—

uzimajući u obzir Plan Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i ciljeve održivog razvoja, uključujući 3. cilj održivog razvoja „Globalno zdravlje i dobrobit”,

—

uzimajući u obzir dramatične posljedice onečišćenja zraka za ljudsko zdravlje koje su, prema Europskoj agenciji za okoliš, uzrok za 400 000 slučajeva prerane smrti godišnje;

(–1.)

Egzistencijalna prijetnja koju predstavljaju klimatske promjene zahtijeva veću ambicioznost i snažnije klimatske mjere Unije i država članica. Unija se zalaže za jačanje napora u borbi protiv klimatskih promjena i ostvarenje provedbe Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama iz 2015., sklopljenog nakon 21. sastanka Konferencije stranaka Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime („Pariški sporazum”)  (1a) na temelju pravednosti i najbolje raspoložive znanosti te daje svoj pošteni doprinos u globalnim naporima za ograničavanje porasta globalne temperature na 1,5  o C u odnosu na predindustrijske razine.

(1)

Komisija je Komunikacijom od 11. prosinca 2019.„Europski zeleni plan” (19) uspostavila novu razvojnu strategiju kojom se želi preobraziti Uniju u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem do 2050. neće bi neto emisija stakleničkih plinova te u kojem gospodarski rast ne ovisi o iskorištavanju resursa. Usto, nastoji se zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih. Tranzicija pritom mora biti pravedna i uključiva, ne ostavljajući nikoga zakinutim .

(1)

Komisija je Komunikacijom od 11. prosinca 2019.„Europski zeleni plan” (19) uspostavila novu održivu razvojnu strategiju kojom se želi preobraziti Uniju u  zdravije, pravedno i prosperitetno društvo, s modernim, održivim, resursno učinkovitim i  međunarodno konkurentnim gospodarstvom s visokokvalitetnim poslovima, u kojem do 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova te u kojem gospodarski rast ne ovisi o iskorištavanju resursa. Usto, nastoji se zaštititi, očuvati , obnoviti i povećati prirodni kapital Unije , morski i kopneni ekosustavi i biološka raznolikost te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih. Tranzicija se mora temeljiti na najnovijim neovisnim znanstvenim dokazima. Istovremeno mora biti socijalno pravedna i uključiva , zasnovana na solidarnosti i suradničkim naporima na razini Unije i osigurati da nitko ne bude zapostavljen, stremiti ostvarenju gospodarskog rasta, visokokvalitetnih radnih mjesta i predvidljivog okruženja za ulaganja te mora biti u skladu s načelom nenanošenja štete .

(2)

U posebnom izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) o učincima globalnog zatopljenja od 1,5  oC u odnosu na predindustrijske razine i povezanih globalnih kretanja emisija stakleničkih plinova (20) pruža se pouzdano znanstveno polazište za borbu protiv klimatskih promjena i ukazuje se na potrebu za jačanjem djelovanja u području klime. Njime se potvrđuje nužnost hitnog smanjenja emisija stakleničkih plinova i ograničavanja klimatskih promjena na 1,5  oC kako bi se smanjila vjerojatnost ekstremnih vremenskih uvjeta. U Globalnom izvješću o procjeni iz 2019. (21) Međuvladine znanstveno-političke platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) ukazuje se na smanjenje biološke raznolikosti diljem svijeta, pri čemu su klimatske promjene treći najvažniji uzročnik gubitka biološke raznolikosti (22).

(2)

U posebnom izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) o učincima globalnog zatopljenja od 1,5  oC u odnosu na predindustrijske razine i povezanih globalnih kretanja emisija stakleničkih plinova (20) pruža se pouzdano znanstveno polazište za borbu protiv klimatskih promjena i ukazuje se na potrebu za brzim jačanjem djelovanja u području klime i za prijelazom na klimatski neutralno gospodarstvo . Njime se potvrđuje nužnost hitnog smanjenja emisija stakleničkih plinova i ograničavanja klimatskih promjena na 1,5  oC kako bi se smanjila vjerojatnost ekstremnih vremenskih uvjeta i dostizanja kritične klimatske točke . U Globalnom izvješću o procjeni iz 2019. (21) Međuvladine znanstveno-političke platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) ukazuje se na smanjenje biološke raznolikosti diljem svijeta, pri čemu su klimatske promjene treći najvažniji uzročnik gubitka biološke raznolikosti (22). Također je pokazano da se procjenjuje da će udio rješenja temeljenih na prirodi u ublažavanju klimatskih promjena do 2030 biti 37 %. Klimatske promjene ozbiljno utječu na morske i kopnene ekosustave koji djeluju kao ključni ponori antropogenih emisija ugljika s bruto apsorpcijom od oko 60 % globalnih antropogenih emisija godišnje.

(3)

Stabilan dugoročni cilj ključan je za doprinos gospodarskoj i društvenoj preobrazbi, zapošljavanju, rastu i postizanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja, kao i za pravedno i troškovno učinkovito djelovanje prema cilju u pogledu temperature iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama iz 2015., koji je donesen nakon 21. konferencije stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (dalje u tekstu „Pariški sporazum”).

(3)

Stabilan dugoročni cilj ključan je za doprinos pravednoj gospodarskoj i društvenoj preobrazbi, visokokvalitetnom zapošljavanju, socijalnoj dobrobiti, održivom rastu i postizanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja, kao i za hitro, pravedno , učinkovito, troškovno učinkovito i društveno pravedno kretanje, bez zapostavljanja ikoga, prema cilju u pogledu temperature iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama iz 2015., koji je donesen nakon 21. konferencije stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (dalje u tekstu „Pariški sporazum”).

(3.a)

Znanstveno je dokazana međupovezanost zdravstvene, ekološke i klimatske krize te njihove posebne veze s posljedicama klimatskih promjena i gubitkom biološke raznolikosti i ekosustava. Zdravstvene i sanitarne krize, kao što je kriza izazvana bolesti COVID-19, u narednim se desetljećima mogu umnožiti i dovesti do toga da Unija, kao globalni akter, mora provesti globalnu strategiju s ciljevima sprečavanja razvoja takvih epizoda, rješavanjem problema u njihovu korijenu, i promicanja integriranog pristupa zasnovanog na ciljevima održivog razvoja.

(3.b)

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, klimatske promjene utječu na socijalne i okolišne odrednice zdravlja, a to su čist zrak, sigurna pitka voda, dovoljna količina hrane i sigurno stanovanje, te se očekuje da će u razdoblju između 2030. i 2050. godišnje biti dodatnih 250 000 smrtnih slučajeva uzrokovanih manjkovom prehranom, malarijom, dijarejom i prekomjernom vrućinom, kao i to da će ekstremno visoke temperature izravno doprinositi smrtnosti, posebno kod starijih i kod najosjetljivijih pojedinaca. Klimatske promjene koje se manifestiraju poplavama, toplinskim valovima, sušama i požarima znatno utječu na ljudsko zdravlje, među ostalim na pojave kao što su pothranjenost, bolesti krvožilnog i dišnog sustava te infekcije prenosive vektorima.

(3.c)

U preambuli Pariškog sporazuma pravo na zdravlje priznato je kao jedno od ključnih prava. U skladu s Okvirnom konvencijom Ujedinjenih naroda o promjeni klime, sve stranke te konvencije trebaju koristiti odgovarajuće metode, kao što su procjene utjecajâ na okoliš, koje se formuliraju i utvrđuju na nacionalnoj razini s ciljem da se negativne posljedice koje za gospodarstvo, zdravstvo i kvalitetu okoliša imaju projekti ili mjere provedeni radi ublažavanja klimatskih promjena ili prilagodbe na njih svedu na minimum.

(3.d)

Ova Uredba pridonosi zaštiti neotuđivih prava građana Unije na život i siguran okoliš, kao što je priznato Europskom konvencijom o ljudskim pravima i Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, i traži od relevantnih institucija Unije i od država članica da na razini Unije odnosno na nacionalnoj razini poduzmu potrebne mjere za rješavanje stvarnih i neposrednih rizika koje za živote ljudi i njihovu dobrobit i za prirodni svijet o kojemu ovise predstavlja globalna klimatska kriza. U središtu ove Uredbe trebali bi ljudi, a cilj bi joj trebala biti zaštita zdravlja i dobrobiti građana od rizika i učinaka povezanih s okolišem.

(3e)

Zaštita klime trebala bi biti prilika za europsko gospodarstvo te bi trebala osigurati njegovu vodeću poziciju u području inovacija na globalnoj razini. Inovacije u području održive proizvodnje mogu povećati europsku industrijsku snagu u ključnim tržišnim segmentima te na taj način zaštititi postojeća i stvoriti nova radna mjesta. Kako bi se postigao pravno obvezujući klimatski cilj zacrtan za 2030. i cilj klimatske neutralnosti zacrtan za 2050. smanjenjem neto emisija na nultu stopu, Komisija bi trebala omogućiti sklapanje sektorskih „klimatskih partnerstva” na razini Unije okupljajući tako ključne dionike (npr. iz industrije, nevladinih organizacija, istraživačkih instituta, MSP-ova, sindikata i organizacija poslodavaca). Klimatska partnerstva trebala bi funkcionirati kao sektorski dijalog i omogućiti razmjenu najboljih praksi europskih „pionira dekarbonizacije” te obavljati zadaće središnjeg savjetodavnog tijela Komisije pri donošenju budućih zakonodavnih prijedloga koji se odnose na klimu.

(4)

Pariškim sporazumom utvrđuje se dugoročni cilj zadržavanja porasta globalne temperature na znatno manje od 2 oC iznad predindustrijske razine  (23) te djelovanje u cilju zadržavanja tog porasta na 1,5  oC iznad predindustrijske razine te naglašava važnost prilagodbe negativnim učincima klimatskih promjena (24) i  usklađivanja financijskih tokova s nastojanjima usmjerenima na niske emisije stakleničkih plinova i s razvojem otpornim na klimatske promjene (25).

(4)

Pariškim sporazumom utvrđuje se dugoročni cilj ulaganja napora kako bi se porast globalne temperature ograničio na 1,5  oC iznad predindustrijske razine (23) , kako bi se povećala sposobnost prilagodbe na negativne učinke klimatskih promjena (24) i  kako bi se financijski tokovi uskladili s nastojanjima usmjerenima na niske emisije stakleničkih plinova i s razvojem otpornim na klimatske promjene (25). Ovom Uredbom kao cjelovitim okvirom za doprinos Unije Pariškom sporazumu trebalo bi se osigurati da i Unija i države članice u potpunosti pridonose postizanju tih triju ciljeva Pariškog sporazuma.

(5)

Djelovanja Unije i država članica u području klime usmjerena su na zaštitu ljudi i planeta, dobrobiti, prosperiteta, zdravlja, prehrane, integriteta ekosustava i biološke raznolikosti od rizika nastalih kao posljedica klimatskih promjena, a provode se u kontekstu plana održivog razvoja do 2030. i postizanja ciljeva Pariškog sporazuma, kao i najvećeg mogućeg prosperiteta unutar ograničenja planeta te povećanja otpornosti i smanjivanja ranjivosti društva klimatskim promjenama.

(5)

Djelovanja Unije i država članica u području klime usmjerena su na zaštitu ljudi i planeta, dobrobiti, prosperiteta, gospodarstva, zdravlja, prehrane, integriteta ekosustava i biološke raznolikosti od rizika nastalih kao posljedica klimatskih promjena, a provode se u kontekstu plana održivog razvoja do 2030. i postizanja ciljeva Pariškog sporazuma, kao i najvećeg mogućeg prosperiteta unutar ograničenja planeta te povećanja otpornosti i smanjivanja ranjivosti društva klimatskim promjenama. U tom bi se svjetlu Unija i države članice u svojem djelovanju trebale voditi načelom opreznosti, načelom da onečišćivač plaća, načelom prvenstva energetske učinkovitosti i načelom nenanošenja štete.

(5.a)

Zahvaljujući regulatornom okviru koji je Unija uspostavila i naporima koje je poduzela europska industrija, u razdoblju od 1990. do 2018. emisije stakleničkih plinova u Uniji smanjile su se za 23 %, a gospodarstvo je poraslo za 61 %, što pokazuje da je moguće odvojiti gospodarski rast od emisija stakleničkih plinova.

(6)

Postizanje klimatske neutralnosti podrazumijeva doprinos svih gospodarskih sektora. S obzirom na važnost proizvodnje i potrošnje energije u pogledu emisija stakleničkih plinova, ključan je prelazak na održiv, povoljan i siguran sustav opskrbe energijom koji se oslanja na pouzdano unutarnje tržište energijom. Za ostvarivanje klimatske neutralnosti važni su i digitalna transformacija, tehnološke inovacije te razvoj i istraživanje.

(6)

Postizanje klimatske neutralnosti zahtijeva od svih gospodarskih sektora , uključujući zračni i pomorski promet, da svoje emisije žurno svedu na gotovo nultu razinu. Načelo prema kojem je onečišćivač taj koji plaća trebalo bi biti ključni čimbenik u tom pogledu . S obzirom na važnost proizvodnje i potrošnje energije u pogledu emisija stakleničkih plinova, ključan je prelazak na izrazito energetski učinkovit, održiv, povoljan i siguran sustav opskrbe energijom koji se temelji na obnovljivim izvorima energije te se oslanja na pouzdano unutarnje tržište energijom uz istodobno smanjenje energetskog siromaštva. Doprinos kružnog gospodarstva klimatskoj neutralnosti treba proširiti poboljšanjem energetske učinkovitosti i povećanjem upotrebe niskougljičnih materijala uz promicanje sprečavanja nastanka otpada i recikliranja . Za ostvarivanje klimatske neutralnosti važni su i digitalna transformacija, tehnološke inovacije te razvoj i istraživanje za koje će biti potrebno dodatno financiranje. Unija i države članice morat će usvojiti ambiciozne i usklađene regulatorne okvire kako bi osigurale doprinos svih sektora gospodarstva klimatskim ciljevima Unije.

(6.a)

Kumulativne ukupne antropogene emisije stakleničkih plinova tijekom vremena i odgovarajuća koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi posebno su relevantne za klimatski sustav i porast temperature. Posebno izvješće IPCC-a o porastu globalne temperature od 1,5  oC i podaci iz scenarija na kojem se temelji daju najbolje dostupne i najnovije znanstvene dokaze o preostalom globalnom proračunu stakleničkih plinova u cilju ograničenja porasta globalne temperature u 21. stoljeću na 1,5  oC u odnosu na predindustrijske razine. Radi usklađenosti s obvezama Unije u pogledu napora u cilju ograničavanja porasta temperature na 1,5  oC u odnosu na predindustrijske razine, potrebno je utvrditi pravedan udio Unije u preostalom globalnom proračunu stakleničkih plinova. Proračun stakleničkih plinova također je važan alat za povećanje transparentnosti i odgovornosti klimatskih politika Unije. Komisija u svojoj detaljnoj analizi u prilog komunikaciji od 28. studenoga 2018. naslovljenoj „Čist planet za sve – Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo” navodi kako bi ugljični proračun 28 država članica EU-a za razdoblje 2018. – 2050. trebao iznositi 48 Gt CO2 da bi bio kompatibilan s ciljem od 1,5  oC. Komisija bi trebala utvrditi neto proračun stakleničkih plinova za 27 država članica EU-a, izražen u ekvivalentu CO2, na temelju najnovijih znanstvenih izračuna koje koristi IPCC, koji predstavlja pravedan udio Unije u preostalim globalnim emisijama, u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma. Unijin proračun stakleničkih plinova trebao bi biti smjernica za utvrđivanje putanje Unije prema nultoj neto stopi emisija stakleničkih plinova do 2050., a posebno prema njezinim budućim ciljevima za 2030. i 2040.

(7)

Unija provodi ambicioznu politiku djelovanja u području klime i uspostavila je regulatorni okvir za postizanje svojih ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. Među ostalim, zakonodavstvo kojim se nastoji ostvariti taj cilj obuhvaća Direktivu 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (26) kojom se uspostavlja sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije, Uredbu (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća (27) kojom se uspostavljaju nacionalni ciljevi smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. te Uredbu (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća (28) kojom se države članice obvezuje na uravnoteživanje emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva.

(7)

Unija je uspostavila regulatorni okvir za postizanje svojih trenutnih ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030 ., usvojenih prije stupanja na snagu Pariškog sporazuma . Među ostalim, zakonodavstvo kojim se nastoji ostvariti taj cilj obuhvaća Direktivu 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (26) kojom se uspostavlja sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije, Uredbu (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća (27) kojom se uspostavljaju nacionalni ciljevi smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. te Uredbu (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća (28) kojom se države članice obvezuje na uravnoteživanje emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva.

(7.a)

Sustav trgovanja emisijskim jedinicama kamen je temeljac klimatske politike Unije i njezin ključni alat za smanjenje emisija na isplativ način.

(9)

Unija paketom „Čista energija za sve Europljane” (29) nastoji ostvariti ambiciozni plan dekarbonizacije, posebno izgradnjom snažne energetske unije, što obuhvaća ciljeve energetske učinkovitosti za 2030. i uvođenje energije iz obnovljivih izvora u direktivama 2012/27/EU (30) i (EU) 2018/2001 (31) Europskog parlamenta i Vijeća, te jačanjem relevantnog zakonodavstva uključujući Direktivu 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća (32).

(9)

Unija paketom „Čista energija za sve Europljane” (29) nastoji ostvariti plan dekarbonizacije, posebno izgradnjom snažne energetske unije, što obuhvaća ciljeve energetske učinkovitosti za 2030. i uvođenje energije iz obnovljivih izvora u direktivama 2012/27/EU (30) i (EU) 2018/2001 (31) Europskog parlamenta i Vijeća, te jačanjem relevantnog zakonodavstva uključujući Direktivu 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća (32).

(9.a)

Komisija je razvila i donijela nekoliko zakonodavnih inicijativa u energetskom sektoru, posebno u pogledu energije iz obnovljivih izvora, energetske učinkovitosti te energetske učinkovitosti zgrada. Te inicijative dio su paketa čija je opća tema energetska učinkovitost na prvom mjestu te globalno vodstvo Unije u području energije iz obnovljivih izvora. Navedene je inicijative potrebno uzeti u obzir u pogledu dugoročnog nacionalnog napretka prema cilju klimatske neutralnosti do 2050. kako bi se osigurao izrazito energetski učinkovit energetski sustav koji se temelji na obnovljivim izvorima energije te razvoj obnovljivih izvora energije u Uniji.

(9.b)

Prelazak na čistu energiju rezultirat će energetskim sustavom koji se opskrbljuje prvenstveno iz obnovljivih izvora, čime će se značajno poboljšati sigurnost opskrbe, smanjiti energetska ovisnost i promicati domaća radna mjesta.

(9.c)

Energetskom tranzicijom povećava se energetska učinkovitost i smanjuje energetska ovisnost Unije i država članica. Ta strukturna promjena prema učinkovitijem gospodarstvu koje se temelji na energiji iz obnovljivih izvora u svim sektorima neće samo donijeti korist za trgovinsku bilancu, nego i ojačati energetsku sigurnost i smanjiti energetsko siromaštvo.

(9.d)

(9.e)

Zaštita klime pruža priliku da gospodarstvo Unije pojača svoje djelovanje i iskoristi prednost prvenstva pri ulasku preuzimanjem vodeće uloge u području čistih tehnologija. Time bi se za njezinu industriju moglo osigurati vodeće mjesto u području inovacija na globalnoj razini. Inovacije u području održive proizvodnje mogu povećati industrijsku snagu Unije u ključnim tržišnim segmentima te na taj način zaštititi postojeća i stvoriti nova radna mjesta.

(9.f)

Postoji potreba za podupiranjem nužnih ulaganja u nove održive tehnologije koje su ključne za ostvarenje cilja klimatske neutralnosti. U tom je pogledu važno poštovati tehnološku neutralnost i izbjegavati svaki učinak ovisnosti. Kako je navedeno u komunikaciji Komisije od 8. srpnja 2020. naslovljenoj „Strategija za vodik za klimatski neutralnu Europu”, vodik također može imati ulogu u podupiranju predanosti Unije postizanju ugljične neutralnosti najkasnije do 2050., posebno u energetski intenzivnim sektorima.

(9 g)

Komisija bi trebala uložiti veće napore u izgradnju europskih saveza, posebno u sektorima baterija i vodika, s obzirom na to da su oni od iznimne važnosti. Koordinirani na europskoj razini oni nude odlične mogućnosti za regionalni oporavak nakon krize prouzročene bolešću COVID-19 kao i za uspješne strukturne promjene. Zakonski zahtjevi trebali bi uspostaviti okvir za inovacije u području klimatski prihvatljive mobilnosti i proizvodnje energije. Te bi saveze trebalo podržati i financirati na odgovarajući način te uključiti u buduću vanjsku politiku, politiku susjedstva te trgovinske sporazume.

(10)

Unija je globalni predvodnik u prijelazu na klimatsku neutralnost i odlučna je pomoći u povećanju globalne ambicije i jačanju globalnog odgovora na klimatske promjene služeći se svim alatima koji su joj na raspolaganju, uključujući klimatsku diplomaciju.

(10)

Unija ima i odgovornost i sredstva da i dalje bude globalni predvodnik u prijelazu na klimatsku neutralnost i odlučna je ostvariti je na pošten, društveno pravedan i uključiv način, kao i pomoći u povećanju globalne ambicije i jačanju globalnog odgovora na klimatske promjene služeći se svim alatima koji su joj na raspolaganju, uključujući klimatsku diplomaciju te trgovinske, investicijske i industrijske politike. Unija bi trebala ojačati svoju diplomaciju u području okoliša u svim međunarodnim forumima relevantnima za postizanje međunarodnih klimatskih ciljeva, u skladu s Pariškim sporazumom.

(11)

Europski parlament pozvao je na nužno ostvarivanje klimatski neutralnog društva do 2050., što bi bio dokaz europskog uspjeha (33), te je proglasio klimatsku i okolišnu krizu (34). Europsko vijeće u svojim je zaključcima od 12. prosinca 2019. (35) podržalo postizanje klimatski neutralne Unije do 2050., u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma, istodobno priznajući da je potrebno uspostaviti poticajni okvir te da će za prelazak biti potrebna znatna javna i privatna ulaganja. Europsko vijeće ujedno je pozvalo Komisiju da što prije tijekom 2020. pripremi prijedlog dugoročne strategije Unije imajući u vidu njezino donošenje u Vijeću i podnošenje Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime.

(11)

Europski parlament pozvao je Komisiju i države članice da pojačaju klimatsko djelovanje kako bi olakšale nužno ostvarivanje klimatski neutralnog društva što prije, a najkasnije do 2050., što bi bio dokaz europskog uspjeha (33) te je proglasio klimatsku i okolišnu krizu (34). Također je više puta pozvao Uniju da poveća klimatski cilj do 2030. i da taj povećani cilj bude dio Europskog propisa o klimi.  (34a) Europsko vijeće u svojim je zaključcima od 12. prosinca 2019. (35) podržalo postizanje klimatski neutralne Unije do 2050., u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma, uz utemeljenost na pravednosti, pravednoj tranziciji i uzimajući u obzir različite polazišne točke država članica, istodobno priznajući da je potrebno uspostaviti poticajni okvir te da će za prelazak biti potrebna znatna javna i privatna ulaganja. Europsko vijeće ujedno je pozvalo Komisiju da što prije tijekom 2020. pripremi prijedlog dugoročne strategije Unije imajući u vidu njezino donošenje u Vijeću i podnošenje Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime.

(12)

Unija bi trebala nastojati da do 2050. ostvari ravnotežu između emisija stakleničkih plinova nastalih ljudskim djelovanjem u cijelom gospodarstvu i njihova uklanjanja prirodnim i tehnološkim rješenjima na području EU-a. Cilju klimatske neutralnosti na razini Unije do 2050. trebale bi zajednički doprinijeti sve države članice te bi države članice, Europski parlament, Vijeće i Komisija trebali poduzeti potrebne mjere za omogućivanje uspješnosti tog djelovanja. Mjere na razini Unije činit će važan dio mjera potrebnih za postizanje tog cilja.

(12)

Unija i države članice trebale bi nastojati da najkasnije do 2050. ostvare ravnotežu između emisija stakleničkih plinova nastalih ljudskim djelovanjem u cijelom gospodarstvu i njihova uklanjanja prirodnim i tehnološkim rješenjima na području EU-a i na razini država članica . Cilj klimatske neutralnosti na razini Unije do 2050. trebale bi zajednički ostvariti sve države članice te bi države članice, Europski parlament, Vijeće i Komisija trebali poduzeti potrebne mjere za omogućivanje uspješnosti tog djelovanja. Mjere na razini Unije činit će važan dio mjera potrebnih za postizanje tog cilja. Nakon 2050. Unija i sve države članice trebale bi nastaviti smanjivati emisije kako bi se osiguralo da količina uklonjenih stakleničkih plinova bude veća od količine emisija nastalih ljudskim djelovanjem.

(12a)

Svaka država članica odgovorna je za postizanje svoje klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. S obzirom na to da je riječ o pitanju pravde i solidarnosti te kako bi se državama članicama s različitim polazištima pomoglo u energetskoj transformaciji, potrebni su dostatni potporni mehanizmi i financiranje Unije, kao što je Fond za pravednu tranziciju predviđen Uredbom (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća  (1a) i drugi relevantni mehanizmi financiranja.

(12.b)

U preambuli Pariškog sporazuma priznata je važnost osiguravanja cjelovitosti svih ekosustava, uključujući oceane. U Okvirnoj konvenciji UN-a o klimatskim promjenama istaknuto je da stranke Konvencije moraju promicati održivo gospodarenje te očuvanje i unapređenje ponora i spremnika svih stakleničkih plinova, što uključuje biomasu, šume i oceane kao i druge kopnene, obalne i morske ekosustave. U slučaju da ciljevi Pariškog sporazuma ne budu postignuti, temperatura bi mogla premašiti prijelomnu točku nakon koje oceani više neće moći apsorbirati toliko ugljika i sudjelovati u ublažavanju klimatskih promjena.

(12.c)

Prirodni ponori ugljika imaju važnu ulogu u prijelazu na klimatski neutralno društvo. Komisija istražuje razvoj regulatornog okvira za certificiranje uklanjanja ugljika u skladu sa svojim akcijskim planom za kružno gospodarstvo i strategijom „od polja do stola”. Strategija EU-a za biološku raznolikost do 2030. i inicijative u okviru nje imat će važnu ulogu u obnovi narušenih ekosustava, posebno onih s najvećim potencijalom za hvatanje i skladištenje ugljika te za sprečavanje i smanjenje utjecaja prirodnih katastrofa. Obnovom ekosustava doprinijelo bi se održavanju prirodnih ponora, upravljanju njima i njihovu poboljšanju te bi se promicala biološka raznolikost uz istodobnu borbu protiv klimatskih promjena.

(12d)

Komisija bi trebala ispitati izvedivost uvođenja sustava kredita za ugljik, uključujući certifikaciju uklanjanja stakleničkih plinova sekvestracijom ugljika tijekom uporabe zemljišta, tla i biomase u poljoprivredi, s ciljem postizanja klimatske neutralnosti do Unije, baš kao i izvedivost razvoja zasebnog tržišta uklanjanja ugljika za sekvestraciju stakleničkih plinova na kopnu. Takav okvir trebao bi se temeljiti na najboljim dostupnim znanstvenim spoznajama i na sustavu ocjene i odobrenja Komisije, istodobno osiguravajući da nema negativnih učinaka na okoliš, a posebno na bioraznolikost, na javno zdravlje ili na društvene ili gospodarske ciljeve. Komisija bi trebala objaviti rezultate te ocjene do 30. lipnja 2021.

(12.e)

Kako bi se osigurala veća jasnoća, Komisija bi trebala predstaviti definiciju prirodnih i drugih ponora ugljika.

(12f)

U svom prijelazu na klimatsku neutralnost Unija bi trebala očuvati konkurentnost svoje industrije, a posebno energetski intenzivne industrije, između ostalog, razvojem učinkovitih mjera za suočavanje s pitanjem izmještanja emisija ugljika, u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije, te za izjednačavanje uvjeta za Uniju i treće zemlje kako bi se izbjeglo nepošteno tržišno natjecanje zbog neprovođenja klimatskih politika usklađenih s Pariškim sporazumom. .

(13)

Unija bi trebala nastaviti sa svojim djelovanjem u području klime i predvoditi međunarodnu zajednicu u području klime nakon 2050. kako bi zaštitila ljude i planet od opasnih klimatskih promjena, provodeći ciljeve u pogledu temperature iz Pariškog sporazuma i slijedeći znanstvene preporuke IPCC-a.

(13)

Unija bi trebala nastaviti sa svojim djelovanjem u području klime i predvoditi međunarodnu zajednicu u području klime nakon 2050. , posebice pomažući najugroženijem stanovništvu svojim vanjskim djelovanjem i razvojnom politikom, kako bi zaštitila ljude i planet od opasnih klimatskih promjena, provodeći ciljeve u pogledu temperature iz Pariškog sporazuma i slijedeći znanstvene preporuke IPCC-a , Programa UN-a za okoliš (UNEP), IPBES-a i Europskog vijeća za klimatske promjene (ECCC) .

(13a)

Ekosustavi, ljudi i gospodarstva u Uniji suočit će se s velikim posljedicama klimatskih promjena ako se hitno ne ublaže emisije stakleničkih plinova ili ako se ne provedu prilagodbe na klimatske promjene. Prilagodbama na klimatske promjene dodatno bi se minimalizirale neizbježne posljedice na isplativ način, uz znatne dodatne pogodnosti koje proizlaze iz rješenja temeljenih na prirodi.

(13.b)

(14)

Prilagodba je ključna sastavnica dugoročnog globalnog odgovora na klimatske promjene. Stoga bi države članice i Unija trebale ojačati svoje kapacitete za prilagodbu, povećati otpornost i smanjiti ranjivost zbog klimatskih promjena, kako je predviđeno u članku 7. Pariškog sporazuma, te osigurati najveće moguće pogodnosti u okviru drugih politika i zakonodavstva u području okoliša. Države članice trebale bi donijeti sveobuhvatne nacionalne strategije i planove za prilagodbu.

(14)

Prilagodba je ključna sastavnica dugoročnog globalnog odgovora na klimatske promjene. Stoga bi države članice i Unija trebale ojačati svoje kapacitete za prilagodbu, povećati otpornost i smanjiti ranjivost zbog klimatskih promjena, kako je predviđeno u članku 7. Pariškog sporazuma, te osigurati najveće moguće pogodnosti u okviru drugih politika i zakonodavstva u području okoliša. Države članice trebale bi donijeti sveobuhvatne nacionalne strategije i planove za prilagodbu , a Komisija bi razvojem pokazatelja trebala pomoći u praćenju napretka u prilagodbi .

(14.a)

Pri donošenju svojih strategija i planova za prilagodbu države članice trebale bi obratiti posebnu pozornost na najteže pogođena područja. Usto je ključno promicati, očuvati i obnoviti biološku raznolikost kako bi se u potpunosti iskoristio njezin potencijal za regulaciju klime i prilagodbu. Strategijama i planovima za prilagodbu stoga bi se trebala poticati rješenja temeljena na prirodi i prilagodba koja je zasnovana na ekosustavu i koja doprinosi obnovi i očuvanju biološke raznolikosti te bi se trebale uzimati u obzir teritorijalne posebnosti i lokalno znanje te utvrditi konkretne mjere zaštite morskih i obalnih ekosustava. Nadalje, treba ukloniti aktivnosti koje sprječavaju sposobnost ekosustava da se prilagodi na klimatske promjene kako bi se osigurala otpornost biološke raznolikosti i usluga ekosustava.

(14.b)

Strategijama za prilagodbu trebala bi se poticati i promjena modela u pogođenim područjima, na temelju rješenja koja su prihvatljiva za okoliš i temeljena na prirodi. Njima bi se trebala osigurati održiva egzistencija kako bi se omogućili bolji životni uvjeti, uključujući održivu i lokalnu poljoprivredu, održivo gospodarenje vodom, obnovljive izvore energije, u skladu s ciljevima održivog razvoja, s ciljem da se potaknu njihova otpornost i zaštita njihovih ekosustava.

(15)

Pri provedbi relevantnih mjera na razini Unije i nacionalnoj razini radi postizanja klimatske neutralnosti, države članice, Europski parlament, Vijeće i Komisija trebali bi uzeti u obzir doprinos koji će se prelaskom na klimatsku neutralnost ostvariti u pogledu dobrobiti građana, prosperiteta društva i konkurentnosti gospodarstva; sigurnost i cjenovnu pristupačnost opskrbe energijom i hranom; pravednost i solidarnost među državama članicama i unutar država članica s obzirom na njihove gospodarske kapacitete, nacionalne okolnosti i potrebu za postupnom konvergencijom; potrebu za pravednom i društveno pravičnom tranzicijom; najbolje raspoložive znanstvene dokaze, a posebno nalaze Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC); potrebu za uključivanje rizika od klimatskih promjena u odluke o ulaganju i planiranju; isplativost i tehnološku neutralnost u postizanju smanjenja i uklanjanja emisija stakleničkih plinova te povećanju otpornosti; postupni napredak u integritetu okoliša i kretanjima razina ambicija.

(15)

Pri provedbi relevantnih mjera na razini Unije i nacionalnoj razini radi postizanja klimatske neutralnosti, države članice, Europski parlament, Vijeće i Komisija trebali bi uzeti u obzir doprinos koji će se prelaskom na klimatsku neutralnost ostvariti u pogledu zdravlja, kvalitete života i dobrobiti građana , društvene pravde , prosperiteta društva i konkurentnosti gospodarstva , uključujući pravedno natjecanje i ravnopravne uvjete na globalnoj razini . Države članice i Europski parlament, Vijeće i Komisija također bi trebali uzeti u obzir birokraciju ili druge zakonodavne prepreke koje mogu ometati gospodarske aktere ili sektore u ispunjavanju klimatskih ciljeva; cijenu nedjelovanja ili nedovoljnog djelovanja za društvo, gospodarstvo i okoliš; činjenicu da su žene nerazmjerno pogođene klimatskih promjena i potrebu za jačanjem rodne ravnopravnosti; potrebu za promicanjem održivih načina života; maksimalno povećanje energetske i resursne učinkovitosti, sigurnost i cjenovnu pristupačnost opskrbe energijom i hranom , pritom posebice uzimajući u obzir potrebu za borbom protiv energetskog siromaštva ; pravednost i solidarnost te ravnopravne uvjete za sve među državama članicama i unutar država članica s obzirom na njihove gospodarske kapacitete i nacionalne okolnosti te različite polazišne točke i potrebu za postupnom konvergencijom; potrebu za pravednom i društveno pravičnom tranzicijom u skladu sa smjernicama Međunarodne organizacije rada iz 2015. za pravedan prijelaz na okolišno održiva gospodarstva i društva za sve ; najbolje raspoložive znanstvene dokaze, a posebno nalaze Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) i IPBES-a ; potrebu za uključivanje rizika povezanih s klimatskim promjenama i osjetljivosti na klimatske promjene i procjene prilagodbe u odluke o ulaganju i planiranju , pazeći pritom da politike EU-a budu otporne na klimatske promjene ; isplativost i tehnološku neutralnost u postizanju smanjenja i uklanjanja emisija stakleničkih plinova te povećanju otpornosti na temelju pravednosti; potrebu upravljanja morskim i kopnenim ekosustavima i biološkom raznolikošću te potrebu za njihovim očuvanjem i obnovom; trenutačno stanje infrastrukture i moguće potrebe za modernizacijom infrastrukture Unije i ulaganja u nju; postupni napredak u integritetu okoliša i kretanjima razina ambicija ; kapacitet različitih subjekata za socijalno održiva ulaganja u tranziciju; i potencijalni rizik od izmještanja emisija ugljika i mjere za njegovo sprečavanje.

(16)

Prelazak na klimatsku neutralnost zahtijeva promjene u cijelom spektru politika i zajednički rad svih gospodarskih i društvenih sektora, kako je Komisija pokazala u svojoj Komunikaciji „Europski zeleni plan”. Europsko vijeće je u svojim zaključcima od 12. prosinca 2019. zaključilo da sve relevantno zakonodavstvo i politike Unije moraju biti u skladu s postizanjem klimatske neutralnosti te mu doprinositi, poštujući pritom jednake uvjete, te je pozvalo Komisiju da ispita je li za to potrebna prilagodba postojećih pravila.

(16)

Prelazak na klimatsku neutralnost zahtijeva transformativnu promjenu u cijelom spektru politika , ambiciozno i održivo financiranje i zajednički rad svih gospodarskih i društvenih sektora , uključujući zračni i pomorski promet , kako je Komisija pokazala u svojoj Komunikaciji „Europski zeleni plan”. Europsko vijeće je u svojim zaključcima od 12. prosinca 2019. zaključilo da sve relevantno zakonodavstvo i politike Unije moraju biti u skladu s postizanjem klimatske neutralnosti te mu doprinositi, poštujući pritom jednake uvjete, te je pozvalo Komisiju da ispita je li za to potrebna prilagodba postojećih pravila.

(16a)

Svi ključni sektori gospodarstva, među kojima su energetika, industrija, promet, sektor grijanja i hlađenja, građevinski sektor, poljoprivreda, otpad i korištenje zemljišta, prenamjena zemljišta te šumarstvo, morat će surađivati kako bi se postigla klimatska neutralnost. Svi sektori, bez obzira na to jesu li obuhvaćeni sustavom trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije (EU ETS) trebali bi poduzeti usporedive napore kako bi se ostvario cilj klimatske neutralnosti Unije. Kako bi se osigurala predvidivost, povjerenje i uključenost svih gospodarskih aktera, uključujući poduzeća, radnike, ulagače i potrošače, Komisija bi trebala postaviti smjernice za one sektore gospodarstva koji bi mogli najviše doprinijeti postizanju cilja klimatske neutralnosti. Smjernice bi trebale sadržavati okvirne putanje za smanjenje stakleničkih plinova u tim sektorima na razini Unije. Tako bi im se pružila sigurnost za poduzimanje odgovarajućih mjera i planiranje potrebnih ulaganja te bi im se pomoglo da ostanu na putu tranzicije. To bi istodobno također poslužilo kao mehanizam za uključivanje sektorâ u rad na rješenjima za klimatsku neutralnost.

(16.b)

Prijelaz na klimatsku neutralnost zahtijeva da svi sektori odrade svoj dio. Unija bi trebala nastaviti ulagati napore u jačanje i promicanje kružnoga gospodarstva i dodatno podupirati rješenja i alternative iz obnovljivih izvora koji mogu zamijeniti proizvode i materijale koji se temelje na fosilnim gorivima. Daljnja upotreba obnovljivih proizvoda i materijala imat će veliku korist za ublažavanje klimatskih promjena i koristiti će mnogim različitim sektorima.

(16.c)

Uzimajući u obzir rizik od izmještanja emisija ugljika, prijelaz na klimatsku neutralnost i nastavak rada na njezinu održavanju trebali bi biti istinska, zelena tranzicija, koja će dovesti do stvarnog smanjenja emisija, a ne stvoriti lažni rezultat na osnovi EU-a, s obzirom na to da su proizvodnja i emisije premještene izvan EU-a. Da bi se to postiglo, politike Unije trebale bi biti osmišljene tako da se rizik od izmještanja emisija ugljika svede na najmanju moguću mjeru i da se istraže tehnološka rješenja.

(16.d)

Prijelaz na klimatsku neutralnost ne smije isključiti poljoprivredni sektor, jedini proizvodni sektor koji može skladištiti ugljikov dioksid. Šumarstvo, stalni travnjaci i višegodišnje kulture općenito osobito jamče dugoročno skladištenje.

(16.e)

Da bi se postigla klimatska neutralnost, mora se uzeti u obzir posebna uloga poljoprivrede i šumarstva jer su samo vitalna i produktivna poljoprivreda i šumarstvo sposobni opskrbiti stanovništvo visokokvalitetnom i sigurnom hranom u dovoljnim količinama i po pristupačnim cijenama te obnovljivim sirovinama za sve potrebe biogospodarstva.

(16.f)

Šume imaju ključnu ulogu u prijelazu na klimatsku neutralnost. Održivo i prirodno gospodarenje šumama ključno je za kontinuiranu apsorpciju stakleničkih plinova iz atmosfere, a omogućava i opskrbu obnovljivim i klimatski prihvatljivim sirovinama za drvne proizvode koji skladište ugljik i mogu djelovati kao zamjena za fosilne materijale i goriva. „Trostruka uloga” šuma (ponor, spremište i zamjena) doprinosi smanjenju otpuštanja emisija ugljika u atmosferu, istodobno osiguravajući da šume i dalje rastu i pružaju mnoge druge usluge.

(16.g)

Pravom Unije trebalo bi promicati pošumljavanje i održivo gospodarenje šumama u državama članicama koje nemaju značajne šumske resurse, kroz razmjenu najboljih praksi i industrijskog znanja i iskustva.

(17)

Kako je najavila u Komunikaciji ‚Europski zeleni plan’, Komisija je u Komunikaciji „Povećanje klimatskih ambicija Europe za 2030. – Ulaganje u klimatski neutralnu budućnost za dobrobit naših građana” (9) ocijenila cilj Unije u  pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. na temelju sveobuhvatne procjene učinka i uzimajući u obzir svoju analizu integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova podnesenih u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća. U kontekstu cilja postizanja  (10) klimatske neutralnosti do 2050., emisije stakleničkih plinova trebale bi se do 2030. smanjiti, a uklanjanja povećati kako bi se neto emisije stakleničkih plinova, odnosno emisije nakon što se odbiju uklanjanja, do 2030. smanjile za najmanje 55 % u cijelom gospodarstvu i na području EU-a u usporedbi s razinama iz 1990. Taj novi klimatski cilj Unije za 2030. naknadni je cilj za potrebe članka 2. točke 11. Uredbe (EU) 2018/1999 te stoga zamjenjuje cilj za 2030. na razini Unije u pogledu emisija stakleničkih plinova utvrđen u toj točki. Komisija bi usto do 30. lipnja 2021. trebala procijeniti na koji je način potrebno izmijeniti relevantno zakonodavstvo Unije kojim se provodi klimatski cilj za 2030. kako bi se postiglo to smanjenje neto emisija.” ;.

(17)

Komisija je u svojoj Komunikaciji „Europski zeleni plan” iznijela namjeru da ocijeni i iznese prijedloge za povećanje cilja Unije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030., kako bi se osigurala njegova usklađenost s ciljem klimatske neutralnosti do 2050. Komisija je u toj Komunikaciji istaknula da bi sve politike Unije trebale doprinositi postizanju klimatske neutralnosti i  da bi trebali sudjelovati svi sektori. S obzirom na cilj Unije koji se odnosi na postizanje klimatske neutralnosti najkasnije do 2050 . ključno je daljnje jačanje djelovanja u  području klime, a posebno povećanje klimatskog cilja Unije za 2030. koje bi podrazumijevalo smanjenje emisija od 60 % u odnosu na razine iz 1990. Zbog toga bi Komisija do 30. lipnja 2021. trebala procijeniti na koji je način potrebno u skladu s tim izmijeniti zakonodavstvo Unije kojim se provodi taj povećani cilj i drugo relevantno zakonodavstvo Unije kojim se pridonosi smanjenju emisija stakleničkih plinova i promiče kružno gospodarstvo .

(17.a)

Kako bi se osigurao dobar napredak Unije i svih država članica u ostvarenju cilja klimatske neutralnosti te zajamčili predvidljivost i povjerenje za sve gospodarske subjekte, uključujući poduzeća, radnike i sindikate, ulagače i potrošače, Komisija bi trebala istražiti mogućnosti postavljanja klimatskog cilja Unije za 2040. te, prema potrebi, predstaviti zakonodavne prijedloge Europskom parlamentu i Vijeću.

(17.b)

Komisija bi do 30. lipnja 2021. trebala preispitati sve politike i instrumente koji se odnose na postizanje klimatskog cilja Unije za 2030. i ostvarenje cilja klimatske neutralnosti iz članka 2. stavka 1. te po potrebi predložiti da se revidiraju. U tom pogledu, povećani ciljevi Unije zahtijevaju da sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama odgovara svrsi. Komisija bi stoga trebala brzo preispitati Direktivu 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća  (1a) i ojačati inovacijski fond na temelju te direktive kako bi stvorila dodatne financijske poticaje za novu tehnologiju, potaknula rast, konkurentnost, potporu za čiste tehnologije, istodobno osiguravajući da jačanje inovacijskog fonda pridonosi procesu pravedne tranzicije.

(17.c)

Kako bi se ukazalo na važnost i težinu klimatske politike i kako bi se političkim akterima pružile potrebne informacije u zakonodavnom postupku, Komisija bi trebala ocijeniti cjelokupno buduće zakonodavstvo novim pogledom na stvari, kojim su obuhvaćeni klima i posljedice za klimu, te odrediti učinak koji će cjelokupno predloženo zakonodavstvo imati na klimu i okoliš na istoj razini kao što ocjenjuje pravnu osnovu, supsidijarnost i proporcionalnost.

(17.d)

Komisija bi nadalje industriji trebala osigurati dovoljne uvjete za značajnu tranziciju prema klimatskoj neutralnosti i vrlo ambicioznim ciljevima do 2030. i 2040. kroz temeljit regulatorni okvir i financijska sredstva razmjerna izazovima. Taj bi regulatorni i financijski okvir trebalo redovito preispitivati i po potrebi mijenjati kako bi se spriječili izmještanje emisija ugljika, zatvaranje industrijskih poduzeća, gubitak radnih mjesta i nepošteno međunarodno tržišno natjecanje.

(17.e)

Komisija bi trebala procijeniti potrebe za zapošljavanjem, uključujući zahtjeve za obrazovanje i osposobljavanje, razvoj gospodarstva i uspostavljanje pravične i pravedne tranzicije.

(17f)

Kako bi Unija najkasnije do 2050. ostvarila cilj klimatske neutralnosti i kako bi ostvarila srednjoročne klimatske ciljeve za 2030. i 2040., institucije Unije i sve države članice trebale bi, što prije, a najkasnije do 2025., postupno ukinuti sve izravne i neizravne subvencije za fosilna goriva. Postupno ukidanje tih subvencija ne bi trebalo utjecati na napore u borbi protiv energetskog siromaštva te bi trebalo uzeti u obzir prijelaznu ulogu prirodnog plina u tranziciji na ugljično neutralno gospodarstvo.

(18)

Kako bi se osiguralo da Unija i države članice dobro napreduju u postizanju klimatske neutralnosti i prilagodbi, Komisija bi trebala redoviti pratiti njihov napredak. Ako bi zajednički napredak država članica u postizanju klimatske neutralnosti ili prilagodbe bio nedovoljan, ili ako bi mjere Unije bile nedosljedne cilju klimatske neutralnosti ili nesvrsishodne za jačanje kapaciteta prilagodbe, povećanje otpornosti ili smanjenje ranjivosti, Komisija bi trebala poduzeti potrebne mjere u skladu s Ugovorima. Komisija bi usto trebala redovito ocjenjivati relevantne nacionalne mjere i upućivati preporuke ako utvrdi da mjere država članica nisu dosljedne s  ciljem klimatske neutralnosti ili nisu svrsishodne za jačanje kapaciteta prilagodbe, povećanje otpornosti ili smanjenje ranjivosti.

(18)

Kako bi se osiguralo da Unija i  sve države članice dobro napreduju u postizanju klimatskih ciljeva Unije i prilagodbi, Komisija bi trebala redoviti pratiti njihov napredak. Ako bi napredak svake pojedine države članice i zajednički napredak država članica u postizanju klimatskih ciljeva Unije ili prilagodbe bio nedovoljan, ili ako bi bilo koje mjere Unije bile nedosljedne s klimatskim ciljevima Unije ili nesvrsishodne za jačanje kapaciteta prilagodbe, povećanje otpornosti ili smanjenje ranjivosti, Komisija bi trebala poduzeti potrebne mjere u skladu s Ugovorima. Komisija bi usto trebala redovito ocjenjivati relevantne nacionalne mjere i upućivati preporuke ako utvrdi da mjere država članica nisu dosljedne s  klimatskim ciljevima Unije ili nisu svrsishodne za jačanje kapaciteta prilagodbe, povećanje otpornosti ili smanjenje ranjivosti. Komisija bi tu procjenu i njezine rezultate trebala objaviti u trenutku njezina donošenja.

(18.a)

Ostvarenje klimatske neutralnosti moguće je samo ako sve države članice podijele teret i u potpunosti se posvete prelasku na klimatsku neutralnost. Svaka država članica ima obvezu ispuniti privremene i konačne ciljeve, a ako Komisija utvrdi da te obveze nisu ispunjene, Komisija bi trebala biti ovlaštena za poduzimanje mjera protiv država članica. Mjere bi trebale biti razmjerne, primjerene i u skladu s Ugovorima.

(18.b)

Znanstvena stručnost i najbolji dostupni i najnoviji dokazi zajedno s činjeničnim i transparentnim informacijama o klimatskim promjenama od iznimne su važnosti te trebaju poduprijeti djelovanje Unije u području klime i nastojanja da se klimatska neutralnost postigne najkasnije do 2050. Nacionalna neovisna savjetodavna tijela za klimu imaju važnu ulogu u informiranju javnosti i pridonošenju raspravi o politici o klimatskim promjenama u onim državama članicama u kojima postoje. Stoga se države članice koje to još nisu učinile potiče da uspostave nacionalno savjetodavno tijelo za klimu u čijem će sastavu biti znanstvenici odabrani na temelju njihova stručnog znanja u području klimatskih promjena i drugih disciplina relevantnih za postizanje ciljeva ove Uredbe. U suradnji s tim nacionalnim savjetodavnim tijelima za klimu Komisija bi trebala osnovati neovisno znanstveno savjetodavno povjerenstvo za klimatske promjene, Europsko vijeće za klimatske promjene (ECCC), koje bi trebalo dopunjavati rad Europske agencije za okoliš (EEA) te postojećih istraživačkih institucija i agencija Unije. U ispunjavanju njegove zadaće trebalo bi se izbjeći bilo kakvo preklapanje sa zadaćama Međuvladina panela o klimatskim promjenama koji djeluje na međunarodnoj razini. Europsko vijeće za klimatske promjene trebalo bi se sastojati od znanstvenog odbora, u čijem sastavu bi trebali biti odabrani viši stručnjaci, te bi trebalo imati potporu upravnog odbora koji se sastaje dvaput godišnje. Svrha Europskog vijeća za klimatske promjene jest da se institucijama Unije svake godine dostave procjene usklađenosti mjera Unije za smanjenje emisija stakleničkih plinova s klimatskim ciljevima Unije i njezinim međunarodnim obvezama u području klime. Europsko vijeće za klimatske promjene također bi trebalo ocjenjivati mjere i putanje za smanjenje emisija stakleničkih plinova te za utvrđivanje potencijala za sekvestraciju ugljika.

(19)

Komisija bi trebala osigurati pouzdanu i objektivnu procjenu na temelju najnaprednijih znanstvenih, tehničkih i socioekonomskih spoznaja, kojom se uvažava širok raspon neovisnog stručnog znanja, te temeljiti svoju procjenu na relevantnim informacijama, uključujući informacije koje su joj dostavile države članice, na izvješćima Europske agencije za okoliš i na najnaprednijim znanstvenim dokazima, uključujući izvješća IPCC-a. Budući da se Komisija obvezala istražiti načine za upotrebu taksonomije EU-a u kontekstu europskog zelenog plana u javnom sektoru, to bi trebalo uključivati informacije o održivom ulaganju Unije i država članica u skladu s Uredbom (EU) 2020/… [Uredba o taksonomiji], kada takve informacije postanu dostupne. Komisija bi se trebala služiti europskim statističkim i drugim podacima, ako su dostupni, te zatražiti stručni nadzor. Komisiji bi u skladu s godišnjim programom rada prema potrebi trebala pomagati Europska agencija za okoliš.

(19)

Komisija bi trebala osigurati pouzdanu i objektivnu procjenu na temelju najnaprednijih znanstvenih, tehničkih i socioekonomskih spoznaja, kojom se uvažava širok raspon neovisnog stručnog znanja, te temeljiti svoju procjenu na relevantnim informacijama, uključujući informacije koje su joj dostavile države članice, na izvješćima Europske agencije za okoliš i na najnaprednijim znanstvenim dokazima, uključujući izvješća IPCC-a , UNEP-a, IPBES-a, ECCC-a i, ako je to moguće, nacionalnih neovisnih tijela država članica za savjetovanje o klimi . Budući da se Komisija obvezala istražiti načine za upotrebu taksonomije EU-a u kontekstu europskog zelenog plana u javnom sektoru, to bi trebalo uključivati informacije o održivom ulaganju Unije i država članica u skladu s Uredbom (EU) 2020/… [Uredba o taksonomiji], kada takve informacije postanu dostupne. Komisija bi se trebala služiti europskim statističkim i drugim podacima, ako su dostupni, te zatražiti stručni nadzor. Komisiji bi u skladu s godišnjim programom rada prema potrebi trebala pomagati Europska agencija za okoliš.

(20)

Budući da građani i  zajednice imaju važnu ulogu u napretku transformacije ka klimatskoj neutralnosti, trebalo bi poticati snažnu javnu i društvenu uključenost u pitanja klimatske politike. Komisija bi stoga trebala uključiti sve dijelovima društva kako bi im omogućila da poduzmu djelovanja za ostvarivanje klimatski neutralnog društva otpornog na klimatske promjene, među ostalim pokretanjem Europskog sporazuma o klimi.

(20)

Budući da građani , zajednice i  regije imaju važnu ulogu u napretku transformacije ka klimatskoj neutralnosti, trebalo bi poticati i olakšavati snažnu javnu i društvenu uključenost u pitanja klimatske politike na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini . Komisija i države članice stoga bi trebale uključiti sve dijelove društva na u cijelosti transparentan način kako bi im omogućile da poduzmu djelovanja za ostvarivanje socijalno pravednog, rodno uravnoteženog, klimatski neutralnog društva otpornog na klimatske promjene, među ostalim pokretanjem Europskog sporazuma o klimi.

(21)

Kako bi se osigurala predvidivost i pouzdanost za sve gospodarske aktere, uključujući poduzeća, radnike, ulagače i potrošače, kao i nepovratnost tranzicije ka klimatskoj neutralnosti i postupno smanjenje emisija te pružila potpora ocjenjivanju dosljednosti mjera i napretka u pogledu klimatske neutralnosti, Komisiju bi tro funkcioniranju Europske unije radi uspostavljanja putanje napretka u  postiebalo ovlastiti za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora zanju nultih neto emisija stakleničkih plinova u Uniji do 2050. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 201637. Konkretno, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u izradi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(21)

Kako bi se osigurala predvidivost i pouzdanost za sve gospodarske aktere, uključujući poduzeća, MSP-ove, radnike i sindikate , ulagače i potrošače, kao i nepovratnost tranzicije ka klimatskoj neutralnosti i postupno smanjenje emisija te pružila potpora ocjenjivanju dosljednosti mjera i napretka u pogledu klimatske neutralnosti, Komisija bi trebala ocijeniti mogućnosti za uspostavu putanje napretka u  postizanju nultih neto emisija stakleničkih plinova u Uniji do 2050. te bi, prema potrebi, trebala podnijeti zakonodavne prijedloge Europskom parlamentu i Vijeću.

(22)

U skladu s obvezom Komisije u pogledu načela bolje izrade zakonodavstva trebalo bi težiti dosljednosti instrumenata Unije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova. Sustav mjerenja napretka u postizanju klimatske neutralnosti i usklađenost mjera poduzetih u tom cilju trebali bi biti dosljedni i temeljiti se na okviru upravljanja utvrđenom u Uredbi (EU) 2018/1999. Konkretno, sustav redovitog izvješćivanja i redoslijed Komisijinog rada na procjeni i mjerama na temelju izvješćivanja trebali bi biti usklađeni s obvezama država članica za podnošenje informacija i izvješćivanje utvrđenima u Uredbi (EU) 2018/1999. Uredbu (EU) 2018/1999 trebalo stoga bi na odgovarajući način izmijeniti kako bi se u relevantne odredbe uključio cilj klimatske neutralnosti.

(22)

U skladu s obvezom Komisije u pogledu načela bolje izrade zakonodavstva trebalo bi težiti dosljednosti instrumenata Unije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova. Sustav mjerenja napretka u postizanju klimatskih ciljeva Unije i usklađenost mjera poduzetih u tom cilju trebali bi biti dosljedni i temeljiti se na okviru upravljanja utvrđenom u Uredbi (EU) 2018/1999. Konkretno, sustav redovitog izvješćivanja i redoslijed Komisijinog rada na procjeni i mjerama na temelju izvješćivanja trebali bi biti usklađeni s obvezama država članica za podnošenje informacija i izvješćivanje utvrđenima u Uredbi (EU) 2018/1999. Uredbu (EU) 2018/1999 trebalo stoga bi na odgovarajući način izmijeniti kako bi se u relevantne odredbe uključio cilj klimatske neutralnosti.

(23)

Klimatske promjene po svojoj su naravi prekogranični problem pa je koordinirano djelovanje na razini Unije nužno za djelotvorno dopunjavanje i osnaživanje nacionalnih politika. S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, to jest postizanje klimatske neutralnosti Unije do 2050., ne mogu dostatno ostvariti države članice pojedinačnim djelovanjem, nego se zbog svog opsega i učinaka djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,

(23)

Klimatske promjene po svojoj su naravi prekogranični problem pa je koordinirano djelovanje na razini Unije nužno za djelotvorno dopunjavanje i osnaživanje nacionalnih politika. S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, to jest postizanje klimatske neutralnosti Unije i svih država članica najkasnije do 2050., ne mogu dostatno ostvariti države članice pojedinačnim djelovanjem, nego se zbog svog opsega i učinaka djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,

(23a)

Udio Unije u globalnim emisijama stakleničkih plinova trenutačno iznosi 10 %. Cilj klimatske neutralnosti ograničen je na emisije koje potječu iz proizvodnje u Uniji. Dosljedna klimatska politika podrazumijeva i praćenje emisija koje proizlaze iz potrošnje te uvoza energije i resursa.

(23b)

Klimatski otisak potrošnje u Uniji ključan je alat koji valja razviti kako bi se povećala opća usklađenost klimatskih ciljeva Unije.

(23c)

U potpunosti učinkovita klimatska politika Unije trebala bi sadržavati rješenja za problem istjecanja ugljika te bi se u sklopu nje trebali razviti odgovarajući alati, kao što je mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika, na temelju kojih bi se odgovorilo na taj problem i na temelju kojih bi se zaštitili standardi Unije te predvodnici njezine industrije.

(23d)

Uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz trećih zemalja posljednjih godina pokazuje kontinuiran trend rasta. Taj trend zahtijeva da se ocijeni koji proizvodi koji se uvoze iz trećih zemalja trebaju podlijegati zahtjevima koji su usporedivi s onima koji vrijede za europske poljoprivrednike, a koji pak proizlaze iz ciljeva politika Unije u pogledu smanjenja utjecaja klimatskih promjena. Komisija bi o toj temi do 30. lipnja 2021. trebala podnijeti izvješće i komunikaciju Europskom parlamentu i Vijeću.

(23e)

U svojoj Komunikaciji „Europski zeleni plan” Komisija je naglasila potrebu za ubrzanjem prijelaza na održivu i pametnu mobilnost kao prioritetnu politiku usmjerenu na ostvarivanje klimatske neutralnosti. Kako bi se osigurao prijelaz prema održivoj i pametnoj mobilnosti, Komisija je navela da će 2020. usvojiti sveobuhvatnu strategiju o održivoj i pametnoj mobilnosti s ambicioznim mjerama usmjerenima na bitno smanjenje emisija CO2 i onečišćujućih tvari u svim oblicima prijevoza, među ostalim, poticanjem upotrebe čistih vozila i alternativnih goriva za cestovni, pomorski i zrakoplovni promet, povećanjem udjela održivijih prometnih oblika, kao što su željeznički prijevoz i prijevoz unutarnjim vodenim putovima, kao i poboljšanjem učinkovitosti u cjelokupnom prometnom sustavu, poticanjem održivijih potrošačkih odabira i praksi s niskim emisijama te ulaganjem u rješenja s niskim i nultim emisijama, uključujući infrastrukturu.

(23f)

Prometna infrastruktura mogla bi imati ključnu ulogu u ubrzavanju prelaska na održivu i pametnu mobilnost, i to omogućavanjem preusmjeravanja na održivije načine prijevoza, posebno kada je riječ o prijevozu tereta. Istodobno, pojave povezane s klimatskim promjenama, poput povećanja vodostaja, ekstremnih vremenskih uvjeta, suše i porasta temperature, mogu dovesti do oštećenja infrastrukture, poremećaja u radu, pritisaka na kapacitet i učinkovitost opskrbnog lanca, a time i do negativnih posljedica za mobilnost Europe. Stoga je iznimno važno dovršiti temeljnu mrežu Transeuropske prometne mreže (TEN-T) do 2030., a komplementarnu mrežu TEN-T do 2040., uzimajući u obzir obveze utvrđene pravom Unije u pogledu borbe protiv emisija stakleničkih plinova iz projekata tijekom njihova cijelog životnog ciklusa. Nadalje, Komisija bi trebala razmotriti prijedlog zakonodavnog okvira za povećanje upravljanja rizicima, otpornosti i klimatske prilagodbe prometne infrastrukture.

(23 g)

Povezivost europske željezničke mreže, a osobito međunarodnih veza, kako bi željeznički prijevoz putnika postao privlačnijim za putovanja na srednjim i dugim udaljenostima, te poboljšanje kapaciteta željeznice i unutarnjih plovnih putova za teretni prijevoz, trebali bi biti u središtu zakonodavnog djelovanja Unije.

(23h)

Važno je osigurati dovoljna ulaganja u razvoj odgovarajuće infrastrukture za mobilnost s nultim emisijama, uključujući intermodalne platforme i jačanje uloge Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) u pružanju potpore tranziciji prema pametnoj, održivoj i sigurnoj mobilnosti u Uniji.

(23i)

U skladu s naporima Unije da prijeđe s cestovnog prijevoza na željeznički i kako bi se u kontekstu predstojeće Europske godine željeznica 2021. prednost dala najučinkovitijem načinu prijevoza u pogledu emisija CO2, osobit zakonodavni naglasak treba staviti na stvaranje pravog jedinstvenog europskog željezničkog prostora uklanjanjem svih administrativnih opterećenja i protekcionističkog nacionalnog zakonodavstva do 2024.

(23j)

Kako bi se postigao cilj klimatske neutralnosti do 2050., Komisija bi također trebala ojačati zakonodavstvo o standardima učinkovitosti emisija CO2 za automobile, kombije i kamione te donijeti posebne mjere koje će utrti put za elektrifikaciju cestovnog prometa kao i poduzeti inicijative za jačanje proizvodnje i korištenje održivih alternativnih goriva.

(23k)

U svojoj Rezoluciji od 28. studenoga 2019. o Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama koja će se održati 2019. u Madridu u Španjolskoj (COP25) Europski parlament upozorio je da se aktualnim globalnim ciljevima i mjerama koje predviđaju Međunarodna pomorska organizacija i Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva, čak i ako bi se provodili u cijelosti, ne bi ostvarila potrebna smanjenja emisija te da su potrebne brojne dodatne mjere na europskoj i globalnoj razini usklađene s ciljem postizanja nulte neto stope emisija stakleničkih plinova na razini cjelokupnog gospodarstva1a.

(23l)

Komisija bi trebala uložiti veće napore u funkcionalno unutarnje tržište energijom zato što je ono važan dio energetske tranzicije i zato što će mu tako pomoći da bude financijski održivo. Stoga se u višegodišnjem financijskom okviru prioritet treba dati razvoju pametnih i digitalnih električnih i plinskih mreža. Programi oporavka od bolesti COVID-19 također bi trebali podupirati razvoj transnacionalnih energetskih mreža. Potrebni su učinkoviti i brzi postupci donošenja odluka kako bi se podržao razvoj u području transnacionalnih mreža, posebno plinske infrastrukture koja podnosi vodik i koja je okrenuta prema budućnosti.

(a)

ocjenu dosljednosti postojećih i predloženih putanja napretka Unije, proračuna povezanog sa stakleničkim plinovima i klimatskim ciljevima u kontekstu klimatskih obveza Unije i međunarodnih klimatskih obveza;

(b)

ocjenu vjerojatnosti ostanka unutar proračuna Unije povezanog sa stakleničkim plinovima kao i postizanja cilja klimatske neutralnosti u okviru postojećih i planiranih mjera;

(c)

ocjenu usklađenosti mjera Unije za smanjenje emisija stakleničkih plinova s ciljevima iz članka 2.;

(d)

utvrđivanje mjera i mogućnosti za smanjenje emisija stakleničkih plinova i povećanje potencijala za sekvestraciju ugljika; te

(e)

utvrđivanje posljedica nedjelovanja ili nedostatnog djelovanja.

(a)

donošenje godišnjeg programa rada na temelju prijedloga znanstvenog odbora i osiguravanje njegove usklađenosti s mandatom ECCC-a;

(b)

imenovanje članova znanstvenog odbora, pri čemu se mora osigurati da njegov sastav osigurava raspon stručnih znanja koja se zahtijevaju za provedbu aktivnosti navedenih u programu rada;

(c)

odobravanje godišnjeg proračuna ECCC-a; te

(d)

koordinacija s nacionalnim savjetodavnim tijelima u području klime.

(a)

znanstvene izvrsnosti;

(b)

iskustva u znanstvenom ocjenjivanju i/ili znanstvenom savjetovanju u područjima stručnosti;

(c)

širokog stručnog znanja u području znanosti o klimi i okolišu ili u drugim znanstvenim područjima relevantnima za ostvarivanje klimatskih ciljeva Unije;

(d)

iskustva u stručnom ocjenjivanju znanstvenih radova;

(e)

radnog iskustva u interdisciplinarnom okruženju u međunarodnom kontekstu.

(-a)

najkvalitetnije dostupne i najnovije znanstvene dokaze, uključujući najnovija izvješća IPCC-a, ECCC-a i Međuvladine znanstveno-političke platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) te, ondje gdje je to moguće, savjetodavnih tijela država članica u području klime;

(-aa)

troškove nedjelovanja ili nedovoljnog djelovanja za društvo, gospodarstvo i okoliš;

(-ab)

potrebu da se osigura pravedna i društveno pravična tranzicija za sve;

(a)

troškovnu i ekonomsku učinkovitost;

(b)

konkurentnost gospodarstva Unije;

(b)

konkurentnost gospodarstva Unije , posebno malih i srednjih poduzeća i sektora najizloženijih istjecanju ugljika ;

(ba)

ugljični otisak konačnih proizvoda i potrošnje u Uniji;

(c)

najbolju raspoloživu tehnologiju ;

(c)

najbolje raspoložive, troškovno učinkovite, sigurne i prilagodljive tehnologije u sklopu kojih se poštuje koncept tehnološke neutralnosti i izbjegava mogući rizik ovisnosti o toj tehnologiji ;

(d)

energetsku učinkovitost, cjenovnu pristupačnost energije i sigurnost opskrbe;

(d)

energetsku učinkovitost i načelo „energetske učinkovitosti na prvom mjestu” , cjenovnu pristupačnost energije , smanjenje energetskog siromaštva i sigurnost opskrbe;

(da)

potrebu postupnog ukidanja fosilnih goriva i osiguravanja njihove zamjene na održiv način proizvedenom obnovljivom energijom, materijalima i proizvodima;

(e)

pravednost i solidarnost među državama članicama i unutar njih;

(e)

pravednost i solidarnost među državama članicama i  regijama i unutar njih;

(f)

potrebu da se osigura ekološka djelotvornost i napredak s vremenom;

(f)

potrebu da se osigura ekološka djelotvornost i napredak s vremenom;

(fa)

potrebu da se osigura ekološka održivost, uključujući potrebu odgovaranja na krizu u pogledu biološke raznolikosti uz istodobnu obnovu narušenih ekosustava i sprečavanje nanošenja nepovratne štete ekosustavima kako bi se ostvario cilj Unije koji se odnosi na biološku raznolikost;

(fb)

osiguravanje stabilnih, dugotrajnih i klimatski učinkovitih prirodnih ponora tijekom vremena;

(g)

potrebe i prilike za ulaganja;

(g)

potrebe za ulaganjem i prilike za inoviranje u skladu s Uredbom (EU) 2020/… [Uredba o taksonomiji], pri čemu se u obzir uzima rizik od neiskoristive imovine.

(h)

potrebu da se osigura pravedna i društveno pravična tranzicija;

(i)

međunarodna zbivanja te nastojanja u cilju ostvarivanja dugoročnih ciljeva Pariškog sporazuma i konačnog cilja Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime;

(j)

najkvalitetnije dostupne i najnovije znanstvene dokaze, uključujući najnovija izvješća IPCC-a.

(a)

zajednički napredak svih država članica u postizanju cilja klimatske neutralnosti iz članka 2 . stavka 1. u skladu s putanjom napretka iz članka 3 . stavka 1. ;

(a)

napredak svake države članice i zajednički napredak svih država članica u postizanju klimatskih ciljeva Unije iz članka 2 . u skladu s putanjom napretka koja će se utvrditi sukladno članku 3 . stavku 1. ; u nedostatku putanje napretka ocjenjivanje se provodi na temelju kriterija iz članka 3. stavka 3. i klimatskog cilja za 2030.;

(b)

zajednički napredak svih država članica u prilagodbi iz članka 4 .

(b)

napredak svake države članice i zajednički napredak svih država članica u prilagodbi iz članka 4 .

(a)

usklađenost mjera Unije s  ciljem klimatske neutralnosti iz članka 2. stavka 1. u skladu s putanjom napretka iz članka 3 . stavka 1. ;

(a)

usklađenost mjera i politika Unije , uključujući sektorsko zakonodavstvo, vanjsko djelovanje i proračun Unije, s  klimatskim ciljevima Unije iz članka 2. u skladu s putanjom napretka koju treba uvesti sukladno članku 3 . stavku 1. ; u nedostatku putanje napretka ocjenjivanje se provodi na temelju kriterija iz članka 3. stavka 3. i klimatskog cilja za 2030.;

(b)

prikladnost mjera Unije za osiguravanje napretka u prilagodbi iz članka 4.

(b)

prikladnost mjera i politika Unije , uključujući sektorsko zakonodavstvo, vanjsko djelovanje i proračun Unije, za osiguravanje napretka u prilagodbi iz članka 4.

(a)

usklađenost nacionalnih mjera, koje su na temelju nacionalnih energetskih i klimatskih planova ili dvogodišnjih izvješća o napretku podnesenih u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 utvrđene kao relevantne za postizanje cilja klimatske neutralnosti iz članka 2. stavka 1. , s tim ciljem kako je izražen putanjom napretka iz članka 3 . stavka 1. ;

(a)

usklađenost nacionalnih mjera, koje su na temelju nacionalnih energetskih i klimatskih planova , nacionalnih dugoročnih strategija ili izvješća o napretku podnesenih u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 utvrđene kao relevantne za postizanje klimatskih ciljeva Unije iz članka 2., s tim ciljevima kako su izraženi putanjom napretka koju se treba uspostaviti u skladu s člankom 3 . stavkom 1. ; u nedostatku putanje napretka ocjenjivanje se provodi na temelju kriterija iz članka 3. stavka 3. i klimatskog cilja zacrtanog za 2030.;

(b)

prikladnost relevantnih nacionalnih mjera za osiguravanje napretka u prilagodbi iz članka 4 .

(b)

prikladnost i učinkovitost relevantnih nacionalnih mjera za osiguravanje napretka u prilagodbi iz članka 4 .

(a)

dotična država članica na odgovarajući način uzima u obzir preporuku u duhu solidarnosti između država članica i Unije te između samih država članica;

(a)

dotična država članica u roku od šest mjeseci od primitka preporuke obavješćuje Komisiju o mjerama koje namjerava donijeti kako bi na odgovarajući način uzela u obzir preporuku u duhu solidarnosti između država članica i Unije te između samih država članica kao i u skladu s načelom lojalne suradnje ;

(b)

dotična država članica u  svojem prvom izvješću o napretku podnesenom u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) 2018/1999 u godini nakon one u kojoj je izdana preporuka iznosi kako je tu preporuku uzela u obzir. Ako dotična država članica odluči ne slijediti preporuku ili njezin veći dio, obvezna je Komisiji iznijeti svoje obrazloženje ;

(b)

dotična država članica u  roku od 18 mjeseci od primitka preporuke iznosi kako je tu preporuku uzela u obzir kao i mjere koje je donijela kao odgovor na preporuku; te se informacije uključuju u izvješće o napretku koje se podnosi te godine u skladu s člankom 17 . Uredbe (EU) 2018/1999 ;

(c)

preporukama bi se trebale nadopunjavati najnovije preporuke po državama izdane u kontekstu Europskog semestra.

(c)

preporukama bi se trebale nadopunjavati najnovije preporuke po državama izdane u kontekstu Europskog semestra.

(a)

informacijama koje su podnesene i dostavljene u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999;

(a)

informacijama koje su podnesene i dostavljene u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999;

(b)

izvješćima Europske agencije za okoliš (EEA);

(b)

izvješćima Europske agencije za okoliš (EEA) i Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) ;

(c)

europskim statističkim i drugim podacima, uključujući podatke o gubicima uzrokovanima nepovoljnim klimatskim utjecajima, ako su dostupni; te

(c)

europskim i svjetskim statističkim i drugim podacima, uključujući podatke o  uočenim i predviđenim gubicima prouzročenima nepovoljnim klimatskim utjecajima te procjene troškova nedjelovanja ili zakašnjelog djelovanja , ako su dostupni; te

(d)

najkvalitetnijim dostupnim znanstvenim dokazima, uključujući najnovija izvješća IPCC-a; te

(d)

najkvalitetnijim dostupnim i najnovijim znanstvenim dokazima, uključujući najnovija izvješća IPCC-a , Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), IPBES-a, ECCC-a te, ondje gdje je to moguće, savjetodavnih tijela država članica u području klime ; te

(e)

svim dodatnim informacijama o okolišno održivim ulaganjima Unije i država članica, uključujući, ako su dostupne, o ulaganjima u skladu s Uredbom (EU) 2020/… [Uredba o taksonomiji].

(e)

svim dodatnim informacijama o okolišno održivim ulaganjima Unije i država članica, uključujući, ako su dostupne, o ulaganjima u skladu s Uredbom (EU) 2020/… [Uredba o taksonomiji].

(a)

provedbu strategija i mjera osmišljenih za ostvarivanje cilja klimatske neutralnosti Unije iz članka 2 . Uredbe …/… [Propis o klimi] , ciljeva energetske unije te, za prvo desetogodišnje razdoblje od 2021. do 2030., posebice energetskih i klimatskih ciljeva Unije za 2030.;”;

(a)

provedbu strategija i mjera osmišljenih za ostvarivanje ciljeva i ciljanih vrijednosti energetske unije i dugoročnih obveza Unije u pogledu emisija stakleničkih plinova u skladu s Pariškim sporazumom, posebno klimatskih ciljeva Unije iz članka 2 . Uredbe …/… [Propis o klimi] te, za prvo desetogodišnje razdoblje od 2021. do 2030., posebice energetskih i klimatskih ciljeva Unije za 2030.;

(2a)

(11)

„klimatski i energetski ciljevi Unije za 2030.” znači obvezujući cilj na razini Unije od najmanje 40 % domaćeg smanjenja emisija stakleničkih plinova u  cijelom gospodarstvu do 2030. u  odnosu na 1990 ., obvezujući cilj na razini Unije od najmanje 32 % udjela energije iz obnovljivih izvora u potrošnji u Uniji do 2030., krovni cilj na razini Unije od najmanje 32,5  % poboljšanja energetske učinkovitosti do 2030., i cilj od 15 % za elektroenergetsku međupovezanost do 2030. ili naknadni ciljevi u tom pogledu koje su Europsko vijeće ili Europski parlament i Vijeće dogovorili za 2030. ;

(2b)

„(f)

procjene učinaka planiranih politika i mjera za ostvarenje ciljeva iz točke (b) ovog stavka, uključujući njihovu usklađenost s  ciljem klimatske neutralnosti Unije iz članka 2. Uredbe …/… [Propis o klimi], dugoročnim ciljevima smanjenja emisija stakleničkih plinova na temelju Pariškog sporazuma i dugoročnim strategijama iz članka 15.;”;

„(f)

procjene učinaka planiranih politika i mjera za ostvarenje ciljeva iz točke (b) ovog stavka, uključujući njihovu usklađenost s  klimatskim ciljevima Unije iz članka 2. Uredbe …/… [Propis o klimi], dugoročnim ciljevima smanjenja emisija stakleničkih plinova na temelju Pariškog sporazuma i dugoročnim strategijama iz članka 15.;”;

(3a

(1)

u pogledu emisija stakleničkih plinova i njihova uklanjanja i kako bi pridonijele ostvarenju cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova u Uniji na razini cijelog gospodarstva:

„(e)

načina na koji postojeće politike i mjere te planirane politike i mjere pridonose ostvarivanju cilja klimatske neutralnosti Unije iz članka 2. Uredbe …/… [Propis o klimi].”;

„(e)

načina na koji postojeće politike i mjere te planirane politike i mjere pridonose ostvarivanju klimatskih ciljeva Unije iz članka 2. Uredbe …/… [Propis o klimi].”;

(5a)

(5b)

(c)

postizanju dugoročnih smanjenja emisija stakleničkih plinova i poboljšanju uklanjanja ponorima u  svim sektorima u skladu s  ciljem klimatske neutralnosti Unije iz članka 2. Uredbe …/… [Propis o klimi];”;

(c)

postizanju dugoročnih smanjenja emisija stakleničkih plinova u svim sektorima gospodarstva i poboljšanju uklanjanja ponorima u  kontekstu potreba, a u skladu s  Međuvladinim panelom o klimatskim promjenama (IPCC), da se smanje emisije stakleničkih plinova Unije na troškovno učinkovit način te poboljša uklanjanje ponorima radi ostvarenja temperaturnih ciljeva iz Pariškog sporazuma kako bi se u Uniji najkasnije do 2050. postigla ravnoteža između antropogenih emisija po izvorima i uklanjanja stakleničkih plinova ponorima te nakon toga prema potrebi ostvarile negativne emisije iz članka 2. Uredbe …/… [Propis o klimi];”;

„(i)

Politike i mjere za ostvarivanje cilja iz Uredbe (EU) 2018/842 kako je navedeno u točki 2.1.1. te politike i mjere za usklađivanje s Uredbom (EU) 2018/841, kojima su obuhvaćeni svi ključni sektori koji proizvode velike emisije i sektori u kojima se može intenzivirati uklanjanje stakleničkih plinova, s perspektivom postizanja cilja klimatske neutralnosti iz članka 2. Uredbe …/…[Propis o klimi]”;

„(i)

Politike i mjere za ostvarivanje cilja iz Uredbe (EU) 2018/842 kako je navedeno u točki 2.1.1. te politike i mjere za usklađivanje s Uredbom (EU) 2018/841, kojima su obuhvaćeni svi ključni sektori koji proizvode velike emisije i sektori u kojima se može intenzivirati uklanjanje stakleničkih plinova, s perspektivom postizanja klimatskih ciljeva Unije iz članka 2. Uredbe …/…[Propis o klimi]”;

5.5.

Doprinos planiranih politika i mjera ostvarivanju cilja klimatske neutralnosti Unije iz članka 2. Uredbe …/… [Propis o klimi]”;

5.5.

Doprinos planiranih politika i mjera ostvarivanju klimatskih ciljeva Unije iz članka 2. Uredbe …/… [Propis o klimi]”;

(7.a)

2.1.1.

Predviđena smanjenja emisija i poboljšanja uklanjanja do 2050 .

„viii.

ocjenu doprinosa politike ili mjere ostvarivanju cilja klimatske neutralnosti Unije iz članka 2. Uredbe …/… [Propis o klimi] i ostvarivanju dugoročne strategije iz članka 15.;”.

„viii.

ocjenu doprinosa politike ili mjere ostvarivanju klimatskih ciljeva Unije iz članka 2. Uredbe …/… [Propis o klimi] i ostvarivanju dugoročne strategije iz članka 15.;”.