(1)

Člankom 8.b stavkom 1. Direktive 2008/105/EZ predviđa se utvrđivanje popisa praćenja koji isprva sadržava najviše 10 tvari ili skupina tvari za koje je potrebno prikupljati podatke o praćenju diljem Unije u svrhu podupiranja budućeg određivanja prioriteta u skladu s člankom 16. stavkom 2. Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2). U popisu bi trebali biti navedeni mediji praćenja i moguće metode analize koje ne uključuju prekomjerne troškove.

(2)

U članku 8.b Direktive 2008/105/EZ navedeni su i uvjeti i načini praćenja tvari uvrštenih u popis praćenja, izvješćivanja država članica o rezultatima praćenja te ažuriranja popisa.

(3)

Tvari za uvrštavanje u popis praćenja trebalo bi odabrati među onima za koje dostupne informacije ukazuju na to da bi mogle predstavljati znatan rizik za vodni okoliš ili znatan rizik koji se putem njega prenosi, na razini Unije, ali za koje podaci o praćenju nisu dostatni da bi se zaključilo o stvarnom riziku. Vrlo toksične tvari, koje se upotrebljavaju u mnogim državama članicama i ispuštaju u vodni okoliš, ali ih se ne prati ili ih se rijetko prati, trebalo bi razmotriti za uvrštavanje u popis praćenja. Pri postupku odabira tvari trebalo bi uzeti u obzir informacije detaljno navedene u članku 8.b stavku 1. točkama (a) do (e) Direktive 2008/105/EZ, posebno uzimajući u obzir nove onečišćujuće tvari.

(4)

Praćenjem tvari s popisa trebali bi se dobiti visokokvalitetni podaci o njihovim koncentracijama u vodnom okolišu, koji su u okviru zasebnog preispitivanja u skladu s člankom 16. stavkom 4. Direktive 2000/60/EZ prikladni za podupiranje procjena rizika na kojima se temelji utvrđivanje prioritetnih tvari. U tom preispitivanju, tvari za koje se utvrdi da predstavljaju znatan rizik trebalo bi razmotriti za uvrštavanje u popis prioritetnih tvari. Odredio bi se i standard kvalitete okoliša, koji bi države članice trebale dostići. Prijedlog za uvrštavanje tvari u popis prioritetnih tvari bio bi podložan procjeni utjecaja.

(5)

U skladu s člankom 8.b stavkom 1. Direktive 2008/105/EZ, diklofenak, estradiol 17-beta (E2) i etinilestradiol 17-alfa (EE2) trebalo bi uvrstiti u prvi popis praćenja kako bi se prikupili podaci o praćenju u svrhu lakšeg određivanja odgovarajućih mjera za uklanjanje rizika koje te tvari predstavljaju. Estron (E1) također bi trebalo uvrstiti u popis praćenja jer je kemijski blizak estradiolu 17-beta, čijom raščlambom nastaje.

(6)

Komisija je tijekom 2014. prikupila podatke o nizu drugih tvari koje bi se moglo uvrstiti u popis praćenja. Uzela je u obzir izvore informacija navedene u članku 8.b stavku 1. Direktive 2008/105/EZ te se savjetovala sa stručnjacima iz država članica i skupinama dionika. Provedeno je rangiranje. Pritom su posebno razmotrene tvari koje su gotovo označene kao prioritetne u posljednjem preispitivanju prioritetnih tvari, ali za koje je bilo potrebno još podataka o praćenju kako bi se potvrdio znatan rizik. Razmotreno je i nekoliko drugih tvari koje su utvrđene kao potencijalne nove onečišćujuće tvari, a za koje je bilo dostupno malo novijih podataka o praćenju ili takvi podaci uopće nisu bili dostupni. Rizik koji predstavlja svaka od tih tvari izračunan je na temelju dostupnih informacija o opasnosti samih tvari i izloženosti okoliša njima. Izloženost je procijenjena na temelju podataka o proizvodnji i uporabi, uzimajući u obzir sve aktualne podatke o praćenju.

(7)

Tijekom prikupljanja podataka o tvarima na početnom popisu, za neke od tih tvari pronađeni su dodatni podaci o praćenju. Dostupnost pouzdanih, ažuriranih podataka za barem četiri države članice smatrala se dovoljnom da tvari ne budu uvrštene u popis praćenja. Kad su te tvari uklonjene s popisa, zajedno s još nekim tvarima o čijoj toksičnosti nije bilo posebnih dvojbi ili za koje se očekivao prestanak uporabe, kao prioritetne utvrđene su sljedeći tvari: oksadiazon, metiokarb, 2,6-diterc-butil-4-metilfenol, tri-alat, četiri pesticida neonikotinoida, makrolidni antibiotik eritromicin i 2-etilheksil 4-metoksicinamat. Stoga bi u popis praćenja trebalo uvrstiti i te tvari, pod njihovim CAS brojevima (Chemical Abstracts Service – Služba za podatke o kemijskim tvarima) i EU brojevima. Peti pesticid neonikotinoid i još dva makrolidna antibiotika također su utvrđeni kao tvari koje potencijalno predstavljaju znatan rizik. Tvari istog načina djelovanja mogu imati aditivno djelovanje, čime se dodatno opravdava prijedlog da ih se istodobno uvrsti u popis praćenja. Trebalo bi omogućiti istodobnu analizu neonikotinoida, kao i makrolidnih antibiotika, kako bi se mogli uvrstiti u popis u skupinama.

(8)

U skladu s člankom 8.b stavkom 1. Direktive 2008/105/EZ, Komisija je utvrdila moguće metode analize predloženih tvari. Granica detekcije metode trebala bi biti barem jednako niska kao i koncentracija svake tvari u odgovarajućem mediju ispod koje se ne očekuju štetni učinci (predviđena koncentracija bez učinka). Ako zbog novih podataka dođe do smanjenja predviđene koncentracije bez učinka za pojedine tvari, najviša prihvatljiva granica detekcije metode možda će se morati smanjiti dok su te tvari na popisu. Smatra se da metode analize ne uključuju prekomjerne troškove.

(9)

Radi usporedivosti sve bi tvari trebalo pratiti u cjelovitim uzorcima vode. Međutim, bilo bi primjereno pratiti 2-etilheksil 4-metoksicinamat i u lebdećim česticama ili u talogu, zbog njegove tendencije da se razdjeljuje u tim medijima.

(10)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 21. stavka 1. Direktive 2000/60/EZ,