(1)

Reformirani okvir gospodarskog upravljanja EU-a stupio je na snagu 30. travnja 2024. Uredba (EU) 2024/1263 Europskog parlamenta i Vijeća o djelotvornoj koordinaciji ekonomskih politika i multilateralnom proračunskom nadzoru (1), izmijenjena Uredba (EZ) br. 1467/97 o provedbi postupka u slučaju prekomjernog deficita (2) i izmijenjena Direktiva Vijeća 2011/85/EU o proračunskim okvirima država članica (3) glavni su elementi reformiranog okvira gospodarskog upravljanja EU-a. Cilj je tog okvira promicanje zdravih i održivih javnih financija te održivog i uključivog rasta i otpornosti putem reformi i ulaganja te sprečavanje prekomjernih državnih deficita. Okvir je više usmjeren na srednjoročno razdoblje te se njime ujedno potiče odgovornost na nacionalnoj razini, zajedno s djelotvornijom i koherentnijom provedbom propisa.

(2)

Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni planovi koje države članice trebaju dostaviti Vijeću i Komisiji okosnica su novog okvira gospodarskog upravljanja. Dva su cilja tih planova: i. osigurati da se, među ostalim do kraja razdoblja prilagodbe, dug opće države uvjerljivo smanjuje ili da ostane na razboritim razinama te da se državni deficit u srednjoročnom razdoblju smanji i zadrži ispod referentne vrijednosti od 3 % BDP-a i ii. osigurati provedbu reformi i ulaganja kojima se odgovara na glavne izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra i doprinosi zajedničkim prioritetima EU-a. Zato se u svakom planu treba preuzeti srednjoročna obveza o kretanju neto rashoda (4), čime se u principu uvodi proračunsko ograničenje tijekom trajanja plana, odnosno četiri ili pet godina (ovisno o redovnom trajanju zakonodavnog razdoblja u državi članici). Osim toga, u planu treba objasniti kako će država članica provedbom reformi i ulaganja odgovoriti na glavne izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra, osobito u preporukama za pojedinu zemlju (što, ovisno o slučaju, uključuje i one koje se odnose na postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža) i kako će država članica doprinijeti zajedničkim prioritetima Unije. Razdoblje fiskalne prilagodbe traje četiri godine i može se produljiti za najviše tri godine ako se država članica obveže da će provesti relevantne reforme i ulaganja koji ispunjavaju kriterije iz Uredbe (EU) 2024/1263.

(3)

Komisija nakon dostave plana treba ocijeniti ispunjava li plan zahtjeve iz Uredbe (EU) 2024/1263.

(4)

Vijeće zatim na preporuku Komisije treba donijeti preporuku kojom se utvrđuje kretanje neto rashoda dotične države članice i, ako je primjenjivo, potvrđuje skup obveza u pogledu reformi i ulaganja koje su temelj za produljenje razdoblja fiskalne prilagodbe.

(5)

Finska je 10. listopada 2024. Vijeću i Komisiji dostavila svoj nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan, nakon što je u dogovoru s Komisijom produljen rok iz članka 36. Uredbe (EU) 2024/1263.

(6)

Kako bi utvrdila okvir za dijalog koji prethodi dostavljanju nacionalnih srednjoročnih fiskalno-strukturnih planova, Komisija je Finskoj 21. lipnja 2024., u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2024/1263, dostavila referentni smjer kretanja (5). Komisija je 10. listopada 2024. objavila referentni smjer kretanja (6). Referentni smjer kretanja temelji se na rizicima i osigurava da se do kraja razdoblja fiskalne prilagodbe i bez daljnjih proračunskih mjera nakon razdoblja prilagodbe dug opće države uvjerljivo smanjuje ili da u srednjoročnom razdoblju ostane na razboritim razinama te da se deficit opće države smanji ispod 3 % BDP-a tijekom razdoblja prilagodbe i u srednjoročnom razdoblju zadrži ispod te referentne vrijednosti. Srednjoročno razdoblje definirano je kao razdoblje od deset godina nakon isteka razdoblja prilagodbe. U skladu s člancima 7. i 8. Uredbe (EU) 2024/1263, referentni smjer kretanja usklađen je i sa zaštitnom mjerom za održivost duga i zaštitnom mjerom za otpornost na deficit. U referentnom smjeru kretanja za Finsku, na temelju Komisijinih pretpostavki na kojima se temelje prethodne smjernice dostavljene u lipnju 2024., i uz pretpostavku sedmogodišnjeg razdoblja prilagodbe, utvrđuje se da rast neto rashoda ne bi smio premašiti vrijednosti iz tablice 1. To odgovara prosječnom rastu neto rashoda od 1,5 % tijekom razdoblja prilagodbe (2025. – 2031.) i 1,5 % tijekom razdoblja obuhvaćenog planom (2025. – 2028.).

Tablica 1: Referentni smjer kretanja koji je Komisija Finskoj dostavila 21. lipnja 2024.

(7)

U skladu s člankom 12. Uredbe (EU) 2024/1263 Finska i Komisija organizirale su tehnički dijalog od lipnja do rujna 2024. Glavne su teme dijaloga bile kretanje neto rashoda prema predviđanjima Finske i njegove temeljne pretpostavke, skup obveza u pogledu reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe (kao što su sveobuhvatna reforma sustava socijalne sigurnosti koja obuhvaća opću socijalnu naknadu te sveobuhvatna reforma socijalne pomoći), kao i planirana provedba reformi i ulaganja kojima se odgovara na glavne izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra i doprinosi zajedničkim prioritetima Unije za pravednu zelenu i digitalnu tranziciju, socijalnu i gospodarsku otpornost, energetsku sigurnost i izgradnju obrambenih sposobnosti.

(8)

Finska je, prema informacijama iz njezina plana, u listopadu 2024. u skladu s člankom 11. stavkom 3. i člankom 36. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU) 2024/1263 započela postupak savjetovanja s organizacijama civilnog društva (među ostalim primjerice sa socijalnim partnerima i regionalnom upravom) i Gospodarskim vijećem Finske (7). Prema informacijama koje je Finska dostavila u svojem planu, Gospodarsko vijeće raspravljalo je o planu 2. listopada 2024. Organizacije civilnog društva bile su pozvane na javnu raspravu 3. listopada 2024.

(9)

O planu se u nacionalnom parlamentu raspravljalo 2. listopada 2024.

(10)

Finska je 10. listopada 2024. dostavila svoj nacrt proračunskog plana za 2025. Komisija je 26. studenoga 2024. donijela mišljenje o tom nacrtu proračunskog plana (8).

(11)

Vijeće je 21. listopada 2024. Finskoj uputilo nekoliko preporuka u kontekstu europskog semestra (9).

(12)

U skladu s člankom 16. Uredbe (EU) 2024/1263 Komisija je ocijenila plan kako slijedi:

(13)

U Finskoj je 2023. zabilježen pad gospodarske aktivnosti od 1,2 % jer su povećanja potrošačkih cijena i kamatnih stopa nepovoljno utjecala na potrošnju i ulaganja, osobito u građevinskom sektoru. Prema Komisijinoj jesenskoj prognozi 2024. očekuje se pad gospodarstva za 0,3 % u 2024. zbog stagnacije potrošnje i smanjenja ulaganja u prvoj polovini godine. Predviđa se da će se 2025. realni BDP povećati za 1,5 % jer će se privatna potrošnja i ulaganja oporaviti zbog povećanja realnih plaća i nižih troškova financiranja, a izvoz će se vratiti na prijašnje razine zbog sve veće inozemne potražnje. Predviđa se da će se 2026. realni BDP povećati za 1,6 % jer se očekuje nastavak općeg oporavka. Tijekom razdoblja obuhvaćenog prognozom (tj. 2024. – 2026.) očekuje se da će se potencijalni rast BDP-a u Finskoj u prosjeku povećavati za 0,6 % svake godine od 2024. do 2026., čemu će doprinijeti akumulacija kapitala i povećanja ukupne faktorske produktivnosti. Stopa nezaposlenosti iznosila je 7,2 % u 2023., a Komisija predviđa da će u 2024. iznositi 8,2 %, 7,9 % u 2025. i 7,5 % u 2026. Predviđa se da će se inflacija (deflator BDP-a) smanjiti s 3,9 % u 2023. na 1,4 % u 2024. te dosegnuti 2,1 % u 2025. i 1,9 % u 2026.

(14)

Kad je riječ o fiskalnim kretanjima, deficit opće države u Finskoj iznosio je 2023. 3,0 % BDP-a. Prema Komisijinoj jesenskoj prognozi 2024. predviđa se da će u 2024. dosegnuti 3,7 % BDP-a, u 2025. smanjiti se na 3,0 % BDP-a, a u 2026. bez promjene politika na 2,5 % BDP-a. Komisijina jesenska prognoza 2024. uključuje nacrt proračuna Finske za 2025. koji je vlada u rujnu predložila nacionalnom parlamentu. Na kraju 2023. dug opće države iznosio je 77,1 % BDP-a. Prema Komisijinoj jesenskoj prognozi 2024. očekuje se da će se krajem 2024. udio duga povećati na 82,6 % BDP-a. Predviđa se dodatno povećanje na 84,7 % BDP-a krajem 2025. i 85,3 % krajem 2026. Komisija u svojoj fiskalnoj prognozi ne uzima u obzir obveze politike preuzete u srednjoročnim planovima sve dok one ne budu vjerodostojno najavljene i dovoljno detaljno razrađene u konkretne mjere politike.

(15)

Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan Finske odnosi se na razdoblje 2025. – 2028 i sedmogodišnju fiskalnu prilagodbu.

(16)

Plan sadržava sve informacije propisane u članku 13. Uredbe (EU) 2024/1263.

(17)

Planom se obvezuje na kretanje neto rashoda navedeno u tablici 2, što odgovara prosječnom rastu neto rashoda od 2,2 % od 2025. do 2028. Osim toga, Finska se obvezala na provedbu reformi i ulaganja radi produljenja razdoblja prilagodbe na sedam godina (2025. – 2031.), kad se planira prosječni rast neto rashoda od 2,4 %. Prosječni rast neto rashoda tijekom razdoblja prilagodbe (2025. – 2031.) naveden u planu veći je nego u referentnom smjeru kretanja koji je Komisija dostavila 21. lipnja 2024. U planu se pretpostavlja neometani rast potencijalnog BDP-a od 0,9 % za svaku godinu razdoblja prilagodbe. Osim toga, u planu se očekuje da će se stopa rasta deflatora BDP-a povećati s 1,7 % u 2024. na 2,1 % u 2025. te postupno dodatno povećati na 2,4 % do kraja razdoblja prilagodbe.

Tablica 2: Kretanje neto rashoda i glavne pretpostavke iz plana Finske

(18)

Ako se ostvare preuzete obveze za kretanje neto rashoda iz plana i temeljne pretpostavke, dug opće države trebao bi se, prema planu, smanjiti s 81,7 % BDP-a u 2024. na 78,2 % BDP-a na kraju razdoblja prilagodbe u 2031., u skladu s tablicom u nastavku. Nakon prilagodbe očekuje se da će se u srednjoročnom razdoblju (tj. do 2041.) udio duga dodatno smanjiti u skladu s planom te pasti ispod 60 % BDP-a u 2039. i dosegnuti 52,7 % u 2041.

Tablica 3: Kretanja duga i salda opće države u planu Finske

Zato bi se prema planu dug opće države u srednjoročnom razdoblju smanjio ispod referentne vrijednosti od 60 % BDP-a iz Ugovora. To je uvjerljivo jer se na temelju pretpostavki iz plana u svim determinističkim testiranjima otpornosti na stres iz Komisijine analize održivosti duga predviđa da će dug do 2041. biti ispod 60 % BDP-a. Stoga se na temelju obveza o provedbi politika i makroekonomskih pretpostavki iz plana kretanje neto rashoda navedeno u planu smatra usklađenim s kriterijem duga iz članka 6. točke (a) i članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) 2024/1263.

(19)

Na temelju kretanja neto rashoda i pretpostavki iz plana, deficit opće države trebao bi pasti ispod 3 % BDP-a u prvoj godini razdoblja prilagodbe (tj. 2025.) i nastaviti se smanjivati nakon toga, te bi 2031. trebao prijeći u suficit. Zato prema planu saldo opće države neće do kraja razdoblja prilagodbe (2031.) premašiti referentnu vrijednost od 3 % BDP-a. Osim toga, državni deficit neće tijekom deset godina nakon razdoblja prilagodbe (tj. do 2041.) premašiti 3 % BDP-a. Stoga se na temelju obveza o provedbi politika i makroekonomskih pretpostavki iz plana kretanje neto rashoda navedeno u planu smatra usklađenim s kriterijem deficita iz članka 6. točke (b) i članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) 2024/1263.

(20)

Vremenski profil fiskalne prilagodbe iskazane kao promjena strukturnog primarnog salda, kako je opisano u planu, naglašen je na početku razdoblja u odnosu na linearno kretanje propisano u članku 6. točki (c) Uredbe (EU) 2024/1263. Razlog tomu je veća fiskalna konsolidacija u 2025. i knjiženje nabave u području obrane u nacionalnim računima 2025. i 2027., što dovodi do daljnjih odstupanja od linearnog profila. Stoga je fiskalna prilagodba u prve četiri godine provedbe plana više nego razmjerna u odnosu na ukupnu prilagodbu. Zato se na temelju obveza provedbe politika iz plana i makroekonomskih pretpostavki kretanje neto rashoda navedeno u planu smatra usklađenim s načelom zaštite od naglašene prilagodbe na kraju razdoblja iz članka 6. točke (c) Uredbe (EU) 2024/1263.

Tablica 4: Kretanja strukturnog primarnog salda u planu Finske

(21)

Ako se ostvare pretpostavke i obveze iz plana, strukturni deficit ostat će tijekom razdoblja prilagodbe ispod 1,5 % BDP-a. Stoga će se na temelju obveza o provedbi politika i makroekonomskih pretpostavki iz plana nastaviti poštovati zajednička margina otpornosti iz članka 8. stavka 1. Uredbe (EU) 2024/1263, pa nije potrebno dodatno poboljšanje strukturnog primarnog salda iz članka 8. stavka 2. Uredbe (EU) 2024/1263.

(22)

U skladu s člankom 7. Uredbe (EU) 2024/1263, udio duga opće države morao bi se smanjivati u prosjeku za najmanje 0,5 postotnih bodova godišnje sve dok ne padne ispod 60 % jer će prema planu dug opće države u razdoblju prilagodbe iznositi od 60 % do 90 % BDP-a. To se prosječno smanjenje izračunava za razdoblje 2024. – 2031. i u planu iznosi 0,5 postotnih bodova. Stoga se na temelju obveza o provedbi politika i makroekonomskih pretpostavki iz plana kretanje neto rashoda navedeno u planu smatra usklađenim sa zaštitnom mjerom za održivost duga.

(23)

Plan se temelji na nizu pretpostavki koje se razlikuju od pretpostavki koje je Komisija 21. lipnja 2024. dostavila Finskoj. Konkretno, u planu se upotrebljavaju različite pretpostavke za početnu poziciju 2024., rast potencijalnog BDP-a i prilagodbe stanja i tokova. Osim toga, fiskalna prilagodba naglašena je na početku razdoblja. Te razlike u pretpostavkama treba pomno analizirati kako bi se zajamčilo da su one potkrijepljene uvjerljivim ekonomskim argumentima koji su utemeljeni na podacima, osobito zato što je prosječni rast neto rashoda u planu veći od rasta navedenoga u referentnom smjeru kretanja. Razlike u pretpostavkama koje najviše utječu na prosječni rast neto rashoda navedene su u nastavku, zajedno s analizom svake razlike u pretpostavkama zasebno.

Preostala razlika u pretpostavci odnosi se na revidiranu početnu poziciju u 2024. i odgovara nešto manjem strukturnom primarnom deficitu nego što se očekivalo u proljeće. To ne utječe bitno na prosječni rast neto rashoda u odnosu na pretpostavke Komisije. Općenito, razlika između kretanja neto rashoda u planu i referentnog smjera kretanja objašnjava se opravdanim razlikama u pretpostavkama, u skladu s člankom 13. točkom (b) Uredbe (EU) 2024/1263. Općenito, sve razlike u pretpostavkama zajedno dovode do prosječnog rasta neto rashoda u planu koji je veći od referentnog smjera kretanja. Komisija će ovu analizu pretpostavki iz plana uzeti u obzir pri budućim ocjenama usklađenosti s kretanjem neto rashoda.

(24)

U skladu s indikativnom fiskalnom strategijom iz plana, preuzete obveze o neto rashodima bit će ispunjene ograničenjem rashoda i diskrecijskim povećanjima prihoda. Vlada provodi dva paketa mjera za koje se procjenjuje da će ostvariti fiskalni prinos od 9 milijardi EUR (3,8 % BDP-a). Taj se iznos općenito dijeli na 3,5 milijardi EUR (1,5 % BDP-a) koji bi se trebali ostvariti povećanjem prihoda (tj. izravni prihodi od veće stope PDV-a i neizravni prihodi od većeg poreza na dohodak i socijalnih doprinosa zbog veće zaposlenosti uzrokovane drugim mjerama) i 5,5 milijardi EUR (2,3 % BDP-a) na temelju smanjenja rashoda (tj. uštede ostvarene u okruzima za usluge dobrobiti, smanjenje socijalnih naknada i drugih rashoda). Većina mjera politike koje se odnose na ta dva konsolidacijska paketa već je donesena, a druge treba potvrditi ili prilagoditi i kvantificirati u godišnjim proračunima. Već je doneseno nekoliko mjera na prihodovnoj i rashodovnoj strani koje će imati znatan učinak 2025. Istodobno, postoje rizici za provedbu indikativne fiskalne strategije iz plana zbog toga što postoji mogućnost da uštede ostvarene mjerama usmjerenima na okruge za usluge dobrobiti kao i učinci vladinih reformi tržišta rada na zaposlenost budu manji od očekivanih. Osim toga, u nacrtu proračunskog plana za 2025. odražavaju se diskrecijske mjere politike kojima se podupire ispunjavanje obveze u pogledu neto rashoda za 2025 (10).

(25)

Finska se u planu obvezala na skup reformi i ulaganja kojima je cilj povećanje potencijalnog rasta i fiskalne održivosti, a na kojima se temelji produljenje razdoblja fiskalne prilagodbe s četiri na sedam godina. Reforme i ulaganja sastoje se od nekoliko obveza iz plana za oporavak i otpornost, jedne obveze iz plana za oporavak i otpornost s dodatnim specifikacijama za obuhvaćanje proračunskih prekoračenja i dvije nove reforme. To uključuje sljedeće mjere:

(26)

Mjere na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe koje su dio plana za oporavak i otpornost (uključujući dodatnu specifikaciju za obnovu zakonskih dužnosti i administrativnih postupaka okruga za usluge dobrobiti) u skladu su s člankom 14. stavkom 3. Uredbe (EU) 2024/1263 jer su dovoljno detaljne, usredotočene na početak razdoblja, vremenski ograničene i provjerljive. Dvije mjere za provedbu sveobuhvatne reforme socijalne i uvođenje opće socijalne naknade tek trebaju biti zakonski uređene, stoga u ovoj fazi nisu detaljne. Plan sadržava okvirne rokove za njihovo donošenje i kvalitativne ciljne pokazatelje za praćenje njihove provedbe.

(27)

Obveze iz plana za oporavak i otpornost na kojima se temelji produljenje obuhvaćaju bitne reforme i ulaganja kojima je cilj povećanje fiskalne održivosti i potencijala za rast gospodarstva. Osim toga, Finska se obvezala da će u razdoblju na koje se srednjoročni fiskalno-strukturni plan odnosi nastaviti s reformama i očuvati razine javnih ulaganja koja financira država dosegnute tijekom razdoblja na koje se plan za oporavak i otpornost odnosi (vidjeti tablicu 5 u nastavku). Ta će se obveza pratiti u fazi provedbe plana. Prema tome, obveze iz plana za oporavak i otpornost mogu se uzeti u obzir za produljenje razdoblja prilagodbe, kako je navedeno u članku 36. stavku 1. točki (d) Uredbe (EU) 2024/1263.

(28)

Očekuje se da će skup obaveza u pogledu reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje povećati fiskalna održivo poboljšati potencijal za rast i otpornost gospodarstva Finske, kako je propisano u članku 14. stavku 2. točki (a) Uredbe (EU) 2024/1263. Očekuje se da će se mjerama poboljšati funkcioniranje tržišta rada, poduprijeti inovacije, poboljšati pristup zdravstvenoj i socijalnoj skrbi te modernizirati sustav socijalne sigurnost, čime će se poboljšati potencijal finskog gospodarstva za rast i otpornost. Očekuje se da će predložene reforme tržišta rada pomoći nezaposlenima u pronalaženju posla i povećati stope aktivnosti starijih radnika. U planu se procjenjuje da bi se tim dvjema mjerama u razdoblju 2025. – 2029. moglo otvoriti oko 20 000 radnih mjesta. Očekuje se da će se ulaganjima u istraživanje i razvoj iz plana za oporavak i otpornost poboljšati potencijal rasta i otpornost Finske povećanjem produktivnosti (u planu se konzervativno procjenjuje da se povećanjem ulaganja u istraživanje i razvoj od 1 % produktivnost povećava za 0,02 %), poticanjem privatnih ulaganja te podupiranjem zelene tranzicije i dekarbonizacije energetskog sustava. Finska vlada očekuje da će uspostava okruga za usluge dobrobiti i razvoj usluga e-zdravstva poboljšati pristup zdravstvenoj skrbi, što je osobito važno jer su neispunjene potrebe za medicinskom skrbi iznad prosjeka EU-a, a Finska je društvo koje brzo stari. Reforme za uvođenje opće socijalne naknade i reforma socijalne pomoći namijenjene su optimizaciji socijalne politike, smanjenju administrativnih troškova, uspostavi pravednijeg sustava socijalne sigurnosti i povećanju poticaja za rad, čime se podupire zapošljavanje. Trebalo bi pratiti učinke na socijalnu koheziju. Nadalje, učinci reforme tržišta rada na zapošljavanje ili povećanje produktivnosti nakon ulaganja u istraživanje i razvoj tek se trebaju ostvariti. Osim toga, okruzi za usluge dobrobiti suočeni su s poteškoćama u prvim godinama poslovanja, a vlada je u planu predložila dodatne specifikacije uz jednu obvezu iz plana za oporavak i otpornost o obnovi zakonskih dužnosti i administrativnih postupaka okruga za usluge dobrobiti kako bi im se smanjio deficit. Općenito, pretpostavke o učinku reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje čine se uvjerljivima, ali potrebno je pažljivo praćenje budućih kretanja i točnog učinka. Zbog toga su potrebna i konstruktivna savjetovanja s dionicima, uključujući socijalne partnere i relevantne organizacije civilnog društva, te procjena distribucijskih i kumulativnih učinaka mjera.

(29)

Očekuje se da će reforme i ulaganja na kojima se temelji produljenje poduprijeti fiskalnu održivost, kako je propisano u članku 14. stavku 2. točki (b) Uredbe (EU) 2024/1263. Te mjere dopuna su već donesenim paketima fiskalne konsolidacije, kako je prethodno navedeno pri predstavljanju fiskalne strategije. Očekuje se da će se glavni izravni učinak tih dodatnih mjera ostvariti provedbom mjera za smanjenje deficita okruga za usluge dobrobiti, koji je 2023. iznosio 1,4 milijarde EUR, i to obnovom zakonskih dužnosti i administrativnih postupaka tih okruga. Točnije, vlada donosi mjere za smanjenje rashoda okruga za usluge dobrobiti za 685 milijuna EUR u razdoblju 2025.–2028., dok sami okruzi nastoje provesti mjere za smanjenje svojih troškova za 874 milijuna EUR do 2028. Nadalje, vlada očekuje da će reformom socijalne pomoći ostvariti godišnja ušteda od 100 milijuna EUR. Druge izravne uštede mogu se ostvariti smanjenjem administrativnih troškova po zahtjevu za naknadu zbog donošenja jedinstvenog obrasca zahtjeva za naknade i manjih isplata povezanih s ukidanjem dodatnih dana trajanja naknade za nezaposlenost. Neizravne fiskalne uštede uglavnom su povezane s očekivanim pozitivnim učinkom reformi tržišta rada na zapošljavanje (tj. uvođenjem nordijskog modela službi za zapošljavanje i ukidanjem dodatnih dana trajanja naknada za nezaposlenost), čime bi se povećao potencijalni rast i ostvarili porezni prihodi. Sveobuhvatna reforma sustava socijalne sigurnosti uključujući uvođenje opće socijalne naknade te sveobuhvatna reforma socijalne pomoći također mogu imati učinak na zapošljavanje povećanjem poticaja za rad, a time i neizravan pozitivan fiskalni učinak. Iako bi ostvarene uštede na temelju mjera mogle biti manje od očekivanih, fiskalne uštede koje proizlaze iz dodatne specifikacije plana za oporavak i otpornost koja se odnosi na obnovu zakonskih dužnosti i administrativnih postupaka okruga za usluge dobrobiti vjerojatno neće biti zanemarive s obzirom na opseg procjena ušteda (tj. 1,6 milijardi EUR). Općenito, neizravne uštede uvelike ovise o učinku reformi tržišta rada na zapošljavanje.

(30)

Reforme i ulaganja na kojima se temelji produljenje doprinose zajedničkim prioritetima EU-a kako je propisano u članku 14. stavku 2. točki (c) Uredbe (EU) 2024/1263. Reforme u području socijalne sigurnosti i tržišta rada doprinose socijalnoj otpornosti, posebno usklađivanjem s načelima europskog stupa socijalnih prava, kao što su aktivna potpora zapošljavanju, socijalna zaštita i naknade za nezaposlenost. Očekuje se da će ulaganja iz plana za oporavak i otpornost u istraživanje i razvoj u području zelene tranzicije povećati inovacije u području niskougljične tehnologije i energetske infrastrukture, čime će se doprinijeti pravednoj zelenoj tranziciji i osiguravanju energetske sigurnosti. Uvođenje digitalnih inovacija u socijalnu i zdravstvenu skrb doprinosi pravednoj digitalnoj tranziciji većom digitalizacijom javnih usluga. Drugi zajednički prioritet EU-a, a to je izgradnja obrambenih kapaciteta, nije naveden u reformama i ulaganjima na kojima se temelji produljenje.

(31)

Reforme i ulaganja na kojima se temelji produljenje odgovaraju na relevantne (11) preporuke za pojedinu zemlju izdane u okviru europskog semestra, kako je propisano u članku 14. stavku 2. točki (d) Uredbe (EU) 2024/1263. Konkretno, reforme i ulaganja na kojima se temelji produljenje odgovaraju na sljedeće preporuke za pojedinu zemlju usmjerene na:

(32)

Plan omogućuje održavanje prosječne planirane ukupne razine javnih ulaganja koja financira država realizirane tijekom razdoblja obuhvaćenog planom za oporavak i otpornost, kako je propisano u članku 14. stavku 4. Uredbe (EU) 2024/1263.

Tablica 5: Planirana javna ulaganja koja financira država (% BDP-a)

(33)

Skup obveza u pogledu reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje mogu se smatrati usklađenima s obvezama iz plana za oporavak i otpornost i sporazuma o partnerstvu dogovorenog u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom, kako je propisano u članku 14. stavku 4. Uredbe (EU) 2024/1263. Uvođenje jedinstvenog obrasca zahtjeva za naknade i reforma socijalne pomoći nisu u suprotnosti s obvezama iz plana za oporavak i otpornost, dok druge mjere izravno proizlaze iz obveza preuzetih u okviru plana za oporavak i otpornost.

(34)

Zaključeno je da reforme i ulaganja na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe ispunjavaju kriterije iz članka 14. Uredbe (EU) 2024/1263. Stoga se razdoblje prilagodbe može produljiti s četiri na sedam godina, kako je navedeno u planu.

(35)

Osim reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe, u planu se opisuju namjeravane politike za druge reforme i ulaganja kojima se svladavaju glavni izazovi utvrđeni u kontekstu europskog semestra, osobito u preporukama za pojedinu zemlju, i doprinosi zajedničkim prioritetima EU-a. Plan obuhvaća deset reformi i ulaganja.

(36)

Kad je riječ o zajedničkom prioritetu pravedne zelene i digitalne tranzicije, što uključuje klimatske ciljeve utvrđene u Uredbi (EU) 2021/1119, plan sadržava reformu za povećanje potrošnje u području istraživanja i razvoja na 4 % BDP-a do 2030., pri čemu trećina sredstava dolazi iz javnih izvora, što bi značilo povećanje od oko 280 milijuna EUR godišnje do 2030. Dodatna javna sredstva za istraživanje i razvoj dodijelit će se, među ostalim, za potporu korporativnom istraživanju i razvoju, za suradnju između poduzeća i istraživača, za financiranje istraživačkih projekata i za istraživačke infrastrukture. Tom se mjerom provode preporuke za pojedine zemlje za 2019. i 2020. povezane s istraživanjem i inovacijama i ona je u skladu s finskim Digitalnim kompasom i nacionalnim strateškim planom za digitalno desetljeće.

(37)

Kad je riječ o zajedničkom prioritetu socijalne i gospodarske otpornosti, što uključuje europski stup socijalnih prava, plan sadržava mjere za smanjenje naknada koje destimuliraju zapošljavanje (npr. izmjene naknada za nezaposlenost za koje se očekuje da će u mandatu vlade povećati zaposlenost za 40 000 radnika i smanjenje indeksa naknada za socijalno osiguranje za koje se očekuje da će u istom razdoblju povećati zaposlenost za 18 600 radnika), mjere za ublažavanje manjka vještina (npr. povećanje financijskih sredstava i dostupnih mjesta u područjima u kojima nedostaje radne snage, kao što je medicina) i mjere za poboljšanje pristupa zdravstvenoj skrbi i smanjenje lista čekanja (npr. povećanjem sredstava za nadoknadu troškova privatne zdravstvene skrbi). Tim se mjerama provode preporuke za pojedine zemlje iz 2019., 2020., 2022. i 2023. koje su povezane s aktivnim politikama tržišta rada, poticajima za rad i sudjelovanje na tržištu rada, zdravstvenom skrbi i obrazovanjem.

(38)

Kad je riječ o zajedničkom prioritetu energetske sigurnosti, plan ne sadržava druge reforme i ulaganja.

(39)

Kad je riječ o zajedničkom prioritetu obrambenih sposobnosti, plan sadržava znatne reforme i ulaganja.

(40)

Plan sadržava informacije o dosljednosti i, prema potrebi, komplementarnosti s fondovima kohezijske politike i planom za oporavak i otpornost Finske. U planu se na odgovarajući način upućuje na Nacionalni program reformi Finske za 2024., u kojem se opisuju sinergije i komplementarnost s kohezijskom politikom i planom za oporavak i otpornost.

(41)

Plan sadržava pregled potrebnih javnih ulaganja u Finskoj povezanih sa zajedničkim prioritetima EU-a. Kad je riječ o pravednoj zelenoj i digitalnoj tranziciji, u planu se ističe potreba za ulaganjima u čistu energiju kako bi se smanjila ovisnost o fosilnim gorivima i u disruptivne tehnologije kao što je umjetna inteligencija kako bi se dodatno ojačala zelena tranzicija. Kad je riječ o socijalnoj i gospodarskoj otpornosti, u planu se ističe potreba za ulaganjima u povećanje razine obrazovanja i kontinuirano učenje. Kad je riječ o energetskoj sigurnosti, u planu se ističe potreba za ulaganjima za smanjenje ovisnosti EU-a o trećim zemljama. Kad je riječ o izgradnji obrambenih sposobnosti, u planu se ističe potreba za ulaganjima u jačanje obrambenih kapaciteta Finske, u skladu s obvezama NATO-a.

(42)

Komisija općenito smatra da plan Finske ispunjava kriterije iz Uredbe (EU) 2024/1263.

(43)

Vijeće pozdravlja srednjoročni fiskalno-strukturni plan Finske i smatra da bi njegova potpuna provedba doprinijela osiguravanju zdravih javnih financija, održivosti javnog duga te održivog i uključivog rasta.

(44)

Vijeće prima na znanje Komisijinu ocjenu plana. Međutim, Vijeće poziva Komisiju da svoju ocjenu planova u budućnosti iznosi u zasebnom dokumentu od preporuka Komisije za preporuke Vijeća.

(45)

Vijeće prima na znanje Komisijinu ocjenu kretanja neto rashoda i glavnih makroekonomskih pretpostavki iz plana, među ostalim u odnosu na prethodne smjernice Komisije, kao i implikacije kretanja neto rashoda iz plana na državni deficit i dug. Vijeće prima na znanje ocjenu Komisije da su makroekonomske i fiskalne pretpostavke, iako se u nekim slučajevima razlikuju od pretpostavki Komisije, među ostalim kako bi se u obzir uzeli ažurirani makroekonomski i fiskalni podaci, općenito gledano opravdane i potkrijepljene uvjerljivim ekonomskim argumentima. Vijeće prima na znanje široku fiskalnu strategiju iz plana i rizike u pogledu gospodarskih izgleda koji bi mogli utjecati na realizaciju makroekonomskog scenarija i temeljnih pretpostavki, kao i na ostvarenje kretanja neto rashoda iz plana. Vijeće pozdravlja činjenicu da su prije podnošenja plana konzultirani relevantni dionici na nacionalnoj razini. Vijeće također prima na znanje da bi geopolitički rizici mogli stvoriti pritisak na rashode za obranu. Vijeće posebno napominje da pogoršanje sigurnosnog okruženja zbog agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine utječe na gospodarstvo, što ima posljedice za javne financije u Finskoj.

(46)

Vijeće očekuje od Finske da bude spremna prema potrebi prilagoditi svoju fiskalnu strategiju kako bi ostvarila kretanje neto rashoda. Vijeće će pomno pratiti gospodarska i fiskalna kretanja, uključujući ona na kojima se temelji scenarij plana.

(47)

Vijeće smatra da je prije sljedećeg kruga fiskalnog nadzora potrebno pravodobno održati dodatne rasprave kako bi se postiglo zajedničko razumijevanje implikacija kumulativnih stopa rasta neto rashoda u okviru godišnjeg nadzora.

(48)

Vijeće potvrđuje skup obveza u pogledu reformi i ulaganja koje je Finska predstavila u svojem srednjoročnom planu na kojem se temelji produljenje razdoblja prilagodbe te pozdravlja nastojanja da se kvantificira učinak na rast i fiskalnu održivost. Vijeće se slaže s Komisijom da skup obveza u pogledu reformi i ulaganja koje je Finska predstavila opravdava produljenje razdoblja prilagodbe s četiri na sedam godina. Vijeće prima na znanje procjenu Komisije koja upućuje na to da skup reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje u cijelosti ispunjava kriterije iz članka 14., među ostalim uzimajući u obzir prijelaznu odredbu iz članka 36. stavka 1.d Uredbe (EU) 2024/1263. Vijeće prima na znanje procjenu Komisije u kojoj se navodi da se očekuje da će se obvezama provedbe reformi i ulaganja na održiv način poboljšati potencijal rasta i otpornost gospodarstva te poduprijeti fiskalna održivost. Vijeće preporučuje Finskoj da u potpunosti provede skup obveza u pogledu reformi i ulaganja kako bi se očuvalo produljenje razdoblja prilagodbe.

(49)

Vijeće prima na znanje Komisijin opis potreba i namjera u pogledu reformi i ulaganja, uz ocjenu skupa obveza u pogledu reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe, kojima se odgovara na glavne izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra te naglašava da je važno osigurati provedbu tih reformi i ulaganja. Vijeće će na temelju Komisijinih izvješća ocijeniti te reforme i ulaganja te pratiti njihovu provedbu u okviru europskog semestra.

(50)

Vijeće sa zanimanjem očekuje godišnja izvješća Finske o napretku, koja sadržavaju prije svega informacije o napretku u provedbi kretanja neto rashoda kako ga je utvrdilo Vijeće, provedbi širih reformi i ulaganja u kontekstu europskog semestra te provedbi skupa obveza u pogledu reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe.

(51)

Vijeće bi u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) 2024/1263 trebalo Finskoj preporučiti kretanje neto rashoda kako je navedeno u planu i potvrditi skup obveza u pogledu reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe na sedam godina.

1.

2.