takve tužbe za učinak može imati prekidanje roka za ograničenje prava kao posljedice trpljenja. A s obzirom na sam tekst članka 9. stavaka 1. i 2. Direktive 2008/95, članka 54. stavaka 1. i 2. te članka 111. stavka 2. Uredbe br. 207/2009, ni meni se to ne čini izričitim zahtjevom zakonodavca Unije.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">45.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Društvo Heitech ističe da te odredbe treba tumačiti na način da se odnose samo na pravna sredstva koja su stvarno uvedena kako bi se okončalo trpljenje te se u prilog svojoj argumentaciji poziva na različite odredbe Direktive 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi prava intelektualnog vlasništva (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-31" href="#t-31">31</a>
</span>). Te odredbe često upućuju na nacionalna sudska tijela nadležna u području intelektualnog vlasništva. Međutim, ističem da je cilj Direktive 2004/48 usklađivanje nacionalnih zakonodavstava koji su do tada nudili različitu razinu zaštite u pogledu sredstava za provedbu prava intelektualnog vlasništva, tako da se ona, u skladu s njezinim člankom 1., odnosi upravo na „mjere, postupke i pravna sredstva potrebna radi osiguranja provedbe prava intelektualnog vlasništva”. Sve su te mjere postupci i pravna sredstva sudske naravi. Usto, treba utvrditi da se nijedna odredba Direktive 2004/48 ne odnosi na pitanje ograničenja prava kao posljedice trpljenja, tako da se iz tumačenja te direktive zaista ne može izvesti nikakav koristan zaključak za ovaj predmet.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">46.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga, ako prihvatimo da ne postoji objašnjenje teksta dviju normi koje su trenutno podvrgnute našem ispitivanju, može se lako zaključiti da bilo kakvo ponašanje nositelja ranijeg žiga, pa barem i najmanje aktivno, a koje za cilj ima izražavanje neslaganja da nositelj kasnijeg žiga upotrebljava žig i/ili znak, može biti dovoljno za prekid roka za ograničenje prava kao posljedice trpljenja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">47.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iako tekstualno tumačenje dviju odredbi koje su predmet ovog ispitivanja nije razjašnjeno, potrebno je ipak obratiti pozornost na telos koji se želi postići. U tom pogledu valja utvrditi da je zakonodavac Unije jasno naveo da se ograničenje prava kao posljedice trpljenja provodi „radi pravne sigurnosti i bez dovođenja u pitanje nositelja ranijeg žiga” (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-32" href="#t-32">32</a>
</span>). Kako bi se popunile zakonodavne praznine, važno je, dakle, na odgovarajući način voditi računa o volji zakonodavca da „uspostavi ravnotežu između interesa nositelja žiga da očuva njegovu glavnu funkciju i interesa drugih gospodarskih subjekata da imaju znakove kojima mogu označiti svoje proizvode i usluge” (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-33" href="#t-33">33</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">48.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prema mojem mišljenju, iz prethodno navedenog proizlazi da je trpljenje okončano kada nositelj ranijeg žiga poduzme mjere kojima raspolaže kako bi prekinuo povredu svojih prava. Budući da je riječ o uspostavljanju ravnoteže između uključenih interesa uz poštovanje pravne sigurnosti svakog od njih, taj prigovor mora biti formaliziran raspoloživim pravnim sredstvima radi postizanja obvezujućeg rješenja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">49.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Formalizacija prigovora potrebna je u biti kako bi se, kao što su to pravilno istaknuli društvo Heitech i Komisija, osigurao koristan učinak članka 9. stavka 1. Direktive 2008/95, članka 54. stavaka 1. i 2. te članka 111. stavka 2. Uredbe br. 207/2009. Naime, ako bi neformalna komunikacija, kao što je slanje jednostavnog dopisa, bila dovoljna za prekid prekluzivnog roka, pravna situacija nositelja kasnijeg žiga (pod pretpostavkom da su ispunjeni drugi uvjeti) nikad ne bi bila sigurna. Međutim, kao što sam prethodno naveo, to očito nije volja zakonodavca Unije. Na primjer, pismo kojim se prijeti pokretanjem sudskog postupka, a da se ta prijetnja nikada ne ostvari, u smislu presude Budějovický Budvar (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-34" href="#t-34">34</a>
</span>), za nositelja ranijeg žiga znači suzdržavanje od poduzimanja mjera kojima raspolaže radi ispravljanja situacije koje je zasigurno svjestan, a time i produljenje trpljenja umjesto njegova prekida. Slanje opomene u tom pogledu ne pruža veću sigurnost kad je riječ o ozbiljnosti namjere za prisilno ostvarenje svojih prava.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">50.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Formalizacija prigovora potrebna je jer pravna sigurnost nalaže da se precizno utvrde kako početak prekluzivnog roka (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-35" href="#t-35">35</a>
</span>) tako i vrijeme prekida ili isteka roka. Da bi to bio slučaj, samo događaj koji nedvojbeno odražava jasnu i ozbiljnu namjeru ostvarivanja svojih prava, kao što je pokretanje sudskog ili upravnog postupka, može okončati trpljenje.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">51.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz prethodno navedenog proizlazi da samo nedvosmisleno očitovanje jasne i ozbiljne namjere nositelja ranijih prava da pokretanjem sudskog ili upravnog postupka okonča trpljenje, ako je ta namjera izražena u roku od pet godina od njegova saznanja o uporabi kasnijeg žiga, može okončati trpljenje u smislu članka 9. stavaka 1. i 2. Direktive 2008/95 i članka 54. stavaka 1. i 2. te članka 111. stavka 2. Uredbe br. 207/2009.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">C.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Treće prethodno pitanje</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">52.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ako bi Sud, kao što sam predložio, presudio da samo podnošenje tužbe upravnom ili sudskom tijelu može prekinuti rok od pet godina i tako okončati trpljenje u smislu članka 9. stavka 1. Direktive 2008/95, članka 54. stavaka 1. i 2. te članka 111. stavka 2. Uredbe br. 207/2009, sud koji je uputio zahtjev traži od Suda da pojasni i u kojem se točno trenutku smatra da je taj rok prestao.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">53.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu napominjem da iz moje analize prvog i drugog prethodnog pitanja proizlazi da je za to odlučujuće držanje nositelja ranijeg žiga. Prema mojem mišljenju, kako bi se utvrdilo je li rok za ograničenje prava kao posljedice trpljenja istekao, potrebno je stoga sa stajališta tog nositelja ispitati je li, sa subjektivnog stajališta, podnošenjem tužbe poduzeo potrebne mjere s ciljem okončanja povrede svojih prava. U trenutku podnošenja te tužbe kod nositelja ranijeg žiga vrlo je jasno izražena ozbiljna i nedvosmislena namjera ostvarivanja svojih prava.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">54.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Osim toga, za razliku od zastarnog roka koji utječe na ostvarivanje subjektivnog prava na koje se dotična osoba više ne može učinkovito pozivati pred sudom (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-36" href="#t-36">36</a>
</span>), prekluzivni rok izravno i neposredno opterećuje stranačku sposobnost. Tužba stoga nije nepravodobna sve dok je podnesena u roku od pet godina od saznanja za uporabu te se stoga, prema mojem mišljenju, prekluzivni rok prekida na dan podnošenja tužbe ili, točnije, akta kojim se pokreće postupak. Iako pravo Unije kao takvo usklađuje rok za ograničenje prava kao posljedice trpljenja i, u načelu, učinke tog trpljenja, ono ostavlja državama članicama potpunu slobodu u određivanju postupovnih uvjeta za podnošenje tužbe (kao i uvjeta njezine dopuštenosti ili pak njezine dostave), čiji je cilj upravo prestanak trpljenja. U tim okolnostima, a s obzirom na trenutačno stanje prava Unije, čini mi se da je prihvaćanje dana podnošenja tužbe kao dana prekida prekluzivnog roka najviše zadovoljavajuće i najprikladnije rješenje za smanjenje nacionalnih razlika koje bi se u sljedećim fazama sudskog postupka mogle pokazati još istaknutijima. Na dan podnošenja tužbe namjera nositelja ranijeg žiga može se utvrditi s relativnom sigurnošću (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-37" href="#t-37">37</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">55.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nasuprot tomu, prihvaćanje dana dostave tužbe tuženiku čini mi se rizičnijim s obzirom na razlike u nacionalnim praksama koje sam prethodno naveo. U tom pogledu slažem se s dvojbama koje je izrazila Komisija.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">56.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naposljetku, također smatram, kao i Komisija, da iako je prekluzivni rok načelno prekinut danom podnošenja tužbe pred nadležnim sudom, na sudovima pred kojima se vodi postupak je da utvrde je li to doista tako. Stoga, s obzirom na to da se interesi nositelja kasnijeg žiga također moraju uzeti u obzir, prekid prekluzivnog roka može se izvršiti samo pod određenim uvjetima, pri čemu je prvi dopuštenost podnesene tužbe. Imajući uvijek te interese na umu, tuženika se mora obavijestiti o postojanju tužbe u relativno kratkom roku nakon podnošenja te tužbe. Tužitelj koji ne bi na vrijeme ispravio tužbu koja je nepravilna, primjerice, u pogledu oblika, ili koji bi, na jedan ili drugi način, ometao postupak ne izražavajući jasno svoju namjeru da pokrene sudski postupak (primjerice, neplaćanjem troškova postupka) ili koji bi, kao što to navodi sud koji je uputio zahtjev, isključivo svojom krivnjom prekasno obavijestio tuženika na način da bi protek vremena kod potonjeg stvorio legitimno očekivanje da se može pouzdati u trpljenje, ne bi, u ovim vrlo specifičnim okolnostima, smio tvrditi da je rok za ograničenje prava kao posljedice trpljenja prekinut sve dok ne ispravi svoju tužbu, podmiri troškove postupka ili dok napokon ne postupi u skladu s nalozima suda pred kojim je pokrenut postupak kako bi se njegova tužba naposljetku mogla smatrati stvarno podnesenom.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">57.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Podsjećam na to da, prema pravu Unije, rok za ograničenje prava kao posljedice trpljenja traje pet godina i da počinje teći od trenutka kada je nositelj ranijeg žiga saznao za uporabu nositelja kasnijeg žiga. Taj rok od pet godina u potpunosti omogućuje nositeljima ranijih prava da se pozovu na svoja prava u kontekstu situacije koje su dugo svjesni, ne čekajući sâmi kraj roka za podnošenje tužbe. Ako bi to bio slučaj, imali bi interes što prije podnijeti pravilno usmjerenu i točno sastavljenu tužbu kako im se ne bi prigovorila određena nepažnja (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-38" href="#t-38">38</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">58.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tim okolnostima, kad do isteka roka za ograničenje prava kao posljedice trpljenja dođe između podnošenja navedene tužbe i njezine dostave tuženiku, na sudu pred kojim se vodi postupak je da ocijeni je li tuženik prekasno obaviješten i, ako je to slučaj, može li se to kašnjenje pripisati tužiteljevu ponašanju tijekom postupka. U takvom će slučaju sud pred kojim se vodi postupak morati još ispitati može li takvo ponašanje dovesti u pitanje ozbiljnost tužbe koja mu je podnesena te će iz toga morati izvesti sve zaključke u pogledu izračuna roka za ograničenje prava kao posljedice trpljenja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">59.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz prethodno navedenog proizlazi da, kada nositelj ranijeg žiga pokrene sudski postupak, dan pokretanja tog postupka u načelu treba smatrati danom prekida prekluzivnog roka od pet godina kako je predviđen u članku 9. stavcima 1. i 2. Direktive 2008/95, članku 54. stavcima 1. i 2. te članku 111. stavku 2. Uredbe br. 207/2009. Kada istek tog roka nastupi između podnošenja navedene tužbe i njezine dostave tuženiku, na sudu pred kojim se vodi postupak je da ocijeni je li tuženik prekasno obaviješten i, ako je to slučaj, može li se to kašnjenje pripisati tužiteljevu ponašanju tijekom postupka. Po potrebi, sud pred kojim se vodi postupak morat će još ispitati može li takvo ponašanje dovesti u pitanje ozbiljnost tužbe koja mu je podnesena te će iz toga morati izvesti sve zaključke u pogledu izračuna roka za ograničenje prava kao posljedice trpljenja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">D.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Četvrto prethodno pitanje</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">60.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sud koji je uputio zahtjev tim pitanjem želi znati utječe li on, u slučaju ograničenja prava, ne samo na tužbu za prestanak uporabe kasnijeg žiga nego i na dodatne i povezane zahtjeve, kao što su oni koji se odnose na utvrđenje obveze naknade štete, pružanje informacija ili uništenje proizvoda kojima se vrši povreda.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">61.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Najprije valja odgovoriti na prigovor tužitelja u glavnom postupku prema kojem Sud ne mora odgovoriti na četvrto prethodno pitanje jer u glavnom postupku nije došlo do ograničenja prava. Podsjećam na to da, iako je zadaća Suda pružiti sudu koji je uputio zahtjev korisno tumačenje odredbi koje namjerava primijeniti, Sud ipak nije nadležan odlučivati o činjenicama u glavnom postupku ili primijeniti na nacionalne mjere ili situacije pravila prava Unije koja je protumačio s obzirom na to da ta pitanja ulaze u isključivu nadležnost nacionalnih sudova (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-39" href="#t-39">39</a>
</span>). Stoga Sud ne može polaziti od pretpostavke prema kojoj je tužba koju je tužitelj u glavnom postupku podnio pred tim sudovima podnesena nakon isteka roka kako bi odustao od odgovora na postavljeno pitanje.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">62.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Da se vratim na to četvrto pitanje, ističem, kao prvo, da ni tekst članka 9. stavaka 1. i 2. Direktive 2008/95 ni članka 54. stavaka 1. i 2. i članka 111. stavka 2. Uredbe br. 207/2009 konkretno ne navodi učinke ograničenja prava. Međutim, iz tumačenja tih odredbi proizlazi da, ako su ispunjeni uvjeti predviđeni navedenim odredbama za utvrđivanje ograničenja prava, nositelj ranijeg žiga „više nema pravo na temelju ranijeg žiga podnijeti zahtjev za proglašenje kasnijeg žiga ništavim ili se usprotiviti uporabi kasnijeg žiga za proizvode ili usluge za koje se koristi kasniji žig” (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-40" href="#t-40">40</a>
</span>). A contrario, kako ne bi došlo do ograničenja prava kao posljedice trpljenja, nositelj žiga ima pravo kako podnijeti zahtjev za proglašenje žiga ništavim tako i usprotiviti se njegovoj uporabi pokretanjem postupka zbog povrede (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-41" href="#t-41">41</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">63.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Što se tiče žiga Europske unije, učinci ništavosti navedeni su u članku 55. stavku 2. Uredbe br. 207/2009, u skladu s kojim „[s]matra se da žig [Europske unije] od samog početka nema učinke navedene” u toj uredbi, koji su uređeni odjeljkom 2. glave II. navedene uredbe. Direktiva 2008/95 ne sadržava istovjetne odredbe, a iz uvodne izjave 6. te direktive proizlazi da „[d]ržave članice trebale bi imati mogućnost odrediti učinke opoziva žigova ili njihova proglašenja ništavima”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">64.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao i analiza provedena u okviru prvog i drugog prethodnog pitanja, tekst članka 9. stavaka 1. i 2. Direktive 2008/95, članka 54. stavaka 1. i 2. te članka 111. stavka 2. Uredbe br. 207/2009 treba pojasniti teleološkim tumačenjem tih odredbi. Međutim, iako je ograničenje prava kao posljedica trpljenja mehanizam predviđen za osiguranje uspostavljanja ravnoteže između interesa u ovom slučaju uz očuvanje zahtjeva pravne sigurnosti, čini mi se da je tomu protivno da nakon pet godina trpljenja nositelj ranijeg žiga više ne može zahtijevati proglašenje kasnijeg žiga ništavim niti se usprotiviti njegovoj uporabi, ali može nastaviti dobivati naknadu zbog uporabe kojoj se nije protivio kada je to mogao učiniti i kojoj se više ne može protiviti zbog gubitka prava. Tražena pravna sigurnost bila bi zapravo ugrožena ako bi nositelj ranijeg žiga mogao i dalje neograničeno dobivati naknadu štete tijekom paralelne tolerirane uporabe dvaju žigova. Usto, upravo zbog tog trpljenja, ishođenje uništenja proizvoda koji se ne mogu kvalificirati kao krivotvorine bilo bi pravni apsurd.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">65.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga sam sklon smatrati da se nemogućnost „protivljenja uporabi kasnijeg žiga” u smislu članka 9. stavaka 1. i 2. Direktive 2008/95 te članka 54. stavaka 1. i 2. i članka 111. stavka 2. Uredbe br. 207/2009 treba tumačiti široko, na način da od trenutka utvrđenja ograničenja prava kao posljedice trpljenja, nositelj ranijeg žiga gubi sve povlastice povezane s ranijim žigom u odnosu na nositelja kasnijeg žiga čiju je uporabu trpio i da se, posljedično, ograničenje prava kao posljedice trpljenja treba tumačiti kao da ne utječe samo na tužbu za prestanak, nego i na dodatne zahtjeve u okviru prava žiga kao što su zahtjevi za naknadu štete, informacije i uništenje.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">V.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Zaključak</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">66.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S obzirom na sva prethodna razmatranja, predlažem Sudu da na prethodna pitanja koja je uputio Bundesgerichtshof (Savezni vrhovni sud, Njemačka) odgovori kako slijedi:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-144" title="page-21">
      1. Članak 9. stavke 1. i 2. Direktive 2008/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima te članak 54. stavke 1. i 2. i članak 111. stavak 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 207/2009 od 26. veljače 2009. o žigu Europske unije treba tumačiti na način da samo nedvosmisleno očitovanje jasne i ozbiljne namjere nositelja ranijih prava da pokretanjem sudskog ili upravnog postupka okonča trpljenje, ako je ta namjera izražena u roku od pet godina od njegova saznanja o uporabi kasnijeg žiga, može prekinuti rok za gubitak prava kao posljedice trpljenja.
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-145" title="page-22">
      2. Kada nositelj ranijeg žiga podnese tužbu, dan podnošenja te tužbe u načelu treba smatrati danom prekida prekluzivnog roka od pet godina kako je predviđen u članku 9. stavcima 1. i 2. Direktive 2008/95 te članku 54. stavcima 1. i 2. i članku 111. stavku 2. Uredbe br. 207/2009. Kada istek tog roka nastupi između podnošenja navedene tužbe i njezine dostave tuženiku, na sudu pred kojim se vodi postupak je da ocijeni je li tuženik prekasno obaviješten i, ako je to slučaj, može li se to kašnjenje pripisati tužiteljevu ponašanju tijekom postupka. Po potrebi, sud pred kojim se vodi postupak morat će još ispitati može li takvo ponašanje dovesti u pitanje ozbiljnost tužbe koja mu je podnesena te će iz toga morati izvesti sve zaključke u pogledu izračuna roka za ograničenje prava kao posljedice trpljenja.
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-146" title="page-22">
      3. Članak 9. stavke 1. i 2. Direktive 2008/95 te članak 54. stavke 1. i 2. i članak 111. stavak 2. Uredbe br. 207/2009 treba tumačiti na način da od trenutka utvrđenja ograničenja prava kao posljedice trpljenja nositelj ranijeg žiga gubi sve povlastice povezane s ranijim žigom u odnosu na nositelja kasnijeg žiga čiju je uporabu trpio i da se, posljedično, ograničenje prava kao posljedice trpljenja u smislu tih odredaba treba tumačiti kao da ne utječe samo na tužbu za prestanak nego i na dodatne zahtjeve u okviru prava žiga.
    </p>
    <div/>
  <hr class="note"/>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-1" href="#c-1">1</a>
</span>) Jezik postupka: francuski</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-2" href="#c-2">2</a>
</span>) Association internationale pour la protection de la propriété intellectuelle, „Rapport de synthèse – Question Q192 – L’acceptation (tolérance) de l’atteinte au droit de propriété intellectuelle”, 2006., dostupno na: https://www.aippi.fr/upload/Gothenburg%202006 %20Q189 %20190 %20191 %20192/sr192french.pdf</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-3" href="#c-3">3</a>
</span>) Presuda od 22. rujna 2011. (C‑482/09, EU:C:2011:605)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-4" href="#c-4">4</a>
</span>) SL 2008., L 299, str. 25. (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 17., svezak 2., str. 149.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-5" href="#c-5">5</a>
</span>) SL 2009., L 78, str. 1. (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 17., svezak 1., str. 226.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-6" href="#c-6">6</a>
</span>) BGBl. 1994. I, str. 3082.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-7" href="#c-7">7</a>
</span>) Sud koji je uputio zahtjev navodi da je odlukom od 5. lipnja 2018. Europski ured za intelektualno vlasništvo (EUIPO) opozvao prava na žig tužitelja u glavnom postupku zbog neuporabe. Taj tužitelj podnio je tužbu protiv te odluke pred Općim sudom Europske unije. U trenutku pisanja ovog mišljenja postupak povodom te tužbe još uvijek je u tijeku (T‑520/19).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-8" href="#c-8">8</a>
</span>) Tužba u glavnom postupku podnesena je i protiv osobe RW, direktora tuženika u glavnom postupku. Osim ako je drukčije navedeno, ovo će se mišljenje uglavnom odnositi na Heitech kao tuženika u glavnom postupku.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-9" href="#c-9">9</a>
</span>) Vidjeti točku 12. ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-10" href="#c-10">10</a>
</span>) U skladu s kojim „[u] svim pitanjima koja nisu obuhvaćena ovom Uredbom, sud za žig Zajednice primjenjuje svoje nacionalno pravo, uključujući svoje međunarodno privatno pravo”.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-11" href="#c-11">11</a>
</span>) Presuda od 22. rujna 2011. (C‑482/09, EU:C:2011:605)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-12" href="#c-12">12</a>
</span>) Direktiva 2008/95 od 14. siječnja 2019. više nije na snazi i zamijenjena je Direktivom (EU) 2015/2436 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2015. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima (SL 2015., L 336, str. 1.). Uredba br. 207/2009 od 30. rujna 2017. više nije na snazi i zamijenjena je Uredbom (EU) 2017/1001 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o žigu Europske unije (SL 2017., L 154, str. 1.). Odredbe Direktive 2015/2436 i Uredbe 2017/1001 posvećene ograničenju prava kao posljedice trpljenja u potpunosti su slične odredbama sadržanima u Direktivi 2008/95 i u Uredbi br. 207/2009. Za usporedbu vidjeti članak 9. stavke 1. i 2. Direktive 2015/2436, članak 61. stavke 1. i 2. te članak 138. stavak 2. Uredbe 2017/1001.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-13" href="#c-13">13</a>
</span>) Vidjeti članak 1. Uredbe br. 207/2009.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-14" href="#c-14">14</a>
</span>) Vidjeti članak 1. Direktive 2008/95.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-15" href="#c-15">15</a>
</span>) Za pojedinosti tih različitih zahtjeva vidjeti točku 23. i sljedeće ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-16" href="#c-16">16</a>
</span>) Budući da članak 9. stavak 2. Direktive 2008/95 dopušta državama članicama da prošire primjenu članka 9. stavka 1. te direktive na slučajeve koji su tamo navedeni, tumačenje potonje odredbe primjenjivat će se i kada države članice provode članak 9. stavak 2. navedene direktive.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-17" href="#c-17">17</a>
</span>) Presuda od 22. rujna 2011. (C‑482/09, EU:C:2011:605)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-18" href="#c-18">18</a>
</span>) Direktiva Vijeća od 21. prosinca 1988. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima (SL 1989., L 40, str. 1.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-19" href="#c-19">19</a>
</span>) Vidjeti po analogiji presudu od 22. rujna 2011., Budějovický Budvar (C‑482/09, EU:C:2011:605, t. 28. i 29.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-20" href="#c-20">20</a>
</span>) Vidjeti presude od 22. rujna 2011., Budějovický Budvar (C‑482/09, EU:C:2011:605, t. 30. do 32.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-21" href="#c-21">21</a>
</span>) Presuda od 22. rujna 2011., Budějovický Budvar (C‑482/09, EU:C:2011:605, t. 33.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-22" href="#c-22">22</a>
</span>) Presuda od 22. rujna 2011., Budějovický Budvar (C‑482/09, EU:C:2011:605, t. 35.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-23" href="#c-23">23</a>
</span>) Vidjeti po analogiji presudu od 22. rujna 2011., Budějovický Budvar (C‑482/09, EU:C:2011:605, t. 37.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-24" href="#c-24">24</a>
</span>) Vidjeti presudu od 22. rujna 2011., Budějovický Budvar (C‑482/09, EU:C:2011:605, t. 39. i navedenu sudsku praksu).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-25" href="#c-25">25</a>
</span>) Presuda od 22. rujna 2011., Budějovický Budvar (C‑482/09, EU:C:2011:605, t. 44.). Moje isticanje.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-26" href="#c-26">26</a>
</span>) Presuda od 22. rujna 2011., Budějovický Budvar (C‑482/09, EU:C:2011:605, t. 47.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-27" href="#c-27">27</a>
</span>) Presuda od 22. rujna 2011., Budějovický Budvar (C‑482/09, EU:C:2011:605, t. 48.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-28" href="#c-28">28</a>
</span>) Presuda od 22. rujna 2011., Budějovický Budvar (C‑482/09, EU:C:2011:605, t. 48.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-29" href="#c-29">29</a>
</span>) Presuda od 22. rujna 2011. (C‑482/09, EU:C:2011:605)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-30" href="#c-30">30</a>
</span>) Presuda od 22. rujna 2011. (C‑482/09, EU:C:2011:605)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-31" href="#c-31">31</a>
</span>) SL 2004, L 157, str. 45. (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 17., svezak 2., str. 74.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-32" href="#c-32">32</a>
</span>) Uvodna izjava 12. Direktive 2008/95</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-33" href="#c-33">33</a>
</span>) Presuda od 22. rujna 2011., Budějovický Budvar (C‑482/09, EU:C:2011:605, t. 48.). Vidjeti također točku 34. te presude i navedenu sudsku praksu.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-34" href="#c-34">34</a>
</span>) Presuda od 22. rujna 2011. (C‑482/09, EU:C:2011:605)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-35" href="#c-35">35</a>
</span>) Vidjeti, pak, u potpuno drugačijem kontekstu, presudu od 16. svibnja 2000., Preston i dr. (C‑78/98, EU:C:2000:247, t. 68.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-36" href="#c-36">36</a>
</span>) Vidjeti presudu od 8. studenoga 2012., Evropaïki Dynamiki/Komisija (C‑469/11 P, EU:C:2012:705, t. 52.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-37" href="#c-37">37</a>
</span>) Ta sigurnost je relativna samo dok se ne donese meritorna sudska odluka i u mjeri u kojoj je, na primjer, povlačenje tužbe još uvijek moguće tijekom postupka.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-38" href="#c-38">38</a>
</span>) To će također ovisiti o sudskoj ocjeni svih okolnosti slučaja koji je predmet njegova ispitivanja. Na primjer, u slučaju tužbe podnesene na samom kraju roka od pet godina, ali kada su obje zainteresirane strane dugo pregovarale ili su pokrenule izvansudske postupke za rješavanje sukoba, nepravodobnost podnošenja tužbe ne mora se, naravno, tumačiti kao nepažnja nositelja ranijeg žiga.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-39" href="#c-39">39</a>
</span>) Među opsežnom sudskom praksom vidjeti osobito presudu od 7. rujna 2006., Jehle, Weinhaus Kiderlen (C‑489/04, EU:C:2006:527, t. 36. i navedenu sudsku praksu).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-40" href="#c-40">40</a>
</span>) Članak 9. stavak. 1. Direktive 2008/95. Članak 54. Uredbe br. 207/2009 sastavljen je na sličan, ali ne na potpuno istovjetan način.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-41" href="#c-41">41</a>
</span>) Vidjeti rješenje od 10. ožujka 2015., Rosa dels Vents Assessoria (C‑491/14, EU:C:2015:161, t. 25.)</p>
</body>
</html>
