(1)

U skladu s člankom 5. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 913/2010, nadležna ministarstva za željeznički prijevoz u Belgiji, Češkoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Nizozemskoj, Njemačkoj i Poljskoj poslala su Komisiji 6. prosinca 2019. dva pisma namjere. Ministarstva su iznijela prijedloge za produženje jednog kraja željezničkog teretnog koridora Sjeverno more-Baltik do poljsko-ukrajinske granice u Medyki te drugog do luka Zeebrugge i Gent/Terneuzen.

(2)

Gore navedene države članice prethodno su Komisiji predložile produženje željezničkog teretnog koridora Sjeverno more – Baltik do poljsko-ukrajinske granice u Medyki. Komisija je potvrdila usklađenost prijedloga s člankom 5. Uredbe (EU) br. 913/2010 i donijela Provedbenu odluku Komisije (EU) 2015/1111 (2). No ta je odluka izmijenjena Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2017/178 (3) kojom je uklonjeno upućivanje na produženje željezničkog teretnog koridora Sjeverno more – Baltik do Medyke. Do te je izmjene došlo jer željeznička infrastruktura između Katowica i Medyke nije mogla biti puštena u promet prije 2020. Budući da je infrastruktura sada u upotrebi, primjereno je ponovno razmotriti produženje željezničkog teretnog koridora Sjeverno more – Baltik do Medyke.

(3)

Komisija je ispitala prijedloge za produženje željezničkog teretnog koridora Sjeverno more-Baltik do Medyke i do luka Gent/Terneuzen i Zeebrugge u skladu s člankom 5. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 913/2010 i smatra ih usklađenima s člankom 5. te Uredbe.

(4)

S obzirom na produženje željezničkog teretnog koridora do Medyke, razmatranja iz Provedbene odluke (EU) 2015/1111 i dalje su valjana.

(5)

Trase obuhvaćene prijedlogom za produženje do luka Zeebrugge i Gent/Terneuzen već su dio željezničkog teretnog koridora Sjeverno more-Mediteran. One su dio središnje transeuropske prometne mreže (Antwerpen-Gent-Zeebrugge) i sveobuhvatne mreže (Gent-Terneuzen), a postojeća infrastruktura već djelomično ili u cijelosti ispunjava ključne zahtjeve koji se odnose na, primjerice, elektrifikaciju, osovinsko opterećenje od 22,5 t, brzinu od 100 km/h i duljinu vlaka od 740 metara.

(6)

Luke Zeebrugge, Gent i Terneuzen polazište su ili odredište niza postojećih redovnih usluga željezničkog prijevoza tereta na trasi željezničkog teretnog koridora Sjeverno more-Baltik s polazištima i odredištima u Njemačkoj, Češkoj i Skandinaviji (uključujući preko skandinavsko-mediteranskog željezničkog teretnog koridora). Luka Zeebrugge izvijestila je o povezanosti teretnim vlakovima s nizom odredišta u Uniji, što potvrđuje činjenica da su nova vozila među robom koja se najčešće izvozi preko te luke. Uprave luka Gent i Terneuzen utvrdile su i da postoji potencijal za nove usluge željezničkog teretnog prometa do Schkopaua (Njemačka) i Outokumpua (Finska), kao i do trećih zemalja, konkretno Kine, preko Šeštokaia u Litvi.

(7)

Štoviše, prednost predloženog produženja je u tome što će usluge koje pruža postojeća jedinstvena kontaktna točka željezničkog teretnog koridora Sjeverno more – Baltik, kako je navedeno u članku 13. Uredbe (EU) br. 913/2010, uključujući unaprijed određene trase vlakova, postati dostupne operatorima željezničkih teretnih koridora koji opslužuju luke Zeebrugge i Gent/Terneuzen. To će osigurati veću transparentnost za podnositelje zahtjeva i moglo bi pojednostavniti postupak dodjele kapaciteta jer neće biti potrebe za koordiniranjem nekih trasa vlakova s jedinstvenim kontaktnim točkama drugih željezničkih teretnih koridora. Produženjem do luke Zeebrugge postiže se izravan pristup luci koja je važna pretovarna točka za automobilsku industriju svih država članica duž koridora, a posebno Češke, Njemačke i Poljske.

(8)

Produženjem će se pridonijeti poboljšanju prijevoza tereta duž željezničkog teretnog koridora Sjeverno more – Baltik zahvaljujući vezama s pomorskim prijevozom.

(9)

U skladu s člankom 5. stavcima 5. i 6. Uredbe (EU) br. 913/2010, procjenom Komisije u obzir su uzeti relevantni kriteriji za produženje željezničkih teretnih koridora utvrđeni u njezinu članku 4.

(10)

Mjere predviđene u ovoj Odluci u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 62. Direktive 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4),