<!DOCTYPE html PUBLIC "yes" "xhtml1-strict.dtd">
<html xmlns="http://www.w3.org/1999/xhtml">
<!--GENDOC2XHTML # converter_version: 1.2.10-->
  <head>
    <title>2024-02-202402C129202202220-00-TRA-DOC-HR-CONCL-C-0222-22-202304676-07_00</title>
    <meta content="text/html; charset=utf-8" http-equiv="Content-Type"/>
    <meta content="" name="Gendoc_DGTGeneratedDate"/>
    <meta content="hr-HR" name="Gendoc_Lang"/>
    <meta content="" name="Gendoc_GenerationDate"/>
    <meta content="" name="IsFlattened"/>
    <meta content="1" name="NumProc"/>
    <meta content="Final" name="Gendoc_EditionType"/>
    <meta content="0001" name="Gendoc_CaseNumberSuite"/>
    <meta content="22/06/2023 16:48:51" name="Gendoc_LastVerificationDate"/>
    <meta content="" name="Gendoc_ProcedureNumber"/>
    <meta content="hr" name="Gendoc_LangCode"/>
    <meta content="CNC" name="TypeDoc"/>
    <meta content="INmIC8kztHnt0MmuB3bd8CLSJpe8Vin9Vzm+wK8pc1vI9xW+rVXwbedVal0CxtJ3yCYXSXHZoOC9eSNL/uTH3MjnSYDXrR6yAnO7U4zxQxW3NT0R4qZu8amcGxcjP/E9Fz2TGyKe8o28/LBo+z2id35IM4hCMfLHJGu8EUceREY=" name="GenDocUID"/>
    <meta content="P" name="TypeProc"/>
    <meta content="" name="CreateCustomParts"/>
    <meta content="OK" name="ReadyToPublish"/>
    <meta content="smojvta" name="Gendoc_User"/>
    <meta content="" name="EP_Mode"/>
    <meta content="" name="Gendoc_DGTGenerated"/>
    <meta content="" name="Gendoc_Vademecum"/>
    <meta content="0222" name="NumeroOrdre"/>
    <meta content="2022" name="Annee"/>
    <meta content="P" name="Gendoc_ProcedureType"/>
    <meta content="" name="EP_Version"/>
    <meta content="HR" name="Langue"/>
    <meta content="smojvta" name="Gendoc_DGTGeneratedUser"/>
    <meta content="FAST_document_go_ok" name="Gendoc_LastVerificationStatus"/>
    <meta content="CNC_C" name="Gendoc_GendocTemplateType"/>
    <meta content="TRUE" name="WithoutAuthorBlockFlatP"/>
    <meta content="GenDoc 14/06/2023 11:54:43" name="Created"/>
    <meta content="" name="Canevas3_Vademecum"/>
    <meta content="TRUE" name="WithoutAuthorBlock"/>
    <meta content="" name="Gendoc_CaseYear"/>
    <meta content="false" name="Generation_In_Progress"/>
    <meta content="C" name="Juridiction"/>
    <meta content="df34593a725c4f9292d39fe29f950beb" name="DocumentIdentifier"/>
    <meta content="0222" name="Gendoc_CaseNumber"/>
    <meta content="ImportedWithoutSource" name="SdlIdentifier"/>
    <meta content="RP" name="NatureAff"/>
    <meta content="RP" name="Gendoc_CaseNature"/>
    <meta content="0001" name="NumSuite"/>
    <meta content="C" name="Gendoc_Juridiction"/>
  </head>
  <body>
    <div style="header">
      <div id="rId24" style="first"/>
      <div id="rId20" style="even">Mišljenje Jeana Richarda de la Toura – predmet C‑222/22</div>
      <div id="rId21" style="default">Bundesamt für Fremdenwesen und Asyl (Naknadno vjersko preobraćenje)</div>
    </div>
    <p class="C36Centre" id="para-1" title="page-1">
      MIŠLJENJE NEZAVISNOG ODVJETNIKA
    </p>
    <p class="C36Centre" id="para-2" title="page-1">
      JEANA RICHARDA DE LA TOURA
    </p>
    <p class="C36Centre" id="para-3" title="page-1">
      od 15. lipnja 2023. (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-1" href="#t-1">1</a>
</span>)
      
    </p>
    <p class="C38Centregrasgrandespacement" id="para-4" title="page-1">
      Predmet C‑222/22
    </p>
    <p class="C37Centregras" id="para-5" title="page-1">
      Bundesamt für Fremdenwesen und Asyl
    </p>
    <p class="C37Centregras" id="para-6" title="page-1">
      uz sudjelovanje
    </p>
    <p class="C37Centregras" id="para-7" title="page-1">
      JF
    </p>
    <p class="C39Centreespacement" id="para-8" title="page-1">
      (zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio Verwaltungsgerichtshof (Visoki pravni sud, Austrija))
    </p>
    <p class="C71Indicateur" id="para-9" title="page-1">
      „Zahtjev za prethodnu odluku – Područje slobode, sigurnosti i pravde – Direktiva 2011/95/EU – Standardi za odobravanje međunarodne zaštite i sadržaj te zaštite – Potrebe za međunarodnom zaštitom koje nastaju na licu mjesta (sur place) – Pretpostavke – Članak 5. stavak 3. – Odbijanje odobravanja statusa izbjeglice – Pojam ,okolnosti koje je podnositelj zahtjeva stvorio svojom vlastitom odlukom nakon što je napustio zemlju podrijetla’ – Margina prosudbe država članica – Nacionalno zakonodavstvo kojim se odobravanje statusa izbjeglice uvjetuje zakonitošću aktivnosti na licu mjesta koje se nastavljaju na uvjerenja ili sklonosti koje je osoba imala u zemlji podrijetla – Vjersko preobraćenje na licu mjesta državljanina treće zemlje”
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-10" title="page-1">
      
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">I.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Uvod</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">1.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ovaj predmet nudi Sudu priliku da odredi pretpostavke i granice u okviru kojih države članice mogu priznati postojanje potrebe za međunarodnom zaštitom koja proizlazi iz aktivnosti koje je državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva obavljao nakon odlaska iz zemlje podrijetla, to jest „na licu mjesta”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">2.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Konkretno, Sud je pozvan izjasniti se o smislu i dosegu članka 5. stavka 3. Direktive 2011/95/EU (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-2" href="#t-2">2</a>
</span>), na temelju kojeg države članice mogu nakon ispitivanja naknadnog zahtjeva „u pravilu” odbiti odobriti status izbjeglice, ako opasnost od proganjanja proizlazi iz „okolnosti koje je podnositelj zahtjeva stvorio svojom vlastitom odlukom nakon što je napustio zemlju podrijetla”. U tom će kontekstu Sud morati odrediti u kojoj mjeri država članica može upotrebljavati marginu prosudbe koja joj je dodijeljena tom odredbom kako bi odobravanje tog statusa uvjetovala time da aktivnosti koje podnositelj zahtjeva obavlja na licu mjesta budu aktivnosti koje su dopuštene u toj državi članici i za koje je utvrđeno da predstavljaju izraz i nastavak uvjerenja koje je imao u zemlji podrijetla.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">3.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ovaj se predmet odnosi na spor između osobe JF, iranskog državljanina koji se preobratio na kršćanstvo dok je boravio na austrijskom državnom području, i Bundesamta für Fremdenwesen und Asyl (Savezni ured za imigraciju i azil, Austrija) (u daljnjem tekstu: BFA), u vezi sa zakonitošću odluke tog tijela da joj odbije odobriti status izbjeglice. Naime, BFA je na temelju članka 5. stavka 3. Direktive 2011/95 smatrao da je opasnost od proganjanja koja proizlazi iz tog vjerskog preobraćenja posljedica okolnosti koje je podnositelj zahtjeva stvorio svojom vlastitom odlukom nakon što je napustio zemlju podrijetla.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">4.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U razmatranjima koja slijede izložit ću razloge zbog kojih držim da se članak 5. stavak 3. Direktive 2011/95 treba tumačiti na način da država članica može odbiti odobriti status izbjeglice državljaninu treće zemlje ili osobi bez državljanstva koji su podnijeli naknadni zahtjev samo pod uvjetom da se utvrdi da se taj zahtjev očito temelji na opasnosti od proganjanja koju je podnositelj zahtjeva namjerno prouzročio nakon donošenja konačne odluke o njegovu ranijem zahtjevu, tako što je obavljao aktivnosti, činio radnje ili usvojio ponašanje koji su neiskreni, i to isključivo s ciljem stvaranja pretpostavki koje su nužne za stjecanje statusa izbjeglice.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">5.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Objasnit ću i razloge zbog kojih držim da država članica ne može upotrijebiti marginu prosudbe koja joj je dodijeljena tom odredbom kako bi za odobravanje tog statusa odredila pretpostavke različite od onih koje su izrijekom utvrđene Direktivom 2011/95.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">II.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Pravni okvir</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">A.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međunarodno pravo</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">6.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Članak 1. odjeljak A stavak 2. prvi podstavak Konvencije o statusu izbjeglica (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-3" href="#t-3">3</a>
</span>), kako je dopunjena Protokolom o statusu izbjeglica (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-4" href="#t-4">4</a>
</span>) (u daljnjem tekstu: Ženevska konvencija), određuje da će se izraz „izbjeglica” primjenjivati na svaku osobu „koja se zbog osnovanog straha od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja, nalazi izvan zemlje čije ima državljanstvo te se ne može ili se zbog tog straha ne želi staviti pod zaštitu te zemlje”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">B.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Pravo Unije</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">7.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Člankom 2. točkom (d) Direktive 2011/95 pojam „izbjeglica” definiran je kao „državljanin treće zemlje koji je, zbog osnovanog straha od proganjana zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, političkog mišljenja ili pripadnosti određenoj društvenoj skupini, izbjegao iz svoje nacionalne države te nije u mogućnosti ili, zbog takvog straha, ne želi staviti se pod zaštitu te države […] te na koju se ne primjenjuje članak 12.”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">8.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Unutar poglavlja II. te direktive, naslovljenog „Procjena zahtjeva za međunarodnu zaštitu”, članak 4. stavak 3. točka (d) određuje:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-23" title="page-4">
      „Zahtjevi za međunarodnu zaštitu procjenjuju se pojedinačno, pri čemu se uzima u obzir sljedeće:
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-24" title="page-4">
      […]
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-25" title="page-4">
      (d) podatak o tome jesu li aktivnosti podnositelja zahtjeva, nakon što je napustio zemlju podrijetla, bile usmjerene stvaranju neophodnih uvjeta za traženje međunarodne zaštite, kako bi se procijenilo mogu li ove aktivnosti izložiti podnositelja zahtjeva proganjanju ili ozbiljnoj nepravdi ako se vrati u tu zemlju.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">9.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Članak 5. navedene direktive, naslovljen „Potreb[e] za međunarodnom zaštitom koje nastaju na licu mjesta (sur place)”, glasi kako slijedi:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-27" title="page-4">
      „1. Osnovan strah od proganjanja ili stvarna opasnost od trpljenja ozbiljne nepravde može se temeljiti na događajima koji su se dogodili nakon što je podnositelj zahtjeva napustio zemlju podrijetla.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-28" title="page-5">
      2. Osnovani strah od proganjanja ili stvarna opasnost od trpljenja ozbiljne nepravde može se temeljiti na aktivnostima u koje se upustio podnositelj zahtjeva nakon što je napustio zemlju podrijetla, posebno ako je utvrđeno da aktivnosti na koje se poziva predstavljaju izraz i nastavak uvjerenja ili sklonosti koje je imao u zemlji podrijetla.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-29" title="page-5">
      3. Ne dovodeći u pitanje Ženevsku konvenciju, države članice mogu odrediti da se podnositelju zahtjeva koji naknadno podnese zahtjev u pravilu neće priznati status izbjeglice ako se opasnost od proganjanja temelji na okolnostima koje je podnositelj zahtjeva stvorio svojom vlastitom odlukom nakon što je napustio zemlju podrijetla.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">C.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Austrijsko pravo</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">10.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Članak 2. stavak 1. točka 23. Bundesgesetza über die Gewährung von Asyl (Savezni zakon o odobravanju azila) (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-5" href="#t-5">5</a>
</span>) od 16. kolovoza 2005., kako je izmijenjen Bundesgesetzom, mit dem das Asylgesetz 2005, das Fremdenpolizeigesetz 2005 und das BFA‑Verfahrensgesetz geändert werden (Savezni zakon o izmjeni Zakona o azilu iz 2005., Zakona o policiji za strance iz 2005. i Zakona o postupku pred BFA‑om) (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-6" href="#t-6">6</a>
</span>) od 20. svibnja 2016., definira pojam „naknadni zahtjev” kao „svaki novi zahtjev podnesen nakon što je donesena konačna odluka o prethodnom zahtjevu”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">11.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Članak 3. AsylG‑a iz 2005., naslovljen „Status korisnika prava na azil”, predviđa:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-33" title="page-5">
      „(1) Stranom državljaninu koji je u Austriji podnio zahtjev za međunarodnu zaštitu priznaje se status korisnika prava na azil, osim u slučaju kada taj zahtjev treba odbiti na temelju članaka 4., 4.a ili 5., ako je vjerojatno da mu u njegovoj zemlji podrijetla prijeti proganjanje u smislu članka 1. odjeljka A stavka 2. [Ženevske konvencije].
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-34" title="page-5">
      (2) Proganjanje se može temeljiti i na događajima koji su nastali nakon što je stranac napustio svoju zemlju podrijetla (objektivni razlozi za bijeg koji su se pojavili na licu mjesta) ili na aktivnostima koje je stranac poduzeo nakon što je napustio zemlju podrijetla i koje osobito predstavljaju izraz i nastavak uvjerenja koje je imao u zemlji podrijetla (subjektivni razlozi za bijeg koji su se pojavili na licu mjesta). Strancu koji podnese naknadni zahtjev (članak 2. stavak 1. točka 23.) u pravilu se ne dodjeljuje status korisnika prava na azil, ako opasnost od proganjanja proizlazi iz okolnosti koje je stranac stvorio svojom vlastitom odlukom nakon što je napustio zemlju podrijetla, osim ako je riječ o aktivnostima dopuštenima u Austriji za koje je utvrđeno da predstavljaju izraz i nastavak uvjerenja koje je imao u zemlji podrijetla.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-35" title="page-6">
      […]”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">III.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Činjenice u glavnom postupku i prethodno pitanje</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">12.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">JF, iranski državljanin, podnio je 3. listopada 2015. austrijskim tijelima zahtjev za međunarodnu zaštitu zato što su ga u svojstvu instruktora vožnje u autoškoli, među ostalim, iranske tajne službe ispitivale zbog neposluha i progonile zbog kritika koje je iznio u pogledu propovjednika u okviru prve godine svojeg studija.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">13.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Odlukom od 7. lipnja 2017., BFA je odbio taj zahtjev smatrajući da argumenti koje je osoba JF iznijela kako bi opravdala bijeg iz svoje zemlje podrijetla nisu uvjerljivi te je protiv nje donio odluku o vraćanju. Osoba JF podnijela je tužbu protiv te odluke koju je Bundesverwaltungsgericht (Savezni upravni sud, Austrija) odbio presudom od 3. siječnja 2018. koja je postala pravomoćna.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">14.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Dana 26. lipnja 2019. osoba JF podnijela je naknadni zahtjev za međunarodnu zaštitu zbog toga što se preobratila na kršćanstvo nakon što je ta presuda postala pravomoćna te se stoga bojala proganjanja u svojoj zemlji podrijetla. Odlukom od 24. lipnja 2020. BFA je odbio tužitelju odobriti status izbjeglice primijenivši odredbe predviđene u članku 3. stavku 2. drugoj rečenici AsylG‑a iz 2005. Međutim, zainteresiranoj osobi dodijelio je status korisnika supsidijarne zaštite. BFA je smatrao da je osoba JF uvjerljivo dokazala, tijekom više razgovora i na temelju konkretnih dokaza, da se preobratila na kršćanstvo tijekom svojeg boravka u Austriji i da je praktični kršćanin, zbog čega je bila u opasnosti da se u slučaju vraćanja u Iran izloži osobnom progonu. Međutim, BFA je smatrao da se taj razlog za proganjanje pojavio na licu mjesta i da ga je podnositelj zahtjeva stvorio svojom vlastitom odlukom.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">15.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Presudom od 29. rujna 2020. Bundesverwaltungsgericht (Savezni upravni sud) prihvatio je tužbu koju je osoba JF podnijela protiv te odluke. Taj je sud smatrao da, iako, u okviru naknadnog zahtjeva, opasnost od proganjanja koja se temelji na okolnostima koje je podnositelj zahtjeva stvorio „vlastitom odlukom” „u pravilu” isključuje odobravanje statusa izbjeglice, izraz „u pravilu” ipak upućuje na to da postoje slučajevi u kojima se taj status može odobriti, neovisno o članku 3. stavku 2. drugoj rečenici AsylG‑a iz 2005., kojim se nalaže provjeriti je li podnositelj zahtjeva počinio zlouporabu. Navedeni je sud također presudio da sama činjenica da ne postoji nikakva indicija u tom smislu da je preobraćenje podnositelja zahtjeva predstavljalo izraz i nastavak uvjerenja koje je imao u zemlji podrijetla nije dovoljna da se odbije odobravanje statusa izbjeglice.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">16.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">BFA je podnio reviziju protiv te presude Verwaltungsgerichtshofu (Visoki upravni sud, Austrija), tvrdeći da se člankom 3. stavkom 2. drugom rečenicom AsylG‑a iz 2005. uvodi opće pravilo prema kojem se status izbjeglice ne može odobriti u slučajevima poput onog o kojemu je riječ u glavnom postupku. Jedina iznimka od tog pravila tiče se slučaja u kojem su aktivnosti o kojima je riječ aktivnosti dopuštene u Austriji za koje je utvrđeno da predstavljaju izraz i nastavak uvjerenja koje je podnositelj zahtjeva imao u zemlji podrijetla.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">17.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sud koji je uputio zahtjev smatra da rješenje glavnog postupka ovisi o tumačenju članka 5. stavka 3. Direktive 2011/95.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">18.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tim je okolnostima Verwaltungsgerichtshof (Visoki upravni sud) odlučio prekinuti postupak i uputiti Sudu sljedeće prethodno pitanje:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-44" title="page-7">
      „Treba li članak 5. stavak 3. Direktive [2011/95] tumačiti na način da mu se protivi odredba države članice na temelju koje se strancu koji podnese naknadni zahtjev u pravilu ne priznaje status azilanta ako se opasnost od proganjanja temelji na okolnostima koje je stranac stvorio svojom vlastitom odlukom nakon što je napustio zemlju podrijetla, osim ako je riječ o aktivnostima dopuštenima u Austriji za koje je utvrđeno da predstavljaju izraz i nastavak uvjerenja koje je imao u zemlji podrijetla?”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">19.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Pisana očitovanja podnijeli su osoba JF, austrijska i njemačka vlada te Europska komisija.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">IV.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Analiza</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">20.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Svojim prethodnim pitanjem sud koji je uputio zahtjev poziva, u biti, Sud da pojasni smisao i doseg pravila utvrđenog u članku 5. stavku 3. Direktive 2011/95, kako bi se utvrdilo u kojoj mjeri država članica može odstupiti od njega u okviru margine prosudbe koja joj je dodijeljena tom odredbom.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">21.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U svrhu tumačenja navedene odredbe valjat će uzeti u obzir ne samo njezin tekst nego i kontekst u kojem se nalazi te ciljeve Direktive 2011/95. Povijest nastanka tog teksta također bi se mogla pokazati važnom za njegovo tumačenje (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-7" href="#t-7">7</a>
</span>). Usto će valjati uzeti u obzir Ženevsku konvenciju (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-8" href="#t-8">8</a>
</span>), pri čemu su konzultacije s Visokim povjerenikom Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) također izvor vrijednih smjernica (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-9" href="#t-9">9</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">A.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Tekst članka 5. stavka 3. Direktive 2011/95</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">22.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Članak 5. stavak 3. Direktive 2011/95 određuje da „[n]e dovodeći u pitanje Ženevsku konvenciju, države članice mogu odrediti da se podnositelju zahtjeva koji naknadno podnese zahtjev u pravilu neće priznati status izbjeglice ako se opasnost od proganjanja temelji na okolnostima koje je podnositelj zahtjeva stvorio svojom vlastitom odlukom nakon što je napustio zemlju podrijetla”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">23.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao prvo, kao što to dokazuje tekst tog članka, riječ je o fakultativnoj odredbi, tako da je odbijanje odobrenja statusa izbjeglice tek mogućnost koja je prepuštena diskreciji država članica. Ta se odredba stoga razlikuje od članka 12. Direktive 2011/95, kojom su predviđeni obvezni razlozi za isključenje statusa izbjeglice, te članka 14. stavaka 1. i 3. te direktive, kojima se utvrđuju obvezni razlozi za opoziv, poništenje ili odbijanje obnavljanja tog statusa.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">24.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Upotreba priloga „u pravilu” odražava, usto, namjeru zakonodavca Unije da državama članicama prepusti mogućnost fleksibilne primjene tog pravila, tako da se po potrebi uvedu iznimke od njega.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">25.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao drugo, države članice mogu iskoristiti tu mogućnost „ne dovodeći u pitanje Ženevsku konvenciju”. Sud koji je uputio zahtjev dvoji u kojoj su mjeri države članice dužne zajamčiti poštovanje te konvencije, uzimajući u obzir izraz upotrijebljen u verziji Direktive 2011/95 na njemačkom jeziku, to jest „[u]nbeschadet der Genfer Flüchtlingskonvention”. Izraz „unbeschadet” je ambivalentan i može se prevesti kako kolokacijom „ne dovodeći u pitanje” tako i izrazom „neovisno o” koji znači „ne uzimajući u obzir, usprkos, unatoč” (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-10" href="#t-10">10</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">26.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Podsjećam da u skladu s ustaljenom sudskom praksom formulacija neke odredbe prava Unije korištena u jednoj od jezičnih inačica ne može služiti kao jedina osnova za tumačenje te odredbe niti joj se može dati prednost u odnosu na druge jezične verzije (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-11" href="#t-11">11</a>
</span>). U tom pogledu ustvrđujem da većina jezičnih verzija Direktive 2011/95, poput verzija na španjolskom, engleskom, talijanskom, latvijskom, portugalskom ili pak švedskom jeziku, upotrebljava izraz „ne dovodeći u pitanje” ili jednakovrijedan izraz. Ovaj izraz znači „ne povređujući, bez odricanja od” (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-12" href="#t-12">12</a>
</span>), ili pak „ne nanoseći štetu, bez odricanja od, bez kršenja” (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-13" href="#t-13">13</a>
</span>), što potvrđuje sudska praksa Suda (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-14" href="#t-14">14</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">27.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Usto, odredbe prava Unije treba tumačiti i primjenjivati ujednačeno, s obzirom na verzije sastavljene na svim jezicima Unije, a u slučaju neslaganja između tih različitih verzija, odredbu o kojoj je riječ treba tumačiti s obzirom na opću strukturu i krajnji cilj propisa kojeg je ona dio (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-15" href="#t-15">15</a>
</span>). Na temelju članka 78. stavka 1. UFEU‑a i članka 18. Povelje Europske unije o temeljnim pravima (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-16" href="#t-16">16</a>
</span>), Zajednički europski sustav azila, u koji je uključena Direktiva 2011/95, temelji se na punoj i sveobuhvatnoj primjeni Ženevske konvencije koja predstavlja „temelj” međunarodnog pravnog režima za zaštitu izbjeglica (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-17" href="#t-17">17</a>
</span>). Iako se tom direktivom utvrđuje normativni sustav koji obuhvaća pojmove i kriterije zajedničke državama članicama i stoga svojstvene Uniji, ipak je njezin krajnji cilj puno poštovanje članka 1. te konvencije (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-18" href="#t-18">18</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">28.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz toga zaključujem da odobravanje statusa izbjeglice državljaninu treće zemlje ili osobi bez državljanstva koja podnese naknadni zahtjev države članice mogu odbiti zbog razloga iz članka 5. stavka 3. Direktive 2011/95 samo pod uvjetom da zajamče učinkovito poštovanje prava predviđenih Ženevskom konvencijom na koja ta direktiva upućuje, a posebno načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">29.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao treće, članak 5. stavak 3. Direktive 2011/95 odnosi se na pretpostavke pod kojima se može odbiti odobravanje „statusa izbjeglice”. Taj je pojam definiran u članku 2. točki (e) te direktive na način da upućuje na „priznavanje kao izbjeglice državljanina treće zemlje ili osobe bez državljanstva od strane države članice”. Dakle, u sustavu uvedenom spomenutom direktivom, državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva koji ispunjavaju materijalne uvjete iz poglavlja III. iste direktive imaju samo zbog toga svojstvo izbjeglice, u smislu njezina članka 2. točke (d) i članka 1. odjeljka A Ženevske konvencije (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-19" href="#t-19">19</a>
</span>). Formalno priznanje svojstva izbjeglice, što predstavlja odobravanje statusa izbjeglice, ima za posljedicu to da je izbjeglica o kojemu je riječ korisnik međunarodne zaštite na temelju članka 2. točke (b) Direktive 2011/95, tako da ima sva prava i pogodnosti predviđene u poglavlju VII. te direktive. U suprotnom slučaju, taj izbjeglica ima barem prava i zaštitu koji su predviđeni Ženevskom konvencijom i na koje upućuje članak 14. stavak 6. navedene direktive, među kojima se nalazi načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-20" href="#t-20">20</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">30.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao četvrto, doseg članka 5. stavka 3. Direktive 2011/95 ograničen je na ispitivanje „naknadnog zahtjeva” za međunarodnu zaštitu. Iz definicije tog pojma u članku 2. točki (q) Direktive 2013/32/EU (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-21" href="#t-21">21</a>
</span>) proizlazi da država članica može odbiti odobriti status izbjeglice samo pod uvjetom da je nadležno tijelo već donijelo konačnu odluku o prethodnom zahtjevu za međunarodnu zaštitu kojom je utvrdilo da je zahtjev nedopušten, da je neutemeljen ili da je izričito ili prešutno povučen (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-22" href="#t-22">22</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">31.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao peto i posljednje, države članice imaju mogućnost odbiti odobriti status izbjeglice ako se utvrdi da se opasnost od proganjanja kojoj je podnositelj zahtjeva izložen temelji „na okolnostima koje je [on] stvorio svojom vlastitom odlukom”. Iako je ta pretpostavka bitna za provedbu mogućnosti navedene u članku 5. stavku 3. Direktive 2011/95, čini mi se da se njezin točan doseg ne može utvrditi na temelju izraza koje upotrebljava zakonodavac Unije.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">32.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Pojam „okolnosti” nije definiran Direktivom 2011/95. Povezan s opasnošću od proganjanja koju te okolnosti mogu stvoriti, taj pojam obuhvaća, prema mojem mišljenju, širok raspon aktivnosti, radnji ili pak ponašanja koje je podnositelj zahtjeva mogao usvojiti nakon što je napustio zemlju podrijetla i koje počinitelji progona mogu shvatiti kao razlog povezan s rasom, nacionalnosti, vjerom, političkim mišljenjima ili pripadnošću određenoj društvenoj skupini podnositelja zahtjeva, koje izazivaju radnje progona. Što se tiče izraza „okolnosti […] koje je podnositelj zahtjeva stvorio svojom vlastitom odlukom” (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-23" href="#t-23">23</a>
</span>), mislim da bi posebnu važnost trebalo pridodati odabiru glagola „stvoriti”, koji nije slučajan s obzirom na pripremne akte za Direktivu 2004/83/EZ (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-24" href="#t-24">24</a>
</span>) koja je prethodila direktivi 2011/95. Naime, iz Prijedloga direktive (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-25" href="#t-25">25</a>
</span>) koji je Komisija sastavila proizlazi da je ona namjeravala obuhvatiti situaciju u kojoj je strah podnositelja zahtjeva od proganjanja bio „fabriciran” („manufactured” u verziji komentara na članke na engleskom jeziku). Prema mojem mišljenju, namjena je izraza koji upotrebljava zakonodavac Unije obuhvatiti stoga nove okolnosti – za razliku od prethodno postojećih okolnosti koje bi mogle opravdati njegov bijeg iz zemlje podrijetla – koje je podnositelj zahtjeva izmislio ili „fabricirao” nakon što je napustio zemlju podrijetla i nad kojima ima određeni stupanj kontrole – za razliku od događaja koji mogu nastati u zemlji podrijetla i navedeni su u članku 5. stavku 1. Direktive 2011/95.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">33.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao što sam to naveo, na temelju tog doslovnog tumačenja ne može se utvrditi točan doseg pretpostavke koju je zakonodavac Unije naveo u članku 5. stavku 3. Direktive 2011/95. U tu mi se svrhu čini bitnim ispitati kontekst u kojem se ta odredba nalazi kao i krajnji cilj zadan tom direktivom.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">B.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Struktura i krajnji cilj Direktive 2011/95</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">34.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Procjena zahtjevâ za međunarodnu zaštitu predmet je poglavlja II. Direktive 2011/95. U članku 4. te direktive navedena su opća pravila kojima se uređuje postupak procjene činjenica i okolnosti na kojima se temelji zahtjev za međunarodnu zaštitu. U članku 5. navedene direktive utvrđena su, u skladu s njezinom uvodnom izjavom 25., posebna pravila koja se odnose na ocjenu potrebe za međunarodnom zaštitom koja je nastala na licu mjesta (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-26" href="#t-26">26</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">35.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na naknadni zahtjev primjenjuju se i članak 4. i članak 5. Direktive 2011/95, ako nakon prethodnog razmatranja nadležno tijelo utvrdi da novi elementi ili utvrđenja koje je podnio podnositelj zahtjeva povećavaju vjerojatnost da podnositelj zahtjeva ispunjava pretpostavke za odobravanje međunarodne zaštite (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-27" href="#t-27">27</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">36.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iako je člankom 5. stavkom 2. Direktive 2011/95 uspostavljeno načelo prema kojem nadležno tijelo može utvrditi postojanje osnovanog straha od proganjanja zbog obavljanja aktivnosti na licu mjesta, članak 5. stavak 3. te direktive dopušta, nasuprot tome, tom tijelu da ne prizna svojstvo izbjeglice u slučaju instrumentalizacije postupka za odobravanje međunarodne zaštite.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">1.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Priznavanje postojanja osnovanog straha od proganjanja zato što podnositelj zahtjeva obavlja aktivnosti na licu mjesta u smislu članka 5. stavka 2. 2011/95</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">37.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Članak 5. stavak 2. Direktive 2011/95 tiče se svojstva izbjeglice „na licu mjesta”. Naime, pojam „izbjeglica”, definiran u članku 2. točki (d) te direktive, ne obuhvaća samo situaciju osobe koja je pobjegla iz zemlje podrijetla jer se boji proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, političkog mišljenja ili pripadnosti određenoj društvenoj skupini, nego i situaciju osobe koja se, iako se već nalazi izvan te zemlje, boji vratiti u nju zbog opasnosti od proganjanja kojoj je izlažu aktivnosti koje obavlja u državi članici domaćinu, to jest „na licu mjesta”. U svakoj od tih dviju situacija osoba je „izbjeg[la] iz svoje nacionalne države”, u skladu s člankom 2. točkom (d) navedene direktive (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-28" href="#t-28">28</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">38.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Članak 5. stavak 2. Direktive 2011/95 određuje tako načelo prema kojem se „[o]snovani strah od proganjanja ili stvarna opasnost od trpljenja ozbiljne nepravde može […] temeljiti na aktivnostima u koje se upustio podnositelj zahtjeva nakon što je napustio zemlju podrijetla, posebno ako je utvrđeno da aktivnosti na koje se poziva predstavljaju izraz i nastavak uvjerenja ili sklonosti koje je imao u zemlji podrijetla”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">39.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao što tomu svjedoči upotreba izraza „posebno”, koji je ovdje ekvivalent izraza „osobito”, činjenica da se aktivnosti koje podnositelj zahtjeva obavlja u državi članici domaćinu nastavljaju na uvjerenja ili sklonosti koje je on prethodno imao u zemlji podrijetla nije bitna pretpostavka za priznavanje potrebe za međunarodnom zaštitom koja se pojavila na licu mjesta. Prije je riječ o faktoru koji može pojačati vjerodostojnost podnositelja zahtjeva, omogućujući time da se lakše isključi opasnost od zle namjere i tako lakše utvrdi osnovanost njegova zahtjeva.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">40.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Slijedom toga, na temelju članka 5. stavka 2. Direktive 2011/95 može se uzeti u obzir situacija u kojoj zainteresirana osoba nije izrazila svoje političko mišljenje, vjerska uvjerenja ili pak spolnu orijentaciju u zemlji podrijetla bilo zato što je bila prisiljena ili je svjesno odlučila prikriti ih s obzirom na s tim povezane opasnosti, bilo zbog svoje mlade dobi (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-29" href="#t-29">29</a>
</span>). Izraz „posebno” u tom članku 5. stavku 2. također omogućuje da se uzme u obzir situacija u kojoj zainteresirana osoba odluči da nakon napuštanja zemlje podrijetla obavlja nove aktivnosti na licu mjesta zbog promjene u svojem osobnom identitetu, promjene vjerskih ili pak političkih uvjerenja, pri čemu te okolnosti nisu, dakle, ni izraz ni produljenje njezinih prethodnih uvjerenja ili sklonosti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">41.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S obzirom na osjetljivost pitanja koja se odnose na osobnu sferu podnositelja zahtjeva, a posebno na njegovu vjeru ili pak seksualnost, nadležno tijelo ne može zaključiti da je došlo do zlouporabe prava samo na temelju toga, primjerice, da se on preobratio na drugu vjeru ili otkrio svoju homoseksualnost nakon što je napustio zemlju podrijetla. Takvim se pristupom ne bi zanemarila samo potreba za međunarodnom zaštitom tog podnositelja zahtjeva, jer ga aktivnosti koje obavlja na licu mjesta također mogu izložiti opasnosti od proganjanja ili ozbiljne nepravde u slučaju vraćanja u tu zemlju, nego i temeljna prava koja su mu zajamčena Poveljom, poput prava na slobodu vjeroispovijedi, koje uključuje pravo promjene vjeroispovijedi, ili prava na slobodu mišljenja i izražavanja (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-30" href="#t-30">30</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">42.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Shodno tomu, primjena članka 5. stavka 2. Direktive 2011/95 zahtijeva da nadležno tijelo provede ispitivanje svih okolnosti svakog pojedinog slučaja, i to u skladu s pravilima navedenima u članku 4. te direktive.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">43.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom je pogledu u članku 4. stavku 3. točki (d) spomenute direktive navedeno bitno pravilo u svrhu ocjene postojanja potrebe za međunarodnom zaštitom koja se pojavila na licu mjesta. Naime, tom se odredbom ističe posebna poteškoća u pogledu ispitivanja zahtjeva za međunarodnu zaštitu zasnovanog na aktivnostima koje je podnositelj zahtjeva obavljao na licu mjesta, to jest, situacija u kojoj on namjerno obavlja te aktivnosti na državnom području države članice domaćina s ciljem podnošenja ili potkrepljivanja tog zahtjeva (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-31" href="#t-31">31</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">44.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Europski sud za ljudska prava (u daljnjem tekstu: ESLJP) priznaje da je općenito vrlo teško ocijeniti je li osoba istinski zainteresirana za aktivnost o kojoj je riječ – bilo da se radi o političkoj aktivnosti ili prakticiranju vjere – ili se u nju upustila samo kako bi naknadno opravdala svoj bijeg (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-32" href="#t-32">32</a>
</span>). UNHCR smatra da osoba koja je objektivno suočena s opasnošću od proganjanja u svojoj zemlji podrijetla ispunjava pretpostavke za međunarodnu zaštitu neovisno o svojim motivima, namjerama ili ponašanju jer ni Direktiva 2011/95 ni Ženevska konvencija ne određuju nikakvu pravnu obvezu u vidu dobre vjere u okviru zahtjeva za međunarodnu zaštitu, zato što su pretpostavke za odobravanje objektivne pretpostavke (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-33" href="#t-33">33</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">45.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s člankom 4. stavkom 3. točkom (d) Direktive 2011/95, zakonodavac Unije zahtijeva, dakle, od nadležnog tijela da prilikom pojedinačne procjene zahtjeva uzme u obzir „podatak o tome jesu li aktivnosti podnositelja zahtjeva, nakon što je napustio zemlju podrijetla, bile usmjerene stvaranju neophodnih uvjeta za traženje međunarodne zaštite, kako bi se procijenilo mogu li ove aktivnosti izložiti podnositelja zahtjeva proganjanju ili ozbiljnoj nepravdi ako se vrati u tu zemlju” (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-34" href="#t-34">34</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">46.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ova odredba odražava napetost između, s jedne strane, nužnosti da se zahtjev isključivo objektivno procijeni uzimajući u obzir konkretne opasnosti od proganjanja ili ozbiljne nepravde kojima je podnositelj zahtjeva izložen u zemlji podrijetla zbog aktivnosti koje se obavljaju na licu mjesta i, s druge strane, nužnosti da se razmotre subjektivniji elementi tako da se procijeni u kojoj mjeri podnositelj zahtjeva pokušava zloupotrijebiti sustav međunarodne zaštite obavljanjem „fiktivnih” aktivnosti, koje su samo izgovor za odobravanje statusa izbjeglice ili statusa dodijeljenog supsidijarnom zaštitom.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">47.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iako je očito da je vjerodostojnost podnositelja zahtjeva ugrožena kada obavlja aktivnosti na licu mjesta kao „zainteresirana” osoba, izrazi koje je zakonodavac Unije odabrao u članku 4. stavku 3. točki (d) Direktive 2011/95 svjedoče, međutim, o činjenici da se ocjena koju nadležno tijelo treba dati uvijek odnosi na pitanje: može li se na temelju okolnosti koje je stvorio podnositelj zahtjeva predmnijevati da se on može opravdano bojati da će, s obzirom na svoju pojedinačnu situaciju, biti izložen radnjama progona na temelju jednog od razloga navedenih u članku 10. te direktive ili ozbiljnoj nepravdi u slučaju vraćanja u zemlju podrijetla (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-35" href="#t-35">35</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">48.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tu svrhu Agencija Europske unije za azil (EUAA) (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-36" href="#t-36">36</a>
</span>), UNHCR (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-37" href="#t-37">37</a>
</span>) i ESLJP (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-38" href="#t-38">38</a>
</span>) dijele istovjetan pristup u vezi s načinima ispitivanja koje mora provesti nadležno tijelo. Kao prvo, ono je dužno ispitati dokazuje li obavljanje aktivnosti koje se provode na licu mjesta uvjerenje ili sklonost koja je stvarna, iskrena i ozbiljna. Tim se ispitivanjem mora omogućiti da se utvrdi u kojoj će mjeri podnositelj zahtjeva nastaviti s tim aktivnostima nakon vraćanja u zemlju podrijetla te na taj način procijeni opseg i narav opasnosti kojima će on biti izložen. Kao što je to Sud presudio, ta ocjena opsega opasnosti mora se provesti oprezno i s pažnjom, s obzirom na to da je riječ o pitanjima integriteta osobe i sloboda pojedinaca koja čine temeljne vrijednosti Unije (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-39" href="#t-39">39</a>
</span>). Tako bi čak i osobu čije vjersko preobraćenje ne bi bilo iskreno, nego bi se ostvarilo činom krštenja, tijela određenih zemalja, kao što je Iran o kojemu je riječ u glavnom postupku, mogla smatrati krivom za zločin otpadništva koji je dovodi u stvarnu opasnost od proganjanja u slučaju vraćanja u tu zemlju.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">49.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Potom nadležno tijelo mora ocijeniti u kojoj mjeri aktivnosti koje se obavljaju na licu mjesta mogu privući pozornost počinitelja progona ili su im poznate i, prema potrebi, način na koji ih ti počinitelji doživljavaju (smatraju li se „fiktivnim” aktivnostima ili ih se, naprotiv, doživljava tako da svjedoče obilježju koje je povezano, primjerice, s vjerom ili pripadnošću određenoj društvenoj skupini, i od kojeg potječu radnje progona (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-40" href="#t-40">40</a>
</span>)?).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">50.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nakon te pojedinačne procjene nadležno tijelo može utvrditi stvaraju li aktivnosti koje je podnositelj zahtjeva obavljao na licu mjesta, unatoč svojoj naravi da služe pojedinačnim interesima, osnovani strah od proganjanja zbog jednog od razloga iz članka 10. Direktive 2011/95 te ispunjava li stoga taj podnositelj pretpostavke za stjecanje statusa izbjeglice u smislu članka 2. točke (d) te direktive (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-41" href="#t-41">41</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">2.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Odbijanje odobrenja statusa izbjeglice zbog instrumentalizacije postupka za odobravanje međunarodne zaštite u smislu članka 5. stavka 3. Direktive 2011/95</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">51.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Članak 5. stavak 3. Direktive 2011/95 nastavlja se na članak 5. stavak 2. te direktive. Naime, on državama članicama nudi mogućnost da formalno ne priznaju svojstvo izbjeglice tako da odbiju odobriti status koji je s njime povezan, i to u posebnom okviru podnošenja naknadnog zahtjeva, „ako se opasnost od proganjanja temelji na okolnostima koje je podnositelj zahtjeva stvorio svojom vlastitom odlukom”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">52.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Članak 5. stavak 3. Direktive 2011/95 očito se mora usko tumačiti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">53.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na početku podsjećam da su na temelju članka 13. Direktive 2011/95, države članice dužne odobriti status izbjeglice državljaninu treće zemlje ili osobi bez državljanstva koja ispunjava uvjete za stjecanje statusa izbjeglice u skladu s poglavljima II. i III. te direktive (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-42" href="#t-42">42</a>
</span>). Sud je u svojoj sudskoj praksi pojasnio da države članice nemaju „diskrecijsku ovlast u tom pogledu” (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-43" href="#t-43">43</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">54.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Time što državama članicama nudi mogućnost da odbiju odobriti status izbjeglice, članak 5. stavak 3. Direktive 2011/95 jest, dakle, iznimka od općeg pravila navedenog u članku 13. te direktive. Konkretno, osobi koja ispunjava pretpostavke da je se smatra izbjeglicom ipak će se uskratiti status izbjeglice jer je sama stvorila opasnost od proganjanja. Okolnosti u kojima država članica može upotrijebiti tu mogućnost moraju se stoga usko tumačiti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">55.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Potom, odbijanje odobrenja statusa izbjeglice ima velike posljedice, to jest da osoba o kojoj je riječ neće raspolagati svim pravima i pogodnostima iz poglavlja VII. navedene direktive jer su oni povezani s tim statusom (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-44" href="#t-44">44</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">56.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tim okolnostima mislim da se uskraćivanje odobrenja statusa izbjeglice može opravdati samo u mjeri u kojoj se njime nastoji sankcionirati očito zlouporabno ili oportunističko ponašanje (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-45" href="#t-45">45</a>
</span>) podnositelja zahtjeva jer je on „fabricirao” (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-46" href="#t-46">46</a>
</span>) okolnosti na kojima se temelji opasnost od proganjanja kojoj je izložen, i to se ciljem da se povećaju izgledi za uspjeh njegova naknadnog zahtjeva (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-47" href="#t-47">47</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">57.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">To podrazumijeva, prema mojem mišljenju, da nadležno tijelo utvrdi da se naknadni zahtjev očito temelji na opasnosti od proganjanja koju je podnositelj zahtjeva namjerno prouzročio nakon što je donesena konačna odluka o njegovu prethodnom zahtjevu, tako što je obavljao aktivnosti, počinio radnje ili usvojio ponašanje koji su lišeni iskrenosti, i to isključivo s ciljem stvaranja pretpostavki koje su nužne za stjecanje statusa izbjeglice.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">58.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom je pogledu moguće, u određenoj mjeri, napraviti usporedbu s člankom 14. stavkom 3. točkom (b) Direktive 2011/95, kojim se nastoji sankcionirati očito prijevarno ponašanje državljanina treće zemlje tako da se od država članica zahtijeva da opozovu, ponište ili odbiju obnoviti status izbjeglice, kada je zainteresirana osoba pogrešno iznijela ili izostavila činjenice ili koristila krivotvorene dokumente u svrhu odobravanja tog statusa.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">59.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Očito je da se članak 5. stavak 3. Direktive 2011/95 mora provoditi s oprezom, pri čemu je prije svoje odluke o odbijanju odobrenja statusa izbjeglice nadležno tijelo dužno u cijelosti ispitati sve okolnosti svojstvene pojedinačnoj situaciji podnositelja zahtjeva.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">60.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naime, iz ustaljene sudske prakse proizlazi da odlukama o isključenju, opozivu, poništenju ili pak odbijanju obnavljanja statusa izbjeglice mora prethoditi procjena konkretnih činjenica koje su poznate nadležnom tijelu i sveobuhvatna provjera svih okolnosti pojedinačnog slučaja podnositelja zahtjeva, kako bi ono utvrdilo postoje ili ozbiljni razlozi za stajalište da situacija zainteresirane osobe, koja usto ispunjava kriterije za stjecanje ili zadržavanje međunarodne zaštite, ulazi u jedan od slučajeva za isključenje, opoziv, poništenje ili odbijanje obnavljanja tog statusa (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-48" href="#t-48">48</a>
</span>). Prema stajalištu Suda, ta procjena čini sastavni dio postupka međunarodne zaštite, koji se mora provesti u skladu s direktivama 2011/95 i 2013/32 (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-49" href="#t-49">49</a>
</span>) te je stoga Sud isključio bilo kakav automatizam (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-50" href="#t-50">50</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">61.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U okviru Direktive 2004/83 zakonodavac Unije predvidio je, osim toga, stupnjevanje mjera koje su države članice mogle donijeti u pogledu podnositelja zahtjeva koji je pokazao zlu namjeru. One su tako mogle „smanjiti prava […] dana izbjeglicama koji su stekli status izbjeglica na temelju aktivnosti kojima su se bavili isključivo ili uglavnom zato da stvore potrebne uvjete za stjecanje statusa izbjeglica” (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-51" href="#t-51">51</a>
</span>) (članak 20. stavak 6. te direktive) ili ih lišiti tog statusa zbog razloga istovjetnih onima koji su danas obuhvaćeni člankom 5. stavkom 3. Direktive 2011/95 (članak 5. stavak 3. Direktive 2004/83). Do tog je odabira dolazilo nakon odvagivanja svih činjenica i okolnosti koje su obilježavale zahtjev za međunarodnu zaštitu.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">62.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naposljetku, to usko tumačenje odredaba članka 5. stavka 3. Direktive 2011/95 poduprto je krajnjim ciljem koji je zadan tom direktivom.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">63.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naime, u svojoj uvodnoj izjavi 12. Direktiva 2011/95 jasno izražava namjeru zakonodavca Unije da osigura da sve države članice utvrde osobe kojima je „zaista potrebna međunarodna zaštita” i odobre tu međunarodnu zaštitu na temelju zajedničkih kriterija pojedinačnim ispitivanjem situacije svakog podnositelja zahtjeva (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-52" href="#t-52">52</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">64.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na temelju članka 5. stavka 3. te direktive može se zajamčiti vjerodostojnost i cjelovitost Zajedničkog europskog sustava azila time što se državama članicama omogućuje da iz statusa izbjeglice isključe osobe koje bi pokušale zloupotrijebiti taj sustav tako da isključivo s ciljem korištenja pogodnostima koje proizlaze iz statusa izbjeglice namjerno stvore okolnosti koje ih, nakon vraćanja u njihovu zemlju podrijetla, izlažu opasnosti od proganjanja (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-53" href="#t-53">53</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">65.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Imajući u vidu prethodno navedeno, mislim da članak 5. stavak 3. Direktive 2011/95 treba tumačiti na način da država članica može odbiti odobriti status izbjeglice državljaninu treće zemlje ili osobi bez državljanstva koji su podnijeli naknadni zahtjev tek nakon što je s razumnom izvjesnošću i po sveobuhvatnoj provjeri svih okolnosti pojedinačnog slučaja podnositelja zahtjeva utvrđeno da se taj zahtjev očito temelji na opasnosti od proganjanja koju je podnositelj zahtjeva namjerno prouzročio nakon donošenja konačne odluke o njegovu prethodnom zahtjevu, tako što je obavljao aktivnosti, počinio radnje ili usvojio ponašanje koji su neiskreni, i to isključivo s ciljem stvaranja pretpostavki koje su nužne za stjecanje statusa izbjeglice.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">C.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ispitivanje zakonodavstva o kojemu je riječ</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">66.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S obzirom na elemente koji su upravo izloženi, smatram da je austrijski zakonodavac, time što je donio propise kao što je članak 3. stavak 2. AsylG‑a, prekoračio marginu prosudbe koja mu je dodijeljena člankom 5. stavkom 3. Direktive 2011/95.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">67.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Podsjećam da nacionalna odredba o kojoj je riječ određuje da se „[s]trancu koji podnese naknadni zahtjev […] u pravilu […] ne dodjeljuje status korisnika prava na azil ako opasnost od proganjanja proizlazi iz okolnosti koje je stranac stvorio svojom vlastitom odlukom nakon što je napustio zemlju podrijetla, osim ako se radi o aktivnostima dopuštenima u Austriji za koje je utvrđeno da predstavljaju izraz i nastavak uvjerenja koje je imao u zemlji podrijetla”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">68.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U toj se odredbi prvo navodi načelo utvrđeno u članku 5. stavku 3. Direktive 2011/95, a potom iznimka koju je austrijski zakonodavac dodao koristeći se marginom prosudbe koja mu je dodijeljena tim člankom (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-54" href="#t-54">54</a>
</span>). Stoga, prema mojem shvaćanju članka 3. stavka 2. AsylG‑a iz 2005., on omogućuje državljaninu treće zemlje ili osobi bez državljanstva, koji podnesu naknadni zahtjev na temelju obavljanja aktivnosti na licu mjesta, da se koriste statusom izbjeglice, ako opasnost od proganjanja proizlazi iz obavljanja aktivnosti dopuštenih u Austriji za koje je utvrđeno da se nastavljaju na uvjerenja ili sklonosti koje su imali u zemlji podrijetla.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">69.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Priznajem da mi je teško shvatiti odnos iznimke koju je tako uveo austrijski zakonodavac i načela na kojem se temelji članak 5. stavak 3. Direktive 2011/95, to jest, odbijanja odobrenja statusa izbjeglice u slučaju opasnosti od proganjanja koju je podnositelj zahtjeva namjerno stvorio. Čini se da je prema svojem cilju nacionalna odredba o kojoj je riječ u većoj mjeri u duhu članka 5. stavka 2. Direktive 2011/95, jer se, kao što to austrijska vlada naglašava u svojim očitovanjima, člankom 3. stavkom 2. AsylG‑a iz 2005. nastoji zajamčiti da se „određeni razlozi za bijeg koji su nastali na licu mjesta također uzmu u obzir u okviru postupka povodom naknadnog zahtjeva”. To je sam cilj članka 5. stavka 2. Direktive 2011/95, koji, podsjećam, obuhvaća naknadne zahtjeve za međunarodnu zaštitu. Međutim, članak 3. stavak 2. AsylG‑a iz 2005. razlikuje se od njega prema svojim pretpostavkama za primjenu. Naime, okolnost da se aktivnosti koje podnositelj zahtjeva obavlja na licu mjesta nastavljaju na uvjerenja ili sklonosti koje je imao u svojoj zemlji podrijetla, nije tek element koji doprinosi potvrđivanju vjerodostojnosti podnositelja zahtjeva u svrhu dokazivanja osnovanog straha od proganjanja. Ona je prije bitna pretpostavka u svrhu odobravanja statusa izbjeglice, zajedno s novim kriterijem koji se temelji na zakonitosti aktivnosti. S obzirom na te elemente, čini mi se da nacionalna odredba o kojoj je riječ dovodi, stoga, do određivanja nove pretpostavke za odobravanje statusa izbjeglice „na licu mjesta” u posebnom okviru podnošenja naknadnog zahtjeva.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">70.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu podsjećam na to da države članice, time što se koriste mogućnošću koja im je priznata člankom 5. stavkom 3. Direktive 2011/95, provode pravo Unije. S jedne strane, to podrazumijeva da se tom mogućnošću ne mogu koristiti na način koji bi ugrozio cilj i koristan učinak te direktive. Njezin je krajnji cilj osigurati, u skladu s njezinim uvodnim izjavama 12. i 25., da sve države članice primjenjuju zajedničke kriterije za utvrđivanje osoba kojima je zaista potrebna međunarodna zaštita, a osobito za priznavanje potreba koje se javljaju na licu mjesta. S druge strane, to zahtijeva da države članice primjenjuju razlog za odbijanje odobrenja statusa izbjeglice predviđen u toj odredbi poštujući pri tome temeljna prava utvrđena Poveljom (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-55" href="#t-55">55</a>
</span>). U uvodnoj izjavi 16. Direktive 2011/95 navodi se da se njome poštuju temeljna prava i načela koja su priznata Poveljom (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-56" href="#t-56">56</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">71.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, nijedna odredba Direktive 2011/95 ne zahtijeva, u svrhu utvrđivanja potrebe za međunarodnom zaštitom koja se pojavila na licu mjesta, da aktivnosti koje obavlja podnositelj zahtjeva budu dopuštene na državnom području države članice domaćina, za koje bi se, povrh toga, utvrdilo da se nastavljaju na uvjerenja ili sklonosti koje je on imao u zemlji podrijetla. Zakonitost tih aktivnosti ne može biti pretpostavka za odobrenje međunarodne zaštite. Austrijski zakonodavac dodaje, slijedom toga, pretpostavku koja nije predviđena Direktivom 2011/95 i na temelju koje se ne može zajamčiti ujednačenost kriterija koju zakonodavac Unije traži u svrhu priznavanja potreba za međunarodnom zaštitom koje nastaju na licu mjesta.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">72.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Usto, u situaciji poput one u glavnom postupku, u kojoj je nadležno tijelo utvrdilo opću vjerodostojnost podnositelja zahtjeva i prihvatilo ne samo iskrenost njegova vjerskog preobraćenja nego i postojanje osnovanog straha od proganjanja u slučaju vraćanja u njegovu zemlju podrijetla, takva pretpostavka dovodi do toga da se zainteresiranu osobu liši statusa izbjeglice samo zbog razloga što se ona preobratila nakon donošenja konačne odluke o svojem prethodnom zahtjevu. Ovim se pristupom zanemaruje sam cilj naknadnih zahtjeva koji u biti obuhvaćaju nove okolnosti ili činjenice i krše temeljna prava zajamčena Poveljom jer se na temelju njega ne može osigurati učinkovito poštovanje slobode vjeroispovijedi iz članka 10. Povelje koje uključuje pravo na promjenu vjeroispovijedi.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">73.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Imajući u vidu te elemente smatram da članak 5. stavak 3. Direktive 2011/95 treba tumačiti na način da mu se protivi zakonodavstvo države članice na temelju kojeg se državljaninu treće zemlje koji podnese naknadni zahtjev u pravilu ne dodjeljuje status izbjeglice, ako opasnost od proganjanja proizlazi iz okolnosti koje je on stvorio svojom vlastitom odlukom nakon što je napustio zemlju podrijetla, osim ako je riječ o aktivnostima dopuštenima u toj državi članici za koje je utvrđeno da predstavljaju izraz i nastavak uvjerenja koje je imao u zemlji podrijetla.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">V.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Zaključak</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">74.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S obzirom na sva prethodna razmatranja, predlažem Sudu da na prethodno pitanje koje je uputio Verwaltungsgerichtshof (Visoki upravni sud, Austrija) odgovori na sljedeći način:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-108" title="page-21">
      Članak 5. stavak 3. Direktive 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o standardima za kvalifikaciju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva za ostvarivanje međunarodne zaštite, za jedinstveni statusa izbjeglica ili osoba koje ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zaštitu te sadržaj odobrene zaštite, treba tumačiti na način da:
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">država članica može odbiti odobriti status izbjeglice državljaninu treće zemlje ili osobi bez državljanstva koji su podnijeli naknadni zahtjev tek nakon što je s razumnom izvjesnošću i po sveobuhvatnoj provjeri svih okolnosti pojedinačnog slučaja podnositelja zahtjeva utvrđeno da se taj zahtjev očito temelji na opasnosti od proganjanja koju je podnositelj zahtjeva namjerno prouzročio nakon donošenja konačne odluke o njegovu prethodnom zahtjevu, tako što je obavljao aktivnosti, počinio radnje ili usvojio ponašanje koji su neiskreni, i to isključivo s ciljem stvaranja pretpostavki koje su nužne za stjecanje statusa izbjeglice;</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">mu se protivi zakonodavstvo države članice na temelju kojeg se državljaninu treće zemlje koji podnese naknadni zahtjev u pravilu ne dodjeljuje status izbjeglice, ako opasnost od proganjanja proizlazi iz okolnosti koje je on stvorio svojom vlastitom odlukom nakon što je napustio zemlju podrijetla, osim ako je riječ o aktivnostima dopuštenima u toj državi članici za koje je utvrđeno da predstavljaju izraz i nastavak uvjerenja koje je imao u zemlji podrijetla.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <div/>
  <hr class="note"/>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-1" href="#c-1">1</a>
</span>) Izvorni jezik: francuski</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-2" href="#c-2">2</a>
</span>) Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o standardima za kvalifikaciju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva za ostvarivanje međunarodne zaštite, za jedinstveni [status] izbjeglica ili osoba koje ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zaštitu te sadržaj odobrene zaštite (SL 2011., L 337, str. 9.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 19., svezak 13., str. 248. i ispravak SL 2020., L 76, str. 37.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-3" href="#c-3">3</a>
</span>) Koja je potpisana u Ženevi 28. srpnja 1951. (Zbirka međunarodnih ugovora Ujedinjenih naroda, sv. 189., str. 150., br. 2545 (1954.)) i stupila na snagu 22. travnja 1954.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-4" href="#c-4">4</a>
</span>) Koji je sklopljen u New Yorku 31. siječnja 1967. i stupio na snagu 4. listopada 1967.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-5" href="#c-5">5</a>
</span>) BGBl. I, 100/2005</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-6" href="#c-6">6</a>
</span>) BGBl. I, 24/2016, u daljnjem tekstu: AsylG iz 2005.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-7" href="#c-7">7</a>
</span>) Vidjeti presudu od 2. rujna 2021., CRCAM (C‑337/20, EU:C:2021:671, t. 31. i navedena sudska praksa).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-8" href="#c-8">8</a>
</span>) Vidjeti presude od 19. studenoga 2020., Bundesamt für Migration und Flüchtlinge (Vojna služba i azil) (C‑238/19, EU:C:2020:945, t. 19. i 20.), i od 13. siječnja 2021., Bundesrepublik Deutschland (Status izbjeglice osobe bez državljanstva palestinskog podrijetla) (C‑507/19, EU:C:2021:3, t. 38. i 39. i navedena sudska praksa).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-9" href="#c-9">9</a>
</span>) Vidjeti uvodnu izjavu 22. Direktive 2011/95.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-10" href="#c-10">10</a>
</span>) Definicija iz rječnika Larousse</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-11" href="#c-11">11</a>
</span>) Vidjeti presudu od 17. siječnja 2023., Španjolska/Komisija (C‑632/20 P, EU:C:2023:28, t. 40.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-12" href="#c-12">12</a>
</span>) Vidjeti rječnik Larousse.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-13" href="#c-13">13</a>
</span>) Vidjeti internetski rječnik La langue française.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-14" href="#c-14">14</a>
</span>) Vidjeti po analogiji presudu od 2. rujna 2021., CRCAM (C‑337/20, EU:C:2021:671, t. 35.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-15" href="#c-15">15</a>
</span>) Vidjeti presudu od 17. siječnja 2023., Španjolska/Komisija (C‑632/20 P, EU:C:2023:28, t. 42. i navedena sudska praska).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-16" href="#c-16">16</a>
</span>) U daljnjem tekstu: Povelja</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-17" href="#c-17">17</a>
</span>) Vidjeti uvodne izjave 3. i 4. Direktive 2011/95.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-18" href="#c-18">18</a>
</span>) Vidjeti uvodne izjave 3., 12., 23. i 24. Direktive 2011/95 (presude od 14. svibnja 2019., M i dr. (Opoziv statusa izbjeglice) (C‑391/16, C‑77/17 i C‑78/17, EU:C:2019:403, t. 80., 81. i 83., i navedena sudska praksa), i od 19. studenoga 2020., Bundesamt für Migration und Flüchtlinge (Vojna služba i azil) (C‑238/19, EU:C:2020:945, t. 20.)).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-19" href="#c-19">19</a>
</span>) Vidjeti presudu od 14. svibnja 2019., M i dr. (Opoziv statusa izbjeglice) (C‑391/16, C‑77/17 i C‑78/17, EU:C:2019:403, t. 86.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-20" href="#c-20">20</a>
</span>) Radi se o pravima predviđenima u člancima 3. (načelo nediskriminacije), 4. (pravo na slobodu vjeroispovijesti), 16. (pravo na pristup sudovima), 22. (pravo na obrazovanje), 31. (nepostojanje kazni i ograničenja zbog nezakonitog ulaska ili boravka na državnom području), 32. (zabrana protjerivanja, osim u posebnim okolnostima) i 33. (načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja („refoulement”)) Ženevske konvencije.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-21" href="#c-21">21</a>
</span>) Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o zajedničkim postupcima za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite (SL 2013., L 180, str. 60.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 19., svezak 12., str. 249. i ispravci SL 2020., L 76, str. 38. i SL 2020., L 415, str. 90.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-22" href="#c-22">22</a>
</span>) Vidjeti članke 27., 28., 32. i 33. Direktive 2013/32.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-23" href="#c-23">23</a>
</span>) Taj se izraz upotrebljava i u drugim jezičnim verzijama Direktive 2011/95, poput onih na njemačkom, engleskom, portugalskom ili pak švedskom jeziku.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-24" href="#c-24">24</a>
</span>) Direktiva Vijeća od 29. travnja 2004. o minimalnim standardima za kvalifikaciju i status državljana treće zemlje ili osoba bez državljanstva kao izbjeglica ili osoba kojima je na drugi način potrebna međunarodna zaštita te o sadržaju odobrene zaštite (SL 2004., L 304, str. 12.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 19., svezak 12., str. 64.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-25" href="#c-25">25</a>
</span>) Prijedlog direktive Vijeća o minimalnim standardima za kvalifikaciju i status državljana treće zemlje ili osoba bez državljanstva kao izbjeglica ili osoba kojima je na drugi način potrebna međunarodna zaštita te o sadržaju odobrene zaštite (COM(2001) 510 final) (u daljnjem tekstu: Prijedlog direktive 2004/83).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-26" href="#c-26">26</a>
</span>) U uvodnoj izjavi 25. Direktive 2011/95 navodi se da je „[p]osebno […] potrebno uvesti zajedničke definicije za […] potrebe za zaštitom koje se javljaju na licu mjesta”.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-27" href="#c-27">27</a>
</span>) Vidjeti u tom pogledu članak 40. stavak 3. Direktive 2013/32.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-28" href="#c-28">28</a>
</span>) Vidjeti u tom pogledu Hathaway, J. C., i Foster, M., The law of refugee status, 2. izd., Cambridge University Press, Cambridge, 2014., str. 75.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-29" href="#c-29">29</a>
</span>) Vidjeti u tom pogledu Zajedničko stajalište od 4. ožujka 1996. koje je definiralo Vijeće na temelju članka K.3 Ugovora o Europskoj uniji o usklađenoj primjeni definicije pojma „izbjeglica” iz članka 1. Ženevske konvencije o statusu izbjeglica od 28. srpnja 1951. godine (SL 1996., L 63, str. 2.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 19., svezak 12., str. 4.) (t. 9.2.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-30" href="#c-30">30</a>
</span>) Vidjeti u tom pogledu, UNHCR, Comments on the European Commission’s proposal for a Directive of the European Parliament and of the Council on minimum standards for the qualification and status of third country nationals or stateless persons as beneficiaries of international protection and the content of the protection granted (COM(2009)551, 21 October 2009). UNHCR ističe da „[č]ak i kada se ne može utvrditi da je podnositelj zahtjeva već u zemlji podrijetla izrazio uvjerenja ili sklonosti o kojima je riječ, on mora uživati slobodu izražavanja, slobodu vjeroispovijesti i slobodu udruživanja, u granicama određenim u članku 2. [Ženevske konvencije] kao i drugim aktima za zaštitu ljudskih prava. Takve slobode obuhvaćaju pravo na promjenu vjeroispovijedi ili uvjerenja, što je promjena do koje može doći nakon odlaska, primjerice, zbog nezadovoljstva spram religije ili politika zemlje podrijetla ili zbog veće svijesti o utjecaju određenih politika” [neslužbeni prijevod] (str. 15. i 16.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-31" href="#c-31">31</a>
</span>) Vidjeti u tom pogledu Dörig, H., „Article 5, International protection needs arising sur place”, u Hailbronner, K., i Thym, D., EU Immigration and Asylum Law: A Commentary, 2. izd., C. H. Beck, München, 2016., str. 1142. do 1147., osobito str. 1144., koji izlaže odnos između članka 5. stavka 2. Direktive 2011/95 i članka 4. stavka 3. točke (d) te direktive.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-32" href="#c-32">32</a>
</span>) Vidjeti presudu Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: ESLJP) od 23. ožujka 2016., F. G. protiv Švedske (CE:ECHR:2016:0323JUD004361111, t. 123.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-33" href="#c-33">33</a>
</span>) Vidjeti u tom pogledu komentare UNHCR‑a navedene u bilješci 30. ovog mišljenja kao i UNHCR, Amicus Curiae of the [UNHCR] on the interpretation and application of „sur place” claims within the meaning of Article 1A(2) of the 1951 Convention relating to the Status of Refugees, 14. veljače 2017. (t. 25. do 29.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-34" href="#c-34">34</a>
</span>) Moje isticanje</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-35" href="#c-35">35</a>
</span>) U svojem Prijedlogu direktive 2004/83, Komisija je već naglasila da činjenica da je podnositelj zahtjeva „fabricirao” strah od proganjanja ili trpljenja ozbiljne nepravde ne znači sama po sebi nužno da takav strah ne može biti osnovan.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-36" href="#c-36">36</a>
</span>) Vidjeti Europski potporni ured za azil (EASO) (koji je zamijenjen EUAA‑om na temelju Uredbe (EU) 2021/2303 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2021. o Agenciji Europske unije za azil i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 439/2010 (SL 2021., L 468, str. 1.)), Qualification for International Protection, Judicial analysis, second edition, siječanj 2023. (t. 1.10.3. koja se odnosi na članak 5. stavak 2. Direktive 2011/95).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-37" href="#c-37">37</a>
</span>) Vidjeti Smjernice o međunarodnoj zaštiti br. 6: Zahtjevi za priznavanje izbjegličkog statusa temeljeni na vjeri sukladno članku 1A(2) Konvencije iz 1951. godine i/ili Protokolu o statusu izbjeglica iz 1967. godine (u daljnjem tekstu: smjernice o zahtjevima za priznavanje izbjegličkog statusa temeljenima na vjeri) od 28. travnja 2004. (t. 35.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-38" href="#c-38">38</a>
</span>) ESLJP u više je navrata odlučivao o opasnostima od proganjanja i smrtne kazne nastalima za državljanina treće zemlje u njegovoj zemlji podrijetla zbog njegova vjerskog preobraćenja. On je utvrdio načelo prema kojem nadležna tijela moraju provjeriti je li preobraćenje zainteresirane osobe iskreno i je li ono „dovoljno uvjerljivo, ozbiljno, čvrsto i važno” prije istraživanja bi li ona bila izložena opasnosti da se prema njoj postupa suprotno članku 3. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, potpisane u Rimu 4. studenoga 1950. Prema stajalištu tog suda, nadležno tijelo također mora ocijeniti u svakom konkretnom slučaju je li stranac uvjerljivo dokazao da je njegovo preobraćenje na licu mjesta iskreno u tom smislu da se temelji na „stvarnim i osobnim vjerskim uvjerenjima”. Vidjeti u tom pogledu presude ESLJP‑a od 23. ožujka 2016., F. G. protiv Švedske (CE:ECHR:2016:0323JUD004361111, t. 144. i 145.) i od 5. studenoga 2019., A. A. protiv Švicarske (CE:ECHR:2019:1105JUD003221817, t. 49. i 51.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-39" href="#c-39">39</a>
</span>) Vidjeti presudu od 2. ožujka 2010., Salahadin Abdulla i dr. (C‑175/08, C‑176/08, C‑178/08 i C‑179/08, EU:C:2010:105, t. 90.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-40" href="#c-40">40</a>
</span>) Vidjeti u tom pogledu pravnu analizu EUAA‑e navedenu na dnu stranice 36. ovog mišljenja (t. 1.10.3.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-41" href="#c-41">41</a>
</span>) U svojim smjernicama o zahtjevima za priznavanje izbjegličkog statusa temeljenima na vjeri, UNHCR tako naglašava da takozvani postupci „zainteresiranih osoba” ne stvaraju osnovan strah od proganjanja zbog razloga iz Ženevske konvencije u zemlji podrijetla podnositelja zahtjeva, ako je oportunizam tih aktivnosti očit svima, uključujući tijelima zemlje, te da vraćanje zainteresirane osobe ne bi imalo ozbiljne negativne posljedice (t. 36.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-42" href="#c-42">42</a>
</span>) Vidjeti presudu od 12. siječnja 2023., Migracijos Departamento (Razlozi proganjanja zasnovani na političkom mišljenju) (C‑280/21, EU:C:2023:13, t. 23.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-43" href="#c-43">43</a>
</span>) Vidjeti presudu od 14. svibnja 2019., M i dr. (Opoziv statusa izbjeglice) (C‑391/16, C‑77/17 i C‑78/17, EU:C:2019:403, t. 89. i navedena sudska praksa).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-44" href="#c-44">44</a>
</span>) Vidjeti presudu od 14. svibnja 2019., M i dr. (Opoziv statusa izbjeglice) (C‑391/16, C‑77/17 i C‑78/17, EU:C:2019:403, t. 99.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-45" href="#c-45">45</a>
</span>) EUAA svojoj pravnoj analizi navedenoj u bilješci 36. ovog mišljenja (točka 1.10.3.), kao i UNHCR u svojim smjernicama o zahtjevima za priznavanje izbjegličkog statusa temeljenim na vjeri (t. 36.) upućuju na očito oportunističko djelovanje podnositelja zahtjeva.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-46" href="#c-46">46</a>
</span>) Radi se o izrazu koji Komisija upotrebljava u svojim komentarima na članke Prijedloga direktive 2004/83.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-47" href="#c-47">47</a>
</span>) U svojim smjernicama o zahtjevima za priznavanje izbjegličkog statusa temeljenima na vjeri UNHCR ističe da je „[m]eđunarodna zaštita […] nužna u slučaju u kojem se zahtjev smatra zahtjevom zainteresiranih osoba, ali u kojem podnositelj zahtjeva ipak ima osnovan strah od proganjanja u slučaju vraćanja. No, kada je oportunizam prilikom djelovanja jasno vidljiv, to može biti vrlo neizvjesno prilikom ispitivanja mogućih trajnih rješenja dostupnih u tim slučajevima” (točka 36.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-48" href="#c-48">48</a>
</span>) Vidjeti u vezi s člankom 12. stavkom 2. točkama (b) i (c) Direktive 2011/95 presudu od 13. rujna 2018., Ahmed (C‑369/17, EU:C:2018:713, t. 48. i navedena sudska praksa), a u vezi s člankom 14. stavkom 4. točkom (a) i člankom 17. stavkom 1. točkom (d) te direktive presudu od 22. rujna 2022., Országos Idegenrendészeti Főigazgatóság i dr. (C‑159/21, EU:C:2022:708, t. 72. i navedena sudska praksa).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-49" href="#c-49">49</a>
</span>) Vidjeti presudu od 22. rujna 2022., Országos Idegenrendészeti Főigazgatóság i dr. (C‑159/21, EU:C:2022:708, t. 73.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-50" href="#c-50">50</a>
</span>) Vidjeti presudu od 13. rujna 2018., Ahmed (C‑369/17, EU:C:2018:713, t. 49. i navedena sudska praksa).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-51" href="#c-51">51</a>
</span>) Moje isticanje</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-52" href="#c-52">52</a>
</span>) Vidjeti presude od 13. rujna 2018., Ahmed (C‑369/17, EU:C:2018:713, t. 37.) i od 14. svibnja 2019., M i dr. (Opoziv statusa izbjeglice) (C‑391/16, C‑77/17 i C‑78/17, EU:C:2019:403, t. 79.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-53" href="#c-53">53</a>
</span>) Vidjeti u tom smislu presudu od 13. rujna 2018., Ahmed (C‑369/17, EU:C:2018:713, t. 51 i navedena sudska praksa).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-54" href="#c-54">54</a>
</span>) Vidjeti točku 24. ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-55" href="#c-55">55</a>
</span>) Vidjeti, po analogiji, presudu od 12. prosinca 2019., Bevándorlási és Menekültügyi Hivatal (Spajanje obitelji – sestra izbjeglice) (C‑519/18, EU:C:2019:1070, t. 61. do 64.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-56" href="#c-56">56</a>
</span>) Tom se uvodnom izjavom predviđa, usto, da se tom direktivom ne nastoji samo osigurati puno poštovanje ljudskog dostojanstva i prava na azil tražitelja azila i članova njihovih obitelji u pratnji, nego i promicati primjenu članaka 1., 7., 11., 14., 15., 16., 18., 21., 24., 34. i 35. Povelje i da se ona, stoga, treba provoditi na odgovarajući način.</p>
</body>
</html>
