European flag

Službeni list
Europske unije

HR

Serija C


C/2025/4351

1.8.2025

Objava obavijesti o odobrenoj standardnoj izmjeni specifikacije proizvoda oznake zemljopisnog podrijetla u skladu s člankom 5. stavkom 4. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2025/27 (1)

(C/2025/4351)

OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE

(članak 24. Uredbe (EU) 2024/1143)

„Fronton”

PDO-FR-A0595-AM01 – 8.5.2025.

1.   Naziv proizvoda

„Fronton”

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

☒

Zaštićena oznaka izvornosti (ZOI)

☐

Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP)

☐

Oznaka zemljopisnog podrijetla (OZP)

3.   Sektor

☐

Poljoprivredni proizvodi

☒

Vina

☐

Jaka alkoholna pića

4.   Zemlja kojoj pripada zemljopisno područje

Francuska

5.   Tijelo države članice koje dostavlja obavijest o standardnoj izmjeni

Ministère de l’agriculture, de l’alimentation, de la pêche, de la ruralité et de l’aménagement du territoire [Ministarstvo poljoprivrede, prehrane, ribarstva, ruralnih poslova i prostornog planiranja]

6.   Kvalifikacija kao standardna izmjena

Francuska tijela navode da je podneseni zahtjev u skladu sa zahtjevima iz uredbi (EU) br. 1308/2013 i (EU) 2024/1143.

Izmjene ove specifikacije proizvoda standardne su izmjene u skladu s definicijom iz članka 24. stavka 4. Uredbe (EU) 2024/1143.

Zahtjev za izmjenu ZOI-ja „Fronton” ne odnosi se ni na jedan od triju slučajeva koji čine izmjenu na razini Unije, to jest ne podrazumijeva:

(a)

promjenu naziva ili upotrebe naziva ili kategorije jednog ili više proizvoda označenih oznakom zemljopisnog podrijetla;

(b)

rizik od gubitka povezanosti sa zemljopisnim područjem;

(c)

daljnja ograničenja u pogledu stavljanja proizvoda na tržište.

Stoga francuska tijela smatraju da se zahtjev odnosi na standardnu izmjenu.

7.   Opis odobrenih standardnih izmjena

1.   Dodavanje standardnih poljoprivredno-okolišnih odredbi

Poljoprivredno-okolišne odredbe dodane su točki „Ostali postupci uzgoja” u poglavlju IV. [sic] specifikacije proizvoda, koje je naslovljeno „Gospodarenje vinogradima”.

Tim se izmjenama nastoje u većoj mjeri uzeti u obzir okoliš i društveni zahtjevi za smanjenje upotrebe sredstava za zaštitu bilja.

Ne mijenja se jedinstveni dokument.

2.   Izmjena prinosa za ružičasta vina

Povećani su prinosi za ružičasta vina koji su utvrđeni u specifikaciji. Najveće prosječno opterećenje po čestici i najveće prosječno opterećenje po čestici za čestice koje se navodnjavaju također su usklađeni s promjenom prinosa za ružičasta vina.

Predloženi prinosi u skladu su s prinosima za druge oznake u široj zemljopisnoj jedinici Sud-Ouest. U razdoblju od 2015. do 2020. (na berbe u razdoblju od 2021. do 2023. utjecale su klimatske nepogode) prosječni prinos za ružičasta vina s oznakom iznosio je 53,17 hl/ha, a 44 % proizvođača u prosjeku je imalo veći prinos od osnovnog prinosa utvrđenog u specifikaciji.

Mijenja se točka „Najveći prinosi” u jedinstvenom dokumentu.

3.   Brisanje prinosa koji podrazumijeva „Gubitak prava na zaštićenu oznaku izvornosti”

U skladu s prethodnom izmjenom (izmijenjeni prinosi za ružičasta vina), prinos od 70 hektolitara po hektaru iz točke „3. Gubitak prava na zaštićenu oznaku izvornosti” preblizu je predloženoj gornjoj granici prinosa (68 hektolitara po hektaru) te se stoga briše.

Izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

4.   Izmjena boje ružičastih vina

Prosječni kolorimetrijski profil ružičastih vina sa ZOI-jem „Fronton” promijenio se u posljednjih 15 godina. Boja je i dalje intenzivna, ali primjetno naginje svjetlijoj boji. Specifikacija proizvoda mijenja se radi prilagodbe promjenama u metodama proizvodnje u vinogradima. Ružičasta vina Fronton povijesno su se uglavnom proizvodila metodom saignée, dok je danas u širokoj upotrebi metoda izravnog prešanja.

Izmijenjena je točka „Povezanost sa zemljopisnim područjem” u jedinstvenom dokumentu.

5.   Dodavanje metode saignée za proizvodnju ružičastih vina

U dio specifikacije proizvoda naslovljen „Povezanost sa zemljopisnim područjem” dodaje se metoda proizvodnje ružičastih vina pod nazivom saignée. S jedne strane, vinari tu metodu primjenjuju kako bi proizveli ružičasta vina tamnije boje, koja nastaje zbog dulje maceracije soka od grožđa s kožicama. S druge strane, u nekim slučajevima metodom saignée moguće je nadoknaditi nedostatak fenolnih spojeva u spremniku crnog grožđa. Cilj je zaštititi metodu saignée za proizvodnju ružičastih vina.

Izmijenjena je točka „Povezanost sa zemljopisnim područjem” u jedinstvenom dokumentu.

6.   Dodavanje sekundarnih sorti

Dvije endemske sorte s tog područja uključuju se kao sekundarne sorte:

Négret Pounjut N i Bouysselet B. Razlog za to je činjenica da te sorte grožđa imaju snažno nasljeđe i nadopunjuju sortu Négrette N. Cilj je uključiti ih u proizvodnju crnih i ružičastih vina.

Tijelo za zaštitu i upravljanje stoga je predložilo dodavanje najvećeg udjela od 10 % za kombinaciju sorti grožđa i mješavine za Négret Pounjut i Bouysselet.

Izmijenjene su točke „Sorte vinove loze” i „Povezanost sa zemljopisnim područjem” u jedinstvenom dokumentu.

7.   Uvođenje sorte Marselan N kao sorte važne za potrebe prilagodbe

Taj je zahtjev uslijedio nakon što je niz nalaza naveo vinogradare koji proizvode vina s oznakom „Fronton” da razmotre uvođenje novih sorti u svoju specifikaciju proizvoda. Zbog klimatskih promjena razdoblja suše dulje traju, povećali su se učestalost mrazova i osjetljivost na bolesti te se pogoršalo fiziološko ponašanje.

Naposljetku, skupina vinogradara odabrala je samo sortu grožđa Marselan N jer je ta sorta bliska sorti Cabernet Sauvignon. Iako se sorte Cabernet znatno smanjuju, Marselan je zanimljiva alternativa u mješavinama. Osim toga, uzgaja se u vinogradima već nekoliko godina (18 hektara na 46 čestica, a uzgaja je 19 gospodarskih subjekata) i dobro nadopunjuje sortu Négrette N u pogledu organoleptičkih svojstava.

Sorta Marselan ima dvije prednosti: bolje se prilagođava klimatskim promjenama (zbog manje osjetljivosti na mraz) i zahtijeva manju fitosanitarnu zaštitu (zbog niske osjetljivosti na bolesti). Od te će se sorte proizvoditi crna i ružičasta vina.

Ažurirana je točka „Sorte vinove loze” u jedinstvenom dokumentu.

8.   Izmjena pravila o sortama grožđa

Najmanji udio glavne sorte Négrette N zadržan je u specifikaciji proizvoda, ali je izmijenjen kako slijedi: „iznosi najmanje 50 % uzgojenog grožđa” promijenjeno je u „iznosi najmanje 51 %”. Izbrisani su najveći udjeli sekundarnih sorti.

Cilj je pojednostavniti praćenje i usklađenost s pravilima o sortama grožđa i pritom zadržati usklađenost s pravilima o miješanju.

Izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

9.   Izmjena poglavlja IX. točke 3. „Odredbe o pakiranju”

U tekstu važeće specifikacije navodi se da gospodarski subjekti moraju pri svakom pakiranju poslati kontrolnom tijelu izvadak iz evidencije rukovanja i analizu provedenu prije pakiranja. Skupina vinogradara koji proizvode vino s oznakom smatra da je ta obveza prestroga i predlaže da se navede isti tekst kao u drugim specifikacijama, tj. da se evidencija rukovanja i analiza provedena prije ili nakon pakiranja stave na raspolaganje inspekcijskom tijelu.

Izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

10.   Brisanje prijelaznih mjera

Prijelazne mjere iz poglavlja XI. točke 1. „Sorte vinove loze”, koje su završile 2011. i 2018., brišu se iz specifikacije proizvoda.

Izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1.   Naziv

Fronton

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – zaštićena oznaka izvornosti

3.   Kategorije proizvoda od vinove loze

1.

Vino

3.1.   Oznaka kombinirane nomenklature

—

22 – PIĆA, JAKA ALKOHOLNA PIĆA I OCAT

2204 – Vino od svježeg grožđa, uključujući pojačano vino; mošt od grožđa, osim onog iz tarifnog broja 2009

4.   Opis vina

KRATAK OPIS

Riječ je o mirnim crnim ili ružičastim vinima. Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost crnih vina iznosi 11 %. Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost ružičastih vina iznosi 10,5 %. Najveća ukupna volumna alkoholna jakost vina nakon pojačavanja iznosi 13 %. Svaka serija crnog vina u fazi pakiranja ima udio jabučne kiseline od najviše 0,4 g/l. U fazi pakiranja udio fermentabilnih šećera (glukoza + fruktoza) u crnim vinima iznosi najviše 3 grama po litri, a u ružičastim vinima 4 grama po litri i sadržaj hlapljivih kiselina u crnim vinima iznosi najviše 18 miliekvivalenata po litri. Sadržaj hlapljivih kiselina u ružičastim vinima te ukupna kiselost i sadržaj sumporova dioksida u vinima utvrđeni su zakonodavstvom EU-a. Ostala svojstva u skladu su s onima utvrđenima u europskom zakonodavstvu. Vina se mogu proizvoditi samo od sorte Négrette N ili od mješavine sorti u kojima je glavna sorta Négrette N. Okus crnih vina općenito se odlikuje aromama crvenog i crnog voća, cvijeća, začina i slatkog korijena. Ta vina sadržavaju tanine koji im odležavanjem daju strukturu i zaokruženost. Ugodna su za piće kad su mlada, ali su i prikladna za odležavanje. Okusu ružičastih vina svojstvene su više voćne arome i niska kiselost. Ona su intenzivne boje i piju se mlada.

Opća analitička svojstva

—

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.): —

—

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.): —

—

Najmanja ukupna kiselost: —

—

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri): —

—

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri): —

5.   Postupci proizvodnje vina

5.1.   Posebni enološki postupci

1.   Postupak uzgoja

(a)

Gustoća sadnje: najmanja gustoća nasada vinove loze iznosi 4 000 trsova po hektaru. Razmak između redova iznosi najviše 2,50 m. Razmak između trsova u istom redu iznosi najmanje 0,80 m.

(b)

Pravila o rezidbi: primjenjuje se niska rezidba s reznicima (metodom Gobelet, metodom jednostrukog kordonca (Royat) ili dvostranog kordonca) ili sustav jednostrukog Guyota ili dvostrukog Guyota (koji se lokalno naziva tirette), s najviše 12 pupova po trsu. Bez obzira na primijenjenu metodu rezidbe, od 1. lipnja broj rodnih izdanaka po trsu ne smije biti veći od 10.

Navodnjavanje se može odobriti.

2.   Posebni enološki postupak

Enološki postupci: za crna vina dopuštene su reduktivne tehnike pojačavanja vina, a najveća djelomična stopa koncentracije u odnosu na upotrijebljenu količinu iznosi 10 %. Za proizvodnju ružičastih vina vinarima je dopuštena upotreba enološkog ugljena, isključivo u moštu i mladim vinima koja još uvijek fermentiraju te u omjeru koji smije iznositi najviše 20 % količine ružičastih vina koju je proizveo predmetni vinar od te berbe i za predmetnu boju.

Najveća ukupna volumna alkoholna jakost vina nakon pojačavanja iznosi 13 %.

Uz te odredbe, enološki postupci koji se primjenjuju u proizvodnji tih vina moraju biti usklađeni sa zahtjevima utvrđenim na razini EU-a te u Zakoniku o poljoprivredi i morskom ribarstvu.

5.2.   Najveći prinosi

1.

Ružičasta vina

60 hektolitara po hektaru

2.

Crna vina

50 hektolitara po hektaru

6.   Razgraničeno zemljopisno područje

Grožđe se bere i vina se proizvode, razvijaju i odležavaju na području sljedećih općina: — departman Haute-Garonne: Bouloc, Castelnau-d’Estrétefonds, Fronton, Saint-Rustice, Vacquiers, Villaudric, Villematier, Villemur-sur-Tarn, Villeneuve-lès-Bouloc; — departman Tarn-et-Garonne: Bessens, Campsas, Canals, Dieupentale, Fabas, Grisolles, Labastide-Saint-Pierre, Montbartier, Nohic, Orgueil, Pompignan.

7.   Sorte vinove loze

Bouysselet

Cabernet Franc N

Cabernet Sauvignon N

Gamay N

Marselan N

Mérille N

Negret Pounjut

Négrette N

8.   Opis povezanosti

(a)   Opis prirodnih čimbenika koji pridonose povezanosti

Zemljopisno područje zaštićene oznake izvornosti „Fronton” nalazi se oko 20 kilometara sjeverno od Toulousea na terasama sačinjenima od drevnih aluvijalnih nanosa rijeke Tarn, nanesenih tijekom nekoliko glacijacija u razdoblju kvartara na podlogu od molase iz razdoblja tercijara. Čestice su precizno razgraničene za berbu grožđa i raspoređene na tri geomorfološke razine, nisku, srednju i visoku terasu rijeke Tarn te ne obuhvaćaju nisku ravnicu rijeke Tarn i tla koja su se razvila na molasi iz oligocena na jugu i zapadu tog područja.

Ti aluvijalni nanosi, koji potječu sa Središnjeg masiva, bogati su silikatnim elementima, šljunkom i pijeskom te ne sadržavaju vapnenac. Tla na niskoj terasi, koja se nalazi na prosječnoj nadmorskoj visini od 130 metara, heterogena su po prirodi, s mješavinom neravnomjerno raspoređenog mulja, pijeska različitih granulacija i gline. Srednja terasa nalazi se na visini od 130 do 160 metara. Na tom su mjestu u tlu vidljiviji tragovi trošenja i ispiranja nego na niskoj terasi. Naposljetku, visoka terasa, koja je najstarija i površinom najmanja, visoka je i do 200 metara. Ondje je tlo vrlo šljunčano jer su sitniji elementi nestali erozijom.

Navedeno zemljopisno područje obuhvaća 20 općina u departmanima Haute-Garonne i Tarn-et-Garonne.

Topografija krajolika u osnovi je ravna. Različiti reljefni oblici nastaju zbog malih brežuljaka, nasipa između terasa i blagih padina koje tvore pritoci rijeke Tarn.

Područje oznake Fronton ima oceansku klimu sa sredozemnim utjecajem. Zime su relativno blage. U proljeće temperature značajno rastu, a ljeto je obilježeno znatnom insolacijom i visokim temperaturama. Prosječna godišnja količina oborina varira od 650 mm do 700 mm. Oborine su ravnomjerno raspoređene tijekom godine, osim u proljeće, kad znatno rastu. Prevladavaju vjetrovi sa zapada. To su oceanski vjetrovi koji donose oblake i oborine. Nešto rjeđe s jugoistoka puše topli suhi vjetar pod nazivom autan.

(b)   Opis ljudskih čimbenika koji pridonose povezanosti

Povijest vinograda usko je povezana s poviješću grada Frontona, kojim je početkom 12. stoljeća zahvaljujući darovnicama raznih plemića upravljao red ivanovaca (danas Malteški red). Adrien Escudier (Histoire de Fronton et du Frontonnais [Povijest Frontona i njegove okolice], 1905 .) spominje da su Pons Bernard de Benque, njegova supruga Alamande i Payen tom redu 1122. darovali crkvu i sve pod njezinom upravom, pri čemu su imali pravo zadržati sedminu ubranog grožđa. Dakle, vinogradi „Fronton” već su bili etablirani početkom 12. stoljeća.

Otada se o vinima vodi posebna briga i ona imaju poseban tretman. U općinskom arhivu Frontona postoji zapis o godišnjem imenovanju „osam stručnjaka koji će posjetiti i pregledati vinograde općine Fronton”. Stručnjaci su tako posjećivali svaki okrug i provjeravali zrelost grožđa. Općinskoj skupštini podnosilo se usmeno izvješće u kojem je utvrđen datum kad je berba mogla početi. Gradski objavljivač vijesti obavijestio bi stanovnike o berbi.

Aymerie de Senergues, prior Opatije de la Daurade u Toulouseu, izdao je 1470. povelju svojim podanicima kojom je dopustio svim kmetovima koji su sadili vinovu lozu da zatraže slobodu i pravo vlasništva nad iskrčenim zemljištem Villaudrica. U 17. stoljeću župe Fronton i Villaudric natjecale su se za prevlast na tom području.

Vinogradi su dosegli vrhunac u 18. i 19. stoljeću, kada su vina otpremana u cijelu Europu preko luke Bordeaux. Pierre Galet (Cépages et vignobles de France [Sorte vinove loze i vinogradi Francuske], 1962.) navodi: „Vinogradi Frontona i Villaudrica odavno su najglasovitiji u regiji Haute-Garonne jer su se ti vinogradi nalazili u blizini Villemura, mjesta na rijeci Tarn na kojem su se utovarivala vina i odakle su se prevozila rijekom do Bordeauxa.”

Područje Frontona 1878. je pogodila filoksera. Sorta grožđa Négrette N, koja je ranije lokalno bila poznata pod nazivom „Le Négret”, bila je glavna sorta u vinogradima prije nego što ih je pogodila filoksera. Nakon krize filoksere u velikoj je mjeri ponovno zasađena, ali su zbog cijepljenja trsovi bili skloni nerazvijanju plodova i osjetljiviji na sivu trulež. Ustrajnost vinogradara, koji su osjećali povezanost s tom povijesnom sortom grožđa, omogućila im je da se prilagode i nastave tradiciju njezina uzgoja. Budući da vino proizvedeno od sorte Négrette N obično ima nisku kiselost, ona se često dopunjuje berbom kasnih sorti.

Oznaka izvornosti Vins Délimités de Qualité Supérieure [definirano visokokvalitetno vino] „Villaudric” priznata je presudom prvostupanjskog građanskog suda u Toulouseu 28. srpnja 1944. Obuhvaća šest općina u departmanu Haute-Garonne. Godinu dana kasnije, 31. srpnja 1945., priznata je oznaka izvornosti Vins Délimités de Qualité Supérieure „Fronton” ili „Côtes de Fronton”, sa zemljopisnim područjem koje obuhvaća 15 općina u departmanima Haute-Garonne i Tarn-et-Garonne. Godine 1970., svjesni svoje zajedničke povijesti i prakse, proizvođači tih dviju kontroliranih oznaka izvornosti okupili su se u jednoj udruzi. Tako je kontrolirana oznaka izvornosti „Côtes du Frontonnais” priznata odlukom od 7. veljače 1975. s dva zemljopisna naziva: „Fronton” i „Villaudric”. Nakon 30 godina kontrolirana oznaka izvornosti „Côtes du Frontonnais” priznata je odlukom od 31. kolovoza 2005. u okviru kontrolirane oznake izvornosti „Fronton”.

Do 2008. površinu od više od 1 700 hektara obrađivalo je više od 110 proizvođača podijeljenih na 40 samostalnih vinskih podruma, jednu vinarsku zadrugu i dva proizvođača/trgovca vinima. Ružičasto vino čini otprilike trećinu proizvodnje, a crno dvije trećine. Vina se mogu proizvoditi samo od sorte Négrette N ili od mješavine sorti u kojima je glavna sorta Négrette N. Sekundarne sorte grožđa koje se mogu dodati mješavini su Cabernet Franc N, Cabernet Sauvignon N, Cinsaut N, Cot N, Fer N, Gamay N, Mérille N, Syrah N, Négret Pounjut N i Bouysselet B.

Okus crnih vina općenito se odlikuje aromama crvenog i crnog voća, cvijeća, začina i slatkog korijena. Ta vina sadržavaju tanine koji im odležavanjem daju strukturu i zaokruženost. Ugodna su za piće kad su mlada, ali su i prikladna za odležavanje. Kako bi se izbjegla prekomjerna ekstrakcija tanina, zabranjene su kontinuirane preše. Vina odležavaju najmanje do 15. siječnja godine koja slijedi nakon godine berbe.

Okusu ružičastih vina svojstvene su više voćne arome i niska kiselost. Boja im je u rasponu od boje ličija do boje maline (prema dijagramu boja udruženja Centre du Rosé), ovisno o tome kojom su tehnikom proizvedena (izravno prešanje ili saignée), a piju se mlada. Sorta grožđa Négrette N, koja je cijenjena zbog svojih aromatičnih svojstava, nekoć se uzgajala na velikom dijelu područja Grand Sud-Ouest. Riječ je o prirodno snažnoj i plodnoj sorti grožđa. Međutim, zbog tanke kožice grožđa i kompaktnosti grozdova vrlo je osjetljiva na pepelnicu, sivu trulež i grinje. Sorta Négrette N u većini je regija napuštena zbog poteškoća u njezinu uzgoju, ali je pronašla ekološku nišu u regiji Fronton, gdje je snažan rast vinove loze ograničen zbog siromašnog, kiselog tla bogatog metalnim oksidima, čime se prirodno reguliraju prinosi i osigurava optimalna zrelost, intenzivna i složena aroma te vrlo rafinirani tanini.

Vinogradari s područja Frontona uspjeli su upravljati tom karakterističnom sortom grožđa i tako održati njezin uzgoj prilagodbom svojeg znanja, posebno metodama rezidbe koje omogućuju dobru raspodjelu grozdova i klonsku selekciju.

Pedoklimatski uvjeti područja Frontona posebno su pogodni za uzgoj vinove loze, osobito sorte vinove loze Négrette N. U proljeće je zbog pomorske klime zrak vlažan, što zajedno sa znatnim povećanjem temperature pogoduje dobrom rastu vinove loze. Zbog blagih zima smanjen je rizik od jakih mrazova. Ljeti utjecaj Mediterana donosi suhu toplinu i osunčanost, što potiče redovito i optimalno dozrijevanje grožđa, uz umjeren nedostatak vode ljeti zbog kojeg grožđe dobro dozrijeva. Vjetar autan utječe na ponašanje vinove loze tijekom čitavog vegetacijskog ciklusa, primjerice pospješujući pupanje, cvatnju i dozrijevanje. Povremeni snažni autan krajem ljeta potiče dozrijevanje grožđa i sušenje vinove loze nakon oluja u kolovozu. Time se ograničava razvoj kriptogamnih bolesti. Kasno nastupanje hladnog vremena omogućuje dobro sazrijevanje trsova.

U skladu s njihovom upotrebom i poznavanjem lokalnog okoliša, pri razgraničenju čestica dana je prednost tlu s dobrom odvodnjom koje se lako zagrijava. Tla su bogata pijeskom i šljunkom, s različitim sadržajem mulja i gline. Isključena su hladna područja sklona mrazu i najplodnija tla.

Zahvaljujući kontroliranoj oznaci izvornosti od 1975. ljudska zajednica održava ugled i imidž vina „Fronton” zahvaljujući dinamičnosti, stručnosti i predanosti sorti vinove loze Négrette N.

9.   Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe o označivanju

Opis uvjeta:

Na etiketi vina s kontroliranom oznakom izvornosti može se navesti veća zemljopisna jedinica „Sud-Ouest”. Ta se veća zemljopisna jedinica može navesti i na svim prospektima i posudama. Slova kojima se navodi ta veća zemljopisna jedinica ne smiju biti viša ni šira od slova kojima se navodi naziv kontrolirane oznake izvornosti.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://info.agriculture.gouv.fr/boagri/document_administratif-c6bb8395-ee7c-45c5-b59b-dee556bb82f6


(1)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2025/27 od 30. listopada 2024. o dopuni Uredbe (EU) 2024/1143 Europskog parlamenta i Vijeća pravilima o registraciji i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla, zajamčeno tradicionalnih specijaliteta i neobveznih izraza kvalitete te o stavljanju izvan snage Delegirane uredbe (EU) br. 664/2014 (SL L, 2025/27, 15.1.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2025/27/oj).


ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/4351/oj

ISSN 1977-1088 (electronic edition)