|
Službeni list |
HR Serije C |
|
C/2023/1213 |
28.11.2023 |
Objava zahtjeva za izmjenu specifikacije proizvoda na razini Unije za naziv u sektoru vina na temelju članka 97. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća
(C/2023/1213)
Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 98. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od dva mjeseca od datuma ove objave.
ZAHTJEV ZA IZMJENU SPECIFIKACIJE PROIZVODA NA RAZINI UNIJE
„Dunántúli/Dunántúl”
PGI-HU-A1351-AM03
Datum podnošenja zahtjeva: 20.5.2020.
1. Podnositelj zahtjeva i legitiman interes
Vijeće zajednice proizvođača vina vinogradarske regije Etyek-Buda
Vijeće zajednice proizvođača vina vinogradarske regije Etyek-Buda (Etyek-Budai Borvidék Hegyközségi Tanácsa), koje podnosi zahtjev za izmjenu, podnijelo je zahtjev za registraciju ZOZP-a „Dunántúl”.
Vijeće zajednice proizvođača vina vinogradarske regije Etyek-Buda predstavlja sljedeće zajednice proizvođača vina i vijeća zajednice proizvođača vina koji su jednoglasno podržali zahtjev za izmjenu: Badacsonyi Borvidék Hegyközségi Tanácsa (Regionalno vijeće zajednice proizvođača vina vinogradarske regije Badacsony); Balatonboglári Borvidék Hegyközségi Tanácsa (Regionalno vijeće zajednice proizvođača vina vinogradarske regije Balatonboglár); Balatonfelvidéki Hegyközségi Tanács (Regionalno vijeće zajednice proizvođača vina vinogradarske regije Balatonfelvidék); Balatonfüred-Csopaki Borvidék Hegyközségi Tanács (Regionalno vijeće zajednice proizvođača vina vinogradarske regije Balatonfüred-Csopak); Etyek-Budai Borvidék Hegyközségi Tanácsa (Regionalno vijeće zajednice proizvođača vina vinogradarske regije Etyek-Buda); Móri Borvidék Hegyközségi Tanácsa (Regionalno vijeće zajednice proizvođača vina vinogradarske regije Mór); Nagy-Somlói Borvidék Hegyközsége (Zajednica proizvođača vina vinogradarske regije Nagy-Somló); Neszmélyi Borvidék Hegyközségi Tanács (Regionalno vijeće zajednice proizvođača vina vinogradarske regije Neszmély); Pannonhalmi Borvidék Hegyközsége (Zajednica proizvođača vina vinogradarske regije Pannonhalma); Pécsi Borvidék Hegyközségi Tanácsa (Regionalno vijeće zajednice proizvođača vina vinogradarske regije Pécs); Soproni Borvidék Hegyközségi Tanácsa (Regionalno vijeće zajednice proizvođača vina vinogradarske regije Sopron); Hegyközségi Tanács Szekszárd (Vijeće zajednice proizvođača vina Szekszárd); Tolnai Borvidék Hegyközségi Tanácsa (Regionalno vijeće zajednice proizvođača vina vinogradarske regije Tolna); Villányi Borvidék Hegyközségi Tanácsa (Regionalno vijeće zajednice proizvođača vina vinogradarske regije Villány); Zalai Borvidék Hegyközségi Tanácsa (Regionalno vijeće zajednice proizvođača vina vinogradarske regije Zala).
2. Odjeljak specifikacije proizvoda na koju se primjenjuje izmjena
|
☐ |
Naziv proizvoda |
|
☒ |
Kategorija proizvoda od vinove loze |
|
☒ |
Povezanost |
|
☐ |
Ograničenja u pogledu stavljanja na tržište |
3. Opis i razlozi za izmjenu
Uvrštenje kategorije proizvoda „gazirano biser vino” (jedinstveni dokument, odjeljak 3.: Kategorije proizvoda od vinove loze)
Izmjena specifikacije omogućila bi stavljanje tog proizvoda na tržište prema kategoriji proizvoda i za ZOZP „Dunántúl/Dunántúli”.
Vinarije su počele proizvoditi gazirano biser vino na razgraničenom području prije nekoliko desetljeća. Potrošači su s vremenom počeli povezivati to vino s regijom Dunántúl (Zadunavlje), a zbog izvanredne kvalitete steklo je poseban ugled i priznanje. Cilj je izmjene osigurati daljnji rast reputacije tog proizvoda i uskladiti uvjete proizvodnje u vinarijama na tom razgraničenom području. Posljednjih godina primjetan je sve izraženiji pomak potražnje na tržištu prema gaziranom pjenušavom vinu.
Odjeljci na koje izmjena utječe:
|
Odjeljak II. |
: |
Opis vina (jedinstveni dokument, točka 4.: Opis vina) |
|
Odjeljak III. |
: |
Posebni enološki postupci (jedinstveni dokument, točka 5.1.2.: Obvezni enološki postupci; točka 5.2.: Najveći prinosi) |
|
Odjeljak V. |
: |
Najveći prinos (jedinstveni dokument, točka 5.2.: Najveći prinosi) |
|
Odjeljak VI. |
: |
Dopuštene sorte grožđa (jedinstveni dokument, točka 7.: Glavne sorte grožđa) |
|
Odjeljak VII. |
: |
Povezanost sa zemljopisnim područjem (jedinstveni dokument, točka 8.2.: Opis povezanosti) |
|
Odjeljak VIII. |
: |
Dodatni uvjeti (jedinstveni dokument, točka 9.: Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)). |
JEDINSTVENI DOKUMENT
1. Naziv proizvoda
Dunántúli/Dunántúl
2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla
ZOZP – zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla
3. Kategorije proizvoda od vinove loze
|
1. |
Vino |
|
9. |
Gazirano biser vino |
4. Opis vina
Vino – bijelo
Lagana bijela vina zelenkastožute do zlatnožute boje, srednjeg intenziteta arome i zaokružene kiselosti.
|
* |
Ograničenja utvrđena u zakonodavstvu EU-a primjenjuju se na najveću ukupnu alkoholnu jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida. |
|
Opća analitička svojstva |
|
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.) |
|
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.) |
9 |
|
Najmanja ukupna kiselost |
4 g/l, izraženo kao vinska kiselina |
|
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
18 |
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
Vino – crno
Crna vina grimizne su do rubin-crvene boje, imaju voćnu aromu, srednju razinu tanina te zaokruženu i skladnu kiselost.
|
* |
Ograničenja utvrđena u zakonodavstvu EU-a primjenjuju se na najveću ukupnu alkoholnu jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida. |
|
Opća analitička svojstva |
|
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.) |
|
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.) |
9 |
|
Najmanja ukupna kiselost |
4 g/l, izraženo kao vinska kiselina |
|
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
20 |
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
Vino – ružičasto
Ružičasta vina imaju boju u rasponu od boje lososa do svjetlocrvene, aromu srednjeg intenziteta i zaokruženu kiselost.
|
* |
Ograničenja utvrđena u zakonodavstvu EU-a primjenjuju se na najveću ukupnu alkoholnu jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida. |
|
Opća analitička svojstva |
|
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.) |
|
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.) |
9 |
|
Najmanja ukupna kiselost |
4 g/l, izraženo kao vinska kiselina |
|
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
18 |
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
Gazirano biser vino – bijelo
Boja tih vina u rasponu je od zelenkastobijele do zlatnožute. Imaju voćni miris koji uglavnom podsjeća na agrume, kruške i zelene jabuke. To su lagana vina koje odlikuje lakoća okusa i svježa kiselost. Okuse i mirise vina pojačava dodani otopljeni ugljikov dioksid.
|
* |
Ograničenja utvrđena u zakonodavstvu EU-a primjenjuju se na najveću ukupnu alkoholnu jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida. |
|
Opća analitička svojstva |
|
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.) |
|
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.) |
9 |
|
Najmanja ukupna kiselost |
4 g/l, izraženo kao vinska kiselina |
|
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
18 |
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
Gazirano biser vino – ružičasto
Boja vina može biti u rasponu od blijede ljuske luka do svjetlocrvene. Imaju voćni miris (uglavnom podsjeća na trešnje i jagode) te živahan i svjež karakter. Okuse i mirise vina pojačava dodani otopljeni ugljikov dioksid.
|
* |
Ograničenja utvrđena u zakonodavstvu EU-a primjenjuju se na najveću ukupnu alkoholnu jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida. |
|
Opća analitička svojstva |
|
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.) |
|
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.) |
9 |
|
Najmanja ukupna kiselost |
4 g/l, izraženo kao vinska kiselina |
|
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
18 |
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
Gazirano biser vino – crno
Boja vina može biti u rasponu od blijede boje ljuske luka do svjetlocrvene. Imaju voćni miris (uglavnom podsjeća na šljive, trešnje i višnje) te živahan i svjež karakter. Okuse i mirise vina pojačava dodani otopljeni ugljikov dioksid.
|
* |
Ograničenja utvrđena u zakonodavstvu EU-a primjenjuju se na najveću ukupnu alkoholnu jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida. |
|
Opća analitička svojstva |
|
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.) |
|
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.) |
9 |
|
Najmanja ukupna kiselost |
4 g/l, izraženo kao vinska kiselina |
|
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
18 |
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
5. Postupci proizvodnje vina
a. Posebni enološki postupci
Pravila o oblikovanju loze
Praksa oblikovanja loze
Kad je riječ o vinogradima zasađenima nakon 1. kolovoza 2010.: uzgojni oblici: oblik kišobrana, Moser, Sylvos, niski, srednji i visoki kordonac, Guyot, jednostruka zavjesa, račvasti uzgoj, oblik vaze i Lyra.
Gustoća sadnje: najmanje 3 300 trsova po hektaru.
Kad je riječ o vinogradima zasađenima prije 1. kolovoza 2010., vinogradi s bilo kojom prethodno odobrenom metodom uzgoja i gustoćom sadnje mogu se koristiti ako su u funkciji.
Najmanji sadržaj šećera u grožđu izražen u potencijalnoj alkoholnoj jakosti i prema mađarskoj klasifikaciji mošta (MM)
Praksa oblikovanja loze
Za vino i gazirano biser vino: 8 % vol., 13,4 MM
Metoda i datum berbe
Praksa oblikovanja loze
Metoda berbe: dopuštene su ručna i mehanička berba
Određivanje datuma berbe: najraniji datum berbe je 1. kolovoza svake godine.
Enološki postupci koji nisu dopušteni
Poseban enološki postupak
Grožđe od kojeg se proizvodi vino „Dunántúli/Dunántúl” prerađuje se općenitim metodama prerade. Nisu dopušteni enološki postupci navedeni u redcima 11.1. i 11.3. u tablici 2 Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/934 (2).
b. Najveći prinosi
Vina i gazirana biser vina
160 hl/ha
Vina i gazirana biser vina– ručna berba
22 700 kg grožđa po hektaru
Vina i gazirana biser vina– mehanička berba
21 700 kg grožđa po hektaru
6. Razgraničeno zemljopisno područje
Područje desno od glavnog rukavca Dunava u županijama Baranja, Budimpešta i Pešta te područja županija Fejér, Győr-Moson-Sopron, Komárom-Esztergom, Somogy, Tolna, Vas, Veszprém i Zala koja su u katastru vinogradarskih regija razvrstana u razrede I. i II.
7. Sorte vinove loze
|
|
aletta |
|
|
alibernet |
|
|
alicante boushet |
|
|
bacchus |
|
|
bianca |
|
|
blauburger |
|
|
blauer frühburgunder |
|
|
blauer silvaner |
|
|
budai – budai zöld |
|
|
budai – zöld budai |
|
|
budai – zöldfehér |
|
|
budai – zöldszőlő |
|
|
bíbor kadarka |
|
|
cabernet franc – cabernet |
|
|
cabernet franc – carbonet |
|
|
cabernet franc – carmenet |
|
|
cabernet franc – gros cabernet |
|
|
cabernet franc – gros vidur |
|
|
cabernet franc – kaberne fran |
|
|
cabernet sauvignon |
|
|
chardonnay – chardonnay blanc |
|
|
chardonnay – kereklevelű |
|
|
chardonnay – morillon blanc |
|
|
chardonnay – ronci bilé |
|
|
chasselas – chasselas blanc |
|
|
chasselas – chasselas dorato |
|
|
chasselas – chasselas doré |
|
|
chasselas – chrupka belia |
|
|
chasselas – fehér fábiánszőlő |
|
|
chasselas – fehér gyöngyszőlő |
|
|
chasselas – fendant blanc |
|
|
chasselas – saszla belaja |
|
|
chasselas – weisser gutedel |
|
|
csabagyöngye – pearl of csaba |
|
|
csabagyöngye – perla czabanska |
|
|
csabagyöngye – perla di csaba |
|
|
csabagyöngye – perle di csaba |
|
|
csabagyöngye – perle von csaba |
|
|
csabagyöngye – vengerskii muskatnii rannüj |
|
|
csabagyöngye – zsemcsug szaba |
|
|
cserszegi fűszeres |
|
|
csomorika – csomor |
|
|
csomorika – gyüdi fehér |
|
|
csomorika – szederkényi fehér |
|
|
csókaszőlő |
|
|
domina |
|
|
dornfelder |
|
|
ezerfürtű |
|
|
ezerjó – kolmreifler |
|
|
ezerjó – korponai |
|
|
ezerjó – szadocsina |
|
|
ezerjó – tausendachtgute |
|
|
ezerjó – tausendgute |
|
|
ezerjó – trummertraube |
|
|
furmint – furmint bianco |
|
|
furmint – moslavac bijeli |
|
|
furmint – mosler |
|
|
furmint – posipel |
|
|
furmint – som |
|
|
furmint – szigeti |
|
|
furmint – zapfner |
|
|
generosa |
|
|
hamburgi muskotály – miszket hamburgszki |
|
|
hamburgi muskotály – moscato d’Amburgo |
|
|
hamburgi muskotály – muscat de hambourg |
|
|
hamburgi muskotály – muscat de hamburg |
|
|
hamburgi muskotály – muszkat gamburgszkij |
|
|
hárslevelű – feuilles de tilleul |
|
|
hárslevelű – garszleveljü |
|
|
hárslevelű – lindeblättrige |
|
|
hárslevelű – lipovina |
|
|
irsai olivér – irsai |
|
|
irsai olivér – muskat olivér |
|
|
irsai olivér – zolotis |
|
|
irsai olivér – zolotisztüj rannüj |
|
|
juhfark – fehérboros |
|
|
juhfark – lämmerschwantz |
|
|
juhfark – mohácsi |
|
|
juhfark – tarpai |
|
|
kadarka – csetereska |
|
|
kadarka – fekete budai |
|
|
kadarka – gamza |
|
|
kadarka – jenei fekete |
|
|
kadarka – kadar |
|
|
kadarka – kadarka negra |
|
|
kadarka – negru moale |
|
|
kadarka – szkadarka |
|
|
kadarka – törökszőlő |
|
|
karát |
|
|
királyleányka – dánosi leányka |
|
|
királyleányka – erdei sárga |
|
|
királyleányka – feteasca regale |
|
|
királyleányka – galbena de ardeal |
|
|
királyleányka – königliche mädchentraube |
|
|
királyleányka – königstochter |
|
|
királyleányka – little princess |
|
|
korai piros veltelini – crvena babovina |
|
|
korai piros veltelini – eper szőlő |
|
|
korai piros veltelini – frühroter velteliner |
|
|
korai piros veltelini – kis veltelini |
|
|
korai piros veltelini – malvasia rossa |
|
|
korai piros veltelini – piros malvazia |
|
|
korai piros veltelini – velteliner rouge précoce |
|
|
korai piros veltelini – veltlinske cervené skoré |
|
|
korona |
|
|
kék bakator |
|
|
kékfrankos – blauer lemberger |
|
|
kékfrankos – blauer limberger |
|
|
kékfrankos – blaufränkisch |
|
|
kékfrankos – limberger |
|
|
kékfrankos – moravka |
|
|
kéknyelű – blaustängler |
|
|
kékoportó – blauer portugieser |
|
|
kékoportó – modry portugal |
|
|
kékoportó – portugais bleu |
|
|
kékoportó – portugalske modré |
|
|
kékoportó – portugizer |
|
|
kövidinka – a dinka crvena |
|
|
kövidinka – a dinka mala |
|
|
kövidinka – a dinka rossa |
|
|
kövidinka – a kamena dinka |
|
|
kövidinka – a ruzsica |
|
|
kövidinka – steinschiller |
|
|
kövérszőlő – grasa |
|
|
kövérszőlő – grasa de cotnari |
|
|
leányka – dievcenske hrozno |
|
|
leányka – feteasca alba |
|
|
leányka – leányszőlő |
|
|
leányka – mädchentraube |
|
|
menoire |
|
|
merlot |
|
|
nektár |
|
|
nero |
|
|
olasz rizling – grasevina |
|
|
olasz rizling – nemes rizling |
|
|
olasz rizling – olaszrizling |
|
|
olasz rizling – riesling italien |
|
|
olasz rizling – risling vlassky |
|
|
olasz rizling – taljanska grasevina |
|
|
olasz rizling – welschriesling |
|
|
ottonel muskotály – miszket otonel |
|
|
ottonel muskotály – muscat ottonel |
|
|
ottonel muskotály – muskat ottonel |
|
|
pinot blanc – fehér burgundi |
|
|
pinot blanc – pinot beluj |
|
|
pinot blanc – pinot bianco |
|
|
pinot blanc – weissburgunder |
|
|
pinot noir – blauer burgunder |
|
|
pinot noir – kisburgundi kék |
|
|
pinot noir – kék burgundi |
|
|
pinot noir – kék rulandi |
|
|
pinot noir – pignula |
|
|
pinot noir – pino csernüj |
|
|
pinot noir – pinot cernii |
|
|
pinot noir – pinot nero |
|
|
pinot noir – pinot tinto |
|
|
pinot noir – rulandski modre |
|
|
pinot noir – savagnin noir |
|
|
pinot noir – spätburgunder |
|
|
pintes |
|
|
piros bakator – bakar rózsa |
|
|
piros bakator – bakator rouge |
|
|
piros bakator – bakatortraube |
|
|
piros veltelini – nagyságos |
|
|
piros veltelíni – fleischtraube |
|
|
piros veltelíni – somszőlő |
|
|
piros veltelíni – velteliner rouge |
|
|
piros veltelíni – veltlinské cervené |
|
|
piros veltelíni – veltlinszki rozovij |
|
|
pátria |
|
|
pölöskei muskotály |
|
|
rajnai rizling – johannisberger |
|
|
rajnai rizling – rheinriesling |
|
|
rajnai rizling – rhine riesling |
|
|
rajnai rizling – riesling |
|
|
rajnai rizling – riesling blanc |
|
|
rajnai rizling – weisser riesling |
|
|
rizlingszilváni – müller thurgau |
|
|
rizlingszilváni – müller thurgau bijeli |
|
|
rizlingszilváni – müller thurgau blanc |
|
|
rizlingszilváni – rivaner |
|
|
rizlingszilváni – rizvanac |
|
|
rozália |
|
|
rubintos |
|
|
rózsakő |
|
|
sagrantino |
|
|
sauvignon – sauvignon bianco |
|
|
sauvignon – sauvignon bijeli |
|
|
sauvignon – sauvignon blanc |
|
|
sauvignon – sovinjon |
|
|
semillon – petit semillon |
|
|
semillon – semillon bianco |
|
|
semillon – semillon blanc |
|
|
semillon – semillon weisser |
|
|
syrah – blauer syrah |
|
|
syrah – marsanne noir |
|
|
syrah – serine noir |
|
|
syrah – shiraz |
|
|
syrah – sirac |
|
|
szürkebarát – auvergans gris |
|
|
szürkebarát – grauburgunder |
|
|
szürkebarát – graumönch |
|
|
szürkebarát – pinot grigio |
|
|
szürkebarát – pinot gris |
|
|
szürkebarát – ruländer |
|
|
sárfehér |
|
|
sárga muskotály – moscato bianco |
|
|
sárga muskotály – muscat blanc |
|
|
sárga muskotály – muscat bélüj |
|
|
sárga muskotály – muscat de frontignan |
|
|
sárga muskotály – muscat de lunel |
|
|
sárga muskotály – muscat lunel |
|
|
sárga muskotály – muscat sylvaner |
|
|
sárga muskotály – muscat zlty |
|
|
sárga muskotály – muskat weisser |
|
|
sárga muskotály – weiler |
|
|
sárga muskotály – weisser |
|
|
tannat |
|
|
tramini – gewürtztraminer |
|
|
tramini – roter traminer |
|
|
tramini – savagnin rose |
|
|
tramini – tramin cervené |
|
|
tramini – traminer |
|
|
tramini – traminer rosso |
|
|
turán |
|
|
viktória gyöngye |
|
|
viognier |
|
|
vulcanus |
|
|
zalagyöngye |
|
|
zefír |
|
|
zengő |
|
|
zenit |
|
|
zeus |
|
|
zweigelt – blauer zweigeltrebe |
|
|
zweigelt – rotburger |
|
|
zweigelt – zweigeltrebe |
|
|
zöld szagos – decsi szagos |
|
|
zöld szagos – zöld muskotály |
|
|
zöld szilváni – grüner sylvaner |
|
|
zöld szilváni – silvanec zeleni |
|
|
zöld szilváni – sylvánske zelené |
|
|
zöld veltelíni – grüner muskateller |
|
|
zöld veltelíni – grüner veltliner |
|
|
zöld veltelíni – veltlinské zelené |
|
|
zöld veltelíni – zöldveltelíni |
8. Opis povezanosti
8.1. Vino
Opis razgraničenog područja
Razgraničeno područje proizvodnje zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla „Dunántúli/Dunántúl” obuhvaća mađarsku regiju Zadunavlja („Dunántúl” na mađarskom jeziku). Dva su čimbenika koja kontinentalnoj klimi regije daju submediteranske značajke: zračna strujanja sa zapada koja donose hladan i vlažan oceanski i planinski zrak te zračna strujanja s juga koja u Zadunavlje donose suh i topao zrak sa Sredozemnog mora. Zbog toga su ljeta vlažnija i manje vruća nego u sredozemnoj regiji, dok su jeseni sunčanije i suše nego u drugim regijama u kojima prevladava kontinentalna klima.
Prosječne godišnje temperature iznose od 9 do 11 °C te se na godišnjoj razini bilježi oko 1 900 sunčanih sati. Godišnja količina padalina varira od 600 do 800 mm. Krajolik Zadunavlja oblikuju brežuljci i planinski lanci srednje visine. Potoci, rijeke i poneka jezera uz većinu naselja važna su značajka tog krajolika. Razgraničeno područje proizvodnje prekriveno je smeđim šumskim tlom (tip Raman) s nataloženim glinenim tlom.
Opis vina
Sve vrste vina „Dunántúli/Dunántúl” imaju diskretnu aromu srednjeg intenziteta, zaokruženu kiselost te lakoću i svježinu.
Vinogradarstvo je imalo važnu ulogu u životu prvih mađarskih doseljenika u Zadunavlju i bilo je glavni izvor prihoda lokalnog stanovništva: vino je bilo važan izvozni proizvod koji se u velikim količinama prevozio u susjedne zemlje.
Prezentacija i dokaz uzročne povezanosti
Zapadna zračna strujanja koja utječu na klimu Zadunavlja osiguravaju da čak i ljeti ima dovoljno padalina, pa je broj suhih dana relativno nizak u usporedbi s drugim kontinentalnim regijama na istoj zemljopisnoj širini. Zahvaljujući sposobnosti smeđih šumskih tala da zadržavaju vodu trsovi imaju dovoljno vode čak i tijekom ljetnih vrućina.
Proizvođači na području proizvodnje obično sade karakteristične srednje kasne (npr. Kadarka, Kékoportó) i kasne sorte grožđa (npr. Olaszrizling, Kékfrankos, Szürkebarát) ZOZP-a „Dunántúli/Dunántúl” na južnim, jugoistočnim i jugozapadnim padinama. Sunčeve zrake koje se odbijaju od vodene površine potokâ, rijeka ili jezera u podnožjima tih brežuljaka pridonose dozrijevanju grožđa tijekom jeseni koja je duga i sunčana zahvaljujući sredozemnim anticiklonama, pa su vina „Dunántúli/Dunántúl” zaokružena, zrele kiselosti i bogatog okusa, a ružičasta i crna vina imaju svilenkaste i elegantne tanine.
8.2. Gazirano biser vino
Opis razgraničenog područja
Razgraničeno područje proizvodnje zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla „Dunántúli/Dunántúl” obuhvaća mađarsku regiju Zadunavlja („Dunántúl” na mađarskom jeziku). Dva su čimbenika koja kontinentalnoj klimi regije daju submediteranske značajke: zračna strujanja sa zapada koja donose hladan i vlažan oceanski i planinski zrak te zračna strujanja s juga koja u Zadunavlje donose suh i topao zrak sa Sredozemnog mora. Zbog toga su ljeta vlažnija i manje vruća nego u sredozemnoj regiji, dok su jeseni sunčanije i suše nego u drugim regijama u kojima prevladava kontinentalna klima.
Prosječne godišnje temperature iznose od 9 do 11 °C te se na godišnjoj razini bilježi oko 1 900 sunčanih sati. Godišnja količina padalina varira od 600 do 800 mm. Krajolik Zadunavlja obilježavaju brežuljci i planinski lanci srednje visine. Potoci, rijeke i, ponegdje, jezera uz većinu naselja važna su značajka tog krajolika. Razgraničeno područje proizvodnje prekriveno je smeđim šumskim tlom (tip Ramann) s iluvijacijom gline.
Opis vina
Dodavanje ugljikova dioksida čini gazirana biser vina laganijima, a svježu kiselost intenzivnijom, što poboljšava svjež i skladan osjećaj voćnosti.
Gazirana biser vina „Dunántúli/Dunántúl” imaju skladnu i barem srednju razinu kiselosti te svježinu s notama koje podsjećaju na svježe agrume, jabuke i kruške.
Prezentacija i dokaz uzročne povezanosti
Klima Zadunavlja pogodna je za proizvodnju laganih i svježih bijelih, bogatih ružičastih te laganih crnih vina, koja su idealna osnova za proizvodnju gaziranih biser vina.
Kontinuiranim praćenjem potražnje na tržištu i zahvaljujući napretku u tehnologiji, vinarije na razgraničenom području prije nekoliko su desetljeća počele s proizvodnjom gaziranih biser vina. Potrošači su s vremenom počeli povezivati to vino s regijom Zadunavlja, a zbog izvanredne kvalitete steklo je poseban ugled i priznanje.
Kao što je objašnjeno za vina, zapadna zračna strujanja koja utječu na klimu Zadunavlja osiguravaju da čak i ljeti ima dovoljno padalina, pa je broj suhih dana relativno nizak u usporedbi s drugim kontinentalnim regijama na istoj zemljopisnoj širini. Zahvaljujući sposobnosti zadržavanja vode u smeđim šumskim tlima trsovi imaju dovoljno vode čak i tijekom ljetnih vrućina. Taj prirodni fenomen osigurava da sorte koje se uzgajaju na tom području imaju nježan i skladan sastav kiselina i zadržavaju svoje primarne voćne arome. Karakteristična svježina i voćnost gaziranih biser vina „Dunántúli/Dunántúl” može se povezati s tim neobičnim prirodnim fenomenom i sa sortama vinove loze koje se tu uzgajaju.
9. Posebni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)
Pravila o oznaci zaštite kategorije izvornosti
Pravni okvir:
nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta:
dodatne odredbe u pogledu označivanja
Opis uvjeta:
Pravila o oznakama:
Izraz „oltalom alatt álló földrajzi jelzés” (zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla) može se zamijeniti tradicionalnim izrazom „tájbor” (regionalno vino).
Engleski prijevod „Transdanubia” može se nalaziti u istom vidnom polju kao i zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla „Dunántúli/Dunántúl”.
Pravila o izrazima koji se smiju navesti
Pravni okvir:
nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta:
dodatne odredbe u pogledu označivanja
Opis uvjeta:
|
|
Vino – bijelo:
|
|
|
Vino – ružičasto:
|
|
|
Vino – crno:
|
|
|
Gazirano biser vino – bijelo:
|
|
|
Gazirano biser vino – ružičasto:
|
|
|
Gazirano biser vino – crno:
|
Pravila o izrazu „muskotály”
Pravni okvir:
nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta:
dodatne odredbe u pogledu označivanja
Opis uvjeta:
Ograničeni izraz „muskotály” može se nalaziti samo na etiketama vina od sljedećih sorti:
|
i. |
najmanje 85 % (isključujući količinu proizvoda upotrijebljenih za zaslađivanje) – Csabagyöngye, Hamburgi muskotály, Mátrai muskotály, Cserszegi fűszeres, Irsai Olivér, Nektár, Ottonel muskotály, Pölöskei muskotály, Sárga muskotály ili Zefír; |
|
ii. |
do 15 % – Bacchus, Piros Bakator, Bianca, Blauer Silvaner, Budai, Chardonnay, Chasselas, Csomorika, Ezerfürtű, Ezerjó, Furmint, Generosa, Hárslevelű, Juhfark, Karát, Kéknyelű, Királyleányka, Korai piros veltelíni, Korona, Kövérszőlő, Kövidinka, Leányka, Olasz rizling, Pátria, Pinot blanc, Pintes, Piros veltelíni, Rajnai rizling, Rizlingszilváni, Rozália, Rózsakő, Sárfehér, Sauvignon, Semillon, Szürkebarát, Tramini, Viktória gyöngye, Vulcanus, Zala gyöngye, Zengő, Zenit, Zeus, Zöld veltelíni, Zöld szagos, Zöld szilváni ili Viognier. |
Proizvodnja izvan razgraničenog područja proizvodnje:
Pravni okvir:
zakonodavstvo EU-a
Vrsta dodatnog uvjeta:
odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području
Opis uvjeta:
|
|
Proizvodi o vinove loze „Dunántúli/Dunántúl” mogu se proizvoditi samo na razgraničenom području ili, prema povijesnoj tradiciji i u skladu s člankom 5. stavkom 1.a Uredbe (EU) 2019/33, u sljedećim općinama dviju županija koje se nalaze u neposrednoj blizini razgraničenog područja:
|
Poveznica na specifikaciju proizvoda
https://boraszat.kormany.hu/download/4/4c/e2000/DUNANTUL_OFJ_termekleiras%20v3_boraszat_220405.pdf
ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2023/1213/oj
ISSN 1977-1088 (electronic edition)