Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE

„Palette”

PDO-FR-A0185-AM02

Datum obavijesti: 15.1.2025.

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1.   Zemljopisno područje

Poglavlje I. specifikacije oznake „Palette” odjeljak „IV. – Područja na kojima se provode različiti postupci – točka 1. – Zemljopisno područje” dopunjuje se bez izmjene upućivanjem na službeni zemljopisni šifrarnik od 1. siječnja 2023.

Tom izmjenom teksta uvodi se upućivanje na zemljopisno područje iz verzije službenog zemljopisnog šifrarnika koja je bila na snazi 2023., koji objavljuje INSEE, kao i pravna sigurnost razgraničenja zemljopisnog područja.

U jedinstvenom dokumentu to je upućivanje dodano u točki „Zemljopisno područje”.

2.   Postupci uzgoja

Poglavlje I. specifikacije oznake „Palette”, dopunjuje se u odjeljku „VI. – Način uzgoja vinove loze”

—	u točki 2. podtočki (b) Drugi postupci uzgoja: dodaje se odredba kojom se utvrđuje da je kemijsko suzbijanje korova zabranjeno.

—

u točki 3. – Navodnjavanje: utvrđuju se odredbe kojima se uređuje praksa navodnjavanja. Zabranjuju se fertirigacija izvan odobrenog razdoblja navodnjavanja i podzemne instalacije za navodnjavanje. Kako bi se očuvala kvaliteta grožđa, najveće dopušteno prosječno opterećenje nasadima na navodnjavanim česticama smanjuje se sa 6 000 kg/ha na 5 500 kg/ha.

Te se odredbe prenose u točku „Postupci proizvodnje vina” jedinstvenog dokumenta.

3.   Datum kretanja vina

U poglavlju I. specifikacije proizvoda za oznaku „Palette” mijenja se točka IX. „Prerada vina i pakiranje”. U točki 5. briše se datum kretanja vina između trgovaca i subjekata koji proizvode stavljaju na tržište kako bi se omogućilo kretanje vina među svim subjektima i uklonila bilo kakva opasnost od nepoštenog tržišnog natjecanja.

To brisanje ne utječe na jedinstveni dokument.

4.   Obveze u pogledu kontrole subjekata

Poglavlja II. i III. specifikacije proizvoda koja se odnose na obveze subjekata u pogledu prijavljivanja i glavne točke koje treba provjeriti ažurirana su kako bi se uskladila s planom kontrole za oznaku.

To ažuriranje ne utječe na jedinstveni dokument.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1.   Naziv

Palette

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla:

ZOI – zaštićena oznaka izvornosti

3.   Kategorije proizvoda od vinove loze

1.

Vino

3.1.   Oznaka kombinirane nomenklature

—	22 – PIĆA, ALKOHOLI I OCAT 2204 – vino od svježega grožđa, uključujući pojačano vino; mošt od grožđa, osim onog iz tarifnog broja 2009

4.   Opis vina

KRATAK OPIS

Oznaka izvornosti „Palette” upotrebljava se samo za mirna bijela, crna i ružičasta vina.

—	Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost vina iznosi 11,5 %.

—	U fazi pakiranja sadržaj jabučne kiseline u crnim vinima iznosi najviše 0,4 grama po litri.

—	Udio fermentabilnog šećera u bijelim i ružičastim vinima nakon fermentacije iznosi najviše 4 grama po litri.

—	Udio fermentabilnog šećera u crnim vinima nakon fermentacije iznosi najviše 3 grama po litri.

—	Ukupna kiselost, ukupni sadržaj hlapljivih kiselina i sumporova dioksida utvrđeni su propisima Zajednice.

Crna su vina tamne boje, s finim i elegantnim aromama crvenog voća, često kože i kakaa te s bogatim sadržajem zaokruženih tanina. To su vina koja dugo traju te za postizanje profinjenog okusa moraju dugo dozrijevati u drvenim bačvama.

Ružičasta su vina uravnotežena i profinjena, cvjetnih i voćnih aroma te dobre strukture u ustima, zbog čega mogu lijepo dozrijevati.

Bijela su vina složena i lijepo uravnotežena, obično cvjetnih aroma s notama balzamičnog octa i pinjola, imaju elegantnu živost, s dugim finim okusom u ustima i zapanjujućim potencijalom za dozrijevanje.

Opća analitička svojstva

—	Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela): —

—	Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) —

—	Najmanji ukupni sadržaj kiselosti: —

—	Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri): —

—	Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri): —

5.   Postupci proizvodnje vina

5.1.   Posebni enološki postupci

1.   Postupak uzgoja

—	Najmanja gustoća nasada vinove loze iznosi 4 000 trsova po hektaru. Prored ne smije biti veći od 2,5 metara, a razmak između trsova u istom redu ne smije biti manji od 0,8 metara.

—	Trsovi su nisko rezani (račvasti uzgojni oblik ili kordonac Royat) s najviše 12 pupova po trsu. Svaki reznik ima najviše dva pupa. Međutim, trsovi sorte Syrah N mogu imati do 18 pupova s najviše tri pupa po rezniku.

—	Trsovi stariji od 50 godina (51. listanje) mogu se obrezivati s više od 12 pupova po trsu.

—	Navodnjavanje tijekom razdoblja rasta vinove loze dopušteno je isključivo u slučaju trajne suše koja ometa pravilan fiziološki razvoj vinove loze i dobro sazrijevanje grožđa.

—	Fertirigacija je zabranjena izvan odobrenog razdoblja navodnjavanja.

—	Zabranjene su podzemne instalacije za navodnjavanje.

—	Kad je navodnjavanje dopušteno, najveće dopušteno prosječno opterećenje nasadima na navodnjavanim česticama iznosi 5 500 kilograma po hektaru.

—	Zabranjeno je kemijsko suzbijanje korova.

—	Zabranjena je upotreba stroja za berbu ili bilo kojeg drugog sredstva koje ne omogućuje prijevoz cijelih grozdova do mjesta proizvodnje vina.

—	Ubrani plodovi moraju se sortirati kako bi se osigurala njihova optimalna kvaliteta.

—	Ubrano grožđe prevozi u posudama zapremnine od najviše 50 kilograma.

2.   Poseban enološki postupak

—	Zabranjena je upotreba komada drva.

—	Kad je riječ o proizvodnji ružičastih vina, dopuštena je upotreba enološkog ugljena za mošt i mlada vina koja još fermentiraju nakon prešanja, do granice od 10 % količine ružičastih vina koje za određenu berbu proizvede predmetni vinar, s najvećim udjelom od 60 grama po hektolitru.

Uz prethodno navedene odredbe, u proizvodnji vina je u pogledu enoloških postupaka potrebno poštovati obveze utvrđene u propisima Zajednice te u Zakoniku o poljoprivredi i morskom ribarstvu.

5.2.   Najveći prinos

45 hektolitara po hektaru

6.   Razgraničeno zemljopisno područje

Berba grožđa, proizvodnja, razvoj i dozrijevanje vina odvijaju se na području dijelova sljedećih općina u departmanu Bouches-du-Rhône na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2023.: Aix-en-Provence, Meyreuil, Le Tholonet.

7.   Sorte vinove loze

Bourboulenc B – Doucillon blanc

Brun Fourca N

Cabernet-Sauvignon N

Carignan N

Castets N

Cinsaut N – Cinsault

Clairette B

Clairette rose Rs

Colombaud B - Bouteillan

Durif N

Furmint B

Grenache N

Grenache blanc B

Mourvèdre N – Monastrell

Muscat d'Alexandrie B – Muscat, Moscato

Muscat de Hambourg N – Muscat, Moscato

Muscat à petits grains blancs B – Muscat, Moscato

Muscat à petits grains rouges Rg - Muscat, Moscato

Pascal B

Picardan B – Araignan

Piquepoul blanc B

Syrah N – Shiraz

Terret gris G

Tibouren N

Téoulier N

Ugni blanc B

8.   Opis povezanosti

8.1.   Informacije o zemljopisnom području

a) –   Opis prirodnih čimbenika koji pridonose povezanosti

Zemljopisno područje, smješteno tik uz Aix-en-Provence, nalazi se u šumovitom području koje natapa rječica Arc i koje od vjetrova štite brda Barres de Langesse i Grand Cabri i planina Cengle, u podnožju goleme kamene mase planine Saint-Victoire.

Naziv kontrolirane oznake izvornosti povezan je sa zaselkom „Palette” u općini Tholonet.

Čestice na kojima se bere grožđe nalaze se upravo na vapnenačkim formacijama lutecijskog tercijara, koje u tom sektoru odgovaraju vapnenačkim formacijama Montaiguet i Langesse koje se nalaze na dijelu općina Meyreuil, Tholonet i Aix-en-Provence, u kojima se nalazi zemljopisno područje.

Pri opisu tih formacija geolozi upućuju i na horizont „Palette”.

Šljunčana, dobro isušena glinovito-vapnenačka tla uglavnom su nastala na jezerskim vapnenačkim slojevima u područjima Langesse i Montaiguet te na rubnim poplavnim područjima.

Ta topografija omogućuje posebnu sredozemnu klimu, zaštićenu od hladnih sjevernih vjetrova, koja omogućuje položaje na brežuljcima i u podnožjima s prosječno 3 000 sunčanih sati i godišnjom količinom padalina od 650 milimetara. Taj ionako povoljan klimatski kontekst dodatno snaži dotok svježeg zraka kroz dolinu Arc na lagunu Etang de Berre, čiji morski povjetarci ljeti ublažavaju visoke temperature i održavaju nisku vlažnost tijekom noći, što stvara optimalne uvjete za dozrijevanje grožđa.

Vinogradi su u središtu prekrasnog seoskog krajolika u kojem su vretenasti čempresi, vinova loza, maslinici i borovi koji rastu iz crvene zemlje bili nadahnuće slikaru Cézanneu.

b)   Opis ljudskih čimbenika koji pridonose povezanosti

Vinova loza, koja se od davnina uzgajala u regiji Aix, postala je predmet sustavnijeg uzgoja u doba kralja Renéa, vinskog kralja, vojvode od Anjoua i grofa Provanse. Na području Palette u Provansi i dalje postoje sorte „Panse” i „Muscats” koje je uveo kralj René. U to su vrijeme vina s obronaka na rubu doline Arc uživala poseban ugled i naklonost samog kralja,

koji je 1455. postao vlasnik dvorca i imanja Gardanne na južnoj granici područja Meyreuil.

Kralj René promiče uzgoj vinove loze i izvan svojeg posjeda i u okolici. Ne pristaje na novu fragmentaciju zemljišta među pojedincima u Gardanneu osim ako je zasađeno vinovom lozom (Archives des Bouches-du-Rhône – 1472).

U starim zabilješkama iz arhiva Grands Carmes d’Aix (odjelni arhiv) navodi se da su ti svećenici, podrijetlom iz Provanse, 1551. postali vlasnici imanja „Bastide de Meyreuil”. Na tom su se području bavili proizvodnjom maslinovog ulja i osobito vina, nastojeći poboljšati kvalitetu proizvedenog vina i rakije. Vina, prepoznata kao izuzetna, već tad su odležavala u podzemnim podrumima, koji postoje još i 2009., a u tim su ih brežuljcima iskopavali sami svećenici.

Nakon brojnih promjena vlasništva nad tim imanjem, tradiciju je nastavila održavati obitelj Pascalis, a potom i obitelj Rougier. Stoga je imanje „Domaine de la Simone” nastalo zahvaljujući pradjedovima, djedu i ocu Jeana Rougiera koji su postupno kupovali zemljište. Prvo zemljište kupljeno je 1838., a zadnje 1896. Time je omogućena obnova, a zatim i razvoj nekadašnjeg imanja „Bastide” velikih karmelićana i jedne od kraljevskih rezidencija kralja Renéa. Sorte koje odabire ta obitelj, vrlo pažljiva proizvodnja vina i prirodno dozrijevanje u podzemnim podrumima na imanju doveli su do toga da vina „Château Simone” imaju sve veći ugled i u Francuskoj i u inozemstvu. Porodica Rougier podnijela je 1946. zahtjev za priznavanje svojeg imanja kao kontrolirane oznake izvornosti. Budući da se kontrolirana oznaka izvornosti smatra kolektivnim pravom, predlaže se priznavanje prijašnjeg naziva „Palette”, uzimajući u obzir i okolne zaseoke (Les trois Sautets, Languesse…) u kojima se također proizvode ta poznata vina (pod nazivima „Domaine du Montaiguet”, „La Dominante” itd.).

Vinogradi „Palette”, koji su zasađeni prije 500 godina, posebni su zbog raznolikosti svojih sorti, od klasičnih mediteranskih sorti Bourboulenc B, Clairette B, Cinsaut N, Grenache N, Mourvèdre N, do starijih sorti kao što su Brun Fourca N, Colombaud B, Panse Muscade B i Panse du Roy René, koje su pridonijele ugledu vinâ „Palette”, koja su od 28. travnja 1948. priznata kao vina s kontroliranom oznakom izvornosti.

Vinogradi su se 2009. prostirali na 43 hektara s godišnjom proizvodnjom od 1 600 hektolitara, koja se dijeli na pet vinogradara.

8.2.   Informacije o kvaliteti i svojstvima proizvoda

Crna i ružičasta vina dobivaju se od mješavine grožđa.

Crna vina proizvode se uglavnom od sorti Grenache N i Mourvèdre N, pri čemu se one miješaju s nekoliko starih sorti kojih više nema u ostalim dijelovima južne Francuske.

To su vina tamne boje, s finim i elegantnim aromama crvenog voća, često kože i kakaa te s bogatim sadržajem zaokruženih tanina. Ona dugo traju te za postizanje profinjenog okusa moraju dugo dozrijevati u drvenim bačvama.

Ružičasta vina uglavnom se proizvode od sorti Grenache N i Cinsaut N, koje se miješaju s nekim vrlo starim sortama.

To su uravnotežena i profinjena vina, cvjetnih i voćnih aroma te dobre strukture u ustima, zbog čega mogu lijepo dozrijevati.

Bijela vina uglavnom se proizvode od sorti Clairette B i Clairette rose Rs, a miješaju se s raznim sortama koje se tamo sade od davnina.

To su složena i lijepo uravnotežena vina, obično cvjetnih aroma s notama balzamičnog octa i pinjola, imaju elegantnu živost, s dugim finim okusom u ustima i zapanjujućim potencijalom za dozrijevanje.

8.3.   Uzročna povezanost

Kombinacija suhe mezoklime s ograničenim temperaturnim varijacijama s topografijom područja u obliku kruga zaštićenog od sjevernih vjetrova, plitkih tala nastalih preko glineno-vapnenačkih formacija i klimatskih uvjeta na padinama znači da svi vinogradi „Palette” imaju optimalne uvjete za dozrijevanje grožđa svih sorti.

Proizvođači su se odlučili održavati širok raspon biološke raznolikosti vinove loze i nisu popustili pred izazovom pojednostavnjenja sorti vinove loze. U kontekstu „Palette” ta raznolikost vinove loze jamstvo je za najbolji izraz tog ograničenog područja. Stare, pažljivo zaštićene sorte, u kombinaciji s tradicionalnim mediteranskim sortama, pridonose originalnosti vina „Palette” i posebnoj prikladnosti za dozrijevanje zbog koje su ta vina dobila ugled.

Zahvaljujući kombiniranju optimalnog gospodarenja vinovom lozom, iskorištavanju snage i proizvodnog potencijala zbog malih prinosa uzrokovanih kratkom rezidbom te optimalnih uvjeta za dozrijevanje grožđa, ta vina imaju strukturu koja im omogućuje dozrijevanje, katkad dugo i u drvenim bačvama, kao što je slučaj s crnim vinima.

Kako bi se poštovale metode uzgoja, kvaliteta i svojstva sirovine, berba se uvijek provodi ručno kako bi se cijeli grozdovi prevezli do mjesta proizvodnje vina.

Već 1772. odvjetnik u Parlamentu g. Reboul u svojim „Opažanjima o poljoprivrednoj djelatnosti u Provansi” navodi glavne razloge: „utjecaj klime, kvaliteta tla, različiti vjetrovi, izostanak padalina i maglice, protok zraka, izloženost područja suncu, dobra lokacija vinograda [...]”, koji pridonose kvaliteti vina.

Antoine David (in folio Aix – David 1772) piše da „Monsieur Arnaud, upravitelj hotela Saint-Jacques u Aixu u četvrti Montaiguet, vlasnik bastide (provansalski naziv za kuću ili imanje na selu) u kojoj je zasadio sortu Mourvèdre i dijelom sortu Brun-Fourcat, ondje proizvodi vino koje svi strani gosti u hotelu vole više od svih ostalih vina iz Provanse”.

Vina Tholonet i Meyreuil imaju toliko dobar ugled da su „od 18. stoljeća stanovnici Meyreuila dobili pravo uvesti svoje vino bez plaćanja davanja u grad Aix” (Encyclopédie des Bouches-du-Rhône – XV 168).

Engleski kralj Edward VII. tijekom prolaska kroz tu regiju 1906. skrenuo je s dogovorenog puta samo da bi „kušao velika vina s tog područja”.

Taj se ugled potvrđuje stoljećima. Stoga se u stručnom izvješću iz 1948. o priznavanju kontrolirane oznake izvornosti vina „Palette” navodi da se „vina Palette, koja se temelje na vrlo staroj tradiciji, ponosno mogu službeno priznati kao općepriznata vjerodajnica izvrsnosti”.

Ugled vina „Palette” izdržao je test vremena i potvrdio znanje i iskustvo proizvođača.

Ta kontrolirana oznaka izvornosti ostvaruje velik dio svoje prodaje u cijenjenim restoranima i izvan državnog područja te u izvozu, čime omogućuje dobru valorizaciju svoje proizvodnje.

9.   Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

Područje u neposrednoj blizini, za koje je utvrđeno odstupanje u pogledu proizvodnje, prerade i dozrijevanja vina, sastoji se od dijela područja koje nije uključeno u zemljopisno područje općina Meyreuil i Le Tholonet u departmanu Bouches-du-Rhône.

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

Na etiketi vina kontrolirane oznake izvornosti „Palette” može se navesti veća zemljopisna jedinica „Vin de Provence”. Slova kojima se navodi ta veća zemljopisna jedinica visinom i širinom ne smiju biti veća od slova kontrolirane oznake izvornosti. Veća zemljopisna jedinica „Vin de Provence” nalazi se u istom vidnom polju kao naziv kontrolirane oznake izvornosti.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-9dfd1458-f6c1-4175-aa88-4175ff0255d6

---

(1)   SL L 9, 11.1.2019., str. 2.