European flag

Službeni list
Europske unije

HR

Serija C


C/2024/5923

2.10.2024

MIŠLJENJE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 30. kolovoza 2024.

o Prijedlogu uredbe o okviru za pristup financijskim podacima i izmjeni uredbi (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010, (EU) br. 1095/2010 i (EU) 2022/2554

(CON/2024/29)

(C/2024/5923)

Uvod i pravna osnova

Europska komisija donijela je 28. lipnja 2023. Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o okviru za pristup financijskim podacima i izmjeni uredbi (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010, (EU) br. 1095/2010 i (EU) 2022/2554 (1) (dalje u tekstu: „Prijedlog uredbe”). Europska središnja banka (ESB) smatra da Prijedlog uredbe spada pod njezinu nadležnost i odlučila je ostvariti svoje pravo, kako je propisano u drugoj rečenici članka 127. stavka 4. te u članku 282. stavku 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, da dâ mišljenje o Prijedlogu uredbe na vlastitu inicijativu.

Nadležnost ESB-a za davanje mišljenja temelji se na članku 127. stavku 4. i članku 282. stavku 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije jer Prijedlog uredbe sadržava odredbe koje utječu na zadaće ESB-a u vezi s bonitetnim nadzorom kreditnih institucija na temelju članka 127. stavka 6. Ugovora. Upravno vijeće donijelo je ovo Mišljenje u skladu s prvom rečenicom članka 17. stavka 5. Poslovnika Europske središnje banke.

1.   Opće napomene

1.1.

Prijedlog uredbe važna je komponenta europske strategije za podatke (2). Uspostavom pouzdanog pravnog okvira za upravljanje razmjenom podataka o klijentima u financijskom sektoru, osim u slučaju računa za plaćanje, nastoji se klijentima, pojedinačnim potrošačima i poduzećima omogućiti pristup personaliziranim proizvodima i uslugama utemeljenima na podacima koji bi mogli bolje odgovarati njihovim specifičnim potrebama. ESB pozdravlja cilj Prijedloga uredbe u pogledu uvođenja okvira za pristup podacima o klijentima i njihovu uporabu. Time bi se trebale promicati inovacije, povećati konkurentnost financijskih usluga i omogućiti veća kontrola klijentima nad vlastitim financijskim podacima. Prijedlogom bi se moglo doprinijeti i razvoju unije tržišta kapitala u mjeri u kojoj se njime potiče pružatelje da ponude širi raspon usluga koje su bolje prilagođene potrebama klijenata i da smanje naknade kako tržište postaje konkurentnije.

1.2.

U Prijedlogu uredbe primjenjuje se pristup usmjeren na klijente tako što se osiguravaju alati kojima se omogućuje kontrola nad financijskim podacima klijenata. U tom pogledu, Prijedlogom uredbe daje se pravo klijentima da od vlasnika podataka (3) zatraže da s korisnicima podataka (4) dijele podatke o klijentima u svrhe i pod uvjetima koje klijenti izričito dopuštaju (5), čime se osigurava da se pri razmjeni podataka uvijek slijedi dopuštenje klijenta za takvu razmjenu podataka. U tu se svrhu Prijedlogom uredbe vlasnicima podataka nameću obveze da omoguće takav pristup (6) i osiguraju klijentima nadzorne ploče za dopuštenje za pristup financijskim podacima (7), koje im omogućuju praćenje i upravljanje odobrenjima koja su dali. Taj skup pravila, koji je osmišljen kako bi se povećala transparentnost i povjerenje klijenata u postupak razmjene podataka, dopunjen je dodatnim zaštitnim mjerama. One uključuju osiguravanje odgovornog postupanja s podacima o klijentima ograničavanjem pristupa podacima o klijentima financijskim institucijama koje već imaju odobrenje za rad i novoodobrenim pružateljima usluga pružanja financijskih informacija (8), koji predstavljaju novu kategoriju pružatelja usluga (9). Nadalje, od Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje zahtijeva se da u suradnji s Europskim odborom za zaštitu podataka izrade ciljane smjernice kojima se utvrđuje opseg uporabe podataka kojim se potrošača štiti od nepoštenog postupanja ili rizikâ od isključivanja (10). Osim toga, Prijedlogom uredbe zahtijeva se standardizacija podataka o klijentima i utvrđuju zahtjevi za stvaranje i upravljanje sustavima razmjene financijskih podataka kako bi se pojednostavnila razmjena podataka i osigurali jednaki uvjeti razvojem ugovornog okvira za pristup, transparentnost, naknadu, odgovornost i rješavanje sporova. Prijedlogom uredbe također se zahtijeva od nadležnih tijela da procijene usklađenost s tim zahtjevima povezanim s upravljanjem (11).

1.3.

ESB napominje da podaci o klijentima koje su vlasnici podataka obvezni pružiti korisnicima podataka na zahtjev klijenta mogu uključivati podatke o ugovorima o hipotekarnim kreditima, zajmovima i računima, osim računa za plaćanje, kao i podatke iz procjene kreditne sposobnosti poduzeća koji se prikupljaju u postupku podnošenja zahtjeva za zajam ili zahtjeva za kreditni rejting (12). Podaci prikupljeni u skladu s Uredbom (EU) 2016/867 Europske središnje banke (ESB/2016/13) (13) (dalje u tekstu: „Uredba AnaCredit”), koji su podijeljeni s kreditnim institucijama putem mehanizma sustava povratnih informacija na temelju članka 11. Uredbe AnaCredit, ne smiju se dalje dijeliti s korisnicima podataka na temelju članaka 4. i 5. Prijedloga uredbe. Takva razmjena bila bi u suprotnosti s člankom 11. stavkom 1. Uredbe AnaCredit, kojim se upotreba tih podataka ograničava isključivo na upravljanje kreditnim rizikom od strane kreditnih institucija i poboljšanje kvalitete podataka o kreditima, čime se izričito zabranjuje njihovo otkrivanje drugim stranama, osim u određenim ograničenim okolnostima. Stoga bi ESB pozdravio izričitu izjavu u Prijedlogu uredbe kojom bi se pojasnilo da se podaci koji se razmjenjuju s kreditnim institucijama putem mehanizma sustava povratnih informacija na temelju članka 11. stavka 1. Uredbe AnaCredit isključuju iz razmjene s klijentima ili korisnicima podataka u skladu s člancima 4. i 5. Prijedloga uredbe.

1.4.

Prijedlogom uredbe zahtijeva se od država članica da imenuju nadležna tijela odgovorna za obavljanje funkcija i izvršavanje dužnosti koje su njome predviđene (14). Kad je riječ o financijskim institucijama, u Prijedlogu uredbe kao nadležna tijela utvrđena su ona navedena u članku 46. Uredbe (EU) 2022/2554 Europskog parlamenta i Vijeća (15) (dalje u tekstu: „DORA”) (16). Nadležna tijela moraju osigurati usklađenost s Prijedlogom uredbe prema ovlastima dodijeljenima u Prijedlogu uredbe i odgovarajućim pravnim aktima navedenima u članku 46. DORA-e (17), kojim se predviđa da se usklađenost s DORA-om osigurava za kreditne institucije koje je ESB klasificirao kao značajne u skladu s člankom 6. stavkom 4. Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013 (18) (dalje u tekstu: „Uredba o SSM-u”) prema ovlastima i zadaćama dodijeljenima u Uredbi o SSM-u (19). Ključno je napomenuti da je DORA usmjerena na operativnu otpornost, dok je osnovni cilj Prijedloga uredbe zaštita potrošača, a ta razlika može zahtijevati različite nadležnosti.

1.5.

U tom kontekstu trebalo bi pojasniti ulogu ESB-a u okviru Prijedloga uredbe u pogledu njegove nadležnosti za bonitetni nadzor (vidjeti odlomak 2.).

2.   Pojašnjenje nadzornih ovlasti ESB-a

2.1.

Prijedlogom uredbe predviđa se da ESB nadzire usklađenost značajnih kreditnih institucija s njom. ESB je zabrinut da se Prijedlogom uredbe ESB-u tako dodjeljuju nadzorne zadaće koje nisu bonitetne prirode, nego se odnose na zaštitu potrošača. To ne bi bilo u skladu s činjenicom da Vijeće može jednoglasno dodijeliti ESB-u samo posebne zadaće povezane s bonitetnim nadzorom na temelju članka 127. stavka 6. Ugovora. Stoga se Uredbom o SSM-u, za potrebe bonitetnog nadzora, ESB-u povjerava zadaća osiguravanja usklađenosti značajnih kreditnih institucija sa svim relevantnim aktima Unije, kojima se kreditnim institucijama nameću zahtjevi da, među ostalim, imaju pouzdane postupke upravljanja rizicima i mehanizme unutarnje kontrole (20). Uloga ESB-a u tom pogledu ograničena je na osiguravanje da kreditne institucije provode politike i postupke za procjenu i upravljanje svojom izloženošću bonitetnim rizicima, uključujući rizike povezane s različitim aspektima poslovnih modela banaka, rizik upravljanja i operativni rizik. Te se zadaće dodjeljuju ESB-u kako bi se osigurala sigurnost i pouzdanost kreditnih institucija te stabilnost financijskog sustava (21). Stoga se ESB može smatrati nadležnim tijelom samo u onoj mjeri u kojoj je to potrebno za izvršavanje zadaća koje su mu dodijeljene na temelju Ugovora i Uredbe o SSM-u (22).

2.2.

Prijedlogom uredbe nastoji se postići cilj zaštite potrošača, a ne osigurati sigurnost i pouzdanost kreditnih institucija. To se postiže (1) utvrđivanjem pravila o razmjeni financijskih podataka klijenata i pristupu tim podacima i (2) nastojanjem da se osigura da ta pravila ispunjavaju zahtjeve i obveze potrebne za povećanje kontrole i transparentnosti. Stoga nadzor usklađenosti značajnih kreditnih institucija sa zahtjevima iz Prijedloga uredbe nije obuhvaćen područjem primjene nadležnosti ESB-a za bonitetni nadzor na temelju Ugovora i Uredbe o SSM-u. Taj je zaključak u skladu s uvodnom izjavom 28. Uredbe o SSM-u, u kojoj se pojašnjava da zaštita potrošača nije jedna od nadzornih zadaća dodijeljenih ESB-u te da ostaje u nadležnosti nacionalnih tijela. Stoga bi u tekstu Prijedloga uredbe trebalo nedvosmisleno pojasniti da ESB nije određen kao nadležno tijelo kojem su povjerene zadaće zaštite potrošača (23), uključujući u njegovoj ulozi konsolidirajućeg nadzornog tijela (24).

2.3.

Međutim, ESB naglašava potrebu za pružanjem jasne pravne osnove kako bi se osigurala suradnja (25), što uključuje olakšavanje relevantne razmjene informacija između ESB-a i nadležnih tijela imenovanih u skladu s Prijedlogom uredbe. To je u skladu s uvodnom izjavom 29. Uredbe o SSM-u, u kojoj se navodi da bi ESB trebao, na odgovarajući način, u potpunosti surađivati s nacionalnim tijelima koja su nadležna za osiguravanje visoke razine zaštite potrošača.

2.4.

Na temelju toga, ESB predlaže da se članak 3. stavak 4. i članak 17. stavak 4., članak 18. stavak 1. točka (b) podtočka v. i članak 26. stavak 1. Prijedloga uredbe izmijene kako bi se osiguralo da nadležnosti ESB-a iz Prijedloga uredbe odražavaju zadaće koje su mu dodijeljene na temelju Ugovora i Uredbe o SSM-u.

Kada ESB predlaže izmjenu prijedloga uredbe, konkretni prijedlozi izmjena navedeni su u posebnom tehničkom radnom dokumentu kojem je u tu svrhu priloženo obrazloženje. Tehnički radni dokument dostupan je na engleskom jeziku na mrežnim stranicama EUR-Lex.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni, 30. kolovoza 2024.

Predsjednica ESB-a

Christine LAGARDE


(1)  COM(2023) 360 final.

(2)  COM(2020) 66 final.

(3)  Vidjeti članak 3. točku 5. Prijedloga uredbe.

(4)  Vidjeti članak 3. točku 6. Prijedloga uredbe.

(5)  Vidjeti članak 3. točku 2. i članak 5. Prijedloga uredbe.

(6)  Vidjeti članke 4. i 5. Prijedloga uredbe.

(7)  Vidjeti članak 8. Prijedloga uredbe.

(8)  Vidjeti članak 6. Prijedloga uredbe.

(9)  Vidjeti članke od 12. do 14. Prijedloga uredbe.

(10)  Vidjeti članak 7. Prijedloga uredbe.

(11)  Vidjeti članke 9. i 10. Prijedloga uredbe.

(12)  Vidjeti članak 2. stavak 1. točke (a) i (f) te članke 4. i 5. Prijedloga uredbe.

(13)  Uredba (EU) 2016/867 Europske središnje banke od 18. svibnja 2016. o prikupljanju granularnih podataka o kreditima i kreditnom riziku (ESB/2016/13) (SL L 144, 1.6.2016., str. 44.).

(14)  Vidjeti članak 17. stavak 1. Prijedloga uredbe.

(15)  Uredba (EU) 2022/2554 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor i izmjeni uredbi (EZ) br. 1060/2009, (EU) br. 648/2012, (EU) br. 600/2014, (EU) br. 909/2014 i (EU) 2016/1011 (SL L 333, 27.12.2022., str. 1.).

(16)  Vidjeti članak 17. stavak 4. Prijedloga uredbe.

(17)  Vidjeti članak 17. stavak 4. Prijedloga uredbe.

(18)  Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29.10.2013., str. 63.).

(19)  Vidjeti članak 46. točku (a) DORA-e.

(20)  Vidjeti članak 4. stavak 1. točku (e) Uredbe o SSM-u.

(21)  Vidjeti uvodnu izjavu 30. Uredbe o SSM-u.

(22)  Opažanje da se ESB-u mogu dodijeliti samo zadaće bonitetnog nadzora ne dovodi u pitanje mogućnost da države članice dodijele nadzorne zadaće utvrđene u Prijedlogu uredbe nacionalnim bonitetnim tijelima.

(23)  Vidjeti stavak 2. Mišljenja CON/2021/40 Europske središnje banke od 29. prosinca 2021. o Prijedlogu uredbe o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji (SL C 115, 11.3.2022., str. 5.).

(24)  Vidjeti članak 18. stavak 1. točku (b) podtočku v. Prijedloga uredbe.

(25)  Vidjeti odjeljak 3. Mišljenja CON/2022/4 Europske središnje banke od 16. veljače 2022. o Prijedlogu uredbe o osnivanju tijela za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma (SL C 210, 25.5.2022., str. 5.).


ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/5923/oj

ISSN 1977-1088 (electronic edition)