|
4.11.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 284/69 |
PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2022/2110
оd 11. listopada 2022.
o utvrđivanju zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT) za industriju prerade neobojenih metala u skladu s Direktivom 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama
(priopćeno pod brojem dokumenta C(2022) 7054)
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Direktivu 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (1), a posebno njezin članak 13. stavak 5.,
budući da:
|
(1) |
Zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT) referentni su za utvrđivanje uvjeta za izdavanje dozvola postrojenjima obuhvaćenima poglavljem II. Direktive 2010/75/EU te bi nadležna tijela trebala utvrditi granične vrijednosti emisija tako da se osigura da u normalnim radnim uvjetima emisije ne prelaze razine emisija povezane s najboljim raspoloživim tehnikama, kako je utvrđeno u zaključcima o NRT-ima. |
|
(2) |
U skladu s člankom 13. stavkom 4. Direktive 2010/75/EU forum koji je sastavljen od predstavnika država članica, predmetnih industrija i nevladinih organizacija koje promiču zaštitu okoliša i uspostavljen Odlukom Komisije od 16. svibnja 2011. (2) Komisiji je 17. prosinca 2021. dostavio mišljenje o predloženom sadržaju referentnog dokumenta o NRT-ima za industriju prerade neobojenih metala. To je mišljenje javno dostupno (3). |
|
(3) |
U zaključcima o NRT-ima iz Priloga ovoj Odluci uzima se u obzir mišljenje foruma o predloženom sadržaju referentnog dokumenta o NRT-ima. Ti zaključci sadržavaju glavne elemente referentnog dokumenta o NRT-ima. |
|
(4) |
Mjere predviđene u ovoj Odluci u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 75. stavka 1. Direktive 2010/75/EU, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Donose se zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT) za industriju prerade neobojenih metala kako su navedeni u Prilogu.
Članak 2.
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 11. listopada 2022.
Za Komisiju
Virginijus SINKEVIČIUS
Član Komisije
(1) SL L 334, 17.12.2010., str. 17.
(2) Odluka Komisije od 16. svibnja 2011. kojom se osniva forum za razmjenu informacija u skladu s člankom 13. Direktive 2010/75/EU o industrijskim emisijama (SL C 146, 17.5.2011., str. 3.).
(3) https://circabc.europa.eu/ui/group/06f33a94-9829-4eee-b187-21bb783a0fbf/library/b8ba39b2-77ca-488a-889b-98e13cee5141/details
PRILOG
1. ZAKLJUČCI O NAJBOLJIM RASPOLOŽIVIM TEHNIKAMA (NRT) ZA INDUSTRIJU PRERADE ŽELJEZNIH METALA
PODRUČJE PRIMJENE
Ovi se zaključci o NRT-ima odnose na sljedeće aktivnosti navedene u Prilogu I. Direktivi 2010/75/EU:
|
2.3. |
Prerada željeznih metala:
|
|
2.6. |
Površinska obrada željeznih metala elektrolitskim ili kemijskim procesima s kadama za obradu zapremnine veće od 30 m3 kad se provodi pri hladnom valjanju, izvlačenju žice ili galvaniziranju u kupkama. |
|
6.11. |
Neovisna obrada otpadnih voda koja nije obuhvaćena Direktivom 91/271/EEZ pod uvjetom da glavno opterećenje potječe iz aktivnosti obuhvaćenih ovim zaključcima o NRT-ima. |
Ovi zaključci o NRT-ima obuhvaćaju i sljedeće:
|
— |
hladno valjanje i izvlačenje žice ako su izravno povezani s toplim valjanjem i/ili toplim presvlačenjem uranjanjem, |
|
— |
oporabu kiseline ako je izravno povezana s aktivnostima obuhvaćenima ovim zaključcima o NRT-ima, |
|
— |
kombinirano pročišćavanje otpadnih voda iz različitih izvora ako to pročišćavanje otpadnih voda nije obuhvaćeno Direktivom 91/271/EEZ i glavno opterećenje onečišćujućim tvarima potječe iz aktivnosti obuhvaćenih zaključcima o NRT-ima, |
|
— |
postupke izgaranja izravno povezane s aktivnostima obuhvaćenima ovim zaključcima o NRT-ima:
|
Ovi zaključci o NRT-ima ne obuhvaćaju sljedeće:
|
— |
metalizaciju termalnim prskanjem, |
|
— |
elektropresvlačenje i neelektrično presvlačenje; to može biti obuhvaćeno zaključcima o NRT-ima za površinsku obradu metala i plastike. |
Slijede ostali zaključci o NRT-ima i referentni dokumenti koji bi mogli biti relevantni za aktivnosti obuhvaćene ovim zaključcima o NRT-ima:
|
— |
proizvodnja željeza i čelika, |
|
— |
veliki uređaji za loženje, |
|
— |
površinska obrada metala i plastike, |
|
— |
površinska obrada upotrebom organskih otapala, |
|
— |
obrada otpada, |
|
— |
praćenje emisija u zrak i vodu iz postrojenja na temelju Direktive o industrijskim emisijama, |
|
— |
ekonomski učinci i učinci prijenosa onečišćenja s medija na medij, |
|
— |
emisije iz procesa skladištenja, |
|
— |
energetska učinkovitost, |
|
— |
industrijski sustavi hlađenja. |
Ovi zaključci o NRT-ima primjenjuju se ne dovodeći u pitanje drugo relevantno zakonodavstvo, npr. zakonodavstvo o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) ili o razvrstavanju, označivanju i pakiranju (CLP).
DEFINICIJE
Za potrebe ovih zaključaka o NRT-ima primjenjuju se sljedeće definicije:
|
Opći pojmovi |
|||||
|
Korišteni pojam |
Definicija |
||||
|
Galvaniziranje u kupkama |
Diskontinuirano uranjanje čeličnih radnih komada u kupke od rastaljenog cinka radi presvlačenja njihove površine cinkom. To uključuje i sve izravno povezane postupke prije i nakon obrade (npr. odmašćivanje i pasivizaciju). |
||||
|
Podna zgura |
Reakcijski produkt koji se sastoji od rastaljenog cinka i željeza ili soli željeza, a koji nastaje nakon dekapiranja ili dodavanja topitelja. Taj reakcijski produkt pada na dno kupke od cinka. |
||||
|
Ugljični čelik |
Čelik u kojem je maseni udio svakog elementa legure manji od 5 %. |
||||
|
Usmjerene emisije |
Emisije onečišćujućih tvari u okoliš kroz bilo koju vrstu voda, cijevi, dimnjaka itd. |
||||
|
Hladno valjanje |
Kompresija čelika valjcima pri sobnoj temperaturi kako bi se promijenila njegova svojstva (npr. veličina, oblik i/ili metalurška svojstva). To uključuje i sve izravno povezane postupke prije i nakon obrade (npr. dekapiranje, popuštanje i uljenje). |
||||
|
Kontinuirano mjerenje |
Mjerenje s pomoću automatiziranog sustava mjerenja trajno ugrađenog na lokaciji. |
||||
|
Izravno ispuštanje |
Ispuštanje u prihvatno vodno tijelo bez daljnjeg nizvodnog pročišćavanja otpadnih voda. |
||||
|
Postojeće postrojenje |
Postrojenje koje nije novo postrojenje. |
||||
|
Sirovine |
Svaki ulazni čelik (neobrađen ili djelomično obrađen) ili radni komadi koji ulaze u fazu proizvodnog procesa. |
||||
|
Zagrijavanje sirovina |
Svaki faza procesa u kojoj se sirovina zagrijava. To ne uključuje sušenje sirovina ni zagrijavanje kotla za galvaniziranje. |
||||
|
Ferokrom |
Legura kroma i željeza u kojoj je maseni udio kroma obično između 50 % i 70 %. |
||||
|
Dimni plin |
Ispušni plin koji izlazi iz jedinice za loženje. |
||||
|
Visokolegirani čelik |
Čelik u kojem je maseni udio jednog ili više elemenata legure najmanje 5 %. |
||||
|
Toplo presvlačenje uranjanjem |
Kontinuirano uranjanje čeličnih pločastih limova ili žica u kupku koja sadržava jedan ili više rastaljenih metala, npr. cink i/ili aluminij, radi presvlačenja površine tim metalom/metalima. To uključuje i sve izravno povezane postupke prije i nakon obrade (npr. dekapiranje i fosfatizaciju). |
||||
|
Toplo valjanje |
Kompresija zagrijanog čelika valjcima na temperaturama koje se obično kreću od 1 050 °C do 1 300 °C kako bi se promijenila njegova svojstva (npr. veličina, oblik i/ili metalurška svojstva). To uključuje toplo valjanje prstenova i toplo valjanje bešavnih cijevi, kao i sve izravno povezane postupke prije i poslije obrade (npr. skidanje srhova plamenom, završna obrada, dekapiranje i uljenje). |
||||
|
Neizravno ispuštanje |
Ispuštanje koje nije izravno ispuštanje. |
||||
|
Međuzagrijavanje |
Zagrijavanje sirovina između faza toplog valjanja. |
||||
|
Procesni plinovi iz industrije željeza i čelika |
Plin iz visoke peći, plin iz konvertora s kisikom, plin iz koksne peći ili njihove mješavine koje nastaju pri proizvodnji željeza i čelika. |
||||
|
Poolovljeni čelik |
Razredi čelika u kojima je maseni udio dodatnog olova obično između 0,15 % i 0,35 %. |
||||
|
Opsežna nadogradnja postrojenja |
Opsežna promjena konstrukcije ili tehnologije postrojenja koja obuhvaća opsežnu prilagodbu ili zamjenu postupaka i/ili tehnika za smanjenje emisija te povezane opreme. |
||||
|
Maseni protok |
Masa određene tvari ili parametra koja se emitira tijekom određenog vremenskog razdoblja. |
||||
|
Odgorci iz procesa toplinske obrade |
Željezni oksidi koji nastaju na površini čelika kad vrući metal dođe u dodir s kisikom. To se događa odmah nakon lijevanja, tijekom ponovnog zagrijavanja i toplog valjanja. |
||||
|
Smjesa kiselina |
Mješavina fluorovodične i dušične kiseline. |
||||
|
Novo postrojenje |
Postrojenje prvi put dopušteno na lokaciji postrojenja nakon objave ovih zaključaka o NRT-ima ili potpuna zamjena postrojenja nakon objave ovih zaključaka o NRT-ima. |
||||
|
Povremeno mjerenje |
Mjerenje u određenim vremenskim intervalima primjenom ručnih ili automatiziranih metoda. |
||||
|
Postrojenje |
Svi dijelovi postrojenja obuhvaćeni područjem primjene ovih zaključaka o NRT-ima i sve druge izravno povezane aktivnosti koje utječu na potrošnju i/ili emisije. Odnosi se i na nova i na postojeća postrojenja. |
||||
|
Naknadno zagrijavanje |
Zagrijavanje sirovina nakon toplog valjanja. |
||||
|
Procesne kemikalije |
Tvari i/ili smjese kako su definirane u članku 3. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (1) koje se koriste u procesima. |
||||
|
Oporaba |
Oporaba kako je definirana u članku 3. točki 15. Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2). Oporaba istrošenih kiselina obuhvaća njihovu regeneraciju, obnavljanje i recikliranje. |
||||
|
Regalvanizacija |
Prerada rabljenih pocinčanih proizvoda (npr. zaštitne ograde na autocestama) koji se vraćaju radi ponovne galvanizacije nakon dugih razdoblja uporabe. Za preradu tih proizvoda potrebne su dodatne faze postupka zbog djelomično korodiranih površina ili potrebe za uklanjanjem preostale presvlake od cinka. |
||||
|
Ponovno zagrijavanje |
Zagrijavanje sirovina prije toplog valjanja. |
||||
|
Ostatak |
Tvari ili predmeti nastali aktivnostima obuhvaćenima područjem primjene ovih zaključaka o NRT-ima, primjerice otpad ili nusproizvodi. |
||||
|
Osjetljivi receptor |
Područje kojemu je potrebna posebna zaštita, na primjer:
|
||||
|
Nehrđajući čelik |
Visokolegirani čelik u kojem se maseni udio kroma obično kreće u rasponu 10–23 %. Uključuje austenitični čelik, koji ujedno sadržava nikal, obično u masenom udjelu od 8–10 %. |
||||
|
Površinska troska |
Oksidi koji nastaju na površini kupke rastaljenog cinka reakcijom željeza i aluminija tijekom toplog uranjanja. |
||||
|
Valjani satni (ili polusatni) prosjek |
Satni (ili polusatni) prosjek smatra se valjanim ako se na automatiziranom sustavu mjerenja ne provodi održavanje ili ako taj sustav nije u kvaru. |
||||
|
Hlapljiva tvar |
Tvar koja lako može prijeći iz krutog ili tekućeg oblika u paru, s visokim tlakom pare i niskim vrelištem (npr. HCl). To uključuje hlapljive organske spojeve kako su definirani u članku 3. točki 45. Direktive 2010/75/EU. |
||||
|
Izvlačenje žice |
Izvlačenje čeličnih gredica ili žica kroz matrice kako bi se smanjio njihov promjer. To uključuje i sve izravno povezane postupke prije i nakon obrade (npr. dekapiranje žičanih gredica i zagrijavanje sirovina nakon izvlačenja). |
||||
|
Cinkov pepeo |
Smjesa koja se sastoji od cinkova metala, cinkova oksida i cinkova klorida, a nastaje na površini kupke rastaljenog cinka. |
||||
|
Onečišćujuće tvari i parametri |
|
|
Korišteni pojam |
Definicija |
|
B |
Zbroj bora i njegovih spojeva, otopljenih ili vezanih za čestice, izražen kao B. |
|
Cd |
Zbroj kadmija i njegovih spojeva, otopljenih ili vezanih za čestice, izražen kao Cd. |
|
CO |
Ugljikov monoksid. |
|
KPK |
Kemijska potrošnja kisika. Količina kisika potrebna za potpunu kemijsku oksidaciju organske tvari do ugljikova dioksida s pomoću dikromata. KPK je indikator za utvrđivanje masene koncentracije organskih spojeva. |
|
Cr |
Zbroj kroma i njegovih spojeva, otopljenih ili vezanih za čestice, izražen kao Cr. |
|
Cr(VI) |
Šesterovalentni krom, izražen kao Cr(VI), uključuje sve spojeve kroma u kojima je krom u oksidacijskom stanju +6. |
|
Prašina |
Ukupne čestice (u zraku). |
|
Fe |
Zbroj željeza i njegovih spojeva, otopljenih ili vezanih za čestice, izražen kao Fe. |
|
F- |
Otopljeni fluorid izražen kao F-. |
|
HCl |
Vodikov klorid. |
|
HF |
Vodikov fluorid. |
|
Hg |
Zbroj žive i njezinih spojeva, otopljenih ili vezanih za čestice, izražen kao Hg. |
|
HOI |
Ugljikovodični uljni indeks. Zbroj spojeva koje je moguće ekstrahirati ugljikovodičnim otapalom (uključujući dugolančane ili razgranate alifatske, alicikličke, aromatske ili alkil-supstituirane aromatske ugljikovodike). |
|
H2SO4 |
Sumporna kiselina. |
|
NH3 |
Amonijak. |
|
Ni |
Zbroj nikla i njegovih spojeva, otopljenih ili vezanih za čestice, izražen kao Ni. |
|
NOX |
Zbroj dušikova monoksida (NO) i dušikova dioksida (NO2), izražen kao NO2. |
|
Pb |
Zbroj olova i njegovih spojeva, otopljenih ili vezanih za čestice, izražen kao Pb. |
|
Sn |
Zbroj kositra i njegovih spojeva, otopljenih ili vezanih za čestice, izražen kao Sn. |
|
SO2 |
Sumporov dioksid. |
|
SOX |
Zbroj sumporova dioksida (SO2), sumporova trioksida (SO3) i aerosola sumporne kiseline, izražen kao SO2. |
|
TOC |
Ukupni organski ugljik izražen kao C (u vodi); uključuje sve organske spojeve. |
|
Ukupni P |
Ukupni fosfor, izražen kao P, uključuje sve anorganske i organske spojeve fosfora. |
|
TSS |
Ukupne taložne čestice. Masena koncentracija svih suspendiranih krutih tvari (u vodi) mjerena filtracijom kroz filtre od staklenih vlakana i gravimetrijom. |
|
UHOU |
Ukupni hlapljivi organski ugljik izražen kao C (u zraku). |
|
Zn |
Zbroj cinka i njegovih spojeva, otopljenih ili vezanih za čestice, izražen kao Zn. |
POKRATE
Za potrebe ovih zaključaka o NRT-ima primjenjuju se sljedeće pokrate:
|
Pokrata |
Definicija |
|
BG |
Galvaniziranje u kupkama |
|
CMS |
Sustav upravljanja kemikalijama |
|
CR |
Hladno valjanje |
|
EMS |
Sustav upravljanja okolišem |
|
FMP |
Prerada željeznih metala |
|
HDC |
Toplo presvlačenje uranjanjem |
|
HR |
Toplo valjanje |
|
OTNOC |
Neuobičajeni radni uvjeti |
|
SCR |
Selektivna katalitička redukcija |
|
SNCR |
Selektivna nekatalitička redukcija |
|
WD |
Izvlačenje žice |
OPĆE NAPOMENE
Najbolje raspoložive tehnike
Tehnike koje su navedene i opisane u ovim zaključcima o NRT-ima nisu obvezujuće ni iscrpne. Mogu se primjenjivati i druge tehnike kojima se osigurava barem jednakovrijedna razina zaštite okoliša.
Ako nije drukčije navedeno, zaključci o NRT-ima općenito su primjenjivi.
Razine emisija povezane s NRT-ima i indikativne razine emisija za emisije u zrak
Razine emisija povezane s najboljim raspoloživim tehnikama i indikativne razine emisija za emisije u zrak navedene u ovim zaključcima o NRT-ima odnose se na koncentracije (masa emitiranih tvari po obujmu otpadnog plina) u sljedećim standardnim uvjetima: suhi plin pri temperaturi od 273,15 K i tlaku od 101,3 kPa, izražen u mg/Nm3.
Referentne razine kisika koje se upotrebljavaju za izražavanje razina emisija povezanih s NRT-ima i indikativnih razina emisija u ovim zaključcima o NRT-ima prikazane su u tablici u nastavku.
|
Izvor emisija |
Referentna razina kisika (OR) |
||||
|
Postupci izgaranja povezani sa:
|
3 % suhog volumnog udjela |
||||
|
Svi ostali izvori |
Bez korekcije za razinu kisika |
U slučajevima u kojima je navedena referentna razina kisika primjenjuje se sljedeća jednadžba za izračun koncentracije emisija na referentnoj razini kisika:
pri čemu je:
|
ER |
: |
koncentracija emisija pri referentnoj razini kisika OR; |
|
OR |
: |
volumni udio referentne razine kisika; |
|
EM |
: |
izmjerena koncentracija emisija; |
|
OM |
: |
volumni udio izmjerene razine kisika. |
Prethodno navedena jednadžba ne primjenjuje se ako se u postupcima izgaranja upotrebljava zrak obogaćen kisikom ili čisti kisik ili ako dodatni dovod zraka iz sigurnosnih razloga dovede volumni udio kisika u otpadnom plinu vrlo blizu 21 %. U tom se slučaju koncentracija emisija pri referentnoj razini kisika od 3 % suhog volumnog udjela izračunava drugačije, npr. normalizacijom na temelju ugljikova dioksida nastalog izgaranjem.
U pogledu razdoblja uprosječivanja razina emisija povezanih s NRT-ima za emisije u zrak primjenjuju se sljedeće definicije.
|
Vrsta mjerenja |
Razdoblje uprosječivanja |
Definicija |
|
Kontinuirano |
Dnevni prosjek |
Prosjek u razdoblju od jednog dana na temelju valjanih satnih ili polusatnih prosjeka. |
|
Povremeno |
Prosjek tijekom razdoblja uzorkovanja |
Prosjek triju uzastopnih mjerenja od kojih je svako trajalo najmanje 30 minuta (3). |
Ako se otpadni plinovi iz dvaju ili više izvora (npr. peći) ispuštaju kroz zajednički dimnjak, razina emisija povezana s najboljim raspoloživim tehnikama primjenjuje se na kombinirano ispuštanje iz dimnjaka.
Za potrebe izračuna masenih protoka povezanih s NRT 7. i NRT 20., ako bi se otpadni plinovi iz jedne vrste izvora (npr. peći) koji se ispuštaju kroz dva ili više odvojenih dimnjaka mogli, prema procjeni nadležnog tijela, ispustiti kroz zajednički dimnjak, ti se dimnjaci smatraju jednim dimnjakom.
Razine emisija povezane s NRT-ima za emisije u vodu
Razine emisija povezane s najboljim raspoloživim tehnikama za emisije u vodu navedene u ovim zaključcima o NRT-ima odnose se na koncentracije (masa emitiranih tvari po volumenu vode) izražene u mg/l ili μg/l.
Razdoblja uprosječivanja povezana s razinama emisija povezanima s NRT-ima odnose se na bilo koji od sljedećih dvaju slučajeva:
|
— |
u slučaju kontinuiranog ispuštanja dnevni prosjeci, odnosno 24-satni kompozitni uzorci razmjerni protoku. Može se primijeniti uzimanje kompozitnih uzoraka razmjerno vremenu uz uvjet da je dokazana dovoljna stabilnost protoka. Mogu se koristiti nasumični uzorci ako se dokaže da su razine emisija dovoljno stabilne, |
|
— |
u slučaju ispuštanja u šaržama prosjeci tijekom ispuštanja uzeti kao kompozitni uzorci razmjerni protoku ili, ako je efluent prikladno izmiješan i homogen, nasumični uzorak uzet prije ispuštanja. |
Razine emisija povezane s NRT-ima primjenjuju se na mjestu izlaska emisija iz postrojenja.
Druge razine okolišne učinkovitosti povezane s najboljim raspoloživim tehnikama
Razine okolišne učinkovitosti povezane s NRT-ima za specifičnu potrošnju energije (energetska učinkovitost)
Razine okolišne učinkovitosti povezane s NRT-ima za specifičnu potrošnju energije odnose se na godišnje prosjeke izračunane sljedećom jednadžbom:
pri čemu je:
|
potrošnja energije |
: |
ukupna količina topline (generirane iz primarnih izvora energije) i električne energije potrošena u relevantnom postupku/relevantnim postupcima, izražena u MJ/godina ili kWh/godina; te |
|
unos |
: |
ukupna količina prerađenih sirovina, izražena u t/godina. |
U slučaju zagrijavanja sirovina potrošnja energije odgovara ukupnoj količini topline (generirane iz primarnih izvora energije) i električne energije potrošenoj u svim pećima u relevantnom postupku/relevantnim postupcima.
Razine okolišne učinkovitosti povezane s NRT-ima za specifičnu potrošnju vode
Razine okolišne učinkovitosti povezane s NRT-ima za specifičnu potrošnju vode odnose se na godišnje prosjeke izračunane sljedećom jednadžbom:
pri čemu je:
|
potrošnja vode |
: |
ukupna količina vode koja je potrošena u postrojenju, osim:
izražena u m3/godina; te |
||||||
|
stopa proizvodnje |
: |
ukupna količina proizvoda proizvedena u postrojenju izražena u t/godina. |
Razine okolišne učinkovitosti povezane s NRT-ima za specifičnu potrošnju materijala
Razine okolišne učinkovitosti povezane s NRT-ima za specifičnu potrošnju materijala odnose se na trogodišnje prosjeke izračunane sljedećom jednadžbom:
pri čemu je:
|
potrošnja materijala |
: |
trogodišnji prosjek ukupne količine materijala potrošene u relevantnom postupku/relevantnim postupcima, izražena u kg/godina; te |
|
unos |
: |
trogodišnji prosjek ukupne količine prerađene sirovine, izražena u t/godina ili m2/godina. |
1.1. Opći zaključci o NRT-ima za industriju prerade željeznih metala
1.1.1. Opća okolišna učinkovitost
|
NRT 1. |
Za poboljšanje ukupne okolišne učinkovitosti NRT je izrada i primjena sustava upravljanja okolišem (EMS-a) koji uključuje sve sljedeće značajke:
Za sektor prerade željeznih metala NRT je i uključivanje sljedećih elemenata u EMS:
Napomena Uredbom (EZ) br. 1221/2009 utvrđen je sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Europske unije (EMAS), koji je primjer sustava upravljanja okolišem koji je dosljedan ovim najboljim raspoloživim tehnikama. |
Primjenjivost
Razina podrobnosti i stupanj formalizacije EMS-a uglavnom će biti uvjetovani prirodom, veličinom i složenošću postrojenja te rasponom njegovih mogućih učinaka na okoliš.
|
NRT 2. |
Za olakšavanje smanjenja emisija u vodu i zrak NRT je izrada, vođenje i redovito preispitivanje (među ostalim, ako dođe do znatne promjene) popisa upotrijebljenih procesnih kemikalija te tokova otpadnih voda i otpadnih plinova kao dio EMS-a (vidjeti NRT 1.) koji uključuje sve sljedeće značajke:
|
Primjenjivost
Razina podrobnosti popisa uglavnom će biti uvjetovana prirodom, veličinom i složenošću postrojenja te rasponom njegovih mogućih učinaka na okoliš.
|
NRT 3. |
Za poboljšanje ukupne okolišne učinkovitosti NRT je izrada i primjena sustava upravljanja kemikalijama (CMS-a) u okviru EMS-a (vidjeti NRT 1.) koji uključuje sve sljedeće značajke:
|
Primjenjivost
Razina podrobnosti CMS-a uglavnom će biti uvjetovana prirodom, veličinom i složenošću postrojenja.
|
NRT 4. |
Za sprečavanje ili smanjenje emisija u tlo i podzemne vode NRT je primjena svih tehnika navedenih u nastavku.
|
|||||||||||||||||||||||||||||||
|
NRT 5. |
Za smanjenje učestalosti pojave neuobičajenih radnih uvjeta i smanjenje emisija tijekom njih NRT je uspostava i provedba plana upravljanja neuobičajenim radnim uvjetima koji se temelji na riziku u okviru EMS-a (vidjeti NRT 1.) koji uključuje sve sljedeće elemente:
|
1.1.2. Praćenje
|
NRT 6. |
NRT je pratiti barem jednom godišnje:
|
Opis
Praćenje se može provoditi izravnim mjerenjem, izračunima ili evidentiranjem, npr. s pomoću odgovarajućih mjerača ili faktura. Praćenje se raščlanjuje na najprikladnijoj razini (npr. na razini postupka ili postrojenja) i u njemu se u obzir uzimaju sve važne izmjene postrojenja.
|
NRT 7. |
NRT je praćenje usmjerenih emisija u zrak barem uz učestalost navedenu u nastavku i u skladu s odgovarajućim normama EN. Ako norme EN nisu dostupne, NRT je primjena normi ISO, nacionalnih ili drugih međunarodnih normi kojima se osigurava dobivanje podataka jednake znanstvene kvalitete.
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
NRT 8. |
NRT je praćenje emisija u vodu barem uz učestalost navedenu u nastavku i u skladu s odgovarajućim normama EN. Ako norme EN nisu dostupne, NRT je primjena normi ISO, nacionalnih ili drugih međunarodnih normi kojima se osigurava dobivanje podataka jednake znanstvene kvalitete.
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1.1.3. Opasne tvari
|
NRT 9. |
Za izbjegavanje upotrebe šesterovalentnih spojeva kroma u pasivizaciji NRT je upotreba drugih otopina koje sadržavaju metal (npr. koje sadržavaju mangan, cink, titanijev fluorid, fosfate i/ili molibdate) ili otopina organskih polimera (npr. koje sadržavaju poliuretane ili poliestere). |
Primjenjivost
Primjenjivost može biti ograničena zbog specifikacija proizvoda (npr. kvaliteta površine, mogućnost bojenja, mogućnost zavarivanja, mogućnost oblikovanja, otpornost na koroziju).
1.1.4. Energetska učinkovitost
|
NRT 10. |
Za povećanje opće energetske učinkovitosti postrojenja NRT je primjena obaju tehnika navedenih u nastavku.
|
||||||||||||||||||||
|
NRT 11. |
Za povećanje energetske učinkovitosti pri zagrijavanju (uključujući zagrijavanje i sušenje ulaznog materijala te zagrijavanje kupki i kotlova za galvaniziranje) NRT je primjena odgovarajuće kombinacije tehnika navedenih u nastavku.
Dodatne tehnike za povećanje energetske učinkovitosti u pojedinim sektorima navedene su u odjeljcima 1.2.1., 1.3.1. i 1.4.1 ovih zaključaka o NRT-ima. Tablica 1.1. Razine okolišne učinkovitosti povezane s NRT-ima za specifičnu potrošnju energije za zagrijavanje ulaznog materijala pri toplom valjanju
Tablica 1.2. Razina okolišne učinkovitosti povezana s NRT-ima za specifičnu potrošnju energije pri popuštanju nakon hladnog valjanja
Tablica 1.3. Razina okolišne učinkovitosti povezana s NRT-ima za specifičnu potrošnju energije pri zagrijavanju ulaznog materijala prije toplog presvlačenja uranjanjem
Tablica 1.4.: Razina okolišne učinkovitosti povezana s NRT-ima za specifičnu potrošnju energije pri galvaniziranju u kupkama
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 6. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1.1.5. Materijalna učinkovitost
|
NRT 12. |
Za povećanje materijalne učinkovitosti pri odmašćivanju i smanjenje stvaranja istrošene otopine za odmašćivanje NRT je primjena kombinacije tehnika navedenih u nastavku.
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
NRT 13. |
Za povećanje materijalne učinkovitosti pri dekapiranju i smanjenje stvaranja istrošene kiseline za dekapiranje pri zagrijavanju kiseline za dekapiranje NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku umjesto primjene izravnog ubrizgavanja pare.
|
||||||||||
|
NRT 14. |
Za povećanje materijalne učinkovitosti pri dekapiranju i smanjenje stvaranja istrošene kiseline za dekapiranje NRT je primjena odgovarajuće kombinacije tehnika navedenih u nastavku.
Tablica 1.5.: Razina okolišne učinkovitosti povezana s NRT-ima za specifičnu potrošnju kupke za dekapiranje pri galvaniziranju u kupkama
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 6. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
NRT 15. |
Za povećanje materijalne učinkovitosti u postupku dodavanja topitelja i smanjenje količine istrošene otopine s topiteljem koja se šalje na zbrinjavanje NRT je primjena svih tehnika iz točaka (a), (b) i (c) u kombinaciji s tehnikom iz točke (d) ili točke (e) u nastavku.
|
|||||||||||||||||||||||||||||||
|
NRT 16. |
Za povećanje materijalne učinkovitosti u postupku toplog uranjanja pri presvlačenju žica i galvaniziranju u kupkama i za smanjenje stvaranja otpada NRT je primjena svih tehnika navedenih u nastavku.
|
|||||||||||||||||||
|
NRT 17. |
Za povećanje materijalne učinkovitosti i smanjenje količine otpada iz postupaka fosfatizacije i pasivizacije koji se šalje na zbrinjavanje NRT je primjena tehnike iz točke (a) i jedne od tehnika iz točaka (b) i (c) navedenih u nastavku.
|
|||||||||||||||||||
|
NRT 18. |
Za smanjenje količine istrošene kiseline za dekapiranje koja se šalje na zbrinjavanje NRT je oporaba istrošenih kiselina za dekapiranje (tj. klorovodične kiseline, sumporne kiseline i smjese kiselina). Neutralizacija istrošenih kiselina za dekapiranje ili upotreba istrošenih kiselina za dekapiranje za cijepanje emulzija nije NRT. |
Opis
Tehnike za oporabu istrošene kiseline za dekapiranje na lokaciji ili izvan nje uključuju:
|
i. |
pulverizirajuće prženje ili korištenje reaktora s fluidiziranim slojem za oporabu klorovodične kiseline; |
|
ii. |
kristalizaciju željezova sulfata za oporabu sumporne kiseline; |
|
iii. |
pulverizirajuće prženje, isparavanje, ionsku izmjenu ili difuzijsku dijalizu za oporabu smjese kiselina; |
|
iv. |
uporabu istrošene kiseline za dekapiranje kao sekundarne sirovine (npr. za proizvodnju željezova klorida ili pigmenata). |
Primjenjivost
Ako je uporaba istrošene kiseline za dekapiranje kao sekundarne sirovine pri galvaniziranju u kupkama ograničena zbog nedostupnosti na tržištu, iznimno se može provesti neutralizacija istrošene kiseline za dekapiranje.
Dodatne tehnike za povećanje materijalne učinkovitosti u pojedinim sektorima navedene su u odjeljcima 1.2.2., 1.3.2., 1.4.2., 1.5.1. i 1.6.1 ovih zaključaka o NRT-ima.
1.1.6. Potrošnja vode i stvaranje otpadnih voda
|
NRT 19. |
Za optimiziranje potrošnje vode, poboljšanje mogućnosti recikliranja vode i smanjenje nastalih količina otpadne vode NRT je primjena tehnika iz točaka (a) i (b) te odgovarajuće kombinacije tehnika iz točaka od (c) do (h) u nastavku.
Tablica 1.6. Razine okolišne učinkovitosti povezane s NRT-ima za specifičnu potrošnju vode
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 6. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1.1.7. Emisije u zrak
1.1.7.1. Emisije u zrak iz postupka zagrijavanja
|
NRT 20. |
Za sprečavanje ili smanjenje emisija prašine u zrak iz postupka zagrijavanja NRT je korištenje električne energije proizvedene iz nefosilnih izvora energije ili primjena tehnike iz točke (a) u kombinaciji s tehnikom iz točke (b) u nastavku.
Tablica 1.7. Razine emisija povezane s NRT-ima za usmjerene emisije prašine u zrak iz postupka zagrijavanja sirovina
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 7. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||
|
NRT 21. |
Za sprečavanje ili smanjenje emisija SO2 u zrak iz postupka zagrijavanja NRT je korištenje električne energije proizvedene iz nefosilnih izvora energije ili iz goriva ili kombinacije goriva s niskim udjelom sumpora. |
Opis
Goriva s niskim udjelom sumpora uključuju, primjerice, prirodni plin, ukapljeni naftni plin, plin iz visoke peći, plin iz konvertora s kisikom i plin bogat ugljikovim monoksidom iz proizvodnje ferokroma.
Tablica 1.8.
Razine emisija povezane s NRT-ima za usmjerene emisije SO2 u zrak iz zagrijavanja sirovina
|
Parametar |
Sektor |
Jedinica |
Razina emisija povezana s NRT-ima (dnevni prosjek ili prosjek tijekom razdoblja uzorkovanja) |
|
SO2 |
Toplo valjanje |
mg/Nm3 |
|
|
Hladno valjanje, izvlačenje žica, toplo presvlačenje pločastih limova uranjanjem |
20 –100 (29) |
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 7.
|
NRT 22. |
Za sprečavanje ili smanjenje emisija NOX u zrak iz postupka zagrijavanja uz istodobno ograničavanje emisija ugljikova monoksida i emisija NH3 iz primjene SNCR-a i/ili SCR-a NRT je korištenje električne energije proizvedene iz nefosilnih izvora energije ili odgovarajuća kombinacija tehnika navedenih u nastavku.
Tablica 1.9. Razine emisija povezane s NRT-ima za usmjerene emisije NOX u zrak i indikativne razine emisija za usmjerene emisije CO u zrak iz postupka zagrijavanja ulaznog materijala pri toplom valjanju
Tablica 1.10. Razine emisija povezane s NRT-ima za usmjerene emisije NOX u zrak i indikativne razine emisija za usmjerene emisije CO u zrak iz postupka zagrijavanja ulaznog materijala pri hladnom valjanju
Tablica 1.11. Razina emisija povezana s NRT-ima za usmjerene emisije NOX u zrak i indikativna razina emisija za usmjerene emisije CO u zrak iz postupka zagrijavanja ulaznog materijala pri izvlačenju žica
Tablica 1.12. Razina emisija povezana s NRT-ima za usmjerene emisije NOX u zrak i indikativna razina emisija za usmjerene emisije CO u zrak iz postupka zagrijavanja pri toplom presvlačenju uranjanjem
Tablica 1.13. Razina emisija povezana s NRT-ima za usmjerene emisije NOX u zrak i indikativna razina emisija za usmjerene emisije CO u zrak iz postupka zagrijavanja kotla za galvaniziranje pri galvaniziranju u kupkama
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 7. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1.1.7.2. Emisije u zrak iz postupka odmašćivanja
|
NRT 23. |
Za smanjenje emisija uljnih para, kiselina i/ili lužina u zrak iz postupka odmašćivanja pri hladnom valjanju i toplom presvlačenju pločastog lima uranjanjem NRT je prikupljanje emisija primjenom tehnike iz točke (a) i obrada otpadnog plina primjenom tehnike iz točke (b) i/ili tehnike iz točke (c) u nastavku.
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 7. |
|||||||||||||||||||
1.1.7.3. Emisije u zrak iz postupka dekapiranja
|
NRT 24. |
Za smanjenje emisija prašine, kiselina (HCl, HF, H2SO4) i SOx u zrak iz postupka dekapiranja pri toplom valjanju, hladnom valjanju, toplom presvlačenju uranjanjem i izvlačenju žice NRT je primjena tehnike iz točke (a) ili točke (b) u kombinaciji s tehnikom iz točke (c) u nastavku.
Tablica 1.14. Razine emisija povezane s NRT-ima za usmjerene emisije HCl, HF i SOX u zrak iz dekapiranja pri toplom valjanju, hladnom valjanju i toplom presvlačenju uranjanjem
Tablica 1.15. Razina emisija povezana s NRT-ima za usmjerene emisije HCl i SOX u zrak iz postupka dekapiranja klorovodičnom kiselinom ili sumpornom kiselinom pri izvlačenju žica
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 7. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
NRT 25. |
Za smanjenje emisija NOX u zrak iz postupka dekapiranja dušičnom kiselinom (samom ili u smjesi s drugim kiselinama) i emisija NH3 iz primjene SCR-a pri toplom i hladnom valjanju NRT je primjena jedne tehnike ili kombinacije tehnika navedenih u nastavku.
Tablica 1.16. Razina emisija povezana s NRT-ima za usmjerene emisije NOX u zrak iz postupka dekapiranja dušičnom kiselinom (samom ili u smjesi s drugim kiselinama) pri toplom i hladnom valjanju
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 7. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1.1.7.4. Emisije u zrak iz postupka toplog uranjanja
|
NRT 26. |
Za smanjenje emisija prašine i cinka u zrak iz toplog uranjanja nakon dodavanja topitelja pri toplom presvlačenju žica uranjanjem i galvaniziranju u kupkama NRT je smanjenje stvaranja emisija primjenom tehnike iz točke (b) ili tehnika iz točaka (a) i (b), prikupljanje emisija primjenom tehnike iz točke (c) ili (d) te obrada otpadnih plinova primjenom tehnike iz točke (e) u nastavku.
Tablica 1.17. Razina emisija povezana s NRT-ima za usmjerene emisije prašine u zrak iz postupka toplog uranjanja nakon dodavanja topitelja pri toplom presvlačenju žica uranjanjem i galvaniziranju u kupkama
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 7. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1.1.7.4.1.
|
NRT 27. |
Za sprečavanje emisija uljnih para u zrak i smanjenje potrošnje ulja za uljenje ulaznog materijala NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku.
|
|||||||||||||
1.1.7.5. Emisije u zrak iz postupka naknadne obrade
|
NRT 28. |
Za smanjenje emisija u zrak iz kemijskih kupki ili spremnika pri naknadnoj obradi (tj. fosfatizacija i pasivizacija) NRT je prikupljanje emisija primjenom tehnike iz točke (a) ili točke (b) i u tom slučaju obrada otpadnog plina primjenom tehnike iz točke (c) i/ili točke (d) u nastavku.
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1.1.7.6. Emisije u zrak iz postupka oporabe kiseline
|
NRT 29. |
Za smanjenje emisija prašine, kiselina (HCl, HF), SO2 i NOX (uz istodobno ograničavanje emisija CO) u zrak iz postupka oporabe istrošene kiseline i emisija NH3 iz primjene SCR-a NRT je primjena kombinacije tehnika navedenih u nastavku.
Tablica 1.18. Razine emisija povezane s NRT-ima za usmjerene emisije prašine, HCl, SO2 i NOX u zrak iz postupka oporabe istrošene klorovodične kiseline pulverizirajućim prženjem ili upotrebom reaktora s fluidiziranim slojem
Tablica 1.19. Razine emisija povezane s NRT-ima za usmjerene emisije prašine, HF i NOX u zrak iz postupka oporabe smjese kiselina pulverizirajućim prženjem ili isparavanjem
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 7. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1.1.8. Emisije u vodu
|
NRT 30. |
Za smanjenje opterećenja organskim onečišćujućim tvarima u vodi onečišćenoj uljem ili mastima (npr. uslijed izlijevanja ulja ili iz postupka čišćenja emulzija za valjanje i temperiranje, otopina za odmašćivanje i maziva za izvlačenje žice) koja se šalje na daljnje pročišćavanje (vidjeti NRT 31.) NRT je odvajanje organske i vodene faze. |
Opis
Organska faza odvaja se od vodene faze, npr. obiranjem ili cijepanjem emulzije odgovarajućim sredstvima, isparavanjem ili membranskom filtracijom. Organska faza može se upotrijebiti za oporabu energije ili materijala (npr. vidjeti NRT 34. točku (f)).
|
NRT 31. |
Za smanjenje emisija u vodu NRT je pročišćavanje otpadnih voda primjenom odgovarajuće kombinacije tehnika navedenih u nastavku.
Tablica 1.20. Razine emisija povezane s NRT-ima za izravna ispuštanja u prihvatno vodno tijelo
Tablica 1.21. Razine emisija povezane s NRT-ima za neizravna ispuštanja u prihvatno vodno tijelo
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 8. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1.1.9. Buka i vibracije
|
NRT 32. |
Za sprečavanje ili, ako to nije izvedivo, smanjenje emisija buke i vibracija NRT je utvrđivanje, provedba i redovito preispitivanje plana za upravljanje bukom i vibracijama u okviru EMS-a (vidjeti NRT 1.) koji ima sve elemente navedene u nastavku:
|
Primjenjivost
Primjenjivost je ograničena na slučajeve u kojima se nastanak buke ili vibracija u osjetljivijim receptorima može očekivati i/ili je zabilježen.
|
NRT 33. |
Za sprečavanje ili, ako to nije izvedivo, smanjenje emisija buke i vibracija NRT je primjena jedne tehnike ili kombinacije tehnika navedenih u nastavku.
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1.1.10. Ostaci
|
NRT 34. |
Za smanjenje količine otpada koji se šalje na zbrinjavanje NRT je izbjegavanje zbrinjavanja metala, metalnih oksida, uljnog mulja i hidroksidnog mulja primjenom tehnike iz točke (a) i odgovarajuće kombinacije tehnika iz točaka od (b) do (h) u nastavku.
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
NRT 35. |
Za smanjenje količina otpada iz toplog uranjanja koji se šalje na zbrinjavanje NRT je izbjegavanje zbrinjavanja ostataka koji sadržavaju cink primjenom svih tehnika navedenih u nastavku.
|
|||||||||||||||||
|
NRT 36. |
Za poboljšanje mogućnosti recikliranja i oporabe ostataka iz toplog uranjanja koji sadržavaju cink (npr. cinkov pepeo, površinska troska, podna zgura, prskotine cinka i prašina iz vrećastog filtera) te sprečavanje ili smanjivanje rizika za okoliš povezanog s njihovim skladištenjem NRT je skladištenje tih ostataka tako da budu razdvojeni jedni od drugih i od ostalih ostataka, i to:
|
|
NRT 37. |
Za povećanje materijalne učinkovitosti i smanjenje količine otpada iz postupka teksturiranja radnih valjaka koji se šalje na zbrinjavanje NRT je primjena svih tehnika navedenih u nastavku.
Dodatne tehnike za smanjenje količine otpada koji se šalje na zbrinjavanje specifične za sektor navedene su u odjeljku 1.4.4. ovih zaključaka o NRT-ima. |
|||||||||||||
1.2. Zaključci o NRT-ima za toplo valjanje
Zaključci o NRT-ima iz ovog odjeljka primjenjuju se uz opće zaključke o NRT-ima navedene u odjeljku 1.1.
1.2.1. Energetska učinkovitost
|
NRT 38. |
Za povećanje energetske učinkovitosti zagrijavanja ulaznog materijala NRT je primjena kombinacije tehnika navedenih u NRT-u 11. zajedno s odgovarajućom kombinacijom tehnika navedenih u nastavku.
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||
|
NRT 39. |
Za povećanje energetske učinkovitosti valjanja NRT je primjena kombinacije tehnika navedenih u nastavku.
Tablica 1.22. Razine okolišne učinkovitosti povezane s NRT-ima za specifičnu potrošnju energije pri valjanju
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 6. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1.2.2. Materijalna učinkovitost
|
NRT 40. |
Za povećanje materijalne učinkovitosti i smanjenje količine otpada iz postupka kondicioniranja sirovina koji se šalje na zbrinjavanje NRT je izbjegavanje ili, ako to nije izvedivo, smanjenje potrebe za kondicioniranjem primjenom jedne od tehnika ili kombinacije tehnika navedenih u nastavku.
|
|||||||||||||||||
|
NRT 41. |
Za povećanje materijalne učinkovitosti pri valjanju za proizvodnju plosnatih proizvoda NRT je smanjenje stvaranja metalnog otpada primjenom obiju tehnika navedenih u nastavku.
|
||||||||||
1.2.3. Emisije u zrak
|
NRT 42. |
Za smanjenje emisija prašine, nikla i olova u zrak pri mehaničkoj preradi (uključujući rezanje, skidanje odgoraka, brušenje, ohrapavljenje, valjanje, završnu obradu, izravnavanje), skidanju srhova plamenom i zavarivanju NRT je prikupljanje emisija primjenom tehnika iz točaka (a) i (b) te u tom slučaju obrada otpadnog plina primjenom jedne od tehnika ili kombinacije tehnika iz točaka od (c) do (e) u nastavku.
Tablica 1.23. Razine emisija povezane s NRT-ima za usmjerene emisije prašine, olova i nikla u zrak iz mehaničke prerade (uključujući rezanje, skidanje odgoraka, brušenje, ohrapavljenje, valjanje, završnu obradu, izravnavanje), skidanja srhova plamenom (osim ručnog) i zavarivanja
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 7. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
NRT 43. |
Za smanjenje emisija prašine, olova i nikla u zrak pri postupcima ohrapavljenja i valjanja kad su prisutne niske razine stvaranja prašine (npr. ispod 100 g/h (vidjeti NRT 42. točku (b))) NRT je korištenje prskalice za vodu. |
Opis
Sustavi za prskanje i ubrizgavanje vode ugrađuju se na izlaznoj strani svakog stana za ohrapavljenje i valjanje kako bi se smanjilo stvaranje prašine. Vlaženje prašine olakšava njezinu aglomeraciju i taloženje. Voda se prikuplja na dnu stana i pročišćava (vidjeti NRT 31.).
1.3. Zaključci o NRT-ima za hladno valjanje
Zaključci o NRT-ima iz ovog odjeljka primjenjuju se uz opće zaključke o NRT-ima navedene u odjeljku 1.1.
1.3.1. Energetska učinkovitost
|
NRT 44. |
Za povećanje energetske učinkovitosti valjanja NRT je primjena kombinacije tehnika navedenih u nastavku.
Tablica 1.24. Razine okolišne učinkovitosti povezane s NRT-ima za specifičnu potrošnju energije pri valjanju
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 6. |
||||||||||||||||||||||||||
1.3.2. Materijalna učinkovitost
|
NRT 45. |
Za povećanje materijalne učinkovitosti i smanjenje količine otpada iz postupka valjanja koji se šalje na zbrinjavanje NRT je primjena svih tehnika navedenih u nastavku.
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1.3.3. Emisije u zrak
|
NRT 46. |
Za smanjenje emisija prašine, nikla i olova u zrak iz postupaka odmotavanja, mehaničkog prethodnog skidanja odgoraka, izravnavanja i zavarivanja NRT je prikupljanje emisija primjenom tehnike iz točke (a) i u tom slučaju obrada otpadnog plina primjenom tehnike iz točke (b).
Tablica 1.25. Razine emisija povezane s NRT-ima za usmjerene emisije prašine, nikla i olova u zrak iz postupaka odmotavanja, mehaničkog prethodnog skidanja odgoraka, izravnavanja i zavarivanja
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 7. |
|||||||||||||||||||||||||||||||
|
NRT 47. |
Za sprečavanje ili smanjenje emisija uljnih para u zrak iz postupka temperiranja NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku.
|
|||||||||||||
|
NRT 48. |
Za smanjenje emisija iz uljnih para u zrak iz postupaka valjanja, temperiranja u tekućini i završne obrade NRT je primjena tehnike iz točke (a) u kombinaciji s tehnikom iz točke (b) ili u kombinaciji s tehnikama iz točaka (b) i (c) u nastavku.
Tablica 1.26. Razina emisija povezana s NRT-ima za usmjerene emisije UHOU-a u zrak iz postupaka valjanja, temperiranja u tekućini i završne obrade
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 7. |
|||||||||||||||||||||||||
1.4. Zaključci o NRT-ima za izvlačenje žica
Zaključci o NRT-ima iz ovog odjeljka primjenjuju se uz opće zaključke o NRT-ima navedene u odjeljku 1.1.
1.4.1. Energetska učinkovitost
|
NRT 49. |
Za povećanje energetske i materijalne učinkovitosti u olovnim kupkama NRT je primjena plutajućeg zaštitnog sloja na površini olovnih kupki ili poklopca spremnika. |
Opis
Plutajući zaštitni slojevi i poklopci spremnika maksimalno smanjuju gubitke topline i oksidaciju olova.
1.4.2. Materijalna učinkovitost
|
NRT 50. |
Za povećanje materijalne učinkovitosti i smanjenje količine otpada iz postupka temperiranja u tekućini koji se šalje na zbrinjavanje NRT je čišćenje i ponovna upotreba maziva za izvlačenje žice. |
Opis
Krug za čišćenje, npr. s filtriranjem i/ili centrifugiranjem, koristi se za čišćenje maziva za izvlačenje žice radi ponovne upotrebe.
1.4.3. Emisije u zrak
|
NRT 51. |
Za smanjenje emisija prašine i olova iz olovnih kupki u zrak NRT je primjena svih tehnika navedenih u nastavku.
Tablica 1.27. Razine emisija povezane s NRT-ima za usmjerene emisije prašine i olova iz olovnih kupki u zrak
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 7. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
NRT 52. |
Za smanjenje emisija prašine u zrak iz postupka suhog izvlačenja NRT je prikupljanje emisija primjenom tehnike iz točke (a) ili točke (b) i obrada otpadnog plina primjenom tehnike iz točke (c) u nastavku.
Tablica 1.28. Razina emisija povezana s NRT-ima za usmjerene emisije prašine iz postupka suhog izvlačenja u zrak
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 7. |
|||||||||||||||||||||||||||||||
|
NRT 53. |
Za smanjenje emisija uljnih para iz uljnih kupki za kaljenje u zrak NRT je primjena obiju tehnika navedenih u nastavku.
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 7. |
||||||||||||||||
1.4.4. Ostaci
|
NRT 54. |
Za smanjenje količine otpada koji se šalje na zbrinjavanje NRT je izbjegavanje zbrinjavanja ostataka koji sadržavaju olovo, i to tako da ih se reciklira, npr. za industrije neželjeznih metala za proizvodnju olova. |
|
NRT 55. |
Za sprečavanje ili smanjenje rizika za okoliš povezanog sa skladištenjem ostataka iz olovnih kupki koji sadržavaju olovo (npr. materijali zaštitnog sloja i olovni oksidi) NRT je skladištenje ostataka koji sadržavaju olovo odvojeno od ostalih ostataka, na nepropusnim površinama i u zatvorenim prostorima ili u zatvorenim spremnicima. |
1.5. Zaključci o NRT-ima za toplo presvlačenje pločastog lima i žica uranjanjem
Zaključci o NRT-ima iz ovog odjeljka primjenjuju se uz opće zaključke o NRT-ima navedene u odjeljku 1.1.
1.5.1. Materijalna učinkovitost
|
NRT 56. |
Za povećanje materijalne učinkovitosti pri kontinuiranom toplom uranjanju traka NRT je primjena obiju tehnika navedenih u nastavku radi izbjegavanja prekomjernog presvlačenja metalom.
|
||||||||||
|
NRT 57. |
Za povećanje materijalne učinkovitosti pri kontinuiranom toplom uranjanju žice NRT je izbjegavanje prekomjernog presvlačenja metalom primjenom jedne od tehnika navedenih u nastavku.
|
||||||||||
1.6. Zaključci o NRT-ima za galvaniziranje u kupkama
Zaključci o NRT-ima iz ovog odjeljka primjenjuju se uz opće zaključke o NRT-ima navedene u odjeljku 1.1.
1.6.1. Ostaci
|
NRT 58. |
Za sprečavanje stvaranja istrošenih kiselina s visokim koncentracijama cinka i željeza ili, ako to nije izvedivo, za smanjenje njihove količine za zbrinjavanje NRT je provođenje dekapiranja odvojeno od stripiranja. |
Opis
Dekapiranje i stripiranje provode se u odvojenim spremnicima kako bi se spriječilo stvaranje istrošenih kiselina s visokim koncentracijama cinka i željeza ili kako bi se smanjila njihova količina koja se šalje na zbrinjavanje.
Primjenjivost
Primjenjivost na postojeća postrojenja može biti ograničena nedostatkom prostora ako su potrebni dodatni spremnici za stripiranje.
|
NRT 59. |
Za smanjenje količine istrošenih otopina za stripiranje s visokim koncentracijama cinka koje se šalju na zbrinjavanje NRT je oporaba istrošenih otopina za stripiranje i/ili u njima sadržanih ZnCl2 i NH4Cl. |
Opis
Tehnike za oporabu istrošenih otopina za stripiranje s visokim koncentracijama cinka na lokaciji ili izvan nje uključuju sljedeće:
|
— |
uklanjanje cinka ionskom izmjenom. Obrađena kiselina može se koristiti za dekapiranje, dok se otopina koja sadržava ZnCl2 i NH4Cl i nastaje stripiranjem smole za ionsku izmjenu može koristiti za dodavanje topitelja. |
|
— |
Uklanjanje cinka ekstrakcijom otapala. Pročišćena kiselina može se koristiti za dekapiranje, dok se koncentrat koji sadržava cink iz stripiranja i isparavanja može koristiti u druge svrhe. |
1.6.2. Materijalna učinkovitost
|
NRT 60. |
Za povećanje materijalne učinkovitosti pri toplom uranjanju NRT je primjena obiju tehnika navedenih u nastavku.
|
||||||||||
|
NRT 61. |
Za povećanje materijalne učinkovitosti i smanjenje količine otpada iz postupka otpuhivanja viška cinka s pocinčanih cijevi koji se šalje na zbrinjavanje NRT je oporaba čestica koje sadržavaju cink i njihova ponovna upotreba u kotlu za galvaniziranje ili njihovo korištenje za oporabu cinka. |
1.6.3. Emisije u zrak
|
NRT 62. |
Za smanjenje emisija HCl u zrak iz dekapiranja i stripiranja pri galvaniziranju u kupkama NRT je kontrola radnih parametara (tj. temperature i koncentracije kiseline u kupki) i primjena tehnika navedenih u nastavku prema sljedećem redoslijedu prioriteta:
Tehnika iz točke (d) NRT je samo za postojeća postrojenja i pod uvjetom da se njezinom primjenom osigurava barem jednakovrijedna razina zaštite okoliša kao primjenom tehnike iz točke (c) u kombinaciji s tehnikom iz točke (a) ili (b).
Tablica 1.29. Razina emisija povezana s NRT-ima za usmjerene emisije HCl u zrak iz postupaka dekapiranja i stripiranja klorovodičnom kiselinom pri galvaniziranju u kupkama
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 7. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1.6.4. Ispuštanje otpadnih voda
|
NRT 63. |
Ispuštanje otpadnih voda iz galvaniziranja u kupkama nije NRT. |
Opis
Stvaraju se samo tekući ostaci (npr. istrošena kiselina za dekapiranje, istrošene otopine za odmašćivanje i istrošene otopine s topiteljem). Ovi ostaci se sakupljaju. Primjereno se obrađuju radi recikliranja ili oporabe i/ili šalju na zbrinjavanje (vidjeti NRT 18. i NRT 59.).
1.7. Opisi tehnika
1.7.1. Tehnike za povećanje energetske učinkovitosti
|
Tehnika |
Opis |
|
Kutije za zavojnice |
Izolirane kutije ugrađuju se između valjaonice za ohrapavljenje i valjaonice za završnu obradu kako bi se smanjili gubici temperature sirovina tijekom postupaka namatanja/odmatanja i omogućile niže sile valjanja u toplim valjaonicama. |
|
Optimizacija izgaranja |
Poduzimanje mjera za maksimalno povećanje učinkovitosti pretvaranja energije u peći uz istodobno smanjivanje emisija (posebno CO) na najmanju moguću mjeru. To se postiže kombinacijom tehnika koje uključuju dobar dizajn peći, optimizaciju temperature (npr. učinkovito miješanje goriva i zraka za izgaranje) i vrijeme zadržavanja u zoni izgaranja te primjenu automatizacije i kontrole peći. |
|
Izgaranje bez plamena |
Izgaranje bez plamena postiže se ubrizgavanjem goriva i zraka za izgaranje odvojeno u komoru za izgaranje u peći pri visokoj brzini kako bi se spriječilo stvaranje plamena i smanjilo stvaranje toplinskog NOX, uz istodobno postizanje ujednačenije raspodjele topline u komori. Izgaranje bez plamena može se koristiti u kombinaciji s izgaranjem kisik/gorivo. |
|
Automatizacija i kontrola peći |
Postupak zagrijavanja optimiziran je korištenjem računalnog sustava koji u stvarnom vremenu kontrolira ključne parametre kao što su temperatura peći i sirovina, omjer zraka i goriva te tlak u peći. |
|
Lijevanje gotovo konačnog oblika za kovinske uloške i razmake greda, nakon čega slijedi valjanje |
Tanki kovinski ulošci i razmaci greda proizvode se kombiniranjem lijevanja i valjanja u jednom koraku postupka. Smanjena je potreba za ponovnim zagrijavanjem sirovina prije valjanja i broj prelazaka valjka. |
|
Optimizacija konstrukcije i rada SNCR-a/SCR-a |
Optimizacija omjera reagensa i NOX na presjeku peći ili voda, veličine kapljica reagensa i raspona temperature u kojem se reagens ubrizgava. |
|
Izgaranje kisik/gorivo |
Zrak za izgaranje zamjenjuje se potpuno ili djelomično čistim kisikom. Izgaranje kisik/gorivo može se koristiti u kombinaciji s izgaranjem bez plamena. |
|
Prethodno zagrijavanje zraka za izgaranje |
Ponovna upotreba dijela topline oporabljene iz dimnih plinova od izgaranja za prethodno zagrijavanje zraka koji se upotrebljava za izgaranje. |
|
Sustav upravljanja procesnim plinovima |
Sustav koji omogućuje usmjeravanje procesnih plinova iz proizvodnje željeza i čelika u peći za zagrijavanje sirovina, ovisno o njihovoj dostupnosti. |
|
Rekuperativni plamenik |
Rekuperativni plamenici koriste razne vrste rekuperatora (npr. izmjenjivači topline sa zračećom, konveksnom, kompaktnom ili tamno-zračećom cijevi) za izravnu oporabu topline iz dimnih plinova, koji se zatim koriste za prethodno zagrijavanje zraka za izgaranje. |
|
Smanjenje trenja pri valjanju |
Ulja za valjanje pažljivo se odabiru. Sustavi čistog ulja i/ili emulzije koriste se kako bi se smanjilo trenje između radnih valjaka i sirovine te kako bi se osigurala minimalna potrošnja ulja. U postupku toplog valjanja to se obično provodi na prvim stanovima stroja za završnu obradu. |
|
Regenerativni plamenik |
Regenerativni plamenici sastoje se od dva plamenika koji rade naizmjenično i imaju dna od vatrostalnih ili keramičkih materijala. Dok je jedan plamenik u funkciji, toplinu dimnog plina apsorbiraju vatrostalni ili keramički materijali drugog plamenika, a zatim se ta toplina koristi za prethodno zagrijavanje zraka za izgaranje. |
|
Kotao s oporabom otpadne topline |
Toplina iz vrućih dimnih plinova koristi se za proizvodnju pare s pomoću kotla s oporabom otpadne topline. Proizvedena para upotrebljava se u drugim postupcima u postrojenju, za opskrbu parne mreže ili za proizvodnju električne energije u elektrani. |
1.7.2. Tehnike za smanjenje emisija u zrak
|
Tehnika |
Opis |
|
Optimizacija izgaranja |
Vidjeti odjeljak 1.7.1. |
|
Odvajač maglice (aerosola) |
Odvajači maglice (aerosola) filtarski su uređaji koji iz toka plina uklanjanju uhvaćene kapljice tekućine. Sastoje se od tkane strukture metala ili plastičnih žica velike specifične površine. Gibanjem male kapljice prisutne u toku plina udaraju u žice i sjedinjuju se u veće kapljice. |
|
Elektrostatički filter |
U elektrostatičkim filterima čestice se nabijaju i razdvajaju pod utjecajem električnog polja. Elektrostatički filteri mogu raditi u vrlo raznolikim uvjetima. Efikasnost smanjivanja emisija može ovisiti o broju polja, vremenu zadržavanja (veličini) i prethodnim uređajima za uklanjanje čestica. Obično sadržavaju od dva do pet polja. Elektrostatički filteri mogu biti suhog ili mokrog tipa, ovisno o tehnici koja se primjenjuje za prikupljanje prašine iz elektroda. Mokri elektrostatički filteri obično se upotrebljavaju u fazi poliranja kako bi se uklonili ostaci prašine i kapljica nakon mokrog ispiranja. |
|
Vrećasti filter |
Vrećasti filtri, koji se često nazivaju i filtri od tkanine, izrađeni su od porozne tkane ili filcane tkanine kroz koju se propuštaju plinovi kako bi se uklonile čestice. Za upotrebu vrećastog filtra potrebna je tkanina koja odgovara značajkama otpadnog plina i najvišoj radnoj temperaturi. |
|
Izgaranje bez plamena |
Vidjeti odjeljak 1.7.1. |
|
Automatizacija i kontrola peći |
Vidjeti odjeljak 1.7.1. |
|
Gorionici s niskim sadržajem NOX |
Ta se tehnika (uključujući gorionike s izrazito niskim sadržajem NOX) temelji na načelima smanjenja najviših temperatura plamena. Miješanjem zraka i goriva smanjuju se dostupnost kisika i najviša temperatura plamena, čime se usporavaju pretvaranje dušika vezanog u gorivu u NOX i nastanak toplinskog NOX uz očuvanje visoke učinkovitosti izgaranja. |
|
Optimizacija konstrukcije i rada SNCR-a/SCR-a |
Vidjeti odjeljak 1.7.1. |
|
Izgaranje kisik/gorivo |
Vidjeti odjeljak 1.7.1. |
|
Selektivna katalitička redukcija (SCR) |
Ta tehnika temelji se na redukciji NOX u dušik u katalitičkom sloju reakcijom s ureom ili amonijakom pri optimalnoj radnoj temperaturi od oko 300–450 °C. Može se primijeniti više razina katalizatora. Veća redukcija NOX postiže se upotrebom više razina katalizatora. |
|
Selektivna nekatalitička redukcija (SNCR) |
SNCR se temelji na redukciji NOX u dušik reakcijom s amonijakom ili ureom na visokoj temperaturi. Raspon radne temperature održava se između 800 i 1 000 °C radi optimalne reakcije. |
|
Mokro ispiranje |
Uklanjanje onečišćujućih tvari u obliku plinova ili čestica iz toka plina prijenosom mase u tekuće otapalo, često vodu ili vodenu otopinu. To može uključivati kemijsku reakciju (npr. u kiselom ili lužnatom ispiraču). U nekim se slučajevima spojevi mogu oporabiti iz otapala. |
1.7.3. Tehnike za smanjenje emisija u vodu
|
Tehnika |
Opis |
|
Adsorpcija |
Uklanjanje topljivih tvari (otopljenih tvari) iz otpadnih voda tako što ih se prenosi na površinu krutih visokoporoznih čestica (obično aktivnog ugljena). |
|
Aerobno pročišćavanje |
Biološka oksidacija otopljenih organskih onečišćujućih tvari s kisikom s pomoću metabolizma mikroorganizama. U prisutnosti otopljenog kisika, ubrizganog kao zrak ili čisti kisik, organske sastavnice mineraliziraju se u ugljikov dioksid i vodu ili se pretvaraju u druge metabolite i biomasu. |
|
Kemijsko taloženje |
Pretvaranje otopljenih onečišćujućih tvari u netopivi spoj dodavanjem kemijskih sredstava za taloženje. Kruti precipitati koji nastanu naknadno se odvajaju sedimentacijom, flotacijom zrakom ili filtracijom. Ako je potrebno, nakon toga se može primijeniti mikrofiltracija ili ultrafiltracija. Polivalentni ioni metala (npr. kalcij, aluminij, željezo) koriste se za taloženje fosfora. |
|
Kemijska redukcija |
Pretvaranje onečišćujućih tvari kemijskim redukcijskim sredstvima u slične spojeve koji su manje štetni ili manje opasni. |
|
Koagulacija i flokulacija |
Koagulacijom i flokulacijom suspendirane krute tvari odvajaju se od otpadnih voda; ti se postupci često provode jedan nakon drugoga. Koagulacija se provodi dodavanjem koagulansa s nabojem suprotnim naboju suspendiranih krutih tvari. Flokulacija se provodi dodavanjem polimera, pri čemu se mikropahuljaste čestice sudaranjem povezuju u veće pahulje. |
|
Izjednačavanje |
Uravnoteženje tokova i opterećenja onečišćujućim tvarima na ulazu u završnu obradu otpadnih voda uporabom središnjih spremnika. Izjednačavanje može biti decentralizirano ili se može provoditi primjenom drugih tehnika upravljanja. |
|
Filtracija |
Izdvajanje krutih tvari iz otpadnih voda propuštanjem kroz porozni medij, npr. filtriranjem pijeskom, mikrofiltracijom i ultrafiltracijom. |
|
Flotacija |
Odvajanje krutih ili tekućih čestica iz otpadnih voda njihovim povezivanjem tih čestica sa sitnim mjehurićima plina, obično zraka. Plutajuće čestice akumuliraju se na površini vode te se prikupljaju obiračima. |
|
Nanofiltracija |
Postupak filtriranja u kojem se koriste membrane s veličinama pora od približno 1 nm. |
|
Neutralizacija |
Prilagodba pH otpadnih voda na neutralnu razinu (približno 7) dodavanjem kemikalija. Natrijev hidroksid (NaOH) ili kalcijev hidroksid (Ca(OH)2) općenito se upotrebljavaju za povećanje pH, a sumporna kiselina (H2SO4), klorovodična kiselina (HCl) ili ugljikov dioksid (CO2) za smanjenje pH. Tijekom neutralizacije može doći do taloženja nekih tvari. |
|
Fizičko odvajanje |
Odvajanje krupnih krutih tvari, suspendiranih krutih tvari i/ili metalnih čestica iz otpadnih voda upotrebom, primjerice, rešetki, sita, separatora pijeska, separatora masti, hidrociklona, odvajanjem ulja od vode ili korištenjem primarne taložnice. |
|
Povratna osmoza |
Membranski postupak u kojem su razlike u tlaku između dva odjeljka odvojena membranom uzrok otjecanja vode od koncentriranije otopine k manje koncentriranoj. |
|
Sedimentacija |
Odvajanje suspendiranih čestica i tvari gravitacijskim taloženjem. |
(1) Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).
(2) Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).
(3) Za svaki parametar za koji zbog ograničenja povezanih s uzorkovanjem ili analizom i/ili zbog operativnih uvjeta 30-minutno uzorkovanje/mjerenje i/ili prosjek triju uzastopnih mjerenja nisu prikladni može se primijeniti reprezentativniji postupak uzorkovanja/mjerenja.
(4) Mjerenja se, u mjeri u kojoj je to moguće, provode pri najvišim očekivanim emisijama u uobičajenim radnim uvjetima.
(5) Praćenje se ne primjenjuje ako se upotrebljava samo električna energija.
(6) Ako su mjerenja kontinuirana, primjenjuju se sljedeće generičke norme EN: EN 15267-1, EN 15267-2, EN 15267-3 i EN 14181.
(7) Ako su mjerenja kontinuirana, primjenjuje se i norma EN 13284-2.
(8) Ako se dokaže da su razine emisija dovoljno stabilne, može se smanjiti učestalost praćenja, ali se ono u svakom slučaju mora provoditi barem jednom u tri godine.
(9) Ako tehnike iz točke (a) ili (b) NRT-a 62. nisu primjenjive, mjerenje koncentracije HCl u plinovitoj fazi iznad kupke za dekapiranje provodi se barem jednom godišnje.
(10) Praćenje se provodi samo ako je predmetna tvar utvrđena kao relevantna u toku otpadnih plinova na temelju popisa navedenog u NRT-u 2.
(11) Praćenje se ne provodi ako se kao gorivo upotrebljava samo prirodni plin ili ako se upotrebljava samo električna energija.
(12) U slučaju ispuštanja u šaržama koje je rjeđe od minimalne učestalosti praćenja praćenje se vrši jedanput po šarži.
(13) Praćenje se provodi samo u slučaju izravnog ispuštanja u prihvatno vodno tijelo.
(14) Učestalost praćenja može se smanjiti na jednom mjesečno ako se dokaže da su razine emisija dovoljno stabilne.
(15) Prati se ili KPK ili TOC. Praćenje TOC-a najpoželjnija je opcija jer se ne temelji na upotrebi vrlo toksičnih spojeva.
(16) U slučaju neizravnog ispuštanja u prihvatno vodno tijelo učestalost praćenja može se smanjiti na jednom u tri mjeseca ako je nizvodno postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda primjereno konstruirano i opremljeno za smanjivanje količine predmetnih onečišćujućih tvari.
(17) Praćenje se provodi samo ako je tvar ili parametar utvrđen kao relevantan u toku otpadnih voda na temelju popisa navedenog u NRT-u 2.
(18) U slučaju visokolegiranog čelika (npr. austenitičnog nehrđajućeg čelika) gornja granica raspona razina okolišne učinkovitosti povezanih s NRT-ima može biti viša te iznositi do 2 200 MJ/t.
(19) U slučaju visokolegiranog čelika (npr. austenitičnog nehrđajućeg čelika) gornja granica raspona razina okolišne učinkovitosti povezanih s NRT-ima može biti viša te iznositi i do 2 800 MJ/t.
(20) U slučaju visokolegiranog čelika (npr. austenitičnog nehrđajućeg čelika) gornja granica raspona razina okolišne učinkovitosti povezanih s NRT-ima može biti viša te iznositi i do 4 000 MJ/t.
(21) Za popuštanje u kupkama donja granica raspona razina okolišne učinkovitosti povezanih s NRT-ima može se postići ako se primjenjuje NRT 11. točka (g).
(22) Razina okolišne učinkovitosti povezana s NRT-ima može biti viša za linije za kontinuirano popuštanje na kojima je za popuštanje potrebna temperatura viša od 800 °C.
(23) Razina okolišne učinkovitosti povezana s NRT-ima može biti viša za linije za kontinuirano popuštanje na kojima je za popuštanje potrebna temperatura viša od 800 °C.
(24) Gornja granica raspona razina okolišne učinkovitosti povezanih s NRT-ima može biti viša kad se centrifugiranje upotrebljava za uklanjanje viška cinka i/ili kad je temperatura kupke za galvaniziranje viša od 500 °C.
(25) Gornja granica razina okolišne učinkovitosti povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 1 200 kWh/t za postrojenja za galvaniziranje u kupkama čiji je prosječni godišnji protok proizvodnje manji od 150 t/m3 volumena kotla.
(26) U slučaju postrojenja za galvaniziranje u kupkama koja uglavnom proizvode tanke proizvode (tj. < 1,5 mm) gornja granica raspona razina okolišne učinkovitosti povezanih s NRT-ima može biti viša te iznositi do 1 000 kWh/t.
(27) Gornja granica raspona razine okolišne učinkovitosti povezane s NRT-ima može biti viša i iznositi do 50 kg/t pri galvaniziranju uglavnom radnih komada velike specifične površine (npr. tanki proizvodi < 1,5 mm, cijevi debljine stijenke < 3 mm) ili kad se provodi regalvanizacija.
(28) Razina emisija povezana s NRT-ima ne primjenjuje se ako je maseni protok prašine manji od 100 g/h.
(29) Razina emisija povezana s NRT-ima ne primjenjuje se na postrojenja koja upotrebljavaju 100 % prirodni plin ili 100 % električno grijanje.
(30) Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 300 mg/Nm3 ako se upotrebljava visok udio koksnog plina (> 50 % ulazne energije).
(31) Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 550 mg/Nm3 ako se upotrebljava visok udio koksnog plina ili plina bogatog ugljikovim monoksidom iz proizvodnje ferokroma (> 50 % ulazne energije).
(32) Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 300 mg/Nm3 u kontinuiranom popuštanju.
(33) Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 550 mg/Nm3 ako se upotrebljava visok udio koksnog plina ili plina bogatog ugljikovim monoksidom iz proizvodnje ferokroma (> 50 % ulazne energije).
(34) Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 550 mg/Nm3 ako se upotrebljava visok udio koksnog plina ili plina bogatog ugljikovim monoksidom iz proizvodnje ferokroma (> 50 % ulazne energije).
(35) Ta razina emisija povezana s NRT-ima primjenjuje se samo na dekapiranje klorovodičnom kiselinom.
(36) Ta razina emisija povezana s NRT-ima primjenjuje se samo na dekapiranje smjesama kiselina koje sadržavaju fluorovodičnu kiselinu.
(37) Ta razina emisija povezana s NRT-ima primjenjuje se samo na dekapiranje sumpornom kiselinom.
(38) Ta razina emisija povezana s NRT-ima primjenjuje se samo na dekapiranje klorovodičnom kiselinom.
(39) Ta razina emisija povezana s NRT-ima primjenjuje se samo na dekapiranje sumpornom kiselinom.
(40) Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 200 mg/Nm3 za oporabu smjese kiselina pulverizirajućim prženjem.
(41) Tehnike su opisane u odjeljku 1.7.3.
(42) Razdoblja uprosječivanja utvrđena su u općim razmatranjima.
(43) Primjenjuje se razina emisija povezana s NRT-om za KPK ili za TOC. Praćenje TOC-a najpoželjnija je opcija jer se ne temelji na upotrebi vrlo toksičnih spojeva.
(44) Razine emisija povezane s NRT-ima primjenjuju se samo ako je predmetna tvar ili parametar utvrđen kao relevantan u toku otpadnih voda na temelju popisa navedenog u NRT-u 2.
(45) Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima iznosi 0,3 mg/l za visokolegirane čelike.
(46) Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima iznosi 0,4 mg/l za postrojenja koja proizvode austenitični nehrđajući čelik.
(47) Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima iznosi 35 μg/l za postrojenja za izvlačenje žice u kojima se upotrebljavaju olovne kupke.
(48) Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 50 μg/l za postrojenja koja prerađuju poolovljeni čelik.
(49) Razdoblja uprosječivanja utvrđena su u općim razmatranjima.
(50) Razine emisija povezane s NRT-ima možda se neće primjenjivati ako je nizvodno postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda prikladno konstruirano i opremljeno za smanjivanje količine predmetnih onečišćujućih tvari, uz uvjet da to ne dovodi do porasta razine onečišćenja u okolišu.
(51) Razine emisija povezane s NRT-ima primjenjuju se samo ako je predmetna tvar ili parametar utvrđen kao relevantan u toku otpadnih voda na temelju popisa navedenog u NRT-u 2.
(52) Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima iznosi 0,3 mg/l za visokolegirane čelike.
(53) Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima iznosi 0,4 mg/l za postrojenja koja proizvode austenitični nehrđajući čelik.
(54) Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima iznosi 35 μg/l za postrojenja za izvlačenje žice u kojima se upotrebljavaju olovne kupke.
(55) Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 50 μg/l za postrojenja koja prerađuju poolovljeni čelik.
(56) U slučaju visokolegiranog čelika (npr. austenitični nehrđajući čelik) gornja granica raspona razina okolišne učinkovitosti povezanih s NRT-ima iznosi 1 000 MJ/t.
(57) Ako se ne primjenjuje vrećasti filter, gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 7 mg/Nm3.
(58) Razina emisija povezana s NRT-ima primjenjuje se samo ako je predmetna tvar utvrđena kao relevantna u toku otpadnih plinova na temelju popisa navedenog u NRT-u 2.
(59) U slučaju visokolegiranog čelika (npr. austenitični nehrđajući čelik) gornja granica raspona razina okolišne učinkovitosti povezanih s NRT-ima može biti viša te iznositi do 1 600 MJ/t.
(60) Razina emisija povezana s NRT-ima primjenjuje se samo ako je predmetna tvar utvrđena kao relevantna u toku otpadnih plinova na temelju popisa navedenog u NRT-u 2.